Smjernice za pripremu ispita za
stručnjaka zaštite na radu
1. Opći dio
1. Što je ugovor o radu, kako se
zaključuje, što sadržava?
Ugovor o radu je sporazum između radnika i
poslodavca kojim se regulira radni odnos.
Prema Zakonu o radu, ugovor o radu sklapa se u
pisanom obliku. Ako poslodavac prije početka rada ne
sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili
mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o
radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu
na neodređeno vrijeme.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,
poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati
pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. U
suprotnom smatrat će se da je ugovor sklopljen na
neodređeno vrijeme.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno
pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu:
1. stranke koje sklapaju ugovor te njihovo
prebivalište, odnosno sjedište
2. mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno
mjesto rada, napomena da se rad obavlja na
različitim mjestima
3. naziv posla, odnosno narav ili vrsta rada, na koji
se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis
poslova
4. dan početka rada
5. očekivano trajanje ugovora, u slučaju ugovora o
radu na određeno vrijeme
6. trajanje plaćenoga godišnjeg odmora na koji
radnik ima pravo; u slučaju kada se takav
podatak ne može dati u vrijeme sklapanja
ugovora, odnosno izdavanja potvrde, način
određivanja trajanja toga odmora
7. otkazne rokove kojih se mora pridržavati radnik,
odnosno poslodavac; u slučaju kada se takav
podatak ne može dati u vrijeme sklapanja
ugovora, odnosno izdavanja potvrde, način
određivanja otkaznih rokova
8. osnovnu plaću, dodatke na plaću te razdoblja
isplate primanja na koja radnik ima pravo
9. trajanje redovitog radnog dana ili tjedna.
Kada je riječ o točkama 6, 7, 8 i 9 (trajanje godišnjeg
odmora, otkazni rokovi, osnovna plaća, trajanje radnog
dana ili tjedna) može se u ugovoru, odnosno potvrdi o
sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući
zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o
radu koji uređuje ta pitanja.
Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni
uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu
može se sklopiti samo s osobom koja udovoljava tim
uvjetima.
Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može
sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima
Zakonom o radu i posebnim zakonom kojim se uređuje
zapošljavanje tih osoba.
Osim ugovora na neodređeno vrijeme postoje i
ugovori na određeno, odnosno ugovori za obavljanje
sezonskih poslova, ugovori o radu na izdvojenome
mjestu rada (na nekom drugome mjestu ili kod kuće),
ugovori o radu kojima se radnik upućuje na rad u
inozemstvo.
2. Koje su obveze poslodavca prilikom
zapošljavanja radnika?
Prema Zakonu o radu, poslodavac ima obvezu sklopiti
ugovor o radu u pisanom obliku s radnikom, za
obavljeni rad dužan je radniku isplatiti plaću, dužan je
radniku osigurati uvjete za rad na siguran način i način
koji ne ugrožava zdravlje radnika. Poslodavac je dužan
zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja
poslova, isto tako zabranjena je i izravna ili neizravna
diskriminacija na području rada i uvjeta rada. Zakon o
radu također obvezuje poslodavca da prije stupanja
radnika na rad mora omogućiti radniku da se upozna s
propisima u vezi s radnim odnosima te ga je dužan
upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i
sigurnosti na radu. Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja
na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se
na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.
Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave
na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku
osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna
osiguranja prema posebnom propisu.
3. Kolektivni ugovor, vrste, tko ga sklapa?
Kolektivno ugovaranje regulirano je Zakonom o radu.
Takvim ugovorima uređuju se prava i obveze stranaka
koje su ih sklopile.
Kolektivni ugovor može sadržavati i pravna pravila
kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih
odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja
iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom poput,
primjerice, pravila o sastavu i načinu postupanja tijela
ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih
sporova.
Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku.
Može se sklopiti na određeno i neodređeno vrijeme.
Kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme
može se otkazati, dok se kolektivni ugovor na
određeno ne može otkazati osim u slučaju ako je takva
mogućnost predviđena samim kolektivnim ugovorom.
Kada nije navedeno u kolektivnom ugovoru otkazni rok
je 3 mjeseca.
1
4. Zapošljavanje maloljetnika, minimalna
dob, na kojim poslovima ne mogu
raditi maloljetnici?
Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez
roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji, stoji u
Ustavu Republike Hrvatske. Zaštitu i prava
maloljetnika kada je riječ o zapošljavanju regulira
Zakon o radu. Prema Zakonu o radu osoba mlađa od
15 godina ili osoba s 15 i starija od 15, a mlađa od 18
godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne
smije se zaposliti.
Međutim, postoje okolnosti u kojima i maloljetnik
može biti poslovno sposoban tj. sklopiti ugovor o radu.
Tako ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s 15
godina i starijeg od 15 godina za sklapanje određenog
ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa
obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno
sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za
poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem
prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s tim
ugovorom.
Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji
mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili
razvoj. Zato poslodavac mora prije zapošljavanja
maloljetnika utvrditi njegovu zdravstvenu sposobnost
za poslove na kojima može raditi prema Pravilniku o
poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik
(NN, 89/15.) i Pravilniku o poslovima na kojima
maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije
sudjelovati (NN, 62/10.).
Ako maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik,
radničko vijeće ili sindikat posumnjaju da poslovi koje
obavlja maloljetnik ugrožavaju njegovu sigurnost,
zdravlje, ćudoređe ili razvoj, mogu zahtijevati od
poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika
te da u nalazu i mišljenju ocijeni da li poslovi koje
maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost,
zdravlje, ćudoređe ili razvoj. Troškove liječničkog
pregleda te nalaza i mišljenja snosi poslodavac.
Ako iz nalaza i mišljenja liječnika proizlazi da poslovi
koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost,
zdravlje, ćudoređe ili razvoj, poslodavac je dužan
maloljetniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih
poslova nema, može mu otkazati na način i pod
uvjetima propisanima Zakonom o radu.
Zakon o zaštiti na radu propisuje posebnu zaštitu za
maloljetnika radi očuvanja njegovog nesmetanoga
duševnog i tjelesnog razvoja.
Tako maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim
uvjetima rada, osim maloljetnika koji je završio stručno
srednjoškolsko obrazovanje za te poslove i koji
ispunjava ostale propisane uvjete.
Radi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu maloljetnika,
poslodavac je obvezan: prilagoditi uvjete i raspored
radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i
zdravlje, osigurati druge odgovarajuće poslove,
odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu izvedive,
odnosno opravdane, osigurati primjenu ostalih pravila
zaštite na radu, u skladu s posebnim propisom.
5. Koje su dužnosti radnika prilikom
zapošljavanja?
Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja
radnog odnosa, prema Zakonu o radu, radnik mora
obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti
koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju
obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili
zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu
radnik dolazi u dodir.
6. Što su posebne kategorije radnika?
Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac
obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu prema
Zakonu o zaštiti na radu su maloljetni radnici, trudne
radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje
doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici
kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna
sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja
radne sposobnosti.
7. Ima li radnik pravo odbiti rad?
Zakon o zaštiti na radu daje pravo radniku u slučaju
kada mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje da odbije
raditi i napusti mjesto sve dok poslodavac ne poduzme
korektivne mjere. Zbog takvog postupanja radnik ne
smije trpjeti štetne posljedice.
S druge strane poslodavac ne smije zahtijevati od
radnika da ostane na mjestu rada dok na tome mjestu
postoji izravan i ozbiljan rizik za život i zdravlje radnika.
U slučaju kada odbije raditi ili kada napusti radno
mjesto zbog izravne prijetnje za život i zdravlje radnik o
tome mora odmah obavijestiti poslodavca, njegovog
ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili
povjerenika radnika za zaštitu na radu, a oni su obvezni
bez odgađanja obavijestiti nadležnog inspektora.
Nadležni inspektor će u roku od 48 sati utvrditi
činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.
Za vrijeme dok ne radi zbog izbjegavanja izloženosti
izravnom i ozbiljnom riziku za život i zdravlje, radnik
ima pravo na plaću i druga prava iz radnog odnosa u
skladu s općim propisom o radu, stoji u Zakonu o
zaštiti na radu.
8. Skraćeno radno vrijeme
Skraćeno radno vrijeme regulira Zakon o radu koji
propisuje da na poslovima na kojima, uz primjenu
mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće
zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se
skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na
zdravlje i radnu sposobnost radnika. Popis takvih
poslova utvrđuje se posebnim propisom.
Radnik koji radi na poslovima sa skraćenim radnim
vremenom ne smije na takvim poslovima raditi duže
od utvrđenog radnog vremena niti se smije na takvim
poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.
2
Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se
ugovoriti da dio radnoga vremena, najduže do punog
radnog vremena, radnik radi na nekim drugim
poslovima koji nemaju štetne utjecaje.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog
odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno
vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom.
9. Dnevni, tjedni, godišnji odmor
Dnevni, tjedni i godišnji odmor regulira Zakon o radu
koji propisuje da radnik koji radi najmanje šest sati
dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor
(stanku) od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim
zakonom nije drukčije određeno.
Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno,
ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od
najmanje 30 minuta neprekidno.
Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom
vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno
dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje
najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na
stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno
ugovorenom nepunom radnom vremenu.
Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme. U
situacijama kada posebna narav posla ne omogućuje
prekid rada zbog korištenja odmora, tada kolektivnim
ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog
vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu treba biti
uređeno vrijeme i način korištenja odmora.
Dnevni odmor
Dnevni odmor je odmor između razdoblja rada. Zakon
o radu propisuje da tijekom svakog razdoblja od 24
sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje
12 sati neprekidno. Iznimno, na sezonskim poslovima
koji se obavljaju dvokratno dnevni odmor mora biti
najmanje 8 sati neprekidno.
Ako je radnik propustio koristiti dnevni odmor zbog
posla, mora mu se omogućiti korištenje zamjenskog
dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje
je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije
koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.
Tjedni odmor
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom
trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni
odmor, a maloljetnik na tjedni odmor u neprekidnom
trajanju od najmanje 48 sati. Tjedni odmor radnik
koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi,
odnosno iza nje slijedi.
Ako radnik ne može koristiti takav odmor, mora mu se
za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog
tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je
proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio
ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u
različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih
razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti
odmor u predviđenom trajanju pravo može biti
određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24
sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.
Godišnji odmor
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na
plaćeni godišnji odmor od najmanje 4 tjedna.
Maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima,
uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja ima
godišnji odmor od najmanje 5 tjedana.
Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu može se utvrditi i duže
trajanje godišnjeg odmora od najkraćega propisanog
Zakonom o radu.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između
dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na
godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog
odnosa kod toga poslodavca. Radnik koji nije ispunio
uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor ima pravo
na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u
trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za
svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku
godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg
odmora. Poslodavac koji je radniku prije prestanka
radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora
u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema
pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće
isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Nikome se ne može odreći pravo na godišnji odmor,
odnosno isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg
odmora.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima
pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a
najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u
prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u
novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je
dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor
isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora,
razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg
odmora.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora
tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na
godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u
neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem nije
drukčije dogovoreno i pod uvjetom da je ostvario
pravo na godišnji odmor duži od dva tjedna.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje
poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu
najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva
ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu
sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora,
mora se omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema
zahtjevu radnika.
Ako zakonom nije drukčije određeno poslodavac može
radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust
3
tijekom kojega prava i obveze iz radnog odnosa ili u
vezi s radnim odnosom miruju.
10. Zabrana otkaza
Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog
radnog vremena, rada s polovicom punog radnog
vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta
trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s
polovicom punog radnog vremena radi brige i njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku
od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka
korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati
ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od
tih prava.
Otkaz je ništetan, ako je na dan davanja otkaza
poslodavcu bilo poznato postojanje spomenutih
okolnosti ili ako radnik u roku od 15 dana od dostave
otkaza obavijesti poslodavca o postojanju takvih
okolnosti te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu
ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.
Ugovor o radu osobe kojoj se ne smije otkazati ugovor
o radu prestaje smrću poslodavca fizičke osobe,
prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca
pojedinca iz registra. Ugovor o radu spomenutih osoba
može se otkazati jedino tijekom provedbe postupka
likvidacije u skladu s posebnim propisom i to zbog
poslovno uvjetovanih razloga. Ove odredbe navedene
su u Zakonu o radu.
11. Gubitak radne sposobnosti, prava
radnika, dužnosti poslodavca
Gubitak radne sposobnosti reguliran je Zakonom o
radu koji za takve situacije sadržava odredbe o
pravima radnika i dužnostima poslodavaca.
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti
uz preostalu radnu sposobnost, zatim smanjenje radne
sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti
ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne
sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s
posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u
obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku
sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje
je radno sposoban. Ponuđeni poslovi u takvim
situacijama moraju što je više moguće odgovarati
poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Osim toga, poslodavac je dužan prilagoditi poslove
sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog
vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku
osigura odgovarajuće poslove. Ako poslodavac ne
može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno
ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o
radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim
sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem
ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati
ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.
U sporu između poslodavca i radnika, isključivo je
doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu
li ponuđeni poslovi bili odgovarajući.
U situacijama kada radničko vijeće uskrati suglasnost
na otkaz radniku može se donijeti arbitražna odluka.
12. Noćni rad
Noćni rad pravno uređuje Zakon o radu prema kojemu
je to rad koji se obavlja u vremenu između 22 sata
uvečer i 6 sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi
između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro idućega dana, ako
za određeni slučaj ili propisom ili kolektivnim
ugovorom ili sporazumom sklopljenim između
poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.
Za maloljetnike zaposlene u industriji, noćni rad je rad
između 19 uvečer i 7 sati ujutro idućega dana. Za
maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu
između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućega dana,
smatra se noćnim radom. Noćni radnik je radnik koji
prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena
redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog
rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi
najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu
noćnoga rada. Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja
od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od
prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri
sata.
Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i
noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da
radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan
tjedan.
Ako je temeljem procjene rizika izrađene u skladu s
posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik na
radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili
mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku
dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne
radi više od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata u
kojem radi noću.
Noćnom radniku, poslodavac je dužan prije početka
toga rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog
radnika, omogućiti zdravstvene preglede u skladu s
Pravilnikom o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih
pregleda noćnih radnika (NN, 32/15.).
Zakon o zaštiti na radu propisuje obveznu procjene
rizika noćnog rada na život i zdravlje radnika i osoba na
radu zajedno s ostalim rizicima na radu.
13. Zabrana noćnog rada
Noćni rad, prema Zakonu o radu, zabranjen je
maloljetnicima, osim ako je takav rad privremeno
prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene
posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni
radnici. U tome slučaju maloljetnik ne smije raditi od
ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od 8
sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću.
Također, poslodavac je dužan osigurati da se noćni rad
obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
4
14. Odgovornost za štetu uzrokovanu
radniku
Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku
regulirana je Zakonom o radu prema kojemu, ako
radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom,
poslodavac je dužan radniku štetu nadoknaditi po
općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je
poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih
prava iz radnog odnosa.
Pitanje šteta i odgovornosti regulirano je također
Zakonom o obveznim odnosima u kojemu su
preciznije određene vrste šteta. Tako postoje obična
šteta koja se odnosi na umanjenje nečije imovine,
izmakla korist kao šteta nastala zbog sprječavanja
povećanja imovine i neimovinska šteta kako je nazvana
povreda prava osobnosti.
15. Odgovornost za štetu trećoj osobi
Zakon o obveznim odnosima kaže da za štetu koju
zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj
osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u
trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su
postojali razlozi koji isključuju odgovornost
zaposlenika. Oštećenik ima pravo zahtijevati
popravljanje štete i neposredno od zaposlenika ako je
štetu prouzročio namjerno.
Poslodavac koji je oštećeniku popravio štetu ima pravo
zahtijevati od zaposlenika naknadu troškova
popravljanja štete ako je ovaj štetu prouzročio
namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Ako je radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili
zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a
štetu je naknadio poslodavac, tada je radnik dužan
poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj
osobi.
Pravo na naknadu štete zastarijeva u roku šest mjeseci
od dana kad je šteta popravljena.
Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom
kod korisnika uzrokuje trećoj osobi, dužan je naknaditi
korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost
ustupljenog radnika smatra poslodavcem.
16. Odgovornost pri smrti i isplata šteta
Zakon o obveznim odnosima kaže da tko prouzroči
nečiju smrt, dužan je naknaditi uobičajene troškove
njegova pogreba.
Osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao,
a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati
uzdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete
koju trpi gubitkom uzdržavanja, odnosno pomaganja.
Ta se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se
iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti slučaja, a
koji ne može biti viši od onoga koji bi oštećenik
dobivao od poginulog da je ostao u životu.
17. Zaštita žena
Ustav Republike Hrvatske jamči zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda među kojima je i jednakost s
obzirom na spol. Provedba načela jednakih
mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima
i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja
zanimanja jedna je od direktiva Europske unije
ugrađena u Zakon o radu.
Zaštitu žena, odnosno radnica regulira Zakon o zaštiti
na radu. U njega je ugrađeno više direktiva Europske
unije među kojima i ona koja se odnosi na uvođenje
mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na
radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile
ili doje iz 1992. godine.
Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu
trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i
radnice koja doji (NN 91/15), utvrđuju se rizični poslovi
za trudnu radnicu, radnicu koja je nedavno rodila i
radnicu koja doji, te poslovi koje ni pod kojim uvjetima
ne smiju obavljati trudna radnica i radnica koja doji.
Posebnim člankom zakona propisano je da je
poslodavac obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu
trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i
radnica koje doje, radi zaštite od rizika koji bi mogli
ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od
trudnoće i poroda.
Prilagodba uvjeta, organizacija radnog vremena te
promjena mjesta rada ne smije kao posljedicu imati
smanjenje plaće trudnim radnicama, radnicama koje
su nedavno rodile i radnicama koje doje.
Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na
sigurnost i zdravlje trudnih radnica, odnosno na plod
te na sigurnost i zdravlje radnica koje su nedavno
rodile, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za njih
odgovarajući, daje specijalist medicine rada na
prijedlog specijalista ginekologije, odnosno
porodništva, na temelju procjene rizika.
Specijalist medicine rada na prijedlog specijalista
pedijatra, odnosno izabranog liječnika obiteljske
medicine, a na temelju procjene rizika također daje
ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na
sigurnost i zdravlje djeteta koje doji radnica, kao i
ocjenu o tome koji su poslovi za nju odgovarajući.
18. Zaštita maloljetnika
Poslodavac je obvezan osigurati posebnu zaštitu na
radu maloljetniku radi očuvanja njegovog
nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvoja. Maloljetnik
ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada,
osim maloljetnika koji je završio stručno srednjoškolsko
obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale
propisane uvjete, propisuje Zakon o radu.
Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji
mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili
razvoj. Zato poslodavac mora prije zapošljavanja
maloljetnika utvrditi njegovu zdravstvenu sposobnost
za poslove na kojima može raditi prema Pravilniku o
poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik
5
(NN, 89/15.) i Pravilniku o poslovima na kojima
maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije
sudjelovati (NN, 62/10.).
Radi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu maloljetnika
poslodavac mora:
prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena radi
uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje,
osigurati druge odgovarajuće poslove, odnosno mjesto
rada, ako prilagodbe nisu izvedive, odnosno
opravdane, i
osigurati primjenu ostalih pravila zaštite na radu, u
skladu s posebnim propisom.
19. Invalidnost
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom određuje tko je osoba s
invaliditetom.
Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna
tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja
koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu
sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u
društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Osoba s invaliditetom s preostalom radnom
sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na
sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične
životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim
ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim
poslovima ima za posljedicu smanjenu mogućnost
radno se osposobiti i zaposliti.
Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom
sposobnosti smatra se i osoba s invaliditetom čiji je
radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju
smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti
takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja
njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom u pravni poredak Republike
Hrvatske prenijeta je Direktiva Europske unije iz 2000.
godine o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje
pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja.
20. Zaštita invalida
Zakon o radu štiti osobe s invaliditetom tako da
poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost
radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu njegovog
ugovora o radu.
Ipak, ključni zakon za zaštitu osoba s invaliditetom je
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom. Njime se uređuju prava osoba s
invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju,
zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba
s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod
posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i
stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju,
integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za
poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom,
djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje,
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom te odgovornost za povrede zakonskih
odredbi.
Zaštita osoba s invaliditetom provodi se kroz
integrativne radionice tj. ustanove ili trgovačka društva
koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom
koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada i
zapošljavaju najmanje 40% osoba s invaliditetom u
odnosu na ukupni broj zaposlenih.
Također, zaštita osoba s invaliditetom provodi se i kroz
zaštitne radionice tj. ustanove ili trgovačka društva
koja se osnivaju radi zapošljavanja osoba s
invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnim
radionicama, a zapošljavaju najmanje 51% osoba s
invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih,
isključivo na zaštitnim radnim mjestima.
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim
stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava,
integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su
zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema
vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima,
određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o
ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju
obavljaju.
Kada je riječ o obvezi zapošljavanja kvota može biti
različita, ali ne može biti manja od 2% niti veća od 6%
od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca
koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s
invaliditetom.
21. Radničko vijeće
Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava
najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u
tijelima državne uprave, imaju pravo sudjelovati u
odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim
i socijalnim pravima i interesima na način i pod
uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim
izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog ili više
svojih predstavnika u radničko vijeće koji će ih
zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih
prava i interesa. Postupak utemeljenja radničkog vijeća
pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 20%
radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.
Uz radničko vijeće na razini organizacijske jedinice
može postojati i glavno radničko vijeće. Ako je
poslovanje poslodavca organizirano u više
organizacijskih jedinica, radnici mogu izabrati jedno
radničko vijeće na razini svih organizacijskih jedinica ili
mogu izabrati radnička vijeća u svakoj pojedinoj
organizacijskoj jedinici.
Kada radnici utemelje radničko vijeće u pojedinoj
organizacijskoj jedinici, glavno radničko vijeće može se
organizirati samo ako su radnička vijeća utemeljena u
svim organizacijskim jedinicama i ono mora biti
sastavljeno od predstavnika radničkih vijeća svih
organizacijskih jedinica.
6
Broj član. rad. vijeća ovisi o broju zaposlenih radnika:
1. do 75 radnika, jedan predstavnik
2. od 76 do 250 radnika, tri predstavnika
3. od 251 do 500 radnika, pet predstavnika
4. od 501 do 750 radnika, sedam predstavnika
5. od 751 do 1000 radnika, devet predstavnika.
Za svakih sljedećih započetih tisuću radnika povećava
se broj članova radničkog vijeća za dva.
Pri predlaganju članova radničkog vijeća potrebno je
voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih
organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika
(po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima
rade i slično). Radničko vijeće bira se na izborno
razdoblje od četiri godine.
Zakon o zaštiti na radu također ističe ulogu radničkog
vijeća. Tako poslodavac koji nema obvezu osnivanja
odbora za zaštitu na radu i kod kojega je utemeljeno
radničko vijeće ili djeluje sindikalni povjerenik s pravima i
obvezama radničkog vijeća, obvezan je najmanje svaka 3
mjeseca pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za
zaštitu na radu o stanju zaštite na radu i planiranim
aktivnostima u sljedećem izvještajnom razdoblju.
Radničko vijeće također može sazvati sjednicu Odbora
za zaštitu na radu ako poslodavac to propusti učiniti u
planiranom roku. Može odlučivati davanjem ili
uskraćivanjem suglasnosti i o nekim drugim pitanjima
poput postavljanja nadzornih uređaja kao sredstva
zaštite na radu ili o otkazima.
22. Što je ozljeda na radu?
Zakon o zaštiti na radu definira što je ozljeda na radu:
„Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru
poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada
koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji
nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.“
23. Što je bolest u vezi s radom?
U smislu Zakona o zaštiti na radu, podzakonskih
propisa koji se donose na temelju ovog Zakona i
posebnih propisa u vezi sa zaštitom na radu, bolest u
vezi s radom je bolest koja ima više uzročnika, od kojih
je jedan štetnost s radnog mjesta, koja sama ne može
uzrokovati tu bolest, ali uz djelovanje ostalih uzročnika
može dovesti do pojave bolesti, ili ubrzati, odnosno
pogoršati postojeću bolest radnika.
24. Što je profesionalna bolest?
Profesionalne bolesti prema odredbama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju su bolesti
izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i
uvjeta rada na određenim poslovima. Lista
profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti
javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim
bolestima utvrđuju se Zakonom o listi profesionalnih
bolesti (NN, 162/98. i 107/07.).
25. Prijava ozljede na radu i profesionalne
bolesti – postupak i rok
Što je ozljeda na radu i kako se prijavljuje određeno je
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. U
njemu se navodi da je ozljeda na radu ozljeda izazvana
neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili
kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim
promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem
tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja
organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje
poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je
ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom
osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga
kondicijskog treninga vezanog uz održavanje
psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih
poslova, sukladno posebnim propisima.
Ozljedom na radu smatra se i bolest koja je nastala
izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili
više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja
djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na
osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom
zdravstvenom osiguranju.
U skupini ozljeda na radu je i kada osigurana osoba
zadobije ozljedu na redovitom putu od stana do mjesta
rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na
posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi
kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom
osiguranju.
Također, ozljedom na radu smatra se i bolest koja
nastane kod kategorije osiguranih osoba u posebnim
situacijama (u akcijama spašavanja, na poslovima od
interesa za RH i slično).
Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja
prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju
ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN, 75/14.,
154/14., 79/15. i 139/15.), a u skladu s odredbama
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, uređuju
se prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti koje
obuhvaćaju i mjere specifične zdravstvene zaštite
radnika, postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na
radu, odnosno profesionalne bolesti te postupak
utvrđivanja i priznavanja druge/drugih bolesti kao
posljedice već priznate ozljede na radu odnosno
profesionalne bolesti osiguranih osoba, kao i opseg
prava, uvjeti i način njihovog ostvarivanja.
Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj
bolesti podnosi u roku 8 dana od dana nastanka
ozljede na radu, a za profesionalnu bolest 8 dana od
dana kada je osigurana osoba primila ispravu
zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora
specijaliste medicine rada u privatnoj praksi uključenih
u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj
je dijagnosticirana profesionalna bolest, u pet
primjeraka propisanih tiskanica.
Osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije
podnesena prijava o profesionalnoj bolesti u roku od
tri godine od isteka naprijed naznačenog roka gubi
pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja
profesionalne bolesti od strane Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje.
7
26. Smrtna ozljeda na radu – postupak, rok
Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je obvezan
odmah obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski
nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili
na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
Inspektor rada je dužan obaviti nadzor povodom
događaja odmah nakon primitka obavijesti o tome
poslodavca, radnika, policije ili od liječnika koji je
radniku pružio prvu medicinsku pomoć.
U slučaju svake smrtne ili teške ozljede na radu,
poslodavac je obvezan pozvati na očevid na mjestima
rada povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Poslodavac je obvezan u roku dva radna dana od
nastanka ozljede sazvati sjednicu Odbora zaštite na
radu. Odbor zaštite na radu poslodavac je obvezan
osnovati ako zapošljava 50 i više radnika ili ako je tako
propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.
27. Obveze poslodavca u vezi s ozljedom
na radu
Obveze poslodavca su:
1. prijaviti ozljedu na radu
2. u slučaju teške ili smrtne ozljede pozvati
inspektora
3. u slučaju smrtne ozljede sazvati sjednicu
odbora
4. otkloniti prouzročene nedostatke, ukloniti sve
opasnosti i štetnosti koje su uzrokom i izvorom
ozljede.
28. Lista profesionalnih bolesti
Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te
bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju
profesionalnim bolestima utvrđuju se Zakonom o listi
profesionalnih bolesti.
Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se
dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu
rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je
poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti
koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a
intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj
štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje
oštećenje zdravlja.
Registar profesionalnih bolesti vodi Hrvatski zavod za
zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
29. Tjelesno oštećenje, pojam, definicija
Tjelesno oštećenje postoji kada nastane gubitak,
bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost
pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava
normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore
u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to
uzrokuje li ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne
sposobnosti.
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja može
ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđeno tjelesno
oštećenje od najmanje 30%, a koje je nastalo kao
posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na
temelju kojih se stječe pravo na naknadu zbog
tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Uredbom o
metodologijama vještačenja (NN, 153/14.), kojom je
propisan postupak i način vještačenja te Lista
oštećenja organizma.
30. Specifična zdravstvena zaštite
Zakon o zdravstvenoj zaštiti definira zdravstvenu
zaštitu radnika kao specifičnu zdravstvenu zaštitu.
Mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim
okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika) koje
moraju osiguravati poslodavci su:
1. mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih
bolesti, sprečavanje ozljeda na radu i pružanje
odgovarajuće prve pomoći,
2. mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su na
radnom mjestu izloženi posebnim opasnostima
za zdravlje,
3. mjere zdravstvene zaštite propisane posebnim
propisima,
4. mjere zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda
oštrim predmetima za zdravstvene radnike koji
neposredno u vidu zanimanja pružaju
zdravstvenu zaštitu i za nezdravstvene radnike
koji se mogu ozlijediti oštrim predmetima.
Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća:
1. liječničke preglede i dijagnostičke postupke radi
utvrđivanja radne sposobnosti,
2. praćenje zdravstvenog stanja radnika,
3. preventivne preglede radnika s obzirom na
spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne
bolesti i ozljede na radu,
4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti,
organizaciji rada i zaštitnim sredstvima,
5. organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih
medicinskih intervencija na mjestu rada,
6. praćenje i analizu pobola s osnove ozljeda na
radu i profesionalnih bolesti,
7. stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada,
uključujući vrijeme, način i uvjete rada,
8. sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom
osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite zdravlja
na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada,
9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom
mjestu radi zaštite radnika od ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti u vezi s radom,
10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje,
11. sudjelovanje u mjerama profesionalne
rehabilitacije radnika,
12. provođenje dijagnostičkih postupaka radi
utvrđivanja profesionalnih bolesti.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnici ostvaruju
sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom
osiguranju.
8
31. Osiguranje sredstava za ostvarivanje
prava iz osiguranja, tko, kako
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju
osigurana su prava na zdravstvenu zaštitu i novčanu
naknadu za slučaj ozljede na radu i profesionalne
bolesti.
Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja
doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, vrste
doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa,
obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja
doprinosa, osnovice za obračun i način njihova
utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza
plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja te
druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja
doprinosa.
Među obveznim doprinosima su i doprinosi za
zdravstveno osiguranje te obvezno zdravstveno
osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite
zdravlja na radu obračunavaju se po stopi od 0,5%.
Riječ je o dva doprinosa s istom stopom od 0,5%.
Jedan je doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite
zdravlja na radu, a drugi je posebni doprinos za
zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Oba doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje
zaštite zdravlja na radu plaćaju se u korist računa
državnog proračuna.
Mjesečne osnovice za obračun doprinosa umnožak su
iznosa prosječne plaće i koeficijenta.
32. Uloga medicine rada
Zakon o zaštiti na radu regulira ulogu medicine rada
tako da je poslodavac obvezan osigurati radnicima
usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni
nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i
naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja
radnika.
Usluge medicine rada ugovaraju se sa zdravstvenom
ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada,
odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj
praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i
zdravstvenom osiguranju. Specijalist medicine rada je
specijalist izabran od strane poslodavca u skladu s
propisima o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti i
zdravstvenom osiguranju.
Poslovi medicine rada, uključujući plan i program
mjera zdravstvene zaštite, propisani su posebnim
propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju.
Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra,
pravilnikom propisuje, ovisno o vrsti djelatnosti i
aktivnosti poslodavca, procjeni rizika, broju radnika i
broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim
uvjetima rada, najmanji broj sati koje je poslodavac
obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, a
koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu
rada.
33. Što je zaštita na radu?
Prema Zakonu o zaštiti na radu, zaštita na radu je
sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti,
čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i
unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem
sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih
materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s
radom.
34. Nabrojite akte iz zaštite na radu
Akti iz zaštite na radu su:
1. Pravilnik o zaštiti na radu
2. Odluka o imenovanju ovlaštenika
3. Odluka o imenovanju osobe za utvrđivanje
alkoholiziranosti radnika na radu
4. Odluka o imenovanju voditelja evakuacije i
spašavanja
5. Odluka o zabrani pušenja
6. Odluka o osnivanju Odbora za zaštitu na radu
7. Odluka o imenovanju osobe za pružanje prve
pomoći,...
35. Tko je poslodavac?
Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik,
odnosno osoba na radu obavlja poslove.
36. Tko je radnik?
Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja
poslove za poslodavca.
37. Tko je osoba na radu?
Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom
odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja
određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na
stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom
radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih
sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na
određenim poslovima u skladu s posebnim propisom;
redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske
ustanove na radu u skladu s posebnim propisom;
osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik
na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne
zatvora ili odgojne mjere i slično).
38. Tko je druga osoba?
Druga osoba je osoba koja se po bilo kojoj osnovi rada
nalazi na mjestu rada (poslovni suradnik, davatelj
usluga i dr.).
39. Tko je ovlaštenik poslodavca?
Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o
drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za
provedbu zaštite na radu.
9
40. Tko je povjerenik radnika?
Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u
skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da
zastupa interese radnika na području zaštite na radu.
41. Tko je stručnjak zaštite na radu?
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac
odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji
ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.
42. Tko sve može biti stručnjak zaštite na
radu I. stupnja / II. stupnja?
Prema Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu
(NN, 112/14., 43/15., 72/15. i 140/15. ), stručnjak
zaštite na radu
I. stupnja je osoba koja ima najmanje srednju školsku
ili srednju stručnu spremu i koja:
1. je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka
zaštite na radu, ili
2. ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i
priznat joj je status stručnjaka zaštite na radu,
ili
3. posjeduje uvjerenje o položenom
specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu
po programu odobrenom od tijela nadležnog za
obrazovanje.
Stručnjak zaštite na radu II. stupnja je osoba koja ima
završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim
nazivom prvostupnik (baccalaureus) i koja:
1. je položila opći i posebni dio stručnog ispita za
stručnjaka zaštite na radu ili
2. ima priznat status stručnjaka zaštite na radu.
Prema Pravilniku o osposobljavanju iz zaštite na radu i
polaganju stručnog ispita (NN, 112/14., čl. 11. st. 5.),
status stručnjaka (II. stupnja) ima i osoba koja je:
1. završila najmanje preddiplomski studij sa
stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i
položila državni stručni ispit iz područja zaštite
na radu u tijelima državne uprave nadležnim za
zaštitu na radu, i
2. završila najmanje preddiplomski studij sa
stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i
položila državni stručni ispit za inspektora rada
u području zaštite na radu.
Priznat status stručnjaka zaštite na radu znači status
priznat prema čl. 101. st. 1. Zakona o zaštiti na radu
(stručnjaci koji su priznat status stekli prema starom
Zakonu o zaštiti na radu i njegovim podzakonskim
propisima).
43. Posebno osjetljive skupine radnika
Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac
obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su
maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su
nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od
profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena
smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji
neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.
44. Što je Nacionalno vijeće za zaštitu na
radu, tko ga čini i koje su njegove
funkcije?
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu je savjetodavno
tijelo Vlade Republike Hrvatske. Nacionalno vijeće za
zaštitu na radu:
1. prati, analizira i ocjenjuje sustav i politiku
zaštite na radu i o svojim nalazima i ocjenama
izvješćuje Vladu Republike Hrvatske te predlaže
potrebne promjene;
2. prati učinke primjene Zakona o zaštiti na radu,
njegovih provedbenih propisa, posebnih zakona
i drugih propisa kojima se u Republici Hrvatskoj
štite sigurnost i zdravlje radnika te, prema
potrebi, predlaže Vladi Republike Hrvatske
njihove promjene, kao i njihovo usklađivanje s
međunarodnim propisima;
3. daje mišljenje na nacrte iskaza o procjeni
učinaka propisa i na nacrte prijedloga propisa iz
područja zaštite na radu;
4. predlaže mjere za unapređivanje sustava zaštite
na radu u Republici Hrvatskoj;
5. sudjeluje u organiziranju obilježavanja
Nacionalnog dana zaštite na radu;
6. obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade
Republike Hrvatske.
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, sukladno Odluci o
njegovu osnivanje (NN, 120/14., 53/15., 51/16. i
43/17.), ima sedam članova: ravnatelj Zavoda za
unapređivanje zaštite na radu po svojoj funkciji, dva
predstavnika koja predlaže ministar nadležan za rad, te
po dva predstavnika poslodavaca i sindikata koje
predlažu udruge poslodavaca i sindikata kojima je
reprezentativnost utvrđena na nacionalnoj razini
prema posebnom propisu.
45. Što je Zavod za unapređivanje zaštite
na radu i koja je njegova funkcija?
Zavod za unapređivanje zaštite na radu je javna
ustanova osnovana sukladno odredbama Zakona o
zaštiti na radu u svrhu praćenja stanja u zaštiti na radu.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu u okviru
djelokruga rada:
1. prati stanje zaštite na radu,
2. izrađuje programe, vodiče, metode i modele za
zaštitu na radu,
3. utvrđuje kriterije i postupke u vezi s
organizacijom rada prilagođenom radnicima,
4. provodi statistička istraživanja iz područja
zaštite na radu,
5. u okviru svojih nadležnosti surađuje s
međunarodnim i nacionalnim organizacijama te
stručnim i znanstvenim ustanovama,
6. izrađuje stručna mišljenja iz zaštite na radu za
različite subjekte,
7. pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca,
sindikatima, osobama ovlaštenima za poslove
zaštite na radu te tijelima uprave na temelju
podataka iz svog djelokruga,
10
 8. provodi akcije s pojedinih područja zaštite
zdravlja i sigurnosti na radu i priprema
promidžbene materijale,
9. postupa i rješava u upravnim stvarima u
prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem
ovlaštenja osobama za zaštitu na radu i
davanjem odobrenja stručnjacima za zaštitu na
radu,
10. obavlja stručni nadzor i reviziju poslovanja
ovlaštenih osoba u odnosu na ovlaštenja
dobivena prema Zakonu o zaštiti na radu,
11. podnosi izvješća o radu Vladi do kraja svibnja
tekuće godine za prethodnu godinu.
46. Tko su osobe ovlaštene za zaštitu na
radu?
Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je
ministarstvo nadležno za rad, sada Zavod za
unapređivanje zaštite na radu, ovlastilo za obavljanje
poslova zaštite na radu.
47. Što je Odbor za zaštitu na radu, koja je
njegova funkcija, kada se osniva?
Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je
osnovati odbor zaštite na radu kao svoje savjetodavno
tijelo za unapređivanje zaštite na radu.
Odbor je obvezan osnovati i poslodavac koji zapošljava
manje od 50 radnika ako je to propisano posebnim
zakonom ili drugim propisom.
Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu,
odbor planira i nadzire:
1. primjenu pravila zaštite na radu kod
poslodavca,
2. organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu,
3. obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa
zaštitom na radu,
4. prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te
njezine učinke na zdravlje i sigurnost radnika.
48. Tko čini Odbor za zaštitu na radu, kada
i u kojim rokovima se sastaje?
Odbor za zaštitu na radu čine poslodavac ili njegov
ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja
poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist
medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom
te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov
koordinator. Predsjednik odbora je poslodavac ili
njegov ovlaštenik.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o
svojem radu vodi zapisnik.
U slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada,
utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza
nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u
provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan sazvati
sjednicu u roku dva radna dana od nastanka ozljede.
Ako poslodavac sjednicu odbora ne sazove u
navedenim rokovima, sjednicu odbora ima pravo
sazvati povjerenik radnika za zaštitu na radu ili
koordinator povjerenika, odnosno radničko vijeće ili
sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog
vijeća.
49. Što su pravila zaštite na radu?
Pravila zaštite na radu su:
1. pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada
2. pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i
ispitivanju sredstava rada
3. pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu
procesa rada njihovom spolu, dobi, fizičkim,
tjelesnim i psihičkim sposobnostima
4. načini i postupci osposobljavanja i
obavješćivanja radnika i poslodavaca sa svrhom
postizanja odgovarajuće razine zaštite na radu
5. načini i postupci suradnje poslodavca, radnika i
njihovih predstavnika i udruga te državnih
ustanova i tijela nadležnih za zaštitu na radu
6. zabrana stavljanja radnika u nepovoljniji položaj
zbog aktivnosti poduzetih radi zaštite na radu
7. ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa
svrhom uklanjanja čimbenika rizika i njihovih
štetnih posljedica.
50. Što su osnovna pravila zaštite na radu?
Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima
mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a
osobito:
1. zaštitu od mehaničkih opasnosti
2. zaštitu od udara električne struje
3. sprječavanje nastanka požara i eksplozije
4. osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti
građevine
5. osiguranje potrebne radne površine i radnog
prostora
6. osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz
i evakuaciju radnika i drugih osoba
7. osiguranje čistoće
8. osiguranje propisane temperature i vlažnosti
zraka i ograničenja brzine strujanja zraka
9. osiguranje propisane rasvjete
10. zaštitu od buke i vibracija
11. zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih
utjecaja
12. zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških
štetnih djelovanja
13. zaštitu od prekomjernih napora
14. zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja
15. osiguranje prostorija i uređaja za osobnu
higijenu.
Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u
primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite na radu.
51. Što su posebna pravila zaštite na radu?
Posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve glede
dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih
oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad,
zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i
psihičkih sposobnosti, kojima radnici moraju
11
udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim
uvjetima rada.
Posebna pravila zaštite na radu, sadrže i prava i obveze
u vezi s:
1. organizacijom radnog vremena i korištenjem
odmora
2. načinom korištenja odgovarajuće osobne
zaštitne opreme
3. posebnim postupcima pri uporabi, odnosno
izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim
kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima
4. postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se
daje informacija ili uputa
5. uputama o radnim postupcima i načinu
obavljanja poslova, posebno glede trajanja
posla, obavljanja jednoličnog rada i rada po
učinku u određenom vremenu (normirani rad)
te izloženosti radnika drugim naporima na radu
ili u vezi s radom
6. postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom
do pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno
do prijema u zdravstvenu ustanovu.
52. Što su priznata pravila zaštite na radu?
Priznata pravila zaštite na radu podrazumijevaju
norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine,
pomoću kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i
kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih
štetnih posljedica za radnike, a koja nisu propisana u
RH.
53. Koja su opća načela prevencije?
Opća načela prevencije su:
1. izbjegavanja rizika
2. procjenjivanja rizika
3. sprječavanja rizika na njihovom izvoru
4. prilagođavanja rada radnicima u vezi s
oblikovanjem mjesta rada, izborom radne
opreme te načinom rada i radnim postupcima
radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s
nametnutim ritmom, rada po učinku u
određenom vremenu (normirani rad) te ostalih
napora s ciljem smanjenja njihovog štetnog
učinka na zdravlje
5. prilagođavanja tehničkom napretku
6. zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
7. razvoja dosljedne sveobuhvatne politike
prevencije povezivanjem tehnologije,
organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i
utjecaja radnog okoliša
8. davanja prednosti skupnim mjerama zaštite
pred pojedinačnim
9. odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje
radnika
10. besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite
na radu za radnike.
54. Obveze i odgovornosti poslodavca
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje
zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije
rada i u svim radnim postupcima.
Poslodavac mora:
 Utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu
(odrediti ovlaštenike, zaposliti stručnjaka zaštite na
radu, osnovati Odbor za zaštitu na radu, i dr.)
 Izraditi procjenu rizika
 Provoditi propisana osposobljavanja (ovlaštenika,
povjerenika radnika, voditelja evakuacije i
spašavanja, osobu za pružanje prve pomoći, radnike
za rad na siguran način i dr.)
 Redovito obavještavati i savjetovati se s radnicima o
pitanjima zaštite na radu, brinuti o posebno
osjetljivim skupinama radnika i sl.
 Redovito upućivati na liječničke preglede i potrebna
stručna osposobljavanja radnike koji rade na
radnim mjestima s posebnim uvjetima rada
 Održavati sredstva rada u ispravnom stanju
 Redovito provoditi potrebna ispitivanja
 Osigurati osobna zaštitna sredstva odnosno osobnu
zaštitnu opremu
 Zabraniti korištenje alkohola i drugih sredstava
ovisnosti
 Postaviti propisane sigurnosne znakove, pisane
obavijesti i upute
 Čuvati propisane isprave i voditi propisane
evidencije
 i dr.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja,
uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu
rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu
života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima
i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima
posla koji radnik obavlja.
Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način
koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te
sprječava nastanak nesreća.
Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i
prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora voditi
računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te
vjeroispovijesti radnika.
55. Koje su obveze i odgovornosti
ovlaštenika poslodavca?
Poslodavac koji zaštitu na radu provodi djelovanjem
ovlaštenika obvezan je ovlastiti ovlaštenika, osobito za
to da:
1. radniku koji nije osposobljen za rad na siguran
način ne dopusti rad bez nadzora
osposobljenog radnika
2. radniku za kojeg nije na propisani način
utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne
dopusti obavljanje poslova s posebnim
uvjetima rada, odnosno da radniku koji više ne
12
 ispunjava tražene uvjete zabrani da nastavi
obavljati poslove s posebnim uvjetima rada
3. posebno osjetljivim skupinama radnika ne
dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na
njih štetno utjecati
4. isključi iz uporabe radnu opremu koja nije
ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu
zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene
zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje
radnika
5. u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu
osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede
na radu te svakog slučaja postupanja radnika u
skladu sa Zakonom
6. nadzire da radnici rade u skladu s pravilima
zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno
proizvođača radne opreme, osobne zaštitne
opreme, opasnih kemikalija i bioloških štetnosti
te da koriste propisanu osobnu zaštitnu
opremu
7. radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno
###
8. osigura potreban broj radnika osposobljenih za
evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve
pomoći te da im stavi na raspolaganje svu
potrebnu opremu
9. osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna
pića te da se ne uzimaju druga sredstva
ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima
koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
Ovlaštenik mora biti osposobljen za obavljanje poslova
zaštite na radu i mora se stručno usavršavati iz
područja zaštite na radu, u skladu s procjenom rizika.
56. Koje su obveze i odgovornosti radnika?
Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran
način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
Radnik je obvezan otići na liječnički pregled na koji ga
uputi poslodavac, posebice ako radi na radnom mjestu
s posebnim uvjetima rada.
Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove
dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj
sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti
zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi
postupci ili propusti na radu.
Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada
poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje
je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran
način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno
njegovog ovlaštenika, tako da:
1. prije početka rada pregleda mjesto rada te o
uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili
njegovog ovlaštenika
2. pravilno koristi sredstva rada
3. pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu
opremu, koju je nakon korištenja obvezan
vratiti na za to određeno mjesto
4. pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne
vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima
rada
5. odmah obavijesti poslodavca, njegovog
ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili
povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj
situaciji koju smatra značajnim i izravnim
rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili
nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo
kojem uočenom nedostatku u organiziranju i
provedbi zaštite na radu
6. posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na
radu, pravilima struke te pisanim uputama
poslodavca
7. prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada
koja je koristio u takvom stanju da ne
ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada
8. surađuje s poslodavcem, njegovim
ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu,
specijalistom medicine rada i povjerenikom
radnika za zaštitu na radu.
Radnik je obvezan surađivati s poslodavcem, njegovim
ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu,
povjerenikom radnika za zaštitu na radu i specijalistom
medicine rada u rješavanju svih pitanja zaštite na radu,
osobito dok se ne osigura da radni okoliš i uvjeti rada
ne predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u
cijelosti ne postigne zaštita na radu u skladu sa
zahtjevima tijela nadležnih za nadzor provedbe zaštite
na radu.
Radnik nije obvezan snositi troškove u vezi s
primjenom pravila zaštite na radu i zdravstvenih mjera.
Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog
ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili
povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju
smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i
zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu
zaštite na radu.
Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada
ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok
poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog
takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice.
Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane
na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i
ozbiljan rizik za život i zdravlje radnika.
O postupku radnik mora obavijestiti poslodavca,
njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili
povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Poslodavac, njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili
povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezni su bez
odgađanja izvijestiti nadležnog inspektora koji je
obvezan u roku 48 sati utvrditi činjenično stanje i
osnovanost navoda radnika.
Za vrijeme dok ne radi zbog izbjegavanja izloženosti
izravnom i ozbiljnom riziku za život i zdravlje, radnik
ima pravo na plaću i druga prava iz radnog odnosa u
skladu s općim propisom o radu.
13
Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama
poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje
stresa na radu ili u vezi s radom.
Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s
poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili
smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.
57. Kako se provodi izbor povjerenika
radnika za zaštitu na radu?
Kod poslodavca radnici između sebe mogu birati
povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod
poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika
provodi se na skupu radnika koji saziva poslodavac u
skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim
izjašnjavanjem prisutnih radnika.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod
poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi
se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim
su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.
Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca
izabrano više povjerenika, oni između sebe biraju
svoga koordinatora.
58. Koje su obveze i odgovornosti
povjerenika radnika za zaštitu na radu?
Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi
interese radnika na području zaštite na radu te pratiti
primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite
na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:
1. podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz
donošenje odluka iz zaštite na radu
2. zahtijevati od poslodavca da poduzme
odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i
otklanjanja rizika
3. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu
na radu
4. sudjelovati s poslodavcem u planiranju
unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove
tehnologije, uvođenja novih kemikalija i
bioloških štetnosti u radni i proizvodni proces te
poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na
provedbu zaštite na radu
5. biti obaviješten o svim promjenama koje utječu
ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu
6. izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca
iz zaštite na radu
7. primati primjedbe radnika u vezi s primjenom
pravila zaštite na radu te ih prenositi
poslodavcu ili njegovom ovlašteniku
8. izvijestiti nadležnog inspektora i specijalistu
medicine rada o svojim zapažanjima, odnosno
zapažanjima radnika
9. prisustvovati inspekcijskim pregledima i
očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi
nadležni inspektor
10. pozvati nadležnog inspektora, kada ocijeni da
su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a
poslodavac propušta ili odbija provoditi
potrebnu zaštitu na radu
11. osposobljavati se za obavljanje poslova
povjerenika radnika za zaštitu na radu
12. stalno proširivati i unapređivati znanje te pratiti
i prikupljati obavijesti od važnosti za svoj rad
13. staviti prigovor na inspekcijski nalaz
14. svojim djelovanjem poticati radnike na
provedbu zaštite na radu
15. obavješćivati radnike o provedbi zaštite na
radu.
Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja
vezana za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu, a
mogu se urediti i sporazumom sklopljenim između
poslodavca i radničkog vijeća, ako stranke kolektivnog
ugovora na to ovlaste stranke sporazuma.
Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku radnika za
zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za
nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve
potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i
isprave iz zaštite na radu te mu ne smije, tijekom
obnašanja dužnosti, bez pristanka radničkog vijeća,
odnosno sindikalnog povjerenika koji ima prava i
obveze radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga
na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu
na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na
ostale radnike.
Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu
na radu osigurati uvjete za nesmetano obnašanje
dužnosti u skladu s općim propisima o radu kojima su
propisani uvjeti za rad radničkog vijeća.
Za obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu
na radu povjerenik ima pravo na naknadu plaće za
najmanje tri sata tjedno, osim ako se kolektivnim
ugovorom to pitanje drugačije ne uredi, a bez
mogućnosti ustupanja toga prava drugom povjereniku.
59. Koje su obveze i odgovornosti
stručnjaka zaštite na radu?
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac
odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji
ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.
Poslovi zaštite na radu koje obavlja stručnjak zaštite na
radu su osobito:
1. stručna pomoć poslodavcu i njegovim
ovlaštenicima, radnicima te povjerenicima
radnika za zaštitu na radu u provedbi i
unapređivanju zaštite na radu
2. sudjelovanje u izradi poslovne strategije te
operativnih planova i programa poslovanja
poslodavca, u dijelu u kojem se moraju odnositi
na zaštitu na radu, te sudjelovanje u primjeni
upravljačkih metoda ili tehnika za provođenje
strategije
3. sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika
14
 4. unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite
na radu te poticanje i savjetovanje poslodavca i
njegovih ovlaštenika da otklanjaju nedostatke u
zaštiti na radu utvrđene unutarnjim nadzorom
5. prikupljanje i analiziranje podataka u vezi s
nezgodama, ozljedama na radu, profesionalnim
bolestima i bolestima u vezi s radom te
priprema propisanih prijava ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti i izrada izvješća za
potrebe poslodavca
6. suradnja s tijelima nadležnima za poslove
inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za
zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Zavodom za
unapređivanje zaštite na radu, ovlaštenima
osobama te sa specijalistom medicine rada
7. osposobljavanje radnika, poslodavca i
ovlaštenika za rad na siguran način
8. osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu
na radu i pomaganje u njihovom djelovanju
9. djelovanje u odboru za zaštitu na radu kod
poslodavca
10. suradnja s poslodavcem prilikom projektiranja,
građenja i rekonstrukcije građevina
namijenjenih za rad, nabave radne opreme i
ostalih sredstava rada, osobne zaštitne opreme
i opasnih kemikalija
11. sudjelovanje u primjeni međunarodnih
certifikacijskih normi za upravljanje zaštitom na
radu, kvalitetom, rizicima, društvenom
odgovornošću u poslovanju i sl. kod poslodavca
12. ostali poslovi zaštite na radu u skladu s
potrebama poslodavca.
Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu
omogućiti ispunjavanje obveza te je obvezan osigurati
mu potrebno vrijeme, opremu, pomoć drugih stručnih
radnika i ostale uvjete za rad, kao i profesionalnu
neovisnost te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj
zbog obavljanja poslova zaštite na radu prema
odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa te
prema pravilima struke. Poslodavac je obvezan omogućiti
stručnjaku zaštite na radu stručno usavršavanje iz zaštite
na radu i snositi troškove toga osposobljavanja.
Ovlaštena osoba s kojom je poslodavac ugovorio
obavljanje poslova zaštite na radu, odgovara za štetu
na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu,
odnosno radniku, obavljanjem poslova zaštite na radu,
ako ne postupa u skladu s odredbama Zakona o zaštiti
na radu i drugih propisa.
60. Koji su načini obavljana poslova zaštite
na radu kod poslodavca?
Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika,
poslove zaštite na radu, može obavljati sam ako
ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova
može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom
zaštite na radu.
Poslodavac koji zapošljava 50 do uključivo 249 radnika,
obavljanje poslova zaštite na radu obvezan je ugovorom
o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu.
Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika,
obavljanje poslova zaštite na radu obvezan je
ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili više stručnjaka
zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom.
Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite
na radu s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada
zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te
poslove obavljati sam.
Više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu
međusobno ugovoriti organiziranje i provođenje
zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka
za zaštitu na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku
službu za zaštitu na radu, primjenjujući kriterij broja
radnika i ostale kriterije
61. Kako se provodi zaštita nepušača?
Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima i
mjestima rada, a poslodavac može pisanim putem
dozvoliti pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno
prostoru na kojima je tada obvezan postaviti znak
dozvoljenog pušenja.
62. Na koji način se provodi zabrana
uzimanja alkoh. i drugih sre. ovisnosti?
Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe
alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada
prikladnim mjerama, a osobito:
1. obavješćivati radnika o štetnosti sredstava
ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu
sposobnost
2. surađivati s njegovim ovlaštenikom,
stručnjakom zaštite na radu, specijalistom
medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu
na radu, pri provođenju mjera sprječavanja
zlouporabe sredstava ovisnosti
3. sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih
sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi
zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i
prostore
4. provoditi programe prevencije ovisnosti na
mjestu rada, u skladu s utvrđenim potrebama
5. pisano utvrditi postupak provjere je li radnik
pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak
radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata,
način bilježenja i potvrđivanja rezultata,
postupanje u slučaju odbijanja radnika da
pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni
postupak.
63. Koje isprave i evidencije iz zaštite na
radu poslodavac mora čuvati?
Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave
te davati obavijesti i podatke u skladu s ovim Zakonom
i drugim propisima o zaštiti na radu.
Poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na
radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu.
15
64. Plan evakuacije i spašavanja
Obveze poslodavca u vezi sa zaštitom od požara,
evakuacijom i spašavanjem:
Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zaštite od
požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i
spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi mjere te
osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi
nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, u skladu s
posebnim propisima.
Poslodavac je obvezan broj radnika, njihovu
osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi i osigurati
u skladu s propisima koji uređuju zaštitu od požara i
spašavanje, ovisno o naravi procesa rada, veličini
poslodavca te ukupnom broju radnika.
Poslodavac je u slučaju nastanka neposrednih i
značajnih rizika za život i zdravlje radnika obvezan:
1. odmah ih obavijestiti o nastalom riziku kojemu
jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama
koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se
spriječio ili umanjio rizik za život i zdravlje
2. poduzeti radnje i dati upute o prestanku rada,
odnosno napuštanju mjesta rada i upućivanju
na sigurno mjesto
3. organizirati nastavak rada tek nakon otklanjanja
rizika.
Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u slučaju
nastanka neposrednih i značajnih rizika za život i
zdravlje, kojima su izloženi ili bi mogli biti izloženi, a o
tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu, mogu
samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u
skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim
sredstvima, kako bi rizike otklonili ili smanjili.
Osposobljavanje radnika obuhvaća upoznavanje
radnika s planom evakuacije i spašavanja za slučaj
izvanrednog događaja i provođenje praktične vježbe
evakuacije i spašavanja najmanje jednom u dvije
godine.
Radnik zbog prethodno navedenog postupanja,
odnosno samostalnog poduzimanja mjera i provođenja
postupaka radi otklanjanja ili smanjenja rizika, te
upoznavanja s planom evakuacije i spašavanja i
provođenja praktične vježbe u propisanom roku, ne
smije trpjeti štetne posljedice, osim u slučaju ako je
postupao namjerno ili s krajnjom nepažnjom.
Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na
mjestima rada ugroženim eksplozivnom atmosferom u
skladu s provedbenim propisom i pravilima zaštite na
radu.
Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za
unutarnje poslove, pravilnikom propisuje zahtjeve za
zaštitu na radu u prostorima ugroženima eksplozivnom
atmosferom.
65. Pružanje prve pomoći
Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pružanje
prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja
hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu
ustanovu te je obvezan omogućiti postupanje javne
službe hitne medicinske pomoći.
Na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje
istodobno radi dva do 20 radnika, najmanje jedan
radnik, te još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika,
mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u
skladu s pravilima zaštite na radu i u pisanom obliku
dobiti obavijest da je određen za pružanje prve
pomoći.
Poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu za
pružanje prve pomoći, koji uvijek moraju biti dostupni,
označeni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja.
Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra,
pravilnikom propisuje postupke pružanja prve pomoći,
sredstva, vrstu i količinu sanitetskog materijala koja
mora biti osigurana na mjestu rada te način i rokove
osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći.
66. Nadzorni uređaji
Poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao
sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanima
Zakonom o zaštiti na radu.
Dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi
kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i
prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od
razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na
radu ili u vezi s radom.
Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u
prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.
Ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve
pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno
ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici
čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih
uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje
isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog
vijeća.
Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s
pravima i obvezama radničkog vijeća uskrati
suglasnost, poslodavac može u roku 15 dana od dana
dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu
suglasnost nadomjesti arbitražna odluka u skladu s
provedbenim propisima donesenima na temelju općeg
propisa o radu.
Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim
putem obavijestiti radnika da će biti nadziran
nadzornim audio, odnosno video uređajima.
Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u
svrhe koje nisu propisane ovim člankom, ne smije ih
emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju
ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je
obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu
dostupni neovlaštenim osobama.
Odredbe ovoga članka o zabrani snimanja i zabrani
korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i
u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se
na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili
osoba na radu.
16
67. Stres na radu ili u svezi s radom –
obveze poslodavca
Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa
uzrokovanog na radu ili u vezi s radom:
Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na
radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito
čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada,
radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski
odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu
radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije
izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost
da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša
njegovo zdravstveno stanje.
Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom,
poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti
na:
1. organizaciju rada i radnih postupaka (radno
vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost
između vještine radnika i potreba posla, radno
opterećenje i dr.)
2. radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i
poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu,
hladnoću, opasne kemikalije i dr.)
3. komunikaciju (neizvjesnost o tome što se
očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili
nadolazeće promjene i sl.)
4. subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni
pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema
dovoljno podrške i sl.).
68. Osposobljavanje za rad na siguran
način
Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika,
osposobiti radnika za rad na siguran način, i to:
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod
poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II.
stupnja zaposleni kod osobe ovlaštene za
osposobljavanje radnika.
(1) Osposobljavanje radnika provodi se prema
programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na
procjeni rizika i mora obuhvatiti sve opasnosti,
štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika
te načine otklanjanja.
1. prije početka rada
2. kod promjena u radnom postupku
3. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine
promjene
4. kod uvođenja nove tehnologije
5. kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno
na novo mjesto rada
6. kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog
opasnostima, štetnostima ili naporima na radu.
Poslodavac će osposobljavanje provesti tako da
radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima
koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje
radnika (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja
radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika
osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu
koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s
procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s
radom.
Osposobljavanje poslodavac je obvezan provesti u
slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika,
neovisno o tome je li s tim u vezi već izmijenio ili
dopunio procjenu rizika.
Poslodavac je obvezan osposobljavanje radnika,
ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu
provoditi tijekom radnog vremena o svom trošku.
Poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran
način izvoditi sami ili povjeriti osobi ovlaštenoj za
obavljanje tih poslova.
Osoba ovlaštena za obavljanje poslova osposobljavanja
za rad na siguran način mora imati osnovna
andragoška znanja, koja dokazuje ispravom ovlaštene
ustanove o osposobljenosti iz područja osnovnih
andragoških znanja, odnosno potvrdom visokoškolske
ustanove, ako je ta znanja stekla tijekom studija.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje
poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad
na siguran način.
Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način
poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim
nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran
način, ali ne dulje od 60 dana.
Poslodavac, odnosno njegov ovlaštenik moraju biti
osposobljeni i moraju se stručno usavršavati iz
područja zaštite na radu, u skladu s procjenom rizika.
Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran
način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
69. Ostala osposobljavanja
Osposobljavanje radnika, ovlaštenika i povjerenika za
zaštitu na radu mogu obavljati poslodavci za vlastite
potrebe te osobe ovlaštene za osposobljavanja iz
zaštite na radu. (Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite
na radu i polaganju stručnog ispita, NN 112/14.).
Osposobljavanje ovlaštenika i povjerenika radnika za
zaštitu na radu provode stručnjaci zaštite na radu I. ili
II. stupnja (zaposleni kod poslodavca ili sam
poslodavac), odnosno stručnjaci zaštite na radu II.
stupnja zaposleni u ovlaštenoj osobi za poslove zaštite
na radu.
Ovlaštenik je obvezan svakih pet godina obnavljati
osposobljavanje. Poslodavac je obvezan omogućiti
ovlašteniku i povjereniku radnika, stručna usavršavanja
koja provode središnja tijela državne uprave nadležna
za zaštitu na radu.
70. Obveze prema tijelima nadzora
Obveze poslodavca prema tijelima nadzora:
Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za
inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u
prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja
rad.
17
Poslodavac je obvezan dostaviti obavijest odmah po
nastanku ozljede.
1. Upravni nadzor
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona,
podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona i drugih propisa zaštite na radu obavlja
središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove
rada (osim odredaba o zdravstvenoj zaštiti i
medicini rada, nad čijom primjenom upravni nadzor
obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za
poslove zdravlja).
2. Inspekcijski nadzor
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba
Zakona o zaštiti na radu i na temelju njega
donesenih propisa obavlja središnje tijelo državne
uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim
odredaba koje se odnose na rad zdravstvenih
ustanova.
Inspekcijski nadzor nad provedbom posebnih
propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu za
pojedine djelatnosti, poslove ili rizike obavljaju
druga središnja tijela državne uprave, u skladu s
posebnim propisima, primjenjujući odredbe ovoga
Zakona i na temelju njega donesenih propisa na sva
pitanja koja nisu uređena posebnim propisima.
Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom
mjestu rada nadležni inspektor je ovlašten obaviti
nadzor o zaštiti života i zdravlja drugih osoba koje
borave u neposrednoj blizini tog mjesta rada.
Provedba nadzora:
U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na
radu nadležni inspektor će usmenim rješenjem, na
vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak,
poslodavcu zabraniti:
1. uporabu sredstava rada i osobne zaštitne
opreme, odnosno građevine ili njezinog
sastavnog dijela, prostorije, postrojenja,
uređaja i druge opreme za rad koji su
neispravni ili za koje poslodavac ne može
predočiti dokumentaciju propisanu ovim
Zakonom i drugim propisima.
2. obavljanje radnih postupaka protivno ovom
Zakonu i drugim propisima, bez uporabe
propisane osobne zaštitne opreme te drugog
ponašanja ili postupanja koje je protivno
odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.
3. korištenje izvora fizikalnih, kemijskih, bioloških i
drugih štetnosti, ako nije radniku osigurao
podatke o rizicima koje uzrokuju ili za koje, na
mjestu rada, nema dokumentaciju propisanu
ovim Zakonom i drugim propisima.
U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na
radu nadležni inspektor će usmenim rješenjem, na
vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak,
pravnoj, odnosno fizičkoj osobi zabraniti obavljanje
poslova zaštite na radu ako za obavljanje tih poslova
nema propisano ovlaštenje.
U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na
radu nadležni inspektor će usmenim rješenjem, na
vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak,
poslodavcu narediti:
1. udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg ne
može predočiti dokaze o ispunjavanju uvjeta
koji su propisani ovim Zakonom i drugim
propisima.
2. udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg se
opravdano pretpostavlja da je pod utjecajem
alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Inspektor je obvezan u zapisniku o provedbi
inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu
navesti doneseno usmeno rješenje.
Rješenje se izvršava pečaćenjem prostorija, objekata ili
sredstava ili njihovog dijela ili na drugi pogodan način.
Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje
rješenja.
Ostale mjere u provedbi nadzora (u provedbi
inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu
nadležni inspektor će usmenim rješenjem poslodavcu
narediti):
1. izradu procjene rizika za poslove na mjestu
rada, odnosno da procjenu rizika učini
dostupnu radniku na mjestu rada,
2. provjeru osposobljenosti radnika za rad na
siguran način,
3. osnivanje odbora za zaštitu na radu ili sazivanje
sjednice toga odbora,
4. ispitivanje sredstava rada,
5. ispitivanje parametara radnog okoliša,
6. postavljanje sigurnosnih znakova,
7. organiziranje pružanja prve pomoći radnicima
na radu na propisani način,
8. da na mjestu rada, na vidljivo mjesto, postavi
sigurnosne znakove i upute,
9. da na mjestu rada učini dostupnom propisanu
dokumentaciju,
10. da radniku osigura zdravstvenu zaštitu
primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje.
11. Inspektor je obvezan u zapisniku o provedbi
inspekcijskog nadzora u području zaštite na
radu navesti doneseno usmeno rješenje.
71. Oznake/znakovi sigurnosti i upute
Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima
rada trajno postaviti sigurnosne znakove na vidljivom
mjestu.
Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno
obavješćivanje radnika, poslodavac je obvezan
postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu
korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških
štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu.
Sukladno odredbama Pravilnika o sigurnosnim
znakovima (NN, 91/15., 102/15. i 61/16.):
Poslodavac mora osigurati postavljanje sigurnosnih
znakova na mjestima na kojima radnici ne mogu
izbjeći rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti
18
 ili dovoljno smanjiti osnovnim pravilima zaštite na
radu ili odgovarajućom organizacijom rada.
Pri postavljanju sigurnosnih znakova poslodavac
mora uzeti u obzir procjenu opasnosti pri
određenim poslovima i u određenom okolišu, te
osigurati da su sigurnosni znakovi stalno na
zahtijevanom mjestu.
Poslodavac mora znakove koji se odnose na
cestovni, željeznički, unutarnji vodeni i zračni
prijevoz postaviti svuda gdje je to potrebno.
72. Projektiranje i izgradnja objekata,
obveze, odgovornosti
Obveze i odgovornosti u fazi projektiranja:
Investitor je obvezan primjenjivati opća načela
prevencije i pravila zaštite na radu u svim fazama
projektiranja i pripremi projekta kada se odlučuje o
oblikovnim, tehničkim, tehnološkim, odnosno
organizacijskim vidovima kako bi se nesmetano
planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju
izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme
potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u
skladu s planom izvođenja radova.
Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad
projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti
odgovarajuća pravila zaštite na radu.
Investitor je obvezan osigurati da se pri projektiranju
građevina namijenjenih za rad u skladu s posebnim
propisom izradi elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i
razrađuje način primjene pravila zaštite na radu pri
korištenju građevina namijenjenih za rad.
Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga
osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora
imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu
tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove
izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više
izvođača.
Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga
osoba koja je po posebnom propisu povjerila izvođenje
radova, obvezna je prije uspostave gradilišta osigurati
izradu plana izvođenja radova u skladu s provedbenim
propisom.
Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne
oslobađa osobe odnosno sudionike u gradnji
odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu
73. Privremena radilišta, zajednička
radilišta Privremeno radilište
Poslodavac koji obavlja građevinske radove ili radove
na iskorištavanju šuma obvezan je prije početka radova
na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da
se radovi obavljaju u skladu s posebnim propisima i
pravilima zaštite na radu.
Poslodavac koji sam obavlja radove na iskorištavanju
šuma obvezan je najkasnije jedan dan prije početka
izvođenja radova na privremenom radilištu na kojem
će radovi trajati duže od pet dana dostaviti obavijest
tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada.
Poslodavac koji sam obavlja građevinske radove
obvezan je najkasnije jedan dan prije početka
izvođenja radova na privremenom gradilištu dostaviti
prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove
inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom.
Obavijest mora sadržavati podatke o točnoj lokaciji
radilišta, vrsti radova, broju radnika, ovlaštenicima
poslodavca za primjenu pravila zaštite na radu i
predvidivom roku u kojem će se obavljati radovi.
74. Zajedničko radilište
Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga
osoba za koju se izvode radovi na iskorištavanju šuma
obvezan je najkasnije jedan dan prije početka
izvođenja radova na privremenom radilištu, na kojem
će radovi trajati duže od pet dana i na kojem će radove
izvoditi dva ili više izvođača, dostaviti obavijest tijelu
nadležnom za poslove inspekcije rada.
Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga
osoba za koju se izvode radovi na iskorištavanju šuma,
obvezna je navesti izvođače koji će izvoditi radove na
radilištu.
Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga
osoba za koju se izvode građevinski radovi, obvezna je
najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova
dostaviti prijavu gradilišta na kojem će radove izvoditi
dva ili više izvođača tijelu nadležnom za poslove
inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom.
Smatrat će se da je investitor izvršio obvezu ako je
dostavio prijavu gradilišta nadležnom tijelu
graditeljstva u skladu s posebnim propisom te ako ista
sadrži podatke u skladu s provedbenim propisom.
Plan izvođenja radova izrađen u skladu s provedbenim
propisom mora se nalaziti na radilištu, odnosno
gradilištu.
Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga
osoba za koju se izvode radovi, obvezna je ažurirati
obavijest, odnosno prijavu u slučaju promjena koje
utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima
uvođenja novog izvođača ili privremene obustave
radova.
Obveze o prijavi radilišta, odnosno gradilišta ne
primjenjuju se kod izvođenja radova kod kojih zbog
hitnosti, navedene obveze nije moguće ispuniti.
Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga
osoba za koju se izvode radovi ne može svoje obveze
propisane ovim člankom prenijeti na izvođača radova.
75. Prijava radilišta
Prijava radilišta za zaštitu na radu obvezan je tijekom
građenja:
1. koordinirati primjenu općih načela zaštite na
radu kod donošenja odluka o rokovima i bitnim
mjerama tijekom planiranja i izvođenja
19
 pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno ili
u slijedu
2. koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka
kako bi se osiguralo da poslodavci i druge
osobe dosljedno primjenjuju opća načela
zaštite na radu i izvode radove u skladu s
planom izvođenja radova
3. izraditi ili dati izraditi potrebna usklađenja
plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilištu
4. osigurati suradnju i uzajamno obavješćivanje
svih izvođača radova i njihovih radničkih
predstavnika
5. provjeravati provode li se radni postupci na
siguran način i usklađivati propisane aktivnosti
6. organizirati da na gradilište imaju pristup samo
osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje
imaju dozvolu ulaska na gradilište.
Projektanti i poslodavci koji izvode radove na
gradilištu, odnosno sudionici u gradnji, obvezni su
uvažavati upute koordinatora zaštite na radu.
Imenovanje koordinatora ne oslobađa projektante,
izvođače i druge osobe na gradilištu, odnosno
sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za
primjenu pravila zaštite na radu.
76. Koordinator zaštite na radu
Koordinator zaštite na radu obvezan je tijekom izrade
izvedbenog projekta:
1. koordinirati primjenu općih načela zaštite na
radu i pravila zaštite na radu tijekom
projektiranja
2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova
prema provedbenom propisu, uzimajući u obzir
pravila primjenjiva na pojedinom radilištu,
vodeći računa o svim aktivnostima koje se
obavljaju na radilištu, koji mora sadržavati i
posebne mjere ako su poslovi na radilištu
opasni radovi prema provedbenom propisu.
Opći dio – Procjena rizika
76. Što je rizik?
Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili
štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno
njegove posljedice.
77. Što je i čemu služi procjena rizika?
Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina
opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede
na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom
te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati
štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
Procjena rizika služi kao temeljni dokument zaštite na
radu na temelju kojeg poslodavac primjenjuje pravila
zaštite na radu, provodi preventivne mjere, organizira
radne i proizvodne postupke odnosno poduzima sve
Koordinator za zaštitu na radu obvezan je tijekom
građenja:
1. koordinirati primjenu općih načela zaštite na
radu kod donošenja odluka o rokovima i bitnim
mjerama tijekom planiranja i izvođenja
pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno ili
u slijedu
2. koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka
kako bi se osiguralo da poslodavci i druge
osobe dosljedno primjenjuju opća načela
zaštite na radu i izvode radove u skladu s
planom izvođenja radova
3. izraditi ili dati izraditi potrebna usklađenja
plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilištu
4. osigurati suradnju i uzajamno obavješćivanje
svih izvođača radova i njihovih radničkih
predstavnika
5. provjeravati provode li se radni postupci na
siguran način i usklađivati propisane aktivnosti
6. organizirati da na gradilište imaju pristup samo
osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje
imaju dozvolu ulaska na gradilište.
Projektanti i poslodavci koji izvode radove na
gradilištu, odnosno sudionici u gradnji, obvezni su
uvažavati upute koordinatora zaštite na radu.
Imenovanje koordinatora ne oslobađa projektante,
izvođače i druge osobe na gradilištu, odnosno
sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za
primjenu pravila zaštite na radu.
Uvjeti za imenovanje i djelovanje koordinatora:
Ministar pravilnikom propisuje način i uvjete polaganja
stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu te
uvjete za priznavanje statusa koordinatora zaštite na
radu, mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na
radu na gradilištu te uvjete koje mora ispunjavati
koordinator zaštite na radu tijekom izrade projekta,
odnosno izvođenja radova.
potrebne aktivnosti za sprečavanje i smanjenje
izloženosti radnika utvrđenim rizicima.
78. Tko može izrađivati procjenu rizika?
Procjenu rizika mogu izrađivati osobe ovlaštene za
izradu procjene rizika, te procjenu rizika za vlastite
potrebe može izrađivati poslodavac.
79. Kada je poslodavac može sam izraditi?
Poslodavac je može izraditi uvijek sam za vlastite
potrebe.
80. Tko sudjeluje u izradi procjene rizika?
Pri procjeni rizika obvezno sudjeluju radnici, odnosno
njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na
radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz
pojedinih područja.
20
81. Mjesto rada
Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe
na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu
imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju
za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija
koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je
pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
Poslodavac je obvezan imati izrađenu procjenu rizika
za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i osobe
na radu na mjestima rada.
82. Kada se mora mijenjati procjena rizika?
Prilikom nastajanja promjene u redovnom poslovanju.
Poslodavac je obvezan mijenjati procjenu rizika u
slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika.
83. Koji je postupak procjenjivanja rizika
odnosno izrade procjene rizika?
Postupak izrade procjene rizika sastoji se od:
1. prikupljanja podataka na mjestu rada,
2. analize i procjene prikupljenih podataka što
uključuje:
 utvrđivanje opasnosti, štetnosti i napora,
 procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora,
 utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno
smanjivanje opasnosti, štetnosti odnosno
napora, i
3. plana mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje
razine opasnosti, štetnosti i napora koji mora
sadržavati:
 rokove,
 ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te
 način kontrole nad provedbom mjera.
4. dokumentiranja procjene rizika.

84. Što je Matrica rizika?

Matrica rizika je metoda kojom se procjenjuje rizik. Procjenjivanje Matricom rizika provodi se prema općim
kriterijima razine rizika (vjerojatnost, posljedica). Matrica se nalazi u Prilogu I. Pravilnika o procjeni rizika. Rizik se
procjenjuje kao:
1. mali rizik,
2. srednji rizik ili
3. veliki rizik.

1. Vjerojatnost:
1. Malo vjerojatno Ne bi se trebalo dogoditi tijekom cijele profesionalne karijere radnika.
2. Vjerojatno Može se dogoditi samo nekoliko puta tijekom profesionalne karijere radnika.
3. Vrlo vjerojatno Može se ponavljati tijekom profesionalne karijere radnika
2. Posljedice (veličina posljedica – štetnosti):
Ozljede i bolesti koje ne uzrokuju produženu bol (kao npr. male ogrebotine, iritacije oka,
1. Malo štetno
glavobolje itd.).
Ozljede i bolesti koje uzrokuju umjerenu, ali produžene bol ili bol koja se povremeno
Srednje
2. ponavljaju (kao npr. rane, manji prijelomi, opekotine drugog stupnja na ograničenom
štetno
dijelu tijela, dermatološke alergije itd.).
Izrazito Ozljede i bolesti koje uzrokuju tešku i stalnu bol i/ili smrt (kao npr. amputacije,
3.
štetno komplicirani prijelomi, rak, opekotine drugog ili trećeg stupnja na velikom dijelu tijela itd.).
3. Matrica procjene rizika
Veličina posljedice (štetnosti)
Vjerojatnost Malo štetno Srednje štetno Izrazito štetno
Malo vjerojatno Mali rizik Mali rizik Srednji rizik
Vjerojatno Mali rizik Srednji rizik Veliki rizik
Vrlo vjerojatno Srednji rizik Veliki rizik Veliki rizik

85. Što sve uključuje prikupljanje

podataka? 4. uređenje mjesta rada,
Prikupljanje podataka uključuje: 5. popis radne opreme,
1. poslove koji se obavljaju na mjestu rada, 6. popis izvora fizikalnih, kemijskih i bioloških
2. broj radnika koji obavljaju iste poslove, štetnosti i
3. mjesta rada gdje se poslovi obavljaju, 7. organizaciju rada i raspored radnog vremena.

21
86. Što uključuje plan mjera?
Plana mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine
opasnosti, štetnosti i napora uključuje rokove,
ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te način
kontrole nad provedbom mjera. (Postupak
procjenjivanja rizika u Pravilniku o izradi procjene
rizika, NN 112/14.).
87. Koji su obvezni prilozi procjene rizika?
Obvezni prilozi uz procjenu rizika su:
1. sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti,
kemikalija, odn. bioloških agensa koji se koriste
2. popis radne opreme koja se koristi pri
obavljanju poslova,
3. popis osobne zaštitne opreme za poslove kod
kojih se mora upotrebljavati,
4. popis potrebnih ispitivanja,
5. popis poslova s posebnim uvjetima rada.

88. Što su to poslovi s malim rizicima?

Poslovi s malim rizicima su administrativni, uredski poslovi i slični poslovi (kao što su:
pomoćne usluge, računalno programiranje, savjetovanje u vezi s poslovanjem i
umnožavanje snimljenih zapisa, savjetovanje u vezi s računalima, ostalim upravljanjem,
trgovina električnom energijom, obrada podataka, tehničko savjetovanje,
trgovina bez skladištenja, usluge poslužitelja i poslovi promidžba (reklama i propaganda) i
trgovina na malo na štandovima i povezani s njima, istraživanje tržišta,
tržnicama, internetski portali, oglašavanje preko medija,
trgovina na malo preko pošte ili središnje bankarstvo, ispitivanje javnoga mnijenja,
interneta, ostalo novčarsko posredovanje, prevoditeljski poslovi i usluge
poslovi unajmljivanja, poslovi uzajamnih fondova tumača,
iznajmljivanja, (trustova), poslovi iznajmljivanja i davanja u
uslužni administrativni poslovi, poslovi ostalih fondova i slični zakup (leasing),
poslovi projektiranja, financijski subjekti, poslovi zapošljavanja,
planiranja, financijski leasing, poslovi putničkih agencija i
savjetovanja, ostalo kreditno posredovanje, organizatora putovanja
obrazovanja, životno osiguranje, (turoperatora),
organizacije, ostala osiguranja, uredski administrativni i pomoćni
marketinga, reosiguranje, poslovi,
posredovanja, mirovinski fondovi, poslovi pozivnih centara,
izdavanja, poslovanje financijskih tržišta, organizacija sastanaka i poslovnih
posredovanja u poslovanju sajmova,
pripreme,
vrijednosnim papirima i robnim poslovi agencija za prikupljanje i
prezentacije, naplatu računa te kreditnih
dizajniranja, ugovorima,
procjena rizika i štete, ureda,
poslovi brokera i agenata, kreativni,
dražbe, poslovi agenata i posrednika
osiguranja, umjetnički i zabavni poslovi,
iznajmljivanja prijevoznih sredstava izvođačka umjetnost,
ili opreme bez vozača, poslovi upravljanja fondovima,
kupnja i prodaja vlastitih umjetničko stvaralaštvo,
rukovatelja ili posade, poslovi knjižnica i arhiva,
usluge pripreme za tisak i nekretnina,
poslovi agencija za poslovanje poslovi muzeja,
objavljivanje,
nekretninama, poslovi kockanja i klađenja,
umnožavanje snimljenih zapisa,
pravni, poslovi poslovnih organizacija,
organizacija izvedbe projekata, organizacija poslodavaca i
posredovanje, računovodstveni,
knjigovodstveni i revizijski poslovi, strukovnih članskih organizacija i
usluge smještaja, sl.)
izdavanje računalnih igara i porezno savjetovanje,
upravljački poslovi, (Primjer poslova s malim rizicima
izdavanje ostalog softvera, nalazi se u Prilogu II. Pravilnika o
poslovi prikazivanja filmova, savjetovanje u vezi s upravljanjem, izradi procjene rizika.)
snimanja zvučnih zapisa i izdavanja odnosi s javnošću i poslovi
glazbenih zapisa, priopćivanja,

89. Klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora

Nalazi se u Prilogu III. Pravilnika o izradi procjene rizika. Opasnosti, štetnosti i napori na radu i u vezi s radom su:
I. OPASNOSTI:
1. MEHANIČKE OPASNOSTI 3. prijenosna sredstva: viličari
1.1. alati 4. samohodni strojevi: bageri, buldožeri i dr.
1.1.1. ručni 4.1. sredstva za vertikalni prijenos
1.1.2. mehanizirani 4.1.1. dizalice
1.2. strojevi i oprema 4.1.2. transporteri
1.3. sredstva za horizontalni prijenos 5. rukovanje predmetima
2. prijevozna vozila: automobili, kamioni i dr. 6. ostale mehaničke opasnosti
22
 7. OPASNOSTI OD PADOVA 13.1.1. kontinuirana buka
7.1. pad radnika i drugih osoba 13.1.2. diskontinuirana buka
7.1.1. na istoj razini 14. impulsna buka
7.1.2. u dubinu 15. ometajuća
7.1.3. s visine 15.1.vibracije
7.1.4. s visine iznad 3 metra 15.1.1. vibracije koje se prenose na ruke
7.2. pad predmeta 15.1.2. vibracije koje se prenose na cijelo
8. ELEKTRIČNA STRUJA tijelo
8.1. otvoreni električni krug 15.1.3. potresanja
8.2. ostale električne opasnosti 15.2.promijenjeni tlak
15.2.1. povišeni tlak
9. POŽAR I EKSPLOZIJA 15.2.2. sniženi tlak
9.1. eksplozivne tvari
15.2.3. promjene tlaka
9.2. zapaljive tvari
15.3.nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti
10. TERMIČKE OPASNOSTI 16. rad na otvorenom
10.1.vruće tvari 17. vrući okoliš
10.2.hladne tvari 18. visoka vlažnost
II. ŠTETNOSTI: 19. pojačano strujanje zraka
1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI 20. hladan okoliš
1.1. otrovi 21. česte promjene temperature
1.1.1. metali 22. nepovoljni učinci umjetne ventilacije
1.1.2. nemetali 22.1.ionizirajuće zračenje
1.1.3. organski spojevi 22.1.1. rendgensko zračenje
1.2. korozivi 22.1.2. otvoreni radioaktivni elementi
2. kiseline 22.1.3. zatvoreni radioaktivni elementi
3. lužine 22.2.neionizirajuće zračenje
3.1.1. drugi korozivi 22.2.1. UV zračenje (A, B, C)
3.2. nadražljivci 22.2.2. toplinsko zračenje
3.2.1. lako topivi u vodi 22.2.3. mikrovalno zračenje
4. slabo topivi u vodi 22.2.4. lasersko zračenje
5. odmašćivači 22.2.5. elektromagnetsko polje vrlo niskih
6. drugi nadražljivci frekvencija
6.1. zagušljivci 22.3.osvijetljenost
6.1.1. inertni 23. nedovoljna osvijetljenost
6.1.2. kemijski 24. blještanje
6.2. senzibilizatori 24.1.ostale fizikalne štetnosti
6.2.1. organske prašine biljnog porijekla III. NAPORI:
6.2.2. organske prašine životinjskog
25. STATODINAMIČKI NAPORI
porijekla
25.1.statički: prisilan položaj tijela pri radu
6.2.3. kemijski spojevi alergogenog
25.1.1. stalno sjedenje
potencijala
25.1.2. stalno stajanje
6.2.4. termofilne aktinomicete
25.1.3. pognut položaj tijela
6.2.5. ostali senzibilizatori
25.1.4. čučanje, klečanje
6.3. fibrogeni
25.1.5. rad u skučenom prostoru
6.3.1. azbest
25.1.6. ruke iznad glave
6.3.2. silicijev dioksid
25.1.7. ostali statički napori
6.3.3. ostali fibrogeni
25.2.dinamički: fizički rad
6.4. mutageni
25.2.1. ponavljajući pokreti sa i bez primj. sile
6.5. karcinogeni
25.2.2. brzi rad
6.6. teratogeni
25.2.3. dizanje i nošenje tereta
7. BIOLOŠKE ŠTETNOSTI 25.2.4. guranje i vučenje tereta
8. zarazni materijal 25.2.5. težak fizički rad
9. zaraženi ljudi 25.2.6. ostali dinamički napori
10. zaražene životinje 26. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI
11. opasne biljke 26.1.nepovoljan ritam rada
12. opasne životinje 26.1.1. rad na normu
13. FIZIKALNE ŠTETNOSTI 26.1.2. ritam uvjetovan radnim procesom
13.1.buka 26.1.3. neujednačen ritam
23
 26.2.poremećen bioritam
26.2.1. noćni rad
26.2.2. produljeni rad
26.3.remećenje socijalnih potreba
26.3.1. terenski rad
26.3.2. rad na daljinu
26.4.odgovornost za živote ljudi i materijalna
dobra
26.4.1. rukovođenje
26.4.2. upravljanje prijevoznim sredstvima
26.5.visoka vjerojatnost izvanrednih događaja
26.6.otežan prijam informacija
26.6.1. zvučni signali i znakovi
26.6.2. svjetlosni signali i znakovi
26.6.3. buka
26.6.4. nedovoljna osvijetljenost
26.7.radni zahtjevi
26.7.1. neodgovarajući kvantitativni zahtjevi
(premalo ili previše rada)
26.7.2. premali utjecaj na rad
26.7.3. zahtjev za visokom kvalitetom rada
26.7.4. izolirani rad
26.7.5. monotoni rad
26.7.6. komunikacija s osobama
26.8.maltretiranje
26.8.1. mobing
26.8.2. bulling
26.9.burnout
26.10. ostali psihofiziološki napori
27. NAPORI VIDA
28. NAPORI GOVORA
90. Što je ručno prenošenje tereta, kako se
utvrđuje stupanj opterećenja radnika
pri ručnom prenošenju tereta?
Ručno prenošenje tereta znači svaki fizički rad koji
uključuje dizanje, prenošenje, spuštanje, guranje,
vučenje ili nošenje tereta ljudskom snagom i druge
slične radnje (npr. podupiranje, držanje). Pravilnikom o
zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN,
42/05.) utvrđuju se mjere za osiguranje sigurnosti i
zdravlja pri ručnom prenošenju tereta, pri kojem su
radnici zbog težine tereta, učestalosti pokreta ili
ergonomski neodgovarajućeg položaja tijela izloženi
opasnosti oštećenja leđa.
Stupanj opterećenosti radnika pri ručnom prenošenju
tereta se izračunava prema metodi iz Priloga II.
spomenutog Pravilnika.
Poslodavac mora tako oblikovati radna mjesta da
izračunata opterećenost ne prelazi 50 bodova. Ako je
ta vrijednost prekoračena, potrebno je ponovno
provjeriti vrijednosti pojedinih čimbenika te smanjiti
one na koje je moguće utjecati organizacijskim i
drugim mjerama.
Ako stupanj opterećenosti prelazi 40 bodova na
radnom mjestu, na kojem radnik pri ručnom
prenošenju tereta mora obavljati ponavljajuće pokrete
s nametnutim ritmom rada a nije moguć istovremeni
rad više radnika, poslodavac mora osigurati radnicima
na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje 5
minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora
napustiti svoje radno mjesto, odmarati se u
primjerenom položaju ili obavljati korektivne vježbe
rastezanja i rasterećivanja određenih skupina mišića.
Način korištenja odmora preporučuje specijalist
medicine rada s time da radnici o tome moraju biti
upoznati.
Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti veći od 40
bodova spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
91. Što su poslovi s posebnim uvjetima
rada?
Poslovi s posebnim uvjetima rada određeni su
Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada
(NN, 5/84.), a to su oni poslovi koje, radi sprečavanja
štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika
(povrede, profesionalna i druga oboljenja), mogu
obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne
uvjete u pogledu:
 dobi života;
 spola;
 stručnih sposobnosti;
 zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (u
daljem tekstu: zdravstveno stanje);
 psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljem
tekstu: psihička sposobnost).
Poslovi s posebnim uvjetima rada su:
1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima
na mehanizirani pogon na kojima se ne može
primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti;
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima
na mehanizirani pogon (kombajni, grejderi,
utovarivači, bageri, buldožeri, strojevi za
sabijanje i dr.);
3. rukovanje uređajima na postrojenjima za
dobivanje i preradu sirove nafte i plina;
4. rukovanje kotlovskim postrojenjima,
kompresorskim stanicama i drugim
energetskim postrojenjima, stanicama i
posudama s komprimiranim plinovima;
5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon;
6. poslovi signaliste (vezivanje tereta, davanje
upozorenja pri radu s dizalicama, usmjeravanje
prometa, davanje upozorenja na opasnosti i
dr.);
7. rukovanje uređajima na postrojenjima za
uskladištenje i preradu lakozapaljivih i
eksplozivnih tekućina i plinova;
8. ronilački poslovi;
9. rukovanje uređajima za opskrbu zrakom
radnika u rudnicima, kesonima i pri obavljanju
ronilačkih poslova;
10. montaža, održavanje i ispitivanje električnih
instalacija, uređaja i postrojenja napona iznad
250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima;
24
 11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri
izvođenju građevinskih radova;
12. izrada i rukovanje eksplozivom;
13. punjenje i paljenje mina;
14. poslovi vatrogasaca;
15. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem;
16. poslovi koji u toku pretežnog dijela punog
radnog vrem. zahtijevaju teško fizič. naprezanje
(manipulacija teretom težim od 25 kg za muš. ili
15 kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u
nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela;
17. poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m, ako
se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu
ne može spriječiti povećana opasnost od pada
radnika s mjesta rada;
18. poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela
punog radnog vremena izložen fizikalnim ili
kemijskim štetnostima i to: nepovoljnoj
mikroklimi, buci, vibracijama i potresanjima,
povišenom atmosferskom tlaku, ionizacijskom
zračenju, neionizacijskom zračenju, nefibrogenim
prašinama, fibrogenim prašinama, organskim
prašinama, parama, dimovima ili prašinama
olova, tetraetil olova, žive, kroma, nikla, mangana,
kadmija, vanadija, selena, platine, urana, tvrdog
metala, berilija, arsena, fosfora; kiselinama ili
lužinama, plinovitim nadražljivcima, fluoru,
ugljičnom monoksidu, cijanovodiku, ugljičnom
disulfidu, glikolima, parama nafte i derivata nafte,
halogenim derivatima ugljikovodika, vinilklorid
monomeru, benzenu i homolozima, nitro i amino
derivatima benzena, umjetnim smolama i
plastičnim masama, organofosfornim,
karbamatnim i drugim pesticidima, umjetnim
gnojivima i biološkim agrensima;
19. poslovi koji su određeni kao poslovi s posebnim
uvjetima rada važećim odredbama posebnih
propisa (kao npr. određeni poslovi u
željezničkom, zračnom i cestovnom prometu,
zdravstvu, šumarstvu, građevin., industriji itd.).
92. Koje su obveze poslodavca vezane uz
poslove s posebnim uvjetima rada?
Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s
posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete
propisane Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima
rada (NN, 5/84.), odnosno posebnim propisom za te
poslove. Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu
za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada,
poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine
rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti
poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu
njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg
utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika.
Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s
posebnim uvjetima rada ponovno uputiti na pregled
prije isteka roka utvrđenog Pravilnikom o poslovima s
posebnim uvjetima rada ili kada to ocijeni specijalist
medicine rada. Poslodavac ne smije dozvoliti radniku
da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako ga
ponovno ne uputi na pregled u roku u kojem je to bio
obvezan učiniti ili ako radnik odbije pristupiti pregledu
na koji ga je uputio.
Na izdvojenim mjestima rada ne mogu se obavljati
poslovi s posebnim uvjetima rada.
93. Koja je uloga medicine rada vezano za
poslove s posebnim uvjetima rada?
Odabrani specijalist medicine rada obavlja liječnički
pregled radnika koji radi na poslovima s posebnim
uvjetima rada.
94. Što su to osobna zaštitna sredstva i
kada se ista koriste?
Osobna zaštitna sredstva ili sada osobna zaštitna
oprema su sredstva koja radnik nosi, drži ili na bilo koji
drugi način upotrebljava pri radu, tako da ga štite od
jednog ili više rizika vezano za njegovu sigurnost i
zdravlje.
U osobna zaštitna sredstva spada također i svako
pomagalo ili dodatak, koji se upotrebljava za postizanje
navedene svrhe.
Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim
pravilima zaštite na radu nije moguće otkloniti ili u
dovoljnoj mjeri ograničiti rizike za sigurnost i zdravlje
radnika, poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuću
osobnu zaštitnu opremu i osobna zaštitna sredstva te
osigurati da ih radnici koriste na propisani način pri
obavljanju poslova (Pravilnik o uporabi osobnih
zaštitnih sredstava, NN 39/06.).
95. Što se smatra pod osobnom zaštitnom
opremom (OZO)?
Osobna zaštitna oprema definirana je Zakonom o
zaštiti na radu i Pravilnikom o stavljanju na tržište
osobne zaštitne opreme. Pod osobnom zaštitnom
opremom smatra se:
1. svaki uređaj, naprava ili pribor koju koristi
osoba radi zaštite od jedne ili više opasnosti za
zdravlje ili život,
2. svaka jedinica koja je sastavljena od više
uređaja, naprava ili pribora, koje je proizvođač
sastavio (povezao) u cjelinu radi zaštite osobe
od jednog ili više istovremenih rizika,
3. zaštitni uređaj, naprava ili pribor koji je
odvojivo ili fiksno povezan s osobnom
opremom koja nije zaštitna a osoba je nosi ili
drži pri obavljanju određenih aktivnosti,
4. zamjenjivi dijelovi OZO koji su bitni za njezino
zadovoljavajuće djelovanje, a koji se isključivo
koriste za takvu opremu.
96. Koje su obveze poslodavca vezano uz
korištenje osobnih zaštitnih sredstava i
osobne zaštitne opreme?
Poslodavac je obvezan osigurati da osobna zaštitna
sredstva i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u
25
svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad 2. osobna zaštitna oprema za oči,
i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s 3. osobna zaštitna oprema za zaštitu od pada s
pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i visine,
uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne 4. osobna zaštitna oprema za zaštitu glave,
ugrožavaju radnike. 5. osobna zaštitna oprema za zaš. lica ili dijela lica,
Poslodavac je obvezan isključiti iz uporabe osobnu 6. osobna zaštitna odjeća,
zaštitnu opremu i osobna zaštitna sredstva na kojoj 7. osobna zaštitna oprema za disanje,
nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost 8. osobna zaštitna oprema za noge i stopala te
i zdravlje radnika. oprema za zaštitu od klizanja,
9. osobna zaštitna oprema za šake i ruke,
97. Kako se kategorizira osobna zaštitna 10. osobna zaštitna oprema za zaštitu od utapanja
oprema i čemu mora udovoljavati? ili za uporabu kao plutajuća pomagala,
11. oprema dizajnirana i proizvedena za zaštitu od
Kategorije OZO su:
utjecaja mehaničkog djelovanja,
Kategorija I obuhvaća OZO za koju proizvođač ili njegov 12. oprema za spašavanje,
ovlašteni zastupnik predviđa da korisnik može sam 13. motociklistička oprema,
ocijeniti stupanj osigurane zaštite pred minimalnim 14. odjeća uočljiva s velike udaljenosti i pribor.
rizicima, te čije učinke, ako su postupni, može sigurno i
pravovremeno utvrditi, 99. Nabrojite sredstva za zaštitu glave.
Kategorija II obuhvaća OZO koja nije oprema iz Sredstva za zaštitu glave prema Pravilniku o uporabi
podstavka 1. i 3. ovoga stavka, osobnih zaštitnih sredstava su:
Kategoriju III obuhvaća OZO koja je namijenjena zaštiti zaštitne kacige,
od smrtnih opasnosti te opasnosti koje mogu ozbiljno i zaštitni olovni okovratnici,
nepopravljivo oštetiti zdravlje i čije trenutne učinke, industrijske zaštitne kacige za uporabu u industriji,
koje predviđa proizvođač ili njegov ovlašteni šumarstvu, građevinarstvu, rudarstvu i drugim
predstavnik, korisnik ne može pravovremeno utvrditi. djelatnostima,
OZO mora udovoljavati propisanim normama koje su zaštitne kacige za vatrogasce,
navedene u Popisu hrvatskih normi za osobnu zaštita gornjeg dijela glave,
zaštitnu opremu (NN 110/09). skalpa (industrijske zaštitne kape,
mrežice za kosu – sa štitnikom za oči ili bez),
98. Nabrojite vrste osobne zaštitne zaštitna pokrivala (kape, mornarske kape sa zaštitom
opreme. za potiljak itd. od tkanine, nepropusne tkanine itd.),
zaštitne kapuljače,
Vrste osobne zaštitne opreme su:
marame i druga pokrivala za glavu.
1. osobna zaštitna oprema za zaštitu sluha,

100. Osobna zaštitna oprema za zaštitu glave prema Pravilniku o stavljanju na tržište osobne
zaštitne opreme
KAT.
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME
(p. br. 97)
1. Sve vrste kaciga uključujući i sportske kacige II
2. Kacige koje su bile projektirane i izrađene za uporabu u okolišu s visokom temperaturom, čiji su
učinci usporedivi s onima pri temperaturi zraka od 100°C ili više i za koji može biti karakteristična III
nazočnost infracrvenog zračenja plamena ili većih količina rastaljenog materijala
3. Kacige, koje su bile projektirane i izrađene za zaštitu od električne struje III
4. Laka oprema za zaštitu glave, koja je bila projektirana i izrađena za zaštitu vlasišta glave I

101. Sredstva za zaštitu organa za disanje  jednokratna zaštitna maska

Sredstva za zaštitu organa za disanje prema Pravilniku
o uporabi zaštitnih sredstava su:
 respirator, maska ili polumaska s filtrima za prašinu,
plinove i radioaktivnu prašinu
 izolacijski aparati s dovodom zraka
 naprave za disanje s demontažnom maskom za
zavarivanje
 samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim
krugom sa stlačenim zrakom
 ronilačka odijela
 maske za cijelo lice
 samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom
sa stlačenim zrakom
 cijevni uređaji za disanje sa svježim zrakom, s
maskom za cijelo lice, polumaskom ili sklopom
usnika
 cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom, s
maskom za cijelo lice, polumaskom ili sklopom
usnika
 polumaske i četvrtmaske

26
 samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom
sa stlačenim kisikom ili stlačenim kisikom/dušikom
 filtarske polumaske za zaštitu od čestica
 cijevni uređaji za disanje s upuhivanjem svježeg
zraka i s kapuljačom
 cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom i s
kapuljačom
 cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom ili
cijevni uređaji za disanje s upuhivanjem svježeg
zraka s kapuljačom za rad s abrazivnim mlazom
 filtarske naprave s kapuljačom za samosp. iz požara
 filtarski uređaji za samospašavanje
 samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom
sa stlačenim zrakom s kapuljačom
 cijevni uređaji za disanje za lake uvjete sa stlačenim
zrakom, s maskom za cijelo lice, polumaskom ili
četvrtmaskom
 filtarske naprave s upuhivanjem s kacigom ili
kapuljačom
 filtarske naprave s upuhivanjem s maskom za cijelo
lice, polumaskom ili četvrtmaskom
 filtri s crijevom za disanje (filtri neugrađeni na
maske), filtri za čestice, filtri za plinove i
kombinirani filtri
 polumaske bez ventila za udah s odvojivim filtrima
za zaštitu od plinova, plin. i čestica ili samo čestica
 samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa
stlačenim zrakom, s plućnim automatom, s maskom
za cijelo lice ili sklopom usnika, za spašavanje
 samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom
za spašavanje
 samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim
krugom za uporabu sa stlač. dušik- kisik smjesom
Respiratori i uređaji za disanje te jednokratne zaštitne
maske Prema Pravilniku o stavljanju na tržište osobne
zaštitne opreme:
KAT.
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME
(pit. 97)
1. Sva zaštitna oprema za disanje
projektirana i izrađena za osigur.
zaštite od aerosola u krutom ili
tekućem stanju ili plinova;
sva zaštitna oprema za disanje,
projektir. i izrađena za osiguranje III
potpune atmosferske izolacije;
sva zaštitna oprema za disanje
projektirana i izrađena za uporabi pri
ronjenju
Prema Pravilniku o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme: OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA ZA ŠAKE I RUKE
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME
9.1. Sva oprema s dodat. (odvojivim ili ne) projektirana i izrađ. naročito za zaš. ruku (ruke i/ili šake)
9.2. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za zaštitu od opasnosti u svezi s
električnom strujom tijekom rada pod opasnim naponom ili koja se upotrebljava kao izolacijska
oprema za zaštitu od visokog napona
9.3. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) uključujući vatrogasnu opremu, projektirana i izrađena za
uporabu u okolišu s visokim naponom čiji su učinci usporedivi s onima pri temperaturi zraka od
100°C ili više i u kojemu može biti karakteristična nazočnost infracrvenog zračenja, plamena ili
većih količina rastaljenog materijala
102. Filtri za maske
Filtri za maske koriste se ovisno o vrsti štetnosti u
radnom procesu, a moraju odgovarati propisanim
normama iz Popisa hrvatskih normi za osobnu
zaštitnu opremu (NN, 110/09,) – npr. filtri za čestice,
filtri za plinove, kombinirani filtri i dr.
103. Sredstva za zaštitu sluha
Prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih
sredstava, sredstva za zaštitu sluha su ušni čepići, ušne
školjke pričvršćene na zaštitnu industrijsku kacigu,
kacige s potpunom akustičkom zaštitom, štitnici s
prijamnikom za niskofrekvencijsku (LF) indukciju,
osobno zaštitno sredstvo za uši s opremom za
međusobnu komunikaciju.
Prema Pravilniku o stavljanju na tržište osobne
zaštitne opreme:
KAT.
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME
(pit. 97)
1.1. Sva oprema za zaštitu sluha (koja
II
se stavlja u uši ili nosi preko njih)
104. Sredstva za zaštitu ruku
Prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih
sredstava, postoje rukavice za zaštitu od:
 uboda, posjekotina,
 vibracije
 kemijskih tvari
 električne struje
 topline i hladnoće
 ionizirajućeg zračenja
 mikroorganizama
 zaštitne rukavice za vatrogasce
 zaštitne rukavice za zavarivače
 rukavice i štitnici za ruke od čeličnog pletiva
 rukavice s četiri prsta skupa i odvojenim palcem
 napršnjaci
 narukavnici
 štitnici za zapešće pri teškom fizičkom radu
 rukavice bez prstiju
 zaštitne rukavice
 zaštitne rukavice za zaštitu od višestrukih rizika
 naprstak i štitnik za prste i ručni zglob
 zaštitne podlaktice i nadlaktice.
KAT.
(p. br. 97)
II
III
III
27
 9.4 prema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za uporabu u okolišu s niskim
III
naponom čiji su učinci usporedivi s onima pri temperaturi zraka od -50°C ili niže
9.5. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za osiguranje ograničenog opsega
III
zaštite od kemijskih štetnosti ili ionizirajućeg zračenja
9.6. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) za profesionalnu uporabu, projektirana i izrađena za
I
zaštitu od sredstava za čišćenje s blagim djelovanjem (pranje suđa, čišćenje itd.)
9.7. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za zaštitu od mehaničkog
djelovanja s površinskim učincima (ubodi pri šivanju, vrtni radovi, prljavi poslovi, bavljenje I
športom)
9.8. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) za profesionalnu uporabu projektirana i izrađena za
zaštitu od vrućine ili opasnosti pri rukovanju s vrućim predmetima, gdje korisnik nije izložen
I
temperaturama većim od 50°C ili opasnim utjecajima (udarcima) te od uobičajeno hladnog
vremena
9.9. Suhe rukavice za ronioce II
Ova oprema uključuje svu OZO koja štiti ruke ili dijelove ruku uključujući rukavice, rukavice bez prstiju, napršnjake,
opremu koja štiti samo prste ili samo dlan itd.

105. Sredstva za zaštitu nogu  zamjenjivi šiljci za led, snijeg ili klizavu podlogu
Prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih (dereze)
sredstava, sredstva za zaštitu nogu su:  radne cipele bez zaštitne kapice (otporne na naftne
 niske cipele, cipele za zaštitu gležnja, čizme za derivate, antistatične, vodonepropusne i
zaštitu dokoljenice, zaštitne čizme vatrootporne)
 cipele koje je moguće brzo odvezati ili skinuti  zaštitne cipele sa zaštitnom kapicom (otporne na
 cipele sa zaštitnom kapicom naftne derivate, antistatične, vodonepropusne,
 cipele i kaljače s potplatima otpornim na toplinu vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu i
 cipele, čizme i kaljače za čizme, otporne na toplinu otporne na vrućinu)
 termičke cipele, čizme i kaljače za čizme  antistatične zaštitne cipele i kaljače
 cipele, čizme i kaljače za čizme, otporne na  radne cipele ortopedske
vibracije,  radne čizme bez zaštitne kapice (otporne na naftne
 antistatične cipele, čizme i kaljače za čizme derivate, antistatične, vodonepropusne,
 izolacijske cipele, čizme, kaljače za čizme vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu,
 zaštitne čizme za radove s lančanom pilom otporne na vrućinu i otporne na hladnoću)
 cipele s debelim potplatom (drvo, guma i sl.)  zaštitne čizme sa zaštitnom kapicom (otporne na
 zaštitna sredstva za koljena naftne derivate, antistatične, vodonepropusne,
 odstranjivi štitnici svoda stopala vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu,
 gamaše otporne na vrućinu i otporne na hladnoću)
 gamaše za zaštitu pri radu s motornom pilom  zaštitne ribarske čizme
 zamjenjivi potplati (otporni na toplinu, otporni na  zaštitne potkoljenice za zaštitu od mehaničkih rizika
ubode ili otporni na znoj)  vatrootporne zaštitne potkoljenice
 zaštitne koljenice (vodootporne i termootporne).
Prema Pravilniku o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme:
OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA ZA NOGE I STOPALA TE OPREMA ZA ZAŠTITU OD KLIZANJA
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME KAT.(p.b.97)
1. Sva oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena naročito za zaštitu nogu ili
II
stopala te zaštitu od klizanja
2. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za zaštitu od opasnosti u svezi s el.
III
strujom pri radovima, pri kojima je nazočan visoki napon ili za zaštitu od visokog napona
3. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za uporabu u okolišu s visokom
temperaturom čiji su učinci usporedivi s onima pri 100°C temperature zraka ili više i za koji može III
biti karakteristična nazočnost infracrvenog zračenja, plamena ili većih količina rastaljenog mat.
4. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za uporabu u okolišu s niskom
III
temperaturom čiji učinci su usporedivi s onima pri temperaturi zraka od -50°C ili niže
5. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena za osiguranje ograničenog opsega
III
zaštite od kemijskih štetnosti ili ionizirajućeg zračenja
6. Športska oprema (osobito športska obuća) s dodatcima (odvojivim ili ne) projektirana i izrađena
I
za zaštitu od vanjskih udaraca
7. Oprema s dodatcima (odvojivim ili ne) za profesionalnu uporabu, projektirana i izrađena za
I
osiguranje zaštite od atmosferskih utjecaja, koji nisu ni iznimni niti ekstremni
28
106. Zaštitna oprema za rad na visini 107. Sredstva za zaštitu od električne
Prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih energije
sredstava, zaštitna oprema za rad na visini je: Prema Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri radu s
 oprema namijenjena za sprečavanje pada s visine i električnom energijom, osobna zaštitna oprema za rad
u dubinu: sa, na i u blizini električnih postrojenja i instalacija su:
 oprema za sprečavanje padova (potpuna oprema sa  izolacijske rukavice,
svim neophodnim priborom)  izolacijske čizme i kaljače,
 oprema za kočenje, koja apsorbira kinetičku  zaštitne naočale i zaštitni zaslon za oči,
energiju (potpuna oprema sa svim neophodnim  zaštitna izolacijska kaciga,
priborom)  zaštitna odjeća,
 naprave za pridržavanje tijela (sigurnosni pojas)  zaštitna obuća,
Osobna zaštitna oprema za rad na visini su sigurnosni  zaštitne rukavice,
pojasi i sigurnosna užad.  plinske maske,
Prema Pravilniku o stavljanju na tržište osobne  druga osobna zaštitna oprema.
zaštitne opreme: OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA ZA Uz osobnu zaštitnu opremu koriste se i zaštitne
ZAŠTITU OD PADA S VISINE naprave za rad sa, na i u blizini električnih postrojenja i
KAT. instalacija, a one su:
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME  izolacijske motke (mjerne motke, motke za
(p. 97)
1. Sva oprema koja je bila projektirana i III uzemljenje, pomoćne, uslužne motke i slično),
izrađena za zaštitu od pada s visine za  izolacijske ploče, izolirane platforme i stajališta,
individualnu i profesionalnu uporabu  pomične i krute izolacijske navlake, prekrivači i
(rad na visini, padovi s čamaca, prostirači,
planinarenje, penjanje po stijenama,  prenosive naprave za uzemljenje i kratko spajanje,
speleologija). Ova kategorija također  trajno ugrađene naprave za uzemljenje i kratko
uključuje opremu za rad na visini i s spajanje,
potporom (pojaseve, trake oko bedara,  prepreke, ograde i zastavice,
pojasevi itd.)  mjerila napona i indikatori napona,
Napomena: ova oprema uključuje pojaseve  uređaji za lokaciju ili probijanje kabela,
(trake oko bedara, pojaseve oko ramena,  druge zaštitne naprave.
itd.) i svu opremu namijenjenu
pričvršćivanju osobe za građevinu, uz
izuzetak točaka sidrenja koje tvore
sastavni dio građevine ili stijene.
▪ Primjerice: za profesionalnu uporabu:
povezna užad, pokretne naprave za
zaustavljanje pada, karabineri,
spojnice, točke sidrenja itd.
▪ Za planinarenje, penjanje po
stijenama i speleologiju: spojnice
(jednostavna užad), užad za penjanje
(dvostruka užad), produžene petlje,
karabineri, hvataljke za uže, zaglavci,
planinarski klinovi, klinovi za led,
naprave za pridržavanje za uporabu
na umjetnim zidovima za penjanje,
itd.
Napomena: na kategorizaciju ne utječe
činjenica da je oprema tvornički
proizvedena/sklopljena ili da ju je
proizveo/sklopio koji je i sam
(poslodavac) korisnik (npr. dvostruko
povezno uže).

29