Laplaceova transformacija i

Fourierov red
 Zadatak 1
Shemom na donjoj slici dana je RLC mreža s dvije konture.

Napon na izvoru jednak je u t = 120 sin 377t V . Odredite struje i , i i i u trenutku t te

ih prikažite grafički na intervalu od 0 do 15 ms. (Uputa: koristite Kirchoffove zakone da biste
postavili sustav linearnih diferencijalnih jednadžbi za struje i padove napona u danoj mreži,
pa zatim riješite taj sustav pomoću Laplaceove transformacije.)

Rješenje

Primjenom I. Kirchoffovog zakona dobivamo jednadžbu za struje:

= + .
Primjenom II. Kirchoffovog zakona dobivamo jednadžbe za padove napona:
= + ,
= + ,
= .
U dobivene jednadžbe uvrstimo izraze za napone, za pojedine komponente iz t domene.
domena domena

= ∙ ! = ∙"

$
=# ! =# " −# 0
$
$
=& = " =& ! −& 0
$
(
1 1 0
= 0 + ' $ ! = " +
& &
)

+
= * ∙ sin + ! =*
++

2
Dobivamo sljedeći sustav jednadžbi:
(
$ 1
# + ' $ + 0 = A sin ωt ,
$ &
)
(
1
' $ + 0 + ∙ = A sin ωt ,
&
)

+ = .

Nad ovim sustavom jednadžbi vršimo Laplaceovu transformaciju i dobivamo sljedeće

jednadžbe:
1 0 +
# " −# 0 + " + =* ,
& ++

1 0 +
" + + " =* ,
& ++

" −" −" = 0 .

Iako zadatkom nisu početni uvjeti zadani, uzimamo kao početne uvjete sljedeće vrijednosti:
0 = 0, 0 = 0 .

Uvrštavanjem početnih uvjeta dobivaju se sljedeći izrazi:

1 +
" +# " =* ,
& ++
1 +
" + " =* ,
& ++
" −" −" = 0 .

Dobivene jednadžbe zapisujemo u matričnom obliku:

.∙" =!
1 +
1 # 04 " 1* ++ 4
0& 3 0 + 3
01 0 3 5" 6=0
* 3
0& 3 " 0 ++ 3
/1 −1 −12 / 0 2

" = .7 ! .
Rješenje matrične jednadžbe je:

3
Pri ćemu inverzna matrica . 7 ima sljedeći oblik:
1 & &# #&
.7 = 81 + & −1 − 9
#& + # +
−1 1 + &# −#

1 1 1
ili
1 4
1 0 #& #& #& 3
.7 = 1+ & −1 − 3 .
1 1 0
+ + 1 1 1 1
& #& 0 − + −
3
/ #& #& & 2

Rješenje " :
+ & +#
" =*∙ ∙ ∙8 9
++ #& +# +
#
1 1
ili
1 + 4
+ 0# 3
1
" =*∙ ∙ ∙0 3 .
++ 1 1
+ & + #& 0 # 3
0 1 3
/ 2

Ovo rješenje potrebno je inverznom Laplaceovom transformacijom preslikati iz s u t domenu.

Inverzna Laplaceova transformacija izvedena je u Wolfram Alfa i Xcas-u.

4
Wolfram Alpha
Z={{1/ K*s ,L*s,0},{1/ K*s ,0,R}, {1,-1,-1}}
U={{A*w/ s^2+w^2 },{A*w/ s^2+w^2 },{0}}
S=Inverse Z .U
S1=InverseLaplaceTransform S 1,1 ,s,t
Plot {S1},{t, 0, 0.015}

Slika 1 i1(t)

S2=InverseLaplaceTransform S 2,1 ,s,t

Plot {S2},{t, 0, 0.015}

Slika 2 i2(t)

S3=InverseLaplaceTransform S 3,1 ,s,t

Plot {S3},{t, 0, 0.015}

Slika 3 i3(t)

5
Xcas
Z:= 1/ C*s ,L*s,0 , 1/ C*s ,0,R , 1,-1,-1
U= A*w/ s^2+w^2 , A*w/ s^2+w^2 , 0
I:=inv Z *U
factor I
// Dobivamo:

I1= ilaplace I 1,1 ,s,t

I2= ilaplace I 2,1 ,s,t

I3= ilaplace I3,1 ,s,t

title="Grafovi I";
labels= "t","i" ;
plot I1, t=0..0.015, color=black, thickness=2, legend="i_1" ;
plot I2, t=0..0.015, color=blue, thickness=2, legend="i_2" ;
plot I3, t=0..0.015, color=green, thickness=2, legend="i_3" ;

Slika 4 Prikaz grafovova struja , , .

6
 Zadatak 2
Zadana je linearna diferencijalna jednadžba b cc + b = d e , gdje je
0, 0 ≤ e < 1,
d e = f1, 1 ≤ e < 2,
0, e ≥ 2.

b 0 = 0 i b c 0 = 0. Prikažite graf dobivene funkcije na segmentu 0, 5 .

Koristeći Laplaceovu transformaciju, odredite ono partikularno rješenje za koje vrijedi

Rješenje

Kako bismo pronašli Laplaceovu transformaciju lijevog dijela jednadžbe trebamo primjeniti
teorem o deriviranju originala.

Neka je funkcija j n-puta diferencijabilna i original. Tada vrijedi

Teorem o deriviranju originala

ℒ{j c e } = d −j 0 ,

ℒlj e n= d − j 0 − j c 0 −. . . −j 0 .
i općenito
m m7 m7 m7 m7

Primjenom teorema dobivamo:

ℒ{b cc + b} = o − b 0 − bc 0 + o =
= ∙o − ∙ b 0 − bc 0 + o = ∙o +o

Sa desne strane zadane jednadžbe je gate funkcija, funkcija koja unutar određenog intervala
ima vrijednost 1, a izvan tog intervala se poništava.
Zadanu gate funkciju možemo prikazati kao razliku step funkcija
d e = e−1 − e−2 .

e
1, e ≥ 0
Funkcija
e =p
0, e < 0
zove se step funkcija ili jedinična funkcija.
t
Laplaceov transformat step funkcije iznosi:
q 7rs t 1
ℒ{ e }='q 7rs
$e = u = .
− )
)

Neka je ℒ{j e } = d i v > 0. Pomaku originala udesno odgovara prigušnje u

Teorem o pamaku originala

ℒ{j e − v e − v } = q 7xr d .
donjem području:

7
pronalazimo Lapaceovu transformaciju zadane funkcije d e :
Primjenom teorema o pomaku orginala i Laplaceove transformacije za step funkciju,

q 7r q 7 r
ℒ{d e } = ℒ{ e − 1 − e − 2 } = − .

q 7r q 7 r
Laplaceova transformacija zadane diferencijalne jednadžbe izgleda:
∙o +o = −

1
Time smo diferencijalnu jednadžba pretvorili u odgovarajuću algebarsku jednadžbu.
o + 1 = q 7r − q 7 r

1
o = ∙ q 7r − q 7 r
∙ +1
Rješenjem algebarske jednadžbe dobili smo rješenje u području. Dobiveno rješenje
potrebno je inverznom Laplaceovom transformacijom preslikati u područje originala.

Prvi dio jednadžbe rastavom na parcijalne razlomke pripremamo za inverznu

Laplaceovu transformaciju.

1 * y +&
Rastavom na parcijalne razlomke dobivamo:
= + /∙ ∙ +1
∙ +1 +1

1=* + 1 + y + & .
Koeficijente *, y, & tražimo metodom neodređenih koeficijenata.
=0
1= * 0−1 + y∙0+& ∙0
*=1

=1
1=1∙ 1 +1 + y∙1+& ∙1
y = −1 − &

=2
1 = 1 ∙ 2 + 1 + −1 − & ∙ 2 + & ∙ 2
1 = 5 + −2 − 2 ∙ & + & ∙ 2
&=0
y = −1

1 1
= −
∙ +1 +1

Rastavom na parcijalne razlomke pripremili smo jednadžbu za inverznu Laplaceovu

1
transformaciju.
o =z − { ∙ q 7r − q 7 r
+1

1 1
o = q 7r − q 7 r
− q 7r + q7 r
+1 +1
8
 b e = ℒ 7 {o }.
Inverznom Laplaceovom transformacijom dobivamo rješenje diferencijalne jednadžbe

Inverz dobivamo primjenom:

ℒ 7 {q 7xr d }=j −v ∙ −v
Teorema o pomaku signala

Inverzne Laplaceove transformacije

1
Step funkcije
ℒ7 | } =
Trigonometrijske funkcije
ℒ7 p ~ = cos +
++

b = e−1 − e − 2 − cos e − 1 ∙ e − 1 + •€ e − 2 ∙ e−2

b e = 1 − •€ e − 1 e − 1 + •€ e − 2 − 1 ∙ e−2 .
Nakon sređivanja, rješenje zadane diferencijalne jednadbe je:

Slika 5 Prikaz funkcije F(x) i y(x)

1
Po članovima jednadžbe primjenjene su sljedeće inverzne Laplaceove transformacije:
ℒ 7 | q 7r } = e − 1 ,

1
ℒ 7 |− q 7 r } = − e − 2 ,

ℒ 7 p− q 7r ~ = − cos e − 1 ∙ e − 1 ,
+1

ℒ7 p q 7 r ~ = cos e − 2 ∙ e − 2 .
+1

9
 Zadatak 3
Odredite Fourierov razvoj 2-periodične realne funkcije j zadane formulom

0, −1 ≤ e ≤ 0,
j e =|
e , 0 < e ≤ 1.

• = 5 odnosno • = 10.
Prikažite grafove zadane funkcije te parcijalnih zbrojeva dobivenog razvoja do uključivo

Rješenje

Za periodične funkcije s osnovnim periodom 2#, gdje je # > 0, bilo koji pozitivni realni broj,
tj. vrijedi j e = j e + 2# , za svaki #.
Fourierov red ove periodične funkcije ima oblik:
t
v) „•e „•e
d e = + ‚ ƒvm cos + …m sin †,
2 # #
(3.1)
m‡

gdje se Fourierovi koeficijenti računaju prema formulama:

1
v) = ' j e $e
#
7
(3.2)

1 „•e
vm = ' j e ∙ cos $e , • = 1, 2, …
# #
7
(3.3)

1 „•e
…m = ' j e ∙ sin $e , • = 1, 2, …
# #
7
(3.4)

2# = 2 → # = 1

Prema formuli (3.2) dobivamo:

)
1 1 e 1
v) = ' j e $e = ' j e $e = ' 0 $e + ' e $e = Š = .
# 1 3 ) 3
7 7 7 )

10
Korištenjem formule (3.3) dobivamo:

1 „•e 1 „•e
vm = ' j e ∙ cos $e = ' j e ∙ cos $e =
# # 1 1
7 7
)

vm = ' 0 ∙ cos „•e $e + ' e ∙ cos „•e $e = ' e ∙ cos „•e $e =

7 ) )

Ovaj integral rješavamo metodom parcijalne integracije pomoću formule

‹ ‹ ‹
∙Œ ‹
d ' j e $e = ' $Œ = • − ' Œ $ ,
1 x
(3.5)
x x x

Uzimamo:
=e $Œ = cos „•e $e.
$ = 2e$e,
Œ = ' cos „•e $e

Ovaj integral rješavamo metodom

supstitucije:
= „•e
$ = „• $e
$
$e =
„•
1
Œ = ' cos „•e $e = ' cos $
„•
Œ = Žm sin „•e + &, & = 0.

Dobivamo:
1 e ∙ sin „•e 2
vm = ' e ∙ cos „•e $e = ∙ Š − ' e sin „•e $e .
„• 1 )
„•
) )

1 1 ∙ sin „•1 0 ∙ sin „•0 1

Prvi dio:
= ∙• − •= ∙ 0 − 0 = 0
„• 1 1 „•
Kako je sin „• = 0 , za bilo koji • > 0, dobivamo da je vrijednost prvog dijela jednako 0.

Sada nam ostaje za rješiti:

2
vm = − ' e sin „•e $e .
„•
)

11
 Ovaj integral rješavamo metodom parcijalne integracije pomoću formule (3.5)
Uzimamo:
=e $Œ = sin „•e $e
$ = 2e$e,
Œ = ' sin „•e $e

Ovaj integral rješavamo metodom

supstitucije:
= „•e
$ = „• $e
$
$e =
„•
1
Œ = ' sin „•e $e = ' sin $
„•
Œ = − Žm cos „•e + &, & = 0.

Dobivamo:
2 2 e 1
vm = − ' e sin „•e $e = − ‘’− ∙ cos „•e “• + ' cos „•e $e ” =
„• „• „• ) „•
) )

2 e 1
vm = ‘’ ∙ cos „•e “• − ' cos „•e $e” =
„• „• ) „•
)

Rješenje integrala
1
' cos „•e $e ,
„•
)
dobivamo metodom supstitucije = „•e,
1 1 sin „•e 1
' cos „•e $e = • –Š = 0 − 0 = 0 .
„• „ • 1 )
„•
)

2 e 2 e
Preostaje nam za riješiti izraz
vm = |’ ∙ cos „•e “• − 0} = |’ ∙ cos „•e “• } =
„• „• ) „• „• )
2 1 0
vm = |— ∙ cos „ ∙ • ∙ 1 ˜ − — ∙ cos „ ∙ • ∙ 0 ˜} =
„• „• „•
2 1
vm = | ∙ cos „• − 0} =
„• „•

Konačno rješenje za koeficijent vm je:

2 2
vm = ∙ cos „• = ∙ −1 m .
„ • „ •

12
Primjenom formule (3.4) dobivamo:

1 „•e 1 „•e
…m = ' j e ∙ sin $e = ' j e ∙ sin $e =
# # 1 1
7 7
)

…m = ' 0 ∙ sin „•e $e + ' e ∙ sin „•e $e = ' e ∙ sin „•e $e

7 ) )

Ovaj integral rješavamo metodom parcijalne integracije pomoću formule (3.5).

Uzimamo:
=e $Œ = sin „•e $e.
$ = 2e$e,
Œ = ' sin „•e $e

Ovaj integral rješavamo metodom

supstitucije:
= „•e
$ = „• $e
$
$e =
„•
1
Œ = ' sin „•e $e = ' sin $
„•
Œ = − Žm cos „•e + &, & = 0.

Dobivamo:
1 2
…m = ' e ∙ sin „•e $e = —− ∙ e ∙ cos „•e ˜u + ' e cos „•e $e
„• ) „•
) )

1 2
…m = —− ∙ e ∙ cos „•e ˜u + ' e cos „•e $e
„• ) „•
)

1 1
Rješenje prvog dijela je:

…m_ = —− ∙ e ∙ cos „•e ˜u = − ∙ { 1 ∙ cos „ ∙ • ∙ 1 − 0 ∙ cos „ ∙ • ∙ 0 } =

„• ) „•
1 1
=− ∙ cos „• = − ∙ −1 m
„• „•

13
Rješenje drugog dijela:
2
…m_ = ' e cos „•e $e =
„•
)

Ovaj integral riješavamo metodom parcijalne integracije pomoću formule (3.5)

Uzimamo:
=e $Œ = cos „•e $e.
$ = 2e$e,
Œ = ' cos „•e $e

Ovaj integral riješavamo metodom

supstitucije:
= „•e
$ = „• $e
$
$e =
„•
1
Œ = ' cos „•e $e = ' cos $
„•
Œ = Žm sin „•e + &, & = 0.

Dobivamo:
2 2 e 1
…m_ = ' e cos „•e $e = ‘’ ∙ sin „•e “• − ' sin „•e $e” =
„• „• „• ) „•
) )

e 1 0
’ ∙ sin „•e “• = — ∙ sin „ ∙ • ∙ 1 ˜ − — ∙ sin „ ∙ • ∙ 0 ˜ = 0 − 0 = 0
„• ) „• „•

1 1 cos „•e 1
− ' sin „•e $e = ∙• –Š = ∙ cos „• − 1
„• „ • 1 )
„ •
)

2 1 2
…m_ = |0 + ∙ cos „• − 1 } = −1 m
−1
„• „ • „ •

Konačno rješenje za koeficijent …m je:

1 2
…m = − ∙ −1 m
+ −1 m
−1
„• „ •

14
Zadana funkcija j e razvijena u Fourierov red
t
v) „•e „•e
d e = + ‚ ƒvm cos + …m sin †
2 # #
m‡
glasi
t
1 2 „•e −1 2 „•e
d e = + š ›— ∙ −1 m ˜ ∙ cos +• ∙ −1 m
+ −1 m
− 1 – ∙ sin œ
6 „ • 1 „• „ • 1
m‡

15
Prikaz grafova zadane funkcije te parcijalnih zbrojeva dobivenog razvoja do uključivo
n=5 odnosno n=10, dobiven je korištenjem web stranice www.wolframalpha.com i
Xcas-a.

Wolfram|Alpha Open Code:
f=Piecewise {{0, -1 <= x <= 0}, {x^2, 0 <= x <= 1}}

F5=Simplify ExpToTrig FourierSeries f, x,5, FourierParameters->{1,Pi}

F10=Simplify ExpToTrig FourierSeries f, x,10, FourierParameters->{1,Pi}

Plot {f,F5, F10},{x,-1, 1},PlotLegends->{"f x ","F x n=5", "F x n=10"},AxesLabel-
>{"x","y"},PlotStyle->{Black,Green,Red}

Slika 6 Grafovi zadane funkcije te parcijalni zbrojevi dobivenog razvoja do n=5, n=10
Wolfram Alpha

16
Xcas
f x := piecewise -1<= x <= 0, 0,0 <= x <= 1, x^2 :;

for n := 1; n <= 10; n := n + 1 {
a n :=fourier_an f x ,x,2,n,-1
b n :=fourier_bn f x ,x,2,n,-1 ;}
a_0:=fourier_an f x ,x,2,0,-1

Fn5 x :=a_0+a 1 *cos PI*1*x +a 2 *cos PI*2*x +a 3 *cos PI*3*x +a 4 *cos PI*4*x
+a 5 *cos PI*5*x +b 1 *sin PI*1*x +b 2 *sin PI*2*x +b 3 *sin PI*3*x +b 4 *sin PI*
4*x +b 5 *sin PI*5*x :;

Fn10 x :=Fn5 x +a 6 *cos PI*6*x +a 7 *cos PI*7*x +a 8 *cos PI*8*x +a 9 *cos PI*
9*x +a 10 *cos PI*105*x +b 6 *sin PI*6*x +b 7 *sin PI*7*x +b 8 *sin PI*8*x +b 9
*sin PI*9*x +b 10 *sin PI*10*x :;

title="Grafovi f x ,F x n=5, F x n=10";
labels= "x","y" ;
plot f x , x=-1..0.99, color=black, thickness=2, legend="f x " ;
plot Fn5 x , x=-1..1, color=blue, thickness=2, legend="F x n=5" ;
plot Fn10 x , x=-1..1, color=red, thickness=2, legend="F x n=10"

Slika 7 Grafovi zadane funkcije te parcijalni zbrojevi dobivenog razvoja do n=5,n=10

Xcas

17
Razvoj Fourierovog reda za funkciju j e :
•=1
1 2 „ −4
d e = + ›—− ˜ ∙ cos „e + • – ∙ sin „e œ
6 „ „
•=2
1 2 1
d e = + |—− ˜ ∙ cos „e + — ˜ ∙ cos 2„e +
6 „ 2„
„ −4 1
• – ∙ sin „e + —− ˜ ∙ sin 2„e œ
„ 2„
•=3
1 2 1 2
d e = + |—− ˜ ∙ cos „e + — ˜ ∙ cos 2„e + —− ˜ ∙ cos 3„e +
6 „ 2„ 9„
„ −4 1 9„ − 4
• – ∙ sin „e + —− ˜ ∙ sin 2„e + • – ∙ sin 3„e œ
„ 2„ 27„
•=4
1
d e = +
6
2 1 2 1
|—− ˜ ∙ cos „e + — ˜ ∙ cos 2„e + —− ˜ ∙ cos 3„e + — ˜ ∙ cos 4„e +
„ 2„ 9„ 8„
„ −4 1 9„ − 4 1
• – ∙ sin „e + —− ˜ ∙ sin 2„e + • – ∙ sin 3„e + —− ˜ ∙ sin 4„e œ
„ 2„ 27„ 4„

•=5
1 2 1
d e = + |—− ˜ ∙ cos „e + — ˜ ∙ cos 2„e +
6 „ 2„
2 1 2
—− ˜ ∙ cos 3„e + — ˜ ∙ cos 4„e + —− ˜ ∙ cos 5„e +
9„ 8„ 25„
„ −4 1 9„ − 4 1
• – ∙ sin „e + —− ˜ ∙ sin 2„e + • – ∙ sin 3„e + —− ˜ ∙ sin 4„e
„ 2„ 27„ 4„
25„ − 4
+ • – ∙ sin 5„e œ
125„

18
 Zadatak 4
Odredite Fourierov razvoj 2π –periodične funkcije j zadane izrazom j e = |e| za e ∈
−„, „ . Koristeći dobiveni razvoj izračunajte zbroj reda
t
1
‚ .
2• + 1
m‡)

Rješenje

Fourierov red zadane funkcije j je red

t
v)
d e = + ‚ vm cos •e + …m sin nx ,
2
(4.1)
m‡

kojem se koeficijenti računaju formulama

Ž
1
v) = ' j e $e
„
7Ž
Ž
1
vm = ' j e ∙ cos •e $e
„
7Ž
Ž
1
…m = ' j e ∙ sin •e $e
„
7Ž

Koeficijenti v) , v , … , … , . . . nazivaju se Fourierovi koeficijenti od j, dok se pribrojnici u

formuli (4.1) zovu harmonici.

Za zadanu funkciju j vrijedi j −e = j e , što znači da je funkcija j parna i da joj je graf

simetričan u odnosu na os b.
Za svaku parnu funkciju - ispunjena je jednakost
x x

' - e $e = 2 ' - e $e .
7x )
Iz toga sljedi da Fourierove koeficijente možemo računati prema izrazima:
Ž Ž
1 2
v) = ' j e $e = ' j e $e
„ „
7Ž )
Ž Ž
1 2
vm = ' j e ∙ cos •e $e = ' j e ∙ cos •e $e
„ „
7Ž )

19
 Ž
1
…m = ' j e ∙ sin •e $e = 0
„
7Ž

Fourierov red za parnu funkciju ima koeficijente …m jednake 0, pa parna funkcija ima
nepotpuni Fourierov red koji se sastoji samo od kosinus članova i prvog konstantnog člana.
Fourierov red parne funkcije ima oblik
t
v)
+ ‚ vm cos •e .
2
m‡

Koeficijenit v) određujemo:
Ž Ž
1 2 2 e 2 „
Ž
v) = '|e| $e = ' e $e = • •Š = • − 0• = „ .
„ „ „ 2 ) „ 2
7Ž )

Koeficijent vm , • ≥ 1 određujemo:
Ž Ž
1 2
vm = '|e| ∙ cos •e $e = ' e ∙ cos •e $e
„ „
7Ž )
Ovaj integral rješavamo metodom parcijalne integracije pomoću formule
‹ ‹

' $Œ = ∙ Œ|‹x − ' Œ $

x x

Uzimamo = e i $Œ = cos •e $e.

$ = $e,
® $Œ = ® cos •e $e , metodom supstitucije = •e, $ = • $e, dobivamo
Œ = ® cos •e $e = sin •e + &, & = 0.
m

Ž Ž
2 2 1 Ž
1
vm = ' e ∙ cos •e $e = 8ze ∙ sin •e{u − ' sin •e $e9 =
„ „ • ) •
) )
2 1 2
vm = — 0 − 0 + cos •e |Ž) ˜ = cos •„ − cos 0 =
„ • „•
2
vm = cos •„ − 1
„•

Zadana funkcija j e razvijena u Fourierov red glasi

t
„ 2 1
d e = + ‚ cos •„ − 1 cos •e
2 „ •
m‡

20
Možemo primijetiti da je cos „• = −1 kada je • neparan, odnosno cos „• = 1 kada je •
paran. Tako da cos •„ − 1 poprima naizmjence vrijednosti -2 i 0, pa Fourierov red glasi:
„ 4 cos e cos 3e cos 5e cos 2• − 1 e
d e = − • + + + ⋯ + + ⋯ • .
2 „ 1 3 5 2• − 1
t
„ 4 cos 2• − 1 e
d e = − ‚
2 „ 2• − 1
m‡
Pomoću izvedenog Fourierovog reda za |e| možemo dobiti sumu beskonačnog brojčanog
reda, ako u gornji red uvrstimo e = 0.

„ 4 1 1 1 1
Dobivamo:
0= − z + + + ⋯ + + ⋯ {,
2 „ 1 3 5 2• − 1
t t
„ 4 1 „ 4 1
0= − ‚ = − ‚
2 „ 2• − 1 2 „ 2• + 1
m‡ m‡)

t
i dalje
1 1 1 1 1 „
‚ = z + + + ⋯ + +⋯{ = .
2• + 1 1 3 5 2• + 1 8
m‡)

Gornji izraz znači da beskonačni red recipročnih vrijednosti kvadrata neparnih brojeva
.
Ž°
±
konvengira i da mu je suma

21
 Datum obrane: ________________

Predmetni nastavnik: Luka Marohnić, predavač

22