IAKOV KARMELIC
U_ svojoj blizini pozdravijamo druge jude
lime izriéemo simpatije, prijateljstvo, odanost ili
th kretnji popraéamo pozdravnim izrekama.
U_ narogite pozdrave spada pozdravijanje
tedova na moru (topovskim hicem, zastavom,
ijonom a napose sirenom).
Englezi su u doba svoje previasti na moru
tahtijevali od stranog broda pozdrav, ali ga nisu
uvracali. Radi toga su se Sesto dogadali sukobi,
Ioji suse znali i krvavo zavr8iti, kako je to bio
shéaj 1652. godine izmedu Engleske i Holandi-
ie
Francuski zapovjednik de Tourville, plo-
ei 2. lipnja 1688. godine sa tri broda kakvih
) milja daleko od Alzira, sastade dva ratna
{panjolska broda, od kojih se jedan zvao »Capi-
fnor, a drugi »San Jeronimo«. Francuz zaiska
of Spanjolca pozdrav, ali ga Spanjolci ne dado-
&, I nastade bitka. Pucalo se o8tro iz topova.
foslije debelog jednog sata paljbe »San Jero-
timos spusti zastavu, ali »Capitano« nastavi jos
tia sata da se brani protiv onih triju brodova.
fad mu se sruSio glavni jarbol, te kad su se
ojavile i druge havarije, spusti i on svoju zas-
tau. Tada su pobijedeni pozdravili s devet hi-
fica iz topa francusku zastavu, a gospodin de
Tourville, koji je bio ranjen, uzvrati im svaki
titac zasebno, »jer su Francuska i Spanija bile
umiru!«!
U tadasnje doba brod na kojemu je zapo-
vijedao Gasnik viseg ranga, nije bio duzan uz
wa¢ati jednak broj hitaca brodu na kojem je
mpovijedao éasnik nigeg ranga. Isto tako je
pstojala gradulacija driava, prema kojoj je
trod veée dréave imao pravo da bude pozdrav-
jen vecim brojem hitaca bez obzira na rang sa-
moga broda ili njegova zapovjednika.
»...Putujuci, susretali bismo nage brodove
tubrovaéke, peljeSke i rijevke plovidbe. Najvise
i a bilo Loginjana. To su bili sretni
ada smo izmjenjivali pozdrave zastava-
ma ili, ako smo prolazili blizu jedan drugoga,
negafonom. Svi smo se mi kapetani poznavali
nedu sobom, pa smo obiéno pitali za pravac
puutovanja i kako je na brodu.
S parom se rodio »fi8¢«, (sirena) pa bi bro-
covi_mimoilazeci se, jo8 vise se »stisnulic (to
jenjihova pozdravna kretnja), »zafi8cali« tri duga
ijedan kratki, Drugi brod odzdravlja isto sa tri
drga i jednim kratkim i onda opet po jedan
ratki (to su njihove pozdravne poruke). A um-
sto megafonom, Ijudi s brodova, izmjenjuju
joruke preko VHF radiouredaja i magu ruka-
m.
»NASE MORE® broj 34/87
YU ISSN 0649 — 6255
NASE MORE 34 (3—4) 175 (1987)
Pozdravijanje na moru-tradicija koja izumire?
Pri susretu trgovatkog i broda ratne morna-
rice, prvi pozdravlja jednokratnim spustanjem
zastave na zastavnom koplju a ratni brod moze
pozdraviti zastavom odgovarajuéi na takav poz-
drav.
Najdirljivije pozdravijanje sirenom je poz-
drav rodnom kraju, u kome se pozdravijaju bro-
dovi i Ijudi na njemu s mijeStanima, najdra-
Zima.
»...Iz iskonske povezanosti, meduovisnosti
i uvjetovanosti Zivota i mora, nastala je i jedna
naga pomorska tradicija. Ne poznaju je ni pro-
slavijeni ni moéniji pomorski narodi. Nju je mo-
gla oblikovati samo dua koja se rodila za Iju-
bav, i more, kojem smo dali svoje zanose i oznof
jena uzglavija.<®
U svojim »Jedrenjacimax M. Kolin u_priti
1jeska Penelopae pige: »...kad »Kraljica Ma-
« u cik zore prolazi koréulanskim kanalom,
te noéi gospoda Mara ne spava, nego éeka da
se pomole svjetia na jarbolima nageg najveceg
putniékog parobroda. I veé oko ¢etiri sata iz
jutra, ona razvija veliku jugoslavensku zastavu
i otvara Sirom prozor svoje sobe, pa masuci s
njeg bijelom maramom pozdravlja svog harnog
sina. ..«
Mama bi prva éula kako trubi i slala me
staroj noni, zajedno smo se penjali na »ufite,
»s visega« mahali slancunome i gledali daleko-
zorom njezinog sina kapitana kako ponosno poz-
dravija, svetano blistajuéi u_uniformi.
To je kapetanski pozdrav zaviéaju, svijetu
koji je nekada svoje nade i o’ekivanja gledao
po daljinama. Pozdrav krovovima na kojima po-
Givaju misli i koji im kligu u daljinama. To je
ujedno pozdrav u potast morskih vukova, sta-
rih kapetana.«t
Na zvuk sirene s broda odzivaju se zvona
Gospe Pomoénice na PeljeScu i Gospe od Dana-
¢a u Dubrovniku, pale se i gase svijece u kame-
nim ku¢ama_bokeljskih naselja, uz kostrensku
obalu, u Bolu se penju na lanternu, posvuda
po &kojima mage se bijelim tkaninama, tréi
na obalu, plovi éamcima prema brodu. A s bro-
da, dok sirena para uSi, iz megafona se Cuju
topli pozdravi, mage sa zastavama signalnog ko-
deksa, ispaljuju rakete. Svima srca kucaju uz-
budeno a suze teku obrazima: ponos i ¢eynja
se sukobljavaju. Zaustavlja se natas Vrijeme,
jer postalo je — Sada, a daljine i Prostor posta.
ju — Ovdje. Prekidaju tezaci kopanje i taruéi
zoj s izboranog éela, naprezu ofi da po manov-
ri prepoznaju kapitana.
Jo8 danima ¢e se pritati »kako je blizu pasd
i trubiol«
175Ali oduvijek je bilo onih kojima sol ne gréi
lica, Koji su protiv ovakvog pozdravijanja. Zar
i jedna nezgoda, prilikom tog pozdravljanja, nije
dovoljno upozorenje za svih? — glasno pitaju.
Zar, danas, kada se struénjaci svih profila trude
da ‘brojnim perfomansama postignu uStede u
plovidbi, nije suludo skretati s rute, smanjivati
brzinu, uplovijavati u uske kanale, bacati »du-
niée i »fi8éanjeme uznemiravati_ turiste?
Danas, kada je promet u nagim kanalima
frekventan (amci, gliseri, kabotazni brodo
wind-surferi i kupati), kad su u strukturi pr
jevoza tereta oni opasni sve vise zastupljeni i
moguénost od zagadenja realna, kad su gaz i
duzina brodova poveéani a time i manevarske
sposobnosti smanjene, kad u trenucima pozdrav-
Ijanja viadaju vise emocije nego razum — onda
su se, uotavaju oni, nagomilali mnogobrojni ri-
ici i odrzavanje ove tradicije znaéilo bi, zapra-
vo, samo odréavanje ustaljenog oblika djelova-
nja, Sto Gini tradiciju, samu po sebi, u uzem
smislu — negativnom.
Cini se da se ovdje suprotstavlja tradicija
i romantika sa surovim tehnitkim napretkom.
Osnovno, pozitivno znatenje tradicije u kul-
turi Ijudskih zajednice nije potrebno_ isticati
Medutim, ako analiziramo osnovne znatajke
mantike vidimo da su to, medu ostalima,
prema racionalnom i isticanje snage Ij
emocija nasuprot razumu. Zato je pravo pitang
mozemo li danas brodovima, koji su postali
renilo (tehniékih) struka i problema, uspravij
romantiéarski?
Na kopnu Ijudi se medusobno pozdrav
sve manje, brodovi na moru pozdravijaju se s
rjede, pozdravijanje pri susretu treovackog
ratnog broda samo je akt kurtoazije.
za more, sve je
Ijanja svog rodnog kraja, sve je vise rizika i sf
je vise pomoraca koje nitko ne nalazi u Sapai
mora i kliktaju galeba.
Da li ée ova rijetka tradicija izumrijeti
romantitni tradicionalisti biti bijele vrane
plavom moru?
BILJESKE:
1 Rare Popadié: »Pregled povijesti pomorst
Zagreb, 1932. str. 234 — 235.
Marcelo Kolin: »Jedrenjaci« Zagreb, 1935.
» Ivo Mileta: »Prometeji naseg pomorstvac @
benik, 1979. str. 41 — 45,
#Tbidem
HEAD OFFICE LONDON,
Stone House,
Bishopsgate,
London EC2M 435
Telephone O1 247 5240
Telex 8814055,
Telegrams Angloyugo London
General Agents in Great Britain for Yugoslav
Shipowners. Port Agents in London and Li-
verpool.
Members of the Baltic Mercantile and Shipping
Exchange London and the Baltic and Inter-
national Maritime Conference.
Anglo Yugoslav
Shipping Company Limited
London — Liverpool
BRANCH OFFICE LIVERPOOL
Corn Exchange Building
Fenwick Strect,
Liverpool 12 YTS.
Telephone 51 236 5068
Telex 627308
Telegrams Angloyugo Liverpoo
Chartering Brokers and Liner
Agents World Wide.
Ship sale and purchase Brokers.
Freight Forwarders World Wide and Air
Brokers.
Bunkering Agents World Wide.
Marketing
176
-NASE MOREs bro} 34/87