Hasan Kaimija Zrinović

Hasan Kaimija Zrinović (Sarajevo, 1625./1635. - Zvornik, 1691.),

hrvatski aljamiado književnik, šejh kaderijskog reda, bos. dervišprorok. Poznat
po protumletačkoj pjesmi Pjesma o osvojenju Kandije[1] i stihovima Nemojte
se kladiti, a Hrvate paliti, zato ćete platiti, kad vam ode Kandija.[2] Bio je u
europskom dijelu Osmanskog Carstva najpopularnija ličnost svog vremena.[3]

Životopis[uredi VE | uredi]
Rođen u Sarajevu. Školovao se u Sofiji, gdje je postao derviš i šejh. Vrativši se
u rodni grad, postao starješina (šejh) Sinanove tekije. Sukobio se sa
sarajevskim ulemom. Predaja govori da je to bilo što je sudjelovao u pobuni
sarajevske sirotinje.[3] 1682./83. muslimanski su seljaci upali u Sarajevo, gdje
su udruženi s mještanima ubili kadiju i njegova zamjenika. Radi kažnjavanja
počinitelja iz Carigrada je poslan posebni inspektor koji je tim povodom

1
 pogubio 12 ljudi, a 56 poslao u zatočeništvo.[4] Zbot toga je tada Kaimija
protjeran u Zvornik.[3] Zadnjih deset godina života živio je u Zvorniku gdje je
bio imam Namazđah džamije.[4]

Napisao je dvije pjesničke zbirke (Divan i Wâridâta). Jedna je na osmanskom

turskom, a druga na "bošnjačkom". Kaimijina zbirka Wâridâta svojevrsna je
kronologija zbivanja u Dalmaciji sedamnaestog stoljeća. Zbirka primarno
govori o Kandijskom ratu.[3] Druga zbirka je protiv pušenja duhana.[4] Vlatko
Pavletić uvrstio je Kaimijinu pjesmu O osvojenju Kandije u antološku Zlatnu
knjigu hrvatskog pjesništva od početaka do danas.[5] Često Kaimija spominje
Zrinske, zbog čega su neki istraživači pretpostavili da je Kaimiji pravo
ime Zrinski (odatle Zrinović).[3]

Prema narodnoj predaji iz velikog poštovanja narod mu je odmah poslije smrti

podigao mali turbe s desnu stranu puta Zvornik – Kula, od lomljenog kamena,
ćerpiča, i drveta, pokriven šindrom. Proširio ga je Šemsi-beg Tuzlić iz Tuzle, a
dodatne radove na krovu Bakir-beg Tuzlić.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]
1. ↑ Enciklopedija.hr adžamijska književnost, pristupljeno 17. travnja 2016.

2. ↑ HOP portal Dragan Ilić - kolumne. Ingrid Runtić: Veliki doprinos Hrvata islamske vjere hrvatskoj književnosti, 31. kolovoza

2015., pristupljeno 17. travnja 2016., arhivirano 26. travnja 2016.

3. ↑ Jump up to:3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 561

4. ↑ Jump up to:4,0 4,1 4,2 4,3 Divič Hifzija Suljkić: Hasan Kaimija i Turbe na Kuli, 13. travnja 2008. (pristupljeno 18. ožujka 2017.)

5. ↑ Vlatko Pavletić: Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1970., str.

149