UNIVERZITET U ZENICI

ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET

Odsjek za arapski jezik i književnost

KONTRASTIVNA ANALIZA IMENSKIH DOPUNA U ARAPSKOM I BOSANSKOM

JEZIKU
Predmet: Kontrastivna analiza sintaksičkih struktura arapskog i bhs jezika

Nastavnik: Prof.dr. Mejra Softić Student: Lamija Kljun

 Zenica, maj, 2019.
Odsjek za arapski jezik i književnost

IZVORNI MATERIJAL

Student: Lamija Kljun

2
 Br. Indexa: 3108/15
Odsjek za arapski jezik i književnost

PRIJEVOD MATERIJALA

Student:Lamija Kljun
Br.indexa: 3108/15

3
Odlikovao ga je jednim od svojih dvoraca, veličao ga u njegovu čast, i povećao njegovu
poziciju.
Stigao je do jezera, a mjesec je već bio na sredini neba, pa je vrtlar požurio ka mjestu
sjedišta halife… Stanovnici dvorca su spavali u to vrijeme, svi pa čak i sluge.. ali njemu
je pruzročila nesanicu stvar koja mu je zaokupljala um, i srce u potpunosti, a koju nikome
nije otkrio od svojih pomoćnika/sluga.
Sve to je bilo zbog tajne koju je čuvao, a koju niko ne bi doznaoosim da se oznoji, a sada
će je staviti u akciju.
Radnici i narod Hazma su primijetili da je pritiješnjen i ne može da podnese čuvanje tajne
u toj noći. Tako se dosjetio da je otkrije svome vođi Dževheru, a Me’az je bio vrlo
ambiciozan i odlučan, ugledan, i čovjek velikih težnji u 40tim godinama svoga života.. Te
noći je nosio jednostavan bijeli ogrtač, pa se ogrnuo svojim plaštom, a na glavi je nosio
mali turban. Čim je sjeo na svoje mjesto, glasnik Hafif je pljesnuo rukama , a to je bio
mladić Slaven, kojeg je odlikovao svojom službom, pa je došao i rekao je Me’az:
“Pozovite našeg vođu Dževhera!”
Nije dugo potrajalo, pa se vratio sa Dževherom…a on je srednjovječan čovjek, u 57oj
godini života, već osijedio, a bio je visok, odvažan i ugledan čovjek. Ležao je u postelji,
kada mu je došao Me’azov izaslanik, pa je ustao, obukao se i požurio u susret svome
vladaru. Kada je Me’az osjetio njegovu prisutnost, spremio se da ustane, poželi mu
dobrodošlicu i veselo ga dočeka…
Dževher se postidio takvog plemenitog dočeka, te se nadnio nad halifinom rukom, i
poljubio je, pa je poljubio njegova koljena, i poželio da poljubi njegova stopala, pa mu je
Me’az naredio da ustane i pozvao ga da sjedne pored njega. Zatim je pristojno sjeo, a
Me’az ga je požurio sa riječima: “Pozdrav, našem odlučnom vođi, i našem voljenom i
odlučnom!” Dževher odgovori: “Ja sam zaista rob našeg vladara, vođe pravovjernih,
borim se njegovim mačem, i žrtvujem svoju dušu za njega.”
Me’az reče: “Ne, ti si naš isukani mač i zaštitnik naše države..Zaista nisam sjedio pored
ovog jezera i posmatrao ribe kako plivaju u njemu, a da se nisam sjetio tvoga problema i
nesreće na putu istine. Ove ribe zaista najbolje svjedoče o onome što imaš u ovoj državi.
Zar ove ribe nisu od onoga što sin am donio iz okeana, onoga dana kada si osvojio
Afriku, i pokorio njena plemena ?! Neću zaboraviti dan, kada sin am donio te ribe iz tog

4
velikog mora, kao pokazatelj onoga što si shvatio u tim velikim osvajanjima, koje niko
osim tebe nije uspio osvojiti. Pa si mi prirastao srce, sve dok te nisam izabrao za svog
prijatelja i dao ti prednost nad svim svojim tajnama i svojom porodicom.”
Dževher se postidio ovih komplimenata, pa reče: “Oprosti vladaru, ja sam zaista nisam
uradio ništa osim onoga u tvoje ime..pa mi je Allah dao da pobijedim i budem uspješan
jer si ti najzaslužniji da budeš nasljednik halifata sina Poslanikovog (s.a.w.s.) amidže i
njegovog roda..Ti si sin Fatime Zehre, r.a. pa kako da budeš pobijeđen. ”
Zatim ga je Me’az ušutkao riječima: “Istina nije uvijek superiorna. Koliko se mojih
predaka borilo, pa su iskusili patnju od onih koji su preuzeli vlast bez njih. A njima nije
dat mač kojim će pobijediti, kao tebi.. Zar nisi pokorio sve zemlje odavdje do okeana, i
potčinio njihove stanovnike... Allah ti dao bereket u tome.. i ovo je ono u što nema
sumnje, kada smo povećali tvoju poziciju, tada bi ti dali tvoje pravo... ”
Zatim je ušutio, a na licu mu se pojavila briga i Dževher je čekao ono što mu se činilo,
uvjeren da ga ne bi pozvao osim u to doba, osim zbog bitne stvari.. pa se ispravio i
okrenuo se prema njemu, kao da razumije što želi..
A Me’az je pružio ruku, i izvadio ispod svoga plašta sablju dužine jednog pedlja, a pola
pedlja je bilo pozlaćeno. Kada je Dževher to ugledao, pomislio je da je to sablja nekoga
vladara, pa je iskazao poštovanje prema njoj.. Me’az mu onda reče: “Dževher, zar ovo
nije sablja vladara ?”
Dževher je odgoovorio: “Da, vladaru.. to je prava sablja, a njen vlasnik je vlasnik
istinskog halifata.”
Me’az reče onda: “Postoje li na svijetu dva istinska halifata? ”, pa je Dževher pomislio da
misli na abasidski halifat u Bagdadu, i da on nije istinski halifat, te je razumio što stoji iza
toga..pa je rekao: “Ne, vladaru. Zaista je samo jedan Poslanik, i njegov halifat je samo
jedan.”
Me’az potom reče: “Koliko dugo ćemo ostaviti ljude u njihovom ugnjetavanju?”
Pa je Dževher odmah odgovorio: “Ostavit ćemo ih sve dok ne naredi naš vladar, vođa
pravovjernih.”
Me’az se divio ovom odgovoru, koji je ukazivao na Dževherovu odlučnost i čvrstinu, ten
a njegovu predanost pobjedi superiornih, pa se nasmijano, a lice mu se ozarilo. Mjesec je
bio okrenut prema njemu, tako da je to pokazivao Dževheru, pa je rekao: “ Allah vam

5
podario bereket u tome! Ovo je ono što sam želio od tebe. Ova se misao već godinama
vrti u mojim mislima, pa sam oklijevao u tome, pitao astronome za mišljenje, i nikome to
nisam otkrivao, sve do noći u kojoj sam tajnu povjerio tebi. Smatrao sam da će to tebi biti
novo, pa ćeš više razmišljati o tome od mene. Otkrio sam svoju tajnu…”

6
SADRŽAJ
1. UVOD……………………………………………………………………………..8
2. GLAVNI DIO……………………………………………………………………..9
3. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………14

7
1. UVOD

Nema sumnje da je otkriće metode kontrastivne analize, njenog ukorjenjivanja i razvoja

njenih sredstava dalo mnogo doprinosa lingvistici i stručnjacima u ovom području. Ovaj
metod je doprinio klasifikaciji različitih svjetskih jezika u brojne jezičke porodice, i to
kroz istraživanje, komparativno kontrastivna analiza jasno pokazuje zajedničke osobine
jezika, koje olakšavaju proves njihovog razvrstavanja i priključivanja različitim jezičkim
porodicama. Možda je jedan od najvažnijih faktora razvoja i uspjeha ove metode u
savremenim jezičkim studijama, a to je povećan interes od strane onih koji ga izučavaju i
onih koji ga podučavaju. Stoga je kontrastivna analiza, u velikoj mjeri uspjela objasniti
problem interferencije u području učenja jezika, i njihovog usvajanja, te se koriste njeni
rezultati, i njihova primjena za unapređivanje materijala, programa i metoda poučavanja
jezik. To je stvar koja je mnogo pomogla onima koji uče jezik, da izbjegnu pravljenje
grešaka, vezanih za utjecaj maternjeg jezika na drugi jezik, i to kroz ispoljavanje sličnosti
i razlika na: fonetskom, morfološkom, sintaksičkom, semantičkom i pragmatičkom
nivou. Tako su se studenti nauke o prevođenju mnogo okoristili metodom kontrastivne
analize, gdje su pronašli da poznavanje sličnosti i razlika između jezika-izvora i jezika-
cilja, čini prevodioca sposobnim da izbjegne pravljenje mnogo grešaka, kao je doslovno
prevođenje struktura, formi i semantike. Povrh toga, poznavanje ove vrste analize čini
prevodioca sposobnim da razumije i uzme u obzir aspekte teksta koje treba prevesti
precizno i u potpunosti, ne obuhvatajući samo gramatički nivo i vokabular, već i nivo
diskurska, njegovih vrsta i uvjeta objektivnosti. (Alij Junus Dehši)

8
2. GLAVNI DIO

Atribut
Atribut je nesamostalni rečenični član koji supstantivnu riječ preko koje se uvodi u
rečenicu određuje po nekom svojstvu, koji nalazimo i u bosanskom i arapskom jeziku.
Ovisno o tome kojom se sintaksičkom kategorijom riječi izriče, i u kakvom se
gramatičkom odnosu prema nadređenoj supstantivnoj riječi nalazi, atribut u bosanskom
jeziku može biti kongruentni i nekongruentni. (Jahić, Halilović, Palić, 2000. ) U
arapskom jeziku, ne nalazimo tačnu podjelu na kongruentni i nekongruentni atribut, ali
ono što ove dvije vrste označavaju, pronalazimo u arapskom jeziku, u malo drugačijoj
formi.
Kongruentni se atribut u bosanskom jeziku izriče adjektivnim riječima, koje prate
gramatičke oznake roda, broja i padeža upravnih supstantivnih riječi.
Npr.: Stigao sam dogovorenog dana.
U ovom slučaju, specifičnost arapskog jezika je u tome, što atribut dolazi nakon imenice (
‫ )الجلفاة الحققة‬za razliku od bosanskog jezika gdje atribut dolazi prije imenice (istinski
halifat).
U stilski neobilježenom izrazu kongruentni atribut stoji ispred supstantivne riječi od koje
zavisi, a obrnuti redoslijed je stilski obilježen (riječ Božija).
Arapski jezik također bilježi slična dva redoslijeda Pa tako imamo primjer:
‫ اشتربت الفستان الجميل‬u kojem atribut opisuje imenicu, te se slaže s njom u rodu, broju i
padežu. S druge strane možemo koristiti i drugačiji redoslijed, prilikom stilskog
naglašavanja kada imenica i atribut mijenjaju pozicije. Npr:
‫ عالي الهمة‬-> visokih ambicija
‫ المطالع واسع‬-> širokih težnji
Razlika je u tome što bosanski jezik zahtijeva da atribut dođe prije imenice, dok je u
arapskom jeziku obrnut sistem. Kongruentni atribut u stilski neobilježenom izarzu bilježi
isti redoslijed kao arapski jezik u stilski obilježenom, dok se pozicija kongruentnog
atributa u stilski obilježenom izrazu podudara sa njegovom pozicijom u stilski
neobilježenom izrazu arapskog jezika.

9
Kongruentni atribut može biti u rečenicu, naknadno uvršten. U tom slučaju stoji iza
supstantivne riječi, i od nje je odvojen zarezom.
Npr: Doveo si Begzadu, namlađu i najljepšu...
Na isti način i u arapskom jeziku možemo postići stilski izražaj ovakvim redoslijedom.
Značenje kongruentog atributa u bosanskom jeziku se određuje u vezi sa supstantnivnom
riječju kojoj je podređen. Tako razlikujemo: kvalitativne, kvantitativne, posesivne i
referencijalne.
U ulozi kvalitativnog atributa stoje opisni pridjevi, njime se izriče kvalitet u užem smislu
(naporno putovanje, kitnjast rukopis i sl.). Ako izuzmemo razliku u pozicijama imenice i
atributa, možemo reći da arapski jezik bilježi istu vrstu kvalitativnog atributa:
‫ الدولة المنظمة‬,‫ السفر المتعب‬,‫الطالب الجديد‬...
Na isti način kvantitativnim se atributom sadržaj supstantivne riječi određuje po broju i
količini, a u toj se ulozi javljaju promjenjivi glavni brojevi (jedna kuća, dvije ulice i sl.).
U arapskom jeziku, brojevi po svojoj sintaksičkoj funkciji mogu biti imenice, pirdjevi i
prilozi. U ovom slučaju, kao atribut javljaju se u funkciji pridjeva. Ukoliko naiđemo na
brojne pirdjeve u obliku ‫مفعل‬, oni će odgovarati našim brojevima složenim s nastavkom –
struk, s tim da se neki mogu prevodi i na druge načine. Npr. ‫ – مربققع‬što bi značilo
četverostruk. (Muftić, 1998)
Posesivni atribut označava kome pripada ono što je obilježeno supstantnivnom riječju; u
toj ulozi se uglavnom javljaju prisvojni pridjevi i prisvojne zamjenice (Edinove igračke,
njegova sestra i sl.). Što se tiče prisvojnih zamjenica kao posesivnog atributa, one u
arapskom jeziku predstavljaju jedan vid genitive veze, iako njihova uloga i funkcija
ostaje kao funkcija atributa:
‫ بروحي‬-> svojom dušom
‫ قائده‬-> njegov vođa
U ulozi referencijalnog atributa najčešće stoje pokazne i neodređene zamjenice te redni
brojevi; njime se samo upućuje na pojam označen supstantivnom riječju (ovaj učenik,
neka sela, treći svjedok i sl.). Primjer referencijalnog atributa u arapskom jeziku možemo
vidjeti u primjerima:
‫ هذه البركة‬-> ovo jezero
‫ من تلك الفتوح‬-> iz tih osvajanja

10
Uz jednu supstantivnu riječ, može se pojaviti više kongruentnih atributa.
Npr.: Taj noćni žuti sjaj iz njegove smole gasio se sa prvim zorama...
U ovakvim se konstrukcijama atributi izrečeni različitim adjektivnim riječima –
pridjevima, pridjevskim zamjenicama, rednim brojevima i dr., a redoslijed im je utvrđen:
prvo dolaze atributi izrečeni pridjevskim zamjenicama, potom oni izrečeni rednim
brojevima, a iza njih oni izrečeni pridjevima. Ako su pak atributi izrečeni samo
pridjevima, mogu imati jednak (Vrh nas je visoka, divlja stijena...) ili različit opseg
(Antiohija je postala najznačajniji kršćanski grad.). U prvom slučaju je redoslijed
slobodan, jer je značenjska veza supstantivne riječi sa svakim od atributa jednaka, dok to
nije slučaj u drugom primjeru, gdje je redoslijed tačno utvrđen.
Što se tiče arapskog jezika, možemo se voditi istim pravilom ukoliko imenica sa
atributom ne čini genitivnu vezu, pa tako moramo pratiti određeni redoslijed, kada prvom
i drugom članu genitivne veze dodajemo više pridjeva: ‫( سيارة الستاذ هذه‬Asad Nadiri,
1997)
Nekongruentni atribut
Nekongruentni atribut u bosanskom jeziku se izriče funkcionalno preobraženim
supstantivnim, i rijetko adverbijalnim sintaksemama, koje ne prate gramatičke oznake
roda, broja i padeža upravnih supstantivnih sintaksema. U stilski neobilježenom izrazu,
nekongruentni atribut stoji iza upravne supstantivne riječi.
Najčešće u ulozi nekongruentog atributa nalaze se supstantivne sintakseme, prije svega
imenice, u obliku kojeg padežnog ili prijedložno-padežnog izraza:
Miriše polje pelina. Svi ćoškovi u kući bili su prazni.
Možemo primjetiti da ovi primjeri odgovaraju genitivnoj vezi i prijedložnim
konstrukcijama u arapskom jeziku. Kao takvi, formom se razlikuju od oblika u
bosanskom jeziku, ali značenje ostaje isto. Npr.:
‫إنه قضيب الحق‬. -> To je prava/istinska sablja
‫ خلفاة العباسيين‬-> abasidski halifat
‫ جلوس الخليفة‬-> halifino sjedište
Po načinu na koji nastaju, nekongruentni atributi se mogu podijeliti u dvije skupine:
nekongruentni atributi uz konkretne imenice i nekongruentni atributi uz deverbativne i
deadjektivne imenice.

11
Nekongruentni atribut uz konkretne imenice može imati više značenja. Nekongruentnim
atributom s posesivnim značenjem se označava posjednik kome pripada ono što je
označeno supstantivnom riječju. Ako upravni član obih sintagmi označimo sa N1 a
zavisni sa N2, onda N2 posjeduje N1 (prsti ruke -> ruka ima prste). Na sličan princip
gradimo genitivnu vezu u arapskom jeziku, pa bi slični primjeri na arapskom jeziku
glasili:
‫ قضيب الملك‬-> sablja kralja (vladareva sablja)
‫ حامي دولتنا‬-> zaštitnik naše države

U bosanskom jeziku je uobičajeno, kad god je to moguće, nekongruentne supstantivne

sintagme s posesivnim genitivom preobličavati u kongruetne sintagme s posesivnim
pridjevom (kuća oca- očeva kuća), što odgovara načinu na koji prevodimo genitivnu vezu
iz arapskog jezika.
Nekongruentnim atributom sa značenjem namjene obilježava se čemu služi ono što je
označeno upravnom supstantivnom riječju. Ovaj atribut najčešće ima oblik akuzativa s
prijedlogom za: Neki imaju stolicu za mušteriju. U ovom slučaju arapski jezik se koristi
raznim prijedlozima za iskazivanje ovog atributa:
‫هذا مكان للستراحة‬. -> Ovo je mjesto za odmor.

Atribut
Apozicija je – kao i atribut – nesamostalni rečenični član koji supstantivnu riječ preko
koje se uvodi u rečenicu, određuje po nekom svojstvu.
Različito od atributa, apozicija se uvijek izriče funkcionalno preobraženim supstantivnim
riječima – po pravilu imenicama – koje prema upravnoj supstantivnoj riječi stoje u
odnosu potpunog ili nepotpunog slaganja. Kao i u bosanskom jeziku, funkciju apozicije
postižemo na isti način, dodavanjem imenice prije ili poslije druge imenice, koja bi je
pobliže odredila.
‫ قائدنا جوهر‬-> Dževher, naš vođa
U stilski neobilježenom izrazu apozicija stoji ispred upravne supstitivne riječi:
Ovo pismo predaj samo doktoru Ishaku.
Dok su stilski obilježenom, stoji iza nje:

12
Pričalo bi sunce Aliji priču .., o hazreti Hidru, vječita živome evliji, dobrome mudracu,
koji svima pomaže.
Na isti način i u arapskom jeziku možemo postići stilsko naglašavanje, ukoliko apozicija
dođe nakon imenice koju opisuje.

13
ZAKLJUČAK

Konstrastirajući imenske dopune, atribut i apoziciju, između bosankog i arapskog jezika,

uviđamo da oba jezika bilježe ove kategorije. Pored toga što bilježe ove kategorije,
značenje, koje njima postiže je identično, tj. radi se o pobližem određivanju imenice uz
koju njena dopuna stoji. Ono što uviđamo od razlika je to da arapski jezik, za razliku od
bosanskog određene strukture formalno ispoljava na drugačiji način, pa ćemo tako naći
da određeni atribut sa imenicom u bosanskom jeziku, moramo prevesti genitivnom
vezom u arapskom jeziku. U ostale manje razlike kojima zaključujemo ovaj proces
kontrastiranja, ubrajamo i nijanse u prevođenje sa arapskom jezika na bosanski, i
obrnuto, te različit redoslijed, koji uočavamo u strukturama imenice sa atributom ili
apozicijom.

14
LITERATURA

1. Jahić, Dž.; Halilović. S.; Palić.I. (2000) Gramatika bosanskog jezika. Zenica:
Dorr. štampe.
2. Muftić, T.; (1998) Gramatika arapskog jezika. Sarajevo: Izdavačka kuća „Ljiljan“.
3. Asad Nadiri; (1413-1997) Gramatika arapskog jezika

15
16