UT lato “e Tajne zanata: il | ; Od xameng= ts flo kuce 7 ze! ry49. medunarodni salon u Frankfurtu neceme zokorduiti piesociti ist nasa, partner 2a svkogay, Precio St Nenasee bar ‘Crrens ote Ie, 8 sen fomobla u Fankturta, sutonbit gee postal TN fote eens pea posal pv eno tee se vernal ‘nfaclom ‘Stoge le net je secant ea 2 ole tenes one ‘above = pielNosema Sins ove goona prove posto mame eutie ok sin rats te cost. ‘acim modal Keo sto 2 opo, ka et BMW Ste 132% VW po, got Jota te sicko aud | marcoges oaien sure irerory peso "fre Jepancma s 20 osigurl na ca aia: andar veces tra aomeble rude bol opremu | Saran. pans provestina, Ho a na Salona sVoleowagone val Keotno objovo amo fra sm do y stone sg} industlp SR Neate rad vile mun tad, ©. prvor ome Séehnalovost koje ee. spree Saft ped privedne syemebie, Renkin agree ola ou modal te he sapacronjors kala nave bred Godin dane ‘ge Di automobile 200, godine. ‘See Framir olen “hud, Mereodoon pa oForde 16 otazal doo autor Blaise devedesae goare ke) a loca, kp vise su gan vec Koni. 1S felon onan povote Secharsker e WU DAPANU Wokawagen: Je na lt 9 vie eons ocanetin stoned ‘em Koncemam Maan posit no med SANTANA ~ ‘rly edu nog part ‘Tella otrcmu ge veda 225 AW HBS EW te 1k ‘motor 28 85 KW i Ipsiartan Zetmotorom snage 40 fi. SANTA. RU rasienainf aja lor ‘motel Soper co poeell 2edvat GRE I prodava_uugsm azishen Zomijama U Ws nam mau ar aloe im jp DATSUNE ponucio isan Po Garb su kode po otaan Po jo sob arate kant rai, me mele Inje | prosbani Deroy je Imuznska trvedba sa im ereznm taj ep {om injom ed S109. precnks pou! motor od 1050 con 79 10? pet mogu Sead emea arab motos sa 37 AW 15: rsh motes 3044 WU roca jks AGES 20 We eo ‘alin modelo nue esedra hog atta, vojin wets, kosin fainjn Koj t upradeney bo estmctorom ‘AUDI BEZ NovosT! Audie riazs0 nok mses ig nowoe oem Soo au 80 So ag avo © je canes eho: ‘menu povoin benzos prema So- BeP caterss art dln be eee nS Bh Pay RS ‘OPELOVE PREMDERE Opal, ko rai slope ojone ate. pio 8 ee idee, Sv mae soda Gobo dos NeGewo ZABoRAVIT PaESACm reso got at tase no Sogednie Opalvae premiera e ‘ce oj est nt Eno sas fe sloponscin I hoor ‘edn itajem' peti wat, Moir je pomne 1s its fanege 44 35 HW, Stars motor snage 66 KT | 1a ohn sa 46 Ajnatit ade doo Mears Seco Seton oa razor TECH | LUSPAVANI FORO ‘Forde see nskon predstavanlai i i i MERCEDES-BENZ Mercedes: je uotlo_golena rosete vlavabveie, 132)! frst tehnologiu. Recut em eden coupes 880 SEC 1 3h0 SEC fp prodtove mesutezu v razvojs sufomobl tz programa 2000 To Je Presline. mucin. seocnarien bites kom ean usm PORSCHE SEZ YW MOTORA Berhor jg novim modslom 944 pratima ‘wadely Umrasiania. VW ‘moto tm coupe * uaa ‘ey 2b kar motor sage TKN, ‘SVDETSKA PREMUERA RENAULTA Francu su 23 vets promjoy eco reral 9, somo sro fies stoperaey sean fom Noveet fe moka toro Ho jo Frovl oja ko ra ving Be Ste edlen don posto, meer jo ‘erie pogon ma pec Kode Motor Ge 2 pried ade TeGndiin molstan cece ane as Siler sane FORD PROBE I dina bo pred ostain prozvodatna, Dronaiene po. secodnarston Sis peu det G8 CX usa POMLABEN FAT ch fp precetavio pomiaderag 182 pe azo argent Docke ma fe nsbo kkasane ope | sottan: Kermoerie onto ev zara se 85 TW te varjnta «otters Shonen 1 30H “a ee naiatem ru pk ai Soar sa BW. TEHINIGKE NOVINE SVEDANA ‘veda 5 nastja oli the im pronjenamea prt patna Vel saab Saabs fa pone tiomras rove Bondove ori, vo k= Boon Gerdne. KOD ENGLEZA NISTA... Engle Beis Layand: 0 uso aéskiora promers rovers 8 Abu hie ita rec no urea = Degoelejm na pectuu trons atomcteovom como nastavku razmotriti osobine sku- ticki »2ivex, za razliku ‘od akustiéki »gluhe« prostori je. Na taj nacin bismo vi tungprijed, prije kupnje His si- stoma, bez obzira na njegove ‘osobine i snagu, znali kakvu zwuénu sliku mozemo oéeki- vali _u_prostorijinamijenjeno} 2a slufanje glazbe. To sazne- nije trebalo bi nam biti jedan ‘0d bitnih Ginilaca pri izboru Hi- fi sistema. AKUSTICKI »ZIVA« ‘SOBA... ZWUCI GLASNDE To je osobina visokorever- berantnog prostora, to znaci da Ge uz umjerenu snagu po- jatala glazba reproducirana preko “odabranin zvuénika Zvucati glasnije nego Sto obe- kujemo. Ako sto progital pret- hod nastavak, vee, pretpo- stavijate zasto je to tako. Du- ga tevorberacija znaci_ da 2Zvuk nakon izlaska iz zvuénika nije brzo upijen veé putuje po prostorij, odbijajuci se od prepreke, —Ovako _odbijen Evuk, nage uho registira isto kao i zvuk koji je do njega do- 20 izravno iz zvuenika. Dru- {gim fjecima, spomenutom ro- ficksijom nage uho prima do- datnu akusticku energiu. To poveéava ukupen zvuéni pri Sak na sluSnu opnu, stverajuci impresiju vece glasnoce. _Odiseja akustike KREATORI ZVUCNE SLIKE STVARA ILUZDU VECEG PROSTORA ‘Akusticki vilo xtives sobe daju iluzju_prostranog. Mala kvadratura prostonje 2a slua- nije, npr. 3 x3 x2,8 ms akusti- {ki visokoodbijajucim zidnim povrginama, moze stvorit Ssjecaj tzv. »psihoakusticke prostornosti«, 2bog_krotanja (edna) zuko untar pro: storie. Zapravo, zidove koji ‘odbijaju zvuk, mozemo sma- trati snovime izvorima zvuka wu codnosu na 2vuk koji dolazi i2- ravno iz zvusrika. (crtez 1). Sluselac éuje izravni zvuk, koji dolazi iz zvuénika, i odbi jeni koji kao de dolezi iz izvo- ra smjeBtenog iza stvamnog zi- da prostorje. Zbog takvog elekia, _visokoreverberantne pprostorije wu psthoskustickom ‘smislu izgledaju uvetane. REDUGIRA DIREKTIV- NOST ZVUKA\ Osobina akusticki »Zivoge prostora je da direktivnost i2- Nora zvuka (2vuénika) mijenia ‘ovisno 0 odbijajucim oscbine- ma prostorie. Ako su zidovi 2vubno visokoodbijajuci, 2vuk koji izlezi iz zwuenika bit Ge ja- ko raspréan odbijanjima tako dace zwuéna reprodukcija v \iim frekvencijama biti jedno- tka po clo] proston (crtez 2 Tu Ginjenicu iskoristili su | nedefiniranost # it rnold konruttod ugradujue: | nost zvuka te omens soph Cheyogran pacity ra | a ver ko yebe sme, Barat ot gabe en; | AKUSTIGK =oumine Step Malipicrene ‘odbijanja zvuka iz. tako smjo- ‘UPDA ZVUK Sei remonckog Guert | _Osobhe alusttkl »fuhes fn eects coe: | oaks tek sepa) Se sarasota olronis | mke'ng hiss Whe (crtez 2), Staju_u njoj. Vala istaknuts Sh alt anol atone Reprod rit fokven- | ab Taken certo oa cite Uasketrstoronem | beta te wipe we ae Seon che ES efpors | Oponehial onctte. nealCo nosti odbijanja 2vuka. To je prirodna rezonancija prostora, oj u akustigki »gluhim« pro storjama praktisk: ne egzist- ra, Dakle, za priodhu Tez0- nanci prostora moramo imati Zidove Koj reflektraju 2vuk lz toga sedi: ako je priodna frekventna osobina sabe ovi- sna 0 njenoj dimenzij, intenz- tet takve.frekvencije’ ovisi 0 ‘dbijjucim svojstvima zidova ‘Ako pretpostavimo da imamo dove 3 moguénoseu rola nog upijanja, ukupna 2vuéna norgja Koja jo izasa iz avuc nika, bit ée upijena — nece bit ‘rikakwin odbyenja_ pani Prirodno rezonantne srekvo Gije takve prostorje. Susanje Hf sistema u takvim prosto- fjama jednostavno — umara, Zwei TISE Zbog gutitka reverberacio. u sobi's velo brzim odzivom, ‘ona zvuéi »mrtvor. U uspore bis akusti¢ki »zivome sobom 2vuk je smanjenog intenziteta jer uho ne dobiva nikakvu do- datnu zvuénu energy, nastalu tefleksijom. Takve prostorie, koje su akusticki suvige prigue Sene, u praktiénom smislu po- nigtavaju najveci dio zvuéne energije koja se emitia unutar Iijh, Sto je isto kao kod suvige Prigugene zvuéne kuti. dje je analogija izmedu 2vuc- ne kuti i prostorije za sluga- je ponevne izrazena, Imamo fojam da nai Hi-fi sistemi u takvim prostorijama zvuce ti ge, STVARA ILUZDU MANJEG PROSTORA U__akustiéki »gluhoje sobi kao ito je receno prisutan je Psihoakusticki ofekt zvuéne energije koja dolazi iz drugih izvora (sobna refieksija) izu- zevizravne energije iz Zvuc ka Za razliku od akustiki vex sobe, gdje odbijeni zvuk kreira imaginaciju veceg pro store, ovdje je situacija potpu no obmuta. (crtez 3). Najvedi co avutne energie dala eran iz evusrike, Ok Se odbjania potouno zag ju “Krayptetole jo. 05}063) Emenjonog prostora SSTICE _ DIREKTIVNOST ZVUCNOG IZVORA Osobina zvuéne slike u jed- oj akusticki »gluhoje prostorji iskljugivo proiziazi iz osobine same zvuéne kutije koja re- producira zvuk i njenog smje- Staja_u prostorij. Pri tom je posebno zanimlivo spomenu- 4i rasprostiranje vigin frekven- cija koje je u tekvom ambijen- ‘tu ovisno iskliudivo 0 polarnoj ‘osobini visokotonskog zvuéni- ka. Ako je ona suvise uske, podice suszoca uvjetovat és cvalitetu | intenzitet prijema vi- sokih tonova. Medutim, pri du- bokim —tonovima, —akusti ngluhae soba omoguéuje ni hovu lineariju reprodukcijy bez stojnin valova. U takvo} sob ing wo malo évorve (toSka minimuma zvuénog pri= tska), adnosno ebuha locke maksimuma zvuénog priiska). To znaci da akusticki »gluhax soba ima vige-manje linearnu ‘osobinu rasprastiranja dubo- kih tonova, ali s izravnim rae- pprostiranjom visokih tonova i znacejnim gubitkom ukupne Zwéne energie. Zlatko Zanchi SAM 1009_HI-FI JEZIKOLOMSTVO (3} Ucetaves natag ses nike govorimo o Hi-Fi poj- movima koje svakodnevno | susregemo pri opisu mag- netofona kazetofona i BIAS (oajos) — kore tekstu poglavja 0 magneto: fonima i kazetofonima, ovaj 0 pojam odnosi na struiu Visoke frekvencije koja pro- lazi kroz glavu za snimanje i magnetizira vrpcu. Koliine struje potrebna za magneti- Ziranje vepci ovisi_ 0 visti \vrpee i velo je raziiste. Zbog toga se esto govori o »bia- sus niskog, srednjeg i viso- kog ‘stupnja magnetizirana, CROSSTALK. eroston) — presludavanje. Prodranje frelvencija jednog U_ drugi kanal obrauto. Mjeri se de- cibolima (8), DOLBY B — patentran sistem za redukciu sumova ri onimanja i reprodukcj. Klaaven po vom izumite, dr Rayu ol BRoPOUt ropaut) — tronuina nestajanja ft man kevaltetan” Zvk_ do. kojege dolazi ustijed logeg kontakta tzmedu wrpce 1 glave, mag: netofona (kazetofona), sto Gzrokuje olpadanje stn éestica. magnetskog sloja Ee EQUALISATION (ikvo- lajzejin) — u kontekstu po- glovia 0 magnetoforima,t kazetofonima ovaj pojam se odnosi na potrebne promje- feu frekvertnom opsegu pr Shimanja | reproduke,sa cljem ostvarivanja. 3to rav- nomjemijeg (ineamog) fre- Kventnog opsege. Svaka vipea ih kazeta snmijona na kvalitetnom uredaju, trebala bi se reproducirati jednako vats na bilo Kojom pra vino. podesenom magneto- fonu il kazetofonu, zahvalju- judi jedinstvenim standardi- ma ekvalizacije za sve vrste viper kazeta, ERASE HEAD (irojs hed) leva za brisenjo snimjenog. materia a magnetsku vrpeu. Zahvalju- ie errant wach rekvenci ‘elke acne, Seto , rijasnj je potpuno ukloni signal snimijen na wrpeu. LIMITER (limiter) — sklop koji ogranigava razinu jaéine srimljenog signala na Uunaprijed odredenu_jacinu ‘MOL (Maximum Opera ting Level) — najviga razina snimanja za svaki tip vrpce, peri Gemu se polazi od izobli Eenja od 5% pri frokvenci 333 Hz. Sto je maksimaina Fazina veca to vipca raspo- laze vecom rezervom neizo- biigenin signala pri snimanju. PEAI RDING LE- VEL (pik rikording level) — razina snimanja iznad kojeg dolazi do éujnih izobligenja, Do izobliéenja dolazi kada nastupi magnetsko prezasi- Cenje tvari od koje je sati- jen osjetlivi sloj vipce, te na vipeu nije moguée zapi- sati jo8 jagi signal WOW AND FLUTTER (vou end flair) — podthte- Vanja i promjena u epsolut- no} Visini tonova. prouzroko- vane. mohanigkim_neisprav- ostima sistema transporta vyrpee u magnetofonu ili ka- zetofonu ‘ACTIVE SPEAKER (ck- tiv epiker) — aktivnl zvuenik Zwuérik koji ne posieduje Viastitu skretnicu, veé su p jedine zvucnicke jedinice Fektno spojene na pojaéala snage, koje povezuje elek- tronska. skretnica ‘ANECHOIC CHAMBi (anekoik cheimber) — gluha komora. Posebno konstruira- 1a prostorija sa debelim slo- jevima materijala koji dobro Upija_zvuk i time spreava odbijanje valova od povréina zidova. COLORATION — (kolo- rején) — za sada jo8 nedo- volino definiran pojam iskiju Givo subjektivne prirode koji 6 odnosi na izobligenja i nepravinosti_u,frekventnom opsegu 2vusnika, a izaziva neprirodnost zvuka zvuéni- MAGNETOFONI, KAZETOFONI | ZVUCNICI 3kog sistema u odnosu na zamisijenu referencu. ‘CROSSOVER (krosou- ver) — skretnica. Elektrik: sklop saéinjen od zewojnice, kondenzatora i otpomaka ko= ji dijo signal iz pojseale ‘opsege djelovanis pojecinih zwuéniékin komponenti wn tar zvuénickog sistems. Po potrebi skretnica ukianja od- Fedene nedostatke zvucni kin. komponenti unutar si: stoma u smisiu ujednagava- nai ravnomjerosti njhhovog frekventnog opsega djelove- DRIVE _UNIT-DRIVER {era junit-eajvet)— pojam ‘jim oznaéavamo pojedine zvuénicke jedinice (nisko- tonski, srednjetonski, visoko- tonski zvusnik), koje uz skretnicu i kutju gine kor pletan zvuénicki sistem. DISPERSION (dis- perén) — pojam definira prometisk) prkazeno, do anja pojedinog zvutnika prema shiSaocu (isjavanje 2vuke). Pojava nije konstarte vrjednost, veé se mijenja sa frekvencijama, EFFICENCY (ofigons)) ~ iskoristivost. Kolitina aku- stigke snage dobivena od ‘odredene koligine elektriéne snage koju zvuénigk’ sistem prima u sebe. MIDRANGE (midreind2) — podruéje tonova srednjih frekvencija na koje je liud: sko uho_najosietivje. PASSIVE SPEAKER (pesiv “spiker) _—_ pasivni Zwuérik. Najuobiéajeniji prin- cip_konstrukcije zvucnickih sistema, u kojima_skretnica povezuje i usaglagava poie dine zvuénicke komponen teOvakay zvucnicki sistem Se. napa iz samo jecnog pojeéalo snege. SENSITIVITY (senzitvi ti) — osfetlivost. Dobivena zvuéne glasnoca iz odrede- nog ulaznog napona u zvue- nik. TWEETER ((viter) — vi sokotonski zvuenik. Zvuéni- &ka jedinica vilo maih &- monaija konstruirana za re- pprodukeiju visokin frekvenci- © WOOFER (vuter) — ne skotonski zvucnik. Zvuni- ka jedinica konstruirana ze djelovanje na niskim fre- kvencijama. Branko Bozic 1010 SAMT goaZ2tin 82,m1 poston potato na kucny acon poklon- godiénjake SAMA koje éu platiti postaru prilikom | Prewsimane komada godiinjaka 1980. po 580 din/kom | —_ komada godignjaka 1981. po 700 din/kom Viastoruéni potpisideie, preizuodi... SdKUPAONICA OD SILIPOLA, tjevane visokootpore mase u pastelnim bojama, dobrodosia je novost na nasem trzistu kako 2bog modems izgleda tako i zbog cvrsioce te dovoljne iasivnosti koja obiéno manjka sliénim proizvodima od plasticnih masa. Tu su: kada, umivaonik, zahodska Skaljka, kotlic i bide. Na irzistu Ge se pojaviti tek krajem ‘ove godine. Proizvedaé: GORENJE, uuzduznim i popreénim posmikom suporta, TaiCut model 11228, Posebno je zanimiiv za malu privredu 260g svoje relativno niske cijene i velikih moguénosti koje pruza: radna du¥ina: 560. mm; visina od dike: 145 mm, Zauzima prostor 1300 x 700 x 1300 mm: izvozna cijenastroja:_ 5700 DM. Proizvodaé: ST Kurt Steiger, Wiesbaden — Dotzheim, Flachstrasse 11, tel. 61217421-047. SAM OPLATNI SISTEM (kao sto vidite i veliki proizvodaci poteli su korisii ime naseg magazina) su 2 TOKARSK! STRO)_s_automatskim 4 too ES oplaine plose, koje se koriste pri betoniranju, posebno zaéticene i's posebnim sistemom uévrscivanja. Ta se plate jednostavno postaviia | skide, 3 proizvodaé wd “dase njenom upotrebom usted! 65. posto drvenh ged i grecica, te 85 posto éavala’ rice ez ponowne zastte (pcemaza) oplata se moze korstiti 30 do. 50 puta. Cetvorn! motor stoj 800 d. Proizvodaé: »JAVORC, Pivka, Kolodvorska 2, tel. 067/75-010 | 75-011. icin RAMs Pia Sere gr se Sp ig Sere eases ORMAR S_UKLOPNIM. VRATIMA pposebno je priladan 7a adlaganje mnogo oga iako mu. je osnova namjona.odlaganje magnetnh wpe! Slektronsko-racimskim centri, Vora 1 faspored polca mogu 8. mienjat, a Sistem. 2a" zakjucavanje. je rubosian Gijena: ‘oko 18.000 4 porez na promet. Proizvodi: ELKOM-PRIMAT. Menor, ncustrika cesta 2, a 062/ 2641, UNIVERZALNI PRIKLIUCNI SISTEM. za raspriivanje vode, ima: izvod 2a slavine s navojom 3/4 "to za slavinu boz navoja 3/4 zatim ulazne i izlazne spojnice, element za _sastavianje Spojnica, spojnice za _meduspajanje ‘ijev, trokraki razvodnik, miaznice Kojima ‘se regulira miaz, raspréivaé s kugiom ze zaljevanje, trokraki rotacijski raspréivac te Getke za pranje automobila. s regulacijom protoka. Proizvodaé: »KOPLAST«, Valpovo, )Toplinske orpke su zbog_izrazite | ekonomiénosti sve zanimljvje i trazeniie za zagrijavanje stanova Predstaviiamo vam dvije koje uzimeju toplinu iz zraka a predaju je vodi koje kruzi kroz radijatore. Toplinska crpka LW 10 upotrebijava se za prostore kojima je potrebno najvige 42.000 K/h (10.000 kcal/h). Pri vanjsko} temperaturi od 7°C daje vodu zagnjanu na 35°C | udinak od 6.96 KW, dok joj je potrosnja 1,9 kW. Upotrebljava se za_niskotemperatuna Zagrijavenja_pomoéu — konvektorskih fjatore. Toplinska crpka LW 16 uupotrebljave se u stanovima za koje je potrebno 71.000 KI (17.000 keal/h). Za Lginak od 12 KW trodi 3,3 KW. LW 16 stoji 79.315 siinga + oko 45 posto u dinarima za carinu i porez. Proizvodaé: HAPPEL- GEA, 4673 Gaspoltshofen O, tel. 2525/ 46-8, Austrija, a _uvoznik: VARIMPEX, Varaidin, tol. 042/44-444. Uli plamenik za centraino grijanje s iD. ugradenim predgrjavanjem (dize) te Klapon koja se automatski (tormostatski) zatvera cim prestane rad plamenika i time spregava_ kruzenje Rladnog zraka kroz kotao i_dimnjak, znatno. smanjuje potrosnju lozivog lj Predgrijavanjom sapnice smanjuje se zagadivanje okolice i stedi gorivo. Proi2vadi se vite tipova plamenika, a tio VI O-DU s potroinjom od 0,9 — 55 kg/ sat stoji 550 DM plus oko 50 posto u dinarima za carinu i porez. Zanimijv je i piinski plamenik s VT (Kérting patent) raspréivanjem i mijeSanjem plina sa zrakom, Sto smanjuje potrosnju i do 15 posto. ‘tz niza plinskih plamenika za etano | arjane. predstavjamo, vam najmanjeg, tip TG 0.1 snage od 12 do 40 KW (oko 820 DM + oko 50 posto u dinanma za carinu i porez). Proizvodaé: | Bh Badeniodir at 36 tl SVS" 3, sir. 56, tol. 511/45- 031. Konsignacija:. _JEKLOTEHNA, Maribor, Pertizanake c. 34, tl. 062/21 NASLONIAC-UESTVE, stolica = rnaslonom za glavu preklapanjem na drugu strenu pretvara se u liesive visine 770 mm koje omogucuju pristup do najvigih polica u ormarima a velika su pomoc i pri Giséenju stana. Stolica je lzradena od masivnog hrastovog drveta a tapecirana je skajem. Cijena: oko 6000 d. Proizvodaé: »Spin Valiss, Slavonska Poiega, Slavonskih brigada 24, tel. 055/72-944. 1014 SAMNiSta nije skupo kad Govjek ima dovoljno novca. I obratno. No, sve se Se8ée nalazimo u toj ob- ratnoj situaciji. Zvuéi parado- ksalno, ali je €injenica: koli- ko je dinar oslabio na privred- noj sceni, toliko nam vi¥e zna- €i_u kuénom bud%etu, jer nam pada kupovna moé. Kako sad ouvati dosegnuti sta- ndard? Posve ga neéemo uspjeti saéuvati, ali postoje natini i mMoguénosti da nam ostane Sto je moguée viSe od onoga 3to smo imali. A da u tome uspijemo di- nar treba troSiti s predumiglja- jem. Deviza SAMA glasi od samog po- €etka URADI-USTEDI, a u ovoj je stabilizacijskoj situaciji i revalvirala. Uloga SAMA sve je znatajnija. Veé ste sigurno za- pazili niz napisa u kojima vam savjetujemo kako Gete smanjiti izdatke. U iduéim brojevima bit Ge ih jo¥ vide i to ne sa- mo s podruéja_samogradnje. MOZDA I VI MOZETE POMOCI savje- tima, iskustvima kako i gdje se mo%e uStedjeti. Piite nam © tome. Dobrim savjetom pomo- €i Gete drugim samovcima, a za- radjenim honorarom svome kué- nom budZetu. Srdatno vas SADRZAJ BRO) 11/81 (OBE | Redakcija »Sam svoj majstore, 41000 Zagreb, ‘Avenija bratsiva 1 jedinstva 4, telefoni: 528-460 | 528-462. RO Novineko-indavecs , n. sol. 0 — OOUR jedinsiva 4 IRI nv sub. 0 Zagreb, Avenija bratstva I j Mat 1 Gast se wa na oun SOTO 859590 ejo ae: 1/1 at cahjo ms ‘stranica omota 35,000 d, 1/1 kolor YS. 180606 ink supa V4 000 Whe On of 108 1 stupor fb na 17310000 d super cio na 14 800 d mck ois 2a tc Po supe do vise 12cm 200d mal gas sa slkom cb 1 em po supeu ‘eine od 12 cm 250 di ral gla a kom kok za 1 om po shou do vine 2 12cm 400 nara {© BRO} DEVZNOG RACUNA: 20101520-577710000256 US $ i 30101-620- 37-7210009-286 DM, Pvredna baka NSESNIK UL.OM: 1/1 kolo zahja stares 4160 OM, 1/ kalo anata srrica once 43900 DM, 1/1 olor unurainja seanica 3620 DM 1/2 Kolor onureina sonice 210 OM, 1 ok ‘sipas V3 1590 DM kl sumac 4 110 OM 1 of 7720 DM. 1/2 ofp 1580 DM, 1 spec clb 75 TH0DM, + shpsc ef 14 840 OM ca spas 55 OM oglata: 418-058, ust 28 ja preplata za tuzemetvo uplacuje oe na ran SOWO1AS5-1216, 2 Polaodtnja 216 d Upae prisige do 10. u mjesocu ox oo prog itog braRUMUNJSKI TERENAG RO-10 model 1 terensko je vozilo, prvenac— rumunj tvomnice fuiomabia,DACIA. oko, vio dopadljva izgleda i razmjemo luksuzne opreme hiram sede je ARO-10 pretezek za dimenzije koje ima, = posebno za motor koji bi. morao ‘bis barem 25 posto snainij. Nosivost mu je mala a uz éetiri osobe od teronca ce otakuja da moze poniet | We od 200 kg prlliage. No, svakako treba pohvalis svledavanje uspona od 35%. Pogon mu je nna zadnje kotace a pokreée ga vodom hladeni motor zapremine 1289 cm’ s Setr verse cnc, Pro 75mm hod klipe 77 mm. Snaga 40 kW (64 ppri 5250 okretaja u minuti, Maksimals Okretni moment je 885 mdaN pri 3000 ofmin, Stupanj kompresije. 85:1 Dimenzija guma: 6,95 (175) ~ 14. Ukupne dune automobie: 3694 mm, Srna 160, | visina 1725, razmak medu_ osoviname | 2400 mm, a medu kotaéima 1304 mm. | Najniza todka iznad zemije 225 mm Najveéa brzina 110 km/h, Masa 1550 ka nosivost 480 kg. Na _instrumontnoj _plodi nalezi_ se brzinomjer s pokazivatem prijedent kilometara, termometar za _rashiadre sistem, pokazivaé stanja gorivaajo pod, wala au eeeca ee =e a isusivanje ‘snage 75 KW do 10 kW'i napona 380 V's dva ppikjuéna kabla po 20 m. Pokrecu se po ‘sistemu zvijezda-trokut.Prikjuéna cijev je 4° 16", protok do 4000 U/min (erpka VEG 3010 1B LW pat opupaang od ELEKTRO-ROTODINAMIGKA crpka za otpsdne vode tpa FC takoder jo uronjva_V {namieion jez penjevods coma oat 580 V. Pokrese se trawno, prompr ef 1 prt jo 100 mm a protok do 2100 - 75-271 \VAREX POL 135 novi tip aparata za Zavarvanje, ma evan stioou | peer names na al bien sane 86° WVA » Foros varenja od 40 do WSSA'Matsmabe’ sau” vena Punjaée akumuletora je 10 A. Cijena £8400 d_+ porez na promet. VAREX 135/ 145 MT nema punjaé za akumulatore, al se mole pila jdnolano na {Pe ad 220 | wtazno na pon 380ZASTITA JA iH ZASTITA TE NOLOSED), JS TEDA elite i nepravit viastitu vinoteku, u koju éete pohraniti probrane kaplice?, ‘od pecene gline upravo su ideaine za to jer ih mozete kombinirati po_ Zep 1 njima vino po okusu. Za m* stijene potrebno je 35 komada u koje se moze 70 boca. Prolzvedi: Opekarna poi. pretinac 10, Novo Mesto, (068/21-405, 22-291. ula, masti i plutajueeg — muija (oiiskimmers)” iz taloznika, sabirah bazena, drenaznih jaraka ‘itd. ima Plulajucu cjev od specie paste koje kruzoci adhezijom.voze ule na sebe kojeg odstranjulu dva »cistacae na vrhu. Gijel je sistem lako prenosiv i dnemno moze stoposto odstraniti 1000 do 5500 ltara ula, ovisno o viskozitetu. Pogoni ga {gshatazn cloktomotorsnago 0.5 EW. uplaéa ima viée tipova a cijena im se iede'od 1400 do 4500 dolar, Protevodt ih »Oil_ Skimmers, Ines, Cleveland, Ohio 44147, a zastupnik za Jugoslaviju je »Unikomercs, Zagreb, Ambrugeva 10. 1 STRO) ZA SKUPLIANIE otpadnog UZAD PRIRODNOG | UMJETNOG ome renantog Lene pr cee aoe eee Shere ae com OTOCANKA, Zadar, Biogradska bb, tel. 057/22-999. ALUMINDSKE LJESTVE samostojece, preklopne i prisionive razlciih tipova Fnamjene, visoke 1,88 m do 12 m, izlotio je: INKOP, Kozevie, Reska cesta 15, tel. 061/851-711. Cijena: od 1573,80 do 16.032 d + porez na promet.GRDALICA ZA PRASCICE utopljava 10-12 prasciéau_ prvom tjednu Zivota. Shaga jedno. grace je 180 W, a cena oko £900 d+ poroz na promot Isporucuje se v sklopu projetta {ovis Usuradnji sa" svedsxom tvrtkom »Chantal« proizvodi ih ELID, Valjevo, Mise Dudica 28, tel. 014/21- ou 21912. REGENT — TS nov je j jednostavan sistem za hyatanje »otpadnih toptinas i znatno pridonosi ustedi eneraije za zagijavanje stanova, kuca, radionica, stoenih farm... Ventilator vue. topl sotpadni«. 2tak iz zahode, kuhinje, kupaonice, radionico, lozionice proko dva spaketac od valovita aluminijskog lima. Otpadni 2rak najprie zagrjava jedan paket, a potom se prebacuje. na: drug, ok preko vee zaghijanog prolazi cist 2rak | zaghijan odlazi u spavaorice, Sobe, radionice itd. Smjer zraka_mijenja: so syako manu, a postje agra 60,70 190 posto regeneracije 2raka. Proizvodac twrdi da se pomocu REGENTA TS moze iskodstt 69 do 90 posto otpadne topline. U suradnji sa Svedskim »Kathermome proizvodi ELID, OOUR sTEUR«, Valjevo, Mige Dudica 28, tel, 014/21-912 i 24- 382, e@ SAM 1019ZANIMLJIM SAJIMOVI KOD NAS | U SVUETU PROSINAC/DECEMBAR ‘1 5 12. STOCKHOLM: MEDIGN, mecunerodsi seem 2 6 12. SINAORE:GFTFAR,medunerodrissjam poklzia 912, 12. SINGAPORE: COMMUNIC ASIA. 2. asta | ‘4 6 12 TURKU: PRESENTA, cajam pokiona ‘medunarodna izlozba elektronskih veza 8 4-29. 12. ZAGREB: 12. NOVOGODISND SAJAM S— & 12, VICENZA: Noclonelne idosbe csxorde, 7 40. 12. NEW YoRKG GEM So , 37. ialotbe 7 fetal pam ee aes pal manny kazmetike i formaceutixe (8— 92. 12, DZAKARTA: MACHINE TOOL INDONESIA, medunarodna izlozba strojeva i alatj 10. 12, ANAHEIM: Izlozba i konterencija tehnike 9-16. 12. : 18. medunarodna izlozba opreme za 9—16. 12. PARIZ: 3. medunarodna izlozba CARGO kuenih sting 12-20, 12, BRUXELLES! Modunarodna izlotba proizvoda od drveta, 12-20, 12. KRAND: 22. nip sajam 4A—17. 12. DALLAS: Svjetska izlozba i konterencija industrije 12 CELE: PUTNIK ZA SAMOVCE 2Putnikove Klub Zitalaca »Semax novost je u do- ssadainjoj vlo débroj suradniji ove turistiéke agen- cije i nage redakcije. Klub é¢ prvenstveno organi Zirai struéna putovenja na domeée i inozemne saj- ‘move 1 i2iozbe, Sita th putovanja jo Ga go suio- "upoznajusa,dostignucina na razhéti po- drugjime , novostime suvremene tehini- ke i znanstvene djelatnost. Na inozemrim sajmovima pruia se riz pike za slicanje iskustava koja se mogu primijenti uv mato) proizvodn ina domacem wt sto a ko ona pruzaju uvid u moguénosti ukljueivanja na- {ih proizvodaca na inozemno triste. Prema tome, organiza se putovanja korisna i za predstavrike »yeikee i smele« privrede, pa su i njma otvorena ‘rata, ovog Kluba. Clanow Kluba’ automatski su avi étaoci moga- zzina »Sams. Oni 6e uzivati possbne su Sec eeeelpeniet on. Prije Ronen rqeg cregere comes ud} uz do- jez s etovenje na putovenjma uz popust MEDICA. 3, 2étzsiate 0d 1,1, 21.1. r0, Za mecicinske radnike svih profla Kongres | modunarodna izlozba dijagnostike, terapoutke i opreme Polazak: Zagreb 18.-11. Povratak: Diisseldor! 21. 11. ‘Cijena aranémana po osobi 12450 d Pri golovinskom placanju uate 7% popusta uz prlozeni kupon iz ‘Avaniman je predviden za najmanje deset osoba a obuhvata: avionsti Beevoz, sete) u dvkrevetim sobame KTWC u con greda, uazrcs 2a Sajam, organizaciu i vodstvo puta, HEIM + HANDWERK ‘'n'ti'so 6 12.19, ‘samovcima, zanatijoma i svima koji su zinleresieni za rad u slobodno \wijeme i kuéni obr. Predstavjeni ée bi razni stojevi, aati i pribor uz vezuje posebna ploéa, éines ‘a taj nagin regal kompaktn jim, a material boje iskorst vim. Konstrukcija regala je uspr kos mnogobrojnim pregrad=- ma vo jednostavna: element su duboki i diroki 40, @ visok 20 cm (manji pretinci, Ove ‘nam miere omoguéuju raz te kombinacie. Sikama su prikazana Gets nagina izrade elemeneta. Be mente je dovolino okrenuti = bismo dobii nove, drugati= dimenzija, Regal smo_izradili_ od mm debele MEDIAPAN ploc: koju smo furniral. To, kao 5 éete vidjeti nije nuzno, DIAPAN je takve strukture se vrlo dobro lid Predlazuci vam ovaj regal imali smo na umu tri njegove prednosti: @ Mogucnost pregradnje vece sobe tako da ni s jedne strane ne postoji ruzna »glijepa« ploha @ Samostalnost pojedinih elemenata Sto omogucuje razlicite kombinacije i osvjezenje stambenog prostorz @ Izradu od, za nage stolare novog materijala, MEDIAPAN ploca, materijalz koji se od iverica i panelki razlikuje i po cijeni i po svojstvima i'po nacinu obrade. 1028 SAMMNOGO ELEMENATA NUD! MASTOVIT RASPORED | MNOGO MJESTA Va lzmedu pojedinin elemena- ta regala slobodan prostor si- rine 40 cm mozemo ostaviti voren i umetnuti manje po- ice. Pie izrade, ovisno o velizi- Fi prostora svakako treba ski irati sve potrebne elements, Pri tom imate na umu da svi element moraju biti visi za deblinu materijala od kojeg su izradene police, jar se na- Pri bugenju rupa za drvene Pregradni zidovi od . uevrééuju drvenim Se mjere odnose na unutra- Siva treba viol MEDIAPAN ploce lene se na Minovima i liepiiom za boéne _nje dijelove elemenata. Sablonu. Yopiva vrpca oko policy elemenata. Police i straice. Ovaje se upravo Prograde como rasporediti ee toéno odreduje dubinu —zidovi se potom... be! aoe aS prema potrebi, t predmetima ia coe eareat Een, koje como. iloztpogiodu ie sve diene (iniige, gramofonske proce, ea tukrasne predmete...) > Za regal visine 225 cm duline 211,4 cm 18-mm MEDIAPAN PLOCA ‘ploée, 5 kom: 211,4% 40 cm place, 6 kom: 40x40 om , 10 kom: 40% 40 om oe (trate), 12 kom: 47,9% 40 cm eneien 2084% 10 om , bosne levi), 4 kom: 4x 10 om WAPAN ploca fees at 6 kom: 40x40 cm Bek ebm ge regradhzidovi (rath), 12 kom: 20.x40 om Stabino ‘spajanje (GORE) Kada se ljepilo aus th cure oko 60 m Stolarske stezaljke daju Sant stn vo ee ‘Nosaci sa éahurama za spajenje: probuseni 160 komada, lem ‘normaini 24 ae je, stolasko lepio ee drvo 4x20 mm -MEDIAPAN PLOCE proizvodi SKK JASEN, 36000 Kraljevo, D. Obradoviea 2, tel. 036/24-445, telex: 17626 YU YASEN Visoki elementi su za 1/3 visi ‘od normainih, straznja plohaREGAL § DVUJE PRAVE STRANE ‘Oba ova elementa imaju jednake vanj razlikujd po raspodjeli prostora. Da mjere, ali se Letvice koje éine postolje uvuene su 1,5 em | uévrééene Ijepilom i Klinovima za plotu. Za kratke boéne letvice dovoljna su dva Klin, dok kod drugih ireba na svakih 40 cm biti Kin da ne bi iskliznule. akon lijeplienja vigak furnira se ukdoni turpijom. (GORE LDEVO). Ovdje valja ibjegavati upotrebu noda, jar je furir vio osjetiiv I tako se ostecuje. Gotove elemente treba premazati motilom. (GORE) ‘Ako se pri tom poprska bijela pregrada treba je ‘odmah obrisati viadnom krpom. Nosaéi_polica siuze ujedno i 2a spajanje elemenata s bbaznom ploéom (LOEVO). bbazna ploga imala toéne DVOSTRUKA ULOGA NOSACA POLICE: U podnu plocu umetni- te metaine cepove (tiple) i u nijih nosaée (1). Na nosae po- tom postavite donje elemente @. Na redu je umetanje police (@). Dugacka polica zatvara do- nj dio regal | uévrBéule se po- moéu nosaéa za police (4). Si jededi dio je od kratkih eleme- rata (5). Crtez prikazuje kon strukeju regala. 37 40.i i ii ! ai) a, VISOKO ILIBESPLATNU POMOG OBRTNIKA el cae OSIGURAVA VAM KNJIGA Se Te aeieereie aikea tore, G POPRAVITE SAMI : 170 stranica jasnih uputa — wu rijeti i slici — ze zidarske, drvodjelske, stolarske, krovne, liéilacke, tapetarske i Izolacijske tadove u kuél — od krova do , 50 stranica savjeta za najrazlicitije instalacijske radove. le ict 660 stranica elektriGarskih popravaka — od instalacije do rec cle rajrazitiin uredaja prijucaka, Rl 0 eet 2 eee Sea ae 130 stranica uputa za popravak, obnavijanje i poboliéanje u vrtu, izvan kuée. 70 stranica uputa, kako da sami popravite kvarove na automobilu, bicikiu, mopedu POPRAVITE SAMI POMAZE VAMA 1 VASOJ OBITELII 50 strucnjaka, koji su sastavili knjigu, pomaze vam svojim iglednim savjetima, piriiiitiit Lot GT Tt Pitiiieaisitiary) ‘carat aaa gitiiiisiiiiiiits POPRAVI SAM — ilustrirana knjiga uputa za korisne | radove i stvaralaéko provodenje slobodnog vremena. | igs mete, nat tt alabra o oes MERDISEA KNIGA, Ode 20 prodaj liga, Zagreb, Ae tent Moboe ej segomesa won| Cijena : en | RES wg 1320 dinara Gotiat Simran moor cen, | u 4 rate eetvarsron pt po 330 dinara.ve [eames ounces vaonica posoblja | speciatz: D> ! a oy aha éni majstor Ku[> ranih prodavaonica za tapeta- te, Doduée, tamo. sam vidio nekekve opruge, kare, diza- Ge i spustace namjeétaja. No, prodavaéi mi, osim cijene, ni- su nigta drugo znali recto Proizvodu kojeg su dréali na policama. Ni kojeg:da kupim 1 Kako da go ured. Kup »naslijepos, nisam se usudio. Za pomoc sam se obratio Tvomnici opruga iz Varazdin- shin Toplca eporul su mi i objasnili princip rada okova br. 3K. Zamolio sam ih da mi taj okov pofalju. pouzecem. Nakon dvatri dana obrado- vvan sam paketom kojeg sam platio pouzecem. ODAKLE POCETI Dobro pregledajte lezej ii Kaiayalisa contereden ‘okove i razmislte kako je naj- bole zapoteti s postom, odh- Gite fi se za ovakav udoban natin nabavke Skara, Najiakie bi bilo Skare ugraditi tako da cijli lezaj okrenete nnaglavce, skinete dno, opruge spustite donji poloza} i po- Stujuéi_ minimalno »odstojanje iz montaznog nacrta za okov, jednostavno ih vijcima pric sie. ae i do kreveta. ja ploca moze nasjedati ra rub okvira, a eke bat Lupustena, Posto Skare imaju funkciju_ dizanja i spustanja, a ne | drzanja,odnosno nae nije, ploa mora nasjedati na Balen iarosaatednsra upustene nosaée-letve, unutar ‘samog okvira Ukoliko postoje kakve pregra- de i poduzni nosaéi, pri ugradnji vaja paziti da se ne poremeti konstruktivna ravno- teza krevela, Ja sam odabrao neito tei put. Nisam okretao krevet na- glavce pa sam morao. nesto vige merit A uz staru narod- nu DVAPUT NOERI, JEDNOM REZI (busi, zabijaj i sl), sada imam jednostavno jutarmje i vesemje dizanje krevetnog 1034 SAM poklopca. To je toliko lako da se i moj troipogodiinj_ sin ssnaii uz novi statin patente. Pri postavijanju okova potreb- na vam je pomoe prijatela, ali po moguénosti manje spretn jeg od vas, pa ce vas rad pro- ci bez kritike. Ja sam imao smesrecue da je ipo] fad ka merom pratio (vo Saletto, izu- zetno vjeit samovac. Uz ova). okov. Tvomica. nudi joS devet raziitihrjeSenjai ti ‘gotova krevetna mehenizma, ‘od kojih smo jedan prikazali u ovom broju na 1061. stranici. Okov mozete nanutiti kod Tvomice opruge, Varaidinske Toplice, telefon 042/71-257, telex: 25-275 yu tovt. o.K. Snimio: |. Saletto Demonstracija: D. Marincel > SS // SS oo 9 oo 32 | 32/32 96NA CRTEZIMA: LEVO: Okov 3K sa osnovnim dimenzijama koje je korisno znath fe edavanj o mest uoadncs GORE: Dio fauca 5 ugredenin 'ustdopjenom polozaju. DESNO: ra i kau vom u skloplienom polazaju. skloplieni kau $ ugra- ‘okova 3-K treba pregledati, popraviti prilagoditi mehanizmu okova. Pri tom treba paziti da se ne poremé konstruktivaa ravnoteza samog lei 2 Dvapat miet, jednom busi (edi, i sve 6e bill u redu, Lake bi bilo da ‘smo krevet okrenuli naglavee i postujuci ‘minimaina odstojanja okova od stijenki, jednostavno ga pricvrsti, ali ovaj tip keauéa to nije dozvoljavao. 3 Wieima za drvo prisvret (pakon padlivog mere ‘oznatavanja) prvo donje, odnosno boéne strane okov 4 Ozaéena mjesta (¢ montaznog nacrta) buaill smo_svrdiom 1,6~2 ‘mm, radi lake montaze i boljeg prihvaéanja vijaka (to isto smo utinit 1 ha boésim stranicama lezaj). Skinull smo oprugu, montirali gornju 5 pce ova att ‘oprugu na njeno mjesto i posao je bio gotov (naravno, praéinu, strugotine sliéno smo odisti). 4 Krevet, kaué ii fein) pre ugradniePAE ji Hall aur 4 in i Lm (ted ca oe! a Kod ©! = = ORE She a Eo he eta Coe he a Coen he aoe ial aay Ss oe HN : ee an 2 one Fs f Pale = g = ‘ ee) pn pr peda aa Bi oS. ares: oe ere si Pla Soe - Pa CMY db a aod g Sega. aa pa 5.-O oe ante ee ) sen OfS |. Selina St rea i eae a et ba) 5 < [ae tia oad ree st A se {te Bol tee Sel gb sae rs La] = Sess) eons nes Mars & rs 9 Py eee REA ie a = om fa} ra [o} OR aaa rss a = ge 8 S Sus 38 Pee aaa aS E fo) G fa) fo) rr a 7) ra Sa Ue siacce Chee ae cee Sane nei Ma cceS REESE MACE MANES NRE MS Zeer ANP ke adINOZEMSTVA mogu uvoziti odredene predmete iz “inozomsiva (+Sluzbeni ist SFR, br. 37/78 11/79) ogroni io je’ privat uvoz odredenin ‘predmeta bijele tshnike za potro- be kucanstva. Prema to} Odi, ‘radani izravno iz inozemsiva ne S26 23 prasinu i motor za Eemac, rege smo ako th kupuju od or: ‘zecja udrutenog rada Kojo ‘Zowpals_stone, wiko | Ge onignaciske “sdadita sane ‘be ih kipujy v nozemete Dosedstvom ‘orgenizacia, chu: nog rade regitran fo ba linge poslovsvenskorgovn- hog. promote. Isto” Oikom WV! propicano jo, da grado rao rena woz rado-sparate, magnototon, ‘en groin eto. | tmagnetostop (de rokorse) Samo ako fm jo Pojedinatna wi inet dy 0 gras ‘e wijgdrost smo od gore vederen Nas Tachi ra prremenom red u iozonatra fop 0 tomo ‘rove naman godin dana pr fom powata mo fal sports prednts,en ‘spore : 2 tu roku od beat nosed po Berry ors u Sogo 8 20 peiremend mag Predmete avest u uu) vied font do 10000 dinars 3, PODOPRIREDNU MEHAN- 6 me sa © woza anon sr 4. OPREMA_ ZA OBAYLANDE DOZVOLENE ~~ DIELATNOST! ‘OSOBNM RADOM U slag odrecom 18.4. c- fiane Ocho SWV-a gradan oj Semostano ebaiaiydjlanost : dks stim potrebama ako pojedinaéna Carinska osnovice ne prelazl v- jednost od 120.000 ginara, Tu se Podkezumfevaju ream srojor, Sorat ued ala, 10 nho- W tezermi dow Pr wvors woznicl weba da potinesu nadiozno| cernamict otras nadleznog organa seup- Eine opeine (gdje prebivejy, Prvemeno borave) 80 obaviajy Saredonu djoainoa. 5. PREDMET] OSLOBODENI OD PLACANIA CARINE oat, crane Oko SV. 2 propsaro je, de gradani mogu Uz navedene mogucnost vost I predmete za koje jo Carnstan zakonom, drugim vasedim prop Sima i medunarodnim sporazuni= ‘na | ugovorima predvdeno oslo Bosenje od platen carne ‘© "rmoguthostina wore th predate ko se Uglavoom odo E> na povaslce eGene adam if alin boravkom u hozemstvu, pital Como nknodno, jor 60°36 tskoro lemjonih. propist 6. UVOZ_ REPRODUKCISKOS MATERDALA U shladu s ockedtom 10. 3 Odtike "SW2. polloprivedi imaju pravo uveet x inozometva ieprodukjel materal (jglove i pomoeni meters) es carne osnovce no prelazi evou od 20.000 dnara gece, 8 usted & latom Ochitom SWV.at gradan {oj somostane obavjaju oben ku gjlatnost magu woz re- Produkt matorjl za cbadje hice a seine Dail je nea roba roprodukci- ki material uduje se carinskin postupkom, no to sesigumo risu Sasi goto prodevod oj ima svoju upoteb vifednost ax so selon kof sue 20 po: va proizvoda pak man pes Deere a pr ne cade pprcnaciy mat toe Sea cates pee, a i in ginsou geo cree rants | wrijednost ne prejazi 40.000 dine Seite sen dee tacmncn a Teepe 'U'skledu 8 navederim propisi- ima, naSi gradani ne mogu wvo2it iz inozemstv 3) GRADEVINSK! material — beonsko Zellezo, deve grad, . vodowodne cjew | sh ) REPRODUKCOSH! motel cocim poloprirednita, somost- ti obra unjonia Uwe na “ederim godin isnoxina, KORICE Crnih IMA - plavih NEMA Opet je ponestalo plavog platna proizvodacu Rose Mat UM aoe eS WE UZ tao TT SOROS eG CN eat nee POSH C Es eo a aaa ue metre tim, nije problem u njihovo} dobroj volji ve¢ u kee Sotho eee teat \an boju. Stoga ne preosiaje drugo no da to svi zajed- Peas Nene ek A erro Des coat Re Bastninm romans et Pearce Mae ia Roe eS an net od toboznjeg koristenja novea neka razmisle Hote li SAM od proizvodaca dobiti korice po eens Ooi Nem com tis paca Be eo oe Rr mae earl) Ce ean ea Le eRe Reta mimo plave korice obavijestit Gemo vas pa tko to Leone Mate Zetec eRe aeeN Peco memc ME Bnc Omar sey (1975-1981) POSALJITE OBICNOM —POSTANSKOM UPLATNICOM onoliko puta po 180 dinara koliko korica 2elite, a na poledini uplatnice (Saopéenje enon RCS ena eRee COIS ju: erna. Adresa kao i do sada: Redakcija SAM, Non aoe care ena ie ara enim sia PEL Meee eee ese) Re oe e mec One RL ote Hh Tee SAMOVE korice za trajno odlaganje izradene Err Be utes calorie pariae Wane Pee ous Sem eu autem Cec) Kojim se za nekoliko sekundi, bez Sivenja i lijep- VON eO ROR Wars Rca eel ad pte sae rac etia Pe SOME Ee Va cae Tene REO SAMOVO specijaino izdanje. Sng.-POSAO ZA SAMOVCE IL! SAMO 7A PROFESIONALCE? Modemi instalateri ponovno su »otkrilix da su za vodovodne cijevi najprikladnije one od bakra, jer se s njima lako radi, dobro se savijaju, ne skode zdraviju, otporne su na koroziju | mnogo lakée od éelinih. To Sto eu znatno skupli, obilno se nadoknadvje costal Ss vrijedi i instalacije jednocijevnog centrainog ija. Bakar je pravi to set Ne es za samovca ako zna oko ane ga obradivati ije dakle rijeé © kotly i njegovoj | ckog proizvodaéa »Rothenberger« kojeg | trebnog za izradu instalacije. Pri mjerenije IN ed tegen gee gd tener meri caueeame to wed som? Ako se | Lblane. Odmeh smo se uvjors w kyak | tovia na 55 sokundl pri track Kojene od sistem i bakrene j vrjecnost tehnickin | 90° na cijevi od 22 mm, na 36 sekundi pe cijevi Ofer to pon oj bite svakako ‘medutim kome teint eaten oe i Kunde pr raetezaspoje reSenja. Zanimalo nes obsviti semi ako ste proviil SA- | se i keda isplati nabaviti takav Wako oo ave nabevia iz nozemetve uz ureéunat i 23 aie Pater ne, promet i sve zajedne Torn mjesta, pa! 60% lena 1310 nije nevaino, 50% plina i vremena po-Dobar majstor obavio je taj posao za 60 minuta. Za spajanje istog probnog uzorka uz pomoe ROTHENBERGER alata ali bez Spojnica, bilo nam je potrebno: 3 lemnih mjesta, odnosno 40 g lema (prstenovi) 31,20 d 10 minuta utroska plina wo od Ukuono: 41.20 d Za izradu isti je majstor utrodio 30 mi nut. Pi izradi ovog uzorka koristii smo lem fe prstenove Koji su toéno dozirani da ‘Spune spoj te nema niti grama gubitka nepotrebno utrosenog materijala Sto co inate neminovno dogada i siruénjaku pri radu sa standardnim lemom. Zbog toga Fe pri izradi uzorka bez spojnica utrosak materijala po spoju znatno manji Prema broju radijatora koji vam je za izradu centrainog grianja potreban, te Prema broju spojnica mozete izraéunati Kolko biste ustedjeli_ alatom ROTHEN- BERGER za instalaciu bez spojnica. Kako ss tim alatom rukuje vrio jednostavno ne- emo ga posebno opisivati vee ¢e biti dovoljan i nas foto-strip kojim vam prika- Zujemo kako izgleda i kako se njime radi. Pripremio: Ivo Saletto Snimio: Zarko Mahovié Umjesto spojnih dijelova (ftinga) cljev se na kraju vrlo jednostavno razvuée ‘pa potrebnu girinu ekspanderom E koji ima uloske za rastezanje bakrenih ci vi promjera 8 do 42 mm. Prije rasteza- nja, ako su o8teceni preporuclivo je rubove cijevi zagladiti rucnim glodalom (rohririser) koje je izradeno u obliku Alat proizvodi: ROTHENBERGER, D-6233 Kelkheim, Industrierstr. 7 te, 61 95/80-01 SR Njemacka Tvrtku »Rothenberger« zastupa i ima konsignaciju JEKLOTEHNA, OOUR Zastupstav i konsignacija, Maribor, Partizan- ska 36, tel. 062/20-551 Napominjemo da je *Jeklotehnas u vrijeme zakljuéenja lista imala prodaji manje kolicine ROTHENBERGER alata i za dinare, konusne plastiéne kapice s ugradenim noziéem. ‘Spajanje ovim nacinom izuzetno je br- 20. U rastegnuti dio stavi se praten le- ma (hartlotringe $5) koji u sebi sadr i sredstvo za: ciécenje ploha koje se turdo leme. Mogu se kupiti prstenovi lema promjera 7 do 36 mm, te od 3/8, 12. 3411 col ‘obujmljuje oko cijevi pa nije potrebno vititi se plamenikom oko spoja koji se lemi. Plamen treba vedim dijelom i u_umetnutu cijev, kako bi se lem nakon rastapanja digao do vrha Spoja. Plamenik ima étedni prekidaé.CENTRALNO W Specifiénest ovog alata_jo i jedno svrdlo (unidrill-automatik SW11) za bu- Senje rupa promjera 10 do 42 mm. Jed- nostavno se na spirainom obodu regu- lira Zeljeni promjer rupe i busi. Obod oko svrdia spreéava da se busi dublie ‘time automatski sprecava da se oiteti ‘suprotna stijenka eljevi Za spajanje spojeva pod kutom tvrdim lemijenjem postoji vise tipova lemova koji u sebi sadrze i sredstvo za ciéce- nje spojnih povréina, te nije potreban Centralnog grijanja s bakrenim cijevima reporusamo lem ROLOT S 2 i ROLOT $5. Posljednji sadréi neato vide srebra lakée se rastapa. Oba imaju Evrstocu tna vlak od 25 kg/mm, a brive s 8,1 (SZ) ‘ednosno 8,2 g/em* ($5). 1040 SAM Umjesto da na mjestu odvajanja rozete cijev i ubacujete T-komad, automat skim svrdlom izbusite rupu specijalnog izvlakaéa (aushalser) izvu- éete cijev tako da nastane T otvor u promjer cijevi. Takvi od 8 do 42 mm. Ukoliko je cljev veceg promjera i od tvrdog bakra preporuéa- prethodno mjesto izviacenja uzariti ‘art nea: Uz upotrebu speci cijevi (pipe cut- routine adine: ccizno. Rez je jamaéno pod pravim ku- tom i potpuno ravan. Za skidanje unu- tamjeg stha koji moze nastati uslijed rezanja na rezacu postoji poseban iz- danak koji se par puta okrene unutar cijet i sth je skint PIPE CUTTEROM ati bakrene cijevi do 32 S pomoéuovog jednostavnog robend-bbiger typ W) modete bakrene jevi savijati a da ih prethodno ne pe nite pijeskom ili zagrijavate do uzare Napravu stegnete u skripac, po stavite cijev, preko nje ruéicu i napr= vite koljeno kakvo Zelite, od najmanjo: sve do kuta pod 180". Radi lakSe izroce na obodu alata oznaéeni su kutovi = 90 i 180". Postoje alati za savijanje = jevi promjera 8 do 42 mm. mm promjera. Postoji i veci za rezanie cijevi do promjera 70 mm. Malim rezaéem (minicut Il) mozete m= zati cijevi kada su. veé djelomicne priévrScene uza zid ili pod. Da bi se MINICUT mogao okretati oko cijevi po- treban mu je polumjer od svega 32 mm Njme_mozete rezati bakrene clove mm promjera. e4VA2NO JER TAK aMOGuEAVA SIAKAKO NAPISITE SVOIU ADRESU dipl.ttlmsninetels hres } Walter Tuntek {nautiéar); snimenie RATA 12MeDU XD 5 sa ZHENKO SODEC iz LjublJane, Srebersko nabresje 65, zanna se 2a raz] {ku 12- edu NINOLTE-XD 5 4 X0 7. Bitra razlika ignediu MINOUTE x0 5 { X07 jeu tone Sto model XD 7 ina v traZilu oanaku otvora objektiva’ 1 vrene- Ma ekspozicije, a XD § seo gznaku wre pena ekspozicije Prena nasen miéljenju aparati MINOLTA Su kvelitetrigt od apareta CANON. (KM) washice apagary cpt VALENTIN PETROSANEC. Novi Seoerad, Treei bulevar 32/42, zanina se 2a aparet YASHICA F¥3. YASHICA FX 3 spada u poluautonatske, te nana automatsio i ufedno ruéna reguls- ranje ckspozici,e. Danas s¢ pre! svodt hig aparata Kodi inaJu upravo’ ta maqu[é- nose Od YASHICA aparata ei Yan preporuéano ode! FR-1, Koji tna automatsko.odreasi- vanje vronena ekspozicije, all { rugny Fegulaciju. Istu karakteristiku ima # YASH(CA FKCO QUARTZ. Ovay aparat na wrifene ekspozicije oo 11 sekunda do 1/1000 sekunde. U trazilu se vide podee ch porotu LED dioda:¢ vrenenv ekepox!- ije, sprenmosti oijeskoTice za red Honttoli stenje baterije i slicno. U2 ovad aparat isporucuje se \ winder s Saksiralnin brojen od 2 s1ike vu sekundi KoriStenjen adeciatne Siieskatice no- ‘9uée Je snimanje Flot autcnst ikon tka) L WA "SAM NAS? STAUCRI SIRI KRUG SALJEMO POSTO. DA Bish TO MOGLI OBAVITT s1 | lopou, opstarean na 7A0N.i0d STRENICE MASE PRILOGA AAEIM STRUCNORCT BRIE ODGOVARANLE. T_ODEOVAR Ako, naznatite, neceno Je objaviti, ali nan je nvzno potrebna da bisno van odgovor noah t ‘Pstaty pattem akovge preopsiran 411 nezapiniji 2a obsavlJlvange. over broju ne vase pitanja odgovaraiu: Josip Hrastié, Branko Baritic, Tlatko Zanchi'4 Derislav Tom Janovic (i15-£5)4 ir MiKIe (smingtes); dip]-inz.Nilan Sinjeri 4 Miga Novak (ti-tehnicer)s Josip trast ie, Mijo Novak. | dipl ink Marko Kragnovie [etektroniar): 2ei ko. Slogar (elektricar); dipl Ivo Seletto (tehmotopija materijala), Sranko Parac (kucarski aparati}. EUNTG. SOUND 31 XL GORAY GAVRILOUIC 42 Posekovine, S.cornsa Grrigeva,-zanina se 22 osobine ‘kanere EUMIG Sol 31%. Osobine’ ove kamere sus saktor otvora 2008 objektiys 1,3/8)5-24 mn (XL kanere ‘soguée sninanje pri slabim incenzitetina swjetla). Objoktiv se resutira ruzro + rnotorop. Brzina sninarja Je 18 S1ika.u selundi. Obvor objektiva moze se karti att 224-1 otyor. Tonski sistem u pot punosti zedovol ave - nena tonekih smet= ngi_i izobligenja. Prvo se-uklsucuje po= gotski dio, a zatin tonskt, mogues Je Feducirat! okotne sumave ¥'stieno. 1K.) Monona ser NEN KIS, Zagreb, Bijeniéka c.101, zarine se'za sestav monobupke, Monokupke w fojo se Tim Tstovreneno razvije i fiksiva razlikuje se 0¢ kia sicnog razvijata po fol idini metola ko- Jeg ina oko 10 9," zatin hidrokinona ko- Jeg ina do 40_¢ te natrijevog tiosulfate iojeg ina od 90-250 9. Upravo even Keni= Kaligon regulira se kontrast materisela. © aparau BRAKTICA E200 pisali smo Dbrojevina #46/75. (KM) ASFA 200 SENSOR - OSI BARIC 42 Krapinskih toplica, Wino 18, zarina se 2a neke oscbing AGFE 0 SENSOR, omera za koju se zaninate stogiiu SR Njenatkoj oko 700 OH, Toko Se danas sve rJedje mofe raéi u fota-prodavaonicoma. Nene su osobine stisedece: abyektiy F 2/8-30 mm, najnanja usel jenost sniim- nja. je 1,50'm, rucra regulacsia Zerine uljine, “Sto ge ekspoziesje tice kanera ina TTL mjevenje s naguenasai koreieure 11/81 NA JEDAN 010 VASIH UPITA, A ODGOVORE KOMT NISU ZANIMLOZVI ZA TORNIJE 1 BRZE, HOLIMO VAS OA’SYON PITANAU SVAKAKO PRILOZTTE. i POSTAVITE SAMO, JEDNO PITANJE KOJE YAN JE ZAISTA 2, doran Rostie (graditelj): | etspoztcte. Srzina snioanie je 18 sI1- au selundi. Uz kaneru se isporvéuse Te¢a za snimanje neslova. Ogres se Ne rolevode sano tonski super 8 film. Wee isto tako i meni, Raz) ka Jeu tomb {10 tonski filmovi note naciy "sound". Svi proizvodiati protzvode obje veste fitnova, (kM) MINOLTA SR-T_ 1905 | WEKOSLAY HAMDEK 12 Zagreba, Nercigonsi- | D2 3. zanina se za ncke osobine MINOLTE | SRT" 100 X, Rijet Je o poluautonstskam gparatu koji ekgpoziciju meri ponocu cas celige u Faspond od 1 sekunde do. 1/1000 sekunde, Dkidanfe Je nehanicke. ‘sinsronizaciJa, Dbigeskalice postize se ponocu toplog Kontakta i kabelske veze pri eksporici- | Gf 0d 1/60 sekunde, UU trazilu'se viet | Sano igla svjetloniera. Aparat nana sambokidat. Inace MINOLTA SR-7 100 Spada u najjednostavnie aparate ov0g proizvodjata. (K.N.) ben nexogoeR ZORAN TADIC iz Zaoreba, zanina se ze Video-rekordere + pita koi! Je sisten nagraspros tranjent3i., Sada ve modeno sa sigurnoseu reei tyrditi da Ge u Europ! previadatt sts tem Vis. nate shinljene kazet Sena in sistemas BE) 2000. Preporucano Van (£31novi) snimaju BX WHS. 7 VIDED videb-rekerdere SABA (VHS sistem) Aojih Je zastupnik. Pol jgopskrba", “Zagreb, Varsaysko ulica 35. (KH) Dim, Asn L cost SROIAY SARAIC 42 Nita, F.Engelsa 2, zamina e223 odnos Dili, ASA GOST >uadi strutajaei vam savjetuju > x 12 01N 12 Asa 1B ee ie a a 400 * Kao Sto vidite povetanje of 2 DIN zneti dvostruko povecanJe u ASA jedInicana. ace § DiN-a odgovarasu t otvory abjek- ‘iva. Konkretno: ako npr. pri f¥mu 0d 18 Din-a imano otvor 5,6 Kod filma of 15 OINea on ce Bite u ietog eftusesft 4, Soujetsia mjera GOST iznosi: ioIN- = 266 we" = 100" a" 520" Sto znatt da je to dvostruka vrijednost. ASA osjetljivosti.. (Kel) aus eprom MISA STOOANAC tz Stanisica, P.0.8. 10, Zanina se 2a nabavku kn3ige *F4inska fotografija" Nikole Tanfofere. knjlgu *Filaska fotografia" Nikole Tenhofera mozete narueiti od izdavata “Fitmotoka 18" Zagreb, Savska 0 (04 poznatijih aparata’18 x24 am prepo~ rrucano.Vam OLYHPUS PEN EE"3 1 OLYNPUS PEI EES 2'koje proizvedi "Olympus", Steindann 105, 7000 Hanburg 1.° Ovi aparati u SR fijenackoj stole oko 160 OH (Kame) ovoeka a onc AN ILIA JANKOVIC 42 Krusevea, dug Bogdana sol-8/23, zanina se za izrsdu fotogra~ Ja na poreulanu. Ui vezi ovog postupke preperutano Van Glanak u "Foto kino reviji™ br.5/80 kor Gu fadaje Foto kino saver Jugoslavie. tka) eur sy oo 2ELIKO TUKERTC, Nov! Zagreb, ‘NaretiCova 8/7, zanina se’za navoj 1 objektive zo zenir aM. ZENIT 3.M ua navos M 422,72 nabavko bjektive zo tay aparat obratite se Ougokonereu eagrad, Sarajevska ul ca. Datal gm obavi eet 9 ASAI. PENTAIU zatrelive oa. ugolaborator’je", Beograd, nage of Nocaja./. MINOLTU zastipa Melebvt" Zagreb, Babukigeve 3a, Infor~ saci Je 0 GLYMPUSU!posrazite ne adrest Steinsan 105, 2000 Homburg 1 Prospekt tonics "Praktica” nozote obi 85 fod santupnika Interimpes* Stoplie, Aaresa VIVITARA glest 5299 Hofhetn-Ts,.9 RICDKAE Frankfurtscalled 45-07, 6230 Eschborn : FOTO Quelle" zastupa REWUFLEY' profzvede, f adress Je Thomas Hennstr. 50,6500 farmberg. (koh-} viviterstee 3, x01 4 CONTAY RTS LIUBISN TVMOVEE {2 Letnice, Novo selo, zanina se 73 naSe misijenje’o aparatina CGAVOH AST 1 CONTAX ATS. CANON A-1 Je digitalni automatski apa- vat s pet programa kojina se odredjuje Retna eksporicija. U tratiiu ge vide di- gitaine informe ije koje ukeziju na sva- Au pogresku prt rukovangu. 0 ostalin ka- rakteristikana ovog aparate pisali seo opsirnije uw brojevima 10/79 1 6/80. CONTAX RTS je aparat s autonatskin od eds vansem vrenena ekspozie’ Je, tako- jer elektronskl, s yrenenoa ekspozici {fe od 15-sckundi ‘do 1/2000 sekunde, sin- hronizactje flea Je pri 1/60 sekunde 4) dulde, noguéa Je rutne regulacija ckspozi¢ije 1 korekciJa. Oval aparat posebno Je poznat. po izvanredno pouzda- fom necinu mjerenje ekspozicie. Od aparata, za koje se V1 zaninate, CANON Act, "CONTAX RIS 1 NIKON Fn prvo mjesto stavl jan NIKON F 3. (K.M.) CANON AE-1_ PROGRAM ee VELENIR OGRADOVEC, Lozntca, Yuka Karadzi- G3 26, zamina se za ncke acobine CMOMA EAT PrOsRI, 0 aparatins CANON AE-1 opSirntje sno ppisali u brojevina 1 1 6/80. AE-1 PRO- GRWt Je aparat s progranranon autonati- kom, prioriteton ekspozicije 1 fle! auto-| tuatikon. “Sve ove autonatike mogu se 1s~ Kijutiti 1 etspozicija requt rat ruéno. Svjetlanjer ajeri integraino. Ekspoztet- Ja Se krace tanedju 2 sekunde + 1/1000 Sekunde. Uz oval aparat isporucuje se 4 Spect{aini winder s cznakem A 2A kot se Inoze Koristitt 1 na CMION sparatine AI=1 AE-1 1 At. Woks inalna frokvencijasnima- ja iznosi 2 slike u sekund!, Moguce Je Pojedinatno sninange kao 1 okidanye u hizu. Kod pojedinatnog snimenje ekspozi- cia je u pojasu od 2 sekunde do 1/1000 selunde, kad snimano u nizu od 1/60 do 171060 setunde, (KM-) 10g cao STANK MARKOTIC, na odsutensu vosneg roka u Radovijici Zeli nabaviti nell od SMISUI directedrive granofona, te trazt ‘a8 savjot. Posieduse pojacals SANSUL AY 247 TE te 2vutnike YAMBA NS 635, no jing problena sa snagnin {zoblitenjina koja’ se pojaviJusu kod glasnog s1USanja. 0 granofona tvrtke SANSUI kodt se tremtno mogu naci na nasen,tr2istu pre- poruceno Van model FRD-3, fumble navede- ‘tog granofona tznosi 72 48 (mjereno pre- tha DING). Podehtavange breine. (wor Flutter) ienest mininalnth 0.028%. Vrae Ganje rudke je autonatsko., Naveden’ gra- imofon nozete nabaviti Kod "Pol Joopskrbe”, Zagred, Varsavsia 5. I cilju poboljsanja Keal ‘tote reproduk= ize Vaseg sistena pradlazeno Van 1 habavku Jedne of kvalitetnih zvutnica, fpr, AGP & E 114 SUPEX SM 100 Me CUT. Problent koji se pojavi juju pri glasnoj reprodukeisjt yjerovatno su vezen\ uz poievu atustiéne povratne veze, tv. Feedbacka. Granofan Lot sada pos jeu te po svojoj Je kanstrukeigs lagen, rie Tako stupa u rezonanctju, 1." p>- Einge vibeirati. Vibracige mogu divi fzaavane mehaniékon | akust Teton povr fon vezon. Dakle, pri srjestaju grano- Fone treba obratity paangu da se on nalazi Sto dale od tzvora vibracise. i. zweniks. Wiksko se ne sate snc: ivina tstu policu se zvutnicima, © takodjer tres paziti de se_granofon taleci neposredno ispred #14 nasupro zwtnika. Podloga na kojol se nalaz raxofon sora biti Sto masivnijo. Pr ijerite sajesta) svojih uredjaje. Pre- Wiinim rasporedam Konporen! Va pr Bien trebao bi biti risesen. Do fenbhieene u teprowetis nese Hust ied nepravilnog sluganje. Dara namin sz0b|iéenjina pri glasngn 5) ju $3. pri veeim snagane moge Bitt % AFeanje dubokin torave, dakle upotr ton-kontrola. Zata pri’slusaniu obra te palnju na to da su one iskijucene Ue hormalan suzitki materijal zk Vaseg sistene bi nogeo biti zadovolje vague. (5) DILENE oxo MAGIETOEONS mea ANTON NABERNIX, Wuzenica, Planina 59, vanina se 2a kolutne maghetofore. Tehnolotka dostignues u izradi_ sovih generacija Kazetotona jos su vise sno injila raztiku w kvalitet reproducire- fog 2vuka s magnetofonske vrpce, odnos no kazete. Pri tom prvenstvero mis] im fia kazetofone koji osin moguénost! re Drodukeije metal vrpe\ possedyju i dvije brzine (4,75 1 9.5 cn/sek), tac Drinfer spominjeno MARANTZ SD S020, Kazetoton najvise klase. Bitna ost koluinih magnetofona je brzine ‘ransporte vepce koga, kod standarcnih modela tznosi'9,5 4 19 en/sek, a kod poluprofestonalaih 1 profestonalnih Stuéijskih magnetofona 1 38 cn/sek meno Ii uebsir 4 vecu Siriny stare namigenjens zvuénoa zapisu dobivano 85m prododibu o tome zasto Je kval* eta zvuke kolutnih menetofone bolj= No, gledano s financijske strane "kolutasi" su neusporedivo skupli of azetofona pe je i to_fedan od razloo da se prosjecnt diskofil radije odluc {eno tupndu kazetofona. Tlustract, adi, cijene vrhunskih magnetofona no suijenjenih anaterskoj upotrebi krec ¢ 2000 do 3000 DY dok su cijene. kas fofonina iste klase pole manje. No lastént kolutni magnatofon jof Cvrst drSi prinat u reprodukeigi nagnetsios Zapisa 2vuka. Od kolutaih magnetofone srodnie Klase nf Van preporutano AKAT GX-215 D, PHILIPS W420 111 UHER SO 521 VARIO- CORD kos u SR Nyenackoj stoje oko 900 OM. (0-H) 10 Je 10 00187 ae ANTAL KABAE, Tenerin, 6.Princtpa pita Sto Je” to DOLBY. od éase kad Je natingen, prvi magne pa sve do danas traje bitka s neze’ hin Sunovina koji su neizhjeina pe SAM price' i i es PRILIPSOVE honpaktciazete poéeo jet Gbrzani rozvo. sisters 3 Pedutclju Sima. Naine, osnovni nedostatak Kazeto- fona'v odnasu na Kolutne megnetofore Je Silent frefventni onset saanjent od fas signal = fim. Razlog tone Je nals Breina vrpce 1 uskl erag ne Kot se usninava.evuent materijal, Te nedostat~ Ke" Erebato Je neki natin kompone\re~ Ei, pase danas: nt tr2/stu pogayijuju brain Sistemi nomiJengent edaceist Sima, pobol sanju dinamike # =1i¢n0, Haspozhasij¥ 4 najrasirensji sista re- uieide Suma dolazt sz. leboratorise Raya Dolbyja. To Je tev. DOLBY B HR. {reise reduction) ststes, nant enjen za | smatersiu 1 potuprofestonatna upotrebus Ze rari iky of DOLBY A ststena nan’ jonje= fee strogo profes anal im svrhane Dols B djeluje na srednjim f visin frekvenciJana,. dak se tspod 300 hz nfe- g2v0 edelovange ne prinjecuje. Idea Se sestost u tome de se pri sninenju {ndibe sredngt 1 vith speicar 20 10 @, dak Je pri reprodike§s1" proces obratans 13. Sputta se razina anithe za istt Fthos. Sto Se Jogodslo? sunovs kody su zastuplent uglevron na srecndin 1 viSia FrekveneiJana i'ma toje $e 1fadsko iho nadossetTivijes Tzaignutt su 2ajedna se muzickim natertjatan te se nakon {nveranog procesn pri reproduke’ jt kao rezultat dobtva linearne’frekventna.ka- rattertstfta, 3 Sumv! su potisniet 2a Gijelin 10 dB, 3. ostaju zanaskirani {2a korisnog materiale. Upostjednje vrigene na trzisty se po- JavigwQu sve dielotvornisi sistent re- aukeige Sime Kost testo siude | kao ekspanier! dinanike, To su W prvom red 8x, VG~ov ANRS, HEATH AD 1038 st ec, Tureka PHILIES u svoge toluene nag ekofone uoraduge dinaniekt filtar OM (dinamie noise limiter), a TELEFUNKEN Je razvio sisten HIGH-OON koji potisku- | Je fam ok'za.20 dB. iz DOLSYIA stize Zdgovor ob stztae DOLBY 1X {neadroen extension) foJ1 onogucuse {cin bole cinanike f-velsk raspon trek Neneiga, te potiskivanje Sune za 20 cB. hedostagak gotove avin ovih sistent je Wtone sto oni nelabjelno ostavIsaiu fragove U zvutnom 2apisu-u abl ky Taz nih Koloracije 1 ne ebje2mih dodatnh tzo0t ieenje. TaklJutak Je de se borba s0 Sunon nas~ vida 1 daije. Koji ce od danasngtn Sistene preuzedi priest pokazat ce wrigene 1 praksa. (2 TZ50R KOMPONENTIZA SBS ee ZDENKO SONTCKT, Daruvar, Mazuraniceva 48, pita koje Lonponente odnosno zvueni— ke"treta koristiti za izradu SBI 3 sistent. Na projekt SBI 3 prvenstveno Je nani- {jenjen onina koji ele vrhunsku epro- Gukeiju uz unjereny cijenu u kutjama mmalog obujma..Paz livin 1zboron Konpo- enti ozeno znato utjecati na kvali- tetu zvuks, Wi smo predvidielt do ovay sistem ne bude skup, te so upotri jebi~ Ji bas DrwaUoIo 2211 75, srednjotone SIPE OH 39 1 visokotonac SIPE DT 25/40. Ukyatitetniios verzigi treba uzeti bas DYNAUDIO 21 W 5¢, srednjotonac DYNAUDIO 52 41% skuplji'D 541 visokotonac SIPE DT 25/40 P. Mi Vom predlazem da upotridebite kyalitetnigu vereiju, = isto tako { deblju fvericu po mogucnos- ti 25-miltmetarsku. Razlog 22 upotrebu kyalitetnije verzije je taj Sto Je sa- smogradnja doste obinan posao 1 prise Svege graditel]i prvenstveno grade 22 sebe i tune bi trebalt Stedjeti, Jer Ge ionako dobiti Jeftintje od bite kojth torniékih kutija signe kvalt- | tate, | uz \asu SANYO PLUS 35 1nisu prediazen dda nabavite gratiofon THORENS TD 104 sa 2vuenicom GOLORING $00. 114 9K6 P-7 eno 10 fo RT aman 1 ao0n Bs POGON ZA SBE eoescieie DEJAN NOVAKOVTC, iE, Prolotersks 27, pita da 11 Je pojateto MARANTZ PH-S0| ovoljno za S81 1 VeSe pojatelo biti ¢e dovoldno za pogon SBI tzvuenih kutiga, fako me bi skodt- To da ina vide snage, Sto se tice MOVING COTL zwuenice, pred- Tofent FR model sa transfornatoron §1% pretpojegalon, meso Je skuplt od 200 dolara. Nedjutin, mi Van prediazeno zvuenicu SOWS GALD model BLUE, koje na fevanredne sonitne kvalitet, zvuti Kao moving coil, a Sto Je najvaznige Stoji oko 150 délara. Odabrani SANYO kazotoron potpuno Jo. 23~ dovolJavajuci, a Jo8 bolt s edliénin kazetana MAXEL UOXL I, Sto se tite expansion modula 08x-118, cijena mu je ispod 200 dolare 4 nine DiSte znacajno poool Jali dinanthu re Productrane glazbe. (Z.2.) KOJI Gaaworon? eee BRANISLAY MARETIC {2 Zagreba, nabavio Je zvutnike HO $50.1 pojacalo PM 500 proizvodnje MARANTZ pa ga 2anima ko3t ‘tu granofon preporuéane. MARANTZ Je gotovo automatska garanciia obrog izbora 1 odnosa kvaliteta — Ulozeni novac, Slazeno se Vatin izboron zvutntka't pojatala kode 1 mi Casto proporucano naSia eftaocina. Granofon/2wucnica za konpletirange sis tara mogu biti: NARINTZ TT 2000. (sa \lastitom zvucnicon), THORENS TD 160 Wk TI sa STANTON 681s, MARANTZ 6270. (bez tke 2a samo 6005 BFrl) sa ruet= gn Grace 707/11 1 evugnicon SUPEK $00 11's pretpojacalon KENMOOD MC 100. (J. H.) ZWUENICA ADC XLM Mk TIT ENIL KLEIN, Zagreb, Drvarska poliana 2, zamina se 22 zvutaicu ADC XLN. To Je 2vutnica syojedobno bila Jedna od najivalitetnijih + koristila se is- Higuéivo s velo Tagamim rutkana. Naj- bole rezultate smo postizalt = rutkon VESTIGAL Koja je Tzuzetno brza { Tegan. Tuk ove zvutnice je dinamiCki vrio dobar, medyutim ina nesta Tosiju sepa raciju kanala, 2 takodjer Je dosta losa prilikon definictie u basu. Takodier stice visoke | srednje tonove, pa se koristila za slusanje Jazz 1 rock glaz~ be. Komptttansa ove ginice je tzuet= me elt: $05 10-8 Wasnt ste DrimijettT% da ov zeienten pe: propora- Bono jer vecine Citalocn ne posted srewfore s tako lagenim ratiana, 2 fostavidange ove 2vienice u nelu" ez ruthu ne daje nikolve slusne rezultate. 0 mata} preporust ova svuenics se nose foristiti"s ruckon granoYora iHORENS 126-111 = ruekon Al Ef oedan oa dosta vel itn nedostatata ove: evichice Se dosta Tote rgetenje exjesa wosace iste jt nige dovol no danptrony te tha tendenctju iststrovanje na Miskin frekvencidana, a’ takodjer nop tren stide subfreiveneige, Unjesto ove Zwuenice preporutend Eitapcipe. Yo rabac weAMG BE AIS mmoge destinige GoLoRING 6 90 € s11 ES Tit 5. takodjer Spo unfesto ove zwcnice koristit We 4 ADU TE AT SU 15, 8 sada soo visti va HC zw te b2®'t ne slusamo ter zwensce. (8:8.) BAZAAK ZUUENTKA amas NEWAD BOJTE, na odsIutensu vosneg roke U Titovom Uicu, zanima se zo nee Bojedinost® pri’ gradnji SBI 1. Ze_verziju SBI 1 sa OVNAUDTO 30 MW 54, D S41 SIPE DT 25/40 postoje avije ver- Zije izvedve, obisno 0 upotriged! jena} skretnici. Naima, s ovim 2vuthicia otete horistiti ‘skretaicu 581 1 1 S81 2 sistena. UkoTiko budete koristiTi skretnicu S81 1 tada se centar bas zwucnike nalazi na 36 cv od donseg ruba hutije. Ukoltko budete koristili skret= nicu SBI 2 sistema u kontiguracisu S61 1 sistema, tada morate bas 2vucrik U kuti- 451 405 ¥i8e podiet prema kupol’, take “a obi jete ramok ‘znedju basa"4 srednjetonaca 28,7 on. Koniretro. to 2ana8i dz se centar bas 2vutnike treba nelaziti na oko 42 cn od donjeg rude kutije, U vod vereiji maravno ofpada + ‘gornyje popregna Tetva za unrv)jense Vibractja, tako da ostaje sao donja. na 46,5 en od gornjeg ruba kutije. Posto3i ditena koju skretnicu ioristiti. Prana rain testovina, skratnica SBI 2 Sistema se u patpunosti pokazala ravno- pravnom skretnict S81 { sistema. Noy mi Dismo radije upotrijebiti skretnteu SBI 2 sistena Jer_u tan sluceju nije preoptereden srednjotanac, koji u Ver= ZiJi SBI 1 mora nositt dosta niske Frek- venetje, a to za Kalotne svutnike enact prilfgno Veliko opterecenge..(8.0.) OcdENA SISTEMA Smee ‘ANDRES MOLNET, zanina se 2a nate mis Ajonje 0 s1ijedocen sistem: pojatalo KENMOOD KA 405, granofon KD 3100, kaze- ‘ofon KX 500, Zvutnict LASER 200, Snatrama da ste vrlo feftino nabavili Veona dobar sisten koji je dobro konci= iran, te nenano zanjerke na Vas t2b0r, Sisten se sastodi ad dobrog pojacala, Wrlo dobrog kezetofona i isto ako Kya Vitetnog granofona, Ziudndet su. prilie= No neeFikasmi za ovo dosta e1abo\ pose E210, medjutin ukol iho glazbu slusate U prOsietno velikoj prastoriji taj nedo- Stal | nse flit biian. Prete a od ststen umprigediee Jef st je SAM-priog 32 Yam da pokuepia" od pods clo 48 eat uti od) zidov a sabes nose provague: tha cept espera eaien. Niste navel ‘ jerojatno u Valo! abBL Stagni val (sojetnvanier Nengija Zvuenoy spektog fegano pare astols isi os J stayite a Sto nasiva trainu na vibracije. Be siete ‘te ge sino sa. spustenig'tg uS Sigreet % J AGTIC 111 hachogs."oge Die ge projet er tite, prise syeoa is fajaler kazetbfons fanzz0 omens Kopal Srakon slucesu cere WELTON OLFAN, Zsored-Veabces depear Gee pit 121, tinton Bitokoposesie antene: sekanalne ili Sirokopojasné 3 Bete horistits vs peasy Tt dott | F256 1 Serayove | 122 Yok Sania” Tozete deb!) debru sik nob koos= ‘pri prijenu Ty’ LjubTjana 1): iyr se fntene ne mode Forigtieh-2a kone? FORO), Stage Yan styietuleniy de Boeri, W cae ane PV cacti ee ise ne Sehanslu natovite anggou 44 1005 HS GoneWe-ELRAD, Kou cetd soogiss fe skrstricu | to'ns vlor I (drug uTez ‘Siijeve nadesna u skcetniet). Dake ‘its se ne mara nigenfets v posto eéod Shtenskos instalacis" yee sain ggatno [ Spedt2s ov antons na thretnicusrts, oe eghevigeewaine' | prigem'T¥ Ljubljana: 1 upravo-se bio zat Sto’ nistevtnals odgovarajucy antena | fe se anleror) ofan casi joteraatie Aka. delite’prinsti Jas. prograne 1V Sarajeve-t t 2) tada Biste moral’ pros Siribiontenskt sistem sa dot dvije an~ ene Ipbks. 152 postojecin’ antanara pokubaite-prisati ove programas ay fakg da antece TY 9013.1 TV 4043 zakre ‘efe praia odasi! jab Ko2ara,, Ako’ dobt~ ete odt igen stk, tada se loplaet mostavigipasépne antenes apn RAE ema estos nostose Zagrebys der kad bi takva noquénost 1 dstoiata na A Fangio + odasst fata hone Merne, Kot Je relgtivhe nadvist § obuirai na vistmay ta) Se pragran ne Bt nogeosprinst rhog-sneinj? od! qdett— Made fia! a3. kanal, boducl dase 8 # 3:kanal preklapajue Jedino gigte nog Ui ispftagh prijen Aigtrijet'nd 7.ko" pana Aga 2g ola Zing pease oesacinn oie ina este de Gofe'y toe wsplet! + aabteh dr Seas Oe sion x. ae gs DRAG (6, Beograd, Generals Horwa~ Cr aot sina . anima ge za prijen ty, proseate Fetoeno-evropskin aemaly Ne posrutyi Seoqrada np postoje feelne noguenoath za. prijen sus ednib ‘ebotno- videetindelerieidkinpragrana kau Sto Se aadearait, Bigprsid rumnistic Evensjaine: bt-se'n. povisenin mang ioe 1 POURED} op Geoaraga voolyerinaty siebiah Adgralsruraniske televizize na kanalu Roipo OIRT worm). (izmedju.B, 1: “x: eae ise. 24 ealnifty uiptrebu.Nasb11E: a. Adarsh ogee sJoch qu Tuvite delete eogrgges e bugaPski su raklondent alaninshipgasivien, Mo 56 Rte wr jertti, sam w nasu iardndu, pokisaite waar) Postojecy ameen prides rveg erostang s oda8ihiaza Avale\ pred Tan vgngli me tcesen sajeeu podesenn nn televfeoru pobrat ie si fku rumings teleyisije okg’ey ¢ 9.tanalae t Za pride programe. 1Y Beograd 112 mozete K@riseitt sano Jed koabinfran’ rte, ho. stan 999 Jets Snady epticiu va Tjaeton.aatenom naval}. U tom ce elu é53u ¥antena s mandin posacanien bitt sdovol na"2i dobar priden. U proeivnan orate pogpacttt vie posebne antene, Jedi ze-prei j Jedny ze drug} progran, Konbidirae 11%. Sirakopejecne_antene proizvode svi provzvagjeci antenskih sigtena. Tako na orinjer. Gorenge-tlrad ind antenu tip TV" 3400.1 OTV 3406, .dok, 4 profavodt sano pojaspe antere. Siro: kopejasha Je 1 "Tskrina” artana Koya zadovot ave uvjete olje Je polje oypljno.feko 23 priien prvoo 4 erugog progravla,"U drugom-siutajumorage uzeti fntens 24 prvi program od-S-12-Kanaia, 4 anten-za drug! progran od 2j-7.ko~ mala. Obje-antene mozete spojitt preka skretnice ea Jedan'vod. Sto Se tite ocjene kyal itete televi- Aigskih prigennila tvrtkd koje ste spomenu?i upisnu snatreno da-su.raz~ Vike u nekin dodetnin nogucnostina kao Sto gu ugradjen! elektrien! sat, sko uprayiianie, Biranje program 1 Kamala ponocd tragata 4 sifeho. Prema 1R nares). alt tad, priden: | ae peda u-kojoj stanu~, al divost's odast-. 4 #135 aS, toe, Va ¢e izbor ovisiti vjerajatno 9 tim moguenos tina posedinag telev Zora, u ams Je GRINDIS najdal je otiSa0. (Hs! POOACALA ZOON VIDAK, Split, Onladinske 6, pita Ga 4 Je bole pojagaio s vocim sojaca- niger i veein: Sunnin brojen 111 obratno, S$ mae in pojacanjen 1 nanjin unnia broe Gentil rakeoron uma. adi govorinn o pojateveniu oriemih stapes. taco uviGek inaro na uma secny {af injenieu: de se zagedno s korls~ nim signalon pofaeava fia, ato 2nict ‘G1 ¢-rovira Fortsreg signsia nasace= "ba podigne ne vise, alt na 2elost | farlos sora se ietadibno pode tako da Rilhov meqjusobsn conor oetaye praktie= Hi tsti | kon pojacanda, Blio bi {eaino, kasn 69 possoyato fala, pojax e310 Foie 81 pojatavalo sano korsent Signal, s fun bi ostac rapojatan, Me= -giusiy na delost,.takvo poJeealo ne fostast. store wvijee valse nastosaet Br pelacerdu sloth eloata posecae Mew pokr| Jeno aub}tke koji nasto se Gigots antene do lars utolevscor, Sto ‘Hraktickt enael da na vlaz televeora Aovedera tional ste ravine hoje Je ra Kehlevine dipole, sata pride tego sto faye proce kre oatltaiy oo Mtelevi2bre bive najprige pojacan me [prisier © 10 a2. pn ako fe guene Tri@nsko vous 15 63 tate soo.spuriT) -ogsoynu rangers ¥ 2el{u. Fasacavense Brisentoe signa) 0 vecen ?2nes0 nego Sto" gufenie ina seisla sano. 60 Sede atee iene grenice, ta prinjer 5 do noje Peug toga tir dase pt Sn rans UNizare debts mole frnatija s1ika J8 subjektivna djeluse tvelitetnise ef tam je neravna i un furazenirs sto Exe uprava manifestira grubin non ta yg. stg pojatsio ima vece posacanje ify visu reeinp ie progeny signals GPali"s varia Soma. Simnt roy 11 Race -ftor fume je niera za hvalitetu pajnesio, 525 ge'bros margt baal ects ge bolo + Seratro. wrosti-kenalskih poacela u odnesu na Fifokopojasra su ocivey pe van stove peruano lanalsia unjesta #1 rstone nih. Sirokopodasne po‘aézlo Sorende- Eipad TiO 703 tna isto polatande oo 4 ups 2078, a1 botjt Sunnt bof. Hnoao Teklamiran! 1 plus nije pokeeso enso- Wissavaluce oxobine W Prakst, Jer ina desta redoststake v praktienod upotrebi- es) ZEN IENIE SEPA DOSLIC, Zagred, Siget 7/XV-3, Alia moze Ti coteviziiay oko Jo ukiju- Geng 2a revrenona, (oral javine), zazva~ Ui gar grave u hues Kofop isu spro= wiejen’ aronobrani 1 sto kako utiniti ato sige ne dose, nae se Svcpregren “| pan sleds. TENE Svakg 2orade, osobito uv rovim naselj1~ mma, la {2vedeno gronobransko uzealje~ ‘jé preko pocinganin trake na krovu, Koge’ su spojene usentjivacen. Na ta nacin je cigela zgradx uzeml jena protiy lidar “groma. Ako Jena takvo} zoradi pox SAM -priegr eau stavljen zajednitki sntenski uredsaiy fads Je nosat antene spojen takodjerm Gzenljende (ne poctnZans troku) 2ajed%0 5 kuCiten oreartea' se pojacel ea. ma ommarié Je spojen koakshieint fazvé te Ko da 2idna utienica za televizijui radio takodjer Je na ovo) netin Urenry ‘ena. zajedno s prildjuenin saftancn t televizoron. Prema tone, u totvin 20ck dana rene opasnost od ero grome 28 wrigene pracenja programe, te UW agradana koje nenadu Zadedntehi ane, teiski uredja) vee se progran pratt preko pojecinatnin antena, nosat.ko3i Gr antene mora bit! spajen sa Zicen” Uuzenljenje 29rade. Ukoliko ne posto, dzenljerde, toca je dobro ze6i81 aenlju cijey duFine 2 n.1 koriseiti Je fap izen3fvae.U istu svrtu poze se Ukopatt f bakrena plete ® 1 92,17 neki drugi wetotnt predaet, (!5.) SLAB PRIIEN aumaa ENES TABLDIC, Banovict; Zaina Subasi¢a br.7, pita $to Je uzrok sTabom prijemu ‘w-prograna v Banoyicina na 40,kanaTu Uzrok slabisen prions to 40,haralu fe ‘neodsovarajucaontens 2 to frekvencys+ Ske poirot. seasnge soso se Jav aly ‘eb hu vodoraunin ta noon biti uae Tokovene Interterenci ion dragoy ofesi Ijece Tit pretvarsce ne isto analy 2isto tako' | greskom fa televizorus vu je posows fojiekte.tepicatt na taj natin da ae istodosre kad se snetnie pojave provers siita kod aajblifeg = Sisieds 10 ine erogon telovizoru a is= tom tonal. Ako taro nena sotnjis gresia je d telervaaris U protivnen Gretta je. neon odes’ atu 11 pretva- fats, a nije iseljuten my vod visekes mapon preke koje se karisce feagovse= ha veze" To ot bilo w slucae Gase Seetnde Jav1 aja poorapeno traju réla tive tratko vriJene: Heciutiny ato°su stalno prisutve U prtangu se titorferei- She Zs povolséanse prigena norate postaviti Gvige antene + bo i. Antenu 28 pry: program tip_1V 2018 Z fnteni 2 SEctamal ip (Weg 3, Skretnies > 3680 (oanake se ocmost ta prolavode Sorenjevtirad) 4, Poclntans cigey 8/4" ezine oto 4m {enad trove 5, Koaisijelni vod (oreoa potrebt ni tera). Shera antenske instatactie 9 35 (0e4o) P2650 a ae ‘eo Yas televizor ine! 240-onski’ ular Simetriéni, a ne 75-dnski 2a Koaks ijate nil vod, tada na kraj keaksiJalnog ode treba Spojiti sinetricnu skretrieu P 606 istog proizvodjata. U protivron..” Keaksisalm vol se izrive sodia ret levizor preko ovgovarajuces uttkace Siene u boii sozete t2bJec! szanjeniay Kontrasta nz ekranu. flo kada | Juéih. Dale, Jedtna pravo.riesenie se Wtrabe krovhe anténe s- vise elenagae ta, Ukoltko a. tada prijes_ ne bude 23: “govsl javajuel rs enteta mozete posta Hitt ¥ poyaceto. (HN) $ elie BRANKO PUZOVIC, Lajkovac, 2-tufoyica 6, ita mofe Tt prinaei prosran TY Zagreb 11H Rov Sad te $0 Je urok snetds- au siiet 1-2vueu, ae +0 Yasen aféstu rooa aoglenicts priseda prograna WV Degree i 1 for! Say basi ie ono. sivike ual jon od 0812 a Bote 1 Venne,'s tatodjer Jef inf iguraeisa terend.sepovaTdee Ye i= furje clektYonagnetsthvelove of ofa: Eilsaca do peigomnih anton Sirokopajesna antend S413 Boke se Poristiet za priser brveg | grughe tie prograne faro'ato au prigendy foal cf meu. postav! Sani atone devel wlcoke ravine, Ser antina ma Ainge po dango u edndsy na fanaighe Bpgere. n pele feel od oe 12. fanale va artend tna pedgeanie'# © Ed a ri tt pocruts ne f=9 3, i Vaden STudaiu"s Caflavel, orem nidos ‘rocSens rasfoa signe s Ses6ht cea ‘ycia sje Sat visoke t 3 tonsa en [ve soxtce copiel kustitetny s{iRu bake Bicte inate aohllt + pojedghedhts afte- fan, Stoga Van preperutam do pos eats fe ovije antare (to WY 2013-4 99 4003 orenge-Clvad 4 chojste ihagrahg aera fice te Jeinn.sod. Sytetrica met bora. Br 2650 fetog piotsvodsdcas Evanduel= ‘fo, ako Je prijen na edn Gt Groene Lthdnat efi" 2 andovslvovaseet toor ‘am sao Swltéte Je vedrzati 5 ti pele onog dragog pro- jeer, Sb primger, ako Je na Hiena, tadd nabavite ae 4083 5 sistem ée ee ate pete seb iavlie! orcs sto'fo Se ee eee se: ptrebere, pa treba kon ‘egbO je Je kada se nie 9 26: (Gntrast postavijen u sred= nt polgaas. 2 Pisthnia Hubhifi, od em) tiranjais= pie sake wferagaig se Javido so SreskeseOfiatl tareles ost se re mato Bron Me haajesstth nadobra Stik | et a aba setr a tap cirrus gtk gp ob ata se Tagen zaktetéfjen rbgulatora za fino podeSave~ ige fe geaorstete slike pareve soe fo se-Gouiatar falje skvece baie sor- faai teeenpde Lt npovises coker 2h Deal serue, ve televizire motets Spogitt Ba: shstio greko razcjelnika ae0/2. Wes)” ty Bu aS tes ims. Us utaz 1 stan {Danie st 28 prijen televizi- 2hoo parame fea Nie Pedr Ruie.defote prinati 31 seco teprogiengs ne, TV bioditt 1,2 Vodbeti Joe cevent tot ea enets 10-1 24 Ti novi Bhat 5 saatitzed vee . tonal 41 TW Sérefito"t + 2edasinjae Majevics en / tanati st 46 Gok er fek tv Z4Greb 1-4-2 5 ovasi- Vjaea ohana katelina & 1 36 vjero- Jat0G Jai Shab 117 mikakay. Ako #eifte postaviti antensis sisten 2a prigen dgonenutin prigrana, morat cate stup postavitt na krov zorade, a ne na ‘Perasti, tofa Je okrenata pens zapadu Shona Srtenske tnstalaciiet Natérdien” athe 2a AAénal tip TY 3013, Anighs 73° fBeeanal tip TV 3008 ze 3. fnbbrin’ 2a 34. Fanal: tip TV 4511 fava 36 Mate) Up Ty stzs Antend 22 af,kanal tip 3V 6063 Pivele P2632 KS, 10, U Tigre teak ei 3), 90 Satis 8 (praia potredi) 79. pastiieana alaky 3/4" 8m 410. BANAT utthat za TV 75 ona Ocnake 4 odqnse.rm proizvode GORENIE® FLRAD. Gao aH, Recto Meeju $n gah po visini Je 80 +) mth BE su antene 28 10. 1 Nga totale tri iznad ena stup sped im Ubu jniicana, koje 5 7 a S Aiine. (H.S.)tai struénjaci vam savjetuju pp SE ew meme nec meen mea elektronike ODA Za saguiror PETAR STECUK, IndJija, Dj-Djakovi¢a 122, Ze1i naGiniti jednostavno pojatalo za rnagntofon, koje bi imalo 1 moguénost prikijutka sluselica. Prana naSoj shant mozete naeinitt ure- jaj koji ce adeovarati Vasin potreba~ nas Sklop se sastoJi od tranzistorskog retpojacala koji ujedno sluzt kao. po= Gatalo za slusalice, te izlaznog poje~ Eola koje Je 2b0g jednostavnost’ t2ra- de fzvedeno s intedeiranin krugom TBA tO BRE Ue ~ ah corer No2 ANN. Nets doh gectonb GROUND GROUND BeorsmeaP Wh IN Geen COMPENSATION TS = 21) NPOT- . Respects ah BPR (upotriedijen Je integrirani krug TEA 810, Tako nabavi iv na nasen trzistu). Flektrigna shana’ pretpojacala sastosi se od magnetofonske glave za reproduk ciju 1 trostepenog NF pojatala. Pri podesavanju ovog stupnja paznju val ja obratiti na odredjivanie vrijednostt tpora RI, R2 1 RA. Prvo treba podesiti 2! tako da struja potrosnje pretpajacala bez signale na vlazu bide 3-4 mi, zatin Rt tako da eniterd tranztstore 13 { 74 udu na potencijalu jednakon polovici napone napajanja (u nagen slucaju Je to 3 V). Ako pri podesavanju dodje’ do oscilacija treba povecati vrijednost RI i paralelno. izvoru napona prikljucity elektro! tsk! kondenzator kapaciteta 100-260 uF/10 V.'U ctijusto qednostay- nnijeg podefavanja predlazene Van da za otpore Rl, RO 1-R4 upotrijebite triner= otpore. IzTazni stupanj ne zahtijeva ntkakvo podetavanje jer se radna totka integriranog kruga postal 2 sama. Pret- pojaalo se napaja baterijama ukupnog hapona 6 ¥. Ako taj sti napon koristi~ te'{ 2a napajanje 21azrog pojacala, nage Ce fznasiti otprilike 1 W. Pove- avanien napona napajanda, (samo iz1a2- rom pojagalut) do naksinelno 16 V snage Se poveca do 6,5 N. Naravno, moze se naciniti 1 odgovaraguéi ispravljae kodi Bi trajno rijeSio problem napajanja. Gt) ZASTITA POJACALA eso JOSKO RADIC, Sibenik, Borisa Kidrica 79/A, Je 22 pobuds Tight-showa 42 reci- vero” izradto posebno pojeéclo po ot Zanjima kako da spoji stereo izlez iz Tecivera na nono ulaz pobudnog pojacala kako da pojecalo zastiti od napona kojf se pojavijuju na tiristorina. Toko bi po nasen miS]Jenju bilo dovalj- ‘mo koristiti sam jedan izlaz recivera tk WLgZe (292d fers Fe feor| za pobudu Tight showa vi notete bez ‘pasnosti po uredjaj koristitt signal iz obs Kanata za pobutl Jednog Wight Showa, Izlaze REC OUT 12 svog” reetvera spajite = vlazom pobudnog pojaéala Vight shows prena’ shan. Sto se tide za8tite pobidreg posneaTa (od napona rede kodt se pojavijuie ne Hristonina light shove najbolia Je zabtita upotraba optitkih veonih ele- ‘ienate t2¥. optocuplera. Suduci da op- tocuplere Sigurno necete naci na dona Gen tr2istu mi Van preporuceno zastitu Dongeu odvojnog trans formatore koJem Je jedina ulege da cijelt uredjaj odvo- 35 Od mreze. Tsti_transfomator mete Iskoristiti i. z= napajanje pobudnog poJacela ukol ko na sekundaru napravi te Gdvoiek na Kojem Cete dobitt potreban napon. Pri tzradi ovog transformatora obratite paznju ne dinenzije jezare jer se radi o priliéno veliko3 nazi. Ne prinjer, 2a: snagu Zarulja od 1 i presiek srednjeg stupe Jergre nora Bit mtniatno 30 cx (shona). Ukotiko Van Je 1 to prekomplfetrano, ight show pofete mapajati 1 tako de pobud- fo pojacale napajate preko odgovaraju- Geog isprayl jaca, 2 krug tiristora 1 Zarulja direktno 12 mreze. Prt tom nmorate paziti da zajedritka totka (ne- $2) pabudnog pojatale 1 tiristorskog Gijela uviJek bude spojena na nul vodie. Znaci, pri svakom ukl jucivanjy na nrezu OBAVEINO orate provjeritt gdJe Je nul wodié 2 gdje faza mrete dz Se ne dogodt és na zajednidky totiu dodje faza jer Bi to mogio bitt opasno za uredjas 1 ‘SOS OPASATJE ZA YAS. Ova shvatite o2- Bil jno jer se pri radu s ovakvin ure~ jajen moze { Smrtno stradati ako niste ovoljno pazisivi. (W.N.) SANOGRADIOA PICK-UPA apie DAVOR SAVERBORN, Banja Luka, Marka LLipovea 40, zanina se 23 sanogradnu prekeupa Na nagen su ertefu prikazana dva osnoy- na tipa tzrade pick-upa:s dednom zav0J- nicon 4 jednim magneton za svih Sest Zica il sa Sest zavojniea spojenih u EB... AC $40 UBB aero Ac 554 Beiter MoorATM BOJACALO ZARKO QUREKON 2055. Trazeno pojatalo mozete natinitt prema fafog shen. (%-K-) ic, Krapinske Toplice, Gajeva 21, traz] shenu jednostavrog 2o-yatnog’pojacela za gitaru_(kucno svi range) s {zlaznin tranzistorina 2M naSi struésjaci vam savjetuju seriju 1 Sest magnet iziranih cel énth Vijaka. Dobitak, ednosno tzlazni napon, Pick-upa ovisi 6 jakosti nagnetskog polje i broju zavoja, 2 umutragnjt ot por 0 debljini Fice | broju zavoja i rece se uw granicana 20-5 koma. (M.K.) BALANS REGULATOR 22k &, UP Ri PREDRETEND Bee ek Lyoee DAMIR JAKOVINA, Senkovec, I.¥rapca 17, pita kako moze dodati balans regulaci- ‘iu na pojatslo koje Je sam szracio rem shewi iz “Sana” 2/81. x | 1 spomenutu konbinaciju motete dodati belans regulator kako Je to prikezano rma na8oj shanti. (H-K.) PREPRAUKA PROJEKTORE Mae STEVO VOMOVIG, Beograd, Kenarevo bbrdo 7/3, pita noze 11 kino-prodektor FUaTOASGOPE M36 prepraviti u' Gonski Na cetulotdny filnske urpeu ton se moze sninati na dva nacina, opticki 111 mage netski. Nagin reprodukcije tona tako- djer moze biti sono na ta da necina, fovisno kako Je ton snini jen. Tonskt prom Jjektori, dakle, mogu biti predvtajent za optiéko 111 magnetsko repreduct rande ona. Ako Sami snimate filmove onda ne trebe~ te preradjivat projektor, vee ton sni= mite na magnetoron 1 tako ga. reproduet= rajte. Ako pak nabavijate vee sninijene tonske fine one piste proiehtor tre bp Galt preraghlm RBG) ton, Ako Je Vas prajektar z= fileove Sirine 2 m, iojina Je fom uglaemam sninljen na nog- etek Beste mapreviti docs tak gu, Elektronsee Be relativno. jeans ta- iL problen wore nage Se repradukciu. U2 bisuo Nas probien trebaro set Spano koje bisno mos] Za eontozu ragnetske patel ite ran st feu pro- Was problon. (F.K.) Dai wucenosrr aur cayace GRIAEIC, Kartovac, Velika gel- Bs, trazi shams autonata { 2vutnog siszatora‘ukijuzenosti amigavaca [reporucano Van da uznete Klasiént Evsitni automat 2a Ssicayce i nacinite Pajalicu prens’nasoj sheni. (1.K.) FO ew pDir Sohiad wench O2-G4W ED. SEHR ESO elektrika TRANSFORIRANIE ENERGIZE WICA SORIG, Tueare koe Splita, pita de Ai Je izvodl jjv transfomator prijenos~ og oanoss 315/220 V 8131 bi primar nae fajeo mali dinano sa bicikla, dok 61 Sekundar trebio dati struju za pokreto- ] Megretskt tok protazec} kroz 2e1Jezra nje elektronstora snage 500 # Clektrien trdnsforgator sTubf zt pre- tvaranfe electriéne eneraije jednos Gia} eel ef ereroen peer Tika. ransformaian Je najuednostavnist od svih elektriciah stregevas, nena tie kekvih rotirafucih gijelova. Gstovni elenenti transformatora su Ze~ jezna dezgra 4 dva ranotasa (erte! 1). Kroz naiotaie teze elektriena struia 1, 2 kroz Seljezhu fezaru prolaci magnet= Ski tok 9. Ne jedan nanotaj dovosino elekteftni energijus(prinarnt manotag), ok iz drugos namotaja (sekundar) pre tvorenu energiju odvadino do trosita. Transfornator moze biti J2veden 2a s1~ Zenje odnosto povisenje napond. ada se na prikljucke Ay-) prinayne: zavoJnice narine fanjeriéni nepon sinus fog oblika, kroz Nj zavoja potect ce Glekericne ‘struja. Ako su sekuniarnt prikijuéel Ao-Se atvorent 3s nena pri- ljudenog trasife (12 = 0} tada ce pri- moron teel sano struja magnet iziranja Thy Neki Ju pS nazivaju i straje braz- nog hnda ¥ gznavaciu Tp, Gva ctruje ce prouzroctti stveranje mag- retskog toka @ u Zeljeznoj Jezari.. Kako Je struja izmjeniéna to ce 1 od nie u Tokovant magnetski tok dnati tzmjenitni farakter, kade je struja na nininuns 4 agnetski tok ée biti mininolan dak ce rnaksinumy struje odgoverat { naks‘nal~ na vridednast toka (vid! erte2 2). I Gran Jeagru nofTezi 1 na sebunderni navotag Ukojem inductra napon. Feradayev zakan tndukeife fan obsesnsa~ va zaio dolaet do induchrenja: napona, Pogledano Ti shen na ertedu 3 vigino Pel jeznu jezgru Fe na tojod se nolaze tpambtane Gvije zavojnices ma dednu (2)) Prikl juéena je baterije & preko tiokala T, ana drugu (79) voltnetar i Pritision ns tipkalo trenutno se otkla- 138 kazal ska Koja se poton vreco u po Getni polozsy. Kado ispustino tipkalo ponavija se isto s ton vazT{ion dase fazaljia etklanja u érigom emery Objasnjenje: pritiskom na tipkato,po- tekla Je struja 12 DateriJa eavoinicon 243 anperzavoji zavoinice uzrokovaly su Stvaranje megnetsiog tole 4ojl se pose~ Gavao do. maksTnuna, Tad se doslo do otkiona kazalgke voltnetra. Hedjutin, Eim Je megnetski tok postao konstantan nestzo je inducirani rapon Zato, Jecino magnetski tok kel se mi- Jenga Uzrokije u 2avojnied kojom prole- Zi inductranje napona. Tz toga s1 jedt da je elektronagnetska indukelja.moguca sano kod izmjenienih seruda. Istosnjer= ne Struje stvaraju tsto tako magnetsko ole, als buduet da ono ne oscilira Yee J@ stalne vrijednosti, ne paze in- ucirati nikekav napon. Kako Je dinamo sa bicikla generatoréié Tstosnjerne struje, njegev prikijucak tn’ trensfomnator-odgovarajuceg pri je= Mosnog odnosa ne bi imao 2a pos! jeeicu dobivande Zeljenos-napona ra sekirdat 03 strani. sto tako, kada biste 2e1,Je1} na sekun- aru trafoe dobiti snagu 04 500 Ky no- vali biste na primar prikijugiey danje- ini generator snage nesta. vece od Sco W (gubicf). Dinano ed biefkla nt po. staz) ne bi zadovol3io. jer anata Faostaje 20 speneniton vrijednascu, Gs} POTROSJA JEFTINIDE STRUJE ee T.LONCAREVIC, STavonsk1 Brod, Kozarce- va 10,2610 bi nabeviti yrenenski pro- gragator s moguénoscu progranirania.po- trosnje Jeftinije elektriéne eneroise. Syojeddbno sey nasi’ prodavaonicens tmoga0 na¢i wali progranator za cirektno ukijueivange u prikijuenicu. Ka priklju- ak progranatore predvidjen Je prikliuehadi struGnjaci vam savjetuju ak ubtkaca trusila. Na venjskon ijelu heist postoyi moguémost vrenenskog progreniranja. Kako su ovi progranatori rofavod inozennih. proi2vodjeca (uvo2) tesko cete th nabavit, Postoji, medutin,, Jo§ sera mgucnost | prooranivanja potrotnje, Jertinise slek- trigne energije (jeftimja tarifa). Glavni cio spoJa prikazanoe na chemi Je Uklopni sat US, Za ukigudivanje. trostla vyece snage koristi se sklopnix Sk. No- | tor uklopnog sata N'napada se direktna | iz mrege 220 V (Lt ~ faznt vodie, N= eutralni vodia). Kontakt k, kot u prvobitnoj funkeijt lust 28 uk sueiva- nije releja u dvotarifnum brossly ze Prebacivange tarifa, sada se koristi 2a Uklueivange sklopnike. Blokirana po trolnja uzine se sa vodica LI” (fara) He (hala) Princip raga Kontakti (Jahaes) uklopneg sata nanjes- te se prena postejeces uklopnon satu | otinosno odredbama nadieznag.elaktrod stributivnog poduzeea, na prinjer 14 — 7 sati i 22 ~ 6 satt, Kontakt K zatvoren Je u periodina jef- Tinije tarife, Tada Je nanota) sklopni~ ka SK pod naponom, njegovi su kontakt zetyoreni. Trosila prikljuzena na LI” | 1." (termoakumilactona pee, akumula~ ciani bojler { dr.) su. pad apanon, Prestankon jeftinijé-tarife (a 17 odnos- fo 6 sati) Kontakt K se otvara pa svitak sklopnika ostaje bez napona. Kontakt’ sklopnika se otvaragi; tanedJu LI” 4 1 ‘ena! napona, Ne opisani naein “prisitJavano” npr. termockumlaci jsku peé dase punt sano u vrijene Jeftinise struje, Uclopne: satove kod nas’ proizvodi “Iskrat | iz Kranja. Sklopnict mogu biti raziiei= tig odabiru se ovisno b strust (snazs) prikljudenin trosila. Mogu se koristi¢i sklopntci tipa CN (npr. CN 10, Ch 16) koje protavoai "Race Kancar", “Zagreb 23.) e | Aguuspes wore MARINKO DOMANEIC. 12 Hvara. pita gaje moze nabavitt asinhront motor s tri Sreine i mali min 2a, Seger, Za nabavku asinhronog-motara obratite Se "Elektrotehni" Zagre>, {Vic 10 111 ‘heposreéno proizvedjacu: "Rade Konéar” , Zagreb, Falerove Setaliste, Otto donace proaaje : Sve infornactje o alinu. 2a Se¢er mofete dobiti od *Pol joopskrie", Zagreb, Vargavska 1 {17 ed "MT indopskrb' Zagreb. (2.5.) z | Gigu cueiraro sao. ZORAN STEVANOVI, Kulina, Selo Krosje, Beli-da na prilodenon tigcrtu obitel= she kuce nacrtano plan elektri¢ne 1nSea- lacie. Boh Odgovorina u nagen Prilogu nestadino pooch sanograditel jing a uz odredje— | to predznanje 1 vie8tinu izrade, papra- | ve... saao ono za to bf skupo platils Srafesionaleu ofredienog. zahata, odnos- fo da sagrade neSto St0.E8 ne moze nape Viti na nates £21S4u, SAM-prilog Ovi savieti, dakako, kreeu se u odre~ nautica OHDRSKE KARTE. 2ELIKO SPANIOL, Rab, 9.udaene brigade br 12, pita gdje mofe hupie ponorske karte Jadrana 1 koje sadrle najvise podatake 1 detalje. Ponorske karte u nas izdase 2a podrutie Jadrana sigrografski institut aM Splitu, a mogu se kupiti u Luzkin kepe- tani jema, Lueke kapetaniie u Rijeci, Tadru, splitu 1 Dubrovniku najut 22 Sebne’odjele koji pradaJu ponorske kar- te 1 prirucnike za ptovicbu. Razajer karte ukazuje na to kolike Je privodna veliting usandena al’ usedno 4 th koltko pojedinost! nozete naci na Jednoj karti, Tato imo karata koje ne econ Tistu'obutvacagu cijeli Jadran (karte bro} 100.1 101), zatim karte foje na Jecnos istu dbunvacesu ciseti sjevernt-Jadran (152), srednji Jadran (953), guant dadran (¥5) 4 Trseansist 2aljev (151). karte veceg ramjera | | 5 vise detalje su one od broje 200-213. Tu su na 14 Tistova obubvadena va po- drutJe{stotne obate dacrana, od Pule So poluotoka Peljeéca’sa. svn otocina Posi jednjih godine Widrecrafski insti tut ORI tadao Je seriJu karota koju sma~ ‘tram vrio prikladnom za sportsku plo- vidbu. To Je serija karata 5 predbroj- kom 160 { brojevina od 15-30 1 tu Je na kupno 16 V4stova pokriveno cielo po- Snide istodge abate dadranas 06 rete do sJevernoaibanske obale. Karte Su ve- UWeine 70 x 100.cn i umjeriiu 2 4:100.000. To je dovoljen reanier db bi se na kartase prikazaie sve posedinoset od zmacaja za plovidbu, orijentaciju 1 navigaciju {natn brodos 111 camcen 2 he sano onin vel kin, troavazkin, Osim karata namijenjenth navigaciii postoji i veliki bro) planove ne kodina Suu krupnon ramgeru (obieno ne manien od 1:50,000) prikazani 2a ploviby po- Sebno zhagajei aijelavi kad sto su luke, Zaljevi, prolazi i1/ neke otetke skupi- ne, kao’ sto su otocje Kornata (plan 512) | Sibenski kanal (plan $33), prolaz Sedno- wrote (olan £32), Tuka ¥.tosinj + Tovtk (plan $82) 1 mogi drugi. No 1 kada su ponorske karte naeinjene u Najfrupni jen razageru na njina mie nom guce cznwciti | opisati sve one 28 plo- Viebu zratajne pojedinasti kao 2t0 Su | vremenskt uvjett, kerekteristican jzgled cbjekata za orijentscizu, moguenostt za Sidranje ili zaklons od hevrenena. 4 mo 2 druga. Ovakve upute opisane suf se~ | Kupl ene posebnon prirueniky 21 plo- vyidbu kojt pod naziven "Pel jar Jadran- skog nore" takodjer tzdaJe Hidrografski ‘institut RH. Tstoena obala Jadrana, Od Trsta do albanske granicey opisane Je wl, a zapadna, tal janska obala ‘obuhvadena wit dijetu Peljere. | Sportska piovidea brodiéen 411 Gancen | obiiuje isto tako opasnostina kao 4 ploviaba velikim, trgavackin brodon. S onorskon karcom’'s Peljarom sacivat Ge 5e 3 nautitar od snogih i2nenadsenje ali i otkriti nnoga Tijepe nesta 23 koja J08 nije 2nao. (W.1-) ecmIN KET DRAGAN PETKOVEE, Pula, H.Pupina 9, pita na koji natin BI mogao kupiti Jedrilicu ZEBAIN u kitu tad éega se Talay kit sastoji. 2a kupnju_jedritice ZEEMIN u kitu mo- rate se direktno obratitt €-6. Van De Stadtu, Postbus. 183, ormerveer, Holand, Jer i mas nS Sedna podizece ne uvozt tekve Eitove. ZEEMIN se (2radjuse od vodootporre Sperploce 1 kit se sestojt od potrebne | kotiine sperplote, od koje Je sano Jecan dio pribliine Sskrojen, materi Jala za kostur trupa host se’ sostoy! of Hastovin | nahagoni3 Tetvica + casaka | co"kosth ‘su Tetvice ze rebre 1 duaniee | vee iskrojene i treba ih sono sastay Hi, zatin 2¢ ponocrog aaterijela kao #5 Su vijel, Hepita 1 okov. Dijelovi snastiy Jorbol,, Jedra 4 oputa, ne ula zou clijens kita (oko 70.000 ¢), ali Se cogu takodjer narvetti, kao i vee gotoy olovnt odlevak balasta Dudine ZEEMINA Jo 6,50 my duzina na vodenag Tintdt 2,70) sirine 2,80 my | Betastita copied 5, pontena 5a podtig- | nits 'daje:gaz od: 0425'a1 a spustena 125 m. Hage Jedrifice (hex balasta) Je 850'te, Hosa balaegs Je 400 kg. Povr- Sina jedritje Je 22 ne. Trup Je naci= njen of 10 im Sperpioes, ' palube + Dregrade of Sperploce debele 7m. Unus trabndt raspored preiviajs 4 tedaja. po nasen wisijenju. kit se ne Ssplett Kupiti jer troskovt carine'| prigevoza | poskupljugu cljenu jedr‘tice."Sav pos | freban materidal 22 arzdnju (vododtoor= 1m dperploga, hrastoy‘na 3 eahagonid) Imozete | kodnas supiti, a hrojenge 4 izrezivanje éijetova prena ortoinalnon nacréu 22 sasogradniu ne predstavija nikakey problen. (W-T.) a ee a eso rec EE | SHOUA Za S1OLOSKE repARATE Luzon | einen Nae SENEO PIANOS, Zagreb, Poljone 10, pita kako se zove 1'oji Je postupek so Snolen 2a 2alijevanje ioloskih prepa rata, Preporueano Van da upotrijebite snalu NOVIPOL 0-400 koju je protzvodjac ce- Klarirso ze te nanjene. Kao 4. sve cruge poliesterske smale 1 NOVIPOL D=800. eto prije upotrebe treba pom’ Jesati ubrzivates | otundjivacen wu anjeru: RoVIPOL D-400 100 grama Ubrzivae 6-1 0,5 grana otvrajivat N 1,5-2) grana Upozoravano Vas da ni”u kon slueasu ne smijete posebno madjusobna mijesatt ubrzivaé f otvrdsivee Jer se stvara eksplozivna snjesa koja sana od sebe lsplodira. Dukle prio u snolu urije- Sajte ubrzivac, pa potom 4 uevrsciyae, iMigesaste polagana da ussnolu ne biste unijefali mjenurice zraka koi ruzno yelugu. Kod naveienog omjera pit tenperaturt od 20% 4 normalnag relativnoj viezt ROVI= POL 0-800 otvrdnjava zz petnzestak minu- ta. Ne preporuéa se vad 20 tzrazito Vlaune vrenena Jer otvrseivanje trase znatno duke, a moze se dogoditt 1 da Ukoltko Zelite postici vec! vishorstet snole, sozete je yazrijediti sa stiro- Ton do najvige 152 kal Tko poste Tijovanja oévrsnuta snole poveéinski ostane Tjepisiva. pre- brigite de Tageno krpom naviazenan ace- ‘non. ‘eyrsmuti NOVIPOL 0-200 edt Skuse se ye ikon transparentrotéu, te je prikladan 28 miahanithu obradu + poliranye 60 yiso- fog sada. NOFIPOL D-400 protzvodt His, OUR - val, Novi Sad, Granka Bajica 10, tel. aet/51-128, (1'5.) ZASTITA. SPRERUIKA TOPLINE UE BENIN KOVACIG 12 Zirtsa, Nova vas 15, pita Cine da zoStiti unstratnjost spren- ‘ka topline, kaj! Je sastavat dio sun- | Zevog sisters orilanja. | Najbolje ze8tita sprenniks topline (bose Vera) je cintanp na vruge 411 enaj1 tra: ne. Tim Se pastupcima bavi EMD 12 Ce Ja. U prehranbenos se industri i) za bojenje bazena + Kotlova orice INERA LE (lakboje), kogt tite netatne fovr- Sine od djelévanja yode, otopina kise- Vina f luzina, soli, ulgaet mast dp 120°C. Nisu prikladni 28 2astivu matal~ nih povrsina koge su izlozene sui, Thog'svoje specititne nonjere riietko SAM -aniogse nalaze u naloprodaji pe cote se redi fabavke worati obratiti dieeksro proiz- Vodjaeu 411. predstainietvu: "chremos", Zagreb, Redmieka 42, t21-061/512-922 S17" Predstavnistuo ‘chrogos", Ljubl Jana, ts.) MikoSieeva 20, te1.051/312-28s, CDDRZAVANJE_ GRADJEYNE. STOLARILE Ce caeaemammanecaaal ANDOELKR WAGER 4z Keka, Bork bd, nezae dovol jng_povrs'nskom obtadom LiP-BLED Stolarije pokusela Ju je prenazati reflexon za mat nanjedtal, no porovo nije zadovol na. Yaia je stolarija povrSinski obradjena Tazurnin prevazon U bos1 mahagoni ja, Talay tip stolavie odriava se kad | sve ostale laktrane povesine. Potrebne su Van dvie posude: Jedna s blagin rastwo- ron deterdients, 2°druga's ciston vodon. Najprije stolariJu obrisite krpom navlac Zenon y_posudi s deterdzenton, a. zatin rugom krpos nevlazenom ciston vod Nakon toga sve prebrisite iscon suhon krpon. NanoBengen reflexa ne mofete popraviti izgled stolarije pa Van proporueam da nabavite neki od Tezurnih preneza: xyla~ decor, gadolin, bondex, arborin, esol itd. u mahagor’ bojt T nanes ite ga u ua do tri sloja, cetkon 117 spuzvon, Rad] bolfeg vaspareda pignenata 1 jed~ | noltenigeg nanosa preporutars Van da fostije nanogenjau intervals) of 10-15 presrisete legano sulin nekos Kerpem povrsinu nanosoe. Tazure. rugi‘slo3 manestte nakon 22 sata i pet ga nakon 10-15 minute prebrisite Suhon krpom (kojaine pusts dlacice) 11f oetsedgenin kiston, Kako 2609 $i1ikona, Hojt se malazi reflex, ne bista inal’ problena pri anosenju Tezure, preporutenn da povr- Sing Tagano prebrusite Finim drashin papiran usijerv godova drvets 1 dobro isprasite. (1-S,) RRERIGE JASTURR MOWIR LECIE 12 Stapara, T-L.Ribare 49, pita kako da pokrpa 2raéni Jastuk PourSini oko prebuserog mfesta treba odsastit) Cistim benztnom, zatin lagano prebrusiti finin drusrin papiran_(vodo- brusni 150-200). te porove odnastitt. Na talo, priprentjens podlogu nanese: se tanak slo) neoprenscih 1Jeptla (syne Tan, boropor, tigar super, risepren, dopitin $22.) 1 ostavi do'se ust naj= fmanje 30, 2 najvige 42 insta, lie nego Se ponovia nanese tank! slo istog. Lie pilaf nakon petraestak minuta, bade f2 Tepito’ povrsinekeuko 4 ne "piks" prt dodirw, Start zakrps peipree] jana ne sti nacin kao { ostecono njesto. Zakrpy stavite u pretu oko & minute 11! uderaj= te lagano Eekicen po njeno} cielo} po= vrsints Urol ko Je jastuk od polietilena tala se rnofe zakepeti jedino toplnskom obragom, SAM-prilog | Sto Je u samavekes radionici tesko i2ve- dives (150) ZVUENA IZOLACTIA TORSKOG STUDIGA ee GORAN KOSTIG, Zrenjanin, 0.Popovica bb, Dita mole 1) KOSMIT BLOROVINA 1 PLANAFO= fio zoljrats torski studio u koje bi rogao sninasi 1 nocu. ombinacl Ja KOSMIT.Sloka kao podloge § PLENAFORA kao zevrénog sloje’e4lféna Je zuutia {zolacije. tonskog stu Spretava ulazak buke fzvana 1 izVazek bike iz studisa. Iiprozare mozete izolfrat{ tan konbina- ‘cider, ako Yan v)azak svijetis nije ve- San. Bri ton vodice racuna da cete naj- range Jedan prozor noratt otvarat radi provietravanie. 4 nabatia ge Ghratite diroktng oroizw koji narugeni material Salje ra een etrsu: Getvorn’ metar PLIMAFONA stost oko $50 d a kiTogran KOSMITELOKA oko 70 6. Advesa proievodjaca je: PLAN, 66244 Podgrad, tel.0s0/83-010 1 63-011. (1.5.) LAKIRANIE AUTA Smee LADISLAK BEL, Cakovec, Senkovec,, Prva najska 2, pide da Je Zardjala mjesta na artourai pokrpso EtekToplestikon preva “Sanovin uputana pa ga zanina noe Ti seda auto prelakirsti uz ponoe strcal- ke Kajal se nalazi u sastayu usisaveta za prasinu. Sevjatujeno Van de auto ne Takirate Strealfskon of usisavaca, jer je ona nau ijenjena 2a rasprstvanje seresola koji Je znatno rJedji i Tekst od Taka, af nije bitno ako se u raspréendu nalaze 1 veée kaplgice. Za lakiranje je najori- Hania treat jka pod pritiskon od S-d-atnosfere ils elektriéna Proster ju u hoya) cete lakitatt treba pride lakivarja. dobre ispratt mlazan vo- e po moguenosti i zidove, te je ostavi 1 gatvoreru najnanje 24 Sata, Pokrpana mjesta. treba pryo prekitatt poliesterskia kiton, zetin prebrusiti tte ponoyno prekitati, Jednon vosorayno waSi strubajaci vam savjetuju 41 jetnom okoatto, klasitnin autolakin~ vrerskim kitom 1 poton uz. staino.kyade> ‘je prebrustti vosobrusnim papiran, prvo.gribin, a potom finin..Zacim finin Brusnin papivon pretrusize cljelu povr= Simy kofu Cote Takirati. Na suhu 4 ts~ prasenu podloge nanesite sloj "spric Kita 1 kada se osusi Tak u vise tankih Slojeva kako se ne bi ciJedio. Lak potnite nanositi i2van povrsine koje Gete lakirati, pa zatimu vosoravnin po- Eering prekrajte ciielu povrsiny 3 zavrsite izvan nje. Drug sioj nanesite hnakon 1-2 sata na isti natin, sano sada kent tin poterina. Di Jelove kot se mnogu skinutt Takirajte u Tezeces 1 vodo- Faynon polotaju. Auto Takirajte odoz9o rena dolje. (I-S.) vari yanoskcK eal ZVONKO SURA $2 Bibinja, JosiP VARGA, Kulpin, Nartale Tita 119), NAKOOR PEL, Novi Sad, SLOBODAN LAZIC) Pristina, NuSiceva’3, MILAN KALUPCIC, Pozarevacy BratstvaeJecinstve 91, CEDONIR DIORDIE- Vic, Leskovac, Cara Digana 6/4, PAVLE BUGARETE, ecgrad, Tomnska 14) HOWE HALABA, rand, Snfedntska 3.1 JOSIP MARTINEEVT, VaraBatn, N.Tesle 20, Zarinagy se'za detale Tarade vréveg Wadostoka, odgovarajucu crpkt 1 natin elektrickeg napasenje Ze vetni vodeskok treba iskopati bazen koji ne nora Biti.dubok (npr. 15 — 2 cx) nesjutim treba bret. dove) sno Sirok fako ne bi doles lo do pretieranog fiotenja okolnog terena. Sazen node bit) cokrugao, (in 145 = 2m) 111 nepravi T= na obltka. lajjednostayniJa,{ nagpristue paenise. je {2rada bazena of hetona, Ono T stranice mogu se optoeitt Pred "nodern" vodoskok postaviJa se zanejev da yoda eirkulira (tay. kruani tok), a da se samo éfo tzgubliene-ras- priene voce radoknaesuge 12 vodovoda. Foriste se elenent! iz-staroy rashodo- ‘yorog stroja ze pranje rublja:_croka 22 iabacivanse yode, elektrovert!|, ihikrosklopke 11! nivostet. Princip rade vodoskoka (crte2i 1 3 2): bodalje 08 bazena je “sant u kojen su snjeStent croke 1. posuda sa mikrosklop~ ton 24 elekeroventil 3 Sur | z ? carez 4“a stratnjaci vam savjetuju Seht ro2e biti betontran i11 se moze Askoriseiti vees plastitna posuda ~ Kanlstar. Vlags, a narcéito voda ne soniju doprijeti unutar Sahta. Pozeljno Je sprigjezits pristup unutar Sahta (di- elovi pod naponon!) ~ lokoton, brevon Yt sliero. Preko plastiénih cijevi 4 pronjera oko 40m, spoJenih na erpku osiguratt ierutni tok vode. Vaino Je spanenuti da se crpka mora nalaziti ‘spod done ra- Bine vode U Bazenu. Posuda 2 (erted 3) spojena je plastié~ nom efjevi_ sa bazenon {spojene_posude)s nofe se iskoristiti neka plesti¢na po- Suda 111 boca. U posudi se nalazi plo- ak dok. je na poklopcu postavijena, mikroskTapka NS. Poloza} plovka ovisi O razini vode u posudi Koja Je Jechaka Yazini vode u bazenu. Spustanjem razine 1 bazenu plovak djeluje na kontakt mnikrosklepke, a on otvara elektroventi1 za dotiecanie vote fz vedovode u bazen iinjesto plovka { mtkrosklopke moze se Askoristit} | razinostat (crtez 4). To Jeu stvari mala tlacna sklopka koje Je lastiéno crijevo (111 direkéne) spode- fo na zatvorenu plastignu posuey koja hora biti postayiena tako da pronjenon azine vode (stlazen! 2rck) preklapa Kontakt razinostate. Dopunjavanje voda u bazenu cbavija se preko dovodnih cijevi é 1 7, a otvara- hye vole obavija elektrovent sl 3, Upravijan eikrosklapkow 111 razifosta- Kroz Zelignu #1 juvidur cijey 8 polo- Zen je ovozilmi kabel PP 2 1,5 m2 za ‘iapajanje motora eroke i elektroventila Uiwpna snaga tro8iTe Je oko 100 Elaventi se spajaju prene shen na trtezu 2. Za sprecavanje pojave previ~ okog napona codiva koristi se zaStiint rastavnt transformator 287 Cija se pri- smarna strana spajs na prikljubnicu se zactitnin Kontakton. Ova zastitna mjere prvenstveno se Koristi na mjestina gdje Se zahtijeve povecana sigurnost (rad ne Viagnon tu i'sl.)- Note se upotrifebi- Ws rastavni tranéformater 281-300 snage 200 UA (proizvodjac: Vado Cetkovic, Zagreb) sa prijenosnim odrosom napona 220/220 V. Dovedjenje napona 220 ¥ do troétia u "faheu' Tevedi se dvodilnim spojnin ka- elon SK koji Je panocy obienog utikace (be2 2a8ti thog kontakta) U spojen na sekundar rastavnog trafoa. Da se spri- Seci menanieko eftecenie tabela, on se polaze u ZeliGnu (pTinsku) 111 juvidur Eijev, Cifev se polaze u zemiju'na die binu 10 - 15 cn od povrsine. Krajevi cijevi moraju biti izvedeni tako da se Ui eijev sprigeei prodor vode (brtvide- nie). Rastavni transformtor snjesta se u zoradt v2 najoTIZu prikijuenicu sa zaB~ ‘ytnim kontakton. Prije pustanja vodoskoka u rad potrebno 14 Ra | Le Ree fa i ESET I i ! ee? | je provjeriti da 1i je ant _suh. Dinjucuje se sklopkos, smjes tenon na rastavnon transfernatoru. Hotor orpke MC dolazi pod napon; crpka uzima yodu iz bazena 4 tYera e kroz mlaznicu. Opadanjen razine vode u bazenv zatvara se kontakt mikrosklopke Ste pobudjent elektroventil EV propusta vodu iz vedo~ Voda u bazen dok Se ne postigne pred- \idjena razina Unjesto opisane crpke mode se koristitt 3 FONTANA BLED, profzvodjac: ISKRA Tovarna elektronotorjev in gospodinj- skih aparatoy, Zelezniki (cijena oko i004) Tehniéit podact: @-prikljuéak/snaca: 220 V, 50 2/70 W ® visina prskanja vole: oko 1,7 Elrina Vodoskoka u tloertu: krug prenjera 1 m nax.protok vode: 30 Vmin @ volicina: 125 x 105 x 115 fimasas 22 9 Croka se postavija direktno na dno ba- zena 1 priklueuje kabelom sa Suko-utt atem na prikijutnicu sa zastitnin Kontaktan, } Croka sage 90. 2a jedan sat potroti 0,09 kiih (oko 0,18 d). Ako bi erpke ra- aia, na primer, aval can 3 satis mie~ Setni utrosak Bi tznosio 27 dinara | (28.) | TZRADA SATORA fama HILODKO MILIKOVEC iz Livna, B.Latifica 2, Dita moze 11 san ‘zrediti Gator 2a 6 ‘soba. U pravilu svaki spretnigi samovac moze sa i2raditi Sator. 00 materijala Van Je potrebno speciJalno satorsko platno ‘a laradu rove vaniskog dijela Satéra, Specijaing Satorsko platno 23 izradu Stranica Stora, specijalno jednostrano plastiffcirano gatorsko platno za izradu ‘na, spavaoriica, koje se upotreb| jave 1 22 {radu doniin didelova stranica ‘Vanjskog Satora, te lagano visokopropus- no plato za izradu spavaonica. Tu su off arezasti materijel za ventilacii- Ske otvore, te fleksibilna transparentna plastika za prozore. Ze izradu metalnog Kostura potrebne su tanke beSavne cijeri od elika. {14 duraluninija. Od svega toga na nagen tri idt modete nabaviei platne 2a izradu spavaonica | nmrezasti materijal za ventilaciiske otvore. Inprovizacije pri izradi Satore ne preporutano, jer praktidki ne slu2t Svojaj svrst vet 1 pri manjen pljusku (3.) SKIJANIE. NA TRAV eee ZLATAN MIRATAGIC 42 Unaca, Joakina Rakayea 14/b, zanina se za skiJanje na travie Za sada se u Evropi organiziraju sano fatjecanJa u velestalons. Vistaska raz Vike od starts do cilja, bro} vratiju nginove oznake Jednaki su kao kod Veleslalone na smijegu. Njerende vrene- fa Je tatodjer elektronsko. Voz! se po Gide vo2nje, 2 yrenena se zbrajaju. Kod mas do sada Jo nije odrzano Jedno, natjecanje, Inforsaciia tz ikende" odnosila ge na nase najpoznatiie natjecatel je-skijase Koji su ne Zagre- ecko} gor’ denonstrirali skiganje na trav Tehnika skijanja na roVikana u biti Je sta kao i na skijana. Razlikuje se Jedino u tone Sto koljena moraju biti inesto retin, jer travmjact_inaJu vise heraynina négp snjesniteremi, pa se ne Oprastaju greske pri naglon okretanju Pollke, jer neva prokl izavanja koje Je kod skiia nomen. Takodjer valja pa- Ziti da teriste tijela uvijek bute negaie 2nad stopala budci da so na Pollkaga ne moze voziti uv pretklonu 111 Svnagibon wnazad (tzv. ritlagi). (1.S,) NABAVA_INKUBATORA Scam TOMO CIKOVIE, Koprivnica, Mik] iovac 438/c, zanina’se za inkubatore za Teze~ SAM -prilog“Inkubfranje jaja i tov piTiéa” naziv Je knjizice br.79 koja Je objavifena u SkTopu male poi oprivredne bibl ioteke, 2. koje mogete naci na popularan ns Ein opisane ‘sve Sto treba znatt prove VodJat piltes. vo naslove: Tnkubiranje jaja; T2bor jaja 22 nasady Vrste inlabatora; Tenrologija.inkub\~ anja Jajas Tov piTica brejleres Tehno- Togija tova brojlera; Zdraystvena.za5- tite pilice u tou: kvaliteta t isporu- | ta toviJenth ptt tea Oval praktiént prinuénik mode se kupiti us progayeonicans sjenenja i u pollopriv~ vrednim Tjetsrnana. Narudebe prima. z= ddavae’NIRO “Nala fot Joprlyredna bibTiou eka". Beograd, Gospotar Jovanova ie/ith ‘reba hapanenuti da Je trajanje inkubs- cije (vrijene of nasadjivanja jaja do valenga) kod paesin jaja nesto dure | ‘znost 26 = 32 dana ¥ odnosu na Koko8S | jale (20- 21 aan). od nas inkubatore’proizvodi *Morave", Fabrika masina iz Potarevee u sastayu' Industrijsko energctskoq komsinsta, Kos tolac. U njenon proj vodnan program, malaze se 1 visestajet Inkubstor! 20 378 7 vige Jaja. (2-5.) SaaKe Za 45° oe TVD MARTINEG JERCIC 2 Lekentka, izra~ difo Je kutnu vitrinw 4 problem Je nes= {a0 pri fzboru sarki za prievrscenje stable koje bi trebate 2etvarati 1 hut of 45 stupndeva, Prediazeno Van da na ajestu preklopne Earke s vanjske strane onmarn zalisepi~ te drvofixon kezad bukove daske 2x44 8 cn, te da na tom mdestu $ um= trasnje strane ukopate sarku, Na mest ie Je prilfjepliena bukova dasetca Pazisivo odbijte 2buku sa zida. (ZK) OGLEDALO 175 AKVARIIR Sie SIND JFLISAVAC, Beograd, Garutova 21, 2eli na poledjins akvarija nalijepsti osledato. Da bi se izbjegla kondensacija vage cee te SAM -prilog ? ene te 83 » radne mape, uredjaja prema projektima iz ice: , Salter sitne prodaje, ie primaocu", svakako napi we STO ZA NOVAC A STO BEZ . S ove strane ako oglas ide si ih" izdanja (kor ‘adu . U Svrhu stvaranja hobistikih zbirki; d) nabavka stru lresu: YJESNIK aopéen, h "Samov 19 materijala potrebnog za izr: i i iti. ku koja vam odgovara ge strane ako oglas treba plat ni, u rubrici " te krizaldl 2 Na poled i 5 5 w elektronicko: Zaka, starog novea, plota cu_svo: prodaju ili razmjenu SAMA i ostal » ne oklijevajte, rei s dru : KOJI SU OGLASI BESPLATNI? iS] glasa Saljete izravno redakciji na adresu: SAM SVOJ MAUSTOR, Avenija bratstva i ‘aj kupon {spunsava se za sve one oglase kodt spadaju u kategoriju besplatnih a) kupnju, b) kupnju i jedinstva 4, 41000 Zagreb. platite odgovaraju + AK. BeOS Ako Zelite objaviti MALI OGLAS u kategoriju besplatnih, onaj Give da ga treba Otrenite stranicu, Jedinstva 4, 41000 Zagreb. FORMULAR s upisanim tekstom o a Be eS ce 20 a Se SANA; c) razmjenu zna literature. Za ostale oglase uj Avenija brats tva ZA MALI OGLAS Eyi ua da ii Bd TMs Y v nasi strutajacl vam savjetujt botnth strana, tako da s gornje’4 donje ostanu raznaci po § nm kroz: koje ce Strujitt 2rak 1 sprecavatt zavagljiva- nie {kondenzaciju vlage ne oyledelu) To cere najjednostavnie i2yest! take da pri 1iJeplienia, malo dalje od: ruba, postavite ofvojne ietvice deb] jine oko 5 1m 1 ogiedado, kécen zavezete oko akva~ Fija. U otvor,:saznak jznedju stakla akvarija, odnosna metelnog ckvira # Ogledala utisnite-ei7skonski Rit 7 osta- vite akvarij da miruje baren 24 sata. Hakon toga olveFite konae 1 j2vucite odvo,jne letvice, Ogledalo éo ostati trajna elastigng zal ijeplJeno za akvarii Prige 1iJepl Janda sve poursine koje cote Vjepitl dobro otistite, odmastite cis- ‘tin benzinom 114.alkohcion te ostavite dase dobro osuse. Sitikonskt Kitovt' se prodaju u 230-gran- skin polietilenskim kartutasa = konusrom imlaznicon, C131. veh odreBete na odgova~ cu Sirinu. NaJEeBEi su, na nage treistu: barsi} 3 (Prva Iskra ~ Baric), eilichromst (ehromos = Zagreo) 1 siT= bi jana). (I.S.) ee ‘ake teket (jedno sive, jeang kockica) atane do prve EMORY izratavajte 3 keratko 4 jeagrovi jo uplatitd Aézead\ae ne ebracunaya lintje, placa se samo 200 dy nko prage dalja, nora’ 400 4. 7 adore = bosplatna je 60 ANDONOUSKT , Pantevo, G.Dimttro- a 2b, zanina se Za kupniu plinskog hladnjaka’23 kamp-prixolicu ¥ Nate Je trzigte sTabo opskrbijeno kon biniranim htadnjacina (12 ¥ istosrjer= fos 220 1, 50 He 1 plin)» prikladein Ze ugracnju u kamp-prikotice. Za 20s Se mogu nabaviti samo preko konsigna- cijeke prodage, pa Yam preporucane a Se direktno obratite nas} ijedece adre- UNIVERZAL, Preduzece za spolinu unu= tarnju trdovinu, Beograd, Svetazara Hie Yetten, 12, t21.320-901, 2astupa “Elec trolux" 12 Svedske. Gd’ nJecovih had jake mi Va preporuéano 60-1itarski RN 210, koji se ugradjuje u prikolice VERKUR, Kranj, PredstavniStvo u Zagre bu, tei.801-824, zastupa "Sadec". Oval proiavodjae nudi konbintrane Aladnake Fa kamp-prikolice zapremine 43, 49 5 litera kao 4 potrebnu opresu za ugraéniu, Pri ugradnji hladndake w kanp-prikolicu posebno J2 vara esigureti dabro pro- Yetravande straznjeg dijela hladnjake (rashtadnog agrecata), “to se pastize agovarajucin ventTacijskin otvorine | na podu 4 2idu prikotice (crtez) Yentlacijska resetke na podu prikolice trebalg bi biti povrsine najmanse | 150°en@, 9 na zidu 200 ené. (B.P.) NAPAIAIE ZAMRZIVACA a Gégovor Citsotu,2ELIKU SkRGUTICN iz Zagreba, Niluligeva or.20, tiskan u bbroju 8/81 pod nasiovon “hepajenie z3- nrzivata® koncipiran Jena nacin da bi mnogao Kod neupucenog Citacca izazvati nesporazun, Zboq toda | dopunsujeno égovor, Struja Je jakosti 0,5 A ako Je zanr2i~ vat priklgucon na gradsku elektricn rorezu (220 V). Nedjutin, kads se aparat prikljuei, wsibeaju nestanks elektrit- he enereije, na akumulator rapona npr. 12 Vy Jasros preko odcovaraiucea pretve- iraca! etruda €e tznositi oko 10/8. To Enaei de ce se zomrzivac, u slucaju da Se yrate nepotrebno ne olvaraju, 2 pri~ Eijucen npr. na *Ficin" akunulator, RoCi napajatt skoro jedan dan. To Jey ‘nate, sasvin dovoljne keda se ana da Je nestanak elektriéne energie u dit jen Beriodu, posebno v vecia mjestina, prak-| Eek) nemogue, (B-P-) SAM-pricsKABRIOLET Pojedin dijlow, potrabri 2a iz radu kabriclta, prkazani su na iil leva, @ gotov automabil na ‘maioj sic. Prilaradi pazte da sve bridove i uglove zaobite kako bi- slo unapried lskjueit svaku mo- uénost povtede ieteta. To po- ssebno vijed 2a donju plohu auta Na entezu su dane eve mere po: trobne za ierad 2a. ieredu eblone potreban vam je papi. Nelpnie saljepte Sielove ‘C't'D na cho A. Zatm Savio, kako 10 zahjeva bik au tomobia, a nakon toga djetove D TPatigpte jedan 29 Seg Sad tmodete na divenu padogt mor fiat ketadice. Lebicu of Tuba jote versie epiom | spojte Eatovicama, Pode oblette spuz- ‘em Don} rab ave eka i e"%0 om dud oko ise lke ‘art spuzva, Sjedalo za vor E5'Fnasion au u obiky obicnos jantutien tne moral bi pres Gent 20° Biola Naken rade sjedsle some je spreman ze frobnu voen GORLJIVI TRKAG | rk sitomabi 66 zasigumo pobucitsonmanje malseta. 0 au, 2a sro tog ata vnjege Ste upute ao | za abrcat Ne Shei evo su sastove cio a dene gory automo. Vain je predroat u tome ca mu se nave ke jednostamo skidsju po spr nies autrobio no, prodeauo seb prabiom. Nakon pron Lites santana te jaca te mo. rae digo. core na’ Grau igre a Nojpsije ne paiva nacrtate io Aiztethe onor U stadu ste, fom skojte eo E. Diet 8 C 1D 'su jednatt Do A'sante oko hastelog_polukruga i zaljopite. Kod su djeiow evrsto zatjopion polodte th na donja pi au fob monirate txeee | once ‘vio tb lot prema mera mma spuvasth eleva, dont rub Jo takodor duli za 10 cm Dio € treba same prokal stoi oto mobil Mere. evh aulomobia. su Grjentacione pa h mozete ola {god materia kom raspoaze fe STARA LIMUZINA O12} $0 automobi_sasioj od dva spuivacta dele od. ne ravne plahe 80 x 100 em, 7a koju 86 priewscojy hott na tom ‘automoblu robe 220biiti sve uglove. Ova} auto ima i 3,4 m dug plastien! bra- rik koji mozete napraviti od a za zalijevanje vita uzva moze biti | najiosije kvalitete. S obzirom da se au- tomobil sastoji od dva_cijela treba ih medusobno zaljepit. Dio Ai B Eine pred, odno- sno straznji kra| automobila | sluze kao Sablona za naviake koje se sivaju kao i za pret- hodna dva modela, SAM 1043manii od make d sPusi junake Kada zupce male motorne pile prvi put prislonimo uz golemo deblo Petnaest metara visokog stabla nasrtaj slaba&nog Davida ‘na tvrdog Golijata éini se smijesno beznadnim. Ali tridesetak minuta kasnije na poprigtu ostaje samo hrpa kratko ispiljenih cjepanica pa se na malog TOMOSA gleda s novim postovanjem. «a svakog tko 2, radii se odmara izvan PZ ee nate sie sta je i pouzdana al ipak zahtjova ‘osnovnu paznju i odréavanje pa Gemo o tome neito reGi nakon 810 se $ njom podrobrije ‘upoznamo i zakljiuéimo da je to alatka kojom 2 svatko od nas moze sluii pa Gak i ako kkosulja striva pomalo zardale gradske misice ZUBI KRIVI, A REZU RAVNO! Da fi ste ada pili motomom pitom? ‘Ako jeste pokusajte je usporedii s ovom koju smo iskusali, ako niste procitajte kako ra- ii Ho se sve pomocu nje moze uradii. A moze se mnogo kada je u pitanju drvo, na rastu ii izrezano u daske, grede, mosnice i sliéno. lako je prvenstveno namijenjena za ru Senje, popreéno rezanie i kresanje stabala, kovist se u gradevinarsivu za poslove koje su tesari nekad radii ruénom pilom, bradvom, sjekirom... pri postavijanju kroviéta, ezanju i obradidebla, ‘gradnji baraka, postavijanju oplate, skela. Svugdje adje drvo treba rezati, ‘motoma pila je dobar pomoénik. Ako na gra diigtu nema struje, onda je nezamjeniva. .. Gospodar koji osim poljoprivrednin povei- na imaju i Sume znaju njenu vijednost. Une- trag éetvrt stojoéa nasim su Sumama odzve- njale sjekie, danas bruje pie... zvukrimalo uugodan ai zalo neusporedivo lak8i posao. Ru- 31'se dvo za ogijev, za gradu, reze Kole 28 Vinograd. Kod ice se pile drva, reée grado 2a popravak krovita, gradi nova devena kus ca me TOMOS odmah nas podsjeta na mo- toma vozila na dva kotaéa i izvanbrodske mo- Rugenje marelice: 1 — Podetak skidanja krosnje. 2 — Rad na drvetu zahtijevao je akrobatske sposobnosti koje pila svojim mimim i laganim radom nije ometala, 3 1044 SAM Kroinja je na zemiji, ostalo je deblo. 4tore, Malo tko zna da on proizvodi i motor ‘orpke, motokopacice i motor pile. Jednog dana vjerojatno Ce se pojavili opet neki nov! Imoto-proizvd kojeg ce poketal poznat irk znati mai »Tomosovix motor. Motorna pia nije »Tomosovs nano pro 9 emu gover bo} model” etn dosad proizvedenh Komade — 32000 fe. 10000 lzvezeno, Te proizvodnia uta je suradnje TOMOSA s HUSOVAR. NOM, imotomh pie 2 Beene ro con proievodne jodie, od kojh je najznegajja, put ro- ceno jedina unaioj zo, jeveorica magne xvka 20 kuso nts ipa. Za, vam te odjovke? Zao jer su jim dsobinama nezameniiv (danas) pro od motrin pila jer rad s magneziem fan optez 2009 njegove Zapalvo vo dof pv fe Kod floaters mmagnezjev pra. bojenj plata svo- ju osobitost — boja se nanos elktrosttsi squrava potpuno | jedholeno pokivanje Fda po Kad dvojil ove dvije osobitost recimo i trecu — od spomenutih osam tisuca proizvedenih pila proizvodaéu nije vragena ni jednal Od svin modela za naé test, a na preporuku proizvodace, izabrali smo model TOMOS HUSQUARNA. jiu sebi objedinjuje ‘osobine pile za profesionalce i amatere. Isku- ali smo je na poslu za koji je prvenstveno i namijenjena — rugenju stable, Ova} put »értvae je bila mareica koja se prema novom surbanistickom sjesenjue nadia 1a mjestu buduceg dogradenog dijela kuce. Nokon dogovora kako i na koju Gemo je strana stu, so je traalo duje nego samo ruenje slabia, pocel smo pili postujucl sve imjere opreza koje proizvodae propisufe. Pre pokretanja moto, provjrii smo Kolin mj ine u spremmiku gorva i ja 2a podmaz vanje lanca. Motor je sprimiow nakon prvog Pravijenje zasjeka, potetak rugenja je vodoravni rez. 5 — Nakon vodoravnog dolazi kosi rez. 6 — Zasjek je naéinjen kao Sto treba biti. 7 — Rezanje zapilika. 8 — Dovoljan je mali pritisak da se deblo sruéiMANJI OD MAKA A SRUSI JUNAKA W 0167a i posi kratkotrajnog zagrijavanja po- eli smo kresati grane, To je blo potrebno radi malog prostora 2 ruenje i izbjegavanje mogucih Steta i lakSeg usmjeravanja pada debla. Kad je kroinja bila skinuta i ostalo samo deblo poseo je "prove posao ruena (mal prostor) na jedan od uob éajenih nagina, Najprije smo napravil zasjek na strani na koju je marelicu trebalo srusi, a zalim na suprotno| strani zasjeka vodoravan rez. do prelomnice i nakon jo6eg priska n: kom deblo se naslo na zem)i Rad motornom pilom TOMOS HUSQVAR- INA 650 lak je, jednostavan i siguran, &to je osobito vaino 2a onog tko nema velikog fi nikakvog iskustva. To omoguéuje njenu naj primjenu u dostownom smislu te rjeck: na go- spodarstvy, u éuri, gradevinarstvu, komunal nim radovima, pri elementarnim nepogodama, Sumskim pozarima i sino, Prekidaé za kratki spoj (ijevo) i poluga oka (desno} 1046 SAM ODRZAVANIE Osnomo odrzavanje motome pile svodi se 1a GiS¢enje i podmazivanje, dnevno i tjedno covisno 0 tome Kolko se pila koristi. Svaki put ‘akon upotrebe piu treba oéistit izvana, OG sii pretistaé zraka, Kanal vodice lanca, otvo- re na uredaju za pokretanje, reshiadna rebre cilindra i prostorispod poklopca kvaéila, Treba provjerii zategnutostlanca, njegovu oftrinu i provjerii podmazivanje lanca i vodice. Nakon pet dana rada (lo je vet posao 2a {skusnije) treba provjerti wredaj za pokretanje rmotora (ue i povratnu oprugu), oft svjeck ce i provjert zraénost — po potrebi namest na 0,5 mm, pregledati klizne povréine vodiice lanca i podmazati lezaj centrtugelnog kvacila, ‘Svi nabrojeni zahvati su vain, no posebno | treba naglasiti da se svakodnevno éisti preg | slac zraka koji je izlozen velkom oneéiééeniu Pri pokretanju pile Gok se izvuée do kraja, povuée poluga gasa, nogom se stane na plosnati dio zadinje rutice pile i powde rutica uredaja za pokretanje. ‘zbog usisavanja zraka koji sadrZi drvenu Binu. Neéistoca u njemu umanjuje snagu tora i otezava paljenje. GORIVO je mjeiavina benzina regular i= tornog ulja'u odnosu 1:25 (4% ula), Ne smije se zaboraviti da prije svakog 3 jevanja goriva karistar teba\ dobro proves da se benzin i ulje Sto bolje pomijesaju LANAC I VODILCA isto takotrazo CiSsen i podmazivanje jer su posebno izloZeni pris atin’ i WoSenju. Stoga izbjegavaite trode vodiice samo s jedne strane, okrenite je m= kon svakog o3trenja lanca i’ pridrzavajie se sfjedetin uputa: @ kad stavijate novi lanac, stavite i now leanéanik @ lanéanik se mora mijenjati Gim su vid tragowi trosenja © najracionalije se radi kad se izmjenia dva NOVA lanca na jednom lanéaniku © za podmazivanje lanca koristte dono ule INAPIL “7 @ anac trebs biti propisno zategnut — m= previge ni premalo (zategnutlanac lako se p lagi rukom po vodiici) Spremnik benzina (gore) i uja za ‘podmazivanje lanaca (dole) ‘Skidanjorn poklopca omaguéen je pristup Precistaéu zraka rasplinjatu | svjecici Od praviino nabrugenog i nategnutog visi uspjeh rada motornom pilomje nisu imal u kara | bi smo i brzinom kojom su se prlagods! novem Mode se reti da motor ima naiprosjecnu sgh ucnos ra oj may, ake Peet ddan, solidne izrade i predstavja funkcionalan izvor snage. Kani act po, aie se kr neovana © wremeny, temperatui Luvjelima. Buka je dobxo priguéena tako da pri maksinanom opterecenju ple iznosi 108 dB, a razliu od ostath tpove, TOMOS HUS- Motome pile TOMOS mogu se kupiti u prodavaonici TOMOS i preko mop se opi u prod © Kopru nego ‘rom zemie, Ur pl lsporscaje se cxnownd ojem se nad) Kjué za syjedcu,inijaé rmpinja Tes s © mjeces cea proevedel do 103 tices? PREGLED PROIZVODNOG PROGRAMA MOTORNIH PILA Model " (266 SE 480 CD 0 165 R motora_ 4 om & cm Tl om & cm? & cm ‘Snaga Rw 23 32 3 28 28 Masa hg 35 62 3 os 103 ‘Dutina mata cm BS s s s cirkuler @ Zum ‘Spremnik goriva1 05. O75 on a7 a ‘Spremnik ulja 1 O25 oe ost Os O35 22405 78.399 siglo plo posteden jo tkconaho. st, no nije znemaren i potpuno je prlagoden ay ae SS ‘Profesionalcima 2a Tnajdebljin stabela kao i kresanje gran. Takoder ima ‘automatshu kofnicu lance. ‘SAM 1047smjer rusenja, 2: ‘sjekirom raééisti zi MANJI OD MAKA A SRUSI JUNAKA W prerezati Jer se ber nje ne mote kontolati amjer tena. Pravovremeno treba zabiti klin u potpiljak! Dijelovi motome pile: 1 — rudica uredaja_2a pokretanje, 2 — eda 25 pohretane, 3 — poldopac asplinjatay iter 2ek eee (reece oss i poklopac’ spremr 7 = poklopac spremnika ulja, 8 — prekidee 2 kath spo), pokge ges,Zelite fi kupiti CB-stanicu? Dobiti je postom zajedno s atestom i dozvolom za rad? Tada narudite: za komuniciranje onima koji nikako ne mogu doéi do telefonske linije ili kao ira mote ako gackne bo) ‘sete povecan bao 9 za weietjonm ‘rom! moguenasi- . oe reams aan et =o coe Se een corneas See Sees eee eerie See eee Bio bi koriano da se CB-operator iz manjih: mmijesta udruzuju u sekcije uz mjesne zajedni- je dh co Cooperon bi zahwsesiest 23 Produblivanje Enanja 0 elokionict | rodior Ima mnogo razioga da se CB-opsratorima [prudi puna podréka fer nihov je ral drusive- omaru 8 dg ‘okorotan nezemeniv u drugin, te: 360 31 pera reugat oa eee te ee ROO Oa Cera tee Panemebccreatar ae a Seki mace na kojima je dozvoljen rad. To ukljucuje kanal ee Ree eee oe omer ore nen a ae ee eee See Bjegnuta je eventalne poteba za -padze- ‘rms arta, So su Sesto Ek jock Sovodee! karateisike svoje CB-otrice usu: tab 2 propioma. __ CB-staice 3UGO-31 pr je od modla ko- cae sect es Sinarmccpaenc DGales Seta 9 LED lod i ug. | Na proinom src 2 odranam u dena fe. vote, Zacpeba, KO vel Sure |_ Crick ss staconafnu uporedu'surade | s tom sKaver eloctones o tale 5 im tpradjacom | laizalorom napons, ka | stanioafavog potrobnog pribora Tokom sf B sora eth ens ne ete gocne skater, Ce pod | 9 aden kanalom nasi radnih frekvencija i PLL konto | model amaterskin radio-stonica za UKV i KV tom. ‘opseg kao i neke druge artkie zabavne olek- Rukovanje CB-stanicom JUGO-31 lo je | Ponike. jednostavno. Izradena je od visokokvalit 1 matoriia Kako 50 zadovoj nated ves | VEUKE POGODNOST: SISTEM »KLIUC U tnda, Sec taropori, worecge, siostonees RUKES fas chown de'oi njogow Ob rede prbor fae fo Oboes de oe j | _2Velebie nud CB-stanice | t inoj ugradono pwc voke loatel. | roatina taj Jo ad ne on nan O. . Rucni mkrofon s tasterom na spiralnom vodu | operator, Posed je bia prakea da je, kupac ima 4-polni ee s peeeron zai seaths kupio ili donio CB-stanicu iz inozemstva ili mu wae wo vadion prekidet z0| je pri potion, a nokon toga rastypale 2 uldutivanje stance, tako da dugmo za pade-| frdve rewaje ska‘carnionie ies wee sae, evan jatine ptjoma ima samostu tinkc. | Stranjom, au sixoj kvara BO Jo prepesten I Bettas CBVPR oman dbo C8. | aw sak __ Rensta kot kao poeta ewlo. Pi tom te Bee | barprituet dodatn niki kojeg so om. | ,, SA, tupac po printky CB-stnice 2UGO- lia ove sto ve iegovara u mikzofon. To je pi. | 31H Psbore ima prayo ne bespatan poprav tbo za vote skapove na oberenom prose: | ugerennem roku, 12 mjoseci od penis ue- ru gdje CB-soniespreuins logs mogatona, | G2}. Servs je u Zagrebu. Nadal, dobiva Pe researc gai siscrchia: Oubieies.| 3a rai te fcugmansies sao eteatrg mous jpn ech le | (cia racine ton v Boogads | taj fat ali at wena. Smtr | Konno se pjavio model CB-tarice ko Crete rio prijomnog signs) odkeno fe | y polpaed zadovlana ave. nose price Sowjotfon, a u rode polaatje wlaznu ane | Kanal na tojina proploom fad je docveion Tasu ugraden Madam, raspored kona Jct) omoguénje | JUGOST do 40: Kaela govarerodoehons Sp omomusle | ra CB stacama aa 40 kala. a, ber unarvania ola LED dda RX oznaéaa doje CB- | © Upeta device stonice na pijoma, ok cera 1 seeds | Pescmenye posite isles res dena rgelon anil | Exra pr sone Ig pred Pi tom se gai zelona LED doc | brit so pinmom teltonom na edesu Eason TUCO ipa vor eases aad. | gett ereroeress fsceeeed parece ket fain ions 20 Leena sjereni smo da Ge ova CB-darice zado- | Zonta: Dako, je unas sate hee _ pel ahedrdv peer og eh meget faye erg IGetom | Preece hedcraivesca | tole eno hl tae Sento ees brojkama redaja. Ta odobrenja izdaju republiki toni {ti za promet i voze, Nakon uplete CB stonica pate el a beaaipeen cae ania $e vas obavijosit 0 pripjece posifke 1 por ‘ali da obavito formainost oko carinjene. Pri tom morate porijeli spomenuto odobrenje za yporabu, CB stanice, ene rade stance, elalje koji karakterarju postupak s do- iamentia, dob Goto u povrtno} post aon Ho se 52 sa, svojin zahjevom brat RO 2Volebie. Rok isporuke je 20 dana nakon up. te, Carincki trotkovi iznose oko 43 posto od evgne pronodnost: Gijon: Veoks Hr Ni jecno,nidrago! Uzevi u obzie poznats sitacfu u CB-evjot, postive Cored de- sezen a fednjen Anereh De Sava koje prelare na nave frekvorc}e,'po- tfcej Fone no tan eral So. lchrgovaen jemto nam ja Ga ara oa a Isai novo ~ 3 novi cijenama. U sms pr mjene feredehncogis 0 ea Co-tence S560 31 au ugradess sve roofs dost Spe nog joe i a = ajutin novin tpovima. Za nabeg pes SEGO°51 stop 05 BM. Sui koji_Zele nabovié CB-stericu KAISER 3UGO°31 it neko druge prate¢e uredaje mo: {9u 9 obrati na RO VELEBIT« OUR szZastupstvo repromaterijalax 441000 ZAGREB S Babukiceva 3a Telefon: 041/221-355 $$ obzicom na ogranidenje woz, nije mo- ae se ‘recieno prochiot kotko Se B-stanica i ostaiog pibora bina raspolaga ‘ju coboatima u pojedinom vremenskom ra2- obi. ohrotiiun Se se post inde 10, XH ‘3 kupci mogu ragunati na prim uredj2 dmah ie ine. Za sve uplate posife 1.11982. predvidiv je rok Isporuke od 20 da- na, KARAKTERISTIKE 27 et22%at so sign $7081 21208 7 406 Mie Nadin rada: AM (ampjituctaemodulacija) Impedancila anton: 50 oma ‘Zvuénik: 9 cm, 8 oma Mikrofon: dinamiéki mikrofon (500 oma) Uiaznl napor: 138 V [ctoomjeme strje Kontrola frekvencije: PLL ‘enlesajeer PROEMINK: Osjetivost 0,5 mV za 10 dB S+N/N kod 95% modulacije Selektivnost: 5 KHz Opseg potiskivaca: 0,5 mV — 500 mV Audio-izlaz: 4W Potrognja: 300 mA PREDAJNIK: Izlazna i SW bez metulocio Toleranc. frekv:vers (Suen! tat 241978 1977 CB-edioteotoneke saico ‘nubne.racio-stanice (ri ob) poked an Naduasore nes “poebo ‘0. wadusclne nop Sede rado.voze. Te sani ne Sj so kor 20 oc Eavany radlo-veza ivan ioorja SFO. Za ad aja jo poreban ie, Zeina je aratvo neko} Gd soteyi gdje se mogu sznet ‘noma pov o rads pater jana CB Rigno rao-snce 52, proms ovem zokon, rao. Stiles taj ae samo u odode tim Fevencfekin opsarim, no ie naee see se ies cea Seto mae careers ict iercenkt es pecenrm aaa, rs ae ‘cijom (AM) s maksimalnom Siri. Poretcaceamrasin Ekta snaga izraZona iz on- Ie pice wos 803 Woo is 20, Tobe secnja wijecnost snage Predsjits bec" hodassje fo Enjo bil vece od 5 W. es co. Scape oer astern aero Scum ree Ey aecnemeaates eit Uta Path) Oe usmuren Pc eens ec) Oe curiae Poesicuni ct cule uma tase Cerio e ae] pRerinene aes. nominaino 5A povremeno po Pam cae ay Cie eee mjenijiva napona 10-15V DC, ESC aera Peoce a Naie’ Oe noe snage, FSI-3 sa zajednickim Se Ce auoceuecd ee ne ari) ON neers) CeO © Koaksijaini vod RG 58U dea © Niskopropusni antenski filtar OR erro gmat) mec M eee Breuer uns Saran a sr) Oiecmr omer) Paco a een ce co ee noma Tip: 1/4 lamda, SWR manji Cee La Co ance eros Ee RoLae Lhe LoS Ree eC ea degrees Ae en CR Oaxaca ra) aa Cerca © Mikrofonsko pretpoja Omen eee mex)jedro moze postavitii jedna 3, mnogo ée biti lake ako to ura de dvje jer je potrebno dosta ‘82 donji porubaik 2 sta snage tazvute uzduz Nakon sto je jodro postav con mora se aii paenn ie Nien nermona in Privezivanja jedro je spremno za podizanj=BOB BOND: SVE 0 JEDRENJU OPREMA 'U SAMU 911 10 veé smo objavill Ivatke iz knjige SVE (© JEDRENIU koju priprema izdavatko poduzece MLADOST, ‘smatramo da je vilo Korisna i Zelimo je preporuciti sva- com sadaénjem i buducem jedrilicaru. Priruénik je napisao Bob Bond, poznata lignost iz nautickog svijeta, pobjednik mmnogih medunerodnh rogota i prznat syjetokl jedrlicarsk ‘strugnjak. U ovom broju objavijujemo jo3 jedan, posljednji izvadak iz knjige koja ce izaci iz stampe poceikom 1962. godine. RUKOVANJE VITLOM YVtlo je vaino znatiispravno rukovati vitlom. Na krstaéima su jedra jako napregnuta i uhvati vam se prst u vitu mozete, so tesko ozijediti. Za postavjanje konopa na vitlo uvijek se slusite cbjeme rukame i to tako da nadanica bude okrenuta prema bubnju. Pre postaviianja konopa okrenite bubanj da ustanovite ‘amjer okretanja — vidjet Gete da vecina vile ima bubnjeve koji se okreéu u smjeru kazaljke sata Vite su vo slozen) al | osnomi djloyi opreme krstaékih fete. stavijona su ne odgoverajuéa fhe bi ’ 2x0 bi omoguéla Gjolovanje. codatne sile ja za podi Skote @ obiéno imaju dij, ili Eak tri sbrzines, Vitima_ se obiéno rukuje tako Sto jedna osobe postaviia &kotu ii podizaé na villo i vuée kia} (Vidi dole, dok druga koristoci rigicu okrece bubanj vita, Poshodna dostgnuce razvoja konstrukcie Nakon to je konop potpu- vile uljuéuiy i ‘no namotan na bubenj kraj mu samootpadajuce vitlo se mora uévrstti na Kljunu ke- koji rukuje samo ko ne bi dodlo do spadanja s jedna o: vit KORISTENJE RUCICE VITLA Veéina vila ima na vrhu utor u Koji se umeée rudica za okre- tanje.Pazite na ruéice jer se loko gube, 9 dosta su skupe. Vita 8 dvi brzine upotrebleveju se tako da ruéicu okrocemo u mje kazake seta za jeu brziny «a suprotn san za rag. 2, Strainjom stranom_ ruke: crenutom bbubnju ne- nite tri Mi etir’ okreta oko bubnja, a zalim povucite ko- 1 Korte oe ke nant ‘oko vila stom ser Mebremteuscanaer LAMEL PARKET a Peeters 1. Dok jedna osoba vuée konop druga vata rucicu villa i umeée je u ulor na Konop ne smije doz- vrhu. voli da on smeta ru-foto-video-kino pongratzZ ohg. GRAZ, AUSTRIJA "So waa Eonar O73 Gad ml oe pe stale wgovine: Risooimihlgasse 6 Schinaugasce 62, tl 0516-7946, TELEX 32128 topo POSEBNA PONUDA — wBeceas esi FOTO-APARATI PO VRLO PRBACIVANTE KONOPA ve dobro provjrio da Cesto éete biti u prilici da da dostigne NISKIM CIIENAMA cane ees oh Nene oo tas Be Obympus XA 759 Vo, a zatim ga podijelite Niked se ne pou: ‘os oe Tere ent Me Sanor mn G21 SMa Par 208 ia Bre SMG ones 2585s em Zoom roteana 7678 10738 HAN ssesceer ge gous e8e? He pee 3 8 2464 i Hi 5 I g g & FRGEEE g 3 2 $ 3ebo Btinor ee Eke mime ae s Straps M0 1150 sao Paces GPA SOT ae bess lier Ohmmpus OM 10 Guar ‘rivers $ Ana, Qlympus OMIN 18/50 S59 Wane GA Dt Cob Aye, S50 Struéni redaktor: Cmpes OMAN 18/50. G60 anne TEXAS RACUNARI brodogradi ong sats ages pen reemare Deion i teitona Nave ne ping ae ae bas ell pls inte Ree uta tas ia sam peau se ees saanost, 22.0; 2-45, ‘oo Zacks, Milirhe ta,peer [O° Magan roPunc-= Bie. Disperziono ljepilo nanosit na Pepa an tei el Ener eer een cera Se nae eae ms TELEFON: 021-74.925 svugdje gdje Zelimo nesto prakticno, ekonomicno i _dekorativno Pri polaganju TOPLING-a vaino je: ee en ce) RO oe Re coe ‘temperaturu i sve staze TOPLING-a kroji- ee Poa Se SO ee er ee eR ee eons Re ae em ey trake TEP. — U vecim prostorijama TOPLING lijepiti dis- ce AL ue et ra Spahtle (cca 300-350 grim’), zaljepljene Povrsine padljivo glacati da ispod TO- Dec er — U mokrim évorovima (kupaonice, kuhinja) Savove zatvoriti »hladnim zavarivanjems Crea eae OTN O ae ee eeu eter eo ay Pee Cee ee Ree cu Dy OR ie Cm eae ar & Ba Eo MANN Cee rE eg eee Be a re Sor aml are ara pa Perera Risks coeresT nrcUT Gy | FILMSKA ekspoziciia2) U ovom éemo or oC cts a tary Sean eee Crees Uy ae) SVJETLOMIER! Tore naslov teksta): otvorite blendu Oe ea erty ee res MO a tke izmjerio svjetiomjer, nakon cega Pe CCE et eles stupak podrazumijeva pro Ceo Tis ee eR Senn Sor eee ees Oe ie es irs cree as Se ies oe ee el re nju blendi u osjetijivost materijala See RO eee Pe UCR eee tlomjer, odnosno svjetlomjer koji je ugraden u aparat, sto je posebno PU cc aes Ue eee LCL ieee er naknadnih korekcija). Na sli¢an na- Sees oe ers Sk un eee Le eas tu automatski regulira otvor objek- tiva (prioritet ekspozicije) ovisno o nae ei Pn ce cis ee Ue Ca mC eat e Cae Ce yes tt co EKSPOZICIJA KAO IZRAZAJ- Lleol :i=2)talfo} RUG eee ees Ser car Cen Oe en Re aaa eat ieee et Coy or eae nice ene uM es oT ae aan ee ee re ee res} See kn a Pons eee ee) Otero govara bijelim prugama na bluzi ili ue ae Cer Prepusti svjetiomjeru dobit ce pro- SO CLR nr se Cartes BOTT SS mers CO eu eras Cn as ees jer, drugi je trag svjetla oko vrata, Rear etCeca’ ee es ORs SOC myo od ee ny Corker ee) ear eters rea eet eu er ere MC ae ree LON coe) ee 2 Cor een ces eee ee ar ay PC hed filmskog snimanja, zbog vremen- em as cee eee Rc ec Looy aoe Mes 7 ope TY uty ole a ee CR ls Sem listu, Ovo je primjer izrazito je De Reece Se Cum ue rn OMS ne! ee govarajuée vrijeme _ekspozicije, Ort or ue EL Pie Cc me y Pe mS) Done ea a eo Pozitivu imamo jednu svakodneynu situaciju, svjetiosno vrlo kontrasnu. CPi ures Ua PLN ace ee cs CC aera aoe aes or mite ear tiv-film, tada ete mjeriti na svije- Crem eget Sk oe me ees eo Rec er) Se emer Ce Ce eo decom primjeru. Autor se odlucio f Cee ead = pozadini slike i neostrinu, a syjetlomjerom je izmjerio crve ‘nac i tu vrijednost stavio pri sni FR me Me rr EOS ea CMe os ts re rer acd Ore Poel we aoe Se eer re UngUre erry: ree eee ee a) eee te oe Le ee Cs ea meng 2 ese ae eek re te prema nekoj svijetloj to eae ees trebne. eo Core ere a Ce ae ere ty ee ec hes kog kontrasta. Konkretno, na ovo} 5 & oe) “4 ch aed ects ate eee is ee ners roe ns bc CEOS Nate ae ue eerie OP cuales DiC eh Cee ee tliti« prednji plan-prolaznike u sje- uc ceded biti toliko nadeksponiran da bi bio Ca eae ee moze uvijek biti malo nadeksponi- a her cs oa ack nd ‘oja se doimlje poput mjesecine. aE nya ee ee en ete Be erect ks nadekspozicija kombinirana s ple SUS et ee Cee ue rains err andar) el a eae Cee eur oe ec are mozete pouzdati i u ugradeni svje- aes ea oe ers CeCe eames Se ee se en a) ee ee eos Peers ater meats ona eR mrs ue ) Ome ua srr Peer i er ts : vanju ekspozicije pri snimanju. Ako fotografirate na dijapozitiv filmu, a Se a ey Pe ca eRe eee a a eevee) korekeija, 2 ako to veé smatrate ee ese? eee ty eee ee eee ns ene a snijeg, potrebno je otvor objektiva otvoriti za pola ill cijelu vrijednost. en Pree ee tele i ee aju uw ea aes eR eried Po CURE rca) ee ee a ry Ct enue ue ey ers os bijelih negativa ekspoziciju mjerite CMe mw ie enn or ares SNe ee Se eet De eee CR Coe ee Se re Fe as Core Fd FOTOGRAFUE 16, 17 Slijedeca CO ec ees Peo eos PO a une ae see ae or War eine na fotografiji sugerirati razligito do- CO eee oe CUCL eR Orie oer DSR ace Ee limo snimiti refleks. Ekspozicija je Scar u Merete drugom planu slike, éime je refleks DCU ies co FOTOGRAFIJE 19, 20. Pri snima- COR eee ee Ca ee uma snimamo (negativ ili preokretnom, COCO oC mrad ekspoziciju je prednji plan slike, Cota ere ear a Re RC ar eos ke, koju ste snimili prema vrijedno- CO oe Deon See ae ary Se ee ra er Poy vjerujemo biti uoéljiv Gres ee ed Se more] ae eRe cis trast pa se stoga morate odluciti OR eee eee Arum SO Me hes go inace, jer ée se u suprotnom iz~ gubiti dojam protusvjetia. Kod cr- a el Coe a ista ne korigirajte. Kod integral- nog mjerenja na_dobivenu vrijed- Cr ans Renee eer hata CU unc cs metrom mozete izmjeriti svijetle di- ra oe cr) eeu gees Ora eae eee wee re Ted ariuta eels Perini cs vima lica, jer je rije¢ o dijapozi remerrery Cee) Pelt Ga) ees) CUM ee SE ae) Pee any) RCC cm RCT Spine ea De, refleksiju njegovog tena, sj alee Sree are oes ary, Cea ruere A bee a errs ce) Ce rd ter oes Eu) Paeicra tal fears area) Na prvoj slici vidimo mladiéa i Cr ae Me co Bcd svjetla (prozora). S obzirom na ta- ete eee Pe Ce aie eat onic akc me caer noes bijelog stolnjaka, koji je protuteza ce aktualnie i zanimijvije rmagim potenc: D> firm porosacina,Slamo foie. re & kad valo ekskluzivan proizvod rezerviran $$ samo 20 napajanye stujom svernrkh ie tielica — prosle su godine prodane u svi jetu u ukupnoj vijednosti od dvije miljar de dinaral Novac! Na tréistu ima nekoliko vista solamnih éelia (jzradenih uglavnom od si: licja, te znatno manje od kedmijeva sul fida) kojima cijena, u skladu s predvide ima, postepeno opada. Ipek danainja cijena (oko 10 dolara 2a svaki vat insta- lirane snage) jos ne priviadi kupce, tako da se solarne CISTO BOLIE GRIJE Zbog toge, prije nego peé pustite u »zimski pogone, Koji Ge trajati oko 6 mie- seci, oslobodite je praéine. OTVARANJE PECI Peé se Zisti dok je hladna. Ako je pret- hodno grjala treba je iskliueiti | ostaviti da se hladi najmanje 24 sata. Unatoé raz- ligiim konstrukcijame uglavnom je kuéi Ste, koje se sastoji od vise limova, spo- Jeno wicna za lim, Sprednje strane lazi se reSetka na otvorima za izlaz zagri- janog zrake. Ventilator je ili boéno ina straznjo) strani. peci, Pri otvaranja peé obavezno traba is ijuéiti iz elektriéne mreze. Ukoliko se ra- dio fiksnom prikjucku (kod peci veGih snage) tada treba izvaditi osiguraé. CISCENIE a Nagim foto-stripom prikazujemo kako se dist pot MAGNOHRON-AEG, snage 2 kW. PROVIERA NAPAJANJA I... Prikjuénicu i utikaé treba provjerti, ppogledati da li su odtoéene kako pec, ke- a nam bude najpotrebnija, ne bi presta- le grijati. Stoga, da se to ne bi dogodilo, ‘odvojimo § minuta pa cemo se grijati jl zimu, 5 Utkae ne smile bi Bteton,« vor ci se.no smiju Klimati. To se naroéito od- fosi na utikace s upresanim svornjacima. ‘Ako je masa oko svornjaka nagorena, znaéi da je na tom miestu oslabio spo), pa se peé ne smije ukljucivati, veé treba promijeniti utikaé Sa zaétitnim ‘kontaktom ha koji se spaja iskljucivo vodié sa izoka- cijom zeleno-2ute boje Za kontrolu kontakta prikiuénige skida se zadttniizolacijski poklopac. Prethod- no treba priiuénicu iskljutiti s napona vadenjem odgovarajuceg osiguraéa. Da li ‘su kontakt prkljuénice bez napona pro- vjerava se ispitvaéem faze. Dva poluo- Krugla lima, koji ine Kontakt, moraju bit ‘lastiéno povezaniokruglom oprugom, Cesto zbog zagrijavanja opruga popusti pa je takva prikjuénica nepouzdans te Uzrokuje dalnje zagrjavanje na mjesty spoja, Nepetost opruge provjerimo malim izvjacom “ednostavan test: Ako se utikaé te8ko vadi iz prikliuénice znaéi de je spo} sa 1076 SAM [Shematski prikaz rada TA peéi istrujna rosetka Nokon skidanja prednje regetke posiaju dostupni otvori za izlaz ‘grudice natalod najbolje éiste usisacem, 314 Spree TF asisaéu treba izvudi svu praginu iz unutrasnjosti peci. Lopatice ventilatora najbolje emo ofistiti manjom suhom éetkicom (kistom). Da bismo ofistili i kanale u akumulacijsko} jezgri valja skinuti poklopac peci i odstraniti debeli sloj toplinske izolacije — ploéu mineralne vwune. Kanali se mogu distiti usisaéem il, Sto je jo8 bole, propuhivanjem, Na jalazni otvor usisaéa postavi se ‘odgovarajuéi nastavak pa se tlakom zraka istjera iz pedi najfinija pragina, Nazivne struje termoakumulacijskih: pes i pripadajucih osiguraca ‘oplinska izolacija (mineralna vuna) ‘kumulacljska jozgr2 TABLICA 1 'STRUJA (A) SRE | edna ww) prlkjuéak 2 9 (10) 235 1022 (16) 3 136 (16) 4 18 (20) 4S 204 (25) 5 (25) ee | TABLICA 2 Orijentacijske mase termoakumul: ppeci domacih proizvodaéa 'SNAGA PECI (kW) | MASA (kg) 2 120-140 225 140-150 3 175-185 «| 20-20 45 250-260 5 230-290 6 300350svornjacima ulikaéa dobar. U sluéaju da Je Spo) labav prikjuénicu treba obavezno Zzamijenit OSIGURACA Osiguras u elektriénojinstaacijbitan je element za pourdan fad pect. Ako so fad o tolaznom prikucku toda suo tt ooiureta, Obtirom na_snagu pedi (napon je konstantan fianost 220 Y) koe stuf krug TA peti toc! 6e raniGite. sive, U tabkci-? dane au ste koje pes user iz mroze u stay jocnoteznog odnosno trofasnog prikjucka 2a standardne onage pedi domaciy prozvodeea, roma stuf koje te fcema postav- Jj e | ratty osc! oguace Dato, ta razvodno| pod teba provjerti nazw nw sry reetanog wo8ka, Osgurae Kom skzaju ne sje bit krpan (opastost od poteral jr treba znet da su gree Ukjston! oko 8 sat? dhevno Kolko taje \njeme akumulacie, PREMJESTANJE PEC! ‘Ako pe tebe premjestii, nardito ako se pron stepenicama, ze prefhocho treba iavectakumulays Jorg, jor su magneriine opeke teske {uch tablcu 2) Bi tote peck nego rsiesia: Sua gl treba cena broom rapravt od rostavmu atic ssleganjar kako bi nakon Premjestonia sve opeke dosle na prove Tee io: Zeliko Slogar Snimio: Sitvestar Kolbas“idanje i oplogavanje kamenom krije u sebi mnoge male i velike 's kojima bismo htjeli upoznati sve nase samovce graditelje. i i pravu 8kolu za graditelje kamenom. i jal od stijene u kamenolomu, od koje je odvaljen, pa preko grube i fine obrade do zavréne ugradnje. Korak po korak upoznavat cemo se sa samit materijalom, vrstama, svojstvima i dimenzijama, sto ce nam uvelike pri nabavei. Saznat emo kakva je podloga potrebna je, kako se spajaju podne a kako zidne ploce. rjesenja kamenih stepenica, doprozornika, stolova i klupica. Posebno ¢emo se pozabaviti tradicionalnim zidanjem kamenom. Od Istre do crnogorske obale narodni graditelji su ostavili bezbroj spomenika svoje umjesnosti, vjestine i dobra ukusa.; PA, wy 4 Posled na cio kompleksa za proizvadniy kamena i vapna. Zivu stijenu treba dva puta vertikalno | jednom horizontalno prerezatis, Na taj naéin dobiva se veliki kameni blok odvojen od zive stijene. 2 22 30 stiona pill sbeskonacnom< Gelicnom vrpcom. Tanka nit oznaéava mmjesto vrpee, okretiste, bubanj-otvor njeno Veliki kameni blok treba pomoéu serije nitapova s eksplozivome, za koje so prethodno izbusi olvor, razdvojiti na manje da bi se lakse prevezli do pilane. Eksploziv medusobno serjski spojen u momentu djelovanja moze odvojiti oko 50 m* kamena, Strldue vlkog kamenog bloke nokon 4 crema mang bhava: Kenic canatavaja mjesto sstapove's ckoplozvome Kameni blok se prevozi u pilanu, Uuevrécuje na drveno postolje (u vapneni mor) i postavija na strojnu pily (geter), 4-7 Postje dva osnovna t 6 i 7 icine pte: 2's thon postojem i pow sistemon aamentaih pla, koje relu cai bok forzentom Hi vertisinom hod; b) Hal etter Gijamanin la ols sae hoot fedom retu kamen | pomiéne posto Koje sstemom marauhe pecs karo tio Pijenaporsina hd oe fin thopom todo lute, « prstate sa Sprotave tellin gumenin zastorma Pilana za finalnu obradu obloienih ploéa. Grube ispiljenim »sirovime ploéame s retu se u odredene formate i jedna veca stranica se polira, da bi zatim ispillena, polirana, sortirana i pakirana naruéena roba priéekala isporuku. So ae ed 7 > Ee SAM 1073amen se u gradevinarsivy ne trebljava_samo kao skozmet stedstvo za uljepSavanie ii defn nije proéelja, ve je to jedan od najstarijh i najvrednijh gradevinskih materijala. Sve éuvene gradevine, Gijim se ljepotama i trajnosti i danas divimo, gradene su od kamena, con Relativno visoka cijena obradenog ka- mena osnovni je razlog sto se i danas ne koristi wu gradevinarstvu, osim, naravno, tna otoku Brau, No, valja reti, u prilog ‘njegovoj primjeni, da je u odnosu na ne- ke materjale sliénih namjena (keramicke plocice, tavelice, betonske ploce finalno obradene s pranim ii polranim kulrom, teraco podowi) jedino prirodni kamen ma- terial s najduljm vijekom kojem se kod rmanjih otecenja pelranjem moze povra- titi primarni sjaj, Ono &to je najpitnije: ka- men treba odabrati prema svrsi, a ne sa- mo prema ljepoti. Jer, nije svaki kamen za_8va_pokrivanja. Treba_ga_pravilno Uugradit i padljivo odrzevati, Zato su kon- zultacije sa struénjakom, Gak i za ovaj najstarii gradevinski material, nezaobi- laane. Osim po strukturi kamen se rezlikuje o prostornoj i specifiénoj masi, gustoci, Poroznosti, sposobnosti upijanja_vode, Evrstoci na pritsak (mjerena na suhim i namoéenim uzorcima), otpomosti_ na smrzavanje, pa sve do osnovnog kemj- skog sastava. lako su svi vapnenci, ipak su neki organogeni vepnenci, a drugi do- lomitini i bituminozni: vapnenci. Kamen vaden u braékim kamenol ma struéno se kontrolira, atestira i uvijek se jaméi njegova kvalitta, ZADNJE PUTOVANJE Osim velikih, industijalizianih, na oto- ku postoje i mali kamenolomi u Kojima se ruéno vade kameni blokovi, za »mele gacne- (ed zidica do individualnih ku- ©) Mi smo praili put jednog kamenog bloka, od njegova vadenja u kamenolomu do prerade u kamene ploge koje pozna- jemo kao podne, zidne, fasadne, ploée a oblaganje podnozja kuéa, .. Nadim fo- to-stripom, sniljenim u kamenolomu »Si- vac u Puciscima na otoku Bragu, poka- Zujemo vam taj put (Slike 1-8 na stranica- ma 1078 i 1078). IZBOR OVIS! O PODNEBLIU Buduci da je bracki kamen »mekani« \vapnenac, porozan i osjetliv na viemen- ske utjecaje i smrzavanja nije preporué- livo njime poploéavati vanjske prostore U kontinentalnim krajevima s temperatu- NNASTAVAK NA 1082. STRANICI > +080 SAM Prikazujemo éetiri nagina ‘spajar ‘) suhe, neispunjene Gil je ispuna humus, radi ukrasne NACINA SLAGANIJA KAMENIH PLOCA 1, Ploge jednakog formata — fugu 5, Isti format plota — po dvije ~ slaganje u fuguBhutnice se zat Mort za uévrédivanje kamenih ploéa bloga fasade cobjesenim kamenim 2, Razldite kamene strukture — amaknute fuge lel format pods slagane popit parketa Deeraisede crken — ives fuge 7. lati fommatploéa ~ lzmakute fuge 8, Mozaik — piljone fuge 9, Isti format ploéa — sl ‘SAM 1081> rama ispod 0°C, kao niu mjestima u ko- jima je izrazito zagaden zrak ili prijti ‘opasnost od agresivnih sredstava za rad il Gcenje. Ako ga pak ugradite on ce s@ sistrosi od upotrebes, f. otopiti se i Potamniti od upijene nedistoce. Tamo gdje je moguéa primjena kame- nih ploge za vanjske prostore pozelino je odabrati ploée grube klesarske obrade, postaviti th na pravilnim sjubnicima te ojedine zone (buduci da je to material koji sradie — povecava svoj volumen) di- latirai. Pri polaganju ploca u_pijesak (vanjske staze, terese) vala paztt na nj- hovu deblju, koja mora biti od 1/10 veée stranice ploéa. OBLAGANJE PODOVA Kamene se ploée najéeS¢e polezu na pod (Lerasu) u cementom morty na évrst podlogu (betonska podloga), gdje nema opasnosti od kasnijh deformacia. (Crtez ra stranici 1080). ‘Ako ih polazemo ona otvorenome (tera- a, loda, putovi, staze i siéno), dakle ta- ‘mo gdje dolaze u direktan dodir s pade- vinama, podlogu ne treba hidroizolrat, jer se pretpostavia da ploce nece spre- Cavali oljecanje vode. $ obzirom da pod- PREGLED STANDARDIZIRANIH OBLIKA | DIMENZIJE debljina Osim standardiziranih od proizvodaéa se mogu naruc ‘geomettijskih oblika za pravilan, mijegani dimenai ploée drugih poligonaini vez. Debijina naruéenih ploéa mode iznositi 1 do § cm. OBRADA Obrada povrdine kamenih ploéa za podove ovisi o: debljni i dimenziji plot vrsti kamen @ mestu ugradnie Proizvodaé nudi vige vrsta obrade povréine kamenih ploga i oznaéava ih oznakama: PL — prirodno lomijenje plohe po sloju (kalanje) G — plohe chepane.etojem icone ah s. or erupno ozmiane plohe (tukom i pneumatsk — sika desno) 02 — fino ozmjene plohe (rukom i pneumatsk) Br — brazdane plohe B — brufene povrlie (rubc) G — brugene povisine (fino) Z — palirane ili lastene (zrcalno obradeno) Pj — pjeskareno 1082 SAM 1@ (punta — zubata) STRUKTURE ‘VISOKOPOLIRANIH, KAMENIH PLOCA. 1. VESELJE FIORITO A. 2, SIVAC TAMNI 3. RASOTICA A 4. KUPINOVO FIORITO 5, SIVAC 6. OKLAD 7. VESELIE FIORITO 8 8. OKLAD. ‘9, DIOCLES KUPINOVO NA SUKAMA, DESNO: loga nije évrsta moramo dodati tz. plve- juci sloj od istog pijeska, (Crtez na str nici 1081). OBLAGANJE ZIDOVA Kamenim plotama mozemo oblagati & progelia kuéa. Tu ploge ne mozemo jed- rnostavno postavijati u cementni mort ljepiti poput keramigkih. Jedini ispravan sistem je priévrdéivanje wvjeSanjeme po- mocu sidara od nerdajuceg celica. Ta vim naginom oblozeno procelje postaje ladna ventiirajuca fasada, kao jedine pravilan sistem rjesavanja troslojnog f= sadnog zida To wrijedi tek kao napomena, jer su z= pravilnu postavu myjeanih« hladnin fasa- da potrebna specijalna izobrazba i odgo- varajuci alat. Sidra za vjeSanje igraju vrlo veliku ulogu kod pravilne ugradnje i ije- og izgleda buduceg proéelja. Osim si dara iz uvoza, postoje i ona domace pro- izvodnje (METAL Zagreb, Vukotinovicevs 6). Takav naéin »polaganiae ii oblaganga kamenim ploéama bitno se razikuje od tradicionalne gradnje u kamenu il zidanja kamenim blokovima i plocama. (Criez na stranici 1081).SLAGANJE Postoji 47 razltitih tipova stagania (ve- zove) podnih ploéa, pri cemu se koriste ploée razlicte strukture iste vrste kame- ra ili pak kombiniraju razlicite vrste i di- menzije kamenih ploéa. Mi vam prikazu- jemo devet najéesée primjenjvanih ve~ zova, (Crtezi na stranicama 1080 i 1081). ODRZAVANJE | ZASTITA > Kameni se podovi odrzavaju vrlo jed: nostavno. Treba ih dva puta prebrisati rmokrom krpom, i to prvi put uz minimalnu Uupotrebu sapuna, Sto je lak plosice fini GisGenje je lakse. Lasteni se podovi samo brisu mokrom krpom i naviazenom pile vinom od bijola drveta. Buduci da je Bra ki kamen porozan vapnenjacki material koji upija netistocu i masnosu treba ga i impregnirati sredstvima koja ne utjecu na boju kamena. Emulzija se u pravilu sa stoji od otapala i punila. Kao otapalo mo: 20 posluziti destiirani terpentin, a kao pu: rilo péelinji vosak (u ltr terpentina otopi mo 6-10 dag voska i nanesemo na cistu kamenu povrginu. S vremenom ce otapa- lo ishlapiti i u porama kamena ostati sa mo punilo — vosak). Uvozna impregna: cijska_sredstva su REMBERFLUAR i DU: ROL 3 444, Napomena: podovi se ne smiju éistii agresivnim sredstvima kao sto su deter- dzenti, zine, kiseline i sliéno. Na gornjim slikama vam prikazyjemo strukturu 9 razlisith vrsta visokopoliranih kamenih plot SAM 1083Pazinka STOREYS 51400 Pazin, a telefon (053) 22022, telex: texpaz 25