prosinac diidele, proizuedi. URADI SAM ZVUCNICI Potrebno je samo izraditi zvuénicku kuti, sve osteo, t, bas, srednjotonac, visokotonac te sve potiebne sheme | nacrte, naéi éete u kuti URADI SAM zvuénika, Osim th, El nud vellk izbor 2vuénka ako Zefte sami kombinirat NASTAVUACA je koSnica izradena od masivnog jelovog drva debline 20 mm. Fino je povrsinski obre- dena i zaaiéena. Mjere cijele kosnice su '560x460960 mm, 2 nastavaka 412x540x242 mm. KoSnica ima tri nastavka sa 0 10 Hoft 1108 SAM LANGSTROTH-ROOTOVA MICELU — Francuska trtke »Somycels, poznat pro- invodatsjemene za alive, obra ju Basu predstavniavo 8 ekekluzivnim pravom predaje 72 Austiju i Jugostaviju Informacije 0 nabavci sjemena mogu se bina adresi: POINT Ges. M. B. H,, Heine Strasse 19/2/4/14 A-1020 Bed, tol. 9943 222 269431, telex 61 3222548, telegr Poinimpex Wien. komponente koje éete ugradivatiu zvuénike Proizvodi: El, QOUR Fabrika elektroni¢kin proizvoda, AKUSTIKA, Svallig, Hadziceva 110, tel, 018/821-145. USISAC ZA SNUEG Nate sluibe za diene srijega postoviéne su lode organizirane i gotovo im rikeda ne Uspijeva potistt nti glavne prometnice. Ako sfanujete U nekoj manje prometnoj ul, i imate vlastilo dvorgte, a esto vas zatrpave snijeg, pomoéi ée vam MONDIAL motokut vator & pprikjluékom za GiScenje snijege. Pr ‘menovih okvira u svakom. Pokrov je od pocin- Ganog lima otpornog na atmosterske uljeceje Gijena: 7799 4. Proizvodi: G. K, MEDIMURIE, Cakovee, Sajmiste bb. Iijutak radi na principu usisavanja srijege i odbacivanja na stranu, a stoji 22250 dinare Proizvodi: 1 tel 052/851-011 LABINPROGRES, LalKOSILICE = »Agrostroje iz Ljubljane poteo je pro- izyoditi kosiice za travu pod nazivom AG. ROAL. To je zapravo digatica, jor ne kosi ta vw rotrjuGim nozem, vee je 88a poput apa- fata_za Sianje. Na taj se nacin trava boje ‘odrdava, jer se spregava njeno gnjedenje. U prodaji 82 odekuje tokom 1985, godine. Zi S MWWENJACI ~ Nautare Ge sigumo obradovat Z i $ menjagl(gtrie) demace proiavednje. Kon. Stu je epk. ind. C. Uroda. 2 mjonjae mose Se korstti zajedno s matiziranim automo skim motorom snage do 66 KW (benzinsk) | PLASTIKA ZA AUTO Novi auto sve je teze kupt. Nekoé jeftin sfiGos danas stoji veé 297.077,50 d — pa mno- gima preostaje nada da Ge limar spas stvar Fpokrpti nageg socvaloge lubimca, Ali ni to nije baS jettno, pa ce se mnogi odluéiti na ppravjereni sistem auradi sam= | pomaGu polye- Str unverzaia ako sam zvest platen ope- raciju na svom automobil, Proizvodi: Ing. ANTUN BRAIDIC, Zagreb, 22, tei, 041/534-114, Vill Vebi 40 KW (Gize)) 2a pogon glsera i deplasman skin éamaca, $ mjenjaé se koristi u sprezi s dizelmotorom snage 10-40 kW, za pogon jedriica i deplasmanskih éamaca. Proizvodi: DITRO, Zagreb, tel. 041/512- 222/516. Prodavat ée se preko »Poljoopskr- bines prodaine mreze, po cijeni 200.000 od- ‘nosno 150.000 dinara, NOVA VOLGA, rnakon dugog najavjivanja, konaéno je Predstaviiena u Jugoslavij. Od pretnocnog modela raziiuje se suvremenijim dizajnom, bogatiiom i ljepgom opremom te bola iskor Stenim prostorom. Novost je i rasplinjag s pretkomorom i manja potrOanja gorva, Tehniki podaci: masa vozila je 1470 kg; motor je Cetveroclindriéni rasplinjacki s pret- omorom za fegaranje smjese: snaga motora je 72 KW (106 KS); mjenjat je éetverostepeni, potpuno sinhronizran; koGnice su na prednjim Kotacima disk, a na straznjim bubarj; nezavi- san sistem s hidrovakuumskim pojaévaéem je nnezavisan. Maksimalna brzina je 152 km/h, Na rnaSem trZistu o¢ekuje se 1985. godine. Pred vida so da Ge stajati oko 1,500,000 dinara Zastupnik za Jugoslaviju je PROGRES AUTOKUCA, Beograd, tel. 011/754-469. SAM 1109ideje, preizuedi KLIP-KLAP NOZNI REGULATOR bioja ofretaja pomaze nam ked KLIP-KLAP bulicu monticamo na KLIP-KLAP stolé za obradu drva, Prodaje: ISKRA COMMERCE, Zagreb, Savska 41/IV, tel. 041/422-200, UKLIP-KLAP programu je i builica koja se ‘okreée lijeva i desno, Na taj nacin bez pro blema i vio br20 2avijamo | i2vjamo vike. 1110 SAM VATNI KAMIN IWANGICA sastaviin je od gotovih elomenate koji se jednostavno postavijaiu (DESNO} Sastoji se d stabil betonske podloge s prostorom 2a ‘odlaganje drva i pribora za Kamin, unutraénjeg loaiéla od vatrootpornih Samotnih pioba, vanj ske stranice Kamina od lakog betona i drmnja ka s dimnom kapom od lakog betona. Dimon. zie: visina 248 cm, masa 600 kg, veiina lo Hsia 70x30 cm, veliina betonske podioge 00x60 cm. TB I10A je traéna brusiica snage 1000 W. Brzina trake je 7,5 m/s, Dimenzije trake 102x862 mm, a brusne povréine 102x130, masa je 48 kg (ska lijevo). Prodaje: ISKRA COMMERCE, Zagreb, Savska 41/1V, tel, 061/422-200. ANTENSKI STUP — Sigumno vam je ne mnogo puta dosadile rneka ubitaéno dosadna emisja ra | programa TV Zagreb. A na Drugom joS gore. Rjesenje je blo ugast televizor. Sada sé slskrax potu- dia da vas pricuje uz TV-prijemnik, Nudi vam specijalan antenski stup priagoden za po- druéje Zagrebs (lievo). PomoGa njega s lako- om mogete hvatati TV Zagreb 17 I, TV Ljub- Hjanu 11 TV Austju 1 I Osim antenna stup SU montana antenska pojatala,ispraviiag ‘azdjernk za radio i TV-pijemnik Proizvodi: ISKRA TOZD, Tovama ai skih naprav — ANTENE, Vrhnika, ldriska 42 Zastupnik: ISKRA COMMERCE, Zagreb, Savska 41/IV, tel, 0417534-155, U suradnji s wGradnjom« Zalec, xGolubove ki tude proizvode i troslojni. montazni SCHIEDEL cimnjak s pomiénom kiselootpor. Thom vatrostalnom gamotnom cijevi (GORE) Proizvode i SCHIEDEL-YU ventlacione kanale 2a provjetravanje kupaonica, zahoda, kuhinja i ostalin prostoria Proizvodi: GOLUBOVECK! RUDNICI, Golu- bovec, tel. 042/77-209.GORE-TEX PTFE univerzaina plosnata brivila novost su koje e 3 mn tpu priubnice, venta fi Se prada u kluovia, a gu Te igre Stole 2: kerambal bila Proigvodi: CHETRA, D-8000 Milnchen 40, Herzogstrasse 60, tel, 89/309-026, Zastupa: ASTRA, 61000 Ljubljane, Titove 77, tel. 061/315-956, Projzvodi: EDGAR LEDIC, 42305 Nedeli- ‘¢e, Cokovedka 73, tel. 042/78-115, Proizvodi: METAL-ELEKTRO, 41280 Zeln ce, tel. 041/86-122. Prodaje: METAL- ELEKTRO, 41000 Zagreb, Lenjingradska 103, tel, 041/560-455, pame I ZAKOVIGE do sade je proizvadia samo Proizvodi: JOZE | EMA SELAJ, 63230 Sen- tiur pri Celju, D, Kvedera 32, tel. 063/741 6 SAM 1111idele, preizucdi KOTAO ZA BAT! MBRANSKE CRPKE PECENJE PAKUSE stesso oom rte yoy entice pe GOLDON, NAS supproizvod slovenske male prvrede.TipA-65 SI, BERTOLINI, GORENJE-MUT seca verojetno vie nije skusian, no dobro | ia Fapacte 65 fare u mina | tak 40 bar, Hechat do ne nelfo fo Dav bakrokotlarstvom, | 2 tip MP-25 25 '/min i 20 bera. Copke imsju _ Proizvodl STANKO VRECEK, 68000 Celie, atom kop pemels izumire Snimib smo ga_| Kardansk prikjubak pa se cvogu privet ina Brito 278, tel. 065/22-412, ra Caljskom Sajmu zanatsiva. Po kapactetu, bye) je koloo namijenjen manjim gospoder sWina Proizvodi i prodaje: JO2E GODEC, 61281 Kresnice, Jevnica 1, tel. 061/877-118. | KLUESTA SAFE-120 | zn REZANGE 1 LOMLIEIDE KERAMICKH | jeden j sete prcizvade SAFE, namjnjo FOGeA tel velke su pomoci Keramigarina, | Tih dezinfekcilpribora za jeo,ptke vode le PLOCICA od vel. suaeove pe, | vode.» bazenima za kuparje. Pr upotrei th | re A ee as Keto rol | sadsave vaio [a a 0 pian ceedene | Secins vite plosou hoje se moze pomical | Konceniecia wokdozen vatija ze pojedine o po vodlic Revanje je jednostavno: ocredi se | Sv7he. Ze dezinfekeiju vode za pice | pribora [je od dosadaéniy, jer se zejedno s njom | Poxebna rina! mao acm eriskom wea Pe | no tablete pod iim imenom prodaju odgovarajube bojice |W. PINKT ES: | Wee po lotic de icgrebe azar’ fe tase $Se sleeve prarode feu ti raicte ver. | POSE. Zl se pce sala u Kel ¢ zie tnamjenjene su datjem ures od 3 do | '©70" pe Seda stene, Plots pure ob godra | po rex Projzod i prodoje: MATEV2 I MARDA BA- Proizvodi: TOZ, Tvomica olovaka, 41000 | LANIC, 64203 Duplie, Zg. Dupe 61, tel. | Zagreb, Polack’ sé, tl, 041/571-422. | 064/47-038 1112 SAM SAFE-120 namijonjen je dezinjekciji vode wu bazenima gdje se na 100 m (edna tone) fe stavja jecna ovakva bocica Proizvodi: ZORAK, OOUR Slavica, 24000 Subotica, Put JNA 56, tel. 024/21-203;Novi_alati omobile, trak DESNO: Vikom na pokretnom dijelu brusi- lice regulira se dubina ulaska brusne ploce \Wrezni zubae. Pri normainom pritisku ploca mora biti od 06 do 1mm iznad korijena DOLE: Otpustanjem kriine matice na glavi brusilice oslobada se frikeliska ploca pa je moguéa regulacija na Kut od 35% Nakon stezanja matice, glava brusilice ¢ motorom Evrsto stoji pod Izabranim kutom, 2 tee | comm O40 ~ oho? | 30 = or07—8 | 9325 = oko 7-6 - SREBRNI youn: pretvoriti u zanimiiv nakit 28 bor. $0 dinara, 1132 SAMLEPRSAVI RE: Na medaljone prene: neki motiv's ruénog rada, Dri. te folija da se ne mi Je natisknite nav komadom gume, mozete prenijeti ‘grubljeg tkanja,ligéa i 2arko Mahovie SAM 1133a ea A Ce ne iv i gut ili si 5 Hee alt eek, EFeHE fs Hi hi aly uf! H i Fl i éInformator »Samove« male tayne MALA ZARISTA || ‘s vee sekcije u kojima dolazi do iz- fazaja_njhova inventivnost i Yubav prema radu. thn tv Na_Vi regionelnoj emoti. zacelrn snag u chines, re Na..Vi regional), omGs) alata, Odrzano je natioca- tehnithog jastva u Ge- ¢ oath de je | do- Bove es 2 Pjer Hav. [ AUTOMOBILISTI, ke rotac ie voEnje u mag ft lees Sicle » | PPE Zee estvite Hercggoveu), Dean us jiene syjetla? iO wenko Howat C8 | uniiavate atom Hercegovca sudjelovali su u ee ‘akciji »Slobodan izbor«. ae Elvira Matijaéevié iz Gare- Kaa eee ei ince izlozi je svoje fotogra- | Zukom ce. upozoriti fio, a u sokcp ech fie, 3 woe Alen Ro- al Ihiik iz Gerenice. sired je velo 4 Na tj smote sudjelova su Novil SSMEROFON« i et i mad meek. | ‘Soveri pojeevae 28 tw Je, precstvigo Borie Be | smigavce 12, 24 a . mi jacina zvuka 65 fona. sVempire. Cijena za svaki artik! 400 U Kuti je odrizana 13. | ND pouzetem smotrastvaralasiva miadih | ELEKTROMEHANIKA Opeine Kune. Bae toprika | Franc Mojskerc $550 predstevnika Klubova | Log — Hercegovska 7 9 61351 Brozovica Malih zidarskih radova potrebnih nakon pucanja cijevi u zidu ili provodenje novih instalacija, rijetko ce se k majstor MCN teckel 1 el Rr ea aca prihvatiti. aera je jednostavan Ss ne PLINSKE INSTALACDE ZA SVE AUTOMOBILE isplati im se. No, Gesto ni mi samt Oe. Pre cea wenn uaa |e ae Pome ili edustajemo cim KARGAS a spomene cijenu. Ako ti zahvati ne a mares en a ae zahtijevaju veliko majstorsko umijece, uz SRR mt pid A eaters malo dobre volje i neéto vige pragine po r 3 R i ‘oprema za autombile stanu mozemo ih izvesti i sami. Ao rt w manana ta, patie coro u detkon amet Jk TON! — sens i mortata pink uredsja se eale (imu sgureke “eriove cago, pe | Ista cesta 63 — KOPER — Tel 52253 ke. Zalim je dobro nakvasite hodno izbijene iz zide, namo: ko. Zain ie ve powrsing na. cone ul vodu. Na cigle opet vo starom Getkom ogi nesite cementni mort. Ukotko | 1144 SAMsm. tjedan dana. Kada se osuéi, mort prvo poprskajte cementnim mije- kom, a zatim nanesite produ- Zenu Zbuku. Zagladite je gla- diicom uz stalno kvaenje vo- dom. To ée najjednostavnije uspjeti ako prvo uz rub novo- zazidanog dijela’ izravnate ‘2buku tako da se gladiica uvi- jek jednim dijelom oslanja o stari zd. Tako Gate dobiti pot- puno ravnu i nakon bojenja eprimjetnu povrsinu. Ne za- oravite zid povremeno na- kvasiti vodom. Ukoliko je pijesak, koji upo: trebljavate, grub, njegova ce se struktura ocrtavati na zidu iinakon bojenja. Stoga buku ostavite da se susi najmanjo tiedan dana, a potom je preki- tajte masom za izravnavanje (Glastofl it gps). KAKO PRIPREMITI ZBUKU | MORT ‘Od materijala potreban vam je fini pijesak, coment i mort. Comenini mort je mjeSavina pijeska i cementa_u'omjeru 3:1 uz dodatak vode. Pri pri- Premaniju treba paziti da mort nnakon mijeSanja zadrzi oblik, i. da se ne cijedi. Mjera vari moie biti lopata, zidarsk 2, litilazka lopatica i sligno. ‘Cementno mijeko dobiva 0 mijoanjom comonta i vo- de dok se ne dobije gusta te- ma od devet dijélova pijeska, tr djela vapna 1 jednog dijela cementa, Voda so dodajo kao i kod cementnog mora, ti. to- tiko da se dobje pastozna masa. POTREBAN ALAT Osim posude u kojoj éete mijesat, to moze bit t voca Konzerva ii star lonac koji Ge- te” makon upotrobe dobro ‘pra, potrebna je jo8 zidar- ska ilica ili lopatica, Setka za com 8 jedne strane priévrstite Komadié daske koji ce slut kao driaé, a s druge malo tu pijom zacbite rubove | obrus- te povisinu | to je sve. Ostalo (© malom zidarskom zahvatu. naéi ete u foto-strpu. Tekst i snimke: Ivo Salotto 2. Potrebna koliéina ce- ‘mentnog morta prvo se izmi- jeda na suho i kad se dobije hhomogena masa dodaje so 3. Kod Se pemel ment po) svim stijenkama rupe | ugu- rate komadice reoden cigli »nabacitex ostatak morta. 4. Da bi iduéi sloj bolje ve- 220 za mort treba ga lzbraz- dati u dva amjera | nakon Kom nanijetcementno ili jek. S. Komadié daske tba So post a ira Slade. Vaino je da joj po- bo skom ico ili lopaticom, acess a Sage clas aie ae romano, kvadenje ‘vodon, Lele iSto rade samovei t E | l . solar I ke koloktora su sta- Klene i medusobno zalijepliene _ silikon- 6 é or skim kitom, @ rubovi ‘akvarija. Autor ovih strukcije. Sve stijen- kolektora prediaze klo) oboji crno ili da se ‘bojena crnom bojom kao apsorber. Spojevi na kolektoru izvedeni su od bakrenih Gjevi | spojnicama s navojem. Na kraju cijevi zalemijena jo Plogica ispod koje se nalazi gumena briva. Na dijely cijevi koji Uazi u kolektor narezan je navoj da se maticom, podioskom i gumenom brivom moze pritegnuti za staklo s unutamje strane kolektora. Voda iz kolektora prolazi u spremnik tople vode bez izmjenjveée Prema podacima koje nam je autor posiao, dana 27. Vil 1980, gedine u Prizrenu jo bilo suncano, a temperatura zak 25°C. i uveine vod u koektorin so zagrela na 52°C Tebe Ppohvalti pokusj naeg citaoca da Sunce kovisti kao izvor ener- Gie, al ipak ovo rjegenje ne bismo preporuéil ostalim samov- ima, jar se radi o krhko} staklenoj konstrukcij. Kad bi kolektori bil toptinsktizolrani s donje strane, njhov bi efekt zagrijavanja bio znatno veéi. Na kraju recimo ds je sistem bez izmjenjivaca upola manje efikasan, a ne moze se koristiti pri temperaturama ispod 0°C. (l. $.) ELDA ELEKTRONIKA NOVI UREDAJI NA NASEM TRZISTU AUTO ELEKTRIK TESTER EV-01 To je vrlo praktiéna spravica koja se jednostayno ze- lijepi na prikladno mjesto na instrument-ploci i ji prema uputama. Testerom se moze tiene Stanje akumulatora ispituje se na sljedesi nacin: motor se uges 0 upale se oboron svjetia, Ako 30a tostons Poslie 60 sekundi upali crvene dioda znaéi da je baterija loSem stanju. Treba ispitali: razinu kiseino, stanje reglera, diode generatora, napetost kliznog remena, Kontakte na kle- ‘mama i Getkice na generatoru. Ao gore zajedno crvena i zolone diode znati de skunultor u_stednyeé loSem stan. Upalera zolone di ‘znaéi da je akumulator u odiiénom stanju. Stanje generatora i reglora ieptuje £@ poste 15 minuta reda motore. . a “oe Kada_gori crvena dioda znaéi da je punjenje Treba isptst eve kao kod loéeg_stanja'okumulator Kada gori samo zelena znaéi da generator i,rgler rade Ispramo. Kade gor Zula 2naéi da je Punjene preveoko | treba ispitati rad roglera Gijena: 980 d. ELEKTRONSKI SIGNALIZATOR POLEDICE EL-02 Taj je ureda| sigan testeru, ali sluzi za ispitivanie niskin temperatura pri kojima se stvara poledica na cost Ima, dviie le: crveny i zelenu. Kada gori zelena dioda znaci de je temperatura iznad rule i da ne prijeti opasnost od poledice na cest Kada gor crvena dioda, voinju moramo prilagodit uvje- tima na cesti, jer je temperatura ispod nule i postoji opa- snost od stvaranja poledice. Isporuka pouzecem: Cijena: 980 dinara. Narudibe éaljite na adresu: ELDA ELEKTRONI- KA, pp. 31, 55400 Nova Gradiéka, telefon 055/63- 837 i 65-826. SAM 1159utepliauanie kué Plaviéasti dim koji polako izlazi iz dimnjaka dugo je bio simbol ugodnog obiteljsk: og Zivota. No, ubrzani razvoj tehnike i tehnologije pobrinuo se da taj simbol ugode, ali ujedno i zagadivaé, bar djelomiéno zamijeni novim i prakticnijim — toplin: fasadama. Dakako, u danima dok studen ne crvenjeti kao pijetlova krijesta. Jer, top! stegne i prsti se ne pocnu koéiti, a nos inski dobro zasticena ku¢a uz ugodan boravak u njoj znaéi i veliku uStedu goriva. fo eepejan sae Gea riety soe erence pean eee hee eee perma yt praeen a ee era Bence nen Sweet Se pecan seen ee Soa arent Ponuda proizvodaéa brvnara (»Plitvice« eaters eset re eee Peieaciaite aed Sr erent eevee psc ey peer cree es Baie eee, on ara Bert candy oie ac pear eee ee a caine Cc koje uvijok u svim varijantama ponude ostaje fasada, tice kuée. U variant s toplinskim omotaéem, slo toplinske 7 te postaviia se s unutrasnje (nepovolnije) strane fasadnog zida Ostali_proizvodaéi_montaznih kuéa (-Marless, wJelovicax, xOguline, »‘Delices, »kKrivajae) uvijek nude kueu s toplinski za: StiGenim fasadnim panoima, Kako imaju vige raziéitih programa finalizacije zneci dda imaju i. vise Tazicitih tipova fasade (demit, jubizol, termon, teratermo, fasa- dex, hyrofa Svi ti element! nisu dio proizvodnog procesa proizvodata montaznih. kuca, vee komercijani naziv proizvoda drug rednih organiza, kal primer us stemu okjué u rukes. To je poslovna su- radnja kooperanata koji grade sve ela- mente kuéa klasicnim naGinom i proizvo- daca zavrénog,fasadnog_sloja Neovisno © tome, ima li kuca zavrénu topiinsku fasadu ili ne, njen osnovni fa- ‘sadhni pano tako je korstruran i tehnolo- 84 obraden da wviok mora udovalit to- pinskim uvjetima, bez obzira u kojem je Podnebliu montrana. T | F samo faseda do azbest- cementnih ploca, kuca mora biti tako to- plinski osposobljena da udovoljava uvje- tima i za Il kimatsku zonu Jugoslavije Dake, i kad je programom predvidena ‘ogol} ‘Ako opet usporedimo klasiéno grade- ‘nu kuéu u fazi grubo (sirove) gradnje, od. nosno kuéu standardnih zidova (najéesce su to: puna opeka 38 iliS1 cm; lok ope ka 29 cm) bez fasadnog plaita, s tek montiranom montaznom kucom bez fasa- de, vidjet Cemo da je pradnost opet na + strani montazne gradnje, U tek postavijenoj zgradi_ me je udobno borat jr topinst Zattcons, Zao co pobinl proses ves mt Sbikovenlu Senovnog.fasadnog. pence. Nels esnovn! fasadn anol formar ob tako da zadovoljavaju propozicije toplin ske za8ito vis nogo 100 posto (5 0.8 winrk ~ zal kimatsku zonu Jugoslave) Prema tome ako ne mozeie odmah uplaiti kucu s toplinskom fasadom ili sa- G Elementi |Dozvoljeni | Proraéu. koeficijont koeficijent | (W/mK) | (Wine) panoa Produgna Zbuka + zid + Produina Zbuka ploge wedi poliu "elovicas ‘osnovni pano Gips-kartor ploge 2 x 0,095 Salonit ploée Zraéni prostor, Gips-kartonske oat 21 retan nske 0041 021 0.559 phe plose ‘Tvrdi potiu melovicas osnovni pano + toplinska fasada Gips-kartonske Gips-kartonske ploe 2 x 0,0095 099 oat o21 041 021 retanate Hi fl a a un iv klasignu Hie gee inet tnlidit i ii mn ‘epesey exsuydoy + ound junous saouene seope Wi 39M SENVAVTGOLN 1165 SAMmo dekorativnim zavrénim siojem (hyrota, fasadex), to mozete naknadno uciniti sa- POSTEPENO . UTOPLIAVANJE KUCE Postupak je jednostavan — dodaju se razliit fasadni slojevi. Veliginu dobive- nog maksimainog dozvoljenog koeficjen: ‘a prolaza topline iskazali smo crtezom presets adehvatnog ads od pune ope. fe, obostranoozbukanog _produinim mortom (vidi tablice). Usporedo smo pri tazali osnovne fasadne panoe nasin pro: invodaéa. Vrijednost K i criez presjeke odgovarajuceg zida pokazuju da svi ima: ju-gotovo podjednake topiinske kvalitete, Toplinska fasade, bez obzira kako se fomercijaino zvala, smanjuje proraéunati foeficjient prolaza' topline osnovnag fa: satinog panoa, sto 2nati da se kuca do- daino utopliava. (Ovi »zimski« problemi direktno su po- vezani sa sve vecim individualnim finan: Gijskim poteskocama i momentalnom ne- sfaicom na tr2istu energenata ipl. ind. arh, dipl. i Montana kuéa bez dekorativne ili to- plinske fasade Montana kuéa dekorativnom toplin- ‘skom fasadom Iz samovske radionice kuna garniture ‘retain! okvie nasloniaés Poklopac \ i eae MASSIMO COMPAGNON Jedan od najvazi kutaka boravka je onaj u kojem se okupljaju gosti i domacini. Zato su kutne garniture radni izazov mnogim samovcima, pa vam prikazujemo kako je to rijesio nas citalac LIUBOMIR RADAIC iz Zagreba, citaocima vec dobro poznat samovac, koji je u kuci izradio skoro sve sam. > SAM 1167KUTNA GARNITURA W 1168 SAM de jestuke ne naslonu ne trebe posebno priévrScivat, ali ako koristite mek ili tanj eopren tada na gornjem dijelu sasite dep koji Gete navuci preko okvira nasio Gomja plota kutija za odlaganie ne umeée se u okvir, vec stavija na njoga, POTREBAN MATERIJAL MATERDAL —DIMENZDE " KOMADA Wverica @5x30x2em 14 Wwerica BIx30x2em 14 Wwerica BIk6Ix2em 5 Wverica B4x64x2em 2 Sperploca Bix61x08cm 7 “elove letve 4x 4x61 om 5 Telove letve 2x2x10cem 10 Jelove letve 4x4xzrom 28 Metaina cijev 3x210 om 5 Metaini vijci 6x40 mm 12 Torban vijei 8x 109 mm 2 Neopren 1 cm mm’ 5.50 Neopren 10cm —m* 3.50 Skaj ‘oko m* 7.00 Pamuéno platno oko m* 9.00 Patent zatvarat 0 Yepilo Metaine spajalice Cavli pa je ovaj clement visi od sjediéta naslo- jaca za debliinu iverice. Buduci da se v kutije odlazu raziiite stvari zatvorite dno 8 mm dobolom gperplocom. Ako vam dvije kutije nisu dovoline zatvorite i dna jedala naslonjata pa cete th dobiti jo8 pet ‘Ako promijenite presviake na jastucima u Zive boje, cijela ce gamitura izgledati drukéije. Dobro bi bilo da sasijete dvije naviake, i jedru imate u rezervi, jer nikad se ne zna koji ce gost | kada proliti mo Vino po bijelo} naviaci. Tekst, snimke i crtedi Ljubomir Radaic 4. Na krojene komade iverice zaiijepite jelove kutne letve. a Osim Ijepiiom kuine letve i vijeima, Da biste mogl dvije ploce iverice prilijepite po dvije letve, udaljene od tuba plose za debijinu iverice. 3B. Ostale dvije ploée spojite tako- er Ijepilom i vijeima. Kutne letve na boénim plocama moraju bith priévrs- Gene na dobrom mjestu kako bi ‘spoj bio pravilan.nje. Nosaé ojaéanja éavli- ma, Nakon Sto je okvir ukrucen pre- ieee 5 ne me ‘ai konsirukeja bi fa: 1 atmo; 2, neopren 10; em: n vijak @ 6x am devo t0S) 8 woion ‘SAM 1169erofiliranie okvira za slike pravi ‘mase za profilira nosenj jzazov za svakog samovca, po: ja je taj dio posla vec davno povj gotovu na- tila strojevima, pa ta vjestina polako tone u zaborav. Da bismo je spasili te sudbine, posjetili smo Rat nicu okvira Ivana Urlicha, u kojoj vec ne- kolike generacija majstora njeguje liepotu tog zanata. Osim toga, pripre- mili smo vam i samovski recept za pripremu profilirajuce mase. cetvice koje smo izradil i prkazali v »Sa mur 11/84 izgledaju elegantno. No, kako smo i pil kruznom pilom, pri oblikovaniu profia bil smo ograni¢eni ravnim povrsinama, pa maata nije mogle doci do izra3aja. Samov- 1 Koj posjeduju glodalicu itu su u prednost na malo, jar je 22 svaki profil potrebno po sebno i skupo glodalo koje je k tome tesko upit Kod nas, No, Zelte i zamisijeno ostvari vijedi se potrudi. Drugi poblem, cak | keds ‘dWv0 prode kroz profi glodalicu, je bruse "© ez obzira na kvalitetu giodaia, na draw Ge vijek ostti rag u obtiku Blagih vaca, ne- oGito ako su letvice jolove. Na nezaéticenom dew ti se valici gotovo i ne primjeéuju, sli ada se ono poziai, tragovi su vidi pa se dogada da od njin ne primijetimo ljepotu ok 1170 SAM ta. Zato se lelvice jo8 od davrih dana pres lage tankim slojom mase 22 profi se dobiva izuzeino glatka povrsina, prikia 2a ljeplienje prvi zlatnin istea MASA ZA PROFIUIRANIE Ta se masa nanosi jednostavno, uz uvjet da Je nanost sigurna ruka, Postupak je siéan iz. vlaGenju gipsarih prota Sablonom (SAM 8/73). Masa se dobiva mijeganjem krede (cal: clievog karbonata) i tual Zelte fi de obvi bude iuzeino kvalitetan, tada za svaki nanos treba posebno pripremt masu, U kilogram tutkala, otoplienog u dvje iive vode, uz stalno mijeanje dodajte kredu dok ne dabijete masu poput one na stkema 9 1 10, To je smjesa za osnovni nanos, dok Izrada_okvira (3) 2 za svaki sljeded dodaju jo po dva deci- lira vode. SABLONA Mase za profiiranje nanosi se uz pomoé abione Koja nalixuje kuti s kosim bocrim Stranicama. Na dje uze stranice urezan je profi letvice, 2 ne dru je otvor Sok Kolko | letvics, U Sablonu se ulje masa, a vilak 04. sirani, Sve Getii strarice Sablone spojene su samo s dva duga vika koji prolaze kroz ule ranice. Dijelove Sablone treba precizno se staviti kako masa ne bi curla mimo letvice Sioga je pre pritezanja viaka okrenite i tumstrite odgovarajuéu letvieu pa po njoj na- injestite skobene botne stranice. T su djelov objazeni imom koji reba dosjedati toéno do ‘uba letvice. Na éelu gabione profil ne neste. Sie irezan v oryend| strarici, dok je na su proino} strani priévescen lim s profiom kojin Se i2vodi zavrsni potez na letvici, Profesional ine Sablone izrezane éu iz 2-3 mm debelog 2eljeznog lima. Medutim, z2 samovske potre- ‘be dovaljno je prof isplt il izrezat iz tanjeg aiuminikog lima, NANOSENJE MASE Prije nanodenja profiirjuée mase, lotvicu treba pripremt. Dobro je pregledajte, narot to ako 9@ radio 0 jelovni Sve ctvorene smo ‘ne pore odisite zagrijanim nozem kako bi | Jedna od stain tehnika iarade okvira. Ma da 4 t vjestinu v mnogim tvomickim po- gonima zamijenil strojev,iskusni majstori jo8 i danas t2viace profile ruéno. Sablon jejeastaviens od ett osnov ‘na dijela, Na Geonim stranicama i2re- zan je profil, a jedna od njih je oblozena limom, Limom su oblozene i boéne strani- ce, tako da bi mogle bolje prianjati uz le- tvicu. Dijelovi se pritezu s dva vijka, iste boéne stranice i vijel koriste se za sve pro- file letvica, dok se izmjenjuju samo Seon dijelovi 2 Neral pot, Ak Je im dre; ie se ukoso kao kad se oatr! noz glodala 3 Vici su umetnut a nedostae samo jos jedna boéna’ stranica. 4 Da. istepovirit t e teblona dobro sastavijena okrenite je iu nju ‘umetnite letvicu. Bez letvice bosne se stra- nice ne mogu praviino namjestti. Lim koji na boénim stranicama malo prelazi preko ruba mora dodirivati letvicu i ogranieiti dio po kojem zelite nanositi masu, 5 _ Teka ste sgun da je sven ara- vom mjestu évrice pritegnite vie. G _Plemanosenia maseletviu fate ‘od smole. Otvorene smolne pore i ppraznite zagrijanim nozem. Dakako, to v jedi samo 2a crnogoricu.a tim mjesima masa primila, Letvieu zatim prematiterijetkim tukalom S10 Ge ubreat ria Nianje mas. Nakon premazivania tutkalom, levicu nabij tena vodiicu se aijcima i na nju stavte Sa Bony, ulite masu i prevucite je po cet) du fin, Naneste masu Get puta, Pr izradi vecih Seta olvira na kraju vodice nabijen je | je dan tra cio letvice da bi se Sablona mogla dott dok se nabija nova letvica. Ako Sabie fuine odlodite na levicu masa Ge iz nje iscu ‘h Buduéi de Sablona na jednoj strani ima gubo izrezan profi u drvu, a'na digo} ist iol precizno izrezen u limu uvjek je tebe ovat tako da metal cio ostavja zavrti ag, Teiva je Sablona vrio praktiena, naract laa ce previadi vie letvca, jer se ne rasipa masa veé sav vigak ostaje u Sablon, Pri jradi samo nekoiko letvica majstor esto ne sa stavjaju cijelu Sablonu vee masu nanesenu rukom i obliaju je metshim dijelom sa izre zarim proflom. Takve su Sablone rmnogo jed- ostavnije, af zahtjevaju i vige umijeca ‘Ako prvi nanos mora biti debi kako bi go: ppunio neravnine if utore na levi, masi dod te i neito tine pillevine. Tako Cele ustedjet material i spiieéti pucanja mase. Taj nanos rece biti giadak, all toi nije vai ge prekrt s joS Gva il tr tanja sloja iste ma Se, koji ée izravnati povrsinu Pru sloj je uviiek najguéei deblj (deblina nanosa Uglavnam ovis! o gu: stoci mse}, No, sva Get sloja ne bi rebaa biti deblja od 1!'do 2 mm. Nakon svakog na nogonja masa se more osusiti i obrusih, Za Zann nanos masu proijedte Zeit i da pro- fi bude sasvim biel dodajte mas! malo eto. 4g bella i biog potkodre. Osm biel nafavn, mogu se dodat i rage boje. Nake suSenjaposfedhieg koja, raspom atuste Svs masu koja sa prhvatia za poldiny le PROFILIRANIE BEZ SABLONE Posebni ele mogu so poste nanaéenjom ase listom, Nakon fezmacivenja,svjezu me $4 reba natapkali ksiom lako da ostany re ow 1 oblc Kapice.Gustoeu Irede prlage ite Eejenom efektu. Ovako dobivenastuktra nakon suSenja coiéno se boli zeiom bron com | patrom U alot easy mogu se vikivat io rameni, obsno Bo wim djelovia protPROFILIRANJE mjestima gdje je nanos krade nei ij. Ele alan ragu kista posticiGete 34 obradujete odmah nakon nanosenja. Za pravilne memento koriste se raziite okrugle gabione, Njima se kao kotacicem pre- de po masi, ai tek nakon Sto $@ nesto 0Osu Bia, tako da ge ne lijepi. Ovakve éablone mo ete | sami napravit iz okruglog komada ive ‘sre iverice izbusts pu, provugele (20 dr3kui po obodu kotatiés zaliepite ebrastu i profiranu gumu za obuéu. Spoj va mora biti S10 preciznij tako da se ne orimjecuje na ctisku sSAMOVAx MASA ZA PROFIURANIE Jako vobiajen material kreda i ttkalorjet maleprodaj. Stoge emo pri ko se prodej 1172 SAM premili masu za profliranje koju Gete sami le ko pripremiti od gotove u svako} Isprobali smo kombina urutraénje radove (proizvodi Zagreba) | drvofks K: i Zagrebs) mnogo quite nego 3 tako da Se jedva miega, @ zalim razrijedi ci votiksom, Da bste lake radi, masa bi trebala biti nesto guééa od krede i tutkal, ZAOBUEN! PROFIL. NA CETVRTASTO} LETVIC! U profesionalrim radionicama okvira masa se nanosi u tankom sloju na profilale let Naravno, 2a to je potrebna poveéa glodalica koja se velo ejetko nade u semovskim radi ia koji se mogu nad favaorici boja i lako iu plastofia ext Signoplast jal GS (proizv Plasto se umijede pige u uputama, 1a koji Sak i bez glodalce ne ideje da naprave vastte pro filrane levice za okvire predlazemo da izreiu nekoliko Sablor na i da u vige debljn slojeve nanesu masu na obiénu letvcu Getvtastog presjeka u kojoj je samo upilien jedan poliuor. U ovom sliGaju nénos mage mode bil debeo i do desetak miimetara, Precriaite presjek letvice na papi oko nj rofl koji Zelite dobii, 3 zatim pro cama, Zalo on Zale odustat 0 ga Stor izmadu Zeljenog profla | svarnog presje ka letvica podijelite na dha il tri manja profile tako da im je najveca medusobna ucaljenost 2 do 3 mm. Pri profil na letvci moze bit bli jer €2 se nanosti posebno pripremije rim materijalom. Prema ovim crtedima izredite Sabione, Mi ‘mo kort aluminijski fim debline 0,8 mmRijetka otopina tutkala sprijetit ce 7 _odvajanje mase od drva Bududl da Tw samoj masi ima tutkala, ne bojte se, masa ¢e se prihvatit, ali da biste bil sigur- ni da niste previdjeli neko mjesto na letvici uno praéine, utiljajte tutkalo kistom. 8 Prenijena letvicu nite na vod Ticu sa giljcima, 8x2 piprame su gotove pa motete Zamijesati masu. U kantu 8 priprem- Ijenimtutkalom (1:2) dodavajte lagano kre- du, Posilje svakog dodavanja, masu dobro Imijedate.Ked postignete gustinu poput ove.na slic, masa je gotova. 10 rostzvien Salona utite mass. Dovoljno je tek toliko mase da prekrije dio letvice koja se vidi u éabloni. Seblonu s masom gurajte | 11 Sires grt ees 's nepravilno ispiljenim profilom. 12. Sign do atone m ojo jo priéwscen lim tarezanim prof lom obiltje masu. Radite palivo, jer ca aman Suviu masu nakuplen po ri 13. bovima skinitelopaticom. 414 shurlimitpenctad nse masa 0 fatlone. Bud da se'na tal natin sabo™ rene oes cori ems reverts me 15 pe tbe ge eto ae ‘Ako izradujete vece serije bit ce tole de da radite sa sastavijenom tcicnom, 4G SO masu nanesoteKistom, a tim je istapkate dobit éote vrlo zanimfjive tragove Koji ée doci do punog irazaja tek kad letvicu povréinski zaétitite 417 ston suteniasvak slo obrsite ‘urpijom. 18 Posebu pain obratite rubov. ‘TKO PROIZVOD! KREDU? Tutkalo ili tehnigku Zelatinu mozemo povremeno pit prodavaonicama jai lakova, a kredu u Rudniku kaolina i kaleita, Kamnik, Medvedova 25, 061/881-911" 1 RO Indus {COUR Pretzvodia tale procvode Ldko LeSée. U Rudniles kaolina i kalcita kealcjev karbonat melje se i sije na raz- 1ne finoée, a masi za profilranje odgova- ta jedino ona} najfiniji odnosno od 60 mikrona. Tona krede stoji 5000 dinara, ‘¢ mode se kupovati | na Ki kg), dakako, samo. u Rudni ‘ékom Ledéu proizvode supermikrokaleit, t), keleijev karbonat mijeven éak ne 15, seona, Kilogram sop 85 dca cit je mijeven na 40 mikrona, a 0 | treda od 120 mizona, Tmo mo 40 kup na malo samo u Ligkom Leééu, a vece kolicine proizvo- at lporte potion pe Som wo Pyododajutrkoviprjeveza. Jot fn bolonjsku kredu povremeno uvozi je i Zagreb, Berisiavi na: kreda kojom smo Sk pisali po ploti nije po sasta u nije vu telojev warbonat. i eva tt. Osnomi_nosivi nanos, koji Ge dat Zaabhenja abi preted 4 diel ple stofla, 2/3 debline 2 dela fine pi- ijevine 1 15 diela vode. Pijevin prethodno prosjetefrim sitom. Letvicu tanko namadita a a na nju Zicom nanesite gust masu, Kada prekrijete cijelu povrdin obikujie je Eablonom s najmanjim profiom. Naken su- eae een earns 2apinjai pr i ‘eres thine teal seo sole dodaje se pilevina. Mi smo pri radu lebicu i Sablonu pridrZeval rukom, a ako iradujte vise komada bit bolje napravit vediicu za Sabionu koja Ce ki- 2ii po pouty na letvil@ letvicu pritegrite izmedu dvaju Kinova. ‘SAM: 1173PROFILIRANJE da svaba bude malo veca od reer Prije nego sto nanesete nie esate iter 22 123. sono se Irapav, pa ga pre noveg shoja obrsite Crore Povréinska zaatita ‘suai s Racionicom ‘ite wan Uae cages, 1174 SAM Sun roncovs 3 a ee eee i vobiéa} ona loeda Ako Jo snose plestofla | ‘Yofiksa rijetka, debiji ce se stojevi razi Eat obtic Kad je cijela povréina premazanaZa novu generaciju Samovaca Uskoro slavimo desetu godisnjicu izlazenja »Samac, _ Razloga za slavije Jemnogo, a ponajprije Ginjenica da smo tokom svih ovih godina uspjeli dokazati da odakle pocet gotovo nema tog Minw posla kog se ne moze svatko prihvatiti. Naravno, vige ili manje uspjesno. Osim toga uspjeli smo vas okupiti u »pokret samovaca« koji svakim danom postaje sve brojniji i popularniji. otekujete da Gete iz ovog lanka _nauciti neSto vrio struéno, onda prestanite vec »oformljenim« samovcima, vec onima koji to pokuSavaju postati, a zasad imaju samo dobru volju i mnogo smisla za praktiéno, ali_ im nedostaje ono neéto, dakako, . _ osim skupih usluga majstora, &to bi konaéno prevagnulo da postanu samovci ~ odakle krenuti.> Pa, krenimo otpoéetka, tj. odsunutrasnjeg uredenja kuce ili § stana. Upoznat Cemo vas s alatima koji ce vam trebati pri 'S licenju i lijeplienju tapeta na zidove. Nase trziste nudi 2 prilican izbor. raznih boja i tapeta, pa Ge nase upute @ sadrzavati samo opce smiernice za rad. Ako jos proucite upute uz svaki pojedini proizvod, imat Cete sve Sto je © potrebno. ALATI ZA RAD Znamo pojedince koji su majstori za improvizacijy i prilagodavanjo — to vam je onaj tip ludi koji su u_stanju bojom fzvuci jedan centimetar siroku, prekrasnu, istu iniju koristeéi kist sirok deset con: timetaral Na Zolost, vecina nas nije takva. To se posebno odnosi na one. koji su Pravi poéetnici u nekom poslu. Za njih i 2a sve one prosjeéne, upotreba odgova- rajuéeg alata za rad rudi najbolji put do uspjeha. Brcje donosimo spisak alata opreme trebnih za unutraénje uredenje stana ili ue. Vanjska skela nije mjesto na kojem biste poéeli uéiti kako se boj, pa ce vanj- ski radovi morati malo pricekat. Vi cete se mozda sjetiti joS nekin alata koji bi am mogii trebati ili koji bi mogl bith z0- mjena za ove —' no ovaj spisak pred- stavja ono éto je prijeko potrebno, a mo- Ze stati u »pokretnux kutju, Ne morate odmah nabaviati sve sto je ‘ovdje nabrojeno. Neki alatii oprema se mogu posuditi od susjeda i prijatelja, a resto modda vet imate u kuti (vidi cr- tei). Siroka éetka za lijeplienje tapeta na - id, 2. metalno ravnalo. 5. Visak. 4. Du- gacke Skare. 5. Olovka. 6. riba vera asap na 8 Valiak a valjanje rubova tapeta. 5, Sete od 3,'3 18 cm Sin ‘stitnik ri . Ua i ira KAKVU BOJU UPOTRUEBITI? Na ovb pitanje je malo teze dati opée- nit odgovor koji bi zadovaljo sve. Triste nam stalno nudi nove proizvode i pri tom se naravno ‘vidi da su boii i kvalitet, 2 to znaci da su oni paijaéni zastajeli | ‘nezanimlvi. U evakom sluéaju poéotnik e se prt izboru boje naciu prileno) ne- doumici. LakSe ée biti ako zanomarimo sve one bombastiéne reklamne hvalos- pieve koji se odnose na ovaj i onaj pro- fzvod. Premda danas postoje boje koje mo- ‘emo koristt za sve povrsine, za unutr 3 njske radove, mnogi su sklor j- 2a unutraénje bojenje diva iMetele kore boje koje oe, da vig! sie), Za rayne povisine kao Sto su zidovi \stopovi prviadava mijn doje baja mat Eoje, Ze, poshedna premaz kop Go tna viol | Holo 29 nat pox nat tragovi povlagenja kistom, preporu- dijo 20 boja na bec! akin stole ne bazi poluretana, koja se nanosi u dva i vie slojeva preko temelinog sloja, Na nove ii na ostrugene drvene i metalne Povréine, te se boje nanose tek kada je Povrsina’ premazana temelinom bojom. Seki nanegenisloj treba prije nanoSenja sljedeceg pazlivo obrusiti brusnim papi- rom. Pa ipak, za pocetnika ova tradicionalna wat boje ina | svoj nedawltata’ De bt posao bio valiano obaviien potrebno je vremena, jer se boja sporo. susi (otrebno joj je’ oko 24 sata da otvedne), mnogi ne podnose njen miris, da i ne spominjemo opasnost od tragova cure- nja, kaplica i sino, Nejbliza tradicional- nim bojama ze unutrasnje uredenje bile bi boja na bazi alkidnin emola koja se panes! u samo jechom sloj. Nien os an sjaj je usporediv se sjajem koji daju tradicionalne tekuée ujne boje, noma bo- jazi od pojevijvanje keplica i curenja, al fp neste mato osjetiva na tagove kita svakom shiéaju je povoliija za amato- to, jer nema bojazni od toge da cete Zapiljati cijelu kucu. Za nju takoder treba vremena da se osusi, ali nije potreban temelji sloj. PRIPREME ZA LICENIE DRVA ‘Ako je postojeée boja jo8 u dobrom stanju, Sobro je operte ds nj oda nite masnoéu | praginu i zatim jo obrusito fei bruarim paprom. Ako 60 pak boje Nut treba Ju skinut, To 30 moze ura luz pomoé kemijskog sredstva za skida- ‘je boje, prema uputama proizvodacs i 1. pomoéu letlampe i lopatice ze skid: nije oj, Treba rac cdozdo prema go- re. Plamen let-lampe ne smijete zadr¥ vati predugo na istom mjestu, veé ga tre- baa staino pomicatl. Drugom rukom lope- tom sladape boju tim s0 ona odgne (napuhne); 2. nakupine boje treba skidati strugallkom, takoder uz prethodno zagri- javanje let-lampom: 3. nakon toga sljedi ‘gbrada povriine brusnim papirom; 4. Gvorove u drvetu i mjests ne kojime iz diva izbja smola treba premazatl Sole- com, PRIPREMA ZA BOJENJE ZIDOVA Tamo gdje je zidna boja , treba je samo oprati slabom otopinom = Gilaékog sapuna odozdo prema gore. Nakon toga zid ostavimo da se dobro i ji tada treba po- ede natin: 1, lopatcom ‘ostrugati mjesta koja se ljuéte sve do 2erevh rubove; 2. obrusilrubove of §tenog mjesta kako bismo izjednaéi pri inlez § olustonog na neolusteno. Ako jo Povisina braénasta ‘reba pre nenosonja je zid premazati osnovnim premazom ‘mpregnacijom; 3, ako su na Zbuki pu- koting,lopaticom zerezite pukotinu i izdu- bite je tako da na dau bude dira nego ‘na povrsini. Zatim pukotinu navlazie | is- Punto nekim sredstvom za zapunjavarj, je na primjer plastofil; 4. zagla- dite lopaticom, ostavite de se osuil te ‘obrusite. “SAM 1177 >.> KAKO UPOTREBLIAVATI KIST Veino je kako drzte kist u ruci, jer nje- govim pravilnim dréanjom izbjegavate da am se ruka previSe umori i ujedno po- sfzeto ep zgled powsine koju bofte drdite kao na crtezu 1 zglob e slobodan i moc éete éiniti po- 3 koe rukom u svekom smjeru jodnakom 8 lekotom. Ako su dlatice Kista pr razme- zivanju boje ovako melo savijene 0 povr- Bin 2) boja Ge toéi proma vrhu isa i lakSe Cote kontrolirati njeno razma- Zivanje. Kolidina boje koju ste zahvetilki- stom prvo se nanosi na powsinu u jed roc peek tier po ko ine boje prelazite kistom po povréini koju ste vet pros, ali sada u ukrstenom smjeru — to se zapravo zove razmaziva- eee bbude jednoliéno rasporedena po povrsi- ‘ni. Dok ga ne koristte, kist odlozite na precku postavijony proto posude za bo- KAKO UPOTREBLIAVATI VALIAK aig el ee Yok prong Bren fol opoveee ara te oath tragow kao kod Het, 2 eer bretane valika pri zavrénim potezima nije tolko bitan, tu 96 moze pogrjesiti narodito na 1178 SAM krajevima jpoyréine koju bojimo. Za krajeve povrsine treba prvo. obo} stom, Zain valor, Proosals pov tmotsmo obo krecutl valhom u blo ko- jm amjerovima, da bismo poshechje po- tezo vukli sve u istom emer K USPJEHU Bojenje Ge biti uspjesno poénete li od vtha ka dru. To je opée pravilo — sto je sasvim odito ako se spite kojim bi pputem boja prirodno tokla. Tog se pravila morate pridréavati bez obzira na to da i sama Zelite vrata osvjeztijednim slojem nove boje, ili temeljto urediticijelu pro- storju Kad smo veé kod vrata, ako se radio vratima ravne povréine, trebate poteti od ‘gornjih uglova i prema doje i koso u sek- Gijama. Boju nanosite vertikalnim potezi- makita, zat Ju rezmazute horizontal im biste je na kraju defi- nitio. izgladl verikalim edozdo prema gore. Trebato raciti do- voljno brzo da se ne stvore vidlive gra- nice izmedu pojedinin obradenih dijlova. ‘Ako bojite zidove sobe fi neke druge prostorije, potnite sa stropom i zatim pri- Jedite na zidove. I kod ovog posla trebate ‘aditi odozgo prema dolje, kao Sto smo to opisal u prethodnom dijelu koji se od- nosio na vrata. Ako kompletno uredu) neky prostoru,neprio Cote ot do- Ye, ok zat prozore i vata. Na baju bojnie i lkrene crvoni lebvice pot Sto tek na kraju? Dok prem: letvice na kistu Ge vam se nekupti pahulice pratine, Koma ke | stare boo sa zie, kao | da 8 tepiha. Ako posije toga bojite vrata i prozore, sve éete to lijepo naslagati ne drvenu povriinu visokog sjeja, 2 vito si- guno ne Zelite, zar ne? Bojorje wate s udubjonima i prozors + progradame | proSageme zabtjove red 0POSTAVUANJE TAPETA Podloga za lijepjenje tapeta mora biti pomotu detke (1) i poviedit prema dole. Zista i suha. To znaci de treba skinuti ste Komade tapete koji se ne daju skinuti na taj natin, treba skinuti pomotu lopatice za struganje (2). Pr liieplienju tapeta na ‘ebojene zidove, zidove treba prethodno dobro oprati, a ako su bili obojeni ulinom ojom obrusiti brusnim papirom. = odredenom redosijedu, jer Gete tako fj soot bao ev tive. é Na ertezu 1 vidimo prozor s prete- gas oj ima vie stable, Redosjed jenja takvog prozora je sliedeti: 1. upustone kosine preaga i okvira; 2. pre Gage; 3. horizontalni dijelovi okvira; 4 ‘vertikalni dijelovi okvira I rubovi; 5. nepo- miéni dio prozorskog okvira Redoslied kod vrata s udubljenjima na crtezu 2 bio bi sijededi: 1. upustene ko- Sine udublienja na vratima: 2. povréine Uudubjenja; 3. srednja vertkala; 4. izbo- ane honzontaine povrdine; 5.rubne ver- tikaine plohe; 6. rubovi; 7. okvir Prije bo- ienja ¢ vrata troba skinuti kvak jek_posijednie vati vrata dok bojite. ‘Ako Zelite zaititt etaklo il zid dok bo- jite okvire vrata i prozora, koristite Stitrik (ented 3). Ljepilo za tapete — koje poneki zow hols, premda je vijeme provnie Ijepila od brana i vode daleko za nama =" valja ramomjerno razmazati. Tapetu Seapsaricree tako 39 njen rub bude poravnat s rubom stola. Ljepilo nenesite na sredinu i'razmazujte ga pokretima kao na crtezu ‘pomiéuci tapetu do drugog ruba stole a'faze 3 i 4. Keda je lieplio naneseno, ‘tapetu treba previnuti kako je prikazano ‘na istom ertezu, ostaviti krace vrijeme se ljepilo upije u tapetu. Oveko previnutu ‘tapetu Como lekSe odnijeti do mjesta ne zidu gdje Como je zaljepi Zidovi su rijetko savréeno vertikaln | kvadratri, zato prije stavijanja prve tape- te treba na zidu oznatiti vertkalnu linju oristet\ visak, i tapetu zaliepiti uz tu komen () Coton za lapels sationemo je u brid na stropu i u brid kuta sa su- Siecrim zdom, pledinom shar ozned ‘mo linju rezanja, zatini tapetu melo | Emo de se ocvoy od podioge | odreie- ‘mo videk tapete. , Ako okvii prozora imaju ispuste (5), ta- ppetu treba zaliopiti prvo na ispust pa dio stavijati tapote i na strop, tada najprije Stawlomo tpste na rjege, a zat ne 2. dove. Pri postavijanju tapete na_strop ‘smotajte ju u harmoniku i podrz valjkom. Postepeno ju odmotavalte | Get kom utiskujte na stop. Zelimo vam us- pjeht 3 Pint igi ee fled SAM 1179