Ind. MIRKO POSAVEC Zagreb Supechezi beedovi buduénesti Osmog juna. 1966. odrBana jeu Parizu konferencija pomorskih. strugnjaka_na_temu »Brzi brodovi _buduénostie. Ovo zasjedanje otvorio je Gilles Merlin, tehnigki direktor Compagnie Générale transatlantique. On je prije svega po sjetio na vaknost energije potrebne za pokretanje jednog po- viinskog broda i funkeiju orpora koji se suprotstavlja,nje- zovu napredovanju kroz tckuéinu. Ovaj je otpor utoliko veti, ukoliko je veéa brzina, pa se ovdje mote govoriti o »vodenom zidu« slitno kako je t0 sa zvugnim, No taj se ‘otpor. smanjuje ako se povecava duzina broda. Da bi se plovilo brée treba se dakle osloboditi tog otpora susretae nastalog u polju valova koji ga prate, 1 ato napustiti morsku povrSinu i spustiti se ispod nije, ili se indigi nad nju. PODMORSKA PLOVIDBA ‘Torpedo. predstavljaprimjer tipa _podmorskog braog vorila koje je izbjeglo »orpor susretas, On je naveo na po~ misao da se izgradi trgovacka podmornica. Poznat je pro- jekt »Mitchelle’ pred neke 4 godine, a koji je predlagao sradnju jednog podmorskog rudaéara_namijenjenog. eksploa- taciji bogatihnaslaga rudage u Hudsonovom zaljevs,, koji je devet mjeseci u godini okovan ledom. Taj je rudaéar treb20 imati oko 28.000 DWT iu punom optere¢enju doseéi povr- Sinski deplasman od 45.400 tona. Atomski reaktor kojim bi bio opremljen omoguéavao bi mu brzina od 25 milja na dubini od 90 m i uz deplasman 50.000 ru zaronjenom sta- nju. Trotkovi njegove gradnje bili bi dva ili tri pura vedi od ‘onih pri gradaji odgovarajuéeg klasi¢nog rudacara, ali bi mu zato njegova brzina omoguéavala dva. puta velu ro- taciju kroz isto. veijeme, Ovaj_ projekt, medutim, nije bio ostvaren. Iz kojih razloga? Ponajprije 5 razloga’upravljanja. Naim, nimalo nije Jako kod brzine od 25 milja ispod morske povrdine w isprav- nom praveu dréati vozilo od 50.000 tona, dugatko 184 i Siroko 22 metra. § druge strane njegov gaz u punom opte- retenju doscle 18 m, Sto predstavija veliku smetnju. plo- vidbiu plickim vodama, osobito w kanalima. Bili bi potrebni veliki trotkovi za njihova produbljenja, a i za montazu od- govarajuéih kopnenih instalacija 2a utovar i istovar. NADMORSKA PLOVILA No ako se iz. ovih ili onih razloga ne moe poti pod more, moze se izdiéi iznad njega. To dodute nije novost, jer je t4 pojava zapazena vee kod torpednih Eamaca, brzih izvi- data { hidroaviona u >klzanjue, Uvodenje ovog sistema u trgovagki promet na nemimnim vodama utjecalo je na razvoj vije kategorije plovila: plovila s uronjenim krilcima koje nazivamo »vodokrileie (hidrofoili ili aquaplani) i drogu vest Koja e rede na fektu zradnog astuka, tev. obits (aero- sliseri ili hovercraft). Merlin je dalje opisao vodokrilee, brodove koji sjede na nogama snabdjevenim uronjenim oftroumno nagnutim kril- cima. Ova se plovila pokreéu pomoéu snaénog pogonskog mo- tora, Koji potiskuje vodu uslijed fega se stvara pojava da se trup izdigne iz vode. »Otpor susretac je na_taj nagin po- tisnut u eijelosti, Postoje dva tipa ovih vodokrilaca, Prvi tipovi mali su djelomigno uronjena krilea, Sto im je davalo prednost u veto} stabilnosti. NaZalost, na ‘uzburkatom. moru konfor je smanjen uslijed udaraca. valova u. izvanjske strane 259krilaca. Praktitki, ovakva_plovila su komercijalno iskori- stiva samo na morima s valovima ograniene visine, o jaéini kojihzavisi i jatina morora. ‘ Kasnija_vrst vodokrilaca ima krilea u porpunosti 2a- ronjena, time se izbjegava njihov sudar s valom sa. svim posliedicama koje su gore navedene. Medutim, time se stvamo smanjuje stabilnost, koju se tada treba osigurati stemom iroskopa. U toku su eksperimentiranja s ovakvim Plovilima, narotivo SAD. Ma kakye bile prve ili druge karakteristike, vodokrilei su plovila Gije je izdizanje iz vode osigurano pomotu kri- Jaca uévrSéenih na izvjesnim mjestima njihova trupa, io were da sme mote proresi da de w buduée oni dose veée razmjere. U stvari teéina trupa usredotogena je na samo ake as il pe eters Sea uta pores tog trupa zbog spojeva i pojatanja koja bi trebalo. provesti kako bi se te taéke ojaéale. Merlin je dalje iznio u emu se sastoji sistem zratnog jastuka, aeroglisera na vide pregrada ili sa bo&nim prorezom, Ovi su brodovi sposobni da pruze bolji konfor od vodo- Kerilaca, ali su osjetljiviji na efekat vjetra, koji, ako je jak isa boka, moe prouzrokovati da brod plovi poput’raka. Da bi se poboljfalo njihovo odréavanje u Kursu treba mudro manevrirati, kako bi se lu8io neophodan bot otpor. Prema Merlin uskoro ée se pojaviti_ncki novi tipovi vik brodova. Tako ge Naviplan od 30 cona kompanije SEDAM zaploviti kroz godinu dana u kanalu La Manche Vedi tipovi kao SRN-4 Westland osiguravar ée plovidbu na ¥irim pojasima, kao So su Baltik, kanal la Manche, kopno — Korzika itd. To ée biti veoma brei brodovi, tija ée brzina dosizati preko 40 milja na sat. SPECIFIGNI PROBLEMI LEBDILICA [Ne treba obeshrabriti Zinjeniea da pilotiranje lebdili- com zahtijeva veliku vjeltinu. Ove sprave pored ostalog teake znatne kolifine goriva, $to ogeanifava njihov kapa- citer, j, kolitinu Korisnog tereta koju trebaju podici. Nudno je stoga da one budu Ko lakie. Zbog ove zavisnosti o teéini uuobitajilo se da ih se vibe smatra zrakoplovima nego bro- dovima, premda se one sa stanoviita iskoristivosti vide pribli- Zavaju brodovima nego avionima. Oni su stvorili_ nek problema kako u pogledu pravne reglementacije tako iu pogledu njihove gradnje i upotrebe u odnosu na. putnike, zatim u pogledu njihove upottebe za linijsku sludbu id ‘Dva su problema ipak najakutnija — ponajprije u po- gledu itera eventualno izazvanih morskom korozijom, jer Iebdilica proizvodi pravu slanu maglieu, oko sebe, as druge strane problem predstavlja i buka koja’ je prejaka kod svih danainjih tipova lebdilica <260 PA IPAK BUDUCNOST PRIPADA LEBDILICAMA U zakljudku Merlin je objasnio da trgovatka podmor- nica mo¥e jedaog dana predstavljati zanimljivo rjelenje kako za unosan prevoz vrijedne, a malo voluminozne robe, tako i one koja je sposobna da se bez Hete stavi pod pritisak (Gkladifta uw brodu treba da se izvrgnu. pritisku. kako bi se smanjili troikovi oko izgeadaje trups, dovolino orpornog na pritisak w uronjenom stanju) i da se utovari iH istovari po- moéu hvataljkiskromnijih dimenzija (paletizirana_rudaéa, Zito ili tekuéi tereti). Takvo bi plovilo ipak uvijek bilo hhendikepirano svojim trotkovima gradnje, a narotito znat- nim gazom, pogotovo kod tankera od 300,000 DWT. U sva- kom slugaju braine bi bile ogranifene zavisno 0 otporu trenja. Vodokrilei imaju nedostatak u tome to nisu_udobni kad je more nemirno, isu pogodni 2a gradnju u vetim dimenzijama, a i potroinja goriva je stoga_neckonomigna wu prevozu nekih tereta. Oni su prikladni jedino za prevoz putnika, i to na kracim relacijama. Lebdilice maprotiv poveéavaju svoje moguénosti tro im dimenzije vide rastu. No i tu trotkovi gradnje naglo rastu, pa su esto tetko podnosivi za simu jednu zemlju. Njihor Koristan prostor, priligno znatan za teret koji se treba po- digi, upueuje na to da ih se koristi 2a prevoz putnika il tereta voluminoznog ali lakog, kio ito. su automobi svakom sluéaju njihov potrolak goriva, dosta visok, uunosnim samo na kraéim purovanjima ‘od stotinjak ili neito vile milja. U odnosu na brod one su nezgodne u tome io ne mogu osigurati svoje stalne linije, najéelée stoga ito je more suvitno nemirno, ali zato one mogu prutiti putnicima jednu kvalitetniju uslugu Sto se vie brzine, U odnosu na avion one imaju znatno nige tarife i pristanifne uredaje mnogo skromnije kako na povrdini tako iu infrastrukeuri. Be pretenzija da zamijeni bilo avion, bilo brod, na- fotito trajekt, Iebdilica ée ih dopunjavati stalno osiguravajuti kvalitetnu dopunsku slufbu i time znatno pridonijeti raz- voju_turizma. No, to je situacija danas, a drugatija buduénose vet je ‘na pomolu, Vet se projektiraju lebdilice od nckoliko stotina pa i hiljada tona, Koje é€ preko oceana prevoriti putnike, automobile i razne druge terete. Prema tome: buduénost u pomorskom transportu pripada ledbilicama! Ciklus »Ponjevene mastine« natinib maslinn od zemlje Fak potamnih utrobu njefnosti iz kamena medaia adje dubovi Eckaju svoj as nevinost nevjere i duiu litéa dadob maslini te zarobi polja Hee sa nabreklib podnevnib vinograda 5to ispucalim listovima kamen plode faa Seni prognanoj i samoj poklonib uke 1 tuto 4 vjeéno} tjeskobi noéi lude Indo zaieljeh utotiste kod pijane masline ali cra utroba potamnje F moje oft nnaéinib maslinw od zemlje i soli. Marija MIKULEC, Zadar