Professional Documents
Culture Documents
EMINENCIJA
Garchen
Triptrul
Rinpoche
PLAMEN MUDROSTI
iskustveni komentar
Ganges Mahamudre
njegova eminencija
Garchen Triptrul Rinpoche
PLAMEN MUDROSTI
iskustveni komentar
Ganges mahamudre
Budističko društvo
DRIKUNG KAGYU TENGYE LING HRVATSKA
ZAGREB, 2016.
nakladnik:
Budističko društvo Drikung Kagyu Tengye Ling, Zagreb
Zagreb, 2016.
izvorno izdanje:
His Eminence Garchen Triptrul Rinpoche
The Wisdom Flame: Experiential Commentary on the Ganges Mahamudra
Copyright 2011 © Dri Thubten Dargya Ling
urednica izdanja:
Vesna Janković
prijevod na hrvatski:
Vesna Janković
Ksenija Kanajet
Dubravko Modrušan
lektura i redaktura:
Aida Bagić
Srđan Petri
Ivan Stublić
pojmovnik priredili
Ivan Stublić
Dubravko Modrušan
Vesna Janković
grafičko oblikovanje:
Nikica Ostarčević
tisak:
Ispis d.o.o. Zagreb
PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
ZAHVALE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
GANGES: Ključne upute za Mahamudru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
UVOD U GANGES MAHAMUDRU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Patnja promjene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Njegovanje konvencionalne bodhicitte. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Zatamnjenja na putu ostvarenja prirode uma . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Kako promatrati um na početku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Tri ključne točke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
OM AH HUNG vizualizacija i meditacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Prakticirajuća loza blagoslova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Dobrobiti Ganges mahamudre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Tri puta oslobađanja od uznemirujućih emocija . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Tri Buddhine kaye
Obitavanje u gledištu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Jedinstveni temelj svih Buddha i osjetilnih bića. . . . . . . . . . . . . . . . 51
Istraživanje uma i fenomena logičkim zaključivanjem . . . . . . . . . . . . 63
Marljivo i ustrajno prakticiranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Praznina i suosjećanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Motrenje prirode uma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Korijenska samaya: jedinstvo praznine i suosjećanja . . . . . . . . . . . . . 79
Napredna praksa mahamudre. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Pitanja i odgovori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Kratko pojašnjenje Tajne mantre. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
O samayi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Savjeti učenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
Pitanja i odgovori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
Pojmovnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Kratka biografija Njegove Eminencije Garchen Rinpochea. . . . . . . . . . . 142
Molitva za dug život Nj. E. Garchen Triptrul Rinpochea. . . . . . . . . . . . 143
Predgovor
Budući da sve naše majke osjetilna bića3 nisu vidjele prirodu svoga
uma, onda prianjaju za ovaj svijet, nošene i sputane zbrkanom percep-
cijom ovoga života. Kako su sva ta bića neprestano mučena, danju i
noću, snažnom patnjom žudnje, mržnje i neznanja, da bi im pomogao,
1 Vajradhara (skt.) – prvobitni Buddha, ali i počasna titula kojom se oslovljavaju osobito cijenjeni
učitelji.
2 Siddha (skt.) znači “savršeni” i odnosi se na duhovne majstore koji su ostvarili probuđenje.
3 All mother sentient beings (eng.) – izraz se odnosi na budističko uvjerenje da smo tijekom eona
kruženja samsarom proživjeli nebrojene živote u kojima su nam sva osjetilna bića mogla biti
majke i da u skladu s tim trebamo njegovati suosjećanje i ljubav za sva stvorenja.
5
Rinpoche je ponudio upute svoga srca o mahamudri. Dao je detaljan
uvod u prirodu uma kako bi izliječio tri otrova.
Uz pomoć ovih vrlih djela, neka ove upute – učenja o mahamudri koja
ima moć da uništi neznanje prianjanja za ja, korijenski uzrok beskrajne
patnje i muke – cvjetaju i šire se, ostajući u ovom svijetu zauvijek.
6
Zahvale
Kao prvo, u ime Dri Thubten Dargye Ling centra želimo izraziti dubo-
ku zahvalnost našem učitelju, Njegovoj Eminenciji Garchen Rinpocheu
koji je – unatoč svojim brojnim obavezama i svojoj dobi – doputovao
u Singapur, da bi nam dao ovo dragocjeno učenje. Mogućnost da u
ovom iskvarenom dobu, susretnete i primite učenja od tako ostvarenog
majstora i uglednog učitelja predstavlja nezamisliv blagoslov. Garchen
Rinpocheova bezuvjetna ljubav za sva osjetilna bića nas je sve dirnu-
la i dala nam snažnu vjeru da je, usprkos ovim teškim vremenima,
Buddhadharma oko nas. Bez učitelja i učenja koja su upućena svim
bićima, bili bismo osuđeni na cikličko postojanje samsare bez nade u
oslobođenje.
Ova knjiga je zbirka učenja koju je 2009. Nj. E. Garchen Rinpoche dao
u Singapuru. Učenja o Uvodu u vajrayanu sažetak su preliminarnih
7
učenja danih prije Cakrasamvara opunomoćenja i stoga pružaju nužni
okvir i osnovu za stupanje na put Tajne mantre. Garchen Rinpoche je
skupini učenika također dao opće savjete o tome kako prakticirati u
svakodnevnom životu, koje smo uključili u ovu knjigu jer smatramo
da mogu koristiti praktikantima.
Na kraju, iako ne manje važno, ova je knjiga namijenja svima nama koji
imamo zasluge da se sretnemo s njom, da bismo podijelili i proširili
dharmu nadaleko. Kao što je veliki majstor, pokojni Tulku Urgyen Rin-
poche jednom kazao: “Svi vajra prijatelji idu ka probuđenju kao jedna
skupina, kao jedinstvena mandala. Zato održavajte sklad u sanghi,
budite ljubazni jedni prema drugima i pridržavajte se pravila. Tada će
nezamislivo duboka učenja vajrayane imati učinak.”
Vaš u dharmi
CK Low
predsjednik Dri Thubten Dargya Ling centra
(Garchen budistički centar), Singapur
8
PLAMEN MUDROSTI
iskustveni komentar
Ganges mahamudre
GANGES:
Ključne upute za Mahamudru
Mahamudra Upadesham (skt.), Chaggya Chenpo Menngag (tib.)
1 Prema objašnjenju Trećeg Khamtrul Rinpochea u knjizi “The Royal Seal of Mahamudra,
Volume One: A Guidebook for the Realization of Coemergence”, Shambala Publication, 2014.
sunastajanje (eng. coemergence, tib. lhan cig skyes pa) – znači da sve žive i nežive stvari s jedne
strane, i naša apsolutna stvarnost (skt. dharmata) ne nastaju kao odvojene niti u različito
vrijeme, nego se prvobitno pojavljuju i obitavaju istodobno, poput vatre i topline, ili vode i
vlažnosti. Mahamudra je sunastajanje, a sunastajanje je mahamudra. Oni označuju isto.
2 U izvorniku disenchanted od disenchant (eng.) – raščarati, raspršiti iluzije.
10
Pusti da se zagađena voda konceptualnih misli [primiri] u svoju
[prirodnu] jasnoću. Bez potvrđivanja ili negiranja pojava,
ostavi ih onakvima kakve jesu. Kada više nema ni prihvaćanja
niti odbijanja, um je oslobođen u mahamudru.
11
misli koje izranjaju iz uma: kad promatraš sam um, valovi misli
iščezavaju.
12
Kada nema objekta na koji se fokusira, um je prirodno jasan.
Kad nema puta, stupa se na put buddha. Navikavanjem na
ne-meditaciju, postiže se nenadmašno probuđenje.
13
Kad ne proizvodiš ništa u umu i slobodan si od želja, [misli] su
poput samo-izranjajućeg i samo-opadajućeg mreškanja na vodi.
Kada se javi želja, blistavost uma je zatamnjena i ne može se
opaziti.
14
Ako nema prianjanja za ovo, pojavljuje se mudrost praznog
blaženstva i buja poput mjeseca koji se puni, [postiže] se
dugovječnost bez dobivanja sijedih vlasi. Čovjek blista i zrači,
snažan poput lava. Obična postignuća ostvaruju se lako, vodeći
ka vrhunskom postignuću.
16
dharmakaye7, a za dobrobit drugih manifestirat ćemo emanacije koje
imaju oblik. Takva je moć ovih uputa.
17
zovan učenjak i usavršio je sve iznimne kvalitete učenosti. Naropina
velika kvaliteta bila je ta da je on istinski razumio konačnu i drago-
cjenu svrhu i stoga je bio u stanju strpljivo podnijeti bilo koje teškoće.
Izdržao je ukupno dvadeset i četiri kušnje, dvanaest velikih i dvanaest
manjih.
10 Četiri misli koje okreću um su: 1. dragocjeno ljudsko rođenje je rijetko(st); 2. smrt je izvjesna,
samo je njen trenutak neizvjestan; 3. nigdje u samsari nema trajne sreće; 4. tvoja je karma
poput sjene, uvijek uz tebe.
18
Cjelokupni svemir i sav njegov sadržaj, sva osjetilna bića, složeni su
fenomeni, pa su stoga i netrajni. To je opširno objašnjeno u raznim
spisima. To je nešto na što biste se trebali stalno vraćati u svojim raz-
matranjima, sve dok ne dođete do točke uvida kako ovaj život uistinu
nema nikakvu suštinu. Kada dođete do uvjerenja da je ovaj život lišen
bilo kakve suštine, tada će se i vaše prianjanje i usredotočenost na njega
smanjiti. Kada budete razumjeli da život nema suštinu i vaše prianjanje
će postepeno jenjati. Važno je da um ovo u potpunosti razumije na
samom početku, prije nego napustite svjetovne aktivnosti. Um mora
prvo otpustiti svoje prianjanje za ovaj svijet, a kako biste to postigli,
morate uvijek iznova razmatrati patnju samsare.
Sva sreća i patnja koje doživljavamo imaju korijene u našem umu. One
proizlaze iz naših misli prianjanja i odbojnosti i zato treba odbaciti te
misli, a ne vanjske objekte ili svjetovne aktivnosti. Te misli o prianjanju
i odbojnosti zatamnjuju našu budinsku prirodu11 i zamrzavaju naš um,
koji je po prirodi tečan poput vode, i čine ga krutim poput kocke leda.
11 Budinska priroda (tib. de gshegs snying po, skt. tathagatagarbha) je potencijal za budastvo
(ostvarenje probuđenja, postajanje buddhom) koji je prisutan u svim osjetilnim bićima.
12 Četiri nemjerljivosti su: 1. neka sva bića budu sretna; 2. neka sva bića budu oslobođena pat-
nje; 3. neka nijedno biće ne bude odvojeno od nepomućene sreće; 4. neka sva bića borave u
nepristranosti.
19
možete ga iskoristiti za kratka (meditativna, op. prev.) povlačenja, mož-
da na tjedan dana ili koliko dugo već možete. Izolirajte svoje tijelo
odlazeći na mjesta gdje nema drugih ljudi. Otpustite govorenje i isku-
site tišinu, a vaš um neka ne slijedi misli. Na taj način možete vježbati
meditaciju mirnog obitavanja (śamathu) na bodhicittu. No, čak i ako
ne možete otići na samotno povlačenje, ne biste trebali misliti da sad
uopće ne možete prakticirati. Pa i ako imate samo jedan sat dnevno za
meditaciju, možete zaista dobro uspostaviti svoju praksu.
20
misli prestale, a buduće misli se nisu još pojavile. U tom trenutku um
obitava u praznini koja je poput prostora, praćen jasnom svjesnošću
koja razaznaje tu prirodu koja je prazna i poput prostora. Jednostavno,
to je mahamudra.
Patnja promjene
13 Tri vrste patnje su: patnja patnje (tj. patnja bolnih iskustava), patnja promjene i sveprožimajuća
patnja uvjetovanosti (v. Pojmovnik).
21
Svako djelovanje u koje se upustimo potaknuti prianjanjem za “ja” –
bilo da se radi o svjetovnoj aktivnosti ili čak nekoj duhovnoj praksi,
ima prirodu patnje, jer što god činili vođeni prianjanjem za “ja”, uzrok
je samsare. Sve ove aktivnosti imaju prirodu patnje budući da su one
uzroci patnje. Kako bismo se oslobodili od ove patnje moramo uvidje-
ti konačnu istinu. Da bismo ostvarili uvid u konačnu istinu, moramo
razumjeti konvencionalnu istinu koja govori o nepogrešivosti karme,
zakona uzroka i posljedice.
22
Bez obzira koliko naprezali tijelo ili govor u voljnom djelovanju, smisao
ne-djelovanja, koji se odnosi na prirodu uma, konačnu stvarnost, ne
može se spoznati pomoću voljnog djelovanja. Ustvari, netko tko je
zaokupljen voljnim djelovanjem samo će se još dodatno zapetljati u
mentalne konstrukcije i tako se još više udaljiti od ostvarenja smisla
ne-djelovanja.
23
od bilo kakve misaone razrade, slobodna od bilo kakvog prianjanja za
misli koje se pojavljuju.
24
uznemirujuće emocije preobražavaju se u mudrost. Početnik će ovaj
cilj ostvariti postupno kroz duga razdoblja meditacije.
25
Analogija s velikim stablom je slikovita ilustracija. Može poslužiti i kao
analogija za vrlinu, a također i za nevrlinu. Kada se radi o nevrlini,
grane i lišće predstavljaju uznemirujuće emocije koje rastu i množe se
hraneći se iz korijena. Kada upotrebljavamo stablo kao ilustraciju vrli-
ne, tj. njegovanja konvencionalne bodhicitte, tada korijen predstavlja
samsaru, a krošnja plodove konvencionalne bodhicitte, a to su privre-
mena stanja u višim područjima (samsare, op. prev.), kao i konačno
dostignuće probuđenja. Krošnja u tom slučaju predstavlja sreću ili
vrlinu.
26
ljubav. Samo ljubav donosi svaku sreću u samsari i nirvani. Jedini uzrok
patnje kroz sva nepregledna područja samsare je um koji prianja za “ja”.
27
Stablo može biti shvaćeno i kao analogija za to da sve svjetovne preo-
kupacije samsare nemaju nikakvu suštinu. Tako dugo dok smo isklju-
čivo zaokupljeni stalnom zbrkom svjetovnih zbivanja i svakodnevnih
poslova, nikakvi uzvišeni plodovi ili cvijeće neće rasti na našem stablu.
Stablo možemo vidjeti i kao prikaz svih svjetovnih djelovanja u samsari
koja rađaju svjetovne plodove i cvijeće, pa kada sasiječete korijen ovog
drveta samsare, onda će i svo lišće, plodovi i cvijeće prirodno uvenuti
i nestati.
28
zatamnjenja budu pročišćena “oslobođenjem viđenjem”, u trenu postići
probuđenje. Ali ta nadanja nisu realistična, jer, kako je sam Buddha
rekao, kada se podsjetimo na bespočetnost samsare, tisuću eona i nije
pretjerano dugo razdoblje. A mi smo još od bespočetnog vremena pa
sve do ovog života skupili tolike negativnosti i u poredbi s tim, jedan
ili tri tisuće eona ne čine veliku razliku.
Ali ono na što ovaj redak teksta zaista upućuje jest da se tama saku-
pljana eonima rasprši u trenu kada je obasja sunce. Tama je raspršena
trenutno, a ne postupno.
29
Zatamnjenja na putu ostvarenja prirode uma
Što su negativnosti i zatamnjenja? Negativnosti se odnose na naš
nedostatak neovisnosti, na to da bez izbora, bez kontrole, nepresta-
no prolazimo kroz svakojake teškoće i patnje. Sva osjetilna bića u
šest svjetova samsare primorana su neprestano prolaziti kroz isku-
stvo teške patnje. Ona se pojavljuje jer je naša budinska priroda, naš
um, zatamnjen neznanjem koje potječe iz misli “ja jesam”. Oni koji
ne znaju kako promatrati i razumjeti prirodu vlastitog uma, prianja-
ju uz “sebstvo” misleći kako je “ja”, sebstvo najvažnije. Budući da
sebstvo smatraju najvažnijim, posljedično izranjaju misli prianjanja
i odbojnosti.
30
što se događa u našem umu i tu svjesnost trebamo razaznati. Upravo
ta svjesnost je istinski buddha.
Kada po prvi put zaviri u svoj um, onome tko nema prethodno isku-
stvo promatranja prirode uma i promatranja unutarnjih osobina uma,
meditacija se može učiniti vrlo teškom. Kada počne izravno proma-
trati prirodu uma, prvo vidi mnoštvo misli koje neprestano izranjaju,
baš poput čestica prašine obasjanih sunčevom zrakom. Vrlo je teško
smiriti misli onome tko nije naviknut meditirati. Početnici se mogu
obeshrabriti i pomisliti da naprosto nisu sposobni meditirati, ali ne
bi smjeli odustati. Sve ovo se događa jer nikada prije nisu pokušali
izravno gledati u svoj um, pa nisu bili svjesni svih mentalnih procesa
koji se neprestano odigravaju. Konačno postati svjestan svih misli koje
se neprestano kovitlaju je zapravo dobro i siguran je pokazatelj medi-
tacije, znak da zaista vidite um.
31
Prvo izravno promatranje prirode uma izgleda baš tako; to što uoča-
vate mnoštvo misli je znak da zaista, po prvi puta, vidite prirodu uma.
Od tog trena nadalje morate biti ustrajni u praksi.
Gledajući izvana, imamo tri ključne točke tijela. Iznutra, postoje ključne
točke energetskih vjetrova i tajne ključne točke uma. Izvanjske ključne
točke tijela odnose se na položaj tijela u meditaciji. Ako možete, bilo
bi idealno da sjednete u puni ili polu vajra položaj15. No, ako vas bole
noge, bol će omesti vaš um pa je u tom slučaju bolje sjesti u položaj
koji vam je ugodan. To je vanjska ključna točka tijela.
15 Vajra ili lotos meditacijski položaj prekriženih nogu. Puni vajra položaj znači da je stopalo
lijeve noge na desnoj butini, a stopalo desne noge na lijevoj butini. U polu-vajra položaju jedno
stopalo je na butini, a drugo na tlu.
32
OM AH HUNG vizualizacija i meditacija
33
Dok energetski vjetrovi obitavaju u toplini pupčane čakre, prilikom
izdaha razmišljajte kako ste izdahnuli otprilike samo polovicu zraka,
samo ustajali zrak, a da srž energetskih vjetrova ostaje s vatrom sloga
AH u pupčanoj čakri. Vaša svjesnost bi trebala cijelo vrijeme ostati
fokusirana na toplinu u pupčanoj čakri.
34
možete izravno promatrati prirodu uma. To su koraci ka postizanju
śamathe ili meditacije mirnog boravljenja.
35
Buddha je rekao: “U umu svakog osjetilnog bića je buddha. Zatamnjen
je tek privremenim mrljama.” Te usputne mrlje su naša prianjanja za
mentalne pojave u našem umu. Kada izravno motrite um, vidjet ćete
njegovu prirodu. Ako ne slijedite misli koje se pojavljuju već im dopu-
stite da se slegnu, vidjet ćete osnovu uma koja je poput bistre vode.
Ono što zamućuje vodu je prianjanje za misli. Ako um neprestano
motri um, ne slijedeći pri tom niti jednu misao, pojavit će se trenutak
kada su sve prošle misli nestale, a buduće se još nisu pojavile, i um će
biti potpuno prazan i obitavati poput beskrajnog prostranstva prosto-
ra. Tada će um koji je promatran i onaj koji promatra, a to je jasno
razaznavajuća svjesnost, postati jedno. To je nepodvojena prvobitna
svjesnost. Promatrač i promatrano zapravo čine nerazdvojivo jedin-
stvo, ako smo to u stanju prepoznati. Kada imate izravan uvid u tu
(nepodvojenu, op. prev.) prirodu, onda vidite čistu prirodu uma, koji
je poput bistre vode.
36
Ne možemo reći da smo vidjeli taj trenutak praznine, a niti da ga
nismo vidjeli. No, treba razaznati onoga koji pomišlja: “Vidio sam ga.”
Također, treba razaznati i onoga koji misli: “Nisam ga vidio.” To je onaj
koji je izvor svog djelovanja, to je onaj koji misli: “Vidio sam ga”. Postoji
svjesnost koja misli “Vidio sam ga,” i svjesnost koja misli “Nisam ga
vidio.” Riječ je o istoj svjesnosti, to je ona koja je izvor svog djelovanja.
To je ona koju morate razaznati kao prirodu svog uma.
37
nelagodu.” Tada ju je Milarepa upitao: “Ali, jesu li ocean i valovi doista
međusobno odvojeni? Zar valovi nisu ocean?” Tada je ona uvidjela
da ocean i valovi zapravo nisu dva odvojena fenomena, a isto vrijedi
i za um i misli. Ako shvatite da misli i um nisu odvojeni, nećete se
više bojati pojavljivanja misli, jer ćete uvidjeti da je priroda tih misli
dharmakaya. Kada počivate u prirodi uma, razaznat ćete misli kao
dharmakayu.
38
Za što god se vezali, zatamnit će naš um, stoga se ne vežite ni za vrle
niti za nevrle misli. Ovime ne poričemo djelovanje karme, zakona
uzroka i posljedice. Takvo poricanje bi nas odvelo u krajnost nihilizma
i trebamo paziti da nam se to ne dogodi.
Kada bi tama trajala i tisućama eona, bez ijedne zrake Sunca, čim bi
Sunce zasjalo raspršilo bi tamu. Mrak ne bi opstao.
Budinska priroda, koja je sam um, nikada ne može biti umrljana. Ona
je po prirodi buddha Vajradhara. Vajra predstavlja um, koji se ni na
koji način ne može izmijeniti. Ta budinska priroda, koja je oduvijek
tu, nikad se nije promijenila. Ipak, zbog karme i vanjskih uvjeta, mi
trenutno nismo neovisni, nego lutamo kroz niža područja. Bez obzira
koliko vremena tu proveli, pa ako su to i bezbrojni životi, prosvijetljene
kvalitete budinske prirode nisu izgubljene. Budinska priroda se nikada
ni na koji način ne mijenja, ne može se upropastiti niti izgubiti.
39
Baš kao što se prostor, iako nazvan “praznim”, ne može
opisati takvim terminima, tako ni um, iako opisan kao
“jasno svjetlo” ne sadrži osnovu za takvo određenje
pomoću jezičnih izraza.
40
se zapravo ne može utvrditi da se nalazi igdje u tijelu, jer se tamo ne
može pronaći. Zbog karme i osobnih sklonosti svjesnost je rastresena
i upravljena k vanjskim fenomenima, no ne možemo reći ni da postoji
izvan tijela. Budući da se ne može reći da postoji unutar kao ni izvan
tijela, ne može se reći da svjesnost ima neko boravište.
41
Prakticirajuća loza blagoslova
Postoji mnoštvo tumačenja, ali na koji smisao oni upućuju? Mnogi uče-
njaci i znanstvenici intenzivno proučavaju tekstove, knjige itd., kako bi
istražili prirodu uma. I u okviru budizma postoji pristup koji istražuje
prirodu uma oslanjajući se na akademsku tradiciju i logičko zaklju-
čivanje. No, oslanjajući se na prakticirajuću lozu blagoslova moguće
je prirodu uma vidjeti u trenu. Jetsün Milarepa nazvao je tu prirodu
običnom golom svjesnošću i uputio je u nju i svog učenika Gampopu,
nakon što je Gampopa proveo godine proučavajući tekstove. Tek nakon
Milarepinih uputa Gampopa je mogao imati trenutni uvid u prirodu
uma.
42
nešto radim’. On je taj kojeg trebaš ispitati, tamo se kriju odgovori, a
ne kod mene.”
Ako pobliže promotrite taj “ja”, koji je uključen u svo vaše djelovanje,
otkrit ćete da zapravo nema ničega što biste mogli vidjeti, za što biste
se mogli uhvatiti. Postaje poput prostora – apsolutno ništa određeno
što biste mogli vidjeti. Ako u svom umu potražite taj “ja”, to sebstvo,
uvidjet ćete da je ono izvor svog vašeg djelovanja, taj koji misli “Ja
radim ovo, ja radim ono.” To je akter koji je prisutan u svim vašim
djelima. Ako pobliže istražite prirodu tog aktera, shvatit ćete da tu
nema ničega što bi se moglo vidjeti, i on postaje poput prostora. Kada
postane poput prostora, tada više ne možete reći ni da postoji niti da
ne postoji. Možete pomisliti da ne postoji, međutim, ovdje je još uvi-
jek netko tko se bavi svim tim dharmičkim i svjetovnim aktivnostima.
Možete pak pomisliti da postoji, ali ga ipak nećete moći vidjeti, niti
naći gdje god da tražite. To je onaj kojega prvog moramo razaznati.
Taj akter, taj “ja” mora biti razaznat i potom istražen.
43
slušanjem odnosi se na sadržaj između korica. Dao sam tiskati Ganges
mahamudru, kao i 37 praksi bodhisattvi u formatu malih brošura, jer ih
smatram iznimno korisnim uputama koje mogu poslužiti čak i onima
koji nemaju nikakvo drugo znanje o Dharmi. Sada imam sedamdeset
i tri godine i, kad god se suočim s teškoćama, još uvijek se oslanjam
na upute sadržane u ovim tekstovima. Ne bih mogao prevladati sve te
teškoće bez njih.
44
pojavi ljutnja, trebali bismo se podsjetiti da je rezultat ljutnje prepo-
rađanje u paklu i da ćemo se sigurno ondje roditi ako se prepustimo
ljutnji i dopustimo da naše djelovanje bude motivirano ljutnjom. A
kada razmislimo o patnji koja se proživljava u paklenim područjima,
postepeno ćemo napustiti uznemirujuću emociju ljutnje. To je pristup
hinayane.
45
Postoje različite metode ova tri puta oslobođenja i napuštanja uznemi-
rujućih emocija, tako da možete upotrijebiti bilo koju od njih, ovisno o
tome što vam najbolje odgovara u danom trenutku. S vremenom ćete
morati biti u stanju prakticirati sve tri razine puta. Morate prakticirati
mahamudru, morate njegovati bodhicittu, a također morate dobro
razumjeti zakon karme, uzroka i posljedice. Ukratko, morate vježbati
sve ove metode i potruditi se da pronađete put oslobođenja od patnje.
Iznutra, priroda uma je poput prostora. Prostor služi kao vanjski pri-
mjer. Kada meditirate, um i prostor se stapaju. U jednom trenutku
tijekom meditacije nećete više moći odrediti granicu između vanjskog
i unutarnjeg prostora. Vanjski i unutarnji prostor postaju jedno, tako
da ga više nećete moći nazvati niti “unutarnjim” niti “vanjskim”. Baš
kako je priroda prostora opisana u 37 praksi bodhisattvi, ona nadilazi
dolaženje i odlaženje. Ta priroda uma koja je poput prostora nepro-
mjenljiva je i nepokrenuta. Prirodno je prisutna svo vrijeme, slobodna
od dolaženja i odlaženja. Sve misli koje se pojavljuju unutar uma,
izranjaju baš poput odraza u ogledalu, bez napora, dok sam um ostaje
nepokrenut i nepromjenljiv.
46
Tri Buddhine kaye17
47
roda praznine inherentno sadrži veliko suosjećanje i ljubav. Ta svepro-
žimajuća sveprisutnost suosjećanja predstavlja kvalitetu nirmanakaye.
To su tri kvalitete, tri kaye, koje su potpune unutar vašeg uma. Kad
uvidite prirodu uma i naviknete se na nju, steći ćete pouzdanje i povje-
renje da je um stvarno buddha, obdaren kvalitetama tri kaye.
Obitavanje u gledištu
48
pomnost, čim se pojave uznemirujuće emocije, kakve god bile, pomnost
će ih sažgati i one će samo nahraniti plamen pomnosti. Postat će oganj
pomnosti. Ako budete prakticirali, steći ćete osobno iskustvo ovoga o
čemu govorim.
Naš tekst kaže: “Nema fenomena koji nije sadržan u njemu.” Ako raza-
znate prirodu uma poput prostora, shvatit ćete da su svi fenomeni
samsare i nirvane sadržani unutar te iste prirode. Ne postoji ništa,
nijedan fenomen, koji nije sadržan unutar uma. Cjelokupnost samsare
i nirvane, kao i sam korijen samsare i nirvane, sadržan je unutar naše
vlastite svjesnosti. Ta priroda poput prostora naziva se gola svjesnost.
Ona je jedini temelj svim buddhama i svim osjetilnim bićima.
49
Postoje tri naziva, mahamudra, dzogchen i Veliki srednji put, no svi
oni govore o jednoj jedinoj prirodi, prirodi uma. Jetsün Milarepa je
kazao: “Ne tragaj za korijenom fenomena, nego potraži korijen uma”.
To je ono što moramo postići. Ako budete istraživali vlastitu prirodu,
razumjet ćete. U protivnom, vrlo je teško shvatiti (o čemu se ovdje
govori, op. prev.).
50
Kada spoznate da je priroda uma poput prostora, počet ćete razumi-
jevati kako je moguće da je um jedini temelj svih fenomena, i samsare
i nirvane. Ne postoji niti jedan jedini fenomen koji nadilazi um. Ništa
nije odvojeno od njega. Ako shvatite da um i prostor imaju istu prirodu,
onda ćete također shvatiti da cijeli svemir i sva druga osjetilna bića
imaju istu tu prirodu, budući da ne postoji ništa što nije prožeto prosto-
rom. Prostor prožima sve, cjelokupni svemir. Ako to razumijete na ovaj
način, bit će vam lakše dokučiti prirodu uma. U protivnom, ako mislite
samo na svoj vlastiti um i čujete da su sva osjetilna bića u tri područja
samsare, kao i cjelokupni svemir sadržani u njemu, mogli biste imati
poteškoće s razumijevanjem prave prirode uma. No, ako prvo shvatite
da je priroda vašeg uma poput prostora, tada je to lakše razumjeti,
jer prostor prožima sve fenomene, prostor prožima cjelokupni svemir.
Ako razmišljate na ovaj način, lakše je shvatiti da prostor obuhvaća sve
fenomene i cijeli svemir, i da su stoga sadržani u vašem umu. Na ovaj
način možete postepeno doći do razumijevanja. Morate steći uvjerenje
da su sve pojave um, a da je sam um praznina. Do shvaćanja da su
svi fenomeni samsare i nirvane sadržani u ovom umu, može se doći
tek kad se spoznaju i konačna i konvencionalna istina. Sve dok se ne
razumije priroda uma, teško je razumjeti ovo o čemu govorim.
51
izvrsnog ponašanja kaže da, naposljetku, svaki atom sadrži bezbroj
buddha. Suosjećajne prosvijetljene kvalitete svih buddha iz sva tri vre-
mena sadržane su u samo jednom atomu.
52
Kao što je Buddha rekao: “Unutar uma svih osjetilnih bića nalazi se
buddha.” Kada se osjetilna bića rode unutar jednog od šest svjetova
samsare, preuzimajući različite vrste tijela i različite oblike, doživljavaju
najrazličitije vrste patnje. No tko je taj koji zapravo stvara to mnoštvo
patnje? Istinski korijen samsare je um koji prianja za “ja”. Sve se svodi
na um koji misli da postoji neki “ja”, neko “sebstvo”. Svima nam je to
zajedničko, upravo to svi dijelimo. Međutim, ovisno o razlikama u
našem djelovanju, utiskuju se različiti tragovi u našu struju svijesti.
Upuštamo se u pozitivna i negativna djela te stječemo različite navike
i stoga stvaramo različite vrste tijela.
53
ke tegobe. Na primjer, Naropina sposobnost trpljenja velikih tegoba
proizašla je iz ovog razumijevanja.
Neki misle: “Moram činiti sve što je i Milarepa radio. Moram iskusiti
sve te tegobe.” Drugi idu u drugu krajnost i misle: “Ja to ne mogu uči-
niti. To je preteško.” Ne biste trebali upasti niti u jednu od ove dvije
krajnosti, nego prakticirati u skladu sa svojim sposobnostima. To ne
znači da biste trebali zapustiti sve svjetovne aktivnosti. Rođenjem u
ovom životu, već smo dobili tijelo i moramo se brinuti o njemu, pa
zato trebamo naći posao i zaraditi za život.
Najvažnije od svih vrlih djela tijela, govora i uma, jest ostvarenje pri-
rode samog uma. Gampopa je kazao: “Bolje je i na trenutak razaznati
neokaljanu istinsku vrlinu, nego prakticirati sumnjive vrline eonima.”
Razaznati prirodu uma je iznimno značajno i trebali biste meditirati
kad god možete, bez obzira je li to jednotjedno meditacijsko povlače-
nje, samo nedjeljom, vikendom ili cijeli mjesec.
54
Kad god prakticirate, trebali biste započeti promišljanjem Četiri misli
koje okreću um od samsare. Kad god vam se pruži prigoda, trebali
biste promatrati svoj um i meditirati. Čak i ako imate samo sat vreme-
na, iskoristite ga za meditaciju. Čak i ako prestajete s poslom samo da
biste otišli piškiti – svatko od nas mora s vremena na vrijeme otići na
zahod – meditirajte. Od danas nadalje, svaki put kad idete na zahod,
meditirajte!
55
Iako pravimo planove za budućnost, ono što će se zaista dogoditi nije
određeno našim željama, nego karmom koju smo prikupili. Hoćemo li
ili nećemo ostvariti naše planove ovisi isključivo o prikupljenoj karmi,
a ne o naporu koji ulažemo u njihovo ostvarenje. Sve je pod utjecajem
zakona karme. Ako ste prikupili dovoljno zasluga, tada ćete postići to
čemu se nadate. Ako nemate dovoljno zasluga, bez obzira koliko jako
se trudili, nećete ostvariti svoje planove. Zato nema mnogo smisla niti
se previše baviti planovima za budućnost, niti razmišljati o tome što
se dogodilo u prošlosti.
Sav napor koji ulažemo u ovom životu vrti se oko tijela. Međutim, kad
se zamislimo nad time ima li uopće ovo tijelo ikakvu suštinu, shvatit
ćemo da zapravo nema, da je poput šuplje stabljike trske. Kada pro-
motrimo prirodu uma, vidjet ćemo da obitava poput prostora, potpu-
no prazan od ikakvog sebstva. Kada to shvatite, postepeno ćete otpu-
stiti sva prianjanja i fiksacije. Kada se one sruše, bit će to poput
buđenja. Kada um obitava poput prostora, vi se opustite u stanju tzv.
“ne-meditacije”.
56
uvijek prisutan, kako kod buddha tako i kod osjetilnih bića, međutim
buddhe su u stanju trajno održavati jasnu svjesnost. Kada se ta svje-
snost održava, onda više nema misli poput: “Moram meditirati,” nego
jednostavno obitavamo u jasnom spoznajućem umu, u čistom umu.
Kada obitavamo u toj prirodi, više ne postoji potreba za otpuštanjem
ili postavljanjem uma. Um obitava bez napora, opušten i smiren.
Izjava o umu “bez žarišne točke” znači da se više ne javljaju misli poput
“Moram meditirati,” ili “Moram napraviti ovo ili ono.” U umu više
nema prianjanja, niti misli. Kada je um bez fokusa, on obitava poput
prostora. Na primjer, ako odapnete strijelu u prazan prostor, ona se
neće ni u što zabiti, niti će se zadržati negdje. Ako odapnete strijelu u
prazan prostor, kamo ona ide, gdje će se zadržati? Nema cilja, niti ičega
drugog što bi je moglo zadržati. Slično tome, kada razaznate prirodu
uma koji obitava poput prostora, jednostavno nastavljate obitavati u
mahamudri. Kao što kaže sljedeća rečenica: “Navikavajući se na to,
postiže se nenadmašno probuđenje.”
57
što treba motriti i onoga koji motri. Priroda ove jasne svjesnosti je pra-
znina, a priroda praznine je jasna svjesnost. Kada steknete stabilnost
i budete u stanju trajno održati prirodu jasne svjesnosti, pojavit će se
ne-dualna mudrost. Dualističke misli će izranjati uvijek iznova sve dok
ne postignete potpunu stabilnost. No, kada sva dualnost zamre, a vi
ostvarite potpunu stabilnost, postignuto je nenadmašno probuđenje.
Zato je važno imati na umu da kad god radimo vrla djela, bez obzi-
ra radi li se o svjetovnim aktivnostima ili aktivnostima posvećenima
svetoj dharmi, ne bismo to trebali raditi samo zbog samih sebe, nego
zbog dobrobiti osjetilnih bića. Moramo potaknuti altruistički um koji
teži dobrobiti drugih. Trebali bismo biti poput Drubwang Rinpochea
koji uvijek kaže “Neka je na dobrobit svih osjetilnih bića,” to je njegova
jedina životna namjera. Moramo njegovati konvencionalnu bodhicittu,
jer nećemo ostvariti konačnu bodhicittu ako prianjamo uz vlastito
sebstvo i smatramo sebe najvažnijima, brinući se samo za užitke poput
dobre hrane i slično. No, ako potaknemo altruistički um, počet ćemo
se brinuti za dobrobit drugih. A onda, ako razvijemo konvencionalnu
bodhicittu, bit će nam lako ostvariti konačnu bodhicittu, odnosno
prirodu uma. Zato je iznimno važno da temeljito njegujemo konven-
cionalnu bodhicittu.
18 Šest paramita (skt.) ili šest savršenstava su: velikodušnost, etičnost, strpljivost, vedri napor,
meditativna usredotočenost i mudrost.
58
Kada nema objekta na koji se fokusira,
um je prirodno jasan.
59
kako bude nestajalo, iznenada ćete dobiti tračak uvida u praznu pri-
rodu uma. Tada ćete uvidjeti svoju pravu prirodu, prirodu vašeg uma.
Kao što je rečeno: “Ne motriti ništa jest uzvišeno motrenje.” Shvatit
ćete da zapravo nema ničega za vidjeti.
60
drugu misao, nego se samo opustite u prirodi uma, slobodni od svih
koncepata.
Drugi slog, gye, upućuje na prostranost uma koji obitava poput pro-
stora. Ako trajno obitavate u toj prirodi, ako održavate to stanje, vi
ste buddha. To je značenje riječi buddha ili sangye. Ona znači da ste
pročistili um tako da ne prianjate za stvarnost onoga što se pojavljuje
u umu, ma što to bilo. Ako nema prianjanja za (tu prividnu, op. prev.)
stvarnost, što god se pojavi nema više snagu utjecaja na nas. Osjećaji
sreće i patnje neće više moći preplaviti um, a mi smo time stupili na
put buddha.
61
Navikavanjem na ne-meditaciju, postiže se nenadmašno
probuđenje.
62
osjećate niti odbojnost niti prianjanje prema jednima ili drugoma, čak
i kada ste u njihovom društvu. To se naziva slobodom od prianjanja za
dualnost subjekta i objekta.
63
Istraživanje uma i fenomena
logičkim zaključivanjem
21 Termini božanstvo i božanski (eng. deity, divine) ne impliciraju teističko shvaćanje božanskog
iz judeo-kršćanske tradicije, već je riječ o onome što dolazi od probuđene osobe, buddhe, ili o
onome što vodi čovjeka k probuđenju (npr. meditiranje na vizualizirane buddhe, koje se naziva
yidam božanstvima). Naravno, u budizmu postoji i tzv. samsaričko područje bogova (deva),
koji nisu probuđeni i na koje se ne odnosi ova definicija božanskog.
64
se buddha pokuša proširiti i ispuniti cijeli svemir, ovi zidovi i strop će
ga zaustaviti, pa kako će on onda prožeti cijeli svemir?”
65
da ne prekoračimo molitvene zastavice i njihovu sjenu. Ne radi se o
tome da su djelovanja koje nastojimo izbjeći neki osobiti prijestupi,
nego njihovim izbjegavanjem vježbamo održavanje pomne svjesnosti.
Kao što je rečeno: “Praznina se sastoji u održavanju stalne pomnosti.”
To je mudrost pomnosti, mudrost pažnje. Takva se pomnost rađa kada
uvježbate svoj um u održavanju svjesnosti koja uočava razlike i stalno je
budna. To znači da ste postali svjesni svih mentalnih pojava, svih misli
i uznemirujućih emocija. Upravo zahvaljući vašoj pomnosti možete
ih razaznati. Ako održavate budnost, čim se pojave, prirodno će se i
raspršiti. Na ovaj način biste trebali prakticirati pomnost tijekom svih
svojih aktivnosti. Primjerice, kada jedete, trebali biste od toga učiniti
prinos. Sve što radite trebalo bi postati vježba u stalnoj pomnosti. To
je svrha svih zavjeta i ograničenja. Potpuno zaređeni redovnici pridrža-
vaju se dvjesto pedeset i tri zavjeta, te zbirke samaya pod nazivom Sto
tisuća samaya, itd. Svrha svih tih pravila je vježbanje pomne svjesnosti
i pažljivosti.
Kada obitavate u prirodi uma, nema više misli, bilo svjetovnih, bilo
dharmičkih. Nema više želje da se nešto postigne, niti straha da to
nećemo ostvariti. Nema nade. Nema fiksacije ni na kakvo postignuće.
Nema voljnog napora da se išta postigne. Kada uvidite prirodu svog
uma, morate to integrirati u svoje svakodnevne aktivnosti, ali bez volj-
nog napora. Morate stopiti svoje razumijevanje, svoje gledište sa svojim
djelovanjem. U vašem izvanjskom ponašanju trebali biste se pridržavati
zavjeta individualnog oslobođenja (pratimoksha). To znači da biste se i
66
dalje trebali suzdržavati od povređivanja drugih na bilo koji način, iako
ste shvatili da je sve tek iluzija. To je izvanjsko ponašanje.
Kada su sve misli došle svome kraju, a fiksacije nestale, nema više stra-
ha od samsare. Kada je um potpuno pročišćen i postane potpuno jasan,
već to stanje po sebi jest plod. To je rezultat, to je budastvo. Kao što je
Milarepa rekao: “Rezultat je već sadržan unutar samog uma.” Rezultat,
prosvjetljenje, je sam um. To je pročišćeno i jasno stanje uma. Nema
67
ničega drugoga što biste trebali postići. Buddha nije ništa povrh toga.
Morate biti uvjereni da je vaš vlastiti um buddha, i prestati se nadati
ili sumnjati u postizanje prosvjetljenja. Nije potrebno nadati se da ćete
postići prosvjetljenje. Ukratko, kada pročistite svoj um i, oslobođeni
svih nadanja i sumnji, obitavate u jasnoj prirodi svoga uma, to jasno
stanje je plod i rezultat.
68
ovo iskustvo, budući da su uglavnom preplavljeni snagom onoga što se
pojavljuje u njihovom umu.
69
U početku, kada je plamen svjesnosti još uvijek slabašan, trebate ga
postojano njegovati prevladavajući manje koncepte. Ako nastavite s
ovom praksom, danonoćno, neprekidno i s velikim marom, s vreme-
nom ćete postati sposobni prevladati čak i najintenzivnije uznemiru-
juće emocije i misli.
Praznina i suosjećanje
Moj me je korijenski učitelj poučio da jedan stih teksta 37 praksi bod-
hisattvi sažima sva učenja. To je 36. stih, koji kaže: “Štogod netko činio,
trebao bi se upitati: ‘Kakvo je stanje mojeg uma?’ Ostvariti dobrobit
drugih putem neprestanog održavanja pomnosti i svjesnosti jest praksa
bodhisattve.” Morate održavati pomnu svjesnost kako nikad ne biste
zaboravili praksu ljubavi i suosjećanja. Ovo dvoje, pomnost i suosje-
ćanje, su poput sunca i mjeseca. Sunce se odnosi na gledište praznine,
a mjesec na suosjećanje.
70
Ako se pak pitate: “Što bi mogao biti znak da motrim prirodu uma?” i
onda se bavite tom mišlju, onda ste vi zapravo zabavljeni diskurzivnim
razmišljanjem i tek prianjate za još jednu iluziju. Neznanje se ponovo
pojavilo i nema mnogo smisla trošiti vrijeme na njega. Trebali biste
jednostavno dopustiti svom umu da se odmara u svojoj nepatvorenoj
prirodi, bez razmišljanja o bilo čemu. Ako doista želite nešto istraživati,
tada proučite jeste li ili niste u stanju osloboditi vaše misli i uznemiru-
juće emocije. To je jedino što treba istražiti.
71
mislim kada kažem: “Čak i dok piškiš, trebao bi meditirati.” Morali biste
stalno meditirati. U tekstu mahamudre piše: “Obitavaj u nestvorenoj
suštini.” Ako stalno obitavaš u nestvorenoj suštini uma, tijekom svih
svojih aktivnosti, to će obitavanje prirodno uključiti i prakticiranje svih
šest savršenstava. Tako su, samim obitavanjem u prirodnom stanju,
paramite dovršene.
Obitavanje u tom vrhunskom kraljevskom gledištu je, kao što naš tekst
kaže: “bezgranično, duboko i nepregledno.” Buddha je kazao da kada
obitavate u prostranstvu i smirenosti, na kraju ćete biti oslobođeni svih
diskurzivnih misli, nadanja i strahova.
72
Ponašanje slobodno od voljnog djelovanja,
obitavajući u sebi, jest vrhunsko
kraljevsko ponašanje.
Kada tek počinjemo meditirati, naš je um poput divlje rijeke koja nosi
zemlju, kamenje, dijelove stabala, itd. Kada po prvi puta zavirimo u
svoj um, može nam se učiniti da su misli postale brojnije, a uznemi-
rujuće emocije snažnije. Meditacija nas može jako lako obeshrabriti.
Međutim, promatrati sve te misli kako se kovitlaju zapravo je znak da
smo po prvi puta doista vidjeli prirodu uma. Kada sunce ne prodire u
sobu, nismo ni svjesni što sve leti zrakom. Međutim, u trenutku kada
Sunce zasja, možemo u samo jednoj Sunčevoj zraci primijetiti bezbroj
malih trunova prašine i postati svjesni da je cijela kuća ispunjena tim
24 Dvije rupakaye (skt.) su nirmanakaya i samboghakaya.
73
sitnim česticama. Slično tome, to što jasno vidimo sve te misli koje
se roje, znak je da po prvi puta primjećujemo prirodu uma. Kada to
doživite, morate ustrajati u meditaciji, a ne se obeshrabriti.
74
sadašnje sreće. Uzrok sreći je u osnovi suosjećajni i dobronamjerni um,
um ljubavi. Uzroci patnje su uznemirujuće emocije koje nas nagone da
činimo nevrla djela.
75
Kada budete u stanju vidjeti snoliku prirodu svih svjetovnih događaja
i djelovanja, više nećete prianjati uz njih. Tada ćete razaznati da su sve
mentalne fiksacije, poput prianjanja za sreću, patnju, različite koncepte,
prianjanja za istinu itd., da sve te fiksacije na kraju nisu ništa drugo
doli misli, mentalne pojave. Također ćete uvidjeti da koncepti nisu
odvojeni od uma. Kao što je kazao Jetsün Milarepa, misli su poput
valova na površini oceana. Govorio je svojim učenicima: “Ako vam je
ugodno promatrati ocean, ali ne i valove na njemu, onda pomislite da
su valovi tek manifestacija snage oceana. Slično tome, kao što valovi
nisu odijeljeni od oceana, tako ni misli nisu odijeljene od uma.”
76
sebe. Misli koje se stišaju u svoje prirodno stanje čim ih pomna svje-
snost razazna, ne mogu nam naštetiti. Um tada obitava poput rijeke
Ganges koja nježno teče.
25 Vinaya (skt.) je jedna od tri “košare”, odnosno zbirki Buddhinih učenja. Bavi se etikom i pra-
vilima moralnog ponašanja.
77
Kada razaznate smisao mahamudre, shvatit ćete da to nije ništa drugo
doli potpuno čisti um, onkraj intelekta, oslobođen svih mentalnih fik-
sacija. Mahamudra je samospoznajuća, prirodno jasna svjesnost. Ako
održavate tu svjesnost i ne prianjate ni za koju misao koja se pojavi,
one će se spontano sleći u umu, poput mreškanja na površini vode.
To stanje slobodno od mentalnog prianjanja jest upravo mahamudra.
78
možda održavate vaše zavjete na konceptualnoj razini, no, vaša praksa
zapravo spada u niže vozilo26. Ako slijedite niži put, krajnja priroda
uma će vam ostati zastrta. Zato tekst kaže da takva vrst prianjanja krši
samayu na razini konačnog smisla, budući da ne obitavate u mahamu
dri. Samo obitavanjem u mahamudri oslobađamo uznemirujuće emo
cije. U protivnom one nisu preobražene u mudrost.
79
Korijenska samaya: jedinstvo praznine
i suosjećanja
80
Svako pojedino božanstvo ima različite ogranke samaya. Primjerice,
specifična samaya Vajrayogini je nejedenje svinjetine, budući da iza nje-
zinog uha stoji glava krmače. I druga božanstva imaju svoje specifične
samaye. No, mnogo važnija od svih specifičnih samaya je korijenska
samaya, koja je ista za sva božanstva: održavanje pomnosti i suosjećanja.
81
izbavljeni iz samsare. Um je taj kojeg treba osloboditi, a ne tijelo. Čak
i ako tijelo ostaje uronjeno u ovaj svijet, um može pronaći slobodu od
samsare. Nema nikakve koristi u pokušaju da oslobodite tijelo od ovog
svijeta, dok god vam je um ulovljen u samsaru. Ako shvatite značenje
mahamudre i odvojite se od svih uznemirujućih emocija i negativnih
misli, tog istog trenutka bit ćete oslobođeni samsare.
82
buddhu. Sam Buddha Shakyamuni je kazao: “Savršeno ukroti svoj um,
to je Buddhino učenje.” Kada budete vidjeli prirodu svog uma, tada ćete
vidjeti buddhu u vama. To je istinski buddha.
83
Kada spoznate gledište mahamudre i usvojite ga, bit ćete u stanju pre-
obraziti uznemirujuće emocije u mudrost. U tom trenutku više nije
potrebno odbacivati uznemirujuće emocije, jer one postaju dijelom
staze vještih sredstava27. Jednom kad steknete tu sposobnost, možete
se osloniti na karmamudru28, koja je jedinstvo metode i mudrosti.
Ako dvoje ljudi imaju čistu percepciju jedno drugog, tada oni vide
jedno drugo kao božanstva, a njihovo seksualno spajanje nije porok,
nego zapravo prikupljanje zasluga. Jetsün Milarepa je kazao: “Praktici-
raj dharmu savršeno u svemu što radiš. Nema drugih vještih sredstava
osim toga.” Kada odnjegujete čistu percepciju, svo vaše djelovanje
postat će vrla djela.
84
obične uznemirujuće emocije neće se pojavljivati, a čak i ako se pojave
misli, vi se nećete upuštati u negativno djelovanje. Tada, ako to želite,
možete postepeno započeti s prakticiranjem puta Šest Naropinih yoga,
ali dovoljno je također i da uvježbate um u čistoj percepciji.
Tajna mantra nas poučava da osjetilna bića u tri svijeta ne izlaze izvan
okvira triju budinskih kaya. Oni se privremeno pojavljuju kao šest svje-
tova samsare, ali su sva ta osjetilna bića zapravo budinske emanacije,
jer sva ona posjeduju budinsku prirodu, koja je temelj budastva.
85
Prakticiranjem mahamudra meditacije razaznat ćete prirodu pet
uznemirujućih emocija. Tada ćete uvidjeti da se samsara pojavljuje tek
prolazno, zbog djelovanja karme i naših navika. Pojavljuje se tek poput
sna. Prolazna je poput leda koji je zapravo privremeno zamrznuta
voda. U stvarnosti, osjetilna bića ne postoje. Ako to shvatite pomoću
vlastite razaznajuće svijesti, shvatit ćete da je samsara prolazna poput
sna ili iluzije. Osjetilna bića to tek prolazno ne razaznaju. U stvarnosti
ona posjeduju budinsku prirodu, koja je tek privremeno zatamnjena.
Budući da to ne shvaćaju u ovom trenutku, morate razviti suosjećanje
za njih. Iz tog stanja suosjećanja trebali biste vizualizirati božanstvo,
započeti stadij razvijanja i recitirati mantru tog božanstva.
86
osjetilna bića. Njegovanjem bodhicitte i razumijevanjem gledišta Tajne
mantre, bit ćete oslobođeni iz samsare.
Kada njegujemo čistu percepciju, trebali bismo sva osjetilna bića pro-
matrati kao božanstva. Muškarce možemo promatrati kao Chenreziga,
a žene kao Taru. I onda molite: “Neka sva osjetilna bića razviju ova-
kvu čistu percepciju.” Nema potrebe da mijenjate svoj vanjski izgled i
oponašate izgled božanstva. No, trebali biste preobraziti svoj um, koji
oduvijek ima budinsku prirodu. Kada iz te budinske prirode izraste
bodhicitta, vi doista jeste božanstvo. Kada to shvatite, dosegnut ćete
konačnu postojanost, a tada će svako vaše djelo tijelom i govorom
krasiti spontana vrlina.
87
Ovo je mnogo jasnije objašnjeno u Chakrasamvara sadhani, koja opi-
suje kruženje lanca mantri između dvoje supružnika. Veliko blažen-
stvo rađa se iz ove prakse. Rađanje tog blaženstvo doista ne ovisi ni o
kakvim vanjskim okolnostima, blaženstvo je u potpunosti sadržano u
vama. Veliko blaženstvo rađa se iz meditacije, iz obitavanja u prirodi
uma. Ako je veliko blaženstvo sjedinjeno s pomnošću, neće doći do
prianjanja za iskustvo blaženstva.
Tada gledište neće biti izgubljeno i nećete pasti pod utjecaj uznemiru-
jućih emocija. Svjesnost će ostati u sebi.
88
Ne biste trebali nimalo dvojiti, vi imate budinsku prirodu, a budinska
priroda je mahamudra. Vaše dvojbe su tek misli. Samo budite odlučni
i pomislite: “Obdaren sam dobrom srećom, imam budinsku prirodu i
primio sam ova učenja, istinski smisao mahamudre.” To biste trebali
vidjeti s potpunom izvjesnošću, te raspršiti sve dvojbe iz svog uma.
Pitanja i odgovori
90
Pitanje 3: Rinpoche, trebamo li išta vizualizirati kada prakticiramo
OM AH HUNG vajra recitaciju u našem svakodnevnom životu? Kakav
bismo stav trebali imati kada je prakticiramo?
Pitanje 4: Ako netko već recitira mantru određenog yidama tijekom
dana, prije spavanja i nakon buđenja, treba li i on također prakticirati
OM AH HUNG vajra recitaciju kroz dan?
91
nomoćenja i prakticiranje, ovo iskvareno zadovoljstvo koje nastaje iz
uznemirujućih emocija transformira se u mudrost svjesnosti i postaje
veliko blaženstvo koje nikada ne prestaje.
92
Pitanje 9: Ako nemam dovoljno vremena, koja je recitacija najvažni-
ja, ona Heruka mantre, Heruka 100-složne mantre ili Chakrasamvara
mantre?
93
um i unutarnji vjetar će se ispreplesti. Kada udišete, mislite OM; kada
zadržavate dah na razini pupka, mislite AH; a kada izdišete, mislite
HUNG. Ne izgovarajte na glas, ne vizualizirajte slogove, samo jedno-
stavno budite svjesni svojeg daha.
Pitanje 12: Hoće li moja samaya biti prekršena ako mogu recitirati
samo korijensku Chakrasamvarinu mantru OM AH HUNG SHRI
HUNG HUNG PHET, a ne cijelu praksu jednom mjesečno?
94
Pitanje 15: Kako je praksa Chakrasamvare povezana s praksom ma-
hamudre, spoznajom istinske prirode uma, i sa probuđenjem?
95
u prirodu uma. Kada postignete stabilnost u ovoj praksi, konačno
ostvarenje je mahamudra. U konačnici, jedinstvo śamathe i vipassane
je mahamudra.
96
Pitanje 22: Može li Rinpoche povezati ova učenja sa Peterostrukim
putem mahamudre i posložiti ih sukladno tom sistemu?
Pitanje 25: Dragi Rinpoche, molim te objasni nam ponovo tri kaye,
sa primjerima svake.
Rinpoche: Tri kaye se ostvaruju kada osoba spozna prirodu uma. Tri
kaye se već sada nalaze u vašem umu. Dharmakaya je prazna suština
vašeg uma. Kada pogledate u svoj um, tamo ne možete ništa vidjeti,
um jednostavno obitava poput prostora. To je praznina, i ta prazna
kvaliteta uma je dharmakaya. Ali nije tu samo praznina, postoji isto
tako i jasna spoznajna sposobnost unutar uma. To je svjesnost koja
97
razaznaje prazninu. Ta svjesnost, ta jasnoća koja je potpuno svjesna
praznine, je sambhogakaya. To je jedinstvo praznine i jasne svjesnosti,
praznine i jasnoće. Ta praznina i jasnoća nisu ograničene; to jedinstvo
je sveprožimajuće, ono je posvuda, poput prostora. Ta sveprožimajuća
kvaliteta uma je nirmanakaya. Milarepa je rekao: “Tri kaye su sadržane
unutar vašeg vlastitog uma.” Sve što trebate napraviti jest promatrati
svoj vlastiti um.
Rinpoche: Pored tri kaye, postoji još jedna, četvrta kaya. Dharma-
kaya, samboghakaya i nirmanakaya, kako su upravo opisane, nalaze
se unutar vašeg vlastitog uma, no, još ih niste razaznali. Razaznava-
nje tri kaye u vlastitom umu je suštinska kaya, ili svabhavikakaya. To
razumijevanje, da su tri kaye sadržane u vašem umu, to razumijevanje
samo jest svabhavikakaya, četvrta kaya. Tri kaye su uvijek u vama, bez
obzira jeste li ih razaznali ili ne. A kada ih razaznate, to razaznavanje
je četvrta kaya, svabhavikakaya.
98
umu. Buddhe Vairochana, Akshobya, Ratnasambhava, Amoghasiddhi
i Amitabha su pet muških buddha, koji su u biti prava priroda pet
uznemirujućih emocija. Ako prakticirate mahamudru to je jedino što
se mora prepoznati. Tijelo spada u nakupinu pod nazivom “oblik”, i
sastoji se od pet elemenata i stoga ima prirodu pet ženskih buddha,
pet dakini. Ako razumijete samo ovo, to je dovoljno. Nema potrebe za
razumijevanjem više od ovoga. Ako prakticirate samo mahamudru, sve
kvalitete pet buddha prirodno će se pojaviti.
99
svjesnost prisutna u vašoj meditaciji, nećete upasti u krajnost nihi-
lizma jer svjesnost sama po sebi raspršuje greške nihilizma. Krajnost
eternalizma raspršuje se pomoću praznine, dok se nihilizam raspršuje
pomoću jasnoće. Ako održavate jedinstvo praznine i jasne svjesnosti,
ne morate brinuti da ćete upasti u krajnost nihilizma. Ne biste trebali
imati nikakvih sumnji ili strahova u vezi s time, a ako uvijek iznova
pobudite ljubav i suosjećanje, ako pobudite ispravnu motivaciju, ne
biste trebali imati nikakvih sumnji ili strahova da biste se mogli pre-
poroditi u bezobličnom području.
Pitanje 32: Ako je sve samo praznina, zašto nam je onda cilj biti na
korist svim osjetilnim bićima? Ako ne postojimo mi, ako nijedno osje-
tilno biće ne postoji, onda ne postoje ni sreća ni patnja. Nema ničega,
a ako ničega nema, zašto pokušavamo učiniti nešto u odnosu na ništa?
100
Dok ne spoznamo praznu prirodu uma, moramo prakticirati ljubav
i suosjećanje kako bismo dokinuli prianjanje za ego. Na kraju, kada
spoznamo našu istinsku prirodu, taj um je praznina.
101
Pitanje 35: U mojem poslu, povremeno moram raditi stvari zbog
kojih se ne osjećam dobro. Što da napravim? Mogu li se osloniti na
praksu Vajrasattve? Okolnosti su takve da nemam previše izbora, nego
moram uvijek iznova ponavljati nevrla djela. Smatra li se to kršenjem
zavjeta?
Rinpoche: U redu je da pričate o tome što ste naučili i čuli, ali ako
njihove struje svijesti nisu sazrele, oni neće razumjeti o čemu pričate.
Moći će razumjeti samo ako razumiju prirodu uma.
102
Kratko pojašnjenje Tajne mantre
30 Nakupine, hrpe, agregati (skt. skandhas) – čovjek je, prema budizmu, tek privremeni zbir pet
nakupina (skandha): oblika ili fizičkoga tijela (rūpa), osjećaja (vedana), percepcije ili razumi-
jevanja (samjña), tvorbi (samskara) i svijesti (vijñana).
31 Pet elemenata su zemlja, voda, vatra, zrak i prostor.
103
Pravi smisao Tajne mantre
Drugo, sva osjetilna bića u šest svjetova samsare imaju tijelo koje se
sastoji od pet elemenata. Iznutra, imaju um koji u nečistom kontekstu
posjeduje pet uznemirujućih emocija.
104
sadrže buddhu. Njihov je um tek privremeno zatamnjen mrljama. Naš
um je tek privremeno zatamnjen vjerovanjem u stvarnost uznemiruju-
ćih emocija i koncepata, dok se radi tek o nebitnim pojavama.
O samayi
Kada uđemo kroz vrata Tajne mantre, moramo zadržati pomnost cije-
lo vrijeme. Primjerice, kada vidite bilo koji od elemenata, kada vidite
zemlju na primjer, vidjet ćete čistoću te zemlje i vidjet ćete da je to
zapravo dakini Buddha Locana32. Ili kad vidite vodu, vidjet ćete da je
to ženski Buddha dakini Mamaki33. Što god vidjeli, uvijek će vam na
umu biti misao: “To je božanstvo, to je božanstveno,” razvijajući čisto
gledište u svakoj prilici. Kad vidite nekoga i pomislite da je ta osoba
gadna i prljava, tada pokušajte preobraziti tu misao razmišljajući o
tome kako su nakupine, izvori i elementi te osobe zapravo čisti od
samog početka. To je ključna točka Tajne mantre. To je neprekidno
održavanje pomnosti i čiste percepcije, što znači da nema koncepta
dobra i zla. Svaku osobu koju vidite, svaku mušku osobu, svakog muš-
karca gledat ćete kao daku, a svaku žensku osobu ili ženu, vidjet ćete
kao dakini. Što god da vidite – pet elemenata itd. – razaznat ćete da
32 Jedna od pet Dakini mudrosti. Locana se pojavljuje zajedno s Aksobhya Buddhom i predstavlja
mudrost poput ogledala.
33 Još jedna od pet Dakini mudrosti. Mamaki se pojavljuje s Ratnasambhava Buddhom i pred-
stavlja mudrost istovrsnosti.
105
se radi o emanaciji božanstva. Stoga je iznimno važno stalno održavati
pomnost i čisto gledište. Nikada to ne smijete zaboraviti.
Tajna mantra je put čistog gledišta i velika je dobrobit svih koji razvija-
ju čisto gledište. Kakva je ta dobrobit? Kao što je Milarepa kazao, ako
razumijete smisao Vajrayane, Tajne mantre, tada sva vaša djela tijela,
govora i uma – čak i ako se radi o svjetovnim samsaričkim aktivnosti-
ma – postaju prikupljanje zasluga. Na ovaj je način Milarepa izložio
učenje Tajne mantre.
106
sebe. A kada mislimo samo na sebe i potičemo prianjanje za “ja”, ono
što slijedi je vezivanje i prianjanje, koji su pravi uzrok samsare.
Ovo je tek mali primjer, iako ima vrlo dubok smisao koji se svodi na
to njegujete li čistu percepciju ili ne. Kadgod imate čistu percepciju i
pomislite: “Ovo je božanstvo,” u tom će trenutku vaš um postati blistav
i sretan. No, kada pomislite: “Ovo je loše,” vaš um se odmah zamrzava
poput kocke leda. Tako da ćete uz pomoć vaše mudrosti i inteligencije
razaznati kako određena percpecija djeluje na vaš um i razumjet ćete
koliku dobrobit vam donosi čista percpecija.
Načelno, ovo čisto gledište donosi dobrobit vašem umu, jer pročišćava
vaš um, čisteći sve zablude i pogrešna shvaćanja. Kada pomislite: “Ovo je
loše,” to je štetna misao. Kada pomislite: “Ovo je dobro,” to je misao čistog
gledišta. Tada mislite o tome koliko vas usrećuje to što vidite i ukazujete
drugima veliko poštovanje. Ono što treba napustiti su štetne misli poput:
“Ovo je negativno, to je loše.” Ako doista razumijete smisao čiste percep-
cije, uvidjet ćete i steći pouzdanje u velike dobrobiti koje ona donosi.
Šest paramita
107
od rastresenosti i održavati stanje pomnosti. Tada će sve aktivnosti
kojima se bavite postati praksa šest paramita. Također, to što ste došli
ovamo poslušati učenja, može biti čin šest paramita.
108
Buddha je u Molitvi plemenite namjere za izvrsno ponašanje kazao da
namjera, um buddha prožima sva osjetilna bića. Taj um pun ljubavi
prožima sva osjetilna bića. I zbog tog razloga je iznimno važno pota-
knuti um ljubavi i suosjećanja, a to prirodno usavršava šest paramita,
uključujući paramite meditativne zadubljenosti i mudrosti. Dakle,
morate se jako potruditi da sve vaše aktivnosti tijela, govora i uma
postanu prakticiranje šest paramita. Zavjet bodhicitte je um ljubavi, a
to je veza koju imamo s božanstvom. Naša samaya je ljubav koju mora-
mo trajno održavati. Ako održavamo tu samayu ljubavi, uspostavljamo
vezu s božanstvom. Ako ta samaya propadne, rodit ćemo se u paklu.
109
Savjeti učenicima
Značenje Dharme
Diljem svijeta postoje brojni dharma centri i ljudi u tim dharma cen-
trima uče kako razumjeti dharmu kao metodu oslobađanja od patnje.
Međutim, ako proučavaju mnoga dharma učenja, a ne prakticiraju,
neće pronaći oslobođenje od patnje. To je kao da imate mnogo lijeko-
va, ali ako ne znate kako uzimati ili koristiti te lijekove, sve je uzalud.
Zato, ako razumijete dharmu, morate također znati kako prakticirati
dharmu. To je poput liječnika ili doktora koji vam propisuje lijek i kaže
vam kako ga uzimati. Zbog tog razloga u svim tim raznim centrima
diljem svijeta postoje razni učitelji koji vam daju upute i poučavaju vas
kako da prakticirate, jer bez tih liječnika ili učitelja, čak i ako imate
lijek, nećete znati kako ga uzimati, pa ćete ga zanemariti i završiti tako
da ga nikad i ne uzmete.
110
Da biste se oslobodili patnje u budućim životima, morate ukrotiti svoju
struju svijesti, morate ukrotiti svoj um. Tradicija koja pruža metodu
kroćenja naše struje svijesti je božanska loza, božanska praksa dharme.
No, na kraju krajeva, patnju stvara sam um. Ako spoznate prirodu
uma, razaznat ćete da su šest svjetova koja je stvorio um, prazni od
111
postojanja po sebi i štoviše, spoznat ćete da sebstvo, ego zapravo ne
postoji. Razaznat ćemo praznu prirodu sebstva. To je konačna istina.
Sva su učenja sadržana u ove dvije istine i u biti, čak je i naša patnja
prazna, nema prirodu sebstva.
Korijen kako sreće, tako i patnje postoji u umu i to je ono što prije
svega moramo razaznati. Ako motrite svoj um u trenutku dok osjećate
ljubav, osjećat ćete se vrlo sretno. Tada ćete shvatiti da je uzrok sreće
um pun ljubavi. S druge strane, ako vas netko povrijedi i vi se naljutite
na tu osobu, patit ćete. Ako ponovo promotrite um i vidite “Ja patim,”
ono zbog čega patite je uznemirujuća emocija ljutnje. Shvaćate da je
ljutnja uzrok patnje, a ljubav uzrok sreće. Ako shvatite prirodu to dvoje,
privremeno ćete biti oslobođeni od uzroka patnje. Razumijete da je svu
patnju stvorio vaš vlastiti um uznemirujućim emocijama i najvažnije,
ljutnjom.
Dakle, dosegnuli ste prirodu toga ili ste to barem razumjeli. To je sjajno!
No, kada dođemo do primjene ovoga u praksi, motrite svoj um i vidite:
“O, to je uznemirujuća emocija koja je korijen moje patnje. Upravo
112
je ta uznemirujuća emocija uzrokovala svu moju patnju u prošlosti,
upravo sada uzrokuje patnju i neprestano će uzrokovati buduću patnju.
Dakle, stvoritelj sve te patnje su moje vlastite uznemirujuće emocije.”
Ako to shvatite, sljedeća stvar koju treba učiniti je primijeniti metodu
uz pomoć koje se te uznemirujuće emocije više neće pojavljivati.
Morate shvatiti da, ako želite ostvariti uvjete za sreću, morate potaknuti
ljubav. Kako potičete ljubav? Potreban vam je objekt da biste potaknuli
ljubav i to mogu biti vaši roditelji, vaši prijatelji, vaši rođaci, vaša djeca,
žene ili muževi – bilo tko prema kome osjećate ljubav. Tada pomi-
šljamo, imajući na umu tu osobu, “Ja mogu potaknuti ljubav”. A onda
pomislite: “Postoji li ijedno osjetilno biće koje nisam volio u nekom
od prijašnjih života?” Doista, ne postoji niti jedno osjetilno biće koje
niste voljeli. U mnogim prijašnjim životima, u bezbrojim životima, svi
smo bili povezani nitima ljubavi. Na ovaj način možete uvijek iznova
promišljati ljubav za sva osjetilna bića.
113
ova u sadašnjem životu. Ako osjećate ljubav prema svim osjetilnim
bićima, tada također shvaćate da je osnovni um, temelj svih osjetilnih
bića jedan i isti, te da su uznemirujuće emocije, prianjanje za “ja” svih
bića jedno i isto. Kada s ovim razumijevanjem sjednete u meditaciju,
morate meditirati o ljubavi za sva osjetilna bića.
114
ih samo pustite na miru i ne bavite se njima, niti ih slijedite, možda
će se zadržati neko vrijeme, ali će ponovo proći. Ako održite pomnu
svjesnost, uznemirujuće emocije se neće zadržati, nego će nestati iz
vašeg uma i ništa neće ostati iza njih. Tada um obitava poput praznog
neba, iako je tu i jasna spoznajna sposobnost, jasna svijest koja zna. To
je jedinstvo svijesti ili jasnoće, i praznine.
115
da: “Ja sam božanstvo. Božanstvo i ja smo zaista neodvojivi.” Kada
pročistite svoju struju svijesti, to je poput topljenja kocke leda. Kada
se kocka leda otopi, postali ste buddha. Uvijek iznova morate njegovati
uvjerenje da: “Kada meditiram i nema misli ni uznemirujućih emocija,
ja sam doista buddha.”
Svojstva budista
Dakle, trebali bismo misliti: “Ja sam izvanredan, ja sam budist.” Čak i
ako vas drugi pokušaju povrijediti, nećete se naljutiti na njih. Osobito u
dharma centru – dolaze mnogi početnici i njihovo ponašanje je možda
ponešto drugačije. Tada biste trebali vježbati strpljenje s tim osobama.
Trebali biste misliti: “Nisam obična osoba. Ja nisam poput normalne
obične osobe. Ja sam izvanredan, zato što mogu vježbati strpljenje.”
116
Samaya je strpljivi um
Dragulj dobronamjernosti,
suosjećanja i strpljenja
36 Siddhi (skt.) – u prvom redu duhovna postignuća kao što je uvid u prirodu stvarnosti ili
ostvarenje ljubavi i suosjećanja, a u drugom redu i nadnaravne sposobnosti koje se javljaju kao
nuspojave duhovne prakse.
117
no. Ponekad nas obični ljudi omalovažavaju i gledaju svisoka i misle
da smo tek obične osobe. Oni ne mogu vidjeti te kvalitete. Tada bismo
trebali pomisliti: “To je tek obična osoba koja jednostavno ne shvaća.”
Morali biste njegovati još više suosjećanja osobito prema takvoj osobi.
O samopouzdanju
118
pakao, a na sličan način sva druga patnja u šest svjetova nastaje iz tih
uznemirujućih emocija. Primjerice, ako se pojavi iznimno jaka ljutnja
i vi meditirate na tu ljutnju i budete u stanju meditacijom ukloniti
ljutnju, kad nakon smrti budete u bardo37 stanju, nećete osjetiti strah.
Čak i ako se manifestiraju neke zastrašujuće utvare, istog trena ćete
prepoznati da su te utvare tek poput sna, poput buđenja iz sna. Raza-
znat ćete njihovu stvarnost.
Pet staza
37 Bardo (tib.) – prijelazno stanje između smrti i ponovnog rođenja. Tibetanska riječ bardo znači
prijelaz ili period između dovršetka jedne situacije i pojave nove.
38 Bhumi (skt.) – stadij ili razina. Bumi doslovno znači tlo, zemlja. Baš kao što je zemlja oslonac
svim bićima, tako su i bumiji oslonac prosvijetljenim kvalitetama.
119
pio zasluge za tri bezbrojna eona, ali ono što je Buddha doista prikupio
je um ljubavi.
Prikupljanje ljubavi
Staza meditacije
Kada smo vidjeli prirodu uma kakva jest, moramo se također naviknuti
na to, moramo održati to stanje. To se odnosi na stazu meditacije,
četvrtu stazu. Nije dovoljno samo vidjeti prirodu uma. Nećemo postići
probuđenje samo viđenjem prirode uma, ako se ne naviknemo na to
stanje. Moramo održati ili zadržati to viđenje. Ovaj se stadij poboljšava
pomoću staze meditacije. Moramo dugo meditirati o tome što smo
vidjeli. To je četvrta staza, staza meditacije.
120
Pitanja i odgovori
121
misli prianjanja ili odbijanja, u trenu ih se prepoznaje kao iluziju. Misli
se mogu pojaviti, ali nema vjerovanja u njihovu istinitost i stvarnost.
Sve pojave samsare i nirvane ne nestaju samo tako iz buddhine per-
spektive. Međutim, takvom buddhi će se manifestirati pojave iz Čistih
područja39 i budinskih polja.
39 Pure land (eng.) – prije svega označava čisto područje koje manifestira buddha ili veliki bod-
hisattva.
122
nije ostvarena. Postoji nebrojeno mnogo buddha koji se pojavljuju na
dobrobit osjetilnih bića. Sve kvalitete tri Buddhine kaye sadržane su u
ovom trenutku u vašem umu.
123
nemaju tijelo, bezoblična bića, ali čiji um obilježava snažno prianja-
nje za “ja”. Oni se onda preporađaju u različitim inkarnacijama poput
zemlje ili u kamenju gdje žive mnogo, mnogo godina, mnogo, mnogo
života, dok ne prestane prianjanje za “ja”. To se zove samsarom.
124
Jedinstvo dviju istina
125
Kad god se pojavi uznemirujuća emocija, trebate ju razaznati pomoću
pomnosti i kada ju razaznate, ona će nestati. Ako razaznate jedan jedi-
ni koncept, razaznali ste prirodu svih koncepata. Kaže se da postoji 84
tisuće različitih uznemirujućih emocija, ali sve one imaju jedinstvenu
suštinu. Ako razaznate suštinu jedne jedine emocije, priroda svih dru-
gih emocija je jedna i ista. Ako pomnošću razaznate emociju čim se
pojavi, ne može vam nanijeti štetu. Ako vam ne može nanijeti štetu,
već to je sasvim dovoljno. Prazna priroda i prazni aspekt koji ju čini
bespomoćnom predstavljaju konačnu istinu.
Jedan okus
126
Transformacija uznemirujućih emocija
Rinpoche: Dok sam bio u zatvoru, dijelio sam svoju ćeliju s drugom,
po dvoje ljudi je spavalo u istoj ćeliji, i taj je drugar skončao oduzevši si
život. Ubio se tako da si je prerezao vrat. Iako smo živjeli u istoj zgradi
i istoj sobi, naša percepcija se razlikovala. Ako ste stalno usredotočeni
na patnju, i neprestano razmišljate o patnji, to će razmišljanje sputati
vaš um i držati ga sputanog. Posljedica toga je da patnja postane tako
preplavljujuća da čovjek počini čak i samoubojstvo. Naravno da se po-
javi emocija poput ljutnje, ali ako doista razmislite o njoj, sve emocije i
sve misli su jedno i isto po prirodi. Imao sam sreću da sam to spoznao
127
uz pomoć učitelja. Naravno da je u zatvoru bila prisutna patnja, ali me
nije preplavila, nije imala nikakav utjecaj na mene.
128
će emocije, morate ih ukloniti, a uklanjamo ih tako da razaznajemo
njihovo pojavljivanje. To razaznavanje – to je naša vlastita mudrost
i to je Buddha. Njegujte posvećenost i povjerenje u Buddhu u vama.
Buddha u vama je vaša pomnost, a stvarna dharma, unutarnja dharma
je suosjećanje.
129
Postoje četiri vrste zatamnjenja. Postoji suptilno zatamnjenje neraza-
znavanja, zato što ih ne razaznajemo, mislimo da su to uznemirujuće
emocije. Ovo je pak drugo zatamnjenje: zatamnjenje uznemirujućih
emocija. Tada, zbog uznemirujućih emocija, upuštamo se u djelovanje
i prikupljamo karmu koja je treće zatamnjenje, zatamnjenje karme. I
zato što smo prikupili karmu, to oblikuje navike ponašanja i ostavlja
otiske na našem umu. To je zatamnjenje (osobnih, op. prev.) sklonosti
ili otisaka u umu. To su četiri zatamnjenja. Prvo je suptilno zatamnje-
nje sveznanja – nerazaznavanja prirode uma. Drugo je zatamnjenje
uznemirujućih emocija, a treće je zatamnjenje karme. Četvrto je za-
tamnjenje navika ponašanja. Ovisno o tim navikama mi oblikujemo
tijelo i preporađamo se. Ova inkarnacija i ovo tijelo oblikovani su na
šim navikama.
130
umiranja i smrti. Također, kada umremo, sve se postepeno razlaže.
U jednoj jedinoj osobi, tijelo umire, sve se razlaže, a to je u izravnoj
analogiji s vanjskim svemirom. U posljednjem času svemira, ovaj će
svijet završiti i razložiti se. Primjer osobe i primjer svemira su jed-
no te isto u smislu njihova razlaganja na kraju. Još jednom, u stadiju
razvijanja, vizualizacija božanstva pročišćava sklonosti rođenju, a stadij
dovršavanja pročišćava sklonosti smrti.
131
dovršavanja. To također znači da je ovo praksa koju možete vježbati i
dok spavate. Čim se probudite, vježbajte svoj um da se nakon buđenja
sjeti prakse.
132
obrasce tjelesnih navika. Tada recitiramo mantru da bismo pročistili
obrasce govornih navika. Ako pročistimo obrasce govornih navika,
nećemo prianjati ni za koji zvuk koji čujemo. Primjerice, ako nam
netko kaže nešto vrlo negativno, to nas neće ni na koji način dirnuti.
To je pročišćvanje govornih sklonosti ili obrazaca.
Pomislite samo koliko ste se puta okupali – svaki dan peremo svoje
tijelo. Koliko ste puta oprali svoje rublje – možda peremo rublje svaki
tjedan. Ako pomislite na svoj um, od bespočetnog vremena prikupili
smo toliko obrazaca navika u našem umu i potrebno ga je pročistiti
i očistiti čak i više od našeg tijela i našeg rublja. Primjerice, ako cije-
li tjedan ne operete vaše tijelo, ono će se jako zaprljati. U umu smo
zatamnjenja prikupili tijekom brojnih života od bespočetnog vremena.
Tako da zapravo moramo stalno čistiti struju svijesti.
133
bismo trebali barem šest puta tijekom jednog dana i noći potaknuti
ovakav um.
Vajrayana je doista jako teška jer ju morate stalno prakticirati. Ali ako
stalno održavate pomnost, vaš će um postati jasan i čist vrlo brzo.
Peremo naše rublje u perilicama, a perilica za um je izgovaranje mantri
ili vizualizacija lanca mantri. To je baš poput pranja uma u perilici.
Također je iznimno snažno ako ove prakse radite u grupi. Što više ljudi
zajedno prakticira – možda četiri ili tako nekako – praksa će postati
moćnija.
Pitanje 7: Jesu li stvari koje nam se sada događaju u životu uzrokova-
ne stvarima koje smo radili u prošlom životu i stoga sada iskušavamo
plod tih negativnosti? Ako je to točno, je li moguće da se riješimo svega
toga samo spoznajom prave prirode uma ili postoji neki drugi način da
se riješe svi ti problemi?
134
op. prev.). Ono nad čim imamo kontrolu je naša budućnost. Sada se
možemo pripremiti za budućnost, ako pročistimo svoju struju svijesti.
135
Kada izravno vidimo Buddhu, to znači da smo vidjeli svoj um. U tom
trenutku smo u hipu vidjeli tisuće buddha. Buddha je sadržan u umu
svih osjetilnih bića, zato što su sva bića obdarena budinskom prirodom.
136
se rodi kao božanstvo.” A možete se obratiti i Chenrezigu i izgovoriti
njegovu mantru. To može biti korisno da se biće rodi u svijetu bogova,
na primjer.
Ako ste bili pomni dok ste prali pod, tada vaše djelovanje i nije toliko
loše, ali ako uopće niste bili pomni i jednostavno se ubili to stvorenje,
tada je to jako loše. Možete se također pomoliti da se to stvorenje rodi
u Čistoj zemlji velikog blaženstva, u Dewachenu. Pomislite: “Neka ovo
biće više nikad ne doživi lošu inkarnaciju, nego neka u budućnosti ima
dobre inkarnacije.”
Pitanje 9: Neki su mi ljudi pričali da su, dok su čitali određene man-
tre ili pojali sutre, osjetili da ih je netko dotaknuo. Osjetili su prisutnost
određenih bića. Je li to normalno? Jesu li ih to dotakli zaštitnici dhar-
me? Postoje li oni doista?
137
Pojmovnik
Bhumi (skt.) – stadij ili razina. Bhumi doslovno znači tlo, zemlja. Baš kao što
je zemlja oslonac svim bićima, tako su i bhumiji oslonac prosvijetljenim kvali-
tetama. U tom se smislu ovaj termin odnosi na stadije ili razine koje praktikant
prolazi na putu ka probuđenju.
Budinsko polje (Skt. buddhaksetra; tib. zhing khams ili sangs rgyas kyi zhing) ili
čisto područje (Tib. dag pa’i zhing) – prije svega označava čisto područje koje
manifestira buddha ili veliki bodhisattva. Osjetilna bića koja se rode u budin-
skom polju mogu proći stadije puta ka probuđenju bez da padnu ponovo u niža
područja postojanja.
138
Četiri nemjerljivosti – ljubav, dobronamjernost (skt. maitri; pali. metta), suo-
sjećanje (skt. karuna), radost zbog tuđe sreće (skt. mudita), nepristranost (skt.
upekkha).
Daka (skt. dāka; tib. pawo) – doslovno, “heroj”, tantrički ekvivalent bodhisattve
i muški par od dakini.
Kyerim (tib.) – je “stadij razvijanja” prakse, također poznat i kao praksa vizuali-
zacije, kojoj je cilj pročišćavanje naše percepcije u čistu budinsku prirodu.
139
Nirmanakaya (skt.) – budinsko tijelo emanacije.
Sambhogakaya (skt.) – je tijelo buddhe koje ima oblik, a vidljivo je samo bodhi-
sattvama. Sambhogakaya je dimenzija potpunog uživanja, polje potpunog obilja,
s onu stranu dualističkih ograničenja i onkraj prostora i vremena.
Siddhi (skt.) – u prvom redu duhovna postignuća kao što je uvid u prirodu
stvarnosti ili ostvarenje ljubavi i suosjećanja, a u drugom redu i nadnaravne
sposobnosti koje se javljaju kao nuspojave duhovne prakse.
140
Skandha (skt.) – nakupina, hrpa, agregat. Čovjek je, prema budizmu, tek pri-
vremeni zbir pet nakupina: oblika ili fizičkoga tijela (rūpa), osjećaja (vedana),
percepcije ili razumijevanja (samjña), tvorbi (samskara) i svijesti (vijñana).
Sunastajanje (eng. coemergence, tib. lhan cig skyes pa) – znači da sve žive i
nežive stvari s jedne strane, i naša apsolutna stvarnost (skt. dharmata) ne nastaju
kao odvojene niti u različito vrijeme, nego se prvobitno pojavljuju i obitavaju
istodobno, poput vatre i topline, ili vode i vlažnosti. Mahamudra je sunastajanje,
a sunastajanje je mahamudra. Oni označuju isto.
Tilopa (988-1069.) – ključna osoba Karma Kagyu loze, indijski majstor meditaci-
je i mahasiddha, visoko realizirani jogin. Glavni učenik mu je bio Naropa, kome
su izvorno i namijenjene upute za mahamudra meditaciju, sadržane u Ganges
mahamudri. Jedan od 84 mahasiddha vajrayane.
Tri vrste patnje – su 1. patnja promjene: bez obzira u kojem području se nalazili
i koliko god se trenutačno dobro osjećali, naše tijelo, naši osjećaji i naše okru-
ženje su promjenjivi, ništa nije iznad zakona netrajnosti, 2. patnja patnje: očita
patnja, uključuje sav jad donjih svijetova kao i patnju rođenja, starosti, bolesti i
smrti gornjih područja. Uključuje i patnju zbog odvojenosti od onog što smatra-
mo dragim, susretanje s onim što nam je nepoželjno i ne postizanje onoga što
želimo makar se i trudili, i 3. sveprožimajuća patnja: tj. patnja uvjetovanja, odnosi
se na sva iskustva vezana uz skandhe, psiho-fizičke nakupine. Bez obzira osjećali
mi trenutačno blaženstvo ili patnju pa čak i neutralno stanje, uvijek postavljamo
osnovu za buduću patnju, a to stoga što su naše sadašnje skandhe izravni uzrok
budućih skandhi, koje će biti osnova za patnju u budućnosti.
Vinaya (skt.) – jedna od tri “košare”, odnosno zbirki Buddhinih učenja. Bavi se
etikom i pravilima moralnog ponašanja.
141
Vješta sredstva (skt. upāya; tib. tab) – su zapravo suosjećanje, koje je neodvojivi
par mudrosti praznine. Također, sve aktivnosti bodhisattvi motivirane suosjeća-
njem. Prvih pet paramita su vješta sredstva, a šesta paramita je mudrost.
Zasluge (eng. merit, skt. punya, tib. sonam) – dobra karma, pozitivni potencijal
proizveden pozitivnim djelima tijela, govora i uma.
142
Kratka biografija Njegove Eminencije
Garchen Rinpochea
143
Molitva za dug život
Nj. E. Garchen Triptrul Rinpochea