Professional Documents
Culture Documents
ESTETIKA
Novi Sad
2003
Milan Uzelac Estetika
Uvod
www.uzelac.eu 2
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 3
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 4
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 5
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 6
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 7
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 8
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 9
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 10
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 11
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 12
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 13
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 14
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 15
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 16
Milan Uzelac Estetika
U Novom Sadu,
15. oktobra 2002.
www.uzelac.eu 17
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 18
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 19
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 20
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 21
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 22
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 23
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 24
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 25
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 26
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 27
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 28
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 29
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 30
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 31
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 32
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 33
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 34
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 35
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 36
Milan Uzelac Estetika
2. Predmet estetike
www.uzelac.eu 37
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 38
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 39
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 40
Milan Uzelac Estetika
strane oblasti.
Isto tako, filozofska estetika ne teži ni tome da
odredi mogućnosti teorijskog pristupa kojim se koriste
istoričari, kritičari ili interpretatori umetnosti, tako što bi
nekim svojim "savetima" usmeravala suđenje o umetnosti.
Pre bi se moglo reći da estetika uvek ostaje jedan korak iza
umetnosti i njenih faktografskih opisivanja, da poput
Minervine sove svoj let započinje u predvečerje jedne
umetničke prakse, jer "definicija onog šta umetnost jeste,
uvek je unapred označena onim što je ona jednom bila, ali
se legitimira onim što je postala, otvorena prema onom što
će postati i što, možda, neće postati" (Adorno, 1979, 28).
Estetika tako misli samu stvar umetnosti, bez namere da
njoj bude neki nekrolog već da razume način na koji
umetničko delo kao delo uspostavlja identitet sa samim
sobom.
Filozofska estetika pita: šta nama znači umetnost u
našoj istorijskoj kulturi, koja je njena relevantnost za
svakodnevni život; međutim, imajući umetnost za svoj
predmet, estetika kao filozofska disciplina, nikako ne ostaje
ograničena na teorijska pitanja što ih postavlja sama
filozofija. Filozofska estetika daje opšte osnove umetničkoj
kritici i ako se umetnosti posmatraju u ogledalu njihovog
značenja, često će se pokazati da je to ogledalo u manjoj ili
većoj meri zavisno od filozofske estetike, te bi principijelni
odnos između filozofske estetike i umetničke kritike
karakterisalo to da filozofska estetika niti utiče na stvari
umetnosti niti na teoriju umetnosti, ali i činjenica da
filozofija nema direktni uticaj na formiranje tehničkog
samorazumevanja umetnosti. U vezi s teorijom umetnosti i
naukom o umetnosti (posebno u istoriji umetnosti),
filozofskoj estetici se često nameće zadatak da bude naučna
teorija; ona, istina, istražuje osnove predloženih pojmova i
pita o njihovim naučnim oblicima nastojeći istovremeno da
www.uzelac.eu 41
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 42
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 43
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 44
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 45
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 46
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 47
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 48
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 49
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 50
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 51
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 52
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 53
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 54
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 55
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 56
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 57
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 58
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 59
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 60
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 61
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 62
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 63
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 64
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 65
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 66
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 67
Milan Uzelac Estetika
sveta.
Tlo tog privida izvor je transcendentalnog privida u
kome se nalazi zarobljen ljudski um; umetnost, uvek
oslobađajuća i razrešujuća, sa one strane privida hoće da
dospe do onog bitnog same stvari da opeva ono
najumetničkije same umetnosti, jer njena pobuna protiv
privida pobuna je protiv njene objektivizacije. Na tom putu
ona se mora sresti sa filozofijom i takav susret bio bi "znak
jednog novog prijateljstva". Za to je potreban filozof poput
Adorna koji će reći da se "u tastaturi svakog klavira krije
cela Appassionata, da kompozitor mora samo da je izvuče, a
da je za to naravno, neophodan Betoven" (Adorno, 1990, 46).
Filozofi su pozvani da govore o načinu egzistencije
umetničkih dela jer umetnost upravo svojom
"objektivnošću" dovodi u pitanje "realnost" realnog sveta.
Činjenica da je u pojmu svakog umetničkog dela sadržano
protivrečje pošto je sama realnost dela nerealna (pa je delo
realno samo u onoj meri u kojoj je nerealno), putokaz je koji
treba slediti kako bi se sama umetnost mogla razumeti. Ako
se u početku umetnost poziva na realnost da bi potom
ustuknula pred njom to nije činjenica koju treba
"razrešavati", već bitno svojstvo same umetnosti.
www.uzelac.eu 68
Milan Uzelac Estetika
ESTETIČKE KATEGORIJE
www.uzelac.eu 69
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 70
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 71
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 72
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 73
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 74
Milan Uzelac Estetika
1
O tome, opširnije, u knjizi: Uzelac, M.: Uvod u filozofiju I (metaphysica
generalis), Vršac 1998, str. 111-168.
www.uzelac.eu 75
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 76
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 77
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 78
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 79
Milan Uzelac Estetika
LEPO
www.uzelac.eu 80
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 81
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 82
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 83
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 84
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 85
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 86
Milan Uzelac Estetika
tri uslova: celinu, srazmer i sjaj. Lepo je, kaže on, ono što
nam se dopada kad ga vidimo. Srednjovekovni filozofi
nalazili su lepo u svemu što je sadržavalo ta svojstva i
odnose: u svemiru, u čoveku, u zgradama ili u pesmama, tj.
u prirodnim kao i u umetničkim predmetima, a isto tako i u
celokupnom sistemu stvari. Lepota za njih nije bila vezana
samo za proizvode umetnosti (u današnjem značenju te reči)
i zato estetičke ideje ne treba tražiti u teoriji umetnosti,
teoriji igre ili teoriji privida.
Tokom čitavog srednjeg veka važeća formula lepog je
consonantia et claritas; njom se pokušava načiniti
kompromis između pitagorajske tradicije koja insistira na
proporciji i neoplatoničarske koja lepotu vidi kao sijanje i
isijavanje, kao pojavljivanje svetla. Ne treba gubiti iz vida
da, po mišljenju Bonaventure, "u svim telesnim
tvorevinama postoji jedna supstancijalna forma koju imaju
sva tela, a to je svetlost. Svetlost je, smatrao je on, stvorena
prvog dana tri dana pre no što je stvoreno sunce i ona je
telesna, iako je nju sv. Avgustin interpretirao kao anđeosku
tvorevinu. (...) Svetlost nije telo nego forma tela, prva
supstancijalna forma, zajednička svim telima i načelo
njihove aktivnosti, pa različite vrste tela čine stupnjevitu
hijerarhiju prema tome da li više učestvuju u formi
svetlosti" (Koplston, 1989, II/279).
Kod poslednjeg mislioca srednjeg veka i prvog
filozofa novog doba, Nikole Kuzanskog (1401-1464)
nalazimo niz ideja srednjeg veka (simboliku brojeva, ideju o
jedinstvu makro- i mikro-kosmosa, određe-nje lepog kao
proporcije i sjaja) koje on tumači na bitno novi način:
predstava o brojčanoj prirodi lepote nije za njega plod
fantazije već on nastoji da joj iznađe koren u iskustvu a uz
pomoć matematike i logike. Ideja o jedinstvu mikro- i
makro-kosmosa vodi ga tome da ljudsku ličnost vidi kao
božansku, čime se na posve nov način vidi mesto i uloga
www.uzelac.eu 87
Milan Uzelac Estetika
čoveka u svetu.
Tako, po mišljenju Nikole Kuzanskog, lepo u sebi
sadrži tri elementa koji obrazuju dijalektičko trojstvo: (a)
lepo se pokazuje kao beskonačno jedinstvo forme koje se
manifestuje u proporciji i harmoniji. Istovremeno, (b) lepota
je raznovrsna i njoj pripada sve što postoji u svetu, a, kako
jedinstvo koje leži u osnovi lepog pretpostavlja
raznovrsnost, priroda lepog se može izraziti formulom: (c)
jedinstvo u mnoštvu.
Koliko god da se može govoriti o neoplatonizmu kod
N. Kuzanskog, činjenica je da tu više nema one apstraktne
simbolike toliko karakteristične za srednji vek; kod njega
lepota nije sen ili odraz ideje boga, već svaki realni oblik
čulno prosvetljava beskonačna i jedinstvena lepota
adekvatna svim svojim pojedinačnim manifestacijama. Sve
što postoji proizvod je apsolutne lepote i Kuzanski odbacuje
svako hijerarhizovanje lepote jer su svi oblici lepote potpuno
ravnopravni. Kako je lepota univerzalno svojstvo
bivstvovanja, Kuzanski estetizuje celokupnu realnost pa se
u svemu što poseduje formu nalazi istovremeno i lepota.
***
Potrebno je ipak pojasniti bit poimanja lepote u
srednjem veku; u tome nam mogu pomoći izvanredne
analize ovog problema koje nalazimo u knjizi R. Asunta
Teorija lepog u srednjem veku; to je potrebno ponajpre stoga
što za srednjevekovno mišljenje lepota nije bila svrha za
koju su stvarani oni predmeti koje mi danas nazivamo
umetničkim delima. Lepota je bila atribut svojstven
materiji i načinu njene obrade, ukoliko se težilo praktičnoj
svrsi, kojoj je umetničko delo trebalo da služi, i ukoliko se
vodilo računa i o metaforičkom značenju njegova oblika i o
moralnoj pouci koja je bila namenjena onome ko je predmet
pri upotrebi posmatrao. Trebalo je težiti da se posmatraču,
pri korišćenju predmeta, otkrije jedna nadzemaljska i
www.uzelac.eu 88
Milan Uzelac Estetika
nevidljiva stvarnost.
Zahvaljujući tom atributskom karakteru koji se
odnosi na razne aspekte predmetnosti pojam umetničke
lepote je u srednjem veku bio obuhatniji nego u modernom
mišlenju, dok je umetničko delo bilo opus artificiale
(stvoreno, veštačko delo) napravljeno od određenog
materijala i za neku praktičnu svrhu; pritom, ono je bilo
oblikovano tako da je metaforički moglo biti nosilac
određenog značenja i ko se njim služi trebalo je da bude
naveden da sena određen način ponaša u životu, a u isto
vreme zadatak dela je bio da posmatrača uzdigne do
nadzemaljskih vidika. Lepota jednog takvog opus artificiale
nije se odnosila na ovo ili ono od njegovih objektivnih
obeležja, niti na njegovu subjektivizaciju u ličnom delanju
artifex-a, kako to obično danas mislimo, već se lepota
odnosila na sva obeležja predmeta u njihovom jedinstvu. To
jedinstvo je bilo delo koje se, sa stanovišta posmatrača,
videlo kao objekt, a ne kao subjektivni izraz artifex-a.
To znači da je lepota uvek bila podređena nameni,
značenju i cilju predmeta a što se jasno vidi u izlaganju
Tome Akvinskog koji kaže da bi od stakla napravljena
testera bila prijatnija za oko nego gvozdena. Ali ona stoga
ne bi bila bolja, jer lepota mora odgovarati svrsi; a testera
od stakla ne bi odgovarala svojoj svrsi, rezanju.
Kao opus artificiale umetničko delo se nije
razlikovalo od odeće ili pribora. Izgled umetničkog dela bio
je u srednjem veku podređen svojoj neumetničkoj funkciji; u
to vreme kategorija lepog nije se razlikovala od kategorije
korisnog, štaviše, bila je uslovljena ovom poslednjom.
Srednjovekovna svest se nije sa toliko respekta odnosila
prema umetničkim delima kao današnja, zato što je u ovima
videla ono što mi danas određujemo kao industrijski dizajn.
Pokušavao se ostvariti izgled koji po sebi nije bio svrha već
integrativna komponenta funkcije kojoj je predmet imao da
www.uzelac.eu 89
Milan Uzelac Estetika
služi.
Zato su izabrani materijal i tehnika, koja je
primenjivana s obzirom na funkciju kojoj je delo bilo
namenjeno, imali presudan udeo u oblikovanju samog
predmeta. Po srednjovekovnom mišljenju, svakom
materijalu bio je svojstven specifičan, objektivan izgled, koji
je uslovljavao stepen njegove lepote. O ovom izgledu morao
je voditi računa artifex kad je obrađivao materijal. Pri tom
je uvek morao imati na umu svrhu kojoj će delo kasnije
služiti. Oblik nije rezultirao samo iz rada artifex-a nego i iz
grubog materijala, koji je bio jedinstvo svojstava koja su
delovala na čula i koja su dala jedan objektivan "estetski"
aspekt.
Publika je bila naviknuta da ovaj aspekt ima pred
očima i da ga ocenjuje, a artifices su morali iskoristiti sve
njegove mogućnosti. Oni su ga mogli isticati ili skrivati od
pogleda. Ovo poslednje se dešavalo kod bojenih statua
rađenih od neplemenitog materijala, tj. takvog koji je bio
siromašan zbog svog inherentnog izgleda, ali ga je, s druge
strane, lako bilo oblikovati. Tu se nalazimo pred
shvatanjem koje je suprotno današnjem shvatanju. Za nas
su materijal iz kojeg se delo izrađuje i tehnika koja se
primenjuje da bi se taj materijal obradio, samo nosioci
duhovnog lika u kome je suština umetničkog dela. Oni su
ono što su za književno delo slog, hartija i povez. Nasuprot
tome, za ljude srednjeg veka lik je bio sadržan već u
materijalu i određen svojstvima tog materijala. U tom
smislu je lepota umetničkog dela bila slična lepoti bilo kog
materijalnog predmeta.
Umetnička dela stvorena su u srednjem veku kao
metafore koje su nešto drugo značile, i sa tog stanovišta su
dela i procenjivana. Ona su bila kontemplabilna (mogla su
se pri čulnom opažanju ili posmatranju, shvatiti odjednom
kao celina), mogla su se posmatrati kao vidljiv prikaz jedne
www.uzelac.eu 90
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 91
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 92
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 93
Milan Uzelac Estetika
sadržano u njima.
Univerzalna kontemplabilnost i preimućstvo koje je
opažanje imalo nad svakim ljudskim delanjem i znanjem,
učinili su da je lepota u prirodi i umetnosti bila najviši
kvalitet koji je vezivao ovaj svet sa višim svetom, zemlju sa
nebom a čoveka ponovo s bogom. Tako u XIII stoleću Robert
Grostest piše da ja lepota /formositas/ ono čime je svako
biće formosus, tj, čime učestvuje u najvišoj formi - u bogu.
Lepota je sinonim za savršenstvo.
Materija, živa bića i predmeti koje je izradio čovek
savršeni su ukoliko su lepi. Ono što nije neposredno
određeno za posmatranje takođe je lepo, ukoliko se pri
posmatranju kao lep dopada. Do nerazlikovanja prirode i
umetnosti u srednjem vekudolazi iz dva razloga: (a)
umetnost je lepa zato što je kontemplabilna; (b) priroda je
lepa zato što njeno savršenstvo učestvuje u onoj
kontemplabilnosti koju za nas poseduje isključivo umetnost.
Odsustvo tog razlikovanja približava umetnost prirodi (koja
se posmatra objektivistički a ne subjektivistički) i prenosi
bitna obeležja umetnosti na prirodu.
Tako priroda postaje predmet estetičkog
posmatranja koje nadmaša i dopunjuje svaki drugi teorijski
ili praktični odnos prema njoj. Umetnost je objektivna kao i
priroda zato što je priroda lepa. Uostalom, čovek (kao
artifex) se u svom delanju samo ugleda na boga (kao
artifexa) kao tvorca lepe prirode.
Između boga i čoveka postoji velika razlika. Bog
stvara lepotu iz ničega, dok se čovek ugleda na lepotu koja
već postoji, na lepotu boga koja prosijava kroz lepotu sveta.
Moglo bi se reći da je umetnost izraz čoveka a priroda izraz
boga. Zato u srednjem veku, umetničko delo nije lepo zato
što izražava subjektivnost umetnika, već zato što je
umetnik umeo da delu da takvo objektivno savršenstvo da
se ono, kao izraz samoga boga, može staviti u isti red s
www.uzelac.eu 94
Milan Uzelac Estetika
lepotama prirode.
U odsustvu razlikovanja umetnosti i prirode ne treba
videti potiskivanje umetnosti u današnjem smislu, već
njenu superiornost u poređenju sa svakom drugom
ljudskom delatnošću. Pošto umetnost stvara predmete koji
se mogu posmatrati, koji su slični predmetima prirode (i
kao i ovi za posmatranje lepi), umetnost je jedina ljudska
delatnost koja čoveka odista čini sličnim bogu, tvorcu lepe
prirode. Kao oblikovalac lepih stvari čovek postaje pomagač,
saradnik boga.
Umetnost nije neka delatnost odvojena i različita od
ostalih, već aspekt delanja kome je cilj vidljiva lepota
sopstvenih proizvoda. Ako se nijedan ne može nazvati
umetnikom u današnjem značenju te reči, jer i umetnička
dela imaju uvek neku upotrebnu namenu, ipak je svaki
artifex i umetnik pošto se trudi oko lepote svoga dela. On
stvara i za posmatranje, koje je više od praktične delatnosti
kojoj proizvod treba da služi. Njegovi proizvodi su takođe
umetnčka dela.
Odsustvo samobitnosti umetnosti ovde se pokazuje
kao prednost: nijedan artifex nije samo umetnik, ali je svaki
artifex i umetnik. Njegovo "biti umetnik" daje mu kao
artifex-u savršenost. Iz ove savršenosti proističe paradoks
srednjovekovne estetike koja ne zna za razliku umetnosti i
prirode a istovremeno prirodu shvata na isti način kao i
umetnost. Srednjovekovna estetika umetnost u našem
smislu ne razlikuje od svake druge ljudske delatnosti, već
se prema svakoj ljudskoj delatnosti odnosi kao što se mi
odnosimo prema pojmu "umetnosti".
***
Renesansni filozofi bili su više okrenuti prirodi, a
manje razmišljanju o lepom tako da tokom renesanse ova
teorija i dalje važi, iako u modificiranom vidu; lepo je
harmonija i dobra proporcija, piše Alberti, autor slavnog
www.uzelac.eu 95
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 96
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 97
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 98
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 99
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 100
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 101
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 102
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 103
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 104
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 105
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 106
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 107
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 108
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 109
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 110
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 111
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 112
Milan Uzelac Estetika
UZVIŠENO
www.uzelac.eu 113
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 114
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 115
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 116
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 117
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 118
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 119
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 120
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 121
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 122
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 123
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 124
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 125
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 126
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 127
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 128
Milan Uzelac Estetika
TRAGIČNO
www.uzelac.eu 129
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 130
Milan Uzelac Estetika
na tragediju.
U specifična svojstva tragedije Aristotel ubraja
radnju a ne priču (tragedija je "podražavanje delovanjem a
ne pričom" (1449b 26). To se nikako ne slaže sa umetničkim
analizama samog Aristotela, jer, (a) radnja se ne završava
samo u tragediji, već i u drugim žanrovima poezije,
naprimer u komediji; (b) ta pojava je protivrečna s faktom
grčke scene: kao što je svima poznato na sceni se završavaju
samo okončane radnje, no ne uvek - ono što je centralna
radnja tragedije o tome priča vesnik, tako grčka drama za
saopštavanje radnje ne koristi se radnjom nego pričom o
njoj. A po rečima Aristotela ne samo tragedija već i poezija
uopšte koristi se radnjom (1451b 27-9).
Kao naredni momenat ističe se da se tragičko
podražavanje zbiva /perainousa/ posredstvom sažaljenja i
straha kojima se čiste ti afekti (1449b 26-7). No u ovom
određenju nije jasna nijedna reč: nije jasno kakav strah, i
kakvo sažaljenje ima u vidu Aristotel zato što nisu svaki
strah i svako sažaljenje tragični. Što se tiče reči: "očišćenje",
"upravo takvih" i "afekata", o njima postoji viševekovna
literatura koja do naših dana nije došla do nekih određenih
rezultata.
Može se zaključiti da to što se navodi kao određenje
tragedije i što je izazivalo stotine tumačenja svedoči samo o
tome da kod Aristotela nema zapravo nikakvog određenja
tragedije, zaključuje Losev; ono se ili sastoji iz opštih fraza
(koje se mogu odnositi i na druge žanrove) ili je zagonetka
koju Aristotel nije ni sam nalazio za shodno da je bliže
razjasni (Losev, 1975, IV/439-440).
Postoji i shvatanje da poslednje reči i nisu kraj
rečenice i da Poetika dolazi do nas u iskrivljenom obliku, ili,
da nema dve ili tri knjige o kojima su govorili stari, već da
ima samo jednu i to u sumnjivom obliku. Ima i onih koji
tvrde da, kad je o ovom traktatu reč, imamo pred sobom ne
www.uzelac.eu 131
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 132
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 133
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 134
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 135
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 136
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 137
Milan Uzelac Estetika
2
O ovome opširnije: Uzelac, M.: Stvarnost umetničkog dela, Književna
zajednica, Novi Sad 1991; (poglavlje: Hegel i priroda drame, str. 51-
97).
www.uzelac.eu 138
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 139
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 140
Milan Uzelac Estetika
KOMIČNO
www.uzelac.eu 141
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 142
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 143
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 144
Milan Uzelac Estetika
3
Po mišljenju nekih istraživača, ovde Aristotel izgleda upućuje na
izgubljeni deo tog spisa koji nije sačuvan.
www.uzelac.eu 145
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 146
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 147
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 148
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 149
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 150
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 151
Milan Uzelac Estetika
odgovor: zato što je, ipak, konačno sam život takav i zato što
se on, pesnik, na taj način više približava životu nego li
pesnici čiste tragedije. To zacelo ne mo-že svaki pesnik;
pesnik za to mora imati veličinu, unutrašnju širinu, a,
istovremeno, i jedinstvo i snagu sinteze, kojom čini
razumljivim ono što je prividno iskrivljeno i nejedinstveno.
Ali se Šekspir mogao usuditi na svoju sintezu zato što u
životu uvek ima smešnih gluposti koje izazivaju tragične
posledice.
Na vezu tragičnog i komičnog već je ranije ukazao
Hegel: "Na sredini između tragedije i komedije stoji jedna
treća glavna vrsta dramske poezije, ali koja po svome
značaju nije tako korenita, mada u njoj razlika između
tragičnog i komičnog teži da se izgubi, ili se bar obe te
strane, ne izolijući se kao potpuno suprotne jedna drugoj,
približuju jedna drugoj i sačinjavaju konkretnu celinu"
(Hegel, 1970, III/608). Dublje povezivanje tragičnog i
komičnog shvatanja u jednu novu celinu, ističe na istom
mestu Hegel," ne sastoji se u stavljanju tih suprotnosti
jedne pored druge ili u njihovom preobraćanju jedne u
drugu, već u takvom njihovom poravnanju, u kome se one
uzajamno otupljuju. Umesto da dela u komičnoj
izopačenosti, subjektivnost se ispunjava ozbiljnošću
supstancijalnih odnosa i postojanih karaktera, dok tragična
čvrstina volje omekšava a dubina sukoba se poravnava, i to
u tom stepenu da izmirenje interesa i harmonično
ujedinjenje ciljeva i individua postaju mogući (Hegel, 1970,
III/609).
*
Sa raspadom metafizičke tradicije dolazi do krize
lepog koja temelj ima u modernoj umetnosti pa se s pravom
postavlja pitanje na koji se pojam estetika mora orijentisati
budući da se još od 18. stoleća sužava oblast lepog time što
se ovde pominjane kategorije nastoje da se distanciraju od
www.uzelac.eu 152
Milan Uzelac Estetika
RUŽNO
www.uzelac.eu 153
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 154
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 155
Milan Uzelac Estetika
LJUPKO
www.uzelac.eu 156
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 157
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 158
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 159
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 160
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 161
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 162
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 163
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 164
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 165
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 166
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 167
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 168
Milan Uzelac Estetika
1. Pojam umetnosti
www.uzelac.eu 169
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 170
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 171
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 172
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 173
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 174
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 175
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 176
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 177
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 178
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 179
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 180
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 181
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 182
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 183
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 184
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 185
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 186
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 187
Milan Uzelac Estetika
3. Umetnost i tehnika
www.uzelac.eu 188
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 189
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 190
Milan Uzelac Estetika
a. Tehnika i techne
Fenomen tehnike, u današnjem značenju ove reči,
kao najviša forma racionalne svesti što obezbeđujući
postojanost "primorava zemlju da iskorači preko naraslog
kruga svoje mogućnosti i goni je ka onom što više nije
moguće i što je zato nemoguće" (Heidegger, 1982, 38)
postaje izrazit predmet istraživanja tek nakon Hegelove
smrti. Tehnika, kao računajući i ovladavajući oblik
čovekovog odnosa prema prirodi, u toj meri gospodari njim
da se spram tehnike više ne može biti ravnodušan; po
rečima Hajdegera, najviše smo joj izloženi na milost i
nemilost upravo onda kad je posmatramo kao nešto
neutralno (Heidegger, 1967, 5).
Moderna tehnika, upozorava on, nije puko ljudsko
delo (Heidegger, 1967, 18); s druge strane, sam čovek, iako
nije puki slučaj, postaje materijal tehnike. Ako je ona način
pro-iz-vodećeg raskrivanja /Entbergen/, te ako se kao
područje njene biti javlja istina /Wahr-heit/ (Heidegger,
1967, 12), pa je sa ovom bit tehnike u najbližem srodstvu
(Heidegger, 1967, 25), ima razloga (ako znamo da "samo
tehničko ne dospeva do biti tehnike"), da tehniku tretiramo
kao jednu od temeljnih kategorija savremene filozofije, jer
put kroz iskustvo suštine tehnike vodi nas razumevanju po-
stava kao udesa raskrivanja, pri čemu udes /Geschick/ jeste
područje unutar kojeg se raskrivanje dovodi na put; drugim
rečima, tu se nalazimo u području slobode i to slobode koja
se shvata na ontološki način, kao fenomen bivstvovanja. Sa
postavljanjem pitanje bivstvovanja bivaočigledno da prečeg
pitanja, koje poziva na odgovornost da se stalno odgovara,
ne može biti.
Ako smo poučeni time da početak filozofije leži u
www.uzelac.eu 191
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 192
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 193
Milan Uzelac Estetika
reprodukciju kapitala.
Tehnika postaje problematična kad se ima u vidu
kvantitativan princip na kome ona počiva pa se stoga
Hajdeger i poziva na onu često citiranu rečenicu M. Planka:
Wirklich ist, was sich messen laest /Stvarno je ono što se
može meriti/ (Heidegger, 1967, 50). Istovremeno, kako na to
upozorava i Đani Vatimo "tehnika i zbog svog globalnog
projekta po kom se sva bića povezuju u uzročne veze koje su
predvidljive i kojima se može upravljati, predstavlja najviši
domet metafizike" (Vatimo, 1991, 42).
Obično kažemo da je temeljna crta ljudske stvarnosti
delovanje /Wirken/, proizvođenje. Čovek proizvodi ljudski
svet na dvostruki način: to proizvođenje s jedne strane je
proizvođenje društva, a s druge proizvođenje očovečene
prirode. U prvom slučaju reč je o proizvođenju totalne
politike, u drugom, o proizvođenju totalne tehnike. Ovaj
susret politike i tehnike jeste ono što određuje naše vreme.
Njihov temelj je u proizvođenju koje se dešava bez ikakvog
spoljnog cilja i ne služi ničem do proizvođenju.
Ako se ranije proizvodilo radi nečeg drugog, radi
postizanja moći, sada je poslednji cilj moć proizvođenja koja
nije vođena nikakvim ciljem, jer prava moć je u činjenju, u
proizvodnosti a ne u proizvodima. Po sredi je delovanje
kojim čovek proizvodi sebe samog ophodeći se sa ničim a što
je karakteristično za našu epohu; pritom se mogućnost
proizvođenja vidi kao čovekova temeljna osobina budući da
je u stvaralaštvu postavljena njegova bit jer on sam po sebi
nema neko večno bivstvovanje, već je ono šta ostvaruje; to
znači da se bit čoveka temelji u njegovoj moći proizvođenja
koja se prvenstveno pokazuje kao proizvođenje
/Herstellung/ socijalnih odnosa.
Tehnika je način raskrivanja, ali, moderna tehnika
na koju ovde mislimo, razlikuje se od one antičke: ona je
raskrivanje, no ne u smislu poietičkog proizvođenja već u
www.uzelac.eu 194
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 195
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 196
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 197
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 198
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 199
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 200
Milan Uzelac Estetika
b. Tehnika i umetnost
Hajdeger nastoji da se fenomen tehnike dovede u
www.uzelac.eu 201
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 202
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 203
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 204
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 205
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 206
Milan Uzelac Estetika
3. Umetnost i stvarnost
www.uzelac.eu 207
Milan Uzelac Estetika
4
O pitagorejskom shvatanju muzike videti opširnije u knjizi: Uzelac M.:
Estetika muzike I, Akademija umetnosti, Novi Sad 1998, str. 25-37.
www.uzelac.eu 208
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 209
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 210
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 211
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 212
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 213
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 214
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 215
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 216
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 217
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 218
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 219
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 220
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 221
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 222
Milan Uzelac Estetika
deluju na isti način (920a 3-7). Sve ovo važi za čiste zvuke;
sjedinjeni zvuci (symphonia) ne sadrže etička svojstva.
Zašto samo ono što je čujno ima etička svojstva? Zato što
samo melodija sadrži kretanje. Aristotel tako daje i
karakteristiku muzičkog objekta: on sam po sebi sadrži u
sebi energiju, kretanje, i to nezavisno od njegovog delovanja
na nas. Zato je i blizak tako našoj duši. U ovim odgovorima
budi sumnje to što Aristotel naglasak stavlja samo na čiste i
odvojene zvuke a ne na povezane /smešane/ zvuke. To je
stoga što mešanje zvukova nije lepo jer oni se pri mešanju
mute i negativno deluju jedan na drugi. Na tome se i ne
završava Aristotelovo shvatanje muzike jer u istim
Problemima čitamo da se "sazvučju (symphonia) radujemo
stoga što ono kao smeša međusobnih suprotnosti koje
sadrže određene odnose" (921a); mnogoglasje je smetalo
grčkom sluhu i ono je bilo dopušteno samo na osnovu čistog
aritmetičkog i simetričnog principa.
Što se poezije tiče, tu materijal sačuvan u Poetici nije
jednoznačan i nije jasno šta je tu pravo podražavanje
Nesumnjivo je da se tu radi o nekom unutrašnjem
podražavanju i to zato što u ovom traktatu Aristotel brani
tragediju od prigovora upućenih lošem tumačenju pa i kaže:
"taj prigovor se ne odnosi na poetsko delo već na umetnost
glumaca, jer već i rapsod može igrati gestovima" (Poet.,
1462a). Na taj način poezija je utemeljena na unutrašnjem
podražavanju. Ali ranije je već konstatovano kako je
unutrašnje podražavanje muzikalno; prirodno,
pretpostavlja se da poezija podražava ljudske postupke i
radnje. Tako je "tragedija proizvođenje radnje a radnju
izvode neka delatna lica koja imaju ove ili one osobine
karaktera i uma i po ovima određujemo osobine radnji"
(Poet., 1449b-1450a); samo predstavljanje karaktera, radnje
i uma nije specifična karakteristika poezije jer se time bavi
i slikarstvo.
www.uzelac.eu 223
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 224
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 225
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 226
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 227
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 228
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 229
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 230
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 231
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 232
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 233
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 234
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 235
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 236
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 237
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 238
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 239
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 240
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 241
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 242
Milan Uzelac Estetika
4. Umetnost i saznanje
www.uzelac.eu 243
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 244
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 245
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 246
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 247
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 248
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 249
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 250
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 251
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 252
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 253
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 254
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 255
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 256
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 257
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 258
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 259
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 260
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 261
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 262
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 263
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 264
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 265
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 266
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 267
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 268
Milan Uzelac Estetika
samog.
*
Ovde tematizovano ništa, nepredstavljivo i nemislivo
u isti mah, zadobija istoga časa sve karakteristike smrti
koja se kao osnovni egzistencijal javlja na odlučujućim
stranicama epohalnog Hajdegerovog spisa Bivstvovanje i
ništa /Sein und Zeit/: "smrt je mogućnost apsolutne
nemogućnosti opstanka. Ona se razotkriva kao najvlastitija,
neodnosiva, nenadmašiva, mogućnost" (Heidegger, 1984,
250). U smrti kao antropološkom simbolu metafizičkog
ništa (jer ona ne daje ništa opstanku što bi ovaj trebalo da
ostvari) krije se ključ temeljnog ontološkog pitanja i stoga
svaki filozofski govor o smrti samo je pokušaj metafizičkog
opravdanja za zasnivanje jedne negativne ontologije
građene na tlu nebivstvovanja.
Izvesno je da smrt možemo označiti kao jedinu temu
filozofije što ostaje s druge strane metafizike, jer ostajući u
njenom temelju pita šta je metafizika; ona nije model
reverzibilnog (i tako sociološki fenomen), kao što je to slučaj
kod Žana Bodrijara (J. Baudrillard) u njegovoj knjizi
Simbolička razmena i smrt, već prevashodno metafora
nepojmljivog a sveomogućujućeg ništa. Misliti smrt, znači
misliti ništa, misliti temeljno pitanja filozofije, temelj
mišljenja, temelj svega opstojećeg i tako do kraja
radikalizovati pitanje o domašaju kritički zasnovane
kritike; našavši se pred smrću shvatamo da nije reč o
nekom pukom iščezavanju, već o nekom uzmicanju koje je
sasvim posebne vrste: reč je o uzmicanju bivstvujućeg u
celini koje nas spopada u teskobi; ono nas prestravljuje, jer
nakon tog uzmicanja ne ostaje ni pustoš, ostaje samo ništa.
Ono o čemu se ponajpre mora govoriti jeste nadiranje ovog
ništa, vladavina tišine dok opstanak lebdi u praznini.
Možemo govoriti o objavi ničega, o objavi onog pred čim se
povlači bivstvujuće. Izvorna objavljenost ničega jeste ključ
www.uzelac.eu 269
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 270
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 271
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 272
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 273
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 274
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 275
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 276
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 277
Milan Uzelac Estetika
UMETNIČKO DELO
www.uzelac.eu 278
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 279
Milan Uzelac Estetika
1. Umetničko delo
www.uzelac.eu 280
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 281
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 282
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 283
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 284
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 285
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 286
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 287
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 288
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 289
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 290
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 291
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 292
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 293
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 294
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 295
Milan Uzelac Estetika
ne i stvaranje.
Ideja stvaranja iz ničeg Grcima je bila strana;
doduše, demiurg, o kojem čitamo u Platonovom dijalogu
Timaj, proizvodi svet ali ne ni iz čega, već iz materije i
preegzistirajuće ideje - on se shvata kao graditelj sveta, a ne
kao tvorac kakav je hrišćanski bog čije stvaranje je čin
davanja postojanja shvaćen kao trajno stanje. Iako su Grci
imali dva izraza za stvaraoca (demiurgos i poetes), slikar,
kako ističe Platon, nije nijedno od ta dva (Pol. 597d).
Ljudi srednjeg veka tvrdili su da stvaranje iz ničeg
postoji ali da je ono isključivo atribut boga. Učenje o
stvaranju sveta bilo je tajna vere i dogma hrišćanske
religije; Toma Akvinski smatra da se sama činjenica
stvaranja ne može dokazati, ali da na pitanje da li je svet
postojao oduvek ili je nastao sa vremenom filozofija nema
odgovora, pa činjenica da je stvaranje izvršeno u vremenu
jeste stvar vere. Religijska koncepcija stvaranja ne
implicira pojam početka; svet nije stvoren u ovom ili onom
trenutku, već je stvaranje trajno stanje stvari; stoga je
istorija sveta neprestano stvaranje. Stvaralaštvo dakle
postoji, ali ljudi nisu za njega sposobni.
Do preokreta dolazi u vreme renesanse, u vreme
kad ljudi počinju da osećaju nezavisnost i slobodu: M. Fičino
smatra da umetnik izmišlja svoja dela; tada se po prvi put
čuje da umetnik unapred određuje svoje delo (Alberti), da
on oblikuje unapred po svojoj ideji (Rafael), da primenjuje
oblike kakvih nema u prirodi (Leonardo), da umetnik
realizuje svoju viziju (Mikelanđelo), te da se umetnici
(slikari) koriste istim slobodama kao pesnici i ludaci
(Veroneze). Tako, u doba renesanse, a pod znatnim uticajem
N. Kuzanskog, pojam creatio počinje da se koristi i kad se
govori o ljudskom stvaranju: pesnik ne samo da izmišlja
nego i iznova svara (de novo creat); pesnik stvara slično
bogu. Kuzanski ističe da je stvaralački princip podjednako
www.uzelac.eu 296
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 297
Milan Uzelac Estetika
b. Fantazija
Umetničko delo proizlazi iz duha i za njega je
potreba subjektivna staralačka delatnost iz koje delo
nastaje i kao proizvod postaje radi drugog, radi neposrednog
posmatranja i doživljavanja od strane publike; ta delatnost
umetnika naziva se fantazija.
Tokom helenskog, i u potonjem helenističkom
periodu srećemo pojam podražavanje i ovaj se primenjuje
na sve oblasti stvarnosti; tek kod Cicerona sreće se razlika
između realnih modela umetnika i ideje lepog predmeta u
njegovoj svesti, a nekoliko stoleća kasnije Filostrat praveći
razliku između proste kopije i tvoračkog stvaranja
(naspram mimesisa) uvodi pojam fantazija (phantasia).
*
Grčki termin phantasia potiče od glagola phaino
(pojaviti se) a tom glagolu srodan je i termin phainomenon
(pojava). Phantasia kao snaga zamišljanja stvara slikovite
produkte, odraze (eikasia); ovaj poslednji izraz nastao je od
glagola eiko (a što znači: biti sličan, izgledati). Eikasia ima
dvostruko značenje: (a) sličan i (b) prividan odraz. Ta
dvostrukost karakteriše fantaziju (odnosno maštu): (1)
fantaziju možemo shvatiti kao izvornu delatnost koja
uočavajući sličnost otkriva veze i time omogućuje da se
www.uzelac.eu 298
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 299
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 300
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 301
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 302
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 303
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 304
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 305
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 306
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 307
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 308
Milan Uzelac Estetika
a. Estetski doživljaj
H.G. Gadamer piše da kao što je umetničko delo kao
takvo svet za sebe, tako je i ono što je estetski doživljeno
(kao doživljaj) udaljeno od svih istinskih veza. Izgleda da je
upravo određenje umetničkog dela da postane estetski
doživljaj, tj. da onoga koji doživljava jednim udarcem
istrgne iz sklopa njegovog života snagom umetničkog dela, a
ipak da ga istovremeno veže za celinu njegovog opstojanja
(Gadamer, 1978, 98). Pokazuje se da objekt saznanja i
estetskog doživljaja ne može biti isti, jer estetski doživljaj
vodi konstituisanju estetskog predmeta koji se ne može
svesti na realni predmet. Zato se estetski akt i određuje kao
stav kojim se prilazi umetničkom delu i čini ga niz funkcija
i akata kojima se shvata estetski predmet.
Estetski doživljaj počinje "kad se na fonu opaženog
ili posredstvom fantazije predstavljenog realnog predmeta
ispolji neki posebni kvalitet (obično kvalitet oblika), koji
onoga što doživljava ne ostavlja hladnim", već ga prenosi u
osobeno stanje uzbuđenja. Uzbuđenje izazvano ovim
kvalitetom Ingarden naziva "estetskom prvobitnom
emocijom"; ona je sastavljena iz mnoštva momenata i
odlikuje se težnjom za posedovanje kvaliteta koji uzbuđuje i
istovremeno je kristalizacioni centar estetskog predmeta.
Estetski doživljaj je celina izdvojena iz prirodnog
www.uzelac.eu 309
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 310
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 311
Milan Uzelac Estetika
b. Pojam ukusa
Skriveno čulo za koje Ciceron kaže (De oratore, III,
50) da razlikuje dobro od zlog ne oslanjajući se na prave
razloge, jeste sposobnost koju su u XVIII stoleću
metaforično nazivali "ukusom"; kada se odustalo od
pokušaja definisanja lepog koje se svakom činilo drugačijim
(a što je onda vodilo u relativizam) došlo se na ideju da bi
teorija lepog mogla biti zamenjena teorijom ukusa, tj.
jednom teorijom estetskog doživljaja. Tako nešto moglo se
dogoditi u vreme intenzivnih psiholoških istraživanja kakvo
je bilo doba prosvećenosti; ovom pojmu je tada poklanjana
tolika pažna da je čitavo to stoleće nazivano stolećem
kritike ukusa. Tada se smatra da je ukus osećanje za lepotu
i nedostatke prisutne u umetnostima: to je neposredno
razlikovanje, kao razlikovanje jezika i nepca, koje pretiče
razmišljanje (Dalhaus, 1992, 13).
Ako nakon XVIII stoleća uticaj teorija koje
umetničko tumače ukusom počinje da jenjava i u prvi plan
www.uzelac.eu 312
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 313
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 314
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 315
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 316
Milan Uzelac Estetika
ukus čini pravi probni kamen ovih pravila. Zbog toga ili
treba ovo ime ponovo uvesti i zadržati ga za učenje koje je
prava nauka (čime bi se približili jeziku i smislu starih, kod
kojih, po rečima Kanta, beše vrlo čuvena podela saznanja
na aistheta kai noeta) ili ga treba deliti sa spekulativnom
filozofijom, pa reč estetika upotrebiti delom u
transcendentalnom smislu, a delom u psihološkom značenju
(Kant, 1990, 52).
S tim problemom da je pravilo ukusa čisto empirijski
opšte te da je filozofska kritika ukusa očigledno
nesprovodljiva, bavi se Kant u Kritici čistog uma. U okviru
opšteg određenja uslova mogućnosti saznanja ima on u vidu
doduše to da svo saznanje počinje sa iskustvom koje nam je
pristupačno putem čula i da je istinitost tog saznanja
uslovljena tim pristupom predmetima. Ali, estetika kao
učenje o sudovima ukusa (ili, kako Kant kaže: estetika u
psihološkom značenju) ne može prevladati empirijsku
osnovu iskustva. Estetika, u posebnom značenju te reči, kao
učenje o ukusu i prosuđivanje umetnosti, ima posla sa
specifičnim sudovima o čulnom iskustvu a koji su uslovljeni
umetnošću, lepim predmetima koji se razlikuju od
predmeta koje nalazimo u prirodi. Ali, tu je reč o takvom
iskustvu koje nije objektivno i stoga je samo privatno i ima
individualno važenje.
Tako se i dešava da se ističe zahtev da subjektivni i
individualni sud ukusa bude opšteprihvaćen; međutim taj
zahtev ostaje neutemeljen. Na osnovu toga Kant dolazi do
zaključka da estetika u smislu jedne adekvatne filozofije
umetnosti nije moguća. Međutim, u Kritici moći suđenja
on, možda iznenađujuće, daje predlog za jednu temeljnu
filozofsku estetiku koja bi polazila od opštosti suda ukusa.
On je određuje kao "istraživanje o ukusu kao estetskoj moći
suđenja a koje se vrši ne radi vaspitanja i kulture ukusa
(jer će kultura ukusa ići, kako do sada tako i ubuduće,
www.uzelac.eu 317
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 318
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 319
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 320
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 321
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 322
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 323
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 324
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 325
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 326
Milan Uzelac Estetika
4. 1. Vrednost u umetnosti
Pitanje o vrednosti umetnosti jeste pitanje o mestu i
ulozi koju umetnost ima u ljudskom životu; pritom je
moguće razlikovati istorijsku dimenziju pitanja (kada se
hoće nešto reći o ulozi koju ova ima unutar šireg sistema
www.uzelac.eu 327
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 328
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 329
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 330
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 331
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 332
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 333
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 334
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 335
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 336
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 337
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 338
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 339
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 340
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 341
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 342
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 343
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 344
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 345
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 346
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 347
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 348
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 349
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 350
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 351
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 352
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 353
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 354
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 355
Milan Uzelac Estetika
istinsko).
Kako je moguće da u jednom času dođe do tog da
onog istinskog nema? Može li ovo biti ikad dovedeno u
pitanje? Prvi odgovor bio bi negativan: ne može se dovesti u
pitanje egzistentnost istinskog već samo njegovo prisustvo;
odsustvo inače uvek prisutnog pokazuje se onda kao
posebno stanje, kao stanje noći, tj. kao stanje kojim
dominira samo jedan elemenat od večno sukobljenih
kosmičkih moći: noć. Sila dana povukla se u sebe. Pitanje je
da li uopšte i postoji? Drugi odgovor, pođemo li tragom
Hajdegera, mogao bi biti pozitivan: sila dana postoji u
svetosti te noći, u njenoj čudnovatoj svetlini koju čini (i
određuje) posebno vreme što nastankom svetske noći
počinje i što se nestankom iste završava. Kako u oskudnom
vremenu može biti sadržan još samo obrat, taj obrat mora
doći iz temelja, iz bezdana. Bezdan sveta mora u svojoj
odsutnosti biti iskušan i izdržan sred svetske noći. Kao
otvoreno tad ostaje pitanje: da li noć svojim trajanjem
prevazilazi vreme? Treba, takođe, imati u vidu da sveto
otvara bivstvovanje s obzirom na spas /Heil/ koji ne može
biti mišljen bez otvorenosti sukoba, opasnosti, zalutalosti
/Irre/ koji opet stoje u sticaju bivstvovanja /Ereignung des
Seins/ (Siewerth, 1987, 503).
Ako se prihvati pak druga mogućnost, mogućnost
neegzistentnosti istinitog, a ova je tu latentno prisutna kao
kontrarna pozicija ontičke mogućnosti istinitog (što samo
kao način sveta dospeva u ravan ontološkog pitanja), onda
se dovodi u pitanje egzistencija sveta ali i njegove osnove
što čini podlogu blizine. U navedenom radu M. Hajdeger
pokušava da opravda opstanak egzistencije pesnika; on
nalazi da su oni, kako ih pesnik Helderlin imenuje u svojoj
čuvenoj pesmi Hleb i vino /Brod und Wein/, sveti sveštenici
što hode od jedne do druge zemlje u svetoj noći (Heidegger,
1977, 272), te da njihovoj biti, ukoliko su istinski pesnici,
www.uzelac.eu 356
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 357
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 358
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 359
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 360
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 361
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 362
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 363
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 364
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 365
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 366
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 367
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 368
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 369
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 370
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 371
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 372
Milan Uzelac Estetika
2. Umetnost i igra
www.uzelac.eu 373
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 374
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 375
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 376
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 377
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 378
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 379
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 380
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 381
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 382
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 383
Milan Uzelac Estetika
3.Umetnost i egzistencija
www.uzelac.eu 384
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 385
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 386
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 387
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 388
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 389
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 390
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 391
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 392
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 393
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 394
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 395
Milan Uzelac Estetika
1987, 256).
Određivanje umetničkog dela tako što će se kao
njegove karakteristike izdvojiti stajanje-u-sebi i otvaranje
sveta /Welt-Eroeffnen/, na način kako to čini Hajdeger,
omogućuje, po rečima Gadamera, da se izbegne povratak
tumačenjima u čijoj bi osnovi bio pojam genija, kako je to
činila klasična estetika. U takvom nastojanju ontološka
struktura dela može se razumeti nezavisno od
subjektivnosti stvaraoca ili posmatrača, i to stoga što
Hajdeger, pored pojma sveta (kome delo pripada i koji delo
postavlja i otvara), koristi svetu suprotam pojam, pojam
zemlje. Zemlja se suprotstavlja svetu, ali se oba fenomena
potom stiču u umetničkom delu.
Umetničko delo ne upućuje na nešto, kao što znak
upućuje na značenje, već sebe pred-stavlja u svome
bivstvovanju tako da samog posmatrača primorava na
bivstvovanje u njemu. Ono je stoga tako prisutno, i tako
postoji da sve iz čega je izrađeno (kamen, boje, ton, reči)
dobijaju u njemu posebnu, specifičnu egzistenciju. Tonovi u
muzičkom delu su više tonovi no što su to šumovi ili tonovi
inače, boje na slici su više boje no što su to boje u prirodi;
ako razlikujemo ton u delu od tona u realnosti, to znači da
ono što nastaje u delu i što u njemu postoji jeste biće
sopstvene zatvorenosti (to je boja u njenoj drugosti,
suprotnosti) i za to Hajdeger koristi izraz zemlja u smislu
bivstvovanja zemlje /Erde-Sein/ (Gadamer, 1987, 256-257).
Zato zemlja nije materijal već ono iz čega sve nastaje i u šta
sve propada.
Ako se može reći da svet nastaje u nekom
umetničkom delu onda je to nastajanje istovremeno
prelazak u mirujući oblik te tako umetničko delo dobija svoj
mir; ono ima sopstveno bivstvovanje koje nije u
doživljujućem subjektu niti od ovog prima svoje značenje;
njegovo bivstvovanje ne može se dokučiti u doživljaju već je
www.uzelac.eu 396
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 397
Milan Uzelac Estetika
sjaju lepote, pri čemu, lepota nije neka osobina već pravo
bivstvujuće što se pokazuje u svom čistom i nepromenljivom
vidu (103). Tako su umetnička dela svojom egzistentnošću
nešto što je bitno drugačije od stvari i nešto što predmete i
izrađene upotrebne stvari uveliko premašuje; kao epifanija
božanskog, kao moć obrazovanja, ne stvarnosti, već, njene
ideje, umetnička dela svedokuju o vezi čoveka i vladajućeg
božanskog pa stoga poseduju posebni metafizički rang.
U svom poznatom radu Stvar Hajdeger će ići korak
dalje. Tematizujući realnu prostornost sveta kao nešto
najmanje upitno a time i "najneproblematičnije", Hajdeger
dovodi u pitanje ono što nam je naizgled najbliže pa time i
najneposrednije: sam pojam blizine, a time i ono što nam se
čini da je blizu, da je neposredno tu, dakle: samu stvar.
Hajdegera pre svega interesuje suština stvari, zbirajuće
bivanje njenog četvorstva (Heidegger, 1967, II/46). Taj
korak dalje Hajdeger čini time što blizinu vidi u
stvarovanju /Dingen/ stvari; stvar stvaruje tako što prebiva
kao zemlja i nebo, kao božanstva i smrtnici. Stvar bivstvuje
na četvorostrukom temelju, u sjedinjujućem četvorstvu. Ovo
četvorstvo treba razumeti kao svetovanje sveta; s jedne
strane, svet postoji ukoliko svetuje, a s druge, stvar stvaruje
svet. Stvar kao stvar mislimo onda kad pustimo da ona u
svojoj stvarosti postoji u vladavini sveta (II/53). Stvarost
stvari dokučuje se u približavanju svetu i to približavanje je
suština blizine; u njemu tek, ogleda se igra sveta. Izostane
li blizina izostaje i rastojanje pa sama stvar kao stvar biva
poništena. Stvar umetnosti, o čemu je ovde zapravo jedino i
reč, biće dovedena u ravan gde se ispituje veza sveta,
objekata uopšte i igre.
Same stvari, ističe se sad, ne pojavljuju se
zahvaljujući čovekovoj delatnosti, već pre, njegovoj budnosti
što se ogleda u ustuknuću pred mišljenjem; ovo je pak
moguće samo kad svet svetuje kao svet, jer stvari, budući
www.uzelac.eu 398
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 399
Milan Uzelac Estetika
b.a. Svet
U odnosu na Hajdegerov pojam sveta treba otkloniti
moguće nesporazume ne samo sa vulgarnim shvatanjem
sveta nego i sa tradicionalnom racionalnom kosmologijom.
Kada se iz tradicije racionalne metafizike hoće postaviti
problem sveta onda se, kao što je poznato, obično polazi od
razlike sveta i boga: Svet je u tom slučaju celina ne-
božanskih i uopšte izvan-božanskih bivstvujužih. U
hrišćanskom smi-slu razlika između sveta i boga postavlja
se kao razlika stvorenog i, naspram njega, nestvorenog. Deo
tako shvaćenog sveta jeste, naravno, i čovek. Ali čovek nije
samo deo sveta, već oduvek i istovremeno onaj koji stoji
naspram sveta. To stajanje spram sveta ima smisao imanja
sveta kao onog u čemu se čovek kreće, čemu se on
suprotstavlja, čime on vlada i čemu služi, ali i onoga čemu
je on prepušten (Heidegger, 1983, 262).
Nasuprot tradicionalnom shvatanju po kome je svet
ono stvoreno naspram nestvorenog boga, pri čemu je čovek
deo sveta koji stoji nasuprot njega, Hajdeger u delu Sein
und Zeit fenomen sveta razrađuje s obzirom na način kako
se mi pre svega i ponajčešće u svetu svakodnevno krećemo.
Svet se tu određuje iz perspektive opstanka, odnosno on se
razumeva kao karakter opstanka /Dasen/ samog
www.uzelac.eu 400
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 401
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 402
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 403
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 404
Milan Uzelac Estetika
b.b. Tlo
Da novo mišljenje sveta ne bi ostalo prazno potrebno
je uvesti i nove pojmove: prostor i vreme ne više kao
subjektivne forme čulnosti već kao "otvorenost neba i
zemlje", "pojavljivanje" bivstvovanja, prostor igre
bivstvujućeg. U tom svetlu treba razumeti i Hajdegerov
pojam "tlo". Valja se setiti da se ovaj pojam sreće već u
Huserlovom spisuIdeen I, u kome se za "prethodno
bivstvujući svet" kaže da nije "jedno univerzalno tlo
bivstvivanja" (Husserl, 1950, 68). Odavde do Hajdegera nije
dalek put. Ali ne samo to. Huserl već 1913. godine
anticipira i Hajdegerovu metaforizaciju tla u "zemlju"
pripremajući time osnovu za Hajdegerovo tematizovanje
istine (iz svetskosti čoveka) kao posledice sukoba sveta i
zemlje. Dakle, i u fenomenologiji nije reč samo o tlu na
kojem se gradi, temelji, već i o tlu u kome se koreni. Ovom
motivu korenovanja kao zornoj predstavi odnosa metafizike
www.uzelac.eu 405
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 406
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 407
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 408
Milan Uzelac Estetika
b.c.. Pozornica
Ovde dospevamo do trećeg pojma iz navoda kojim
smo počeli naša razmatranja. Svet je pozornica, poprište
sukoba neba i zemlje. On nije neka stvarovita celina, već
kako jedna celina prostora, tako i celina vremena, odnosno
celina pojavljivanja. Problem sveta postavlja se stoga, da
upotrebimo ovde zgodan Finkov izraz, u njegovom
trojedinstvu Fink, 1990, 196). Trojedinstvo drame sveta
odražava bivstvovanje samo.
Za nas je sada posebno zanimljiv momenat
pozornice, jer nam on pomaže da reljefnije ocrtamo
nagoveštenu vezu sveta i umetnosti. Pozornica je mesto
otelotvorivanja, mesto pojavljivanja umetničkog dela. To je,
kao što je poznato, i tema spisa Izvor umetničkog dela u
kome svet i zemlja nastupaju kao suprotstavljene moći.
Upravo taj sukob se očituje na umetničkom delu koje se
pokazuje kao organon filozofskog saznanja, naime medium
spoznavanja fundamentalnih ontoloških principa. Jedan od
njih je i "sukob sa zemljom". Gde ima sveta tu ima i
njegovog sukoba sa zemljom. Zato u ovom Hajdegerovom
spisu, prema uverljivom Finkovom zapažanju, nalazimo i
jedno drugačije određenje istine: istina je tu, naime
smeštena u sukob sveta i zemlje. Sukob sveta i zemlje nije
samo jedna pesnička slika; ona označava jednu temeljnu
filozofsku misao o bivstvovanju istine. Istina kao
neskrivenost /aletheia/ se, naime, razumeva kao sukob
sveta (koji nosi bivstvovanje ljudskog opstanka) i zemlje kao
nečeg ne-ljudskog. Sukob sveta i zemlje je istina, odnosno:
istina se događa kao sukob. Istina se više, dakle, ne
interpretira polazeći od čoveka (od njegovog sveta
www.uzelac.eu 409
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 410
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 411
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 412
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 413
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 414
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 415
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 416
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 417
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 418
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 419
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 420
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 421
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 422
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 423
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 424
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 425
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 426
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 427
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 428
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 429
Milan Uzelac Estetika
modernosti.
Pogrešno bi bilo izjednačavati pojmove avangarde i
modernizma. Dok je avangarda dvadesetih godina bila
napad na visoku umetnost 19. stoleća odvojenu od
svakodnevnog života, te je tada nova umetnost svoj osnovni
zadatak videla u nastojanju da se "umetnost porekne
životom", da se smešaju umetnost i život, dotle je
modernizam ostao vezan za tradicionalan pojam umetnosti,
za pojam autonomnog umetničkog dela; suočen sa
spajanjem estetike, politike i svakodnevnog života (u
nacističkoj Nemačkoj tridesetih godina) Adorno se zalagao
za autonomiju umetnosti.
Desilo se da upravo takva moderna umetnost
ponikla u opiranju politizaciji i upotrebi umetnosti u
vanumetničke svrhe pedesetih godina putem masovne
reprodukcije i kulturne industrije bude i sama
institucionalizovana i iskorišćena za potrebe dnevne
politike; već šezdesetih godina uočava se pobuna, ali ne u
smislu odbacivanja modernizma, već pobuna protiv
institucionalizovane varijante modurnizma. Ta pobuna se
kasnije određuje izrazom postmoderna.
Šezdesetih godina se ponovo otkriva avangarda
dvadesetih, nadrealizam, aktualizuje se teorijsko delo
Valtera Benjamina (W. Benjamin, 1892-1940) (čije se
zalaganje za avangardu sad prihvata kao argument
postmoderne protiv moderne). Jedna od propratnih pojava
tada je pokušaj revalorizacije popularne kulture koja se
javlja kao izazov moderoj umetnosti, te imamo rokenrol,
folk-muziku, likovne prikaze svakodnevice, hepening,
alturnativno i ulično pozorište, jenjavanje kritike moderne
mas-kulture, psihodeličnu umetnost "acid-roka"... Drugim
rečima: dovođenjem u središte umetničkog interesa do tad
zanemarivanih fenomena s periferije ljudske egzistencije
obnavlja se buntovništvo koje je u početku bilo ugrađeno u
www.uzelac.eu 430
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 431
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 432
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 433
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 434
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 435
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 436
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 437
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 438
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 439
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 440
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 441
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 442
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 443
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 444
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 445
Milan Uzelac Estetika
Pitanje dekonstrukcije
www.uzelac.eu 446
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 447
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 448
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 449
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 450
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 451
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 452
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 453
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 454
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 455
Milan Uzelac Estetika
5
Perspektive metafizike, SPb. 2000, str. 297-310.
www.uzelac.eu 456
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 457
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 458
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 459
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 460
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 461
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 462
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 463
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 464
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 465
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 466
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 467
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 468
Milan Uzelac Estetika
6
O svemu tome videti opširnije u knjizi: Uzelac, M.: Fenomenologija sveta
umetnosti, Novi Sad 2008.
www.uzelac.eu 469
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 470
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 471
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 472
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 473
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 474
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 475
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 476
Milan Uzelac Estetika
dospeti na svetlo.
Naše uporno obraćanje fenomenološkoj filozofiji
upravo ovde nalazi svoje istinsko opravdanje; nije reč o
vaskrsavanju onog što je prošlo, već o nastojanju da se uz
pomoć prošlog probudi još neiskazano buduće. Upravo
fenomenološka filozofija to omogućuje. Nije naodmet
podsetiti da je već "otpisana" Huserlova fenomenologija
nakon Drugog svetskog rata (kad su filozofija egzistencije i i
egzistencijalizam počeli da gube svoj sjaj) sa objavljivanjem
spisa Krisis (1954), opet postala aktuelna i koliko predmet
toliko i podsticaj novih istraživanja. Radikalnost njenog
načina postavljanja problema i dalje ostaje tema dana;
njena metoda istrajnog vraćanja izvorima oličena u
stavljanju u zagrade svega naknadno dobijenog samo je
način da se dospe do tla koje je garant egzistentnosti čak i
onoga što prvi fenomenolozi nisu imali u obzorju.
Već prvih decenija XX stoleća beše vidno nastojanje
fenomenologa da estetika ne bude redukovana ni na
istraživanja usmerena samo na ono subjektivno (na
stvaralačke doživljaje i delatnosti iz kojih nastaju
umetnmička dela, ili na primalačke doživljaje koji se svode
na sticanje utisaka i uživanje u delima), niti isključivo na
ono objektivno (na predmete, odnosno, umetnička dela).
**
S neprestanim proširivanjem obima pojma
umetničkog dela, a što je za posledicu imalo permanentnu
potrebu za redefinicijom i pojma umetnosti, i sama estetika
kao filozofska disciplina našla se u nezavidnoj situaciji:
jednako je ugrožen kako njen smisao tako i smisao
umetnosti i egzistentnost umetničkog dela; nakon prolaznog
"postmodernog" verovanja da suštine nema, budimo se iz
"dogmatskog dremeža": suština se sreće tamo gde je
najmanje očekujemo - u načinu konstituisanja prostora
umetničkog dela. Učenje o nesupstancijalnosti počinje
www.uzelac.eu 477
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 478
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 479
Milan Uzelac Estetika
VAŽNIJA LITERATURA
www.uzelac.eu 480
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 481
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 482
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 483
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 484
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 485
Milan Uzelac Estetika
www.uzelac.eu 486
Milan Uzelac Estetika
ISBN 86-499-0049-6
111.852 (075.8)
УЗЕЛАЦ, Милан
Estetika/Milan Uzelac, - Novi Sad : Akademija umetnosti 1999
(Novi Sad : S print). – 345 str. ; - (Edicija Univerzitetski udždenik ; br.
96)
a) Естетика
COBISS.SR-ID 143904519
www.uzelac.eu 487