www.maturski.

org

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE

REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA
EUROPSKE UNIJE NA PODRUJU ZAŠTITE
KOPNENIH VODA
SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1
2. ZAKONSKA REGULATIVA ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE.............................1
2.1.PROPISI VEZANI ZA ZAŠTITU VODA.............................................................................3
2.1.1 POVRŠINSKE KOPNENE VODE.........................................................................6
2.1.2 PODZEMNE VODE...............................................................................................9
3.. DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE............................................................................................9
3.1.PROPISI VEZANI ZA ZAŠTITU VODA............................................................................11
3.1.1 POVRŠINSKE KOPNENE VODE.........................................................................13
3.1.2 PODZEMNE VODE..............................................................................................14
4. USPOREDBA PROPISA REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU...........................16
5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................... 16
6. BIBLIOGRAFIJA.................................................................................................................... 17
7. PRILOZI................................................................................................................................ 18
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

1. UVOD

Nesavjesnim ponašanjem prema okolišu tijekom dugog vremenskog razdoblja razvojem industrije
kao i povećanjem broja ljudi na zemlji dovelo je do onečišćenja mnogih prirodnih resursa koji
imaju direktan utjecaj na kakvoću življenja, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet. Prvenstveno se to
odnosi na onečišćenje zraka, tla i vodenog okoliša.
Upravo stoga provedena su i dalje se provode detaljna znanstvena istraživanja na osnovu kojih su
doneseni razni zakonski akti kojima se pokušava regulirati zaštita kakvoće okoliša prvenstveno
racionalnim korištenjem prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš u svrhu
očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti kao uvjet za zdravi život i temelj održivog razvoja.
Republika Hrvatska je Ustavom i zakonskom regulativom koja uključuje zakone, uredbe, planove,
odluke i pravilnike sa područja zaštite okoliša osigurala svima pravo na zdravi život i zdrav okoliš
te uvjete održivog razvoja. Isto tako nastoji slijediti suvremene trendove u zaštiti okoliša i
implementirati u svoje zakonodavstvo preporuke iz direktiva Europske unije i međunarodnog
zakonodavstva. Tijekom godina Europska zajednica pokazuje veliki interes za zaštitu okoliša što
dokazuje i veliki broj pravnih i drugih strateških dokumenata koji se odnose na zaštitu okoliša. U
procesu pristupanja Europskoj uniji Hrvatska se suočava sa nizom izazova prilikom postizanja
ciljeva koje postavlja Europska unija, što je ujedno i izuzetna prilika i poticaj za djelovanje na
području zaštite okoliša. Prema Izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske za 2009. godinu
[1] na području okoliša postignut je napredak na područjima mjerenja kakvoće zraka, kontroli
industrijskih onečišćenja i upravljanja rizikom, kao i klimatskim promjenama. Međutim potrebno je
poboljšati provedbu horinzontalne pravne stečevine, strateško vrednovanje okoliša, te pristup
pravosuđa u pitanjima okoliša. Značajnije napore potrebno je uložiti u sektor zaštite voda i prirode,
posebno u odnosu na okvirne direktive o vodama. U ovom radu usporediti će se zakonska
regulativa Republike Hrvatske sa direktivama Europske unije na području zaštite okoliša sa
posebnim naglaskom na zaštitu kopnenog vodnog okoliša.

2. ZAKONSKA REGULATIVA ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE

Očuvanje prirode i okoliša svrstani su u kategoriju najviših vrednota ustavnog poretka Republike
Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske [2] odredio je, da Hrvatski sabor i narod neposredno odlučuju
o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i o njegovom korištenju. Prvi pravni akt na području
zaštite okoliša koju je Hrvatski sabor donio 1992. godine na temelju Ustava Republike Hrvatske je
Deklaracija o zaštiti okoliša [3]. Deklaracija je opredjeljena na izgradnji pravnog sustava sukladno
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZA ŠTITE KOPNENIH VODA

međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice, kojim će u potpunosti

osigurati trajnu sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša, uravnotežiti ekološki i gospodarski razvitak u
cilju očuvanja nacionalne baštine i raznolikih prirodnih vrijednosti za sadašnje i buduće generacije.
Krovni zakon na području zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj je Zakon o zaštiti okoliša
(NN110/07) [4]. Ovim se Zakonom uređuju načela zaštite okoliša i održivog razvitka, zaštita
sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti
održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu,
informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima
okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu, financiranje i instrumenti
opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor.
Na osnovu odredaba danas nevažećih zakona o zaštiti okoliša (NN br.82/94, i 128/99) [5] 2002.
godine donesena je Nacionalna Strategija zaštite okoliša [6] koja je izraz nastojanja da se rastuća
svijest o potrebi zaštite okoliša Republike Hrvatske pretvori u jasan, cjelovit i dugoročan koncept.
Ona polazi od nedvojbene potrebe da se stanje okoliša u Republici Hrvatskoj unaprijedi, te

3
opredjeljenja da se to može ostvariti dogradnjom postojećeg sustava zaštite okoliša i pripravljanje
za izazove koji su pred nama: usmjeravanje ka održivom razvoju, ulazak Republike Hrvatske u
dugotrajan i zamršen proces europskih integracija, uspostave cjelovitog sustava praćenja i ocjene
stanja okoliša, zaštitom nekih dijelova teritorija, osobito Jadranskog mora, te ućiniti sve potrebno
da se prilagodimo klimatskim promjenama i uvođenju novih tehnologija. Strategija zaštite okoliša
pokušava odgovoriti na pitanje što valja činiti da se postavljeni ciljevi ostvare s postojećim
resursima? Samo Program zaštite okoliša Republike Hrvatske, utemeljen na nekoj dogovorenoj
strategiji, može tu strategiju oživjeti i ponuditi odgovore na druga važna pitanja: kako to ostvariti,
čime i do kada? Sastavni dio svakog poglavlja Strategije su planovi djelovanja na okoliš koji su u
obliku tablice u kojoj su navedeni cilj, mjera, razina djelovanja, ciljne skupine, odgovorni nositelji,
rok, veza sa drugim poglavljima te veza s EU-ovim smjernicama i/ili međunarodnim obvezama.

Zaštita pojedinih sastavnica okoliša koje uključuju zaštitu tla i zemljine kore, zatim zaštitu prirode,
šumskog područja, voda (uključujući podzemne i površinske vode) te zaštitu mora i obalnog
okoliša kao i zaštita od štetnih utjecaja na okoliš (zaštita od GMO proizvoda, buke, zaštita od
ionizirajućeg i nuklearnog zraćenja, svjetlosnog onečišćenja, utjecaja kemikalija te gospodarenje
otpadom) pobliže su određene i propisane uredbama i planovima koje propisuje Vlada Republike
Hrvatske i pravilnicima koja propisuju Ministarstva.

4
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VO DA

2.1. PROPISI U REPUBLICI HRVATSKOJ VEZANI ZA ZAŠTITU VODA

Zaštita voda od onečišćenja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi te zaštite ostalih
sastavnica okoliša omogućavajući neškodljivo i nesmetano korištenje voda za različite namjene.
Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda te izvora onečišćenja,
spriječavanjem i ograničavanjem radnji koje mogu utjecati na onečišćenje voda i okoliša, te
ostalim djelovanjem usmjerenim na očuvanje i poboljšanje kakvoće voda.
Uz Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), najvažniji zakonski akt na području zaštite voda u
Republici Hrvatskoj je Zakon o vodama (NN 153/09) [6] koji je stupio na snagu u prosincu 2009.
godine. Ovim zakonom uređuje se pravni status voda, vodnog dobra i vodnih građevina,
upravljanjem kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna
melioracijska odvodnja i navodnjavanja, djelatnosti javne vodoopsrbe i javne odvodnje, posebne
djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga
pitanja vezana za vode i vodno dobro. Odredbe zakona odnose se na:
• na površinske i podzemne vode
• priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja
• vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja u odnosu na nalazišta
vode za piće
• mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu
pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe što se
uređuje drugim pravnim aktima.

Zakon propisuje izradu planskih dokumenata upravljanja vodama, Strategiju upravljanja vodama i
Plan upravljanja vodnim područjima.
Na temelju odredbi Zakona o vodama (NN 107/95, NN 105/05) [7], Strategiju upravljanja vodama
(NN 91/08) [8], donio je Hrvatski sabor u srpnju 2008. godine. Nacrt prijedloga Strategije dani su
od strane Hrvatskih voda.
Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvrđuje vizija, misija, ciljevi i zadaci
državne politike u upravljanju vodama u dugoročnom razdoblju. Zasniva se na znanstvenim
istraživanjima, kontinuiranom praćenju rasporeda stanja i pojava u vezi s vodama i njihovim
korištenjem, uvažavanju specifičnosti vodne problematike svakog vodnog područja i cjelovite
zaštite okoliša. Daje strateška opredjeljenja i smjernice razvoja vodnoga gospodarstva polazeći od
zatečenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogućnosti, međunarodnih
obveza te potreba za očuvanjem i unapređenjem stanja voda te vodnih i o vodi ovisnih
ekosustava. Njezin je sadržaj usklađen s relevantnim direktivama Europske unije, te stoga čini
osnovnu podlogu za pripremu pregovaračkih stajališta za pristupne pregovore, ali isto tako i jednu
od podloga za pripremu aplikacija za korištenje sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske
unije. Strategija upravljanja vodama je dokument na temelju kojeg će se provoditi reforme vodnog
sektora kako

3i
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA
bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama. Strategijom upravljanja vodama definirani
su legislativni, organizacijski, financijski, tehnički, znanstvenoistraživački i informatički okviri
djelovanja vodnog gospodarstva u sadašnjim društveno-gospodarskim okolinostima pristupnog
procesa Republike Hrvatske Europskoj uniji, te u budućim okolnostima punopravnog članstva.
Ona vrijedi sve dok su na snazi pretpostavke pod kojima je donesena u razdoblju trajanja dva
petnaestogodišnja investicijska ciklusa do kraja 2038. godine. Provedene analize postojećeg
stanja i razvojnih potreba pokazale su da Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama vode za svoje
potrebe, te da vodni resursi svojom količinom i kakvoćom nisu ograničavajući čimbenik
gospodarskog razvoja. No, zbog izražene vremenske i prostorne neravnomjernosti vodnog
režima, učinkovito i ekološki prihvatljivo upravljanje vodama zahtjeva sustavna ulaganja u razvoj i
redovita održavanja funkcionalnosti vodogospodarskih sustava. Temeljni cilj strategije jest
postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju i na svakom od četiriju
vodnih područja (vodno područje sliva Save, vodno područje slivova Drave i Dunava, vodno
područje primorsko-istarskih slivova i vodno područje dalmatinskih slivova) što uključuje:
• osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu
stanovništva
• osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske
namjene
• zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda
• postizanje i očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih
ekosustava

Plan upravljanja vodnim područjima [9] donosi Vlada Republike Hrvatske. Sukladno odredbama
Zakona o vodama potpuni plan je potrebno donjeti do 2012. za svako vodno područje. Plan se
odnosi na razdoblje od šest godina, nakon čega se mijenja i nadopunjije za sljedeće razdoblje od
šest godina.
Prema Zakonu o vodama plan upravljanja vodnim područjima obuhvaća za svako vodno područje:
• opis prirodnih značajki i stanja voda i u okviru toga osobito:
- za površinske vode, uključivo priobalne vode: prikaz položaja i granica vodnih tijela,
prikaz tipova vodnih tijela i opis njihovih značajki i ocjenu količinskog stanja voda,
- za podzemne vode: prikaz položaja i granica vodnih tijela i opis njihovih značajki,
ocjenu onečišćenja iz raspršenih izvora uključivo i pregled značajnijih utjecaja na
vodni okoliš,
- sažetak značajnijih opterećenja i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih
voda, uključivo i priobalnih voda te podzemnih voda, a osobito ocjenu onečišćenja iz
točkastih izvora, ocjenu onečišćenja iz
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

raspršenih izvora uključivo i pregled značajnijih utjecaja na vodni okoliš, ocjenu

količinskog stanja korištenja voda i analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti na
stanje voda,
- popis i kartografski prikaz zaštićenih područja uključujući uvjete i mjere
zaštite prema Zakonu i posebnim propisima,
- kartu mreže monitoringa i prikaz na karti rezultata obavljenih monitoringa
površinskih voda, uključivo i priobalnih voda, voda teritorijalnoga mora i podzemnih
voda i zaštićenih područja u pogledu stanja tih voda,
- ekonomsku analizu korištenja voda,
• popis ciljeva kakvoće za površinske vode, uključivo i priobalne vode, vode
teritorijalnoga mora i podzemne vode, uključujući i zaštićena područja, te rokovi za
postizanje tih ciljeva,

6
 • sažeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoće voda,
uključujući i načine postizanja ciljeva tim mjerama, uključujući osnovne mjere i
dopunske mjere;
• utvrđivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz ovoga Plana,
• pravila primjene pojedinih sastavnica Plana.

Pored spomenutog plan upravljanja vodnim područjima treba sadržavati i:

• registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene podslivove,
sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom području
• izvješće koje sadrži opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremi
Plana,
• popis nadležnih institucija za primjenu Plana na vodnom području,
• oznaku kontaktnih mjesta na kojima se može steći uvid, odnosno dobiti prateća
dokumentacija i informacije koje se odnose na izradu, preispitivanje, izmjene i dopune
Plana upravljanja vodnim područjima, detalji o kontrolnim mjerama donesenim za
točkaste izvore onečišćenja i za sve druge identificirane negativne utjecaje na stanje
vodnih tijela na vodnom području i sadašnji rezultati monitoringa.

Uz krovnu zakonsku regulativu u zakonodavstvu zaštite okoliše Republike Hrvatske na području

zaštite voda postoji niz podzakonskih akata koji pobliže definiraju odredbe zakona. Stupanjem
novog zakona o zaštiti voda na snagu veliki dio dosadašnjih podzakonskih akata biti će ukinut te
će biti doneseni novi akti koji su u skladu sa direktivama Europske unije.
Podzakonski akti dijele se na Uredbe, planove, odluke, sporazume i pravilnike. Obuhvaćaju vodno
područje koje uključuje površinske, podzemne i otpadne vode.
VODA

U svrhu provedbe zaštite površinskih i podzemnih voda te mora od onečišćenja s kopna i otoka
donesen je Državni plan zaštite voda (NN 8/99) [10] koji sadrži:

• potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće voda.

• kategorizaciju voda,
• mjere zaštite voda,
• mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih zagađenja voda,
• plan građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
• izvore i način financiranja Plana
• popis fizičkih i pravnih osoba zaduženih za provedbu Plana, njihova
ovlaštenja i odgovornost.

Cilj je Plana, da se vodama upravlja prema načelu jedinstvenog vodnog sustava i načelu održivog
razvitka.
U Planu se polazi prvenstveno od načela prevencije koje podrazumijeva planiranje i poduzimanje
potrebnih mjera u zaštiti voda, kada i ne postoje čvrsti dokazi o promjenama u kakvoći voda.
Preventivne mjere su mjere sprečavanja i ograničavanja u ispuštanju opasnih i drugih tvari, koje bi
mogle uzrokovati onečišćenje ili zagađenje voda.
Nadzor onečišćenja je radnja kojom se osigurava stalno praćenje ispuštanja otpadnih voda na
samom izvoru onečišćenja.
Načelo "uporabe najbolje raspoložive tehnologije" podrazumijeva: štednju sirovina i energije,
isključivanje opasnih tvari iz tehnoloških procesa, te smanjenje količina i štetnosti svih ispuštenih
tvari prije njihova ispuštanja u prijemnik. Načelo "onečišćivač plaća", znači da za svako
onečišćenje voda, korisnik voda koji je to onečišćenje izazvao, ima obavezu platiti naknadu u
skladu sa stupnjem izazvanog onečišćenja. Također ima obavezu podmirenja troškova čišćenja i
uklanjanja zagađenja kao i naknadu štete koja je izravna posljedica zagađenja. Osiguranje stalnih
informacija o stanju kakvoće voda i razmjena podataka sa susjednim državama je načelo od
osobite važnosti za upoznavanje javnosti i poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu voda.

2.1.1 POVRŠINSKE KOPNENE VODE

U svhu ocjene onečišćenosti površinskih voda propisana je Uredba o klasifikacija voda (NN 77/98
i 137/08) [11] i Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) [12]. Uredbom o klasifikaciji
voda određuju se vrste voda koje odgovaraju uvjetima kakvoće voda u smislu njihove ekološke
funkcije, kao i uvjetima korištenja površinskih voda za određene namjene. Vode se svrstavaju u
vrste na temelju dopuštenih graničnih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja, koji obilježavaju
izvore i uzročnike onečišćenja voda. Pokazatelji za klasifikaciju svrstani su u dvije skupine:
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

• Obavezni pokazatelji za ocjenu opće ekološke funkcije voda - fizikalno-kemijski,

režim kisika, hranjive tvari, i biološki pokazatelji (prilog 1)
• Pokazatelji koji se ispituju na osnovu posebnih programa sadržanih u planovima za
zaštitu voda i ciljanim programima, te zajedno sa obaveznim pokazateljima služe za
širu ocjenu opće ekološke funkcije voda i utvrđivanja uvjeta korištenja za određene
nemjene. Ovu skupinu pokazatelja čine metali, organski spojevi i radioaktivnost. (prilog
2)

Prema uvjetima za korištenje voda za određene namjene odgovaraju sljedeći kriteriji Vrsta I.
Vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti
za piće ili u prehrambenoj industriji, te vode koje se mogu koristiti i za uzgoj
plemenitih vrsta riba (pastrve). Vrsta II. Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti
za kupanje i rekreaciju, za
sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida) ili koje se nakon
odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u
industriji i sl.
Vrsta III. Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćom
vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavaju da bi se koristile za određene
namjene.
Vrsta IV. Vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko
pomanjkanje vode.
Vrsta V. Vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije
za namjene po Uredbi.

Uredbom o opasnim tvarima u vodama propisuje se koje tvari i u kojim količinama se smatraju
opasnim tvarima u površinskim vodama. Određen je Standard kakvoće vode (SKV) za prioritetne
opasne tvari za koje je određena prosječna godišnja koncentracija i maksimalna dozvoljena
koncentracija. Popis parametara dan je u prilogu 3). U uredbi je dan i popis tvari koje također
onečišćuju vodu ali za njih određene maksimalno dozvoljene koncentracije, na tom popisu nalaze
se sljedeće skupine tvari:
• Metali, metaloidi i njihovi spojevi
• Anorganski pokazatelji
• Ugljikovodici
• Halogenirani ugljikovodici
• Nitrirani ugljikovodici
• Fenoli
• Pesticidi
• Ostali organski spojevi

8
Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) [13]
odnosi se na prikupljanje, odvodnju, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda iz sustava javne
odvodnje te pročišćavanje i ispuštanje tehnoloških otpadnih
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODR UČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

voda iz pojedinih industrija. Cilj Pravilnika je zaštita okoliša i štetnog utjecaja od ispuštanja
navedenih otpadnih voda.
Pravilnikom se propisuju granične vrijednosti, odnosno dozvoljene koncentracije pokazatelja
opasnih i drugih tvari za:
• tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u površinske vode,
• otpadne vode sustava javne odvodnje (komunalne otpadne vode), koje se nakon
pročišćavanja ispuštaju u površinske vode.
Tehnološke otpadne vode, kada se ispuštaju u sustave javne odvodnje ili u površinske vode
podliježu potrebnom pročišćavanju kako bi se:
• zaštitilo zdravlje radnika koji rade na održavanju sustava prikupljanja,
odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
• osiguralo, da ne dođe do oštećenja sustava prikupljanja, odvodnje, opreme i rada
uređaja za pročišćavanje te postrojenja za obradu mulja,
• osiguralo, da se ispuštanjem efluenta ne počini štetan utjecaj na okoliš te postiglo
dobro stanje voda i
• osiguralo odlaganje mulja na ekološko prihvatljiv način.

Granične vrijednosti pokazatelja, odnosno dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari u

tehnološkim otpadnim vodama (efluentu), koje se ispuštaju u površinske vode ili u sustav javne
odvodnje otpadnih voda, dane su u prilogu 4.
U pravilniku su također dane vrijednosti do kojeg stupnja je potrebo smanjiti opterećenje prilikom
ispuštanja otpadnih voda prirodni recipijent posebno ako se radi o osjetljivim područjima a to su:
površinske vode za koje je utvrđen proces eutrofikacije (jezera i vodotoke koji se ulijevaju u jezera,
zatvorene zaljeve s lošom izmjenom vodne mase, zbog čega može doći do povišenja
koncentracija hranjivih tvari, estuarije, morske zaljeve i druge priobalne vode za koje se utvrdi da
imaju lošu izmjenu vodne mase ili koje dobivaju veliku količinu hranjivih tvari), površinske vode
namijenjene korištenju u javnoj vodoopskrbi uz potreban stupanj kondicioniranja i vode određene
za kupanje i druge vode čije korištenje zahtijeva obradu. Vrijednosti smanjenja optrećanja dani su
u prilogu 5.
Monitoring sastava otpadnih voda tijekom 24-satnog razdoblja potrebno je provoditi za manja
područja (do 50 000 ES) 12 puta godišnje, a za veća područja (više od 50 000 ES) 24 puta
godišnje.
Granične vrijednosti pokazatelja u efluentu koji se ispušta u sustav javne odvodnje ili u površinske
vode, za pojedine industrije, odnosno onečišćivače, a u vezi sa smanjenjem emisija opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama uz primjenu najbolje raspoložive tehnologije, određeni su u
prilozima, koji su sastavni dio ovog Pravilnika, za sljedeće objekte i postrojenja onečišćavanja:

1. Prerada kože i krzna

2. Proizvodnja mineralnih voda i bezalkoholnih pića
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

3. Prerada mlijeka i mliječnih proizvoda

4. Proizvodnja i prerada tekstila
5. Proizvodnja piva i slada
6. Prerada i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda
7. Proizvodnja alkoholnih pića i alkohola
8. Proizvodnja biljnih ulja i životinjskih masti
9. Prerada ribe,
10. Prerada voća i povrća,
11. Proizvodnja šećera i šećernih proizvoda,
12. Proizvodnja papira kartona i ljepenki,
13. Prerada drva u drvnoj industriji,
14. Proizvodnja i prerada stakla te
15. za druge objekte i postrojenja onečišćavanja za koje se utvrdi opravdanost
donošenja priloga.

2.1.2. PODZEMNE VODE

Za ocjenu onečišćenosti podzemne vode u Republici Hrvatskoj koristi se samo Pravilnik o

zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) [14], bez obzira na područje, trenutni ili buduću
namjenu područja u kojem se podzemna voda ispituje. Prema ovom pravilniku ispitiju se tri
kategorije pokazatelja kojima se određuje kvaliteta vode za piće:
• mikrobiološki pokazatelji
• fizikalno-kemijski pokazatelji
• radiološki pokazatelji

U pravilniku je također dan i popis pokazatelja koje je potrebno pratiti prilikom monitoringa
kvalitete vode za pi ć e. Sve tabele dane su u prilogu 6.

3. DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE NA PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom razvoja Europske unije zemlje članice težile su osnivanju zajedničkog zakonodavnog
tijela, u kojem će prilikom kreiranja okolišne politike sudjelovati sve zemlje članice. Stoga je
Europska unije osnovala tri zakonodavne institucije koje kreiraju legislativu na području zaštite
okoliša [15]:
• Direkcija Europske komisije
• Vijeće ministara
• Europski parlament

Razvojem svijesti o okolišu 1987. godine u Rimski sporazum uveden je jedinstveni Europski akt
(Single European Act SEA)) vezan za područje zaštite okoliša, koji je dao okolišnoj politici novu
bazu za provedbu odluka na području zaštite okoliša.
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

1973. godine u sklopu Pariškog samita objevljen je plan djelovanja u zaštiti okoliša (Environmental
Action Programme (EAP)) koji je bio važan korak u okolišnoj politici, jer su nakon njega objavljena
još pet programa [16]:

•Prvi akcijski program zaštite okoliša (1973-77)

-
integracija pojedinačnih politika zaštite okoliša
-
uvođenje principa zagađivač plaća
-
postavljanje kvalitativnih standarda za okoliš
-
postavljanje standarda za proizvode
- postavljanje standarda za proizvodne procese (o emisiji štetnih tvari u okoliš i sl.)
• Drugi akcijski program zaštite okoliša (1977-1983)
- nastavak tekućih aktivnosti prvog programa
• Treći akcijski program zaštite okoliša (1983-1987)
- pripremljena prva zajednička strategija Zaštite okoliša sa težištem na sprečavanju
onečišćenja (naglasak na izradu Studija utjecaja na okoliš)
• Četvrti akcijski program zaštite okoliša (1987-1992)

10
 - Novi pristup okolišu - visoki standardi zaštite postali su imperativom
gospodarskog i općeg razvoja
- Osnivanje Europske agencije za okoliš (baze podataka o okolišu indikatori okoliša)
- Financiranje zelenih projekata (otpad) od strane EIB
- Uključivanje javnosti u razmatranjima pitanja o okolišu
• Peti program zaštite okoliša (1992-2000) "Towards sustainability"
- Strategija održivog razvoja i jedinstveni standardi na području EU
• Šesti program zaštite okoliša EU (od 2000)
- Politika zaštite okoliša EU prema Šestom programu temelji se na:
- integraciji zaštite okoliša u sve druge razvojne politike,
- preventivnom djelovanju,
- načelu onečišćivač plača,
- sprječavanju onečišćenja na samom izvoru,
- podijeljenoj odgovornosti svih sudionika u razvoju,
- promicanju održivog razvoja

- Posebna područja djelovanja kroz Šesti akcijski program:

- Klimatske promjene
- Zaštita biljnog i životinjskog svijeta (bioraznolikost)
- Zaštita zdravlja stanovništva
- Gospodarenje otpadom

Prilikom donošenja Petog programa zaštite okoliša donešen je i sporazum Europske unije
(Sporazum u Maastrichtu) koji kreira još ambiciozniju okolišnu politiku u odnosu na SEA. Glavne
ambicije ovog sporauzma su:
• Kvaliteta okoliša
• Ljudsko zdravlje
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

• Iskorištavanje resursa
• Onečišćivač plaća

Zakonska hijerahija Europske unije temelji se na tri stupnja:

• Osnivački ugovori i pravna načela - ovi dokumenti su jači od nacionalnih ustava i
zakona, te svi zakonski akti moraju biti usklađeni s njima i pozivati se na njih
• Uredbe, direktive i odluke - imaju obavezujuće ciljeve i vremenski rok do kada se
moraju unijeti u nacionalno zakonodavstvo i primjeniti
• Uputstva, smjernice, mišljenja, akcijski planovi, priopćenja, radni programi -koji
nemaju obavezujući te se koriste u postupcima donošenja odluka prije usvajanja
konačnog pravnog akta.

Glavne direktive Europske unije na području zaštite okoliša su:

• Okvirna direktiva o kakvoci zraka
• Okvirna direktiva o vodama
• Okvirna direktiva o otpadu
• Procjena utjecaja na okoliš
• Natura
• Predložena direktiva o zaštiti tla
• IPPC direktiva
• Seveso direktiva

3.1. PROPISI EUROPSKE UNIJE VEZANI ZA ZAŠTITU VODA

U Europskoj uniji zakonski akti na području zaštite voda podijeljeni su na nekoliko razina:
• Opće okvirne direktive
• Direktive vezane za određenu upotrebu voda
• Onečišćenje mora
• Regionalne vode (regionalne konvencije)
• Ispuštanje opasnih tvari u vode

Opće direktive vezane za zaštitu voda

1) Okvirna direktiva o vodama (2000/60 EC) [17] je krovni zakonski dokument na području zaštite
voda. Svi ostali akti proizlaze iz odredaba ove direktive. Svrha ove Direktive je uspostavljanje
okvira za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, priobalnih voda i podzemnih
voda koja:
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

• spriječava daljnju degradaciju i štiti i učvršćuje stanje vodnih ekosustava, s obzirom na

potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja direktno ovisnih o vodnim
ekosustavima;
• obećava održivo korištenje voda na osnovu dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa;
• ima za cilj bolju zaštitu i poboljšanje vodnog okoliša, među ostalim i putem specifičnih
mjera za postupno smanjenje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste,
te prekid ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne
liste;
• osigurava progresivno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i spriječava njihovo daljnje
onečišćenje
• doprinosi ublažavanju posljedica poplavi i suša

S obzirom na navedeno doprinosi:

• osiguravanju dostatnih količina površinskih i podzemnih voda dobre kakvoće potrebnih za
održivu, uravnoteženu i pravilnu uporabu voda;
• znatnom smanjenju onečišćenja podzemnih voda;
• zaštiti kopnenih površinskih voda i morskih voda
• postizanju ciljeva relevantnih međunarodnih ugovora, uključujući i one koji su usmjereni na
eliminaciju onečišćenja morskog okoliša, akcijom Zajednice za prekidanje ili postupno
eliminiranje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konačnim
ciljem postizanja u morskom okolišu, vrijednosti bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje
se prirodno javljaju i koncentracija oko nule za sintetske tvari.

Neki od ostalih općih zakonskih koje proizlaze iz odredaba Okvirne direktive o vodama su:
• Priopćenje Europske komisije vijeću, Europskom parlamentu, te ekonomskom i socijalnom
parlamentu o određivanju materijalne vrijednosti i dugoročno upravljanje vodama (COM
(2000) 477) [18]
• Direktiva o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (2007/60/EC) [19]
• Pripoćenje Europske komisije u svezi izazova nestašice voda i suša u Europskoj uniji
(COM (2007) 414) [20]

S obzirom na temu ovog rada koja se prvenstveno odnosi na zaštitu kvalitete kopnenih voda biti
će izabrane one direktive koje se odnose na to područje. Pa stoga što se tiće upotrebe voda
spoment ću sljeće direktive:

12
 • Direktiva o kvaliteti vode za piće (98/83/EC) [21]. Ova direktiva namjenjena je zaštiti
ljudskog zdravlja od nepovoljnog utjecaja onečišćenja u vodi namjenjenoj za piće, a odnosi
se na vode u njihovom prirodnom stanju ili nakon pročišćavanja
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

bez obzira na njihovo porijeklo. U ovoj direktivi dane su granične vrijednosti mikrobioloških,
kemijskih i radioaktivnih parametara koji određuju kvalitetu vode za piće, kao i indikacijskih
parametara koje je potrebno pratiti prilikom monitoringa voda. Tabele sa popisom
parametara i njihove granične vrijednosti dane su u prilogu 7.
• Obrada otpadnih voda iz urbanih područja (91/271/EEC) [22]. Ova direktiva odnosi se na
obradu i ispuštanje otpadnih voda iz urbanih i industrijskih područja u prirodne recipijente.
Svrha ove direktive je zaštita od nepovoljnog utjecaja otpadnih voda na okoliš.
Zahtjevi koje je potrebno ispuniti prije ispuštanja su:
• Sustav za prikupljanje otpadnih voda mora biti uređen tako da prihvati sve otpadne
vode određenog područja bez obzira na njihov sastav, dobru zaštitu da ne bi došlo do
istjecanja, te ograničenje onečišćenja recipijenata prilikom prekoračenja kapaciteta
dotokom oborinskih voda
• Prije ispuštanja otpadnih voda iz postrojenja za obradu u recipijent potrebno je
ispitati koncentracije određenih tvari u otpadnim vodama koje moraju zadovoljavati
uvjete propisane u tablicama koje su dane u prilogu 8. kako za osjetljiva tako i za
manje osjetljiva područja.
• Prije ulaska inustrijskih otpadnih voda u sustav za prikupljanje i obradu urbanih
otpadnih voda potrebno je izvršiti njihovu predobradu.
• Potrebno je provoditi monitoring sastava otpadnih voda tijekom 24-satnog razdoblja
i to za manja područja (do 50 000 ES) 12 puta godišnje, a za veća područja (više od
50 000 ES) 24 puta godišnje.

U prilogu 8. dane su i vrijednosti stupnja smanjenja opterećenja za ispuštanje u manje

osjetljiva i osjetljiva područja.

U svrhu zaštite kopnenih voda od opasnih tvari propisan je niz direktiva. Neke od tih direktiva su:
• Sukladno odredbama okvirne direktive o vodama donesena je odluka (2455/2001/EC) [23]
u kojoj je dan popis opasnih tvari u vodama. Popis se nalazi u prilogu 9.
• Za zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora propisana je direktiva
(91/676/EEC) [24]. Podzemna ili površinska voda koja sadrži više od 50 mg/l nitrata smatra
se onečišćenom. U direktivi dane su smejrnice za provođenje poljoprivrednih aktivnosti koje
uključuju upotrebu umjetnih gnojiva i kemikalija koje mogu izazvati onečišćenje voda.

3.1.1 POVRŠINSKE KOPNENE VODE

U cilju postizanja zadovoljavajućeg kemijskog statusa površinskih voda (kopnene vode i ostale
površinske vode) donesena je direktiva o standardima kvalitete okoliša za
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

površinske vode (2008/105/EEC) [25]. Svaka zemlja članica Europske unije mora ustanoviti za
svaki riječni vodotok ili dijelove vodotoka na području države popis, karte ispuštanja i emisija svih
primarnih i onečišćujućih tvari. Tijekom monitoringa potrebno je pratiti dvije kategorije graničnih
vrijednosti, prosječna godišnja koncentracija i maksimalna dopuštena koncentracija za pojedino
uzorkovanje. Tablica sa popisom parametara i graničnim vrijednostima dana je u prilogu 10.

3.1.2 PODZEMNE VODE

U svrhu zaštite podzemnih voda od onečišćenja propisana je direktiva (2000/118/EC) [26]. U
skladu s odredbama okvirne direktive o vodama propisana je ova direktiva u svrhu spriječavanja i
kontrole onečišćenja podzemne vode koja uključuje:
• Kriterije za procjenu dobrog kemijskog statusa podzemnih voda
• Kriterije za identifikaciju povećanja koncentracije određenih onečišćujućih tvari, te
otkrivanja izvora onečišćenja
• Zahtjeve vezane za spriječavanje unosa onečišćujućih tvari u podzemne vode u svrhu
njihove zaštite od propadanja.

Granične vrijednosti određenih onečišćujućih tvari propisuje svaka zemlja članica u svojem
nacionalnom zakonodavstu sukladno smjernicama koje su dane u ovoj direktivi.
Određivanje pozadinskih vrijednosti moraju biti bazirane na: • Opsegu interakcije između
podzemne vode i povezanog vodnog i pripadajućeg kopnenog ekosistema
• Povezivanju sadašnje ili potencijalne legitimne upotrebe odnosno funkcije podzemne vode
• Svim onečišćujćim tvarima koje karakteriziraju rizik za tijelo podzemne vode, uzimajući u
obzir listu minimalnog broja onečišćujućih tvari.
■ Željezne tvari ili indikatori koji se mogu pojaviti prirodno ili kao rezultat
ljudske aktivnosti
■ Arsen
■ Kadmij
■ Živa
■ Amonij
■ Kloridi
■ Sulfati
■ Sintetičke tvari - trikloretilen i tetrakloretilen
■ Elektrovodljivost
• Hidrogeološke karakteristike uključujući podatke o razinama i bilanci podzemne
vode
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Prilikom određivanja pozadinskih vrijednosti mora se uzeti u obzir porijeklo

onečišćujućih tvari, njihovo moguće prirodno pojavljivanje, njihovu štetnost i
mogućnost disperzije, te njihovu postojanost i bioakumulacijski potencijal
Pri određivanju pozadinskih vrijednosti željezovitih tvari treba uzeti u obzir njihov
prirodni prag vrijednosti u odnosu na hidrogeološke karakteristike tijela podzemne
vode
Određivanje pozadinskih vrijednosti mora biti podkrijepljeno kontroliranim mehanizmom
prikupljana podataka baziranih na procjeni kvalitete podataka, analitičkim okolinostima i
pozadinskim vrijednostima za određene tvari koje se prirodno pojavljuju u vodama ili su rezultat
ljudske aktivnosti.

U svrhu zaštite podzemne vode od onečišćenja određenim onečišćujućim tvarima kao i

mogućnost određivanja ili otklanjanja posljedica onečišćenja koje je već prisutno propisana je
direktiva pod brojem (80/68/EEC) [27]. U direktivi su propisane dvije liste onečišćujućih tvari, jedna
se odnosi na tvari kojima treba spriječiti emisiju u podzemne vode, dok druga lista daje popis tvari
kojima treba ograničiti emisiju u podzemnu vodu. Tvari kojima treba spriječiti emisiju u podzemne
vode
• Organohalogeni spojevi i tvari koje mogu formirati takve spojeve u
vodenom okolišu
• Organofosforni spojevi
• Organotinski spojevi
• Tvari koje sadrže kancerogena, mutagena ili tetragena svojstva u vodenom

14
 okolišu
• Živa i njezini pojevi
• Kadmij i njegovi spojevi
• Mineralna ulja i ugljikovodici
• Cijanidi

Tvari kojima treba ograničiti emisiju u podzemne vode se:

• Metali i njihovi spojevi (cink, bakar, nikal, krom, olovo, selen, arsen,
antimon, molibden, titan, kositar, barij, berilij, bor, uran, vanadij, kobalt, talij,
telur, srebro)
• Biocidi i njihovi derivati
• Tvari koje imaju negativan utjecaj na okus i/ili miris podzemne vode
• Otrovni postajani organski spojevi silicija i tvari koje stvaraju takve spojeve
u vodi, osim oni koji su biološki neškodljivi ili se u vodi brzo pretvaraju u
neopasne tvari
• Anorganski spojevi fosfora i elementarni fosfor
• Fluoridi
• Amonijak i nitriti
USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

4. USPOREDBA PROPISA REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU

Zakonska regulativa Republike Hrvatske ne definira u potunosti sve elemente zaštite i

gospodarenja kopnenih voda. Prilkom procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u
Hrvatsko zakonodavstvo implementirane su neke direktive EU. Također je donešen i novi zakon o
vodama čije odredbe su u skladu sa smjernicama direktiva Europske unije. Ovaj zakon propisuje
niz novih zakonskih akata koji bi trebali bolje i jasnije definirati kako i na koji način zaštiti vode od
onečišćenja te kako bolje gospodariti vodnim resursima.
U Republici Hrvatskoj najslabije je definirana zakonska regulativa vezana za zaštitu podzemnih
voda od onečišćenja. Trenutno se kvaliteta podzemne vode ocjenjuje samo prema pravilniku o
zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, što i ne mora biti pogrešno s obzirom da se u Hrvatskoj
90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpilištima i kaptiranim
izvorištima. U pravilniku je dan popis pokazatelja i maksimalno dopuštene vrijednosti pokazatelja,
međutim nisu dani načini zaštite i preventivnog djelovanja u svrhu spriječavanja onečišćenja. S
druge strane Europska unija propisuje niz direktiva o onečišćenju podzemnih voda u kojima su
dani popisi onečišćujućih tvari i smjernice za zaštitu podzemnih voda od onečišćenja. Što se tiće
površinskih kopnenih voda Hrvatsko zakonodavstvo propisuje uredbu o klasifikaciji voda te uredbu
o opasnim tvarima u vodama koja je u skladu sa smjernicama direktive Europske unije.
Pošto svaka zemlja članica Europske unije mora u svoje zakonodavstvo implementirati Europske
direktive, ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će proširiti i poboljšati svoje zakonodavstvo na
području zaštite kopnenih voda.

5. ZAKLJUČAK

Spoznajom da ekonomski napredak uvelike ovisi o prirodnim izvorima, ali isto tako i djeluje na
njegovo uništavanje javila se potreba za zaštitom okoliša i prirodnih resursa. Upravo stoga se u
mnogim zemljama 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća započelo sa kreiranjem politike zaštite
okoliša.
Europska unija je prilikom kreiranja politike zaštite okoliša donijela veliki broj zakonskih propisa i
strateških dokumenata u svrhu poboljšanja zaštite okoliša u Europi. Hrvatska ima jedinstvenu
priliku analizirati politike zaštite okoliša u zemljama članicama EU te usvojiti odgovarajuću praksu
u njihovom provođenju. Prenošenjem pravne stečevine u nacionalno gospodarstvo Hrvatska
dobiva mogućnost poboljšanja stanja okoliša. Zaštita voda od onečišćenja provodi se u svrhu
očuvanja života i zdravlja ljudi, a isto tako omogućava neškodljivo korištenje voda za razne
namjene. Poboljšanjem i nadogradnjom postojeće zakonske regulative koja za svoju svrhu mora
imati nadzor nad stanjem kakvoće vode i izvorima onečišćenja, spriječavanje i ograničavanje
zabranjenih radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda pridonosimo očuvanju
kvalitete vode.
VODA

6. BIBLIOGRAFIJA

[I] Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske za 2009. godinu

[2] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01)
[3] Deklaracija o zaštiti okoliša Republike Hrvatske (NN 34/92)
[4] Zakon o zaštiti okoliša (NN110/07)
[5] Zakon o zaštiti okoliša (NN br.82/94, i 128/99)
[6] Zakon o vodama (NN 153/09)
[7] Zakona o vodama (NN 107/95, NN 105/05)
[8] Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
[9] Plan upravljanja vodnim područjima
[10] Državni plan zaštite voda (NN 8/99)
[II] Uredba o klasifikacija voda (NN 77/98 i 137/08)
[12] Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08)
[13] Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN
94/08)
[14] Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08)
[15] Prof.dr. Esad Prohić, dipl.ing „Legislativa u zaštiti okoliša"
[16] Dr.sc. Sanja Tišma „Politika zaštite okoliša Europske unije"
[17] Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October
2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy [18]
Communication from the Commission to the Council, European Parliament and
Economic and Social Committee: Pricing and sustainable management of water
resources [COM (2000) 477 [19] Directive 2007/60/EC of the European Parliament and of the
Council of 23 October
2007 on the assessment and management of flood risks [20] Commission Communication of
18 July 2007: "Addressing the challenge of water
scarcity and droughts in the European Union" [COM(2007) 414 final [21] Council Directive
98/83/EC of 3 November 1998 on the quality of water intended
for human consumption. [22] Council Directive 91/271/EEC of 21 May 1991 concerning urban
waste water treatment
[23] Decision No 2455/2001/EC of the European Parliament and of the Council of 20 November
2001 establishing the list of priority substances in the field of water policy and amending
Directive 2000/60/EC
[24] Council Directive 91/676/EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters
against pollution caused by nitrates from agricultural sources
[25] Directive 2008/105/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008
on environmental quality standards in the field of water policy, amending and subsequently
repealing Council directives 82/176/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 84/491/EEC,
86/280/EEC and amending Directive
2000/60/EC
[26] Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006
on the protection of groundwater against pollution and deterioration
[27] Council Directive 80/68/EEC of 17 December 1979 on the protection of groundwater against
pollution caused by certain dangerous substances

16
 USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

7. PRILOZI

Prilog 1) Obavezni pokazatelji prema uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98)

POKAZATELJI mjerna jedinica I. vrsta II. vrsta III. vrsta IV. vrsta V. vrsta
pH 6,5 - 6,3 6,3 - 6,0 6,0 - 5,3 <5,3
8,5- 6,5
8,5 - 9,0 9,0 - 9,3 9,3 - 9,5 >9,5
FIZIKALNO-
KEMIJSKI Alkalitet mg CaCO3/l >200 200 - 100 100 - 20 20 - 10 <10
Električna vodljivost |jScm-1 <500 500 - 700 700 - 1000 1000-2000 >2000

Otopljeni kisik mgO2/l >7 7-6 6-4 4-3 <3

Zasićenje kisikom 70 - 80 50 - 70 20 - 50 <20

tekućice: 80 - 110 110 - 120 120 - 140 140 - 150 >150
stajaćice: - epilimnij % 90 - 110 70 - 90 110 - 50 - 70 30 - 50 <30 >150
REŽIM KISIKA
90 - 70 120 120 - 130 130 - 150
- hipolimnij 70 - 50 50 - 30 30 - 10 <10

KPK-Mn mgO2/l <4 4-8 8 - 15 15 - 30 >30

BPK5 mgO2/l <2 2-4 4-8 8 - 15 >15

Amonij mgN/l <0,10 0,10 - 0,25 0,25 - 0,60 0,60 - 1,50 >1,50

Nitriti mgN/l <0,01 0,01 - 0,03 0,03 - 0,10 0,10 - 0,20 >0,20

HRANJIVE TVARI Nitrati mgN/l < 0,5 0,5 - 1,5 1,5 - 4,0 4,0 - 10,0 >10,0
Ukupni dušik mgN/l <1,0 1,0 - 3,0 3,0 - 10,0 10,0 - 20,0 >20,0
Ukupni fosfor mgP/l <0,10 0,10 - 0,25 0,25 - 0,60 0,60 - 1,5 >1,5
tekućice: <0,01 0,01-0,025 0,025-0,06 0,06 - 0,15 >0,15
stajaćice:
BIOLOŠKI P-B indeks saprobnosti 1,0 - 1,8 1,8 - 2,3 2,3 - 2,7 2,7 - 3,2 3,2 - 4,0

VODA

Prilog 2) Dodatni pokazatelji prema uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98)

POKAZATELJI mjerna I. vrsta II. vrsta III. vrsta IV. vrsta V. vrsta
jedinica
METALI Bakar jgCu/l <2 2-10 10-15 15-20 >20
Cink jgZn/l <50 50-80 80-100 100-200 >200
Kadmij jgCd/l <0,1 0,1-0,5 0,5-2,0 2,0-5,0 >5,0
Krom jgCr/l <1 1-6 6-15 15-20 >20
Nikal jgNi/l <15 15-30 30-50 50-200 >200
Olovo jgPb/l <0,1 0,1-2 2-5 5-80 >80
Živa jgHg/l <0,005 0,005-0,02 0,02-0,1 0,1-1 >1
ORGANSKI SPOJEVI Mineralna ulja mg/l >0,02 0,02-0,05 0,05-0,1 0,1-0,25 >0,25
Fenoli ukupno mg/l <0,001 0,001-0,005 0,005-0,01 0,01-0,025 >0,025
PCB jg/l <0,01 0,01-0,02 0,02-0,04 0,04-0,2 >0,2
Lindan jg/l <0,01 0,01-0,02 0,02-0,1 0,1-0,2 >0,2
DDT jg/l <0,001 0,001-0,005 0,005-0,01 0,01-0,05 >0,05
RADIOAKTIVNOST Ukupna fS mBq/l <200 200-500 500-1000 1000-2500 >2500
radioaktivnost
VODA

Prilog 3). Standard kakvoće voda (skv) za prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće tvari prema
Uredbi o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08)

Red. Opasne tvari PGK - prosječna godišnja koncentracija MDK-maksimalna dozvoljena koncentracija
broj Mg/L Mg/L Mg/L Mg/L
Površinske vode Ostale vode* Površinske vode Ostale vode*

(1) (2) (4) (5) (6) (7)

1. Alaklor 0,3 0,3 0,7 0,7
2. Antracenx 0,1 0,1 0,4 0,4
3. Atrazin 0,6 0,6 2,0 2,0
4. Benzen 10 8 50 50
5. Pentabromdifenileterx1 0,0005 0,0002 - -
6. Kadmij i njegovi spojevi <0,08 (klasa 1) 0,08 0,2 <0,45 (klasa 1)
(Ovisno o tvrdoći vode) (klasa 2) 0,09 (klasa 3) 0,45 (klasa 2)
0,15 (klasa 4) 0,25 0,6 (klasa 3)
(klasa 5) 0,9 (klasa 4) 1,5 (klasa
 5)
7. C10-13 Kloroalkanix 0,4 0,4 1,4 1,4
8. Klorfenvinfos 0,1 0,1 0,3 0,3
9. Klorpirifos (klorpirifos-etil) 0,03 0,03 0,1 0,1
10. 1,2-Dikloretan 10 10 - -
11. Diklormetan 20 20 - -
12. Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) 1,3 1,3 - -
13. Diuron 0,2 0,2 1,8 1,8
14. Endosulfanx 0,005 0,0005 0,01 0,004
15. Fluoranten 0,1 0,1 1 1
16. Heksaklorbenzenx 0,01 0,01 0,05 0,05
17. Heksaklorbutadienx 0,1 0,1 0,6 0,6
18. Heksaklorcikloheksanx 0,02 0,002 0,04 0,02
19. Izoproturon 0,3 0,3 1,0 1,0
20. Olovo i njegovi spojevi 7,2 7,2 - -
21. Živa i njezini spojevix 0,05 0,05 0,07 0,07
22. Naftalen 2,4 1,2 - -
23. Nikal i njegovi spojevi 20 20 - -
24. Nonilfenolx (4-nonilfenol) 0,3 0,3 2,0 2,0
25. Oktilfenol (4-(1,1', 3,3'- 0,1 0,01 - -
tetrametilbutilfenol)
26. Pentaklorbenzenx 0,007 0,0007 - -
27. Pentaklorfenol 0,4 0,4 1 1
VODA

28. Poliaromatski ugljikovodici - -

Benzo(a)piren 0,05 0,05 0,1 0,1

Benzo(b)fluoranten I = 0,03 I = 0,03 -

Benzo(k)fluoranten

Benzo(g,h,i)perilen I = 0,002 I = 0,002 -

Indeno(1,2,3-cd)piren

29. Simazin 1 1 4 4
30. Tributilkositrovi spojevix 0,0002 0,0002 0,0015 0,0015
31. Triklorbenzeni (svi izomeri) 0,4 0,4 - -
32. Triklormetan 2,5 2,5 - -
33. Trifluralin 0,03 0,03 - -
34. DDT ukupni4 0,025 0,025 - -
para-para-DDT 0,01 0,01 - -

35. Aldrin

36. Dieldrin I = 0,010 I = 0,005 -

37. Endrin

38. Izodrin

39. Tetraklorugljik 12 12 - -
40. Tetrakloretilen 10 10 - -
41. Trikloretilen 10 10 - -
 USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Prilog 4). Dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama
(efluentu), koje se ispuštaju u površinske vode ili u sustav javne odvodnje otpadnih voda prema
Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)

POKAZATELJI MJERNE JEDINICE POVRŠINSKE VODE SUSTAV JAVNE ODVODNJE |

FIZIKALNI POKAZATELJI |
pH 6,5-9,0 6,5-9,5
o
Temperatura C 30 4
Boja bez -

Miris bez -

Taložive tvari ml/lh 0,5 10

Suspendirana tvar mg/l 35 -
BIOLOŠKI POKAZATELJI |
Toksičnost (na dafnije) G D , 3
- 1
ORGANSKI POKAZATELJI
BPK5 mgO2/l 25 vidi članak 4.
KPKCr mgO2/l 125 vidi članak 4.
UOU ukupni organski ugljik mgC/l 30 -
Teškohlapljive lipofilne tvari mg/l 20 100
(ukupna ulja i masti)
Mineralna ulja mg/l 10 30
Lakohlapljivi aromatski ugljikovodici mg/l 0,1 1,0
Adsorbilni organski halogeni mgCl/l 0,5 0,5
Lakohlapljivi klorirani ugljikovodici mg/l 0,1 1,0
Fenoli mg/l 0,1 10,00
Detergenti anionski mg/l 1 10,00
Detergenti neionski mg/l 1 10,00
Detergenti kationski mg/l 0,2 2,0
ANORGANSKI POKAZATELJI |
Aluminij mg/l 3,0 -
Arsen mg/l 0,1 0,1
Bakar mg/l 0,5 0,5
Barij mg/l 5 5
Bor mg/l 1,0 10,0
Cink mg/l 2 2
Kadmij mg/l 0,1 0,1
Kobalt mg/l 1 1
Kositar mg/l 2 2,0
Krom ukupni mg/l 0,5 0,5
Krom6+ mg/l 0,1 0,1
Mangan mg/l 2,0 4,0
Nikal mg/l 0,5 0,5
Olovo mg/l 0,5 0,5
Selen mg/l 0,02 0,1

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Srebro mg/l 0,1 0,1

Željezo mg/l 2 -
Živa mg/l 0,01 0,01
Vanadij mg/l 0,05 0,1
Fluoridi OTOPLJENI mg/l 10,0 20,0
Sulfiti mg/l 1 10
Sulfidi OTOPLJENI mg/l 0,1 1,0
Sulfati mg/l 250 vidi članak 4.
Kloridi mg/l - vidi članak 4.
Fosfor ukupni mgP/l 2 (1 jezera) vidi članak 4.
Klor slobodni Cl2mg/l 0,2 0,5
Klor ukupni Cl2mg/l 0,5 1,0
Ortofosfati mgP/l 1,0 (0,5 jezera) -
Dušik ukupni mgN/l 10 vidi članak 4.
Amonij mgN/l 10 -
Nitriti mgN/l 1 10
Nitrati mgN/l 2,0 -
Cijanidi ukupni mg/l 0,5 10
Cijanidi slobodni mg/l 0,1 0,1
RADIOAKTIVNI POKAZATELJU
Radioaktivnost ukupno Beta mBq/l 500 2000

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Prilog 5) Najmanji postotak smanjenja opterećenja otpadnih voda prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)

POKAZATELJI GRANIČNA NAJMANJI (%) REFERENTNE METODE ISPITIVANJA

VRIJEDNOST SMANJENJA
OPTEREĆENJA
Suspendirane tvari 35 mg/l (više od 10 Reprezentativni uzorak procijeđen kroz membranski filtar veličine pora
000 ES) 60 mg/l 90 70 0,45 Mm, sušen na 105°C i odvagan, ili reprezentativni uzorak
(2 000 do centrifugiran najmanje 5 minuta s brojem okretaja od 2800 do 3200 u
10 000 ES) minuti, sušen na 105°C
Biokemijska potrošnja 25 mg O2/ 40 mg 70-90 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Određivanje otopljenog
kisika BPK5 (20°C) O2/l (a) kisika prije i nakon 5 dana inkubacije na 20°C ± 1°C u tami. Dodavanje
sredstva za sprječavanje nitrifikacije
Kemijska potrošnja 125 mg O2/l 75 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak;
kisika - KPKCr Određivanje kalijevim dikromatom

Osjetljiva područja

POKAZATELJI GRANIČNA VRIJEDNOST NAJMANJI (%) SMANJENJA

OPTEREĆENJA
Ukupni fosfor 2 mg P/l 80
(10 000 do 100 000 ES)1 mg P/l
(veće od 100 000 ES)
Ukupni dušik (organski 15 mg N/l (10 000 do 100 000 ES) 70-80
N+NH4-N + NO2-N+NO3- 10 mg N/l (veće od 100 000 ES)
N)

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠ TITE KOPNENIH VODA

Prilog 6) Potrebni pokazatelji koje treba ispitati prema Pravilniku o zdravstvenoj

ispravnosti vode za pi će (NN 47/08)

mikrobiološki pokazatelji

Pokazatelj Jedinice voda za piće MDK

Escherichia coli broj/100 ml 0
Enterokoki broj/100 ml 0
Ukupni koliformi broj/100 ml 0
Clostridium perfringens broj/100 ml 0
Broj kolonija 22oC broj/1 ml 100
Broj kolonija 37oC broj/1 ml 20
Salmonella spp. broj/1000 ml 0
Shigella spp. broj/1000 ml 0
Vibrio cholerae broj/1000 ml 0
Paraziti broj/1000 ml 0
Enterovirusi broj/5000 ml 0
Pseudomonas aeruginosa broj/100 ml 0

kemijski pokazatelji

Pokazatelj Jedinice MDK Pokazatelj Jedinice MDK

Akrilamid jig/l 0,10 Mangan Mn jg/l 50,0
Aluminij Al mg/l 0,2 Mineralna ulja jg/l 20,0
Amonijak NH4+ mg/l 0,50 Miris bez
o
Antimon Sb jig/l 5,0 Mutnoća NTU 4
Arsen As jig/l 10,0 Natrij Na mg/l 200,0
Bakar Cu jg/l 2000 Nikal Ni jg/l 20,0
Barij Ba jig/l 700 Nitrati NO3 mg/l 50,0
Benzen jig/l 1,0 Nitriti NO2 mg/l 0,50
Benzo(a)pyrene jg/l 0,01 Okus bez

Berilij Be jg/l Olovo Pb jg/l 10,0

Boja mg/PtCo skale 20 PAH jg/l 0,10

Bor B jg/l 1000,0 Pesticidi pojed. / ukupni jg/l 0,1/0,5*
Bromat jg/l 10,0 Selen Se jg/l 10,0
Cijanidi CN jg/l 50,0 Silikati SiO2 mg/l 50
Cink Zn jg/l 3000 Slobodni klor Cl2 mg/l 0,5
Detergenti - anionski jg/l 200,0 Srebro Ag jg/l 10
- neionski jg/l 200,0 Sulfati SO4 mg/l 250,0
o
Epiklorhidrin jg/l 0,10 Temperatura C 25
Fenoli jg/l THM - ukupni jg/l 100,0
Fluoridi F jg/l 1500 1,2-dikloroetan jg/l 3,0
Fosfati P jg/l 300 Suma tetrakloreten i trikloreten jg/l 10,0
Isparni ostatak mg/l / 105oC <1000 TOC C mg/l

Kadmij Cd jg/l 5,0 Ukupna tvrdoća CaCO3 mg/l

Kalcij Ca mg/l Ukupne suspenzije mg/l 10

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Kalij K mg/l 12 Utrošak KMnO4 O2mg/l 5,0

Kloridi Cl mg/l 250,0 Vanadij V jg/l 5,0
Klorit ClO2 jg/l 400 Vinil klorid jg/l 0,50
Kobalt Co jg/l Vodikov sulfid bez
o
Koncentracija vodikovih iona pH jedinica 6,5-9,5 Vodljivost jS/cm /20 C 2500
Krom Cr jg/l 50,0 Željezo Fe jg/l 200,0
Magnezij Mg mg/l Živa Hg jg/l 1,0

radioaktivnost

Pokazatelj Granična vrijednost pokazatelja Mjerna jedinica

Tricij 100 Bq/l
Ukupna primljena doza 0,10 mSv/godina

redovito ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode

Fizikalno-kemijski i kemijski pokazatelji Mikrobiološki pokazatelji

Aluminij Nitrat
Amonij Utrošak KMnO4
Boja Rezidue dezificijensa (SRK, klorit, klorat, ozon,...)
Vodljivost Temperatura
Koncentracija vodikovih iona (pH vrijednost) Escherichia coli
Miris Ukupni koliformi
Mutnoća Enterokoki
Nitrit Broj kolonija 22oC
Okus Broj kolonija 37oC
Željezo Closridium perfringens (uklučujući spore)
Klorid

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Prilog 7) Potrebni pokazatelji koje treba ispitati prema Direktivi o kvaliteti vode za piće
(98/83/EC)

mikrobiološki pokazatelji

Pokazatelj Vrijednost pokazatelja u 100 ml

Escherichia coli 0
Enterokoki 0
Parametri koji se odnose na vodu u bocama
Pokazatelj Vrijednost pokazatelja
Escherichia coli 0/250 ml
Broj kolonija 22oC 100/ml
Broj kolonija 37oC 20/ml
Enterokoki 0/250 ml
Pseudomonas aeruginosa 0/250 ml

kemijski pokazatelji

Pokazatelj Jedinice MDK

Akrilamid jg/l 0,10
Antimon jg/l 5,0
Arsen jg/l 10,0
Bakar mg/l 2,0
Benzen jg/l 1,0
Benzo(a)pyrene jg/l 0,01
Bor mg/l 1,0
Bromat jg/l 10,0
Cijanidi jg/l 50,0
Epiklorhidrin jg/l 0,10
Fluoridi mg/l 1,5
Kadmij Cd jg/l 5,0
Krom jg/l 50,0
Nikal Ni jg/l 20,0
Nitrati NO3 mg/l 50,0
Nitriti NO2 mg/l 0,50
Olovo jg/l 10,0
PAH jg/l 0,10
Pesticidi pojed. / ukupni jg/l 0,1/0,5
Selen jg/l 10,0
1,2-dikloroetan jg/l 3,0
Suma tetrakloreten i jg/l 10,0
Trihalometan jg/l 100,0
Vinil klorid jg/l 0,50
Živa jg/l 1,0

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

indikatorski parametri

Pokazatelj Jedinice MDK

Aluminij Al mg/l 0,2
Amonijak NH4+ mg/l 0,50
Clostridium perfringens broj/100 ml 0
Broj kolonija 22oC broj/100ml 0
Boja mg/PtCo skale 20
Vodljivost jS/cm /20 oC 2500
Kloridi mg/l 250,0
Koncentracija vodikovih iona pH jedinica 6,5-9,5
Magnezij mg/l 50,0
Miris bez

Mutnoća Prihvatljiva za korisnike

Natrij mg/l 200,0
Okus bez
Sulfati SO4 mg/l 250,0
TOC bez velike promjene
Oksidativnost mg/l O2 5,0
Ukupni koliformi broj/100 ml 0
Željezo jg/l 200,0

radioaktivnost

Pokazatelj Granična vrijednost pokazatelja Mjerna jedinica

Tricij 100 Bq/l
Ukupna primljena doza 0,10 mSv/godina

pokazatelje koje je potrebno ispitivati prilikom monitoringa vode za piće

Pokazatelji

Aluminij

Amonij

Boja

Vodljivost

Koncentracija vodikovih iona (pH vrijednost) Miris

Mutnoća

Nitrit

Okus Željezo

Broj kolonija 22oC i 37 oC Pseudomonas aeruginosa

Closridium perfringens (uklučujući spore) Escherichia

coli

Ukupni koliformi

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Prilog 8) Potrebni pokazatelji koje treba ispitatite postotak smanjenja opterećenja prema
Direktivi o bradi otpadnih voda iz urbanih područja (91/271/EEC)

POKAZATELJI GRANIČNA NAJMANJI (%) REFERENTNE METODE ISPITIVANJA

VRIJEDNOST SMANJENJA
OPTEREĆENJA
Suspendirane tvari 35 mg/l (više od 10 Reprezentativni uzorak procijeđen kroz membranski filtar veličine pora
000 ES) 60 mg/l 90 70 0,45 Mm, sušen na 105°C i odvagan, ili reprezentativni uzorak
(2 000 do centrifugiran najmanje 5 minuta s brojem okretaja od 2800 do 3200 u
10 000 ES) minuti, sušen na 105°C
Biokemijska potrošnja 25 mg O2/ 70-90 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Određivanje otopljenog
kisika BPK (bez kisika prije i nakon 5 dana inkubacije na 20°C ± 1°C u tami. Dodavanje
nitrifikacije) sredstva za sprječavanje nitrifikacije
Kemijska potrošnja 125 mg O2/l 75 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak;
kisika - KPK Određivanje kalijevim dikromatom

Osjetljiva područja

POKAZATELJI GRANIČNA VRIJEDNOST NAJMANJI (%) SMANJENJA

OPTEREĆENJA
Ukupni fosfor 2 mg P/l 80
(10 000 do 100 000 ES)1 mg P/l
(veće od 100 000 ES)
Ukupni dušik 15 mg N/l (10 000 do 100 000 ES) 70-80
10 mg N/l (veće od 100 000 ES)

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA
Prilog 9) Popis opasnih tvari u vodama sukladno odluci (2455/2001/EC)

Opasne tvari
Alaklor Živa i njezini spojevi
Antracen Naftalen
Antrazin Nikal i njegovi spojevi
Benzen Nonifenol
Bromirani difenil 4-(para) nonifenol
Kadmij i njegovi spojevi Oktilfenol
C10-13-Kloralkani para-tert-oktifenol
Klorfenvinfos Pentaklorbenzen
Klorpifos Pentaklorofenol
1,2-Dikloretan PAH
Diklormetan Benzo(a)piren
DEPH Benzo(b)flouranten
Diuron Benzo(g,h,i)perilen
Endosulfan Benzo(k)flouranten
Alfa-endosulfan Indeno(1,2,3-cd)piren
Floranten Simazin
Haksaklorbenzen Tributiltin spojevi
Heksaklorbutadien Tributiltin kation
Heksaklorcikloheksan Triklorobenzeni
Lindan Kloroform
Isoproturon Trifluralin
Olovo i njegovi spojevi

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Prilog 10) Standardi kvalitete okoliša za površinske vode (2008/105/EEC)

Opasne tvari prosječna godišnja koncentracija maksimalna dozvoljena koncentracija

Mg/L Mg/L Mg/L Mg/L
Kopnene površinske Ostale površinske Ostale površinske Ostale površinske
vode vode vode vode
Alaklor 0,3 0,3 0,7 0,7
Antracen 0,1 0,1 0,4 0,4
Atrazin 0,6 0,6 2,0 2,0
Benzen 10 8 50 50
Pentabromdifenileterx1 0,0005 0,0002 - -
Kadmij i njegovi spojevi (Ovisno o tvrdoći <0,08 (klasa 1) 0,2 <0,45 (klasa 1)
vode) 0,08 (klasa 2) 0,45 (klasa 2)
0,09 (klasa 3) 0,6 (klasa 3)
0,15 (klasa 4) 0,25 (klasa 0,9 (klasa 4) 1,5
5) (klasa 5)
C10-13 Kloroalkanix 0,4 0,4 1,4 1,4
Klorfenvinfos 0,1 0,1 0,3 0,3
Klorpirifos (klorpirifos-etil) 0,03 0,03 0,1 0,1
1,2-Dikloretan 10 10 - -
Diklormetan 20 20 - -
Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) 1,3 1,3 - -
Diuron 0,2 0,2 1,8 1,8
Endosulfan 0,005 0,0005 0,01 0,004
Fluoranten 0,1 0,1 1 1
Heksaklorbenzen 0,01 0,01 0,05 0,05
Heksaklorbutadien 0,1 0,1 0,6 0,6
Heksaklorcikloheksan 0,02 0,002 0,04 0,02
Izoproturon 0,3 0,3 1,0 1,0
Olovo i njegovi spojevi 7,2 7,2 - -
Živa i njezini spojevix 0,05 0,05 0,07 0,07
Naftalen 2,4 1,2 - -
Nikal i njegovi spojevi 20 20 - -
Nonilfenolx (4-nonilfenol) 0,3 0,3 2,0 2,0
Oktilfenol (4-(1,1 ',3,3'- 0,1 0,01 - -
tetrametilbutilfenol)
Pentaklorbenzen 0,007 0,0007 - -
Pentaklorfenol 0,4 0,4 1 1
Poliaromatski ugljikovodici - -

Benzo(a)piren 0,05 0,05 0,1 0,1

USPOREDBA ZAKONSKE REGULATIVE REPUBLIKE HRVATSKE SA DIREKTIVAMA EU NA PODRUČJU ZAŠTITE KOPNENIH VODA

Benzo(b)fluoranten I = 0,03 I = 0,03

Benzo(k)fluoranten

Benzo(g,h,i)perilen I = 0,002 I = 0,002

Indeno(1,2,3-cd)piren

Simazin 1 1 4 4
Tributilkositrovi spojevi 0,0002 0,0002 0,0015 0,0015
Triklorbenzeni 0,4 0,4 - -
Triklormetan 2,5 2,5 - -
Trifluralin 0,03 0,03 - -
DDT ukupni4 0,025 0,025 - -
para-para-DDT 0,01 0,01 - -
Aldrin

Dieldrin I = 0,010 I = 0,005

Endrin

Izodrin

Tetraklorugljik 12 12 - -
Tetrakloretilen 10 10 - -
Trikloretilen 10 10 - -

www.maturski.org