ANTE MIRKOVIC YU ISSN 0469-8255, NASE MORE 36 (1 — 2) 25 (1989) Upravna funkcija zapovjednika broda i njezina prav- na regulativa U naSem jeziku se veé dugo vremena ustalila upo- treba naziva zapovjednik broda, premda se éesto susre- Gu nazivi ili imena koja potjeéu iz stranih jezika (barba, komandant, kapetan i sl.). Interesantna je etimologija ‘ovog imena u stranim jezicima pa 6emo navesti sluzbe- ne nazive zapovjednika broda najezicima nekih znadi nijih pomorskih nacija. Zapovjednik broda: engl. ma- ster, franc. capitaine, njem. kapitan, rus. kapitan, Spanj capitan, tal. commandante della nave. Na brodu mora postojati osoba odgovorna za sigurnost broda, posadei brodskog inventara. Osoba zaduzena za sve ovo mora imati ovlastenja za zapovijedanje. Glavni starjesina na brodu je zapovjednik, a njegova se ovlastenja krecu u okviru zakonskih ovla8tenja i duzni su ih izvrSavati svi Glanovi posade, kao i ostale osobe na brodu. Zapovjednikova su ovlastenja u skladu s politiéko- ekonomskim uvjetima u kojima se razvijala pomorska trgovina, tehnika plovidbe i pomorsko poduzetnisvo. Ova oviastenja su tokom povijesnog razvoja postajala sve Sira i mnogostranija. Suvremeni zapovjednik broda je proizaSao od nekadasnjeg rukovodioca nautiéke sluzbe na brodu. ‘Oviastenja i duznosti zapovjednika jugoslavenske mornarice uredena su Zakonom o pomorskoj i unutras- njoj plovidbi (ZPUP; SI. |. SFRJ, 22/1977. | 13/1982). Zapovjednik broda mora biti dréavijanin Socijali- stitke Federativne Republike Jugoslavije. Imenuje gai razrjeSava duznosti brodar. U sluéaju smrti, sprijeteno- stiiliodsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje sa svim njegovim ovlastenjima, po rangu najstariji clan posade sluzbe palube koji je drzavljanin Socijalistiéke Federa- tivne Republike Jugoslavije (ZPUP; él. 128). U izuzet- nim situacijama zapovjednik jahte ne mora biti dréav- Ijanin SERJ, s obzirom da ona upotpunosti ili djelomie- No moge biti viasni8tvo stranog dréavijanina ili osobe bez drZavijanstva. Ovo se odnosi na drzavijanina SFRJ Gije prebivaliste nije u zemiji, a upisan je u upisnik bro- dova na zahtjev viasnika broda. U tom sluéaju je po trebna dozvola uprave nadlezne za posiove sigurnosti plovidbe, a sva javna ovlastenja preuzima najstariji ofi- cir palube, uz pretpostavku da je dréavijanin SFRJ. (ZPUP; GI, 128. st. 4. u vezi él. 175. st. 1). Danas se spomenuta ovlastenja dijele utri grupe. U prvu se ubrajaju poslovi navigacije i sigurnosti broda, u ‘drugu ovlastenja organa dravne uprave, a u trecu gru- pu posiovi zastupanja brodara. U novije doba pojavom telekomunikacija tre¢a grupa ovlastenja gubi na vaéno- sti, jerje zapoviednik u moguénosti da u svako vrijeme slupiuvezu s brodarom, sto mu je uostalom i duznos| da postupa po njegovim uputama. Unatoé ovo} dinjer Gi, niti jedan suvremeni pomorsko-pravni sistem nije ‘ogranisio ovu vrstu zapovjednikovih oviastenja. U ovom radu zadrzat Gemo se na drugoj grupi ‘ovlastenja zapovjednika broda tj. na njegovoj upravnoj funkeiji tj. njegovim javnim ovlastenjima. sNASE MORE® bro UDK 629.12—052.2:347.79 Pregledni rad Razni Cinioci i specifiéne prilike, pod kojima se obavija plovidba, uvjetovali su da zapovjedniku broda budu povjerena ovlastenja i dugnosti, koje na kopnu obavijaju upravni organi. Zapovjednik broda, koji je ju- goslavenski dréavijanin, moze obavijati upravne poslo- ve, vrsiti javna ovlastenja, te nastupati kao organ dria ne viasti. Upravne funkcije koje obavija zapovjednik broda dijele se u tri osnovne grupe: a) Prva grupa sadrzi mjere za dije je donogenje oviasten zapovjednik i koje se poduzimaju u svrhu odréavanja reda i sigurnosti na brodu. Mjere koje se na to odnose i koje se u tom smislu poduzimaju (odrzavanje reda) su u prvom redu ograniéavanje kretanja na brodu osobama koje ugrozavaju brodsku sigurnost. Mjere se odnose ta- koder i na pomorsku plovidbu u posebnim uyjetima kad je potrebno ograniéiti izdavanje dnevnih obroka hrane dok je to potrebno. Isto se odnosi i na potrosnju vode. Ovakva vrsta ogranigenja traju sve dotle dok to zahtije- va situacija. Kad se radi o stranim dréavijanima, ova ‘ograniéenja prestaju dolaskom broda u luku. U sluéaju. da se radi pak 0 jugoslavenskim drZavijanima, ograni- Genja ée prestati najkasnije pristajanjem u prvoj jugos- lavenskoj luci. Zapovjednik je duzan obrazloziti sve ‘okolnosti i pojedinosti u brodskom dnevniku koje su dovele do poduzimanja ograniéenja za vrijeme putove nja. ZPUP él, 138 propisuje dau svrhu odrzavanja redai sigurnosti na pomorskom brodu, zapovjednik moze dr- Zati na brodu potrebno vatreno orugje, dok élanovi po- sade na brodu ne smiju imati orugje. U sluéaju nepo- sredne opasnosti od rata zapovjednik je duzan poduzi- mati sve mjere opreza koje se pokazu potrebnim, kako bi saéuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu, te brodske isprave i knjige. Ako nastupi ratno stanje iz- medu SFRJ i neke druge drZave zapovjednik broda je duzan poduzeti potrebne mjere da bi od neprijatelja sa- Guvao brod, Ijude, teret i ostalu imovinu, te brodske is- rave i knjige. U sluéaju izbijanja rata medu drugim dr- Zavama u svijetu, u kojem je naga zemlja neutralna, a brod se nalaziu luci jedne od zaraéenih dréava ili na pu- tu u luke drZava u ratu ili mora proci obalnim morima ili unutragnjim vodama zaraéenih drZava zapovjednik je duzan zatratiti upute od brodara, a ako to nije moguée od nadiegnih jugoslavenskih organa. U sluéajevima ka- da pojedini élan posade svojim ponaganjem i postup- cima ugrozava sigurnost broda i Ijudi zapovjednik ima ovlastenje da ga s broda iskrca i vratiu zemiju. (ZPUP él. 136., él. 140., 61. 141). b) U drugu grupu oviastenja spadaju statusna pi- tanja, kao 8to su npr. postupak u sluéaju rodenja ili smrti na brodu, primanje oporuke i sliéno. Prema ZPUP él, 134, st. 4 zapovjednik broda mora unijeti u brodski dnevnik rodenje i smrt osobe, naznaéujuéi miesto ili geografsku poziciju broda | vrijeme rodenja odnosno ‘Smrti, te pribiljeziti izjavu u vezi s posijednjom voljom. U 2/89 25brodski dnevnik zapovjednik to registrira, navode¢i vri- jeme kad je izjavu duo i zapisao. On je duzan o éinjenici rodenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje na- Praviti zapisnik na propisan nacin i dostaviti ga nadie: nom organu u prvoj domaéoj luci odnosno pristanistu u koje stigne, a u inozemstvu najblizem diplomatskom konzularnom predstavnistvu Socijalisti¢ke Federativne Republike Jugoslavije. Zapovjednik, ako mu prilike na- lazu, mora I sam sastaviti oporuku. Prije sastavijanja oporuke on je duzan da toéno ustanovi da li je oporudi- telj sposoban sastaviti oporuku, da li je stariji od 16 go- dina, da Ii je poslovno sposoban, odnosno dugevno 2drav. Oporuku zapovjednik sastavija na osnovi usme- nog kazivanja, nastoje¢i da zapisnik Sto jasnije formuli- ra. Oporuku zapovjednik moze sastaviti uvijek dok je brod u plovidbi. Ovakav naéin sastavijanja oporuke vri- jedi za sve osobe ukrcane na brodu, kako za putnike te- ko izaflanove posade. Na ovaj naéin sastavijena opo- ruka za vrijeme plovidbe broda ima samo ogranigenu vremensku vaznost i njezina vrijednost traje samo 30 dana od dana povratka oporuéitelja u zemlju. Ovakva ograniéenja su potrebna s obzirom na okolnosti koje su za vrijeme plovidbe mogle izravno ili neizravno utjecati na odluku oporuéitelja. ©) U posijednju ili treéu grupu ovlastenja spadaju Zapovjednikova oviastenja u sluéaju iavrSenja kriviénog djela na brodu. Prema ZPUP; él. 142, u sluéaju da za vri- jeme putovanja élan posade ili putnik ili neka druga osoba na brodu izvr8i kriviéno djelo, zapovjednik broda je duzan poduzeti, veé prema okolnostima, mjere po- trebne da se sprijedi ili ublazi nastupanje stetnih poslje- dica tog djela i da se izvrsitelj pozove na odgovornost. Postoji li opasnost da se djelo ponovi zapovjednik ée bi- tiprisiljen da izvr8itelju djela ogranii slobodu kretanja na brodu ili da ga li8i slobode. Zatim, duznost zapovjed- nika je da, ispitivanjem izvrSitelja, svjedoka, o¢evidaca i o8teCenih utvrdi sve okolnosti pod Kojima je djelo izvr- Seno i posljedice koje su nastupile, te dao svakome slu- éaju posebno sastavi zapisnik. Pri tom zapovjednik kao dokaz preuzima na éuvanje predmete na kojima ili koji- ma je kriviéno djelo izvr8eno odnosno na kojima su tra- govi izvrSenog djela vidijivi, te valja da poduzme mjere radi utvrdivanja okoInosti pod kojima je djelo izvrSeno. Nalazi li se brod u inozemstvu, zapovjednik je du- 2an o izvrsenom kriviénom djelu podnijeti izvjestaj di- plomatskom ili konzularnom predstavniStvu SFRU u dr- Pe es mg) MT} 26 Zaviu éiju luku brod uplovijava. On je isto tako duzan da 8 izvrSiteljem kriviénog djela postupi prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavnistva SFRJ. Na- kon dolaska u prvu jugoslavensku luku zapovjednik je duzan izvrSitelja kriviénog djela predati organima unu- tranjih posiova s pismenim izvjestajem o izvrSenom krivignom djelu i zapisnicima. Sve poduzete radnje unose se u brodski dnevnik. Zapovjednik je takoder duzan podnijeti izvjestaj 0 samovolinom napustanju broda lana posade. Prema ZPUP; éI. 144 smatra se da je Glan posade samovoljno Napustio brod u namjeri da ostane u inozemstvu, ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke. Prema ZPUP; él. 143 zapovjednik je duzan prijaviti napustanje broda diplomatskom ili konzularnom predstavnistvu SFRu u dotiénoj zemiji. On je duzan sastaviti zapisnik i utvrditi koji su predmeti iisprave dlana posade ostalena brodu. Zapisnik se sastavlja u prisutnosti dvojice svje- doka. Sve biljeske 0 samovoljnom napustanju broda zapovjednik je duzan unijeti u brodski dnevnik. Premda se Gini da su upravni posiovi stvar teoretske Prirode, njihovo praktiéno znaéenje je nedvojbeno vrlo vazno. U obavijanju ovih posiova zapovjednikov polo- 2aj je potpuno specifiéan, tako da ga javni interesi pove- zanis ovom funkeijom stavljaju prema brodaru uneza- visnu situaciju. !z svega ovog proiziazi da brodarne od- govara za zapovjednikovu djelatnost koja se tide upravne funkclje. Zapovjednik, dakle, ne nastupa kao opunomoéenik brodara, jer se ovaj nije duzan brinuti o tim poslovima. Stoga je sloZenost zapovjednikovog po- logaja u vezi obavijanja funkcije na brodu izuzetno veli- ka. U svemu ovome od najveée vaznosti su ponaganje | Postupci zapovjednika broda. Mjesto i znaéaj zapo- viednika stavijaju u prvi plan njegove postupke i pona- Sanje, kao neSto &to je vrio relevantno za meduljudske odnose na brodu. Osobne i struéne kvalitete zapovjed- nika, a posebno njegova umjesnost u vodenju broda su u tome najvazniji, Njegove pogreske i propusti se vrlo Negativno odrazavaju na élanove posade tj. na njihove odnose na brodu S obzirom na naprijed iznesene éinjenice o uprav- Noj funkclji zapovjednika broda potrebno je posebno Naglasiti da u sadagnjim veoma slozenim medunarod- nim uvjetima zapovjednik broda mora raspolagati s iz- uzetno dobrim poznavanjem relevantnih pojava i uvjeta, 8 to pretpostavija Siroko obrazovanje i kulturu.