Professional Documents
Culture Documents
200 Logopedskih Igara ILONA POSOKHOVA PDF
200 Logopedskih Igara ILONA POSOKHOVA PDF
200
ZABAVNE IGRE
I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ GOVORA
2
Prošireno izdanje priručnika ranije tiskanog pod
naslovom
"145 logopedskih igara"
3
Sadržaj
Uvod 5
1. Riječi, riječi... 7
Igre za proširivanje vokabulara 9
2. Od rečenice do priče 54
Igre za razvoj smislenog govornog izražavanja 55
4
Uvod
5
skupljene u ovoj zbirci namijenjene djeci u dobi od 3 do 7 godina. Roditelj i
dijete mogu ih igrati u paru, a odgojitelji i učitelji mogu gotovo sve igre
prilagoditi većem broju igrača u dječjem vrtiću ili prvom razredu.
Igre su jednostavne i traţe malo vremena pa se s djetetom uglavnom
mogu igrati uvijek i posvuda - dok zajedno čekate u redu u trgovini, u
liječničkoj čekaonici, tijekom duge i zamorne voţnje u automobilu ili kod
kuće, tijekom kuhanja i pospremanja, ili u vrtiću prilikom prijelaza s jedne
dnevne aktivnosti na drugu. Ukratko, uvijek kad na raspolaganju imate
nekoliko slobodnih minuta i ţelite s djetetom kvalitetno komunicirati, a
pritom se dobro zabaviti.
6
1
Riječi, riječi...
Igre za proširivanje vokabulara
7
Prosječna odrasla osoba u svojoj svakodnevnoj komunikaciji koristi
oko 3 tisuće riječi. No njezin je vokabular zapravo mnogo veći i uključuje
oko 20 tisuća riječi. Znanstveno je dokazano da osoba s velikim
vokabularom mnogo je uspješnija u ţivotu od osobe čiji je vokabular
ograničen. Početak tog uspjeha očituje se već u prvim godinama školovanja.
Dijete koje poznaje mnogo riječi, brţe ovladava čitanjem i pisanjem, te
općenito znatno lakše usvaja gradivo. Kao rezultat, odrasta u osobu visoke
inteligencije.
Iako se vokabular obogaćuje čitav ţivot, najvaţnija dob za njegov
razvoj je upravo predškolska dob, jer tada raste najintenzivnije. Vokabular
petogodišnjaka uredna govorno-jezičnog razvoja sadrţi više od tisuće riječi.
Do navršene šeste godine vokabular se udvostručuje. U njemu su
zastupljene sve vrste riječi. Dijete se aktivno sluţi tvorbom riječi i govori u
proširenim, gramatički pravilnim rečenicama. Sasvim je drukčija slika u
predškolca iste dobi, ali nedovoljno razvijena govora. Njegov je vokabular u
najboljem slučaju upola manji. U njemu su riječi-nazivi predmeta iz
djetetove neposredne okoline i riječi koje označavaju svakodnevne
uobičajene radnje, uz vrlo siromašan fond zbirnih i općih pojmova, opisnih
pridjeva, apstraktnih pojmova (npr. riječi-nazivi osjećaja, stanja i pojava) i si.
Dijete često nepravilno koristi jezična sredstva, poput tvorbe riječi, a što je
najvaţnije, ne posjeduje takozvani "osjećaj za jezik". Upravo je "osjećaj za
jezik" ono što pomaţe djetetu predškolske dobi odabrati pravu riječ,
upotrijebiti odgovarajući gramatički oblik, naći pravi način usklađivanja
riječi u rečenici i dr.
U ovom smo dijelu knjige izdvojili igre namijenjene razvoju leksičko-
gramatičke strukture govora, proširivanju vokabulara, razvoju zanimanja za
riječi i govor općenito, kao i proširivanju djetetovih općih znanja i vidika, što
će nesumnjivo posluţiti kao solidan temelj za školovanje i uspješan ţivot.
Osim toga, igre u ovom odjeljku pomaţu razvoju djetetovog mišljenja,
pamćenja i paţnje. Poučavaju ga verbalnom promišljanju, analiziranju i
logičkom zaključivanju. Drugim riječima, pred vama stoji 71 zabavan način
da zavirite u beskrajan svijet riječi.
8
Leti, skače, pliva, hoda!
Riba pliva.
Pas leti.
Ptica leti.
Mačka skače.
Zeko leti.
Krevet hoda.
Pas skače.
Ĉovjek hoda.
Kuća skače.
Stol pliva.
Jastuk hoda.
Dijete pliva.
Leptir skače.
Avion leti.
9
Tko te gleda?
Gleda te majmun.
Gleda te tepih.
Gleda te pas.
Gleda te gusjenica.
Gleda te cipela.
Gleda te riba.
Gleda te auto.
Gleda te knjiga.
Gleda te mama.
Gleda te olovka.
Gleda te djevojčica.
Gleda te baka.
Gleda te kutija.
Gleda te policajac.
10
Nađi 5
11
Tko trči?
Čarobno smanjivanje
U trgovini
12
osobe u mislima posjećuje određeni odjel i kupuje predmete koji se na tom
odjelu prodaju. Osoba kaţe: "Sad si na odjelu voća. Što ćeš kupiti?" Dijete,
primjerice, odgovara: "Kupit ću šljive, groţđe, jabuke i breskve." "Dobro. Sad
si na odjelu mliječnih proizvoda. Što ćeš tu kupiti?" "Kupit ću mlijeko, voćni
jogurt, svjeţi sir, maslac." Na isti način "posjećuju se" odjeli: igračaka, odjeće,
povrća, pekarskih proizvoda, proizvoda za kućanstvo, za vrt i dr.
13
Iz ormara
14
Koga i što?
Moguća pitanja:
Koga moţemo vidjeti u zoološkom vrtu?
Što moţemo vidjeti u zoološkom vrtu?
15
Jedan i mnogo
Primjer riječi:
Primjer riječi:
zastave, olovke, oblaci;
šalice, stolnjaci, stolovi;
lišće, cvijeće, drveće.
Pokušajte postaviti
zamku pa recite npr.
„hlače“ i „škare“.
16
Ona, onaj, ono
17
Povrće
18
Kuharevo povrće
19
Voće
Pogodi voće
20
Juha ili kompot
Kruška.
Kompot!
Jabuka.
Kompot!
Luk.
Juha!
Borovnica.
Kompot!
Mrkva.
Juha!
Celer.
Juha!
21
Koračnica
Pogodi što je to
Isto kao...
22
Igra: Ovo je igra uspoređivanja u kojoj je potrebno sjetiti se predmeta
koji se moţe karakterizirati istim opisnim pridjevom kao i zadani predmet
(npr. bojom, oblikom, okusom i dr.).
Primjeri zadataka:
Mlijeko je bijelo. Sjeti se, što još je bijelo? (Snijeg, jaje, zidna boja, papir,
kreda, polarni medvjed...)
Vrpca je uska. Sjeti se, što još je usko? (Igla, čavao, pribadača, vijača,
konac, potok...)
Lopta je okrugla. Sjeti se, što još je okruglo? (Naranča, jabuka, breskva,
kugla za biljar, teniska loptica, loptica za stolni tenis...)
Od čega je što?
Igra uspoređivanja
Primjeri zadataka:
Usporedi:
prema boji - krastavac i rajčicu, tratinčicu i karanfil, marelicu i šljivu;
prema okusu - limun i med, sol i papar, lijek i bombon,
prema čvrstoći - konac i konop, kamen i plastelin, staklo i drvo;
23
prema visini - neboder i kolibu, grm i drvo, planinu i humak;
prema širini - potok i rijeku, puteljak i autocestu, zrakoplovnu pistu i
traku za bicikliste;
prema obliku - nogometnu loptu i kutiju za cipele; olovku i papir;
triangl i bubanj.
24
24
Čije je što?
25
3i2
26
26
Što tu ne pripada?
Primjeri:
breskva - kruška - krevet plava - zelena - hladna
vrabac - stol - papiga gorko - kiselo - ljubičasto
tikvica - rajčica - sanjke pravokutan - vruć - okrugao
Nađi suvišno I
Primjeri:
27
Idemo na put
Igra pogađanja
28
Detektivi
29
Divlje životinje
Koje dijelove tijela ima ta ţivotinja? Koja od tih ţivotinja ima rogove?
Kljove? Ralje? Duge uši? Bodlje? Kratki ili dugi rep? Kakva joj je njuška?
Koja je ţivotinja malena? Velika? Bodljikava? Snaţna? Bojaţljiva?
Dugouha? Kratkodlaka?
Gdje ţivi? (u rupi u zemlji, u brlogu, u duplji na drvetu)
Kako se zove mladunčad spomenutih ţivotinja?
Ĉime se pojedine ţivotinje hrane? Koja je od njih grabeţljivac? Koja je
biljojed?
Sjeti se nekih bajki sa ţivotinjskim likovima. Koji se ţivotinjski likovi
pojavljuju u bajkama 'Tri praščića", "Crvenkapica", "Vuk i sedam kozlića"?
Koje basne poznaješ i tko su likovi u njima?
30
Odaberi riječi I (pridjevi)
31
Zato nakon svakog dobivenog odgovora postavite novo pitanje, naprimjer:
"Što još čini sunce, osim što sjaji?" Neka dijete razmišlja i pokuša pridruţiti
predmetu što je moguće više radnji, odnosno pridruţiti imenici što je
moguće više glagola.
Primjer: Djeca - trče, pjevaju, crtaju, jedu, spavaju, šeću, smiju se, igraju
se, skaču, plešu, skijaju...
Riječi-prijatelji
Riječi-neprijatelji
32
Nađi suvišno II
Reci suprotno
Prijedlog riječi:
Jutro (večer), dan (noć), zima (ljeto), prijatelj (neprijatelj)...
Hladan (vruć), čist (prljav), mekan (tvrd), tanak (debeo), mokar (suh),
mlađi (stariji), oštar (tup), glasan (tih), veseo (tuţan), spor (brz)...
Pobijedio (izgubio), podigao (spustio), sjeo (ustao), zaboravio (sjetio
se), zaprljao (očistio)...
Sutra (danas), kasno (rano), blisko (daleko), rijetko (često), visoko
(nisko), usko (široko)...
33
Loptanje suprotnostima
Primjeri:
rano jutro - kasna večer
slabi mraz -....
lagan početak -....
kratak dan - ...
tihi plač - ...
davati mnogo -..
kasno leći -...
polako sjedni -...
34
Lančić riječi
35
Kotrlja se lopta, jedan, dva, tri.
- Jesi li ti djevojčica?
- Svakako.
- Ideš li već u školu?
- Krećem iduće godine.
- Sviđa li ti se ova igra?
- Zabavna je.
- Koje je boje tvoja majica?
- Boje mlijeka i snijega.
- Sviraš li klavir?
- Učim ga svirati.
- Koje je boje klavir?
- Boje moje mačke.
36
Šarena igra
Primjeri:
Bijela boja: sol, snijeg, mlijeko, jaje, riţa, papir, kreda, pamuk, tratin-
čica...
Zelena boja: list, trava, kaktus, gusjenica, krokodil, lubenica, jabuka,
krastavac, kupus...
Ţuta boja: sunce, pijesak, ţirafa, lav, tigar, dinja, limun, tikva, mahune,
sunovrat...
Automobili
37
Igra: Izgovarajte tri riječi koje su tematski povezane i mogu se svrstati
pod jedan opći pojam, odnosno poopćiti jednom riječju. Dijete treba
izgovoriti taj pojam. Poslije moţete zamijeniti uloge.
Primjeri:
mama, tata, dijete - obitelj
snijeg, mraz, mećava - zima
torta, baloni, darovi - rođendan
potočić, siga, visibaba - proljeće
more, sladoled, praznici – ljeto
Primjeri:
U Africi ţive veliki, debelokoţni... (vodenkonji).
U Africi ţive spretni, dugorepi... (majmuni).
U Africi ţive zeleni, oštrozubi... (krokodili).
U Africi ţive brze, plašljive, prugaste, crno-bijele... (zebre).
U Africi ţive ogromni, snaţni... (slonovi).
38
Jestivo - nejestivo
Pokretljivo - nepokretljivo
Manje - veće
39
Reci što vidiš
40
jedan predmet, zatim je na redu drugi igrač. Igra se završava kada su svi
predmeti imenovani, odnosno kada nijedan igrač ne moţe nastaviti niz.
Pobjednik je onaj koji je rekao zadnju riječ (imenovao zadnji predmet).
Tijekom igre potrebno je paziti da nema ponavljanja. Ako je igrač ponovio
već izgovorenu riječ, treba naći novi predmet.
Primjeri:
41
Slastičar - kalup za torte, maslac, čokolada.
Frizer - škare, četka, češalj, lak za kosu.
Građevinar - kaciga, rukavice, cement, pijesak, cigla.
Prodavač - trgovina, vaga, blagajna.
Cjelina i dio I
Primjeri:
kuća - prozor; automobil - kotač; stablo - korijen; knjiga - stranica;
lice - oko; računalo - tipkovnica; ptica - krilo; lisica - rep
Cjelina i dio II
42
razvoj slušne paţnje, proširivanje općih znanja, razvoj analitičkog i
sintetičkog mišljenja.
Igra: Izgovarajte imenicu koja označava dio koji moţe pripadati razli-
čitim predmetima, a dijete treba nabrojiti tri predmeta koji imaju taj dio. ,
Primjeri:
prozor - zgrada, automobil, vlak
kotač - autobus, bicikl, kolica
lišće - drvo, grm, cvijet
bodlja - dikobraz, jeţ, kaktus
Pogodi životinju
43
Znam pet... I
Primjeri:
Primjeri:
44
Juhu kuhamo, a palačinke...
Kolač jedemo, a sok...
Na stolici sjedimo, a u krevetu...
Travu kosimo, a kosu...
Brodom plovimo, a zrakoplovom...
Vijak zavrćemo, a čavao...
Grabljama grabljamo, a lopatom...
Kada semafor pokazuje crveno - stojimo, a kada semafor pokazuje
zeleno - ...
Slično je...
45
Zajednička radnja
Primjeri:
I čovjek, i pas - hodaju, I ptica, i leptir - ...
I zec, i klokan - ...
I konj, i deva - ...
I krava, i koza I kiša, i snijeg I snijeg, i led - ...
I olovka, i flomaster - .. .
46
Što se nalazi unutra?
Primjeri:
Šuma - stablo.
Trgovina - kupci.
Dječji vrtić - djeca.
Kuća - krevet.
Ormar - košulja.
Hladnjak - mlijeko.
Lonac - juha.
Vlak - putnici.
Bolnica - liječnici.
Kazalište - glumci.
Brod - mornari.
Škola - učenici.
Park - šetači.
47
Suprotnosti-asocijacije
Naprimjer:
48
Igra analogija
49
Tvrdoglavi magarčić
50
Dovrši rečenicu I
Primjeri rečenica:
51
Dopuni rečenicu
Primjeri rečenica:
Objasni riječ
52
ne zna značenje riječi ili nije sigurna da će je dobro objasniti, onaj tko je
zadao riječ daje svoje objašnjenje. Zato igrač koji zadaje riječ mora biti
siguran da je sam zna objasniti, inače gubi dva boda. Prije početka igre
odredite koje ćete vrste riječi zadavati/objašnjavati.
Kada dijete dobro uvjeţba izraţavanje vlastitih misli, osim riječi
moţete zadavati različite izraze, fraze i dr.
Primjeri:
lopta, pismo, vilica, jastuk, čekić, šešir, suncobran, mač, pjesma, staklo,
magarac...
Objasni smisao
Skupljamo sličice
53
2
Od rečenice do priče
Igre za razvoj smislenog govornog izražavanja
54
Dobro razvijen logički smislen govor omogućuje djetetu da slobodno i
aktivno komunicira s ljudima koji ga okruţuju. Učinkovitost te komunikacije
umnogome ovisi o tome koliko se precizno, suvislo, adekvatno i svrhovito
dijete izraţava u pojedinim govornim situacijama. Drugim riječima, moţe li
izraţavati svoje misli. Razvoj povezanog govora u neraskidivoj je vezi s
razvojem logičkog mišljenja, pamćenja, percepcije i paţnje. Kako bi bilo
sposobno pričati o nekoj temi, dijete treba biti u stanju razmišljati o njoj,
odabirati činjenice, uočavati detalje, pamtiti događaje i uspostavljati
uzročno-posljedične veze.
U povezanom govoru, osim sadrţaja o kojem se govori, vaţnu ulogu
igraju jezična sredstva, poput intonacije, logičkih naglasaka, odabira onih
riječi koje najbolje odgovaraju kontekstu, kao i oblikovanja odgovarajućih
različitih rečeničnih konstrukcija. Tako, naprimjer, u dijalogu izgovaramo
pojedine riječi i kratke rečenice, izmjenjujemo kratke replike sa
sugovornikom. Drugim riječima, izraţavamo se saţeto. Djeca prilično lako
savladavaju dijaloški način izraţavanja jer ga neprekidno slušaju u
svakodnevnim situacijama kod kuće.
S druge strane, u monološkom izraţavanju - znatno sloţenijoj vrsti
logički povezanog govora - izraţavamo se proširenim, međusobno
povezanim rečenicama. Koristimo ga kada nešto opisujemo, izraţavamo
svoje mišljenje o nekoj temi ili prepričavamo neko zbivanje. Djeca
ovladavaju njime mnogo teţe jer ga ne čuju u svakodnevnoj komunikaciji s
odraslima u obitelji. Zato nije rijedak slučaj da dijete školske dobi nije u
stanju nešto suvislo ispričati. Vještinama opisivanja, prepričavanja i
rasuđivanja trebamo početi poučavati dijete u predškolskoj dobi, igrajući s
njime igre predloţene u ovoj zbirci i čitajući mu knjige.
Povezani monološki govor mnogo je više od sposobnosti spontanog
kontinuiranog nizanja riječi i rečenica. On predstavlja slijed logički povezanih
misli koje se izraţavaju preciznim riječima u ispravno oblikovanim i
međusobno logički povezanim rečenicama raznovrsnih gramatičkih
konstrukcija. To je, dakle, najsloţeniji vid govornog izraţavanja u kojem
dolazi do izraţaja bogatstvo misli i jezika. To je dugačak put djetetova
razvoja - od rečenice do priče. Dio igara u ovom odjeljku posvećen je razvoju
vještine gramatičkog oblikovanja rečenica. Kako bi dijete moglo razumjeti
55
monološki govor, a pogotovo izraţavati se njime, mora ovladati
odgovarajućim rečeničnim konstrukcijama (sintaksom). Dok ne nauči
pravilno oblikovati jednostavne proširene i sloţene rečenice, njegov govor
neće biti povezan. Zato put prema "priči" počinje rečenicom.
Smisli rečenicu I
56
Smisli rečenicu II
U ovoj verziji igre umjesto dva naziva predmeta (dvije imenice) igrači
zadaju jedan drugome zanimljive sintagme (pridjev + imenica) s kojima je
potrebno smišljati rečenice. Potičite djecu na smišljanje zanimljivih i
nestandardnih proširenih rečenica.
Primjeri sintagmi:
Veseli psić, gladno mače, zabavna igra, najdraţa pjesma, hladno
mlijeko, ukusan sendvič, šumsko voće, kisela jabuka...
Neočekivani gost, uzbudljivo putovanje, šumsko jezero, nevjerojatna
pustolovina, hrabri istraţivači, bodljikavo grmlje, planinski vrh...
Složi rečenicu
Naprimjer:
"Djeca idu... (Kamo? Zašto? Kako?)" ili "Vrtlar zalijeva... (Što? Gdje?
Kada? Kako? Zašto?" Nastojte da rečenice budu zanimljive.
Most
57
točnog odgovora. Svaki se odgovor prihvaća, ako se ponudi kao smislena i
gramatički ispravno oblikovana rečenica.
Primjer:
58
Dodaj riječ
59
Rulet s prijedlozima
Zato što...
Primjeri:
Na granama nije ostala nijedna jabuka, zato što...
Zec zimi dobiva bijelu boju krzna, zato što...
Djed okopava voćke u vrtu, zato što...
Moj kovčeg
60
naprimjer: "Spremam se na put i u kovčeg stavljam pastu za zube i sapun."
Treći igrač: "Spremam se na put i u kovčeg stavljam pastu za zube, sapun i
ručnik." I tako dalje. Svi trebaju pozorno slušati i paziti da nitko ne pogriješi.
Kuhamo ručak
61
Idemo na plažu
Još jedna od verzija igre "Kovčeg". Ovdje svi igrači ponavljaju isti
početak rečenice, ali osim imenice dodaju i odgovarajući glagol.
Naprimjer:
Izgubljene riječi
Primjer:
Sunce se sakrilo iza . Počela je padati
Zagonetni lik
62
trebate prema njegovom opisu odrediti o kome se radi.
Na isti način mogu se pogađati i predmeti sa slika u časopisima ili
ilustracija u slikovnicama. Za razliku od igre pogađanja "Pogodi što je to" iz
poglavlja "Riječi, riječi...", ovdje potičite dijete da govori logički povezanim,
proširenim rečenicama, odnosno da ih poveţe u kratku priču o zamišljenom
liku ili ilustraciji.
Luckaste rečenice I
Primjeri:
Dječak je prozorom razbio loptu.
U proljeće je selo poplavilo rijeku.
Poslije gljiva u šumi raste kiša.
Kada nam je hladno, grijemo se sladoledom.
Turisti su na more doletjeli vlakom.
U vrtu su jabuke skupljale djecu u košare.
Zimi su u voćnjaku sazrijele trešnje i višnje.
Volim kruške, jabuke, šljive i ostalo povrće.
Baka je na ţeljezničkoj postaji čekala avion.
Brod je otplovio tako visoko da ga se s kopna više nije moglo vidjeti.
63
Pogodi tko je glavni lik
Najbolji prijatelj
64
Potraga
Sjetimo se događaja
Smisli priču
65
predikat, atribute itd.).
Primjer:
Na prozoru je leţala... (tko?) Mačka je na livadi ugledala... (koga?)
Skočila je... (odakle?) i potrčala za... (kim?) Itd.
Kasnije moţete naizmjence smišljati vlastite zabavne priče iz mašte.
Zanimljivost je u tome što igrač koji predlaţe rečenice nikad ne zna kojim će
ih riječima drugi igrač nadopuniti, odnosno tko će biti glavni lik i u kojem će
smjeru otići radnja.
Intervju
66
ili "Kako si se igrao sa svojim prijateljima?" Bit će zanimljivije ako intervju
snimate i zatim slušate te raspravljate o njemu.
Kako je završilo
Luckaste rečenice I!
Primjeri:
67
Vodu umivamo licem. Potok je skočio u ţabicu.
(Lice umivamo vodom.) (Ţabica je skočila u potok.)
Olovka je pisala dječakom. Prag je legao na psa.
(Dječak je pisao olovkom.) (Pas je legao na prag.)
Moguće - nemoguće
Cilj: Razvoj slušne paţnje i analitičkog mišljenja, razvoj razumijevanja
govora i smislenog govornog izraţavanja, prepoznavanje gramatički pra-
vilnih rečenica koje nemaju smisla.
Igra: Recite djetetu: "Izgovarat ću neke rečenice. Neke od njih govore o
nečemu što se događa u stvarnosti, a neke o tome što se ne moţe dogoditi.
Svaki put kad izgovorim rečenicu, trebaš mi reći je li to moguće ili
nemoguće. Slušaj paţljivo i razmišljaj jer ću te pokušati nadmudriti." Dajte
djetetu dovoljno vremena za razmišljanje nad svakom rečenicom, ne
poţurujte ga, a kada procijenite da je pogrešno odgovorilo, svakako zatraţite
objašnjenje (moţda je ono ipak u pravu, a ne vi!).
Primjeri:
68
"U" ili "na" - tu je mudrost sva
Primjeri:
dugme na košulji ili dugme u košulji
maramica na dţepu ili maramica u dţepu
zakrpa na rukavu ili zakrpa u rukavu
dijete na krilu ili dijete u krilu
jabuka na grani ili jabuka u grani
69
Smišljamo zagonetke
Primjeri:
Na temu "Povrće": Na temu “Ljudsko tijelo":
Obraščići su ruţičasti, U tijelu mom je samo jedno,
A nosić mi je bijel. Dan i noć mi kuca vjerno,
U mraku sjedim cijeli dan, Svakako je dobro znati -
Zelena košulja viri mi van. Ni na trenutak ne smije stati.
(Rotkvica) (Srce)
70
Smišljamo brzalice
71
Slušamo i učimo pjesmice
72
Suvišna riječ
Primjeri:
Na igralištu se zabavljaju maleni mališani.
Baka je zašećerila kolač šećerom.
Turisti su prenoćili noć u šatoru.
Sutra ćemo proslaviti proslavu.
Na kiosku smo kupili slatke slatkiše.
Djevojčica ima plavooke oči.
Primjeri:
"JUTRO"
Što se ujutro događa sa suncem? (Sunce ujutro izlazi i osvjetljava svijet.)
Što ljudi čine ujutro? (Ljudi se bude i ustaju iz kreveta. Zatim se umivaju u
kupaonici i odijevaju dnevnu odjeću.)
Kako se zove odjevni predmet u kojem smo spavali? (Pidţama ili
spavaćica.)
Kako se zove jutarnji obrok? (Doručak.)
73
Što jedemo za doručak? (Jedemo voće, prepečenac, kajganu, sir, jogurt, itd.)
Što ljudi čine radnim danom nakon doručka? (Odrasli ljudi odlaze na
posao, a djeca u vrtić i u školu.)
"PROLJEĆE"
Kakvo je sunce u proljeće? (Sunce je toplo i ugodno grije. Povećava se broj
sunčanih i toplih dana.)
Što se događa s drvećem? (Na golim granama pojavljuju se propupali
listići.)
Kakva je trava u proljeće? (Trava je mlada i zelena. Zbog čestih proljetnih
kiša trava brzo raste.)
Što se događa s pticama? (Ptice selice u proljeće se vraćaju kući iz juţnih
krajeva.)
Kojim se aktivnostima u prirodi bave ljudi? (Ljudi obrađuju vrtove, siju
u povrtnjacima i uzgajaju sadnice.)
Koje se prirodne pojave događaju u proljeće? (Topi se snijeg, ţubore
potočići, na šumskim proplancima i u vrtovima niču jaglaci, visibabe, zvončići i
đurđice - prvo proljetno cvijeće, čuje se ptičji pjev, neke šumske ţivotinje bude se iz
zimskog sna.)
Prije i poslije I
74
Prvo ulijevamo juhu u tanjur, a zatim...
Zrakoplov prvo polijeće, a zatim...
Mama nosi bebu u trbuhu, a onda...
Zatim uvedite treći događaj i predloţite djetetu da odredi početak,
sredinu i kraj.
Primjeri: idemo spavati - večeramo - peremo zube; danas - jučer - sutra;
vuk je došao praščićima - praščići su izgradili kućice - praščići su otjerali
vuka.
Prije i poslije II
Redoslijed događaja
75
stracija koje prikazuju najznačajnije događaje.
Telefonski razgovor
76
Poveži sličice u priču
\
Primjer: traktor, lubenica, tigar, naslonjač, kokoš
77
Slikopriča
ZIMA
Došla je zima. Sunce sije, ali slabo grije zemlju. Listopadno drveće je izgubilo
lišće, grane su gole. Mnoge ţivotinje spavaju zimski san. Ljudi vani hodaju toplo
odjeveni. Djeca uţivaju u zimskim radostima: sanjkaju se, skijaju, grudaju i grade
snjegoviće.
JESEN
Došla nam je jesen. Sunce se često skriva iza oblaka. Lišće mijenja boju,
postaje ţuto i crveno. Ţivotinje skupljaju zalihe hrane i spremaju se za zimu. Jata
ptica lete na jug. U vrtovima i voćnjacima dozrijeva razno povrće i voće.
Varijacija: Kada dijete dobro uvjeţba sastavljanje proširene priče pre-
ma zadanim slikama u nizu, moţete zamijeniti uloge. Ono će vama
sastavljati grafički plan priče na zadanu temu. To je također zahtjevan
zadatak u kojem je potrebno odabrati potrebne pojmove na zadanu temu i
dobro promisliti redoslijed slika, kako bi priča ispala smislena.
78
Aukcija
79
čuti izuzetno zanimljive i neočekivane završetke rečenica.
Primjer:
Šetala sam jednoga dana šumom i odjednom sam... (npr. ...srela zeca u
odijelu, cipelama i šeširu.)
Iz takvih rečenica moţe nastati nevjerojatna priča. Zapisujte najzanim-
ljivije rečenice i koristite ih kao materijal za kratke priče.
Nastavi priču
Primjer:
"To je telefon. Telefon sluţi za razgovor s ljudima koji se nalaze daleko i koje
ne moţemo dozvati glasom. Svaka osoba koja ima kod kuće telefon, ima telefonski
broj. Kako bismo nekoga nazvali, trebamo točno birati njegov telefonski broj. Telefoni
80
mogu biti različiti. Postoje telefoni fiksne telefonske linije, a postoje i mobiteli.
Mobitel moţemo ponijeti kamo god idemo, dok fiksni telefon radi samo kod kuće..."
Sličnosti i razlike
"Kiša i snijeg su prirodne pojave. Kiša i snijeg su oborine koji padaju s neba
na zemlju. Kiša i snijeg su mokri jer se sastoje od vode. Kiša je tekuća voda, a snijeg
je smrznuta voda. Kiša uglavnom pada u jesen, proljeće i ljeto, a snijeg zimi. Snijeg
je bijel, a kiša je prozirna. Snijeg moţemo oblikovati rukama u grude, a kišu ne
moţemo jer je tekuća. Snijeg se od topline topi i pretvara u tekuću vodu. Kiša se
sastoji od kapi, a snijeg od pahulja..."
Iz ove igre moţe nastati nova - smišljanje i rješavanje zagonetaka
temeljenih na međusobnoj usporedbi dvaju pojmova (također vidi igru
"Smišljamo zagonetke").
81
Turistička agencija
82
3
Slušamo i
upoznajemo glasove
Razvoj fonološke komponente govora
83
Sposobnost koncentriranja na zvuk - slušna paţnja - vrlo je vaţna
sposobnost, nuţna za slušanje i razumijevanje govora. Usvajanjem
glasovnog sustava materinskog jezika malo dijete razvija fonematski sluh -
spontano uči slušno razlikovati glasove (foneme) koji slično zvuče, tj. slušno
razlikuje riječi poput "koza" i "kosa", a da nije svjesno toga da se riječi sastoje
od glasova. Neka djeca imaju slabije razvijen fonematski sluh i trebaju
dodatne poticaje kroz igru.
Osnovni je cilj igara predstavljenih u ovom poglavlju poučiti dijete da
sluša i čuje.
Naravno, razvoj fonološke komponente govora neodvojiv je od raz-
voja ostalih komponenti, tako da ovim igrama nastavljamo proširivati
vokabular, usavršavati gramatičko oblikovanje i razvijati smisleni govor.
84
Igre za razvoj slušne
pažnje
Gdje je zazvonilo?
85
Slušna igra skrivača
86
Reci što čuješ?
Tiho - glasno!
Tko je to?
87
Nađi igračku
Što je to?
88
U trgovini II
89
Tri medvjedića
Gdje je vuk?
90
Maca i mačić
Zapamti riječi
91
Malo i živo
Prijedlog riječi:
bubamara cvrčak
slon krokodil
leptir ormar
nilski konj dugme
igla ţirafa
mrav spajalica
soba gusjenica
bazen medvjed
šuma kuća
pčela naočale
bombon hlačice
more komarac
kuhinja stol
groţđica prsten
92
Dovrši stih
93
Pokvareni telefon
Uzmi igračku
94
Što je živo?
Prijedlog riječi:
95
Što je jestivo?
Prijedlog riječi:
96
Igre za razvoj fonemskog
sluha
Uhvati glas I
Primjer: "Kada čuješ glas [š], zaplješći dlanovima: sok, šaka, mašta,
mast, njuška, miš, sirup, list, lišće...
Uhvati glas II
97
Zvoni ili žubori
Uhvati slog
98
reći [sa]." Zatim izgovarajte niz akustički bliskih slogova: [sa], [ša], [ca], [sa],
[ča], [sa]." Kad je dijete ispravno reagiralo pljeskom na zadani slog, pitajte:
"Jesi li paţljivo slušao/la? Koliko sam puta izgovorio/la slog [sa]?"
Nađi riječ
Slušaj i zapamti
99
Tražimo rime
100
4
Pripremamo se za
čitanje
Igre za razvoj fonološke svjesnosti
101
Za usvajanje vještina čitanja i pisanja potrebno je mnogo više od
slušnog prepoznavanja glasova govora. Vaţno je da dijete postane svjesno
da se riječi sastoje od glasova i da nauči razlikovati te analizirati glasove, tj.
potrebna je i dobro razvijena fonološka svjesnost. To uključuje sposobnost
prepoznavanja, izdvajanja i međusobnog uspoređivanja glasova, rastavljanja
riječi na glasove i povezivanja izgovorenih glasova u riječ. Drugim riječima,
osnovni je cilj igara predstavljenih u ovom poglavlju poučiti dijete da
manipulira glasovima.
Dijete sada uči odvajati riječ koja se sastoji od određenog broja
glasova, od onoga što ta riječ označava (npr. od predmeta). Dijete koje je
toga svjesno, odgovorit će daje riječ "olovka" duţa od riječi "vlak", iako je
vlak kao predmet mnogo veći od olovke. Fonološka svjesnost ne razvija se
spontano, trebamo je u djeteta predškolske dobi ciljano razvijati kroz igru.
Kao i u igrama iz prethodnih poglavlja, u ovim igrama nastavljamo
obogaćivati djetetov vokabular, usavršavati gramatičko oblikovanje rečenica
i razvijati smisleni govor.
102
Dugo ili kratko
Tragači I
103
Dodavalica
Isti glas
Čarobna vrećica
104
U trgovini III
U trgovini IV
Nastavi niz I
105
Igra: Igra je slična prethodnoj, osim što je u njoj potrebno na ponu-
đenih 5 riječi koje imaju isti početni glas, nadovezati svojih 5 riječi na isti
glas.
Primjer:
Nastavi niz II
Primjer:
Ruka - auto - otok - kos - sob - brat - tele - ekran - nos...
Ovo je zabavna igra koju s djetetom moţete igrati usput, dok obavljate
neki posao po kući ili tijekom voţnje u automobilu. Bit će teţe i zabavnije
ako niz riječi ograničite na neku temu, npr. hrana, gradovi svijeta i dr.
Primjer:
Rajčica - ananas - sir - rotkvica - artičoka - agrum - mrkva.
Putovanje
106
zadani glas. Osoba kaţe: "Idemo na put i nosimo sa sobom predmete na glas
[d]. Što ćemo spremiti u kovčeg?" Dijete, naprimjer, odgovara: "Dudu,
dasku, devu, dinju itd."
Bio sam
107
Glasovna slikovnica
108
Tko se s kime druži?
109
Tajna šifra
Cilj: Vjeţbanje glasovne sinteze - povezivanja izgovorenih glasova u
riječ.
Igra: Recite djetetu da zamisli da ste likovi u igri "Spy Kids" i da ćete
mu govoriti riječi tajnom šifrom kako je ne bi razumjeli pirati (ili neki drugi
likovi u igri). Izgovarajte riječi glas po glas s kratkim stankama između
svakog glasa. Dijete treba paţljivo slušati svaki lančić glasova i izgovoriti
cijelu riječ. Počnite od kratkih, a zatim napredujte prema sve duţim riječima.
Ova igra moţe trajati otprilike pola minute (jedna riječ) do pola sata.
Zato je moţete igrati bilo gdje kad trebate prikratiti vrijeme, čak i kada su u
pitanju minute, naprimjer u trgovini dok čekate u redu za blagajnu.
Moguće je igrati i s dvije ekipe. Jedna ekipa drugoj zadaje riječi.
Ispravni odgovori se boduju. Pogrešno zadavanje riječi donosi gubitak boda.
Primjer riječi:
p_a_s
n_o_s
s_a_t
u_h_o
o_k_o
t_a_t_a
a_u_t_o
k_a_p_a
k_u_ć_a
p_a_t_k_a
b_a_n_a_n_a
110
Gdje je glas?
Nađi 2
Primjer:
Glasovi [a], [t]
Riječi: tata, autobus, traktor, tanjur itd.
Zahtjevnija varijanta iste igre je "Nađi 3" u kojoj se zadaju tri glasa.
Primjer:
Glasovi [s], [I], [m]
Riječi: maslac, salama, salamura, mislilac itd.
111
Smisli riječ
Prijedlog riječi:
sob, lak, dan, maketa, gljiva, konac, sir, luk...
Dovrši riječ I
Dovrši riječ II
112
primjera: mač-ka, ko-koš itd. Počnite od dvosloţnih riječi. Ako dijete ne
uspijeva dovršiti riječ, pomaţite mu. Ako dovrši riječ drugim slogom pa
ispadne neka druga riječ, različita od one koju ste zamislili, ali ispravna,
prihvatite to kao pogodak.
Pogodi riječ I
Plješćimo slogove
113
Dovrši rečenicu II
Igra je slična
prethodnim igrama "Dovrši
riječ". Razlika je u tome da u
ovoj igru postoji samo jedan
ispravan odgovor, koji se
moţe dokučiti iz konteksta
rečenice.
Primjeri:
Na stolu je papir i o...
U šumi rastu glji...
U polju raste ku...
Telegrafisti
114
Tragači II
Pogodi riječ II
Od repa do glave
115
izgovoriti naopako. Zatim pozivaju dijete koje je izišlo pa glasno naopako
izgovaraju riječ koju treba pogoditi. Pratite zadaju li djeca jednostavne riječi i
griješe li pri preokretanju riječi. Bit će zabavnije ako djecu podijelite u dva
tima koja će se natjecati u pogađanju.
Primjeri riječi:
116
Tko u kojoj kućici živi II
Gradimo kućicu
117
Skupljamo naranče
Tko će više
118
Darovi za životinje
Pročitaj riječ
119
glasove u nizu. Onaj tko prvi "pročita" riječ, zadaje sljedeći zadatak. Broj
kartica u nizu (broj glasova u novoj riječi) postupno se povećava od tri na
šest.
Moţete igrati i udvoje s djetetom. Jedan od vas zadaje zadatak, a drugi
rješava. Sloţite sličice i recite djetetu: "Koji su prvi glasovi u nazivima ovih
sličica? Sloţi od tih glasova novu riječ, spajajući ih redom. Koja je riječ
nastala?"
Primjeri:
Znam pet... II
120
Primjeri:
Znam pet riječi koji počinju sa "R":
Ruţa - jedan.
Ruka - dva. ^
Rame - tri.
Ručak - četiri.
Riba - pet.
Znam četiri riječi koji počinju sa "D" i četiri riječi koje počinju sa "T":
Dan - jedan.
Torta - dva.
Dinja - tri.
Tikva - četiri.
Drvo - pet.
Tijesto - šest.
Dabar - sedam.
Trava - osam.
121
5
Vježbamo izgovor
Igre za poboljšanje izgovora glasova
122
Sljedeće igre zapravo su vjeţbe gibanja govornim organima, preteţito
jezikom i usnama, s ciljem pripreme za pravilan izgovor glasova. Takve
vjeţbe nazivaju se artikulacijska gimnastika i pomaţu jačanju mišića pokretnih
govornih organa, odnosno razvoju njihove snage, spretnosti i diferenciranoj
pokretljivosti. Dakle, artikulacijska gimnastika pomaţe razviti potrebne
pokrete govornih organa. Svaki glas predstavlja sloţeni skup takvih pokreta,
a taj skup moţemo u početku rastaviti na dijelove (pojedine pokrete ili
poloţaje), uvjeţbati svaki zasebno, a zatim iznova spojiti. Artikulacijska
gimnastika namijenjena je djeci koja imaju poteškoća u izgovoru određenih
glasova, ali uvodne i opće vjeţbe korisne su za svu djecu mlađe predškolske
dobi kao opća priprema za oblikovanje izgovora.
Bez obzira što dijete s poteškoćama izgovora glasova najvjerojatnije
neće posjećivati logopeda više od dva do tri puta tjedno, artikulacijsku
gimnastiku treba raditi svaki dan kod kuće, kako bi se pokreti na kojima se
radi stabilizirali. Nova vjeţba se uvodi nakon što je dijete uvjeţbalo
prethodnu koju odonda više ne ponavljamo. Skup vjeţbi određuje logoped,
a roditelj ih provodi u djelo kod kuće. Vjeţba se od jednostavnog prema
sloţenijem. Sve vjeţbe treba uobličiti u igru i dati im zabavna imena. Ako
dijete dulje vrijeme ne uspijeva uvjeţbati određeni vaţan artikulacijski
poloţaj ili pokret, moramo za njega osmisliti nove zaigrane trikove s novim
imenima.
Vjeţba se u sjedećem poloţaju, moţe to biti stolica pa kojoj dijete sjedi
tijekom doručka. Poloţaj mora biti opušten, a drţanje ravno. Tijekom vjeţbe
dijete ne smije podizati ramena, stezati prste ili savijati noge. Kuhinja
obasjana jutarnjim suncem idealno je mjesto. Roditelj sjedi nasuprot djetetu
za kuhinjskim stolom, tako da mu je lice dobro osvijetljeno, kako bi ga dijete
dobro vidjelo. Za dijete starije od 4 godine, dobro je staviti na stol
samostojeće zrcalo, kako bi moglo samostalno kontrolirati svoje pokrete.
Logoped prethodno poučava roditelja izvođenju vjeţbe i ukazuje mu
na što treba obratiti posebnu pozornost (točnost, ujednačeno sudjelovanje
lijeve i desne strane jezika i dr.). Prvi put dijete moţe raditi svaku novu
vjeţbu u prisutnosti logopeda. Tijekom sljedećih sastanaka u kabinetu,
logoped provjerava stupanje svladanosti i zadaje nove zadatke za naredne
123
dane. Kod kuće roditelj pokazuje vjeţbu i dijete je ponavlja. Katkad dijete
neće uspjeti ponoviti vjeţbu. Ne smije mu se reći da radi pogrešno. Moţemo
doći u iskušenje da kaţemo: "Ne, ne, pogrešno to radiš. Treba ovako." Ali to
neće pomoći, a moţe dovesti do toga da se dijete frustrira i odbije svako
daljnje vjeţbanje. Uvijek naglašavamo uspjehe, čak i one male (npr. "O, pa
tvoj jezik svaki dan sve bolje ide prema gore!").
124
Uvodne vježbe
Naredne dvije vjeţbe "Osmijeh" i "Surla" predstavljaju vjeţbe usnama
koje pomaţu djetetu da nauči razlikovati pokrete usana od pokreta jezika,
osjećati tu razliku i moći te pokrete obavljati zasebno. Preciznije, treba
naučiti obavljati vjeţbe za jezik bez istodobnog pokreta usnama. Inače, sve
vjeţbe za jezik obavljaju se tako što se usne rastegnu u blagi osmijeh.
Osmijeh
Surla
125
Opće artikulacijske
vježbe
Ovo je skup vjeţbi, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako vjeţba ne
uspijeva, vraćamo se na prethodnu i slijedimo upute.
Garaža
126
Potapšaj jezik
127
Bim-bom!
Dohvati bombon
128
Čiji su zubi čišći?
Ljuljačka
129
Igra skrivača
Ljutita mačkica
Cilj: Uvjeţbati podizanje srednjeg dijela leđa jezika prema nepcu, kako
je potrebno za izgovor glasa [j].
Opis: Osmjehnuti se, otvoriti usta, smjestiti vršak jezika iza donjih
zuba, saviti leđa jezika i protrljati je gornjim zubima.
Pozor: Donja vilica se ne smije kretati prema naprijed.
130
Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasova [s, z, c]
U svrhu pravilnog izgovora glasova [s, z, c] potreban je precizan
poloţaj jezika (vršak iza donjih zuba, leđa su podignuta, bočne strane
potpuno prianjaju uz gornje zube) te stvaranje jake i usmjerene zračne struje
koja prolazi središnjom linijom jezika. Tome pomaţu sljedeće vjeţbe.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi prema ispravnoj
artikulaciji, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba djetetu ne
uspijeva, vraćamo se na prethodnu i/ili slijedimo upute.
Zabij gol
131
Na plaži
Loptice, poleti!
132
Peremo zube
133
Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasova [š, ž, č,
ć, dž, đ]
Za izgovor ovih glasova potrebni su precizni pokreti jezikom: široki
prednji kraj jezika se podiţe prema prednjem dijelu tvrdog nepca, bočne
strane tijesno prianjaju iz gornje kutnjake, usne se pomiču prema naprijed i
zaokruţuju; zrak struji sredinom jezika. Sljedeće vjeţbe to pomaţu razviti.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi ispravnoj artikulaciji,
zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba ne uspijeva, vraćamo se
na prethodnu i/ili slijedimo upute.
Zalijepi bombon
134
Gljiva
Harmonika
135
Hokus-pokus
136
Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasa [I]
Za izgovor glasa [1] potreban je precizan i sloţen rad jezikom: vršak
se podiţe prema gore i prianja uz rub desni i gornjih zuba; prednji i srednji
dio leđa se spuštaju, a straţnji dio se lagano podiţe i povlači unatrag; bočne
strane se spuštaju i propuštaju zrak. Za uvjeţbavanje ovog poloţaja postoji
sljedeći skup vjeţbi.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi prema ispravnoj
artikulaciji, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba ne uspijeva,
vraćamo se na prethodnu i/ili slijedimo upute.
Puran
• Vjeţba "Ljuljačka"
137
Konjiću, potrči!
Cilj: Uvjeţbati pokret prema gore i odrediti mjesto jezika kod izgovora
glasa [I],
Opis: Isto što je i u prethodnoj vjeţbi, ali bezvučno (konjić ide vrlo
tiho, gotovo nečujno).
Pozor: U pokretu je samo jezik; vršak se odupire o prednji dio nepca,
odmah iza zuba.
138
Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasa [r]
Za izgovor glasa [r] potreban je sloţen rad svih mišića jezika: napeti
prednji dio s vrškom je podignut prema alveolama (naboranom prednjem
dijelu nepca iza prednjih zuba); vršak vibrira u zračnoj struji; srednji dio je
spušten, bočne strane prianjaju uz gornje kutnjake; strujanje zraka je snaţno i
usmjereno. Tome pomaţu sljedeće vjeţbe.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi prema ispravnoj artiku-
laciji, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba ne uspijeva,
vraćamo se na prethodnu i/ili slijedimo upute.
Obojimo kućicu
139
Bubnjar
140
Kazalo igara
3 i 2, ...26 Divlje ţivotinje...30
Aukcija...79 Dodaj riječ...59
Automobili...37 Dodaj zadnju riječ...38
Bim-bom! ...128 Dodavalica...104
Bio sam...107 Dohvati bombon...128
Blizu ili daleko...89 Dopuni rečenicu...52
Bubnjar...140 Dovrši rečenicu I...51
Cjelina i dio I...42 Dovrši rečenicu II...114
Cjelina i dio II...42 Dovrši riječ I...112
Ĉarobna vrećica ...104 Dovrši riječ II...112
Ĉarobno smanjivanje...12 Dovrši stih...93
Ĉije je što?...25 Dugo ili kratko...103
Ĉiji su zubi čišći?...129 Dva ili dvije...18
Darovi za ţivotinje...119 Garaţa...126
Detektivi...29 Gdje je glas?...111
141
Gdje je vuk?...90 Kotrlja se lopta, jedan, dva, tri...36
Gdje je zazvonilo?...85 Kuhamo ručak...61
Glasovna slikovnica...107 Kuharevo povrće...19
Gljiva...135 Laje ili riče...98
Gradimo kućicu ...117 Lančić riječi...35
Harmonika...135 Leti, skače, pliva, hoda! 9
Hokus-pokus...136 Loptanje suprotnostima...34
Idemo na plaţu...62 Loptice, poleti!...132
Idemo na put...28 Luckaste rečenice I...63
Igra analogija...49 Luckaste rečenice II...67
Igra pogađanja...28 Ljuljačka...129
Igra skrivača...130 Ljutita mačkica...130
Igra uspoređivanja ...23 Maca i mačić...91
Intervju...66 Malo i ţivo...92
Isti glas...104 Manje – veće...39
Isto kao...22 Mmm, ukusno je! ...127
Iz ormara...14 Moguće – nemoguće...68
Izgubljene riječi...62 Moj kovčeg...60
Jedan i mnogo...16 Most...57
Jestivo – nejestivo...39 Na plaţi...132
Juha ili kompot?...21 Nađi 2...111
Kako je završilo...67 Nađi 5....11
Koga i što? ...15 Nađi igračku...88
Kome je što potrebno...41
Konjiću, potrči!...138
Koračnica...22
142
Nađi riječ...99 Pogodi ţivotinju...43
Nađi suvišno I...27 Pokretljivo – nepokretljivo...39
Nađi suvišno II...33 Pokvareni telefon...94
Najbolji prijatelj...64 Potapšaj jezik...127
Nastavi niz I...105 Potraga...65
Nastavi niz II...106 Poveţi sličice u priču...77
Nastavi priču...80 Povrće...18
Objasni riječ...52 Predmeti oko nas...40
Objasni smisao...53 Prije i poslije I...74
Obojimo kućicu...139 Prije i poslije II...75
Od čega je što? ...23 Pročitaj riječ...119
Od repa do glave...115 Puran...137
Odaberi riječi I (pridjevi)...31 Putovanje...106
Odaberi riječi II (imenice)...31 Reci jednom riječju...37
Odaberi riječi III (glagoli)...31 Reci pravu riječ...44
Ona, onaj, ono...17 Reci suprotno...33
Osmijeh ...125 Reci što čuješ?...87
Peremo zube...133 Reci što vidiš...40
Plješćimo slogove...113 Redoslijed događaja...75
Pogodi cjelinu prema dijelovima25 Riječi-neprijatelji...32
Pogodi riječ I...113 Riječi-prijatelji...32
Pogodi riječ II...115 Rulet s prijedlozima...60
Pogodi što je to...22 Sjetimo se događaja...65
Pogodi tko je glavni lik...64
Pogodi tko je pozvonio?...86
Pogodi voće...20
143
Skupljamo naranče...118 Što se nalazi unutra? ...47
Skupljamo sličice...53 Što se tada događa? ...73
Slično je...45 Što sve moţe raditi?...13
Sličnosti i razlike...81 Što tu ne pripada?...27
Slikopriča...78 Što znaš o......80
Sloţi rečenicu...57 Šuška ili ţubori...98
Slušaj i zapamti...99 Tajna šifra ...110
Slušamo i učimo pjesmice...72 Telefonski razgovor...76
Slušna igra skrivača...86 Telegrafisti...114
Smisli novu riječ...112 Tiho - glasno! ...87
Smisli priču...65 Tiho, tiho, konjiću...138
Smisli rečenicu I...56 Tko će više...118
Smisli rečenicu II...57 Tko gdje ţivi...69
Smisli riječ...112 Tko je čije dijete? ...38
Smisli zanimljiv kraj rečenice...79 Tko je to?...87
Smišljamo brzalice...71 Tko se s kime druţi? ...109
Smišljamo zagonetke...70 Tko te gleda? ...10
Suprotnosti-asocijacije...48 Tko trči? ...12
Surla...125 Tko u kojoj kućici ţivi I ...116
Suvišna riječ...73 Tko u kojoj kućici ţivi II ...117
Šarena igra...37 Tragači I ...103
Što je glavni sastojak? ...24 Tragači II...115
Što je jestivo?...96 Traţimo rime...100
Što je to?...88 Tri medvjedića...90
Što je ţivo? ...95
Što o tome moţeš reći...41
144
Turistička agencija...82 Voće...20
Tvrdoglavi magarčić...50 Zabij gol...131
"U" ili "na" - tu je mudrost sva...69 Zagonetni lik...62
U trgovini II...89 Zajednička radnja...46
U trgovini III...105 Zalijepi bombon...134
U trgovini IV...105 Zapamti riječi...91
U trgovini... 12 Zapamti što vidiš...40
Uhvati glas I...97 Zato što...60
145