Professional Documents
Culture Documents
06 Pojedinačnosti
06 Pojedinačnosti
Teorija svežnja
- Mnogi empiristi argumentirali su da su konkretne pojedinačnosti svežnjevi
empirijski manifestiranih atributa – atributa koji mogu biti predmet zamjedbene ili
introspektivne svijesti:
“Vidom stječem ideje svjetlosti i boja, u njihovim različitim stupnjevima i mijenama. Dodirom
opažam npr. tvrdo i meko, toplo i hladno, kretanje i otpor, i od svega toga više ili manje u pogledu
količine ili stupnja. Njuhom primam mirise, osjetilom okusa okuse, dok sluh prenosi duhu zvukove
u svoj njihovoj tonskoj i skladbenoj raznolikosti. A kad se primijeti da se neki od njih uzajamno
prate, tad se označavaju jednim imenom i tako smatraju jednom stvari. Tako, na primjer, budući
da se primijetilo da određena boja, okus, miris, oblik i čvrstoća idu zajedno, oni se promatraju kao
jedna zasebna stvar, označena imenom ‘jabuka’. Druge skupine ideja čine kamen, drvo, knjigu i
slične osjetilne stvari [...].” (G. Berkeley, Rasprava o načelima ljudske spoznaje)
- Ne postoji ništa povrh atributa što ulazi u sastav konkretne pojedinačnosti.
- Sve te atribute na okupu drži posebna relacija zajedničkog smještaja koja je
neanalizabilna, tj. ontološki primitivna.
1. argument
(P1) Ako su konkretne pojedinačnosti strukturirane, ili teorija svežnja ili teorija
supstrata mora biti istinita.
(P2) Raniji prigovori pokazuju da je teorija svežnja neodrživa.
(P3) Dakle, teorija supstrata mora biti istinita.