Hasan Kaimija Zrinović

Hasan Kaimija Zrinović (Sarajevo, 1625./1635. - Zvornik, 1691.),

hrvatski aljamiado književnik, šejh kaderijskog reda, bos. dervišprorok. Poznat po protumletačkoj
pjesmi Pjesma o osvojenju Kandije[1] i stihovima Nemojte se kladiti, a Hrvate paliti, zato ćete platiti, kad vam ode
Kandija.[2] Bio je u europskom dijelu Osmanskog Carstva najpopularnija ličnost svog vremena.[3]

Životopis[uredi VE | uredi]
Rođen u Sarajevu. Školovao se u Sofiji, gdje je postao derviš i šejh. Vrativši se u rodni grad, postao
starješina (šejh) Sinanove tekije. Sukobio se sa sarajevskim ulemom. Predaja govori da je to bilo što je
sudjelovao u pobuni sarajevske sirotinje.[3] 1682./83. muslimanski su seljaci upali u Sarajevo, gdje su
udruženi s mještanima ubili kadiju i njegova zamjenika. Radi kažnjavanja počinitelja iz Carigrada je
poslan posebni inspektor koji je tim povodom pogubio 12 ljudi, a 56 poslao u zatočeništvo.[4] Zbot
toga je tada Kaimija protjeran u Zvornik.[3] Zadnjih deset godina života živio je u Zvorniku gdje je
bio imam Namazđah džamije.[4]

1
 Napisao je dvije pjesničke zbirke (Divan i Wâridâta). Jedna je na osmanskom turskom, a druga na
"bošnjačkom". Kaimijina zbirka Wâridâta svojevrsna je kronologija zbivanja u Dalmaciji sedamnaestog
stoljeća. Zbirka primarno govori o Kandijskom ratu.[3] Druga zbirka je protiv pušenja duhana.
[4] Vlatko Pavletić uvrstio je Kaimijinu pjesmu O osvojenju Kandije u antološku Zlatnu knjigu hrvatskog
pjesništva od početaka do danas.[5] Često Kaimija spominje Zrinske, zbog čega su neki istraživači
pretpostavili da je Kaimiji pravo ime Zrinski (odatle Zrinović).[3]

Prema narodnoj predaji iz velikog poštovanja narod mu je odmah poslije smrti podigao mali turbe s
desnu stranu puta Zvornik – Kula, od lomljenog kamena, ćerpiča, i drveta, pokriven šindrom. Proširio
ga je Šemsi-beg Tuzlić iz Tuzle, a dodatne radove na krovu Bakir-beg Tuzlić.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]
1. ↑ Enciklopedija.hr adžamijska književnost, pristupljeno 17. travnja 2016.
2. ↑ HOP portal Dragan Ilić - kolumne. Ingrid Runtić: Veliki doprinos Hrvata islamske vjere hrvatskoj književnosti, 31. kolovoza 2015., pristupljeno 17. travnja 2016., arhivirano 26.
travnja 2016.

3. ↑ Jump up to:3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 561
4. ↑ Jump up to:4,0 4,1 4,2 4,3 Divič Hifzija Suljkić: Hasan Kaimija i Turbe na Kuli, 13. travnja 2008. (pristupljeno 18. ožujka 2017.)
5. ↑ Vlatko Pavletić: Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1970., str. 149