GRCI U ANTIČKOM ILIRIKU

Kolonizacija (kolonija = grč. Apoikiai)

KOLONIJA: grčki gradovi koje su preko mora u stranim zemljama osnivali gradovi iz
matične Grčke
-Jednadžba tijeka upoznavanja teritorija i osnutka kolonije: “istraživači – trgovci – kolonisti”
-Ideja grčke kolonizacije 8.-6. st. pr. Kr. nije imperijalistička, već s mišlju trajnog
naseljavanja na nekom području, potaknuto različitim razlozima:
-ratni razlozi (uništenje matičnog grada i potraga za novom domovinom);
-politički razlozi (politički neistomišljenici ili gubitnici u političkim borbama);
-demografski razlozi (“višak” stanovništva u matičnom gradu – prouzrokovan ili stvarnim
porastom stanovništva i nemogućnošću prehranjivanja ili pak ekološkim razlozima koji su
doveli do općeg osiromašenja postojećeg stanovništva);
-komercijalni razlozi - razvoj trgovine, poglavito grada matice koji osnutkom kolonije ima
direktne koristi u trgovini na određenom prostoru.
-Velika uloga panhelenskih svetišta u procesu kolonizacije – DELFI, DODONA i DIDIMA
kod Mileta: upućuju na mjesto osnutka kolonije, određuje predvodnika kolonista i osnivača
kolonije (ekist)
-Problem informiranosti svetišta o “neotkrivenim” zemljama pogodnim za naseljavanje (voda,
zemlja, luka, obrana)?
-Kolonizacija kao faktor nastanka panhelenstva;
-Odnos matica – kolonija: samostalnost, ali s osjećajem pripadnosti i poštovanja prema
matičnom polisu
- izvori: Sokrat: “Grci obitavaju oko mora…kao mravi ili žabe oko bare”
Ciceron: "grčke naseobine činile su bogat porub na velikoj tkanini barbarskog svijeta”

Značajne kolonije:
-Kraj 9. st. Eubejci osnivaju trgovačku ispostavu na ušću rijeke Orontes u dan. Siriji (Al
Mina);
-sred. 8. st. (775.) Eubejci – Halkida i Eretrija ( osnivaju trgovačku ispostavu Pithekusai na
Ischiji u Italiji; interes je u rudnom bogatstvu Etrurije, a veliki udio u otvorenju ovog prostore
nose i Feničani.
-dr. pol. 8. st.: KUMA – osnovana od Halkide, Eretrije, Kime i Graikoia – naroda na obalnom
dijelu Beotije (Rimljani preuzimaju ovo ime za označavanje svih Helena). Eubejci i njihove
kolonije osnivaju i druge kolonije na okolnom prostoru: Naks na Siciliji (734.), Katanija
(600), Zankle (Mesena), Mila (kraj 8. st.) i dr.
-Korint: Korkira i Sirakuza (733.) koja osniva svoje kolonije po zapadu: Helor (700.),
Kasmena (643.), Morgantina (6. st.), Ankona i Numana i Issa (poč. 4. st.);
-Ahejci: južna Italija: Sibaris (720/709.), Kroton (708.), Metapont (poč. 7. st.), Posidonija.
-Megara: Megara Hiblejska (728. g.) itd.
-SPARTA: Tarent (710/700.) – kolonija osnovana od velikog broja vanbračne djece . Grad
poznat po velikoj i nezaobilaznoj luci.
-KNID: zajedno s Rođanima osnivaju Liparu (627. g./570. g.), Crna Korkira (?)
-7. st. Milet je predvodnik kolonizacije: Propontida (Kizik, Abid i Prokones), Pont (Istrija,
Tiras, Olbija).

JADRANSKI GRCI:
-733. (ili 709.) Korint osniva Korkiru gdje je prethodno bila naseobina Eretrejaca, a prema
pisanim izvorima s Krfa Korinćani protjeruju Liburne (Strabon), Eubejce (Plutarh) ili Kolšane
(Timej).
 -625. g. pr. Kr. Korkirani i Korinćani osnivaju Epidamno, a 590. g. Korinćani osnivaju
Apoloniju.
-Hekatej Milećanin (oko 500. g. ) – opisuje obale Jadrana;
- Herodot (5. st.) – prvu i Jadran dolaze Fokejci – poznati moreplovci, a nalazi arhajske
keramike na otvorenomorskoj ruti sugerira grčku težnju dosezanja caput Adriae – delte rijeke
PO. TZv. LIZIJIN govor (oko 400.)

Liburnska talasokracija – pojam kojim se označava snaga i raširenost Liburna širom

Jadrana. Tome prije svega doprinose pisani izvori koji spominju Liburne na Krfu, Epidamnu,
Lastovu, Visu i drugim otocima u razdoblju od 8. do 5. st. pr. Kr.
Arheološki materijal svjedoči cirkumjadransku plovidbenu rutu i dopremu velike količine
materijala s južnojadranskih i grčkih prostora (daunska geometrijska keramika, korintska
ranocrnofiguralna i atička crnofiguralna keramika): Kopila-Korčula, Talež-Vis, Hvar, Rat
Bobovišća-Brač, Ošanići, Trogir, Zadar, Nin, Osor, Vizače, Pula, Poreč i dr.

Prve grčke kolonije na Jadranu nakon osnutka Epidamna: Korčula (6. st. pr. Kr.),
Anhijale (?) – potvrda postojanja samo preko dosta kasnijih pisanih izvora (Ps. Skimno,
Strabon i Plinije Stariji).
-5./4. st. Dionizije Sirakuški: - sirakuški tiranin koji je između ostalog osim Tirenskim morem
imao namjeru zagospodariti i Otrantskim vratima i unutrašnjim morem (Jadranom ) – Diodor
Sikulski.
-Dionizijeve uporišne točke na Jadranu: Ankon (Ancona) i Adria, Issa (Vis), te posredno i
Pharos (Stari grad na Hvaru)
-Sukob Parana i domorodaca iz 384/383. g. pr. Kr.
-Topografija istočnojadranske obale u 4. st. – Pseudo Skilak, Oplovba (Periplus) – spomen
grčkih gradova Epidamna, Apolonije, Ise, Fara, Herakleju. Korčulu spominje samo kao otok.
-Od sred. 4. st. pr. Kr. opada sirakuška dominacija jadranskim prostorom i njezine se kolonije
u potpunosti osamostaljuju i razvijaju u nosioce društvene i gospodarske povijesti južno i
srednje jadranskih prostora, ali s različitim smjerovima.
-275. g. Rim osvaja jug Italije s Tarentom i pomalo počinje njegova infiltracija u jadranske
prilike.
-Isa osniva subkolonije – naseobine – Lumbarda, Tragurij i Epetij.
-Pharos je pod utjecajem ilirske države (Demetrije Farski)
-Od sredine 3.st. pr. Kr. kao protuteža grčkom pojavljuje se novi politički faktor – Ilirsko
kraljevstvo:
-I. ilirski rat – 229./228. g. pr. Kr. – Isa i Rim protiv Ilirske države (Polibije): rezultat –
poraz ilirske države, oslobađanje Korkire, Apolonije i Epidamna, ustoličenje Skerdilaida na
vlast i pridobivanje Demetrija Farskog na rimsku stranu.
-II. Ilirski rat – 219./218. g. pr. Kr. – Rim protiv Demetrija Farskog – ugušen ustanak,
uništeni Dimale i Far kao Demetrijeva središta, za ilirskog vladara ustoličen Skerdilaid.
(Polibije, Apijan i dr.)
-III. Ilirski rat – 169./168. g. ilirski ralj Gentije se priklanja Makedoncima i izaziva rimsku
reakciju: rezultat: “rimska Ilirija” od Neretve do sj. Albanije, a čini se i otoci Far, Korčula,
Mljet i drugi;
-Issa kroz 2. i 1. st. pr. Kr. pomalo biva romanizirana, ali samostalna (isejski koine) do 47. g.
kada staju na stranu Pompeja.
PISANI IZVORI ZA POZNAVANJE JADRANA U VRIJEME GRČKE
KOLONIZACIJE
-Hekatej iz Mileta (6. st. pr. Kr.) – geografsko djelo temeljeno na podatcima iz pomorskih
aktivnosti Grka: spomen Enhelejaca, Mentora, Japoda, Liburna, Histra i dr.
-Herodot iz Halikarnasa (485-425. g. pr. Kr.) – povijesno djelo: spomen Fokejaca koji su prvi
među Grcima poduzimali duge plovidbe i oni su pronašli Jadranski zaljev; pojam Ilirije,
Apolonije i Dirahija i dr.
-Tukidid (460-395. g. pr. Kr.) – povijesno djelo: spomen Epidamna, Jadrana kako Jonskog
zaljeva;
-Teopomp iz Hija (prva pol. 4. st. pr. Kr.) – povijesno djelo, mnogo informacija poznato iz
kasnijih djela: npr. spomen Liburnida, Apsirtida i Elektrida, spomen Ladeste kao liburnskog
otoka, ilirske državne organizacije koju vodi Ilir Jonije s otoka Ise, donosi dimenzije Jadrana
(plovidba duga 6 dana, pješke preko Ilirije 30 dana hoda), rijeka Naron s proizvodima s Hija i
Tasa, i dr.
-Pseudo Skilak “Plovidba morem uz obale nastanjene Europe - Peripl” – sred. 4. st. pr. Kr.;
priručnik napravljen po principu od-do – iznimno važna formulacija za poznavanje
topografije istočne jadranske obale u navedeno vrijeme: Histrija (19. i 20. pogl.); Liburnija
(21. pogl.); srednji Jadran – zemlja Ilira (22. i 23. pogl. – spomen Herakleje, Ise, Fara, te
čitavog niza obalnih zajednica – Bulina, Nesta i dr., te imena otoka i rijeka te razdaljine među
njima); južni Jadran (24. i 25. pogl. – spomen rijeke Naron i emporija, Butue i emporija,
Manijaca, Autarijata, Enhelejaca i dr.);
-Apolonije Rođanin “ Ep o Argonautima” (3. st. pr. Kr.) – spomen ilirskih zajednica Nesta,
Manijaca, Ilira, Enhelejaca, Hila, Mentora, Liburna i Histra, te otoka Isa, Diskelad i dražesna
Pitieja, Korkira i Crna Korkira i dr.
-Pseudo Skimo “Periegeza” (2. st. pr. Kr.) – spomen etnija i otoka: Histri, Izmeni i Mentori,
Liburni, Bulini, Hili (legenda o osnutku), Ilirija, Brigi; te otoci Apsortidi, Elektridi, Liburnidi,
Faros osnovan od Parana, Crna Korkira naseljena od Kniđana, Diomedov otok.
-Diodor Sicilski “Historijska biblioteka” (1. st. pr. Kr.) : događaji iz vremena osnutka Ise i
Fara, spomen bitke između Farana i domorodačkog stanovništva;
-Polibije “Povijest” (200-120. g.) – najvažniji izvor za poznavanje tijeka ratnih zbivanja od I.
ilirskog rata (229-228) do I. rimsko-delmatskog sukoba (156. g.);
-Tit Livije “Od osnutka grada” (kraj 1. st. pr. Kr./1. st.) – povijest istočnog Jadrana od kraja 4.
st. pr. Kr. do kraja 3. ilirskog rata 168. g. pr. Kr.;
-Strabon “Geografija” (64. g. pr. Kr. – 19. g.) – karakteristika djela je miješanje podataka iz
ranijih i aktualnih vremena, što nama donosi podatke i za razdoblje grčke kolonizacija, npr.
spomen grčkog grada Pharosa, knidske kolonije na Korčuli i dr. Također detaljni opisi obale i
etnija.
-Plinije Stariji “Prirodopis” (1. st.) – enciklopedijsko djelo prepuno povijesnih, geografskih i
etnografskih podataka Iistočni Jadran opisan u NH III), spomen Ise kao rimskog grada, otoka
Farije s gradom, Korčula s naseobinom Kniđana.
-Apijan “Rimska povijest” (2. st.) – X. knjiga Ilirika – Povijest o detaljima razdoblja od 1.
ilirskog rata do Oktavijanovog osvajanja ilirske obale 35.-33. g. pr. Kr.

Korkira i Melajna
izvori:
-Pseudo-Skimno, Periegeza 425-427 (2. st. pr. Kr. )
„Ne mnogo daleko od njih (tj. Ilira) nalazi se otok Faros
Osnovan od stanovnika otoka Para, kao i
Crna Korkira, gdje su se naselili Kniđani.“
-Strabon, Geographica VII, 7,5,7 (kraj 1. st. pr. Kr. / poč. 1. st.)
„Zatim je rijeka Naron i oko nje Daorsi, Ardijejci i Plereji. Njima (Plerejima) je blizu
otok zvan Crna Korkira i grad, naseobina Kniđana, a Ardijejcima je blizu Faros, što je
nekad zvan Paros, jer je parska naseobina.“
Plinije Stariji, Naturalis Historia III, 152 (dr. pol. 1. st.) – oppidum Cnidiorum
„Prema Traguriju su Bova i Bratija, poznata po kozama, zatim Isa –
grad rimskih građana, kao i Farija s gradom. Korkira zvana Melajnom s gradom Kniđanaudalj
ena je od Isse 25 milja, a između nje i Ilirika je Melita…“
Pseudo skilak, Peripl. 23; „… Prije nego li se uplovi u rijeku Naron, veliki se komad zemlje (
priječi)
pružajući se u more. I, ima (ovdje) otok blizu obale, kojemu je ime Melita, i drugi otok nedale
ko od ovoga,
koji se zove Crna Korkira. Taj se otok jednim rtom veoma približava kopnu, a drugim rtom s
eže do
rijeke Narona. Od Melite je udaljen 20, a od kopna 8 stadija.“
-KNIDOS kao utemeljitelj kolonije i vrijeme osnutka:
-Dorski pentepolis (Knidos – Kos – Lindos – Jalisos – Kamiros) – središte u knidskom
Triopionu u svetištu Apolona i Posejdona;
-Kolonijalna aktivnost oko 580. g. pr. Kr. – Liparia, Salapija/Elpija, Rudi kod Brindizija,
Triopion između Barija i Brindizija);
-Epizoda vezana uz razvijanje odnosa između Kniđana i Korkirana kao nominalnih
“kontrolora” južnog Jadrana – sukob Korinta i Korkire oko prevlasti nad Jonskim morem
(Herodot i Plutarh) upleće Kniđane (ili Samoance) u priču.
-Plutarh spominje privilegije (atelesia – oprost od daće, dužnosti ili državnih tereta) koje
Korkirani daju Kniđanima – dokaz snage korintske kolonije Korkire na sjevernom jonskom i
južnom jadranskom prostoru
-Ostali predloženi datumi osnutka knidske kolonije na Korčuli: druga polovica 6. st. pr. Kr.
(Jonija dolazi pod Perzijsku vlast što pokreće migracije)

Trajanje i razlozi gašenja knidske kolonije na Korčuli

Autohtona komponenta:
-jačanje domorodačkog stanovništva nakon dekadencije grčkih gradova nakon Peloponeških
ratova krajem 5. st. pr. Kr.) koje dovodi do likvidacije grčkih kolonija (M. Zaninović);
- postupno infiltriranje domorodaca u grčke kolonije koje u 4. st. pr. Kr. dovodi do gubljenja
grčke osnove (M. Nikolanci);
-kriza jadranskih grčkih gradova na prijelazu 5. u 4. st. pr. Kr. – knidska kolonija i Herakleja
se gase (D.Rendić-Miočević);
-permanentni otpor domorodačkog stanovništva (Liburna?) spram kolonijalnih aktivnosta
Korinćana-Korkirana na jonsko-jadranskom prostoru
Isejska komponenta:
-težnja Dionizija Sirakuškog da zavlada svim vitalnim točkama na Jadranu (M. Suić)
-nema arheoloških tragova knidske naseobine na Korčuli
-mogući položaj:
-a)korčulansko-lumbardski kraj:
-prednosti: strateški (trgovačko) i agrarno potencijalni punkt
-Položaj grada Korčule na ulazu u Pelješki kanal;
-Nedostatak ikakvih arheoloških tragova iz interesnog razdoblja (novčić histijejskog obola iz
4. st. pr. Kr.);
-Razlog protiv: jaka domorodačka komponenta na obalama Pelješkog kanala
-b) . velolučko-blatski kraj:
- prednosti: agrarna komponenta prostora;
- “argumenti” koji to nisu: arhajsko crnofiguralno posuđe datirano u vrijeme oko
pretpostavljenog osnutka knidske kolonije
- gradinsko naselje Kopila nad Blatskim poljem – mjesto nalaza korintskih vaza i arhajske
staklene pločice. -> keramikom se trguje
- razlog protiv: jaka domorodačka komponenta
Arhajski import na istočnoj obali Jadrana:

ANHIALE – misteriozna kolonija iz arhajskog razdoblja

značenje: na moru; prema kopnu.
- spomen u Stjepana Bizantinca kojeg se tumači na različite
načine ovisno o prijevodu i sintaksi izvora:
- dvojba smještaja:
- Enestedonski zaljev (zaljev na o. Krfu ili zaljev Nesta od
Cetine do Neretve);
- Sheria – odlomljen odvaljen komad) (o. Krf ili Pelješac);
- Anhiale (Stari grad na o. Hvaru, ušće Neretve ili blizu Krfa):
- osnivači Parani
Nalazi u Starom gradu na Hvaru iz vremena arhaike
“sugeriraju” eventualno postojanje grčkog naselja prije Pharosa: - crnofiguralno i
crvenofiguralno posuđe.

PROBLEMI OSNUTKA ISE I FARA

-II. val grčke kolonizacije istočnog Jadrana (početak 4. st. pr. Kr.):
- Sirakuška kolonija Issa (Vis na o. Visu);
- Parska kolonija Pharos u Starom gradu na o. Hvaru.
-Glavni povijesni izvor za rekonstrukciju događaja vezanih uz osnutak Isse i Pharosa:
DIODOR SIKULSKI - “Povijesna biblioteka” (1. st. pr. Kr.)
-Dionizije I. Sirakuški
-406. g. pr. Kr. izabran za stratega (vojni zapovjednik) u Sirakuzi;
-ubrzo proglašen tiraninom
 -405. – 392. g. pr. Kr. vodi ratove protiv Kartažana na Siciliji i uspijeva osvojiti čitav otok;
-u njegovo vrijeme Sirakuza postaje najutvrđeniji grad Mediterana i najjača pomorska vojna
sila;
-kontrolira promet srednjim Mediteranom, Jonskim morem te Jadranom;
-ionizije I. Sirakuški i Jadran: “osniva kolonije” – Adrija, Ankona, Numana, pomaže
Paranima na Hvaru, osniva Lissos/Isu

KONTROVERZA LISSOS - ISSA

-Lissos – Lješ u Albaniji
-Argument za: navod u pisanim izvorima
-Argument protiv: udaljenost od Fara (dugo razdoblje do angažmana vojske), loša luka koje
ne pruža Dionizijevoj mornarici dobru utvrdu, nepostojanje nikakvih konkretnih pokazatelja o
postojanju grčke naseobine poč. 4. st. pr. Kr.
-Issa – Vis, o. Vis
-Argumant za: blizina (kratko vrijeme reakcije na borbe kod Hvara);
-Argument protiv: nepostojanje nikakvih konkretnih arheoloških nalaza sve do sred. 4. st.
pr. Kr., odnosno nejasnoće vezane uz datum osnutka (397. g. pr. Kr., par godina prije Pharosa,
sredina 4. st. pr. Kr. I dr.)
-nalazi:
-numizmatika: veća količine tek od sred. 4. st.;
-epigrafika: tek od sredine 4. st. pr. Kr.
- keramika: korintsko posuđe i crno i crveno figuralno iz 6. i 5. st. pr. Kr. – južnoitalsko i
sicilsko crvenofiguralno i helenisičko od sred. 4. st. pr. Kr.
-od sred. 5. do sred. 4. st. nedostaje konkretnih arheoloških nalaza;
-Eventualno značenje koroplastike pronađene na Visu

CRTICE IZ OSNUTKA PHAROSA

-u vrijeme atenskog arhonta Diotrefa, pobjednika 99. Olimpijade Sirakužanina Diotrefa i
rimskim konzulima datira se u 384/383. g. pr. Kr.
-Arheološka istraživanja na položaju Remetin vrt utvrdila su sukcesivno izmjenjivanje naselja
koje je moguće vezati uz povijesne događaje:
-višestruko uništavanje domorodačkog željeznodobnog naselja na mjestu kasnijeg Pharosa,
ali i Hvara;
“jako utvrđeno mjesto”- Gračišće zapadno od Starog grada
-postojanje i uništenje prvotnog grčkog naselja (povezano s spomenutom borbom) – drvena
gradnja;
-kamena gradnja tek nakon bitke i stjecanja uvjeta za normalan razvoj grada

GRČKI GRAD ISSA

Urbanizam:
-pomno odabrana pozicija: luka, voda, insolacija i dr.
-Površina gradskog prostora: 10 ha;
-bedemi:
-zatvaraju pravokutni prostor240 x 300 m;
helenistička tehnika gradnje emplekton
-dva lica s ispunom u sredini, težnja vodoravnom
uslojenju blokova (izvedba anatiroze), bez vezivnog
sredstva, debljina 2,4 m;
-pitanje postojanja južnog trakta bedema i uključenosti
poluotoka Prirovo u prostor naselja;
Organizacija unutrašnjeg gradskog prostora:
-glavne komunikacije usmjerene sjever-jug (upitan njihov broj) te istok-zapad (arheološki
potvrđena ona najjužnija)
-pravilne pravokutne parcele su osnova gradske podjele prostora;
-podjela na stambeni (većinski u gornjim dijelovima naselja) i javni prostor (koncentriran uz
obalu Viške luke) - agora;
-luka (epinej) s obalom duža od 1 km;
-moguće postojanje helenističkog teatra (Prirovo)

Organizacija vangradskog prostora

Nekropole:
- Dvije glavne nekropole: jugozapadna (Martvilo) i istočna (Vlaška njiva);
-Tipovi grobnica (dim. 190 x 90 x 100 cm):
- zidane grobnice s okomito postavljenim pločama bez zidane podloge (zemlja ili sloj
morskog šljunka);
-raka uklesana u živu stijenu;
-grobnica izgrađena od pravilnih klesanaca:
-Tipovi nadgrobnih spomenika:
-stele (oko 40 poznatih)
-jednostavne s trokutasto profiliranim zabatom i ravnim natpisnim poljem (južnoitalski
tip);
-jednostavne s oblim završetkom - Omegaform (grčki tip)
-luksuzniji primjerci s bogatom dekoracijom i stupovima te imitacija pročelja hramova-
naiskos (grobinca Dioniza sina Trazimaha);
-Način ukopa: inhumacija u ispruženom položaju
-Specifičnost isejske nekropole: obiteljski karakter grobnica;

Arheološke potvrde o vjerovanjima i religiji u Isi:

- Jonije – mitska ili povijesna heroizirana ličnost (?)
-Dioniz: - često ime među stanovnicima Ise, Dionizovi simboli zastupljeni na isejskom novcu
(grozd i kantaros), prikazi teatarskih maski na keramičkim predmetima i dr.;
-Artemida (božica šume, divljine, lova i čednosti) – naziv mjeseca Artemisios; reljefna
pločica, natpis posvećen Aretmidi Ferskoj;
-Afrodita (božica ljepote i ljubavi) – terakotne golubice na šipcima; rebraste školjke otkrivene
u grobovima i dr.
-Heraklo – prikaz na isejskom novcu;
-Demetra i Perzefona – terakotne figure, terakotni šipci s golubicama,;
-Hermes (Merkur) - žrtvenik iz 2. st. pr. Kr. kojeg podiže L. Pontius
-obiteljski kult - mali žrtvenici bez natpisa

-dim. 0,21 cm (ukupna statua 1,50 m);

-Nepoznat kontekst nalaza;
-skulptura Praksitelove tradicije (Afrodita Knidska);
-velika sličnost s Versajskom Dianom (rimska kopija grčkog
kasnoklasičnog originala);
-atribucija isejske glave: Afrodita ili Artemida
-frizura glavni argument drugoj opciji;
-kultna statua s kraja 4. ili početka 3. st. pr. Kr.;
-glava je utjecala na prikaz na aversu jedne serije isejskog novca
GOSPODARSTVO GRČKE ISE
Novac:
-Isključivo brončane nominale;
-Trajanje kovnice: od sredine 4. st. pr. Kr. do sred. 1. st. pr. Kr.;
-Prethodno je cirkulirao novac Sirakuze: brončani novac datiran u vrijeme Dionizija Starijeg
(Atena/dva delfina i zvijezda; Atena/hipokamp);
-Kovanje vlastitog novca koincidira s oslobađanjem od sirakuške vlasti (oko 345. g. pr. Kr.)
1) Ionios serija novca:
-Prekovi sirakuškog, farskog i heraklejskog brončanog novca (golobradi mladić s leg. Ionio /
delfin u skoku; glava starijeg bradatog muškarca / lavlja glava)
-Čisti kov (golobradi mladić s leg. Ionio / delfin u skoku ili delfin iznad tri vala);
-Datacija: sred. do kraj 4. st. pr. Kr.;
-Ionios: - uzurpator vlasti kod istočnojadranskih grčkih kolonija nakon osamostaljenja od
Sirakuze ili mitska ličnost?
2. Emisija s kraja 4. st. pr. Kr.:
-smanjena težina i modul; od 6,82 – 3,65 g
-prikaz: žena (nimfa) i leg. ΙΣΣΑ – ΙΣ – IC (ΙΣΣΑΙΩΝ) / osmokraka zvijezda
3. Od 300. do 200. g. pr. Kr.:
- Atena / koza ΙΣ (težine 8 gr);
- Atena / jelen ΙΣ (težina 4 gr) – prekovi novca Metaponta;
- kantaros - amfora / grozd – prekovi novca Hijerona II Sirakuškog; dat. 240. – 220. g. pr. Kr.
- Atena – Dioniz / grozd.
4. Od 200. do 47. g. pr. Kr:
- 2 grupe s reversima s prikazom srne ili kantarosa

-Distribucija isejskog novca: lokalnog karaktera: Dalmacija (brač, Hvarm Solin, Ploča,
Plavno, Bribir i dr.), a pojedini primjerci npr. na Krfu, Rumunjska i dr.;
-Novci drugih gradova i vladara u Isi: Faros, Herakleja, Dirachium, Sirakusa, Korint, Balejevi
i dr.

Gospodarstvo:
Poljoprivreda:
-Atenej (2. st.): “Agatarhid kaže da se na otoku Isi u Jadranskom moru pravi vino koje je u
usporedbi sa svima drugima bolje” (2. st. pr. Kr.);
Vinogradarstvo:
-prikazi na novcu (kantaros, amfora, loza); količina amfora na otoku i podmorju otoka;
karakter stolnog posuđa pronađenog u grobnicama; kult boga Dioniza i dr.;
-proračuni govore o oko mogućih 2 milijuna litara vina godišnje – 1000 ha obradivog
zemljišta – 50 helenističkih gospodarskih imanja na otoku;
Sekundarne poljoprivredne djelatnosti: maslinarstvo, uzgoj žitarica, stočarstvo (prikaz koze
na novcu, nalazi kostiju na lokalitetu), ribarstvo i dr.
LONČARSTVO (izrada stolne, kuhinjske, građevinske i dr. keramike)-ergasteria:
-velika proizvodnja vina = velika proizvodnja ambalaže (2 mil. L = 80 000 amfora);
-arheološka potvrda postojanja dvaju keramičkih peći: Martvilo i Vlaška njiva;
-VLAŠKA NJIVA (u. Stonca) – arhivski podatci o lončarskoj peći, dvije gomile s mnoštvom
keramičarskog škarta amfora, te novija saznanja o lončarskoj produkciji na tom prostoru:
ulomak škarta keramičke figure.
-Repertoar proizvodnje: keramičke figurice tipa Tanagra (3./2. st. pr. Kr.), amfore tipa
Lamboglia 2 (2./1. st. pr. Kr.)
-MARTVILO – arhivski i recentni arheološki podatci o lončarskoj peći; pronađeni ulomci
ker. škarta i kalupi za izradu ker. predmeta (helenistička reljefna keramika, lucerne i
podmetački za keramiku u pećima).
-Repertoar proizvodnje: helenistička reljefna keramika (2.-1. st. pr. Kr.), helenističke
svjetiljke (2./1. st. pr. Kr.), tzv. Firma lampe (1./2. st.); terakotni kipići /1./2. st.);
pitosi/dolije; vrčići (1./3. st.); amfora (1./2. st.);

-Geološke potvrde perspektivi lončarske proizvodnje u Isi: - naslage gline i kvarcnog pijeska;
-fizikalno-kemijske analize potvrdile su postojanje lokalne produkcije helenističke keramike
tipa
TIPOVI AMFORA PROIZVOĐENI U ISI:
Grčko-italske(3./2. st.pr.Kr.) Lamboglia 2(2./1 st.pr.Kr.) Funerarni tip amfore 3./1.st.pr.Kr.)

Keramika tipa Gnathia (4. – 2. st. pr. Kr.)

-karakteristika: slikani ukras u žutoj, crvenoj i bijeloj boji na crnoj
podlozi ;
-nastaje na tradiciji južnoitalske crvenofiguralne keramike (središte
Taras / Taranto);
-popularnost dovodi do povećane proizvodnje i pojednostavnjivanja
izvedbe ;
-na istočnom Jadranu zabilježena na 38 lokaliteta

Isejska produkcija keramike tipa Gnathia (3.-1. st. pr. Kr.)

-U početku pod velikim utjecajem apulskih radionica, a kasnije razvija samostalni stil;
-početak proizvodnje datiran u sred. 3. st. pr. Kr. (dolazak majstora iz Canose ?);
-kraj proizvodnje krajem 2. st. pr. Kr./poč. 1. st. prt. Kr.

Helenistička reljefna keramika: kalupi- dokaz lokalne proizvodnje: Zadar, Resnik, Issa

POMORSTVO – TRGOVINA
-disperzija isejskog novca;
-disperzija isejske keramike;
-disperzija isejskih poljoprivrednih proizvoda:
-Brodolom kod Vele Svitnje – 600 amfora tipa Lamb. 2 s pečatima L. POT / M. POT
-Dvojezični grčko/latinski posvetni natpis Hermu/Merkuru Lucija Poncija;
-reakcija Ise na gusarske prepade Ilira;
-utemeljenje kolonija na poljoprivredno-trgovačkim vitalnim mjestima (Trogir, Epetij,
Lumbarda)
-reakcija Ise na “gubitak” stečenih prava postajanjem rimskog saveznika;

GRČKI GRAD PHAROS

-Stari Grad na Hvaru
-osnovan 385./386.
-Sirakuza- bitna za opstanak Pharosa
-grčka parcijalizacija
-autarkija- samostalnost u gospodarstvu
-ne zna se točan položaj granica/zidina

URBANIZAM
-Nedovoljno jasno definirane granice grada – bedemi;
-Različito utvrđene granice grada kroz povijest:
-N. Duboković-Nadalini, 1960. g. = pravokutnik od 1,5 ha
-B. Gabričević, 1968. g. = kvadratni oblik sa stranicama 250 x 250 m – centripetalni oblik;
 -J. Barbir, 1980. g. poluotočni oblik grada sa središtem na jugoistočnom dijelu;
-B. Kirigin, 1991. – popisuje arheološke argumente linije bedema u kojima nema one
zapadne stranice;
-PJO, 1992-1996 – preko koncentracije grčkog materijala okušano utvrđivanje gradskog
areala = 10 ha;
- moguće utvrđivanje samo akropolskog dijela naselja (?);

Bedemi grada:
Istočni trakt bedema:
lok. Sv. Ivan (Remetin vrt) – eventualno mjesto istočnih gradskih vrata s unutrašnjom kulom;
Južni trakt bedema:
poznato pružanje od 30-tak m bedema s eventualno postojećom istaknutom kulom (?);
Sjeverni trakt bedema:
problem “bedema” u konobi kuće Tadić-Gramotorović – kasnoantička konstrukcija
Zapadni trakt bedema: nepoznat
Tehnika gradnje bedema:
zid od megalitskih pravokutnih blokova s istaknutom bunjom, debljina bedema 3 m; građen s
dva lica sa središnjom ispunom od sitnog kamenja

Organizacija unutrašnjeg gradskog prostora:

-Pretpostavljen pravilan raster gradskih komunikacija;
-Pretpostavljen centripetalna organizacija gradskog rastera; - Agora u središnjem dijelu;
-Stambena arhitektura:
-utvrđena na nekoliko pozicija, najkonkretnije kod Sv. Ivana; tehnika gradnje: zidovi od
kamenih blokova s vanjskim licem od blokova s bunjama, a unutrašnje od pravilnih
pravokutnih blokova slaganih u pravilne nizove;
-utvrđeno postojanje trjemova ispred ulaza u stambene objekte;
-arheološki nalazi određuju i radioničke zone grada (radionica za izradu purpurne boje; u ji
uglu grada lončarsko središte.

Organizacija vangradskog prostora:

- Nekropole:
- izrazito slabo poznate;
- položaj Jurjevac zapadno od grada – nekoliko otkrivenih grobova od kamenih ploča i
pjeskovitom podlogom s prilozima od grčke keramike;
- ostale lokacije sa zabilježenim grobovima: Knežine, Čolovica, Garmice i Kučišće na
istoku grada – vjerojatna glavna nekropola;
- Način ukopa: inhumacija jedne osobe;
- Nadgrobni spomenici: poznata svega 4 primjera - jednostavne pravokutne stele s
centralno postavljenim natpisom; sadržaj spomenika – ime i prezime pokojnika (Komon
Filoksenido, Selino Impokleo) i podrijetlo ako je stranac (Aristofanes Aristofanous
Syrakosios);
- Specifičnost ukopa: izrazito grčki način ukopa i mali broj grobnih priloga

ΧΩΡΑ ΦΑΡΟΥ
-težnja k autarkiji polisa – poljoprivreda najunosniji posao;
-Starogradsko polje = 1350 ha = iznimno perspektivna poljoprivredna površina s obiljem
vode;
-osnovni modul podjele 1 x 5 stadija;
-pružanje od lok. Jurjevac na zapadu do Vrboske na istoku;
-odnos pružanja komunikacija grada i polja se ne poklapaju (12° razlike);
Povijest izučavanja:
-1331. g. Hvarski statut – spomen per viam veteram, ad murros veteris…;
-1525. g. Vinko Pribojević spominje objekte zabilježene u polju;
-1859. g. Šime Ljubić – ager colonicus rimske Farije;
-1957. g. J. Bradford – rimski ager, ali s naznakom da je neuobičajeno mala parcelizacija;
-1957. g. R. Chevallier – rimski ager
-1960. g. M. Suić – dio salonitanskog agera – praefectura Phariaca
-1983. g. M. Zaninović – prva objava rezultata koji dokazuju grčko podrijetlo parcelizacije s
modulom 1 x 5 stadija;
-1985. g. B. Kirigin – potvrđena dimenzija modula od 1 x 5 stadija, ali utvrđena i unutrašnja
raspodjela 1 x 1 stadij, 6 x 6 pletra i dr.;
-Slapšak, Gafney- Stančić – izrada digitalne podloge parcelizacije polja;
-Omphalos podjele – središte iz kojeg ona kreće; utvrđena na sjecištu dviju glavnih osi (br. 3
okomite i br. 6 vodoravne) u samom polju; s gromom markirane 4 najudaljenije točke
raspodjele (SJ – IZ) i te linije dijeljene na 1, tj. 5 stadija itd.;
-Granice vidljive putem suhozida; izvorno vjerojatno nisu postojale već su ih činile staze;
-utvrđena višefazna parcelizacija – okolica Starog grada i parcelizacija Jelšanskog polja
-Osim poljoprivrednog zemljišta farskoj hori pripada i šuma, pašnjaci i drugo zemljište u
okolici;
-ukupno 73 parcela (striga) dimenzija 1 x 5 stadija (180 pletra/16,4ha)
-relativno velika površina zemlje namijenjena jednoj obitelji (3,5 – 5 članova = 255-365
stanovnika Farosa);
-upitna namjera podjele osnovnih prostornih jedinca (1 x 1 stadij i dr.);
-Topografija polja: komunikacije, granični kameni (Matij Pitejev međaš); gospodarska
imanja; svetišta (lok. Munjače – položaj s kojeg je vidljiv čitav ager); kule na rubovima polja
(Tor – Maslinovik – Purkin kuk)
Farsko društvo:
- samostalnost dokaziva pridjevom Polis i kovanjem novca
približno podjednaki socijalni nivo stanovništva – bogate poljoprivredne zajednice

Političko ustrojstvo (temeljeno na natpisima):

-demos – narodna skupština (faroska psefizma)
-ekklesia (narodna skupština) – nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je morala postojati
-boule (vijeće pedesetorice) – administrativno/zakonodavne funkcije. Birano od skupštine.
-> Nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je moralo postojati
-pisari (gramateus) – državnička funkcija tajnika ; poveznik vijeća i skupštine; Spomen
gramateja Skiuria Faranina na farskoj psefizmi
-logisti – javni nadzornici birani iz vijeća; nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je morala
postojati
-arhonti – vrhovna vlast; nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je morala postojati
-strateg (vojni zapovjednik) – nema spomena na natpisima iz Farosa, ali je morala postojati
-hijeromnamon (eponimni magistrati religijske i javne službe – sudstvo i sl.) – nema spomena
na natpisima iz Farosa, ali je morala postojati;
-Presbeutas – poslanici

Farska psefizma
-Nepotpuno sačuvan spomenik: ulomak a i B
-dat. kraj 3. st. pr. Kr.;
-Sadržaj: molba za pomoć pri obnovi grada od grada matice
Parosa:
A) opis političke situacije u kojoj se nalazi Faros te odnosa
s Rimljanima – dekret o poslanju trojice poslanika u Paros,
jonsku maticu i još neki grad (Atena ?)
B) dekret vijeća parskog polisa o počastima izraženima
farskim poslanicima, odluka da se 6 Parana pošalje u Delfe
po savjet za zaštitu Farosa, , odluka o poslanju Paranina
Praksiepa na zapad (Faros) kao novog oikista itd.

Arheološke potvrde o vjerovanjima i religiji u Farosu:

-Glavni izvor štovanih božanstava su prikazi na novcu: Zeus, Persefona, Artemida i Dioniz;
-Nepoznata lokacija eventualnog postojanja hrama u Farosu;
-loutherion – kultna posuda pronađena unutar jedne grčke kuće u naselju;
Afroditin kult:
-dva zavjetna natpisa: prinos desetine Gordile Demarha i Kleudike Hermagora (3./2. st. pr.
Kr.)
-moguća uloga hetera ili običnih građanki
-Sigurno postojanje kultova vezanih uz plodnost

GOSPODARSTVO GRČKOG FAROSA

Novac:
-Poznate srebrne i brončane nominale:
-Trajanje kovnice od poč. 4. st. pr. Kr. do 2. st. pr. Kr.
1. Novci 4. st. pr. Kr.
-najraniji novci kovani po sirakuškom standardu
-Srebrni tetroboli (2,78 g): Zeus / pedum – koza – ΦΑΡΙ = namjera međunarodne trgovine
-brončane hemilitre (14-19 g) i triasi (8 g): Zeus / pedum – koza – ΦΑΡΙ
-brončane polovine triasa: Dioniz – lovorov vijenac / grozd –ΦΑ
2. ΔΙ prekovi – kraj 4. / poč. 3. st. pr. Kr.
-Zeus / pedum – koza – ΔΙ;
-Značenje: nepoznata grčka kolonija DIMOS (G. Novak); oznaka kolonije Dimale (Š. Ljubić);
ime Dionizija Faranina ili oznaka nove vrijednosti novca dicalkon – redukcija vrijdnosti
farskog novca
-pronađeni u Isi, Braču, Solinu
1.Ionios serija novca: druga pol. 4. st. pr. Kr.
-Prekovi sirakuškog, farskog i heraklejskog brončanog novca (golobradi mladić s leg. Ionio /
delfin u skoku; glava starijeg bradatog muškarca / lavlja glava);
-Važnost velike ostave novca iz Škudljivca (55 DI i Jonijevih prekova + 49 Heraklejskih
novaca)
-Kraj 4./poč. 3. st. pr. Kr:
-Brončana emisija:
-Persefona s vijencem od žita / koza – ΦΑ (7 i 3,5 g);
-Artemida / koza (2 g);
-Persefona / zvijezda (prekov isejskog novca nimfa / zvijezda)

Kraj 3. st. pr. Kr.- kraj 2. st. pr. Kr. (nakon 2. ilirskog rata)
-jedna nominala: glava mladolikog muškarca / kantharos – ΦΑ;
-barbarizacija izvedbe
-korišten i Balejev novac
-Ostava kod Vrbanja (51 komad)
Balejev novac – dr. pol. 2. st. pr. Kr. (nakon pada Gencijeve države)
-lik muškarca – ΒΑΛΛΑΙΟΣ ili ΒΑΣΙΛΕΩΣ ΒΑΛΛΑΙΟΥ / Artemida s bakljom ili kopljima
-kovan u srebru i bronci
-Poznato oko 1300 komada
-Kovnica: Risan ili Faros

-Distribucija farskog novca: lokalnog karaktera: Dalmacija (Vis, Solin, Ošanići, zap.
Hercegovina, Rab, Batajnicac na Dunavu i Rumunjska).;
-Novci drugih gradova i vladara u Isi: novci helenističkih vladara, novci grčkih kolonija širom
Mediterana (npr. Sirakusa, Agrigento, Apolonija, Dirahij, rimsmki republikanski novac i dr.)

Poljoprivreda:
-Pretpostavka primarne proizvodnje žitarica – perspektive farske hore s mogućim viškom od
nekoliko stotina tona godišnje;
Maslinarstvo zastupljeno na blagim padinama uokolo polja;
Vinogradarstvo - Simboli na službenim farskim novcima potvrđuje ulogu vinogradarstva u
poljoprivredi; veliki broj amfora pronađen u i okolo Pharosa;
Ribarstvo;
Stočarstvo – simboli na službenom farskom novcu (prikaz koze);
Obrti:
Lončarstvo:
-argumenti proizvodnji: glinene naslage na otoku, specifični oblici posuđa; nalazi
“podmetača” za pečenje keramike; različiti kalupi za produkcija različitih proizvoda
(terakotnih figura, predmeta nepoznate namjene i dr.); keramičarski škart i uništeni dijelovi
peći (uz južni i jugoistočno ugao bedema)
tipologija posuđa:
crnopremazano stolno posuđe (skifosi s prikazom sove, olpe s listićima i dr.); obično
kuhinjsko posuđe;
-izdvajanje nekoliko tipova amfora kojima se produkcija smješta u Pharos (Pharos tip 2, 3, 4),
stolne amfore
-terakotne figure
-Farski proizvodi finog stolnog posuđa (?) – 4. st. pr. Kr.

Trgovina:
-Kapacitet hore ukazuje na trgovačku usmjerenost proizvodnje;
-Trgovačku aktivnost svjedoče:
-distribucija farskog novca (Vis, Solin, Ošanići, zap. Hercegovina, Rab, Batajnicac na
Dunavu i Rumunjska)
-distribucija farskih amfora:
a. tip Pharos 2: Pharos, Issa, Kopila/Korčula, Ošanići (s grafitom ΦΑΡΟΣ), brodolom Vela
Svitnja kod Ise, sj. Italije (?) i dr.;
a. tip Pharos 3: Pharos, Kopila/Korčula;
-distribucija ostalog farskog posuđa: skifosi sa sovom (Pharos, Glasinac /BiH), olpe s
listićima (Pharos, Neum i dr.)

HERAKLEJA - fantomski grad na Jadranu

Dokazi o postojanju:
1. Pisani izvor: Pseudo Skilak, Peripl, 22.
“Poslije Liburna je narod Ilira i nastavaju Iliri uz more do Haonije, koja je nasuprot Korkire,
Alkinojeva otoka. I ovdje je helenski grad kojem je ime Herakleja i luka. Tu su i lotofazi
nazvani barbari ovi: Hierastamni, Bulini, Hilini. Bulinima su susjedi Hili. Ovi kažu da ih je
/tu/ naselio Hilo Heraklov /sin/; a oni su barbari. Nastavaju poluotok malo manji od
Peloponeza. Nakon izlaska od poluotoka /plovi/ se ravno. Ovdje nastavaju Bulini. Bulini su
ilirski narod. Plovidba uz zemlju Bulina traje duži dan do zaljeva Nesta.”
2. Numizmatički nalazi:
-Kovan isključivo brončani novac;
-Kao uzor uzet sirakuški novac;
- Kovane 3 nominale (ukupno poznato oko 360 komada):
-velika (hemilitra) i srednja (trias): Heraklova glava s lavljom kožom / luk i toljaga s leg.
HPA, HPAK, HPAKΛ, HPAKΛE
-mala: Artemidina glava / dupin s leg. HPA
-Datacija: sred. 4. st. pr. Kr. – dr. pol. 4. st. pr. Kr.
-Rasprostranjenost:
 o. Hvar (Stari grad i Hvar) – prevladavajuća brojka; Solin, Split, Brač (Bol i Donji Humac),
Murter, Nin, Korčula;
-važan nalaz: ostava novca kod Škudljivca na o. Hvaru (pronađena 1835. g.; sadrži 162
brončana novca od čega 49 heraklejskih)

Povijesni okvir Herakleje:

-dr. pol. 4. st. pr. Kr. – prestanak sirakuške dominacije na srednjojadranskom prostoru;
-osamostaljivanje Isse;
-rast Pharosa;

Teorije o lokaciji jadranske Herakleje

-P. Nisiteo (1836./1837.) – objavljivač ostave kod Škudljevca Herakleju locira kod Rogoznice
(prema Ps. Skilaku);
-J. Brunšmid (1898.) – “Die Inschriften und Münzen der griechischen Städate Dalmatiens” –
Herakleju smješta na Hvar (na Pharos..) na temelju koncentracije novca;
-G. Novak (1924.) – na kopnu kod današnje Rogoznice (Hilejski poluotok) prema Ps. Skilaku;
-M. Suić (1955.) – južna Ilirida (Haonija) nasuprot Krfa prema Ps. Skilaku;
-P. Lisičar (1951.) – Rogoznica, Salona;
-D. Rendić-Miočević (1953., 1980.) – Korčula ? = knidska kolonija;
-L. Bracessi (1971.) – Korčula ?;
-M. Zaninović (1992.) – Hvar na o. Hvaru; arheološka potvrda – zastupljenost novca
-B. Kirigin (2004.) – nepoznato mjesto, ali s naginjanjem k južnoj Iliridi.

Hvarska luka (Herakleja ?)

-Velika koncentracija heraklejskog novca;
-Dobra luka na glavnom prometnom putu uz istočnojadransku obalu;
-Grčki natpis jako sličan isejskim nadgrobnim spomenicima.

Isejsko interesno djelovanje (Lumbarda?, Tragurion, Epetion, Salona?)

-kraj 3.st, 2.st.pr.Kr.
-pomno biranje strateško- trgovačko- produktivnih točaka u prostoru
-otežavajuće okolnosti: uzdizanje ilirske države i ekspanzija Delmata prema obalnim
područjima srednje Dalmacije, kasnije i miješanje interesa s Rimom

Isejska naseobina na Lumbardi (Korčula)

-ne spomenuta u izvorima
-2. faza kolonizacije Korčule
-usred 3.st.pr.Kr.
-uvjeti: vakuum nastao povlačenjem Liburna u matične prostore i neistaknutost ilirske države
u ovom prostoru
-u dogovoru s prvacima lokalne aristokracije (Pilos i Dozos) utemeljena kolonija
-sudbina upitna: nedovoljno arheoloških podataka i nesigurnost položaja na vratima ilirske
države
Zašto Lumbarda?- pogodan strateški položaj- nadzor korčulanskog kanala
- pogodan produktivni položaj- plodno Velo poje i okolna polja

Lumbardska psefizma- dekret o osnutku naseobine

-4.st.pr.Kr. (J.Brunšmid, P.Lisičar)
3.st.pr.Kr. (D.Rendić- Miočević)
-mjesta nalaza:
-glavica poluotoka Koludrta u Lumbardi- antička cisterna
-otkrivena u nekoliko navrata od 1877.
-glavni interpretatori: J. Brunšmid, D. Rendić- Miočević, P. Lisičar, M. Lombardo,..
-oko 200 kolonizatora dobilo je:
- oikopedon: kućište s dvorom i vrtom (1,5 pletra=1350m2)
- protos klaros: 3 pletra odabrane zemlje+ nešto ostale zemlje od čega 1,5 nasljedno
- kasniji doseljenici- 4,5 pletra nepodijeljene zemlje
-file- Dimani, Hilejci, Pamfili
-Rimska vila rustika na položaju Knežina- Velo poje

Isejska naseobina Trogir

-vrijeme „Isejskog“ naseljenja 3.st.pr.Kr i poč. 2.st.pr.Kr.
-arheološki materijal dokazuje korištenje položaja i puno ranije- nalazi prapovijesnog
materijala i ranijeg grčkog importiranog materijala
-prve vijesti vezane uz 158.g.pr.Kr (Polibije XXXII 9,1)- nema više Ilirske države; napadi
Delmata
-Zašto Trogir?- pogodan strateški (otočni) položaj
- pogodno poljoprivredno zaleđe
- kontakt s unutrašnjošću
- ranije uspostavljen kontakt s domorodačkim stanovništvom (Bulini i dr.)
Urbanistički detalji
-pravilna planimetrija gradskog rastera
-bedemi građeni od masivnih bunjastih (ispupčenih) blokova s anatirozom (izdubljivanje
blokova)
-popločane komunikacije pravilnog rasporeda s 3 do više metara širine
-stambeni blokovi usmjereni sjever- jug
-stambena arhitektura na nekoliko položaja

Isejska naseobina u Stobreč

-kraj 3.st. poč. 2.st.pr.Kr
-prve vijesti 158.g.pr.Kr (Polibije XXXII 9,1)
Zašto Epetij?- pogodan strateški (poluotočni) položaj (na ušću rijeke Žrnovnice)
- bogato poljoprivredno zaleđe
- kontakt s unutrašnjošću
- ranije uspostavljen kontakt s domorodačkim stanovništvom (Bulini i dr.)

Urbanizam
-nepravilan oblik- oko 4ha
-ostaci bedema na sjevernoj i zapadnoj strani- ista tehnika kao i prije
-utvrđen položaj gradskih vrata (širina 3,6m)
-pravilni ortogonalni raster komunikacija

Salonitanski prostor
-nalazi potvrđuju helenističku naseljenost-karakter nije jasan
-prostorne karakteristike odgovaraju ostalim isejskim područjima
-poznato nekoliko nadgrobnih spomenika
-poznati natpis sa spomenika Hijermnamona
-na prostoru rimskog foruma i manastira u dubljim slojevima pronađena arhitektura
helenističkog tipa gradnje
-poznato dosta stranog helenističkog materijala
-natpis iz Vranjica (4.st.pr.Kr)- svjedoči velikoj vjerskoj svečanosti
-Cezarov transkript- svjedoči prisutnosti isejskog elementa u Saloni

Grčko- helenistička keramika na istočnom Jadranu

-korintsko i crnofiguralno posuđe (7- 6.st.pr.Kr):
-Kopila (Korčula), Pharos
-na domorodačkim mjestima
-aribalos, ojnohoa
-Vis- Issa: 3 alabastra (a-c), 625.-600.g.pr.Kr- rana korintska keramika (ili ital. imitacija
korintske produkcije), 2 globularna aribalosa (6.st.pr.Kr.)
- Salona (groblje) rano 6.st
- Zadar (1964.): ulomak korintske posude; pronađen u naseobinskom sloju (6.st.pr.Kr)

Crvenofigurnalna keramika u Dalmaciji

-nastaje oko 530.g.pr.Kr u Atenskim radionicama kerameika
-najpoznatije središte proizvodnje je Atena iz koje se ubrzo širi produkcija
-široka distribucija afričkog posuđa s jakim izvoznim područjem na sjeverni Jadran (Spina i
Adria)
-Kvarner: Krk, Lopar (gradina Kaštelina), Osor
-Liburnia: Zadar (zaštitna istraživanja unutar grada), Nin (sv.Križ, Nin-Ploče,..)
-Italsko crvenofigurnalno- više žuto u odnosu na atensko
-Trogir- u naseobinskom sloju
-Čitluk kod Sinja- grobni kontekst
-Stari Grad na Hvaru- naseobinski i grobni kontekst
-gradina Radovin- naseobinski kontekst; dionizijska tematika
-Issa- Martvilo

Keramika tipa Alto- Adriatico (Gornjojadranska keramika)

-izdvojena 1935. na temelju materijala iz nekropole u Spini
-radionička središta: Spina (ishodište; kraj 4.st.pr.Kr.), Adrija (3.st), Numani kod Ankone
-kraj 4. poč. 3.st.pr.Kr- na tradiciji afričke crvenofiguralne
-mali broj korištenih oblika; pretežito ojnohoe
Alto- Adriatico u Dalmaciji- gradina Sutulija, Issa, Pharos, Danilo kod Šibenika

Gnathia keramika
-crno premazana keramika s polikromnim (crvenim, bijelim, žutim,..) ili urezivanim ukrasom
-proizvođena u južno italskim (apulskim) radionicama od druge četvrtine 4. do poč. 2.st.pr.Kr
-nastaje u radionicama crvenofiguralne keramike u južnoj Italiji tijekom prve pol. 4.st.pr.Kr
*crvenofiguralno i crnofiguralno- premazuje samo crni ili crveni dio; prvo temeljna boja, a
zatim oslikavanje bojama
-Issa bogata gnathia keramikom
-dekoracija se mijenja- zadnje faze: bršljani, vinova loza, kanelure,..

Helenistička reljefna keramika

-kategorija keramike izdvojena po načinu proizvodnje, oblicima i reljefnoj dekoraciji
-terminologija:
a) helenističko reljefno posuđe
b) megarske posude
c) helenističke reljefne zdjele
d) helenističke reljefne posude izvedene u kalupu
-proizvodna središta:
-Atena: kolijevka produkcije; oko 3.st.pr.Kr; kraj-86.g.pr.Kr (Sulino osvajanje)
-Korint: od kraja 3.st.pr.Kr do 146.g.pr.Kr (uništenje grada)
-Delos, Crnomorska produkcija, Albanija, Italija
-samo donji dio izveden u kalupu- gornji se modelira
Istočno Jadranska produkcija:
-Issa-veći broj kalupa i pečatnjaka (Martvilo) produkcija čaša i kratera 2.-1.st.pr.Kr
-Zadar, Resnik (isto ko i u Issi)

Crvenopremazana keramika
-ishodište: Korint i Atika
-kod nas: Kamponska keramika

West slope keramika

-na zapadnim padinama Atenske akropole (1901.)
-prva trećina 3. do druge pol. 1 st.pr.Kr

Grčko-helenistička terakotna plastika

-skulptura, arhitektonska ornamentika i dekorativni elementi
-vezani uz kult i nekropole
-glavna nalazišta: Issa, Pharos
-prikaz Dioniza- 5.st.pr.Kr (Issa)
-Tanagra figurice- grobni kontekst
- osnovni motiv: ženska figura (Afrodita uzor)
- lokalna produkcija: Issa i Pharos
- ulomci škarta iz Isse (Vlaška njiva)
- ulomak kalupa iz Pharosa
- rupa na poleđini ili dnu (šuplja)- ušteda materijala