Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju

Nekropola uz humak Materiza kod Nina

Seminarski rad iz kolegija nacionalna arheologija ranog srednjeg vijeka

Mentor: Student:
Doc. dr. sc. Jure Šućur Hrvoje Šincek

Zadar, 15.10.2021.
 Sadržaj
1. Uvod......................................................................................................................1
2. Rezultati istraživanja.............................................................................................1
3. Zaključak...............................................................................................................4
4. Literatura...............................................................................................................4
 1. Uvod
Humak Materiza, kako ga naziva lokalno stanovništvo se nalazi oko jedan kilometar
jugoistočno od Nina, a sjeverno od ceste koja vodi do Zemunika. Istraživanja ovog lokaliteta
počinju 1947. godine kada Arheološki muzej u Zadru tokom zaštitnih terenskih radova u Ninu
odlučuje napraviti nekoliko pokusnih sondi, no nije bilo nikakvih rezultata iz tih sondi.1
Slijedeće, 1948. godine
Arheološki muzej u Zadru pokreće
istraživanje Materize od uz stručno
vodstvo Mate Suića, kojima
prisustvuje i Duje Rendić Miočević,
ondašnjeg direktora Arheološkog
muzeja u Splitu. Tokom ovog
istraživanja uz jugoistočnu periferiju
humka otkriveno je šesnaest
ranosrednjovjekovnih grobova, ali
zbog pomanjkanja sredstava
istraživanja se obustavljaju, a trajala
su petnaest dana.2
Slika 1: Humak Materiza 1949. godine (J. BELOŠEVIĆ,
1974, T. I). Arheološki muzej u Zadru
ponovno pokreće istraživanja koja
traju do 1955. godine pod vodstvom Mate Suića i Šime Batovića, ali ovoga puta se istražuje
sjeverozapadna periferija humka uz koju je pronađeno devet grobova, dok u samome humku
nema ničega.3
Janko Belošević 1974. godine u svome dijelu „Starohrvatska nekropola uz humak
Materiza kod Nina“ navodi kako je istraženo 29 grobova, a ne 25, kako navodi 1962. godine.
Međutim od 29 grobova njih četiri se isključuju zato što grobovi tri, pet i osam su znatno
mlađi, moguće je da su pokojnici pokopani u kasnom srednjem vijeku, a grob četiri je
sadržavao dvije keramičke posude bez kostiju.4
Iako ovo ne mijenja broj grobova koje će obuhvatiti ovaj seminar, smatrao sam da je
bilo vrijedno spomena.

2. Rezultati istraživanja
J. Belošević navodi kako nije neobično da se ranoslavenske ili starohrvatske nekropole
poganskog karaktera, nalaze u starijim humcima ili oko njih kao što je to slučaj kod nekropole
kod humka Materiza, nekropola Ždrijac u Ninu koja leži na prapovijesnoj nekropoli,
nekropole Kašić – Glavčurak gdje se starohrvatski pokopi bili poviše autohtonog stanovništva
i pojedinih ukopa istočnih Gota. Sve ovo J. Belošević interpretira kao poštivanje ranijih
kultnih mjesta.5

1
J. BELOŠEVIĆ, 1962, 237.
2
J. BELOŠEVIĆ, 1962, 237-238.
3
J. BELOŠEVIĆ, 1962, 238.
4
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 221.
5
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 222-223.
1
 U nekropoli kod humka Materiza pronađena su dva tipa grobova. U jednostavnim
grobnim rakama i sa kamenom grobnom arhitekturom pri čemu je pokojnik ograđen
neobrađenim kamenom (grob 27 i 29), no kod pojedinih grobova nalazio se samo jedan
kamen. Niti u jednom grobu nije pronađeno popločano dno, niti pokrivna ploča.6
Svi grobovi su inhumacijski i dobar dio
skeletnih ostataka je loše sačuvan, pokopani su
glavom prema humku u ispruženom položaju na
leđa. Međutim od 25 grobova od kojih 13
sadržavaju grobne priloge, može se sa
sigurnošću reći da ih osam pripada osobama
muškog spola, tri ženskog, dva djeteta i jednog
mladića. Ukopi su pojedinačni osim kod
grobova šest i devet. Grob šest sadržava dvije
pokopane osobe kojima se zbog loše očuvanosti
kostiju ne zna međusobni odnos, spol i dob.
Grob devet sadrži odraslu osobu i jedno dijete.
Dvojni ukopi su očekivani u ovome razdoblju,
zato što su pronađeni i na drugim
ranoslavenskim nekropola, kao što su to Ždrijac
u Ninu i Brodski Drenovac.7

Osim samog pokapanja i prilaganja

priloga u grob, paljenje vatre unutar, poviše ili
Slika 2: Prikaz nekih grobova (J. BELOŠEVIĆ, pokraj grobova spada se smatra vrlo značajnim
1974, T. V). poganskim običajem, koji u Dalmaciji je rijedak,
ali to se može pripisati i neistraženosti. Takvi
grobovi su pronađeni i u nekropoli Materiza (grobovi 16, 20, 21), a takva pojava se nalazi i na
Ždrijacu u Ninu, Maklinovom Brdu u Kašiću Biljanama
Donjim kod Smilčića, a vrlo je česta pojava na
ranosrednjovjekovnim nekropolama 7. i 8. stoljeća u Istri za
koje Marušić tvrdi da se radi o autohtonom stanovništvu
pomiješanom sa slavenima. Ovakvo paljenje vatre se većinom
smatra kao ritual oslobađanja pokojnika od zlih duhova.8
Datiranje nekropole Materiza u 8. stoljeće i rano 9.
stoljeće je postignuto pomoću analogije sa već istraživanim
nekropolama kao što je to Ždrijac u Ninu gdje su zastupljeni
isti tipovi grobova kao i na Materizi, po običaju paljenja,
prilozima, te pomoću nalaza keramike.9

Spomenuto je već da od 25 grobova na nekropoli, njih

13 sadržavaju
priloge. Slika 3: Crtež nekih grobova Grobni inventar
(J. BELOŠEVIĆ, 1974, T . VIII).
se sastoji od keramike, oružja, oruđa i nakita. Svi ovi
6
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 224.
7
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 225.
8
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 226.
9
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 224.
2
grobovi su sadržavali keramičko posuđe, njih tri po dvije posude, a ostalih deset po jednu
posudu. Stavljene su u grob u većini slučajeva kod pokojnikove glave ili uz njegove noge.
Oblici keramike koji se ovdje nalaze su trbušasto-kružnih, jajolikih i kružno-jajolikih oblika,
manjih su dimenzija i rađeni su na ručnom lončarskom kolu.10
Posude su većinom sivosmeđe, crnosive i crvenkastosmeđe boje, tankih stjenki, dok
dno posude je zadebljano. Više od polovice posuda ima na dnu okruglu udubinu što se tumači
kao ostatak lončarskog kola. Posude su neukrašene, osim jedne koja ima urezan motiv X.11

Pronalazak tri željezna noža ne iznenađuje zato što na

području Dalmacije su to najbrojniji grobni prilozi u tzv.
poganskom horizontu Hrvata, dok ih u kasnijem razdoblju od 9.
do 11. stoljeća, odnosno nakon pokrštavanja Hrvata, gotovo da i
nema. Ovaj podatak uvelike pomaže datiranju ove nekropole.12
Pronalazak dva bojna noža također nije iznenađujuća
pojava, zahvaljujući istraživanjima na lokalitetima poput
Ždrijaca u Ninu i drugim starohrvatskim nekropolama. Bojni
noževi su vrlo često oružje koje se pojavljuje već od seobe
naroda, a kod nas se oni pripisuju starohrvatskim ratnicima.
Datiranje ovih noževa postignuto je pomoću već datiranih
bojnih noževa istog tipa na lokalitetu Biskupija-Crkvina kod
Knina gdje je pronađen bizantski solidus Konstantina
Kopronima i njegova sina Lava IV, također u prilog datiranju
Slika 4: Ranoslavneska idu i oni nađeni na Ždrijacu i Ninu (datira se u 8. stoljeće), što
keramika pronađena u nekropoli (J.
BELOŠEVIĆ, 1974, T. XI). znači da bojni noževi nađeni u nekropoli uz humak Materiza u
Ninu datiraju u razdoblje druge polovice 8. stoljeća. Prava je
šteta što nisu restaurirani na vrijeme, te ih je pojela korozija.13
Pronalazak dvije željezne strelice (grob 6 i 27) nije
neobičan na području staroslavenskih nekropola, no ono što je
rijetkost je pronalazak strelica unutar zatvorenih grobnih cjelina,
dok su inače slučajni nalazi bez konteksta. Ovdje ih se može
etnički povezati sa Slavenima ili starim Hrvatima prije
pokrštavanja. Najbolje analogije za ove strelice su one nađene na
Ždrijacu u Ninu. Strelice su oblikom običnog šiljka sa tuljcem za
nasad.14
Ostali nalazi uključuju jedno željezno kresivo koji je
uobičajen nalaz u ranoslavenskim grobovima na području cijele
Hrvatske. Jedan željezni čavao s krupnom glavicom, koji je čest
nalaz na Ždrijacu u Ninu gdje su pojedini pokojnici bili
sahranjeni u drvene sanduke, no u nekropoli uz humak Materiza
Slika 5: Grobni prilozi takvih dokaza sahranjivanja nema. Jedan nalaz kamenog brusa
(J. BELOŠEVIĆ, 1974, T. IX).
pronađen u grobu petnaest, u kojem je također pronađen i bojni
nož. Kameni brusevi, kao i noževi spadaju razdoblju prije
10
J. BELOŠEVIĆ, 1962, 242; J. BELOŠEVIĆ, 1980, 20.
11
J. BELOŠEVIĆ, 1962, 242.
12
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 233.
13
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 233-134.
14
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 235-236.
3
devetog stoljeća, zato što ih se kasnije ne nalazi kao grobni prilog. Nakit je pronađen u dva
groba (15a i 19), radi se o tri zrna ogrlice od staklene paste i prsten od brončanog ili srebrnog
lima s rombičnim proširenjem na prednjoj strani, izrađen po uzornu na antičke tradicije. Oba
nalaza su tipični za razdoblje prije 9. stoljeća.15

3. Zaključak
Izloženim podatcima istraživanja može se sa većom sigurnošću reći da se radi o
nekropoli koja se okvirno datira u 8. stoljeće, pripada ranoslavenskom odnosno
starohrvatskom poganskom horizontu. Usporedbom sa drugim nekropolama iz ovog perioda
zaključuje se da materijal pronađen na nekropoli Materiza nije poseban, već da je u širokoj
upotrebi tokom ranog srednjeg vijeka.

4. Literatura
BELOŠEVIĆ, J., 1962. – Janko Belošević, Slavenska keramika iz
ranosrednjovjekovne nekropole Materiza kod Nina, Diadora, Sv. 2, 1960.-1961., Zadar, 237-
249.
BELOŠEVIĆ, J., 1973. – Janko Belošević, Starohrvatska nekropola uz humak
„Materiza“ kod Nina, Diadora, Sv. 6, Zadar, 221-244.
BELOŠEVIĆ, J., 1980. – Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata od 7.-9.
stoljeća, Zagreb.

15
J. BELOŠEVIĆ, 1974, 238.
4