Civilni Aktivizam Studenata Diplomskih Studija Društvenih Fakulteta PDF

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za sociologiju
DIPLOMSKI RAD
Civilni aktivizam studenata diplomskih studija društvenih fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
Studentica: Blanka Magdić
Mentorica: dr. sc. Jasmina Božić, doc.
Komentor: dr. sc. Krešimir Kufrin, izv. prof.
Zagreb, veljača 2015.

SADRŽAJ
1. UVOD - Civilno društvo i građanski aktivizam ................................................................. 2

2. TEORIJSKO-KONCEPTUALNI OKVIR ISTRAŽIVANJA ............................................ 4
2.1. Definicija civilnog aktivizma ............................................................................. ....….4
2.2. Tipologije civilnog aktivizma ...................................................................................... 5
2.3. Civilno društvo i aktivizam u Hrvatskoj...................................................................... 9
2.3.1. Civilni aktivizam i mladi u Hrvatskoj .................................................................... 11
2.3.1. Specifičnosti studentske populacije ...................................................................... 12
2.4. Civilno društvo i visoko obrazovanje ........................................................................ 14
3. CILJEVI I SVRHA ISTRAŽIVANJA.............................................................................. 16
4. KONCEPTUALNA SHEMA ........................................................................................... 16
5. HIPOTEZE ....................................................................................................................... 18
6. METODOLOGIJA ........................................................................................................... 20
6.1. Uzorak i način prikupljanja podataka ........................................................................ 20
6.2. Instrument – varijable i način operacionalizacije ...................................................... 21
7. REZULTATI I RASPRAVA ............................................................................................ 24
7.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika ................................................................. 24
7.2. Obilježja civilnog angažmana studenata društvenih studija .......................................... 26
7.3. Provjera hipoteza ........................................................................................................... 35
7.4. Razlozi volontiranja ...................................................................................................... 43
7.5. Razlozi neuključenosti u volontiranje .......................................................................... 47
7.6. Fakultetsko okružje....................................................................................................... 52
8. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 52
9. POPIS LITERATURE ...................................................................................................... 58
PRILOZI................................................................................................................................... 61
SAŽETAK ................................................................................................................................ 78
1
1. UVOD - Civilno društvo i građanski aktivizam
Civilno se društvo u javnosti vrlo često ističe kao važna komponenta u funkcioniranju
modernog demokratskog društva, a uključenost građana u relevantne društveno-političke
procese u vidu tzv. građanskog aktivizma smatra se ključnim indikatorom vitalne demokracije.
Civilno društvo je, općenito govoreći, sfera društvene interakcije između države, tržišta i
obitelji u kojem građani imaju aktivnu ulogu i putem koje oblikuju društvo. Upotreba toga
pojma posljednjih se nekoliko desetljeća značajno proširila u društvenim znanostima, posebice
u sociologiji i politologiji, dok sama ideja civilnog društva ima dugu tradiciju u zapadnoj
političkoj misli te je proizvod specifičnog povijesnog razvoja i društveno-političkih prilika
(Seligman, 1992).
Svojevrsni začetak ideje civilnog društva nalazimo već kod Aristotela koji govori o
politike koinonia pod čime podrazumijeva javnu etičko-političku zajednicu slobodnih jednakih
građana pod zakonski definiranim sustavom pravila (Cohen i Arato, 1992:84). Aristotelova
politike koinonia nije dopuštala razlikovanje između države i društva. Ta koinonia (hrv.
društvo, zajednica) bila je jedna od mnogih zajednica, ali je ujedno predstavljala i sveobuhvatni
društveni sustav. Ona je predstavljala jedinstveni kolektiv, ujedinjenu organizaciju sa skupom
ciljeva koji proizlaze iz zajedničkog ethosa (Cohen i Arato, 1992:85). Kasnije se razumijevanje
odnosa države i društva te značenje civilnoga društva mijenjalo kroz povijest, a na razvoj
moderne ideje civilnog društva značajan je utjecaj imao francuski mislilac Alexis de
Tocqueville. On razlikuje civilno društvo, političko društvo i državu. Civilno društvo definira
kao društvena udruženja koja presijecaju klasne odnose, poput susjedskih grupa, mreža
uzajamne pomoći ili lokalnih struktura koje pružaju kolektivne usluge, ono je posrednik između
države i građana, čuva građane od pretjeranog širenja moći države, od rizika administrativne
centralizacije i despotizma. S druge strane, političko društvo se odnosi na prostor u kojem se
odvija obrana autonomije pojedinih skupina i artikuliraju se sukobi među njima i u kojem se
javljaju rasprave oko kolektivnih izbora (Cohen i Arato, 1992:38). Pritom se civilno i političko
društvo, prema Tocquevilleu, ne mogu reducirati jedno na drugo.
Danas se civilno i političko društvo isprepliću i u mnogim je slučajevima teško te dvije
sfere razlikovati. Osim što ima ulogu zaštite od moći države, civilno društvo sve češće
preuzima i javne usluge koje država prestaje ili više ne uspijeva pružati i svojevrsni je korektiv
državnim institucijama, osobito kada su one slabe i nedjelotvorne. Takve društvene promjene
stavljaju pred građane i civilno društvo velik izazov. To je naročito vidljivo u aktualnom
društvenom kontekstu gospodarske recesije u kojem se dio socijalnih usluga sve više prebacuje
2
na građane i u kojem civilno društvo sve više ima ulogu stvaranja mreža solidarnosti među
građanima.
Uzimajući u obzir ulogu aktivizma građana u suvremenim društvima kao i nastojanja
suvremenih sveučilišta oko povezivanja s lokalnom zajednicom i gospodarskom sferom preko
civilnog sektora, oslanjajući se na postojeća istraživanja volontiranja i civilnog angažmana u
Hrvatskoj i svijetu, cilj je ovoga rada istražiti karakteristike građanskog aktivizma studenata
društvenih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ispitati ozračje na fakultetima u pogledu civilnog
angažmana.
3
2. TEORIJSKO-KONCEPTUALNI OKVIR ISTRAŽIVANJA
U ovom ćemo dijelu definirati predmet mjerenja i osnovne koncepte rada te dati kratki
prikaz tipologija civilnog aktivizma koje se koriste u recentnim istraživanjima. Osvrnut ćemo
se na značajke civilnog društva i aktivizma u Hrvatskoj kao i na istraživanja koja su dosad kod
nas provedena, a koja se tiču pojedinih oblika građanske participacije i stavova o civilnom
sektoru. Obratit ćemo posebnu pozornost na položaj mladih u Hrvatskoj i pitanje njihovog
društvenog angažmana kao i na temu odnosa civilnog sektora i visokog obrazovanja.
2.1. Definicija civilnog aktivizma
U literaturi postoji velik broj definicija civilnog društva koje ističu njegove različite
aspekte. Iako postoje brojna neslaganja, većini definicija je zajedničko da uključuju različite
organizacije civilnog društva koje se nazivaju dobrovoljačkim, neovisnim, neprofitnim,
nevladinim sektorom, a kojima je zajednička osnova sloboda udruživanja i djelovanje za opće
dobro (Bežovan, 2005:17). Prema Barberu (1998) civilno društvo je slobodno područje
udruživanja te ima posredničku ulogu između pojedinca i države (Bežovan, 2005:16).
Uz civilno društvo obično se veže i pojam građanskog ili civilnog aktivizma1 koji
podrazumijeva društvene norme, organizacije i djelovanja koja omogućuju veću uključenost
građana u javne politike i donošenje odluka. To uključuje pristup građanskim udrugama,
sudjelovanje u medijima i sredstva za sudjelovanje u građanskim aktivnostima kao što su
nenasilne demonstracije ili peticije. Građanski je aktivizam važan kako bi se osiguralo da javne
institucije funkcioniraju na odgovoran i transparentan način, uz mogućnost zastupljenosti i
sudjelovanja svih građana, što je za zdravo demokratsko društvo neophodno.
Iz navedene je definicije vidljivo je da pojam građanskog aktivizma uključuje širok
raspon djelovanja i ponašanja koja nadilaze aktivnost i članstvo u udrugama civilnog društva,
to jest on se odnosi ponajprije na ponašanje pojedinaca koje je velikim dijelom vezano uz
djelovanje civilnih udruga i organizacija, no može uključivati i individualne akcije nevezane za
bilo kakva udruženja. Osim toga, taj pojam može uključivati i različite oblike političkog
djelovanja poput članstva i volontiranja u političkim strankama te izborne aktivnosti.
Tu dolazimo do važnog pitanja s kojima se suočavaju istraživači koji se bave
problematikom građanskog aktivizma - pitanjem određenja pojma građanskog aktivizma,
odnosno koja sve ponašanja građanski aktivizam uključuje te kakav je odnos između
građanskog/civilnog i političkog aktivizma građana i srodnih pojmova poput civilne
1
http://www.indsocdev.org/civic-activism.html
4
uključenosti (civic envolvement), civilne participacije (civic participation) i civilnog
angažmana (civic engagement). Pojedini autori ove nazive koriste kao istoznačnice, kod nekih
autora postoje nijanse u značenjima, dok ih neki, kako ćemo vidjeti, međusobno jasno
razlikuju.2
2.2. Tipologije civilnog aktivizma

Pitanjem možemo li civilni aktivizam smatrati političkim ponašanjem ili je ono
apolitično bavili su se Jenkins i suradnici (2003). Autori razlikuju izbornu (electoral activity)
od političke aktivnosti građana. Svaka izborna aktivnost predstavlja ujedno i političku, no
potonja uključuje mnogo više od samog izbora političkih predstavnika. Civilna je pak
angažiranost velikim dijelom lišena političkih implikacija. Ona može biti vrlo politička, u
potpunosti nepolitička i bilo što između toga (Fiorina, 2002 u: Jenkins i sur., 2003). Autori
definiraju civilni aktivizam kao organiziranu dobrovoljnu aktivnost usredotočenu na rješavanje
problema i pomaganje drugima. Moguće je, tvrde autori, da se takva aktivnost u nekim
slučajevima podudara s političkom sferom, primjerice kada se ciljevi civilnih organizacija
poklapaju s političkim ciljevima, kada objekti aktivnosti uključuju javni sektor ili kada
organizacije eksplicitno koriste politička sredstva kako bi postigle svoje ciljeve (Jenkins i sur.
2003). Jenkins i suradnici, kako vidimo, u definiciju civilnog aktivizma ubrajaju samo
organiziranu dobrovoljnu aktivnost što isključuje posve individualizirana djelovanja građana
poput kontaktiranja javnih službenika i predstavnika vlasti, doniranja i slično, a koja sasvim
sigurno čine važne pokazatelje građanskog angažmana.
Upućujući kritiku Putnamovom širokom i ponešto nepreciznom poimanju civilnog
angažmana, Ekman i Amnå (2009) predlažu detaljnu tipologiju kojom bi se uklonile postojeće
konfuzije i neodređenosti oko samog pojma. U dosadašnjoj se literaturi o civilnom angažmanu
pod tim pojmom uglavnom podrazumijevalo glasovanje, članstvo u političkim strankama kao i
čitanje novina i raspravljanje o politici s članovima obitelji. Temeljna podjela koju navedeni
autori predlažu jest ona na manifestnu i latentnu političku participaciju te neparticipaciju koja
može biti aktivna i pasivna. Pod manifestnom participacijom smatraju formalnu političku
participaciju (glasovanje, kontaktiranje političkih predstavnika, doniranje političkim strankama
i sl.) te aktivizam (legalni i ilegalni). Civilna participacija predstavlja latentni oblik političke
participacije stoga što pretpostavlja angažiranost građana u društvu na različite načine koji nisu
formalno povezani s političkom domenom. Autori ističu kako to ne mora podrazumijevati da su
oni koji participiraju u politici nužno i aktivno civilno angažirani već smatraju da je to područje
2
U našem smo radu pojmove građanski/civilni aktivizam i civilni angažman uzeli kao istoznačnice.
5
koje je potrebno još empirijski ispitati. Ipak, mišljenja smo da pojedini oblici civilne
participacije iz navedene tipologije poput davanja u dobrotvorne svrhe, recikliranja,
dobrovoljnog rada za neku vjersku zajednicu (kao i neki drugi oblici civilne participacije koji
nisu navedeni u tipologiji) ne moraju ni na koji način biti politički motivirani ili povezani s
političkom sferom djelovanja te bi bilo bolje smatrati ih samostojnim oblikom društvenog
aktivizma, a ne tek pukim latentnim oblikom političke participacije. Unutar civilne participacije
Ekman i Amnå također razlikuju civilni angažman (civil engagement) i društvenu uključenost
(social involvement). Civilni angažman odnosi se na aktivnosti običnih građana koje su
usmjerene k tomu da utječu na društvene okolnosti koje su od važnosti za druge ljude (izvan
kruga obitelji i prijatelja), a uključuje primjerice volontiranje, davanje novca u dobrotvorne
svrhe i slično (Tablica 1). S druge strane, društvena uključenost se odnosi na zainteresiranost i
pozornost koju pojedinac pridaje društvenim i političkim pitanjima i na neki način prethodi bilo
kakvom civilnom ili političkom angažmanu. Autori primjećuju i da se, kao empirijski
fenomeni, uključenost i angažman različito mjere, uključenost pomoću varijabli koje se odnose
na interes ispitanika za društvena i politička pitanja i na percepciju ispitanika o važnosti
politike, dok se angažman mjeri samoiskazanim aktivnostima u sferi civilnog društva.
6
Neparticipacija (neuključenost) Civilna participacija (latentno-politička) Politička participaija (manifestna)
Aktivni oblik Pasivni oblik Društvena uključenost Civilni angažman Formalno politička Aktivizam (izvanparlamentarna
(antipolitički) (apolitički) (pozornost) (djelovanje) participacija politička participacija
Legalni protesti i Ilegalni protesti

akcije i akcije
Neglasovanje Neglasovanje Zanimanje za politiku Pisanje uredniku Glasovanje na Bojkotiranje, Građanski

i društvo izborima i buycotting ili neposluh
Aktivno izbjegavanje Percipiranje Davanje novca u referendumima politička
čitanja novina ili politike kao dobrotvorne svrhe potrošnja Politički
gledanja televizije nezanimljive i Namjerno motiviran napad
kada je riječ o nevažne Percipiranje politike Raspravljanje o politici neglasovanje ili Potpisivanje na imovinu
političkim pitanjima kao važne i društvenim pitanjima prazno glasovanje peticija
Individualni Politička pasivnost s prijateljima ili preko
oblici Odbijanje razgovora interneta Kontaktiranje Dijeljenje
o politici političkih političkih letaka
Čitanje novina i predstavnika ili
Percipiranje politike gledanje TV kada se javnih službenika
kao odbojne radi o političkim
pitanjima Kandidiranje za ili
7
Političko obnašanje javne
nezadovoljstvo Recikliranje dužnosti
Doniranje novca za Akcije

Namjerno nepolitički Nereflektirajući Pripadnost grupi s Volontiranje u području Članstvo u Uključenost u
političke stranke i građanskog
način života, npr. nepolitički životni društvenim ciljem socijalnog rada, npr. političkoj strnci, nove društvene
organizacije neposluha
hednoizam, stil pomaganje u skloništu organizaciji ili pokrete ili forume
konzumerizam Identificiranje s za žene ili pomaganje sindikatu
određenom beskućnicima Demontriranje, Sabotiranje ili
U ekstremnim ideologijom i/ili Djelovanje u stranci, sudjelovanje u opstruiranje
slučajevima: slučajna strankom Dobrotvorni rad ili rad organizaciji ili štrajkovima cesta i pruga
djela nepolitičkog u vjerskim zajednicama sindikatu prosvjedima i
nasilja (neredi) koja Životni stil povezan s (volonterski rad ili drugim Squatting
Kolektivni
su odraz frustracije, uključenošću: glazba, Djelovanje u posjećivanje akcijama (npr.
oblici
otuđenosti ili grupni identitet, organizacijama lokalne sastanaka) ulični festivali s Sudjelovanje u
socijalne isključenosti odjevanje itd. (npr. zajednice određenim nasilnim
veganstvo, desna političkim demontracijama
skinhead scena, lijeva programom)
anarho-punk scena) Nasilno
sukobljavanje s
Tablica 1. Tipologija oblika neparticipacije, civilne i političke participacije (Ekman i Amnå, 2009)
političkim
protivnicima ili
policijom
Nešto jednostavniju tipologiju nalazimo u istraživanju CIRCLE-a (The Center for
Information & Research on Civic Learning & Engagement) kojeg su Keeter i suradnici (2002)
proveli pod nazivom The Civic and Political Health of the Nation, a u kojem su na temelju
devetnaest indikatora mjerili civilni angažman građana Sjedinjenih američkih država. Ti se
indikatori kreću od glasovanja i potpisivanja peticija do volonterskih aktivnosti, a sam pojam
civilnog angažmana koriste kao krovni pojam unutar kojeg razlikuju civilne, izborne i političke
aktivnosti (Tablica 2).
Tablica 2. Tipologija civilnog angažmana (Keeter i sur. (2002))

CIVILNI ANGAŽMAN
Civilne aktivnosti Izborne aktivnosti Aktivnosti političkog glasa
Rješavanje problema u zajednici Registracija za glasovanje Kontaktiranje službenika

Volontiranje za nevladinu Glasovanje Kontaktiranje tiskanih medija
organizaciju
Uvjeravanje drugih Kontaktiranje elektronskih
Aktivno članstvo u medija
udruzi/organizaciji Nošenje bedževa, natpisa
Prosvjedovanje
Sudjelovanje u javnim Sudjelovanje u kampanji
okupljanjima, paradama i sl. Bojkotiranje proizvoda
Volontiranje za kandidata ili
Doniranje u dobrotvorne svrhe političku stranku Kupovanje proizvoda
Potpisivanje peticija
Canvassing3
Donekle sličnu tipologiju navedenoj koja je predložena u istraživanju CIRCLE-a

nalazimo i kod Pattie i suradnika (2003) koji su u svom istraživanju civilnog aktivizma
Citizenship and Civic Engagement: Attitudes and Behaviour in Britain primjenom faktorske
analize došli do tri dimenzije civilnog aktivizma koje su nazvali individualne aktivnosti,
kolektivne aktivnosti i aktivnosti tipa kontakata (Tablica 3).
Iako opseg ovog rada ne dopušta opširnije bavljenje tipologijom civilnog aktivizma, već
je iz ovog kratkog pregleda moguće uočiti širinu i kompleksnost koncepta civilnog aktivizma,
različitost kriterija prema kojima se oblici aktivizma mogu razvrstati, ali i utjecaj kulture
tipične oblike civilnog angažmana u nekom društvu.
3
Engleski pojam canvassing odnosi se na organizirano uspostavljanje izravnog kontakta s ciljanom skupinom
(npr. s biračima tijekom političke kampanje). Obično se odvija posjećivanjem ciljane skupine od vrata do vrata ili
telefonskim kontaktiranjem. Cilj je takvog djelovanja stjecanje informacija o ciljanoj skupini i njihovim stavovima
o određenim temama, stjecanje podrške ciljane skupine i slično.
8
U našem ćemo radu civilni aktivizam definirati kao aktivnosti građana koje
predstavljaju veću uključenost građana u javne politike i donošenje odluka, a koje uključuju
članstvo u građanskim udrugama i neprofitnim organizacijama, volontiranje, sudjelovanje u
medijima te u građanskim aktivnostima kao što su nenasilne demonstracije ili peticije te
pojedinačno djelovanje poput bojkotiranja proizvoda i kontaktiranja predstavnika različitih
institucija.
Budući da ćemo u istraživanju među različitim oblicima civilnog angažmana osobitu
pozornost posvetiti volontiranju, ovdje ćemo ga definirati kao bilo koju aktivnost u kojoj se
vrijeme besplatno daje u korist druge osobe, grupe ili neke druge svrhe, izvan obitelji pojedinca
koji volontira (Wilson, 2000 u: Tansey, 2013), a obično putem ili posredstvom neke
organizacije.
Tablica 3. Tipovi civilnog aktivizma (Pattie i sur., 2003)

TIPOLOGIJA CIVILNOG AKTIVIZMA
Individualne aktivnosti Kolektivne aktivnosti Aktivnosti topa kontakata
Doniranje novca organizaciji Sudjelovanje u javnim Kontaktiranje javnih službenika

prosvjedima
Bojkotiranje proizvoda Kontaktiranje političara
Posjećivanje političkih
Kupovanje proizvoda okupljanja Kontaktiranje medija
Potpisivanje peticija Sudjelovanje u ilegalnim Kontaktiranje organizacija

prosvjedima
Prikupljanje novca Kontaktiranje zastupnika
Formiranje grupe
Glasanje na lokalnim izborima
Nošenje bedževa
2.3. Civilno društvo i aktivizam u Hrvatskoj

U Hrvatskoj civilno društvo ima tradiciju, no politička klima tijekom 20. stoljeća
onemogućavala je djelovanje i slobodan razvoj civilnog društva što je imalo utjecaj na
mentalitet građana i njihovu nesklonost civilnom udruživanju (Bežovan i sur., 2005). Prema
izvještaju USAID-a iz 2011. godine, civilni je aktivizam u Hrvatskoj u porastu, povećava se
broj udruga, građani se više uključuju u događaje koje organiziraju nevladine udruge, a
predstavnici nevladinih organizacija redovito sudjeluju u parlamentarnim odborima za ljudska
prava, prevenciju korupcije, zaštitu okolišta, mlade i dr. Ipak, neki od problema su i dalje
prisutni poput koncentracije udruga i organizacija u velikim gradovima, njihova slaba
umreženost te politička podijeljenost među njima (Mendeš, 2006:282).
9
U istraživanju javnog mnijenja Stavovi javnosti o nevladinim organizacijama koje su
Franc i suradnici s Instituta Ivo Pilar proveli 2007. godine na reprezentativnom uzorku od 1000
ispitanika pokazalo se da je relativno malen udio hrvatskih građana uključen u rad neke od
nevladinih udruga iako općenito imaju pozitivan stav o nevladinim organizacijama. Na pitanje
jesu li članovi neke udruge (nevladine organizacije) 90,3% ispitanika je odgovorilo da nisu
članovi niti jedne udruge, dok 8,2% ispitanika odgovorilo da jesu članovi neke udruge (bilo
aktivni ili pasivni) (Franc i Šakić, 2007).Također je istraživanjem utvrđeno da pozitivnije
stavove o nevladinim organizacijama u pravilu imaju mladi i osobe srednje dobi, obrazovaniji,
urbaniziraniji, oni višeg ekonomskog statusa, lijeve (ili lijeve i središnje) političke orijentacije
(Franc i Šakić, 2007).
U sklopu istog projekta Franc i suradnici su 2007. godine objavili rad pod nazivom
Građanski aktivizam u Hrvatskoj. Oslanjajući se na istraživanje Pettie i suradnika (2003),
osnovna je hipoteza rada da kod hrvatskih građana postoje tri tipa aktivizma: individualni,
kolektivni i aktivizam tipa kontakata. Međutim, zaključak je autora kako zbog niske razine
građanske aktivnosti (barem do 2007. g., op. a.) nije moguće empirijski utvrditi različite tipove
građanskog aktivizma u Hrvatskoj (Franc i sur., 2007).
U istraživanju Javno mnijenje: Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog
društva u Republici Hrvatskoj 2012. (Franc i suradnici, 2012) provođenom na
reprezentativnom uzorku od 1004 ispitanika, na pitanje da navedu udruge koje znaju 65,9%
ispitanika navelo je barem jednu udrugu, pri čemu je oko 10% ispitanika navelo tri ili više
udruga, iako većina onih koji su naveli neku udrugu nije znala točan naziv udruge već su
navodili opće nazive udruga (npr. udruga umirovljenika, udruga branitelja i sl.) ili područje
kojim se udruga bavi (npr. nadzor izbora, zaštita i promicanje ženskih prava i pomoć ženama,
zaštita okoliša i sl.). Od udruga kojima su ispitanici znali točne nazive, najčešće su navođeni
GONG (10,3%) i B.a.B.e (4,3%). Najveće razlike u poznavanju udruga među ispitanicima
utvrđene su s obzirom na stupanj obrazovanja, dok je značajno više onih koji ne navode ni
jednu konkretnu udrugu ili opći naziv udruga među ženama, osobama starijim od 60 godina,
osoba najnižeg stupnja obrazovanja i najnižih prihoda, umirovljenicima, onima kojima je vjera
važna te onima koji su se pozicionirali desno ili središnje s obzirom na političku orijentaciju
(Franc i sur., 2012). U usporedbi s istraživanjem iz 2007. (Franc i Šakić, 2007) uočen je
zamjetan porast članstva u nevladinim organizacijama - 2007. godine se 8,2% ispitanika
izjasnilo članovima nevladinih organizacija, a 2012. 19,2% ispitanika. Pritom je među
članovima više muškaraca nego žena, osoba sa završenom visokom ili višom školom te onih s
višim primanjima.
10
2.3.1. Civilni aktivizam i mladi u Hrvatskoj
Kada govorimo o civilnom angažmanu u Hrvatskoj, od osobite je važnosti pitanje
angažmana mladih. Mladi, naime, predstavljaju važan resurs za opstanak i razvoj društva, no
istovremeno su i jedna od dobnih skupina u populaciji koja je ponajviše pogođena društvenim
procesima i promjenama poput globalizacije, tranzicije i gospodarskih kriza koje se trenutno
događaju, kao i promjenama povezanim uz ulazak u Europsku uniju (Ilišin i Radin, 2007).
Kako navode Ilišin i Radin, mlade u Hrvatskoj danas obilježava fenomen produljene mladosti
koji podrazumijeva sve dulje trajanje institucionaliziranog obrazovanja, neizvjesne mogućnosti
zapošljavanja, otežano socioekonomsko osamostaljivanje, odlaganje zasnivanja vlastite obitelji
i nedostatno uključivanje u procese društvenog (političkog) odlučivanja. Takav trend ima za
posljedicu usporeno integriranje mladih u društvo te zadržavanje mladih u zavisnom položaju
spram starijih. Osim toga, mladi se u tranzicijskom društvu suočavaju s problemima
neodgovarajućih zahtjeva tržišta rada, nezaposlenosti ili zapošljavanja na neodgovarajućim i
privremenim poslovima nakon dugotrajnog obrazovanja. Zbog takve situacije mladi nisu
zainteresirani za društveno uključivanje i građanski i politički angažman te su skloniji otići u
inozemstvo u potrazi za boljim i sigurnijim uvjetima rada ili za daljnjim obrazovanjem (Ilišin,
2007a).
Rezultati istraživanja koje je 2004. proveo Institut za društvena istraživanja Zagreb 4 na
uzorku od 2000 ispitanika u dobi od navršene 15. do navršene 29. godine života, pokazuju da
mladi kao najveći problem u Hrvatskoj percipiraju nizak životni standard, nedostatak životne
perspektive i nezaposlenost, dok se nedostatak interesa za društvena i politička zbivanja te
nedovoljno sudjelovanje mladih u društvenim i političkim poslovima te masovni odlazak
mladih stručnjaka u druge zemlje nalaze na dnu ljestvice najvažnijih problema mladih u
Hrvatskoj (Ilišin, 2007a:59). Takvi rezultati ukazuju na određenu pasivnost i pesimizam po
pitanju mogućnosti mladih da svojim javnim angažmanom utječu na pozitivne promjene u
društvu. Što se tiče načina provođenja slobodnog vremena, mladi su najviše usmjereni na
aktivnosti koje se tiču zabave i razonode (gledanje televizije, druženje, izlasci), zatim na
obavljanje kućnih poslova, slušanje glazbe, čitanje i slično, a znatno manje na zahtjevnije
aktivnosti, posebice one koje traže i vrijeme i intelektualni angažman. Tako mladi u slobodno
vrijeme rijetko sudjeluju u aktivnostima poput bavljenja političkim, humanitarnim i
volonterskim radom, posjećivanja tribina ili bavljenja honorarnim radom. Malobrojni pak mladi
4
Riječ je o istraživanju koje je provedeno u sklopu projekta Mladi i europski integracijski procesi (2002.-2005.), a
čiji su rezultati prikazani u knjigama Mladi hrvatske i europska integracija (Vlasta Ilišin, ur., 2005) i Mladi:
problem ili resurs (Vlasta Ilišin i Furio Radin, ur., 2007).
11
koji se bave navedenim aktivnostima ne daju sliku neke prepoznatljive skupine, a jedan od
razloga za takav rezultat je, navodi Ilišin, upravo njihova malobrojnost (Ilišin, 2007b:191).
Istraživanje Društveni položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije koje je
također proveo IDIZ 2006. godine obuhvatilo je uzorak od 1500 mladih od 15 do 29 godina
života, a rezultati o civilnom angažmanu mladih Zagrebačke županije pokazali su da mladi
većinom nisu osobno angažirani oko rješavanja problema lokalne zajednice (74,3%). 40,4%
ispitanika je spremno na uključivanje u volonterski rad u lokalnoj zajednici, isto toliko ih ne
zna bi li se uključilo u volonterski rad, a 19,2% njih nije spremno na uključivanje u takvu vrstu
aktivnosti. Mladi koji su spremni na volonterski rad u lokalnoj zajednici uglavnom su
religiozni, djevojke i oni koji su inače spremni na rad u civilnim udrugama ili na pokretanje
građanske inicijative (Mendeš, 2006).
Prema rezultatima istraživanja na reprezentativnom uzorku mladih Hrvatske u dobi
između 14 i 27 godina prezentiranom u radu Ilišin i suradnica (2013) tek je 13% mladih u
posljednjih godinu dana bilo uključeno u neki oblik dobrovoljnog rada. Oni koji su bili
uključeni u dobrovoljni rad najčešće su pomagali osobama s posebnim potrebama/starijim
osobama (30,2%) i kolegama u svladavanju gradiva (26,9%), a zatim u organizaciji kulturnih i
sportskih događanja. Najmanji je postotak ispitanika-volontera sudjelovalo u aktivnostima
nevladinih organizacija (6,9%). Iako mali postotak mladih u Hrvatskoj volontira, oni koji to
čine kao glavni razlog najčešće navode altruističke motive, odnosno osjećaj predanosti u
pomaganju drugima (36%). Oko 20% njih navelo je opću želju za društvenim angažmanom kao
razlog njihova dobrovoljnog rada, te je nešto više od 10% onih koji su imali konkretan povod
za rješenje nekog problema. Manje od 10% volontera navelo je kao razloge volontiranja
obiteljsku tradiciju, želju za primjenom znanja u praksi te stjecanje novih prijatelja (Ilišin i sur.,
2013:94).
2.3.2. Specifičnosti studentske populacije

Studenti čine zasebnu skupinu mladih koju od preostalog dijela mlade populacije
razlikuje skup nekoliko važnih karakteristika. Ponajprije, studenti su u procesu obrazovanja i
uglavnom su još uvijek socioekonomski ovisni o roditeljima, većinom su višeg socijalnog
podrijetla (češće dolaze iz urbanih sredina, iz obitelji višeg materijalnog statusa te su im
roditelji prosječno obrazovaniji), pripremaju se za visokostručna zanimanja i po završetku
studija pripadat će najobrazovanijem dijelu populacije iz koje se obično regrutira društvena
elita, pa se od njih očekuje veća razina kreativnosti i inovativnosti nego od ostalih mladih
(Ilišin 2008:226). Uz to, Ilišin navodi i kako su studenti više kritički orijentirani spram
12
društvene stvarnosti i procesa nego ostali mladi, iskazuju veći interes za politiku, spremniji su
na političku participaciju, imaju izraženiji demokratski potencijal.
Zrinščak i Lakoš (2012) su proveli istraživanje o jednom od tipova aktivizma studenata
u Hrvatskoj - volontiranju. U tom su istraživanju, provedenom 2006.-2007. godine u sklopu
međunarodnoga komparativnog istraživanja studenata, prikupili podatke o različitim vidovima
volontiranja (iskustvo, osnovni oblici, razlozi i koristi volontiranja te vrijednosti povezane s
volontiranjem) na prigodnom uzorku od 600 studenata Sveučilišta u Zagrebu te Tehničkog i
Društvenog veleučilišta u Zagrebu. Rezultati su pokazali da više od polovice ispitanih
studenata uopće ne volontira, a oni koji volontiraju to uglavnom čine neredovito i neformalno
te nešto manje putem neprofitnih i drugih organizacija. Najčešće volontiraju za gradske četvrti
ili lokalne aktivističke grupe, u domovima za starije i nemoćne i u prenoćištima za beskućnike,
a najmanje za studentske klubove i organizacije u zajednici. Utvrđeno je da postoje statistički
značajne razlike samo kod volontiranja za vjerske organizacije (češće volontiraju studenti
društvenih znanosti nego studenti iz drugih područja znanosti) te kod volontiranja za sportske
organizacije ili organizacije iz područja kulture (češće volontiraju studenti humanističkih i
prirodnih znanosti nego studenti ostalih znanstvenih područja). Studenti kao najčešće razloge
za volontiranje navode intrinzične i altruističke motive, a potom one vezane uz pronalaženje
posla i stvaranje veza važnih za karijeru. Dvije trećine ispitanih studenata je izjavilo da ih
nastavnici nisu pozvali na volontiranje iako većina studenata smatra da bi promocija
volontiranja kroz obrazovni sustav bila korisna.
13
2.4. Civilno društvo i visoko obrazovanje
Pokušavajući odgovoriti na probleme i izazove modernih demokratskih društava,
visokoobrazovna politika u Europi ali i drugdje u svijetu sve se više usmjerava na nastojanje da
se sveučilišta i druge obrazovno-znanstvene institucije povežu sa zajednicom, surađuju za opće
dobro i aktivno sudjeluju u razvoju i oblikovanju zdravog demokratskog društva. Trend
povezivanja visokog obrazovanja i civilnog društva ukazuje na potrebu da se studenti potaknu
na angažman u društvu i aktivnu brigu za zajednicu. Vijeće Europe (2007) tako navodi četiri
temeljne uloge visokog obrazovanja:
- priprema za održivo zapošljavanje
- priprema za aktivnu ulogu građanina u demokratskom društvu
- osobni razvoj
- razvoj i održavanje široke i napredne baze znanja putem nastave, učenja i
istraživanja (Bergan i sur., 2013)
Takvo viđenje visokog obrazovanja ističe da se ono ne bi smjelo svesti samo na
osposobljavanje kadrova za tržište rada te se ujedno i protivi zatvorenosti i izoliranosti
akademske zajednice u odnosu na društvene procese i okolnosti (Bergan i sur., 2013).
Sveučilište u Zagrebu je prihvatilo ideju o potrebi suradnje s organizacijama civilnog
društva te služenje društvu navodi kao jednu od svojih programskih odrednica. U
Samoevaluacijskom izvještaju Sveučilišta ističe se značajan utjecaj studenata i nastavnika na
stvaranje i djelovanje nevladinih organizacija, porast svjesnosti studenata o potrebi služenja
društvu, kao i porast zanimanja za volontiranje s osobama s posebnim potrebama te sa socijalno
isključenima (UNIZG, 2011).
Također se sve češće u visokom obrazovanju promovira model koji počiva na
integraciji kurikuluma i aktivnog angažmana studenata u zajednici (najčešće putem
volontiranja) s ciljem njihova boljeg razumijevanja sadržaja kolegija, potreba i problema
zajednice te poticanja njihova (daljnjeg) civilnog zalaganja (Ćulum i Ledić, 2013). Takav se
model naziva service-learning, odnosno učenje zalaganjem u zajednici. Ipak, service-learning
ne može se izjednačiti s civilnim angažmanom. Civilni angažman je širi pojam koji, između
ostaloga, može uključivati i service-learning, no service-learning ne mora nužno sadržavati
civilnu komponentu.
Kako tvrdi Ćulum (2010), primjeri učenja zalaganjem u zajednici i inicijativa vezanih
uz civilnu misiju sveučilišta u Hrvatskoj su još uvijek rijetki te unatoč spominjanju potrebe za
suradnjom s civilnim sektorom još se ne naziru značajniji pomaci u tom smjeru. Ipak, na
studijima društvenih znanosti na hrvatskim sveučilištima posljednjih se godina uvodi sve više
14
kolegija koji tematiziraju civilno društvo (što može doprinijeti i razvoju određenih oblika
suradnje s civilnim sektorom), a najčešće se predaju na ekonomskim fakultetima i u polju
sociologije (Bežovan i sur. 2010).
Trendovi u europskom visokom obrazovanju, nastojanja Sveučilišta u Zagrebu da se
poveže s društvom i aktivnije sudjeluje u njemu, kao i postojeće inicijative povezivanja
studenata s pojedinim udrugama civilnog društva te poticanje na volontiranje u sklopu
studentske prakse na pojedinim sastavnicama Sveučilišta, ukazuju na važnost daljnjeg i dubljeg
proučavanja ove problematike te kritičkog sagledavanja navedenih procesa.
Nakon što smo definirali osnovne koncepte i ukazali na temeljne uvide dosadašnjih
istraživanja koja se tiču mladih i društvenog angažmana, u dijelu rada koji slijedi prikazat ćemo
osnovnu konceptualnu strukturu rada, detaljnije objasniti ciljeve i svrhu istraživanja te osnovna
polazišta i pretpostavke.
15
3. CILJEVI I SVRHA ISTRAŽIVANJA
Literatura koju smo prethodno izložili ukazuje da mladi općenito imaju pozitivnije
stavove o nevladinim organizacijama u odnosu na starije građane te da je uključenost u
djelovanje nevladinih organizacija u porastu (Franc i Šakić, 2007, Franc i suradnici, 2012).
Aktivnost mladih u civilnom društvu od osobite je važnosti budući da oni predstavljaju važan
resurs za razvoj društva (Ilišin i Radin, 2007). S obzirom na znanja i vještine koje stječu na
visokoobrazovnim institucijama koje ih pripremaju na važne uloge u društvu, angažman u
zajednici osobito se očekuje od studentske populacije. Osim toga, sve se češće ističe potreba za
suradnjom sveučilišta s organizacijama civilnog društva te priprema studenata za aktivnu ulogu
građana kao jedne od uloga visokog obrazovanja.
Uzimajući u obzir navedeno, pojedinačni su ciljevi ovog istraživanja utvrditi 1)
ponašajne odrednice civilnog aktivizma studenata društvenih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
odnosno razinu i načine na koje su studenti angažirani u društvu, 2) njihove razloge za
volontiranje kao jedan od oblika civilnog aktivizma te razloge neuključivanja u volontiranje, 3)
jesu li i na koji način pojedina obilježja ispitanika povezana s civilnim aktivizmom studenata;
4) ozračje na fakultetima u pogledu civilnog aktivizma.
Budući da u Hrvatskoj dosad nisu provođena istraživanja građanskog aktivizma među
studentskom populacijom, svrha je ovog istraživanja stjecanje boljeg uvida u problematiku
društvene angažiranosti studenata u Hrvatskoj što je osobito aktualna tema s obzirom na
društveni kontekst i položaj mladih i studenata u društvu kao i na trendove koji prate moderne
demokratske procese.
16
4. KONCEPTUALNA SHEMA PREDMETA ISTRAŽIVANJA
SPOL
DOB
RAZLOZI
(NE)VOLONTIRANJA
STUDIJ
IMOVINSKO
STANJE OBILJEŽJA PONAŠAJNE
ISPITANIKA ODREDNICE CIVILNOG
AKTIVIZMA
OBRAZOVANJE
RODITELJA
PERCEPCIJA OZRAČJA
PROSJEK NA FAKULTETU U
OCJENA POGLEDU CIVILNOG
AKTIVIZMA
POLITIČKA
ORIJENTACIJA
RELIGIOZNOST
17
5. HIPOTEZE
Ranija istraživanja mladih čije smo nalaze naveli u teorijskom dijelu rada (Ilišin, 2005;
Ilišin, 2006; Ilišin, 2007; Zrinščak i Lakoš, 2012; Ilišin i sur., 2013) pokazala su nisku razinu
društvenog aktivizma i političke participacije mladih. U pojedinim longitudinalnim
istraživanjima uočeno je i smanjenje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu što može
ukazivati na tendenciju društvene (samo)pasivizacije i marginalizacije mladih (Ilišin, 2005).
Uzimajući u obzir navedena istraživanja, osnovne su pretpostavke rada da je razina civilnog
aktivizma studenata društvenih fakulteta razmjerno niska te da se studenti razlikuju prema
razini i načinu civilne participacije s obzirom na pojedine socio-demografske karakteristike.
Prvu ćemo pretpostavku procijeniti temeljem dobivenih rezultata, a u svrhu provjere druge
pretpostavke postavljamo sljedeće hipoteze koje se, kao i osnovne pretpostavke istraživanja,
odnose na studente diplomskih studija društvenih fakulteta:
1. Istraživanje Franc i Šakić (2006) pokazalo je da pozitivnije stavove prema nevladinim
udrugama imaju građani lijeve političke orijentacije, obrazovaniji, urbaniziraniji, oni
višeg ekonomskog statusa, te na nekim mjerama žene. Pretpostavljamo:
H1: Civilnom aktivizmom skloniji su studenti/ce lijeve političke orijentacije.
H2: Civilnom aktivizmu skloniji su studenti/ce boljeg imovinskog stanja
H3: Studentice su sklonije civilnom aktivizmu u odnosu na studente.
2. Temeljem istraživanja Ilišin (2006) pretpostavljamo:
H4: Studenti kojima je religija važna skloniji su civilnom aktivizmu od studenata
kojima religija nije važna ili su spram nje indiferentni.
3. Također ćemo postaviti i sljedeće hipoteze:
H5: Studenti/ce različitih studija razlikuju se prema sklonosti civilnom aktivizmu.
4. Istraživanje Mladi u vremenu krize (Ilišin i sur., 2013) ukazuje da postoji povezanost
između obrazovanja roditelja i sklonosti mladih dobrovoljnome radu. Osim toga, prema
Putnamu (200) obrazovanje je najsnažniji prediktor civilnog angažmana, a slično tvrde i
Uslaner i Brown (2005) navodeći da je obrazovanje povezano s društvenom i
političkom participacijom te da obrazovaniji ljudi češće volontiraju i učlanjuju se u
civilne organizacije. dok Flanegan i Levine (2010) navode kako su djeca obrazovanijih
roditelja politički osvještenija. Na temelju navedenoga pretpostavljamo:
H6: Studenti/ce čiji su roditelji višeg obrazovanja skloniji/e su civilnom aktivizmu.
5. Također, pokazalo se i da su mladi koji su sa sela skloniji/je dobrovoljnome radu.
Sukladno tome pretpostavljamo:
18
H7: Studenti/ce iz naselja s manjim brojem stanovnika skloniji/e su civilnom aktivizmu.
6. Budući da nas zanima postoji li razlika u uspjehu na studiju (prosjeku ocjena) između
studenata koji su civilno angažirani i onih koji to nisu, postavit ćemo sljedeću hipotezu:
H8: Postoji povezanost između prosjeka ocjena i razine civilnog angažmana studenata.
19
6. METODOLOGIJA
6.1. Uzorak i način prikupljanja podataka
Istraživanje je provedeno metodom ankete tijekom svibnja i lipnja 2014. godine na

prigodnom uzorku od 300 studenata diplomskih studija, odnosno studenata četvrte i pete
godine integriranog studija, prisutnih na nastavi. Istraživanje je provedeno na četiri društvena
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (studij socijalne
pedagogije), Filozofskom fakultetu (studiji pedagogije i sociologije), Hrvatskim studijima
(studiji psihologije i sociologije) i Učiteljskom fakultetu (učiteljski studij).
U uzorak smo uključili studente društvenih fakulteta budući da su društveni studiji
usmjereni na proučavanje društvenih pojava i stjecanje građanskih kompetencija zbog čega se
od njih očekuje osobiti interes za građanski angažman. Također, uzorak je obuhvatio samo
studente viših godina studija jer ima osnove za pretpostavku da su njihovi stavovi i ponašanja u
vezi građanskog angažmana djelomično povezani sa studijem. Nadalje, moguće je očekivati da
su se oni tijekom dosadašnjeg studija profilirali za buduće zanimanje, a stjecanje radnog
iskustva za određeni posao može biti jedan od motiva volontiranja ili nekog drugog oblika
civilnog angažmana.
Tri od pet studija obuhvaćenih uzorkom (psihologija, pedagogija i socijalna pedagogija)
pripadaju tzv. pomagačkim profesijama koje su usmjerene na pomaganje drugim ljudima u
rješavanju njihovih životnih problema, a zajednička im je karakteristika osobni kontakt klijenta
u nevolji i „pomagača“ (Ajduković i Ajduković, 2006, u: Ricijaš i sur., 2007:52). Studiji koji
pripremaju studente za navedene profesije orijentirani su stoga na volontiranje i suradnju s
neprofitnim organizacijama te su konceptualno bliski vrijednostima civilnog društva. Budući da
uzorak obuhvaća tek dio društvenih fakulteta, od kojih većina priprema studente za pomagačke
profesije, nije moguće na temelju njega zaključivati o studentskoj populaciji društvenih
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Planirani uzorak koji bi, osim navedenih fakulteta, obuhvatio i Ekonomski fakultet,
Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti nije realiziran zbog završetka nastave na
navedenim fakultetima u vrijeme provedbe istraživanja. Frekvencija i postotak ispitanika na
svakom od fakulteta i studijskih grupa prikazani su u Tablicama 4 i 5.
Istraživanje je odobreno od strane Povjerenstva Odsjeka za sociologiju Filozofskog
fakulteta za ocjenu etičnosti istraživanja, te je anketa provedena na početku nastavnog termina
na svakom od navedenih fakulteta, uz prethodno odobrenje uprava fakulteta i u dogovoru s
predmetnim nastavnicima. Prije provedbe anketnog upitnika ispitanice/i su informirane/i o
20
ciljevima i svrsi istraživanja te o dobrovoljnosti i anonimnosti sudjelovanja. Anketiranje je
trajalo između deset i petnaest minuta, a prikupljeni podaci analizirani su u statističkom paketu
SPSS 19. Pritom su korištene metode deskriptivne statističke analize, bivarijatne (hi-kvadrat
test, t-test, analiza varijance) i multivarijatne analize (faktorska analiza). Svi su postoci računati
na validnim rezultatima, a zaključci o statističkoj značajnosti doneseni su na razini rizika .05.
Tablica 4. Fakulteti –frekvencije i postoci

frekvencija postotak
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 65 21.7
Filozofski fakultet 67 22.3
Hrvatski studiji 68 22.7
Učiteljski fakultet 100 33.3
Ukupno 300 100.0
Tablica 5. Studijske grupe – frekvencije i postoci

pedagogija 31 10.3
socijalna pedagogija 65 21.7
psihologija 50 16.7
sociologija 54 18.0
učiteljski studij 100 33.3
Ukupno 300 100.0
6.2. Instrument – varijable i način operacionalizacije
Upitnik se sastojao od dva skupa pitanja, od kojih se prvi odnosio na socio-demografske

karakteristike ispitanika dok smo drugim mjerili karakteristike civilnog aktivizma:
Obilježja ispitanika (1.-9. pitanje u anketnom upitniku). U radu su obuhvaćeni sljedeći
podaci o ispitanicima: spol, dob, fakultet, studijska grupa, prosjek ocjena na studiju, veličina
mjesta tijekom pohađanja srednje škole, obrazovanje roditelja, imovinsko stanje (samoprocjena
na skali od pet stupnjeva, od 1 – mnogo lošije od većine drugih, do 5 – mnogo bolje od većine
drugih), važnost religije (samoprocjena na skali od pet stupnjeva, od 1 – uopće mi nije važna do
5 – izrazito mi je važna) te politička orijentacija (samoprocjena na skali od 1 do 5 pri čemu 1
označava izrazito lijevu, a 5 izrazito desnu političku orijentaciju).
Civilni aktivizam - kako bismo istražili na koji su način studenti civilno angažirani pitali
smo studente/ice jesu li tijekom posljednjih 12 mjeseci djelovali na neki od četrnaest
ponuđenih načina (npr. potpisivanje peticije, sudjelovanje u prosvjedu, kontaktiranje medija i
21
sl.) (11. pitanje). U pitanju Jeste li u posljednjih 12 mjeseci bili uključeni u pojedine
organizacije na neke od sljedećih načina? (12. pitanje) ponuđeno je 18 tipova neprofitnih
organizacija (iz Međunarodne klasifikacije neprofitnih organizacija, u: Bežovan, 2004) za koje
su ispitanici trebali navesti jesu li članovi navedenih organizacija, jesu li volontirali za njih ili
donirali novac. Preostala pitanja odnosila su se na učestalost volontiranja, to jest broj
volonterskih sati u proteklih 12 mjeseci (13. pitanje) te vrstu volonterskih aktivnosti koje su
ispitanici obavljali (14. pitanje).5
Razlozi volontiranje (15. pitanje). Za ispitivanje razloga studenata za volontiranje
koristili smo Skalu funkcija volontiranja (Volunteer Functions Inventory) (Clary i sur., 1998)
uzimajući u obzir i članak Esmonda i Dunlopa (2004) u kojem su autori pokušali razviti
postojeću VFI skalu. U skalu korištenu u ovom istraživanju unesene su neke dodatne izmjene te
se skala sastojala od 29 čestica podijeljenih u 8 poddomena:
1. Altruističke vrijednosti – volontiranje kao način izražavanja altruističnih i humanitarnih
vrednota (čestice 1, 3, 9, 21)
2. Širenje kruga poznanika – volontiranje kao način razvijanja i učvršćivanja društvenih
veza (čestice 2, 10)
3. Utjecaj okoline – utjecaj značajnih drugih (članova obitelji, prijatelja) kao razlog
uključivanja u volontiranje (čestice 4, 11, 17, 22)
4. Razvoj samopoštovanja– volontiranje kao pomoć u razvoju samopoštovanja i osobnosti
(čestice 5, 13, 26, 27, 29)
5. Razvoj karijere – volontiranje kao način poboljšanja mogućnosti za zapošljavanje i
karijeru (čestice 6, 13, 16, 19, 24, 27)
6. Pribježište – odnose se na volontiranje kao način bijega od životnih poteškoća (čestice
7, 14, 28)
7. Stjecanje znanja - volontiranje kao način usvajanja znanja, vještina i sposobnosti
(čestice 8, 15, 20, 25)
8. Studijske obaveze – volontiranje kao dio studijskih obaveza (čestica 29)
Ispitanici na skali od pet stupnjeva izražavaju u kojoj se mjeri svaki od navedenih
razloga volontiranja odnosi na njih osobno (1 – uopće se ne odnosi na mene, 5 – u potpunosti
se odnosi na mene).
S obzirom na pretpostavljenu nisku razinu volonterskog angažmana među studentima,
za potrebe istraživanja smo konstruirali i skalu pretpostavljenih razloga nevolontiranja gdje je
5
11. i 14. pitanje smo sami sintetizirali oslanjajući se na saznanja iz dosadašnjih istraživanja (Keeter i sur., 2002;;
Franc i sur., 2007; Zrinščak i Lakoš, 2012)
22
od ispitanika traženo da na skali od 1 do 5 iskažu u kojoj se mjeri svaki od navedenih razloga
odnosi na njih osobno (1 – uopće se ne odnosi na mene, 5 – u potpunosti se odnosi na mene).
Skalu smo sami konstruirali, a sastoji se od 16 čestica koje izražavaju različite razloge
neuključivanja u volontiranje u proteklih 12 mjeseci (16. pitanje).
Također, konstruirali smo i skalu ozračja na fakultetima u pogledu civilnog angažmana
koja se sastoji od 10 čestica s pridruženom skalom procjene od pet stupnjeva (od 1 – uopće se
ne slažem, do 5 – u potpunosti se slažem) (10. pitanje). Čestica 9 na toj skali jedina izražava
nepovoljno ozračje u pogledu civilnog angažmana te ju je potrebno rekodirati.
23
7. REZULTATI I RASPRAVA
7.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 300 ispitanika od čega je 275 žena i 24 muškarca
dok jedna osoba nije odgovorila na pitanje o spolu. Iako se radi o društvenim fakultetima na
kojima brojčano prevladavaju studentice, razlog malom postotku muških ispitanika6 (8%) valja
potražiti i u drugim čimbenicima. Raspon dobi ispitanica/ka kreće se između 21 i 34 godine,
pritom je gotovo 80% ispitanika u dobi između 21 i 24 godine
7
( =23,36) dok je 18,3% ispitanika starije od 25 godina. 2% ispitanika nije odgovorilo na
pitanje koliko su godina navršili.
U pogledu socio-ekonomskog statusa, dvije trećine ispitanika smatra da njihovo
imovinsko stanje nije ni bolje ni lošije od većine drugih, 10% ih smatra da su nešto slabijeg
imovinskog stanja od većine drugih, dok malo manje od 17% ispitanika smatra da je nešto
boljeg imovinskog stanja. Svoje imovinsko stanje mnogo lošijim procjenjuje tek 2% ispitanika,
dok ih 2,7% smatra da su mnogo boljeg imovinskog stanja od većine drugih. Za 60% ispitanika
barem jedan od roditelja ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, a za oko 30% ispitanika
barem jedan od roditelja ima završenu višu školu ili fakultet. Prema navedenim podacima
možemo reći da većina ispitanika dolazi iz obitelji srednjeg i višeg socio-ekonomskog statusa.
U upitniku je bilo ponuđeno sedam kategorija veličine mjesta u kojem su ispitanici
živjeli tijekom srednje škole, no reducirali smo ih na četiri kategorije zbog malog broja
odgovora u pojedinim kategorijama. Oko četvrtine ispitanika živjelo je tijekom srednje škole u
mjestima do 10001 stanovnika i približno toliko u mjestima između 10001 i 50000 stanovnika.
Tek nešto manje od 10% ispitanika živjelo je u istom razdoblju života u gradovima koji imaju
između 50001 i 200000 stanovnika dok je više od trećine ispitanika tijekom srednje škole
živjelo u gradovima s više od dvjesto tisuća stanovnika (37,7%). Prosjek ocjena ispitanika
relativno je visok te nešto manje od dvije trećine ispitanika ima prosjek ocjena iznad 4.00, dok
je prosjek ocjena trećine ispitanika između 3.50 i 3.99. Tek 4% ispitanika ima prosjek ocjena
između 3.00 i 3.49, dok nijedan ispitanik nema prosjek ispod 3.00.
Također, 41,3% ispitanika se izjasnilo da su njihove političke preferencije vezane uz
politički centar, 34,6% ih se opredijelilo za lijevu te 15,7% za desnu političku orijentaciju, dok
6
Podaci o točnom broju studenata i studentica na pojedinim studijima nisu dostupni. Ipak, možemo za usporedbu
navesti podatke Statističkog izvješća o studentima u akademskoj godini 2012/2013. Državnog zavoda za statistiku
koji pokazuju da je te akademske godine ukupno na navedena četiri fakulteta studiralo 80% studentica (76% na
Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima, 95% na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te oko 98% na
Učiteljskom fakultetu.
7
Ovdje i u daljnjem tekstu: – aritmetička sredina, s – standardna devijacija, N – broj ispitanika.
24
8,4% ispitanika nije odgovorilo na pitanje o političkoj orijentaciji. Takvi rezultati očekivani su
za studentsku populaciju u Hrvatskoj koja u pravilu naginje ideološko-političkim opcijama
lijevog centra (Ilišin, 2002). Oko polovice ispitanika smatra da im je religija važna u životu
(48,3%), za 35,4% ispitanika religija nije važna, a njih 15,7% smatra da im ona nije ni važna ni
nevažna. Dvoje ispitanika nije odgovorilo u kojoj im je mjeri religija važna. Rezultati su
prikazani u Tablici 6.
Tablica 6. Socio-demografske karakteristike ispitanika

Spol muški 24 8.0
ženski 275 91.7
b.o 1 0.3
Dob 21-24 239 79.7
25-29 53 17.7
iznad 30 2 0.6
b.o. 6 2
Imovinsko stanje mnogo lošije od većine drugih 6 2.0
nešto lošije od većine drugih 29 9.7
ni bolje ni lošije od većine drugih 202 67.3
nešto bolje od većine drugih 51 17.0
mnogo bolje od većine drugih 8 2.7
b.o. 4 1.3
Obrazovanje oca završena osnovna škola 9 3.0
trogodišnja stručna škola 60 20.0
četverogodišnja srednja škola 125 41.7
viša škola 42 14.0
fakultet 47 15.7
specijalizacija, magisterij, doktorat 16 5.3
b.o. 1 .3
Obrazovanje majke bez školske spreme, nezavršena OŠ 3 1.0
završena osnovna škola 13 4.3
trogodišnja stručna škola 30 10.0
četverogodišnja srednja škola 152 50.7
viša škola 35 11.7
fakultet 56 18.7
specijalizacija, magisterij, doktorat 11 3.7
b.o. 0 0
25
Prosjek ocjena 3.00 - 3.49 12 4.0
3.50 - 3.99 96 32.0
4.00 - 4.49 128 42.7
4.50 - 5.00 64 21.3
Veličina mjesta do 10 000 stanovnika 82 27.3
tijekom srednje škole 10001 do 50000 stanovnika 76 25.4
50001 do 200000 stanovnika 29 9.7
više od 200000 stanovnika 113 37.7
Politička orijentacija izrazito lijevo 13 4.3
lijevo 91 30.3
centar 124 41.3
desno 45 15.0
izrazito desno 2 0.7
b.o. 25 8.4
Važnost religije uopće mi nije važna 71 23.7
uglavnom mi nije važna 35 11.7
niti mi je važna niti nevažna 47 15.7
uglavnom mi je važna 78 26.0
izrazito mi je važna 67 22.3
b.o. 2 0.7
Ukupno 300 100.0
7.2. Obilježja civilnog angažmana studenata društvenih studija
Jedan od ciljeva ovog istraživanja bio je ispitati ponašajne odrednice civilnog aktivizma
studenata društvenih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno razinu i načine na koje su
studenti angažirani na području civilnog društva. Stoga nas je zanimalo jesu li studenti tijekom
posljednjih 12 mjeseci sudjelovali u nekom obliku civilnog angažmana. Među četrnaest
ponuđenih načina, najviše je studenata odgovorilo da su u navedenom razdoblju donirali novac
u dobrotvorne svrhe (76,7%), potpisali peticiju (72,7%) te donirali hranu, odjeću i sl. u
dobrotvorne svrhe (62,7%), najmanje je pak ispitanika kontaktiralo medije, službenike i
političare te volontiralo za političkog kandidata ili stranku (Tablica 7).
Nije iznenađujuće da je upravo u doniranju i potpisivanju peticija sudjelovalo najviše
ispitanika. U Hrvatskoj su u 2013. i 2014. godini pokrenute brojne inicijative kojima se putem
peticija nastojalo utjecati na javne politike i na promjene u društvu i lokalnoj zajednici. Peticije
omogućuju građanima da izraze svoj stav o nekoj pojavi u društvu te da utječu na društvene
procese i promjene, ne iziskuju velik osobni angažman i ulaganje vremena, a mogu biti vrlo
26
učinkovite i utjecajne, osobito kada je riječ o velikom broju prikupljenih potpisa. S druge
strane, rezultate koji pokazuju da je u usporedbi s preostalim oblicima angažmana vrlo visok
postotak ispitanika odgovorio da su donirali novac ili hranu, odjeću i slično u dobrotvorne
svrhe, možemo pripisati osobitim okolnostima koje su prouzrokovale poplave netom prije
provedbe samog istraživanja. Za usporedbu, istraživanje Zrinščaka i Lakoša (2012) pokazalo je
da je 48,8% ispitanih studenata sa Sveučilišta u Zagrebu te Društvenog i Tehničkog veleučilišta
u Zagrebu doniralo novac u humanitarne svrhe što je mnogo manji postotak od onog koji smo
mi dobili na uzorku studenata četiriju društvenih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Opravdano je
stoga zapitati se bismo li iste rezultate dobili da se istraživanje provodilo mjesec dana ranije,
odnosno je li visoka razina doniranja među ispitanicima rezultat osobitih okolnosti uoči
provedbe ispitivanja ili je neovisno o navedenim okolnostima razina doniranja među
studentima društvenih fakulteta koji su obuhvaćeni uzorkom visoka.
Općenito, iz tablice je vidljivo da su oblici civilnog angažmana u kojima je sudjelovalo
najviše studenata oni oblici koji ne traže veliko ulaganje vremena, osobni trud i unošenje
emocionalne energije, nego da se radi o pasivnijim oblicima civilnog angažmana, pri čemu se
svakim od njih bavilo više od 60% studenata/ica, a četvrtim načinom u Tablici 9 (pomaganje u
prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe) koji označava ulaganje vlastitog vremena i truda, tek
32.3% studentica/ata. Drugim riječima, između prva tri pasivnija načina civilnog angažmana i
četvrtog, aktivnijeg, postoji zamjetan pad. Također, u onim oblicima angažmana koji pripadaju
aktivnim oblicima djelovanja jer zahtijevaju najviše osobnog zalaganja i ulaganja vremena,
studenti sudjeluju u najmanjem postotku.
Podatak da su ispitanici u vrlo malom postotku kontaktirali javne službenike, medije ili
zastupnike, članove Vlade i predstavnike lokalne vlasti ne iznenađuje budući da su i prijašnja
istraživanja mladih u Hrvatskoj (Ilišin, 2006) pokazala nisku razinu sudjelovanja u takvom tipu
aktivizma, ali može zabrinjavati jer pokazuje nezainteresiranost za navedene oblike političkog
djelovanja. To posebno dolazi do izražaja u pogledu niske razine volontiranja i članstva u
političkim strankama (vidi Tablice 8 i 10).
27
Tablica 7. Načini civilnog djelovanja (%)
da ne
doniranje novca u dobrotvorne svrhe 76.7 23.3
potpisivanje peticije 72.7 27.3
doniranje hrane, odjeće i sl. u dobrotvorne svrhe 62.7 37.3
pomaganje u prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe 32.3 67.7
bojkotiranje određenih proizvoda zbog društvenih i političkih vrijednosti proizvođača 25.3 74.7
posjećivanje tribina i rasprava 24.0 76.0
sudjelovanje u podizanju svijesti oko određenog društvenog pitanja 17.0 83.0
kupovanje određenih proizvoda zbog društvenih i političkih vrijednosti proizvođača 15.3 84.7
sudjelovanje u prosvjedu, štrajku demonstracijama 13.0 87.0
sudjelovanje u mimohodima, paradama ili javnim okupljanjima 11.3 88.7
kontaktiranje javnih službenika 5.3 94.7
kontaktiranje medija 4.7 95.3
kontaktiranje saborskih zastupnika, članova Vlade ili predstavnika lokalnih vlasti 2.3 97.7
volontiranje za političkog kandidata ili političku stranku 2.0 98.0
Također, zanimalo nas je u koliko su oblika civilnog aktivizma ispitanici sudjelovali u

proteklih godinu dana. Rezultati pokazuju da samo 2% ispitanika nije sudjelovalo ni u jednom
načinu civilnog aktivizma, 9.7% ih je djelovalo na jedan od ponuđenih načina civilnog
angažmana, a gotovo dvije trećine (61,3%) djelovalo je na dva do četiri načina, te 27% na pet
ili više ponuđenih načina civilnog angažmana (M=3,65). Najveći broj aktivnosti u kojima su
ispitanici sudjelovali je jedanaest od ponuđenih četrnaest aktivnosti (Grafikon 1).
28
Pitali smo ispitanike jesu li tijekom posljednjih 12 mjeseci bili članovima neke
neprofitne organizacije te su rezultati pokazali da gotovo polovica, točnije 49,7% ispitanika
nisu članovi ni jedne organizacije. Od ukupnog broja ispitanika, 22% je onih koji su članovi
jedne organizacije, njih 17% su članovi dviju organizacija, a preostalih 11% su članovi triju ili
više neprofitnih organizacija (Grafikon 2).
Najviše je članova sportskih organizacija, zatim studentskih organizacija i udruga

vezanih uz hobi, dok je najmanje onih koji su članovi udruga za zaštitu okoliša i očuvanje
prirode, susjedskih udruženja, strukovnih organizacija te znanstveno-istraživačkih organizacija.
Dvoje je ispitanika odgovorilo da su članovi neke druge osim ponuđenih vrsta organizacija
(Tablica 8).
U usporedbi s rezultatima istraživanja na općoj populaciji koje je proveo Institut
društvenih istraživanja Ivo Pilar (Franc i sur., 2012) prema kojima se 19,2% građana smatra
članovima neke udruge, razina članstva u neprofitnim organizacijama među ispitanim
studentima čini se relativno visokom. Ipak, s obzirom da je u našem istraživanju riječ o
studentima društvenih fakulteta za koje se očekuje veća zainteresiranost za društvene procese,
kao i veća informiranost i doticaj s neprofitnim organizacijama u odnosu na ostatak populacije
(npr. sportska društva, studentske udruge, organizacije u suradnji s kojima se obavlja
volonterski rad u sklopu nastave na pojedinim fakultetima itd.), dobiveni rezultati koji govore
da je polovica ispitanih studenata navela da nisu članovi ni jedne neprofitne organizacije
ukazuje na određenu nezainteresiranost za djelovanje istih. To je osobito vidljivo kod
studentskih organizacija za koje se tek 13,3% ispitanika izjasnilo njihovim članovima, a
pogotovo stoga što unutar Sveučilišta u Zagrebu, ali i na razini Hrvatske, postoji velik broj
studentskih organizacija koje djeluju na različitim poljima i bave se raznolikim aktivnostima, a
29
njihovo djelovanje usmjereno je upravo na studentsku populaciju. Razloge zbog kojih se
studenti ne učlanjuju i ne uključuju u studentske organizacije u većem postotku valjalo bi
detaljnije istražiti.
Tablica 8. Članstvo prema tipu neprofitnih organizacija (%)

da ne
sportska udruga/organizacija 14.0 86.0
studentska organizacija 13.3. 86.7
udruga vezana uz hobi 11.7 88.3
kulturna ili umjetnička organizacija 9.3 90.7
vjerska udruga/organizacija 7.7 92.3
odgojno-obrazovna organizacija 7.0 93.0
organizacija mladih 6.7 93.3
organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava 5.7 94.3
organizacija vezana uz socijalne usluge 4.3 95.7
politička stranka 4.0 96.0
humanitarna organizacija 3.0 97.0
udruga za dobrobit životinja 3.0 97.0
znanstvena ili istraživačka 2.0 98.0
organizacija iz područja zdravstvene djelatnosti 1.7 98.3
strukovna organizacija 1.0 99.0
susjedsko udruženje/udruga stanara 1.0 99.0
neka druga vrsta organizacije 0.7 99.3
udruga za zaštitu okoliša i očuvanje prirode 0.3 99.7
Također, vrlo je malo ispitanika koji su naveli da su članovi organizacija mladih. Neki
od mogućih razloga su relativno slaba vidljivost navedenih organizacija u javnosti i nedovoljna
upoznatost ispitanica/ka s njihovim radom, pogotovo uzmemo li u obzir nisku razinu doniranja
i volontiranja za organizacije mladih o čemu će biti riječi.
U vezi doniranja financijskih sredstava, oko polovice ispitanika (51%) navelo je da su
donirali novac nekoj od neprofitnih organizacija, najčešće humanitarnim organizacijama
(39,3%) i organizacijama vezanim uz socijalne usluge (18%), a zatim udrugama za dobrobit
životinja i vjerskim udrugama i organizacijama. Preostalim organizacijama su ispitanici u
izrazito malom postotku donirali novac, dok se među organizacijama kojima nitko od ispitanih
nije donirao novac nalaze organizacije mladih, strukovne organizacije, političke stranke i
susjedska udruženja (Tablica 9).
30
Tablica 9. Doniranje prema tipu neprofitnih organizacija (%)
da ne
studentska organizacija 2.3 97.7
organizacija mladih 0 100
strukovna organizacija 0 100
politička stranka 0 100
susjedsko udruženje/udruga stanara 0 100
Kao i kod rezultata vezanih uz doniranje u dobrotvorne svrhe, i ovdje možemo reći da je
visoki postotak doniranja humanitarnim organizacijama te onima vezanim uz socijalne usluge,
u odnosu na preostale neprofitne organizacije, vrlo vjerojatno povezan s okolnostima
uzrokovanih poplavama koje su obilježile razdoblje neposredno prije provedbe istraživanja.
Što se tiče niske razine doniranja preostalim vrstama organizacija, realno je
pretpostaviti da je djelovanje tih organizacija manje vidljivo u javnosti, posebice za studente.
odnosno ispitanici nisu upoznati s njihovim radom te im ni ne doniraju. Osim toga, očito je da
ispitanici doniraju u one svrhe koje smatraju važnima i/ili na koje su najosjetljiviji
(egzistencijalni problemi, siromaštvo, bolesti i sl.).8
U pogledu volontiranja, u posljednjih 12 mjeseci volontiralo je 57% ispitanica/ka,
42,7% ih je navelo kako nisu volontirale/i u navedenom razdoblju te jedna osoba nije
odgovorila. Do 10 sati je u posljednjih 12 mjeseci volontiralo 11% ispitanika, a najveći broj,
8
Za usporedbu, prema istraživanju IDIZ-a provedenom 2013. godine najviše uznemirujućim problemima u
Hrvatskoj mladi smatraju nezaposlenost, porast siromaštva i nesigurnost radnog mjesta (Ilišin i sur., 2013).
Logično je zaključiti da takva percepcija problema u Hrvatskoj mlade čini osjetljivijima za skupine u društvu koje
su najizrazitije pogođene navedenim problemima.
31
otprilike jedna petina, ispitanica/ka. provelo je između 11 i 50 sati volontirajući u proteklih
godinu dana (22,3% od svih ispitanih studenata). Nadalje, gotovo četvrtina ispitanika
volontirala je više od 50 sati proteklih godinu dana. Možemo reći da je relativno visok postotak
ispitanika volontirao posljednjih 12 mjeseci, ali ih je većina malo vremena izdvojila za
obavljanje volonterskog rada. Broj volonterskih sati i postotak ispitanika prikazani su u
Grafikonu 3.
I u usporedbi s dosadašnjim istraživanjima volontiranja među mladima (Zrinščak i

Lakoš, 2012; Ilišin i sur. 2013) pokazalo se da je među ispitanim studentima društvenih studija
obuhvaćenih našim istraživanjem veći broj volontera u odnosu na studente svih znanstvenih
područja općenito, kao i u odnosu na opću populaciju mladih u Hrvatskoj. U istraživanju
Zrinščak i Lakoš (2012) 42,3% zagrebačkih studenata se izjasnilo da su volontirali u
posljednjih 12 mjeseci, dok rezultati istraživanja koje su provele Ilišin i suradnice (2013)
pokazuju da je 13% mladih imalo iskustvo volontiranja u posljednjih 12 mjeseci. Također, uz
ograničenje uzorka, rezultati dobiveni u našem istraživanju te u istraživanju Zrinščak i Lakoš
(2012) ukazuju da su studenti u većoj mjeri skloni volontiranju u odnosu na ostale skupine
mladih: srednjoškolce, zaposlene i nezaposlene mlade.
Ispitanice/i su u najvećem broju volontirali za humanitarne organizacije, organizacije
vezane uz socijalne usluge te za odgojno-obrazovne organizacije, a najmanje za političke
stranke, udruge za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, susjedska udruženja i strukovne
organizacije (Tablica 10).
32
Tablica 10. Volontiranje prema tipu organizacije (%)
da ne
studentska organizacija 5.0 95.0
organizacija mladih 4.3 95.7
strukovna organizacija 1.3 98.7
susjedsko udruženje/udruga stanara 1.3 98.7
politička stranka 0.7 99.3
Najčešće aktivnosti koje su obavljali volontirajući su poučavanje i pomaganje u učenju,

posjeta i druženje, pružanje informacija i savjetovanje, organizacija događanja i administrativni
poslovi (Tablica 11). Među onima koji su naveli da su obavljali neke druge aktivnosti najviše je
onih koji su vodili radionice, volontirali kao asistenti u dječjim vrtićima i na druge načine radili
s djecom. Iako se ponuđene vrste aktivnosti u svakom od navedenih istraživanja ponešto
razlikuju, rezultati dobiveni u našem istraživanju upućuju na identičan obrazac interesa
volontera za volonterskim aktivnostima kao i u istraživanjima Zrinščak i Lakoš (2012) i Ilišin i
sur. (2013), u kojima su rezultati pokazali da studenti i mladi najčešće volontiraju za
organizaciju gradske četvrti (28,8%), pomažući drugim ljudima (16,3%), pomažu djeci i
mladima kao mentori, učitelji i sl. (16,3%) (Zrinščak i Lakoš, 2012), odnosno pomažući
osobama s posebnim potrebama (30,2%), pomažući u svladavanju gradiva (26,9%) te u
organizaciji kulturnih događanja (25,2%) (Ilišin i sur., 2013).
33
Tablica 11. Vrsta obavljanih volonterskih aktivnosti u proteklih 12 mjeseci (%)
da ne
poučavanje/pomaganje u učenju/mentorstvo 40.9 59.1
posjeta/druženje 38.6 61.4
pružanje informacija 38.0 62.0
savjetovanje 30.4 69.6
organizacija događanja 29.2 70.8
administrativni poslovi 24.0 76.0
prikupljanje, priprema, podjela ili posluživanje hrane 18.1 81.9
prikupljanje novca ili prodaja predmeta kako bi se prikupio novac 16.4 83.6
prikupljanje, izrada i distribucija drugih proizvoda osim hrane 14.6 85.4
obavljanje fizičkih poslova 14.6 85.4
neka druga aktivnost 12.9 87.1
prikupljanje sredstava 9.9 90.1
osposobljavanje ili usavršavanje 9.9 90.1
provođenje kampanja 7.0 93.0
zdravstvena njega/terapijske aktivnosti 6.4 93.6
lobiranje/zagovaranje 5.8 94.2
poslovi prijevoza 3.5 96.5
sudjelovanje u javnim radovima 2.3 97.7
hitna pomoć/sigurnost/spašavanje 1.2 98.8
Važno je napomenuti da je među onima koji su odgovorili da nisu volontirali u proteklih

12 mjeseci, njih 8,7% je zaokružilo da su u istom tom razdoblju volontirali u pojedinim
organizacijama u tom istom razdoblju. Uz to, 14,2% onih koji nisu zaokružili da nisu
volontirali ni za jednu organizaciju, na pitanje o učestalosti volontiranja odgovorilo je da jesu
volontirali određeni broj sati. Pretpostavljamo da takva neusklađenost odgovora proizlazi iz
redoslijeda pitanja i konstrukcije upitnika, a moguće je i da je određeni postotak ispitanika
volontirao neovisno o bilo kojoj organizaciji (neformalno, na vlastitu inicijativu), što kao opcija
nije bilo ponuđeno u anketnom upitniku9.
9
Rezultati istraživanja Zrinščak i Lakoš (2012) pokazali su da su ispitanici u najvećem postotku (29,5%)
volontirali neformalno, na osoban način, no u naš upitnik nismo uvrstili tu opciju jer je pojam neformalnog
volontiranja nejasan i neodređen te se pod njega mogu uvrstiti izuzetno raznolike aktivnosti (npr. šetnja
susjedovog psa, odlazak u trgovinu starijem susjedu i sl.) za koje je dvojbeno mogu li se smatrati indikatorom
civilnog angažmana.
34
7.3. Provjera hipoteza
H1: Civilnom aktivizmom skloniji su studenti lijeve političke orijentacije.
Kako bismo utvrdili jesu li ispitanici lijeve političke orijentacije skloniji civilnom
aktivizmu u odnosu na one koji su iskazali sklonost opcijama političkog centra ili desnice
proveli smo t-test i analizu varijance10. T-test je pokazao da s obzirom na političku orijentaciju
statistički značajna razlika na razini rizika .05 postoji kod pet od ukupno četrnaest ponuđenih
načina djelovanja. Tako u prosvjedima, štrajkovima i demonstracijama te u mimohodima,
paradama i javnim okupljanjima više sudjeluju oni koji imaju niži rezultat na skali političke
orijentacije11. Oni također i češće bojkotiraju ili kupuju proizvode zbog društvenih i političkih
vrijednosti proizvođača, dok u prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe u većoj mjeri sudjeluju
ispitanici koji imaju viši rezultat na skali političke orijentacije (Tablica 12).
Zanimalo nas je i postoji li statistički značajna povezanost između broja volonterskih
sati i političke orijentacije te smo u tu svrhu proveli analizu varijance. Rezultati su pokazali da
ne postoji statistički značajna razlika u političkoj orijentaciji među ispitanicima s obzirom na
broj sati koji su ispitanici proveli volontirajući (F(6,267)=.588, p=.740). Također, niti između
ispitanika koji su volontirali i onih koji uopće nisu volontirali12 ne postoji statistički značajna
razlika u političkoj orijentaciji (t(270)=.001, p=1.000).
U većini načina djelovanja ne postoji statistički značajna razlika među ispitanicima s
obzirom na političku orijentaciju, no u načinima gdje ona postoji u većoj mjeri sudjeluju
ispitanici koji imaju niži rezultat na skali političke orijentacije (osim u slučaju pomaganja u
prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe). Stoga možemo reći da je postavljena hipoteza
djelomično potvrđena – ispitanici s nižim rezultatom na skali političke orijentacije skloniji su
pojedinim načinima civilnog aktivizma.
10
U navedenim je analizama politička orijentacija zavisna varijabla, dok su sudjelovanje u pojedinim načinima
civilnog aktivizma i broj volonterskih sati uzete kao nezavisne varijable.
11
Budući da je vrlo mali postotak ispitanika (15,7%) iskazao sklonost desnoj političkoj opciji, nismo mogli
govoriti o razlikama između ispitanika sklonih centru, lijevoj i desnoj političkoj opciji već smo samo utvrdili jesu
ispitanici s višim/nižim rezultatom na skali političke orijentacije skloniji određenom načinu civilnog aktivizma.
Pritom niži rezultati označavaju sklonost lijevoj, a viši rezultati desnoj političkoj opciji: 1 – izrazito lijevo, 2 –
lijevo, 3 – centar, 4 – desno, 5 – izrazito desno.
12
Postoji li razlika između volontera i nevolontera provjerili smo reduciranjem skale odgovora na pitanje Koliko
ste sveukupno sati u proteklih 12 mjeseci proveli volontirajući?, pri čemu smo odgovoru nisam volontirao/la
pridružili vrijednost 0, a svim preostalim odgovorim koji se tiču broja volonterskih sati pridružili smo vrijednost 1.
Time smo dobili varijablu s dvije kategorije odgovora koju smo nazvali sklonost volontiranju.
35
Tablica 12. Načini civilnog djelovanja i politička orijentacija13
N t df p
sudjelovanje u prosvjedu, ne 242 2.84

1. 5.249* 273 .000
štrajku ili demonstracijama da 33 2.09
ne 73 2.73
2. potpisivanje peticija -.329 273 .743
da 202 2.76
sudjelovanje u mimohodima, ne 242 2.81
3. paradama ili javnim 3.473* 273 .001
okupljanjima da 33 2.30
ne 260 2.77
4. kontaktiranje javnih službenika 1.412 273 .159
da 15 2.47
ne 261 2.74
5. kontaktiranje medija -1.356 17.500 .192
da 14 2.93
kontaktiranje saborskih ne 268 2.75
6. zastupnika, Vlade, predstavnika -.819 273 .413
lokalne vlasti da 7 3.00
volontiranje za političkog ne 269 2.76

7. 1.286 273 .200
kandidata ili stranku da 6 2.33
ne 205 2.78
8. posjećivanje tribina ili rasprava .750 106.991 .455
da 70 2.69
sudjelovanje u podizanju svijesti ne 224 2.75

9. .075 273 .941
oko nekog problema da 51 2.75
doniranje novca u dobrotvorne ne 63 2.62

10. -1.498 273 .135
svrhe da 212 2.79
pomaganje u prikupljanju novca ne 188 2.66

11. -2.844* 273 .005
u dobrotvorne svrhe da 87 2.95
doniranje hrane, odjeće i sl. u ne 100 2.65

12. -1.597 273 .111
dobrotvorne svrhe da 175 2.81
ne 206 2.86
13. bojkotiranje određenih proizvoda 3.700* 101.324 .000
da 69 2.42
ne 233 2.82
14. kupovanje određenih proizvoda 2.617* 50.664 .012
da 42 2.40
* t je statistički značajan na razini rizika .05
13
Kod 5., 8., 13. i 14. načina civilnog aktivizma varijance nisu homogene zbog čega stupnjevi slobode (df) imaju
vrijednost različitu od df=273, odnosno izračunati su Welch-Satterthwaiteovom metodom koja se koristi za
određivanje vrijednosti koje približno odgovaraju stvarnim stupnjevima slobode.
36
Ilišin (2005) govori o postojanju dviju velikih, razmjerno polariziranih skupina mladih u
hrvatskom društvu. Prvu skupinu čini socijalno kompetentnija mladež koja naginje ideološko-
političkim opcijama lijevog centra i koja je liberalnija, kritičnija prema društvenoj stvarnosti i
političkim akterima, dok drugoj skupini pripadaju mladi skloni opcijama desnog ideološko-
političkog spektra koje opisuje kao socijalno inferiornije. Iako ne možemo potvrditi ili osporiti
rezultate navedenog istraživanja budući da su naši ispitanici većinom skloni lijevoj političkoj
opciji ili centru, možemo utvrditi da prema rezultatima našeg istraživanja mladi skloniji lijevoj
ideološko-političkoj opciji u većoj mjeri sudjeluju u prosvjedima, štrajkovima i drugim
oblicima javnog okupljanja koje možemo smatrati aktivnijim oblicima civilnog angažmana te u
većoj mjeri bojkotiraju i kupuju proizvode zbog vrijednosti proizvođača, što na neki način
ukazuje na veću razinu kritičnosti spram društvene stvarnosti kod mladih sklonih lijevoj
političkoj opciji o kojoj govori i V. Ilišin.
H2: Civilnom aktivizmu skloniji su studenti boljeg imovinskog stanja.
Kako bismo provjerili ovu hipotezu proveli smo t-test i analizu varijance. Rezultati su
pokazali da na razini rizika .05 imovinsko stanje nije statistički značajno povezano s načinima
civilnog angažmana (Tablica 13). Ni u slučaju sklonosti volontiranju (t(291)=-.729, p=.467) i
broja volonterskih sati (F(6,288)=.578, p=.747) nije pronađena statistički značajna razlika s
obzirom na imovinsko stanje. Hipoteza nije potvrđena.
Tablica 13. Načini civilnog djelovanja i imovinsko stanje

N t df p
sudjelovanje u prosvjedu, štrajku ne 257 3.09

1. -.146 294 .884
ili demonstracijama da 39 3.10
ne 82 3.16
2. potpisivanje peticija 1.119 294 .264
da 214 3.06
sudjelovanje u mimohodima, ne 262 3.06

3. -1.303 37.892 .200
paradama ili javnim okupljanjima da 34 3.26
ne 280 3.11
4. kontaktiranje javnih službenika 1.412 15.726 .177
da 16 2.75
ne 282 3.09
5. kontaktiranje medija -.313 294 .755
da 14 3.14
kontaktiranje saborskih ne 289 3.09
6. zastupnika, Vlade, predstavnika .205 6.095 .844
lokalne vlasti da 7 3.00
37
volontiranje za političkog ne 290 3.08
7. -.902 294 .368
kandidata ili stranku da 6 3.33
ne 227 3.12
8. posjećivanje tribina ili rasprava 1.444 294 .150
da 69 2.99
sudjelovanje u podizanju ne 245 3.09

9. .109 294 .913
svijesti oko nekog problema da 51 3.08
doniranje novca u dobrotvorne ne 69 3.07

10. -.216 294 .829
svrhe da 227 3.09
pomaganje u prikupljanju ne 201 3.11

11. .803 294 .423
novca u dobrotvorne svrhe da 95 3.04
doniranje hrane, odjeće i sl. u ne 111 3.06

12. -.523 277.252 .601
dobrotvorne svrhe da 185 3.10
bojkotiranje određenih ne 220 3.09
13. proizvoda zbog vrijednosti -.056 105.863 .956
proizvođača da 76 3.09
kupovanje određenih proizvoda ne 251 3.11

14. .936 52.060 .354
zbog vrijednosti proizvođača da 45 2.98
H3: Studentice su sklonije civilnom aktivizmu u odnosu na studente.
U svrhu provjere ove hipoteze proveli smo hi-kvadrat test te su rezultati pokazali da od
svih oblika civilnog djelovanja statistički značajna povezanost na razini rizika .05 postoji samo
između bojkotiranja proizvoda i spola (Tablica 14), odnosno da ispitanici u većoj mjeri
bojkotiraju proizvode zbog vrijednosti koje promiču njihovi proizvođači, nego što to čine
ispitanice.
Tablica 14. Bojkotiranje proizvoda

muškarci žene
ne 54,2 76,4
da 45,8 23,6
( 2=5.737, df=2, p=.017)
S obzirom na mali udio muškaraca u uzorku (8%) nije sasvim jasno postoji li razlika
između studenata i studentica u bojkotiranju proizvoda ili je razlika s obzirom na spol u tom
načinu civilnog angažmana umjetno generirana. Stoga ovu hipotezu odbacujemo. Postoji li
38
doista razlika između studenata i studentica u pogledu načina civilnog djelovanja valjalo bi
provjeriti na reprezentativnijem uzorku.
H4: Studenti kojima je religija važna skloniji su civilnom aktivizmu od studenata kojima
religija nije važna ili su spram nje indiferentni.
Budući da je distribucija ispitanika na varijabli važnost religije bimodalna proveli smo

hi-kvadrat test koji je pokazao da na razini rizika .05 statistički značajna povezanost između
važnosti religije i načina civilnog angažmana postoji kod sudjelovanja u mimohodima,
posjećivanja tribina te bojkotiranja i kupovanja proizvoda zbog vrijednosti njihovih
proizvođača (Tablica 15). Kod sva četiri načina djelovanja ispitanici koji su se izjasnili da im
religija nije važna više sudjeluju u navedenim aktivnostima od onih kojima religija nije niti
važna niti nevažna i onih kojima je ona važna u životu.
Iako u većini načina civilnog djelovanja ne postoji razlika s obzirom na važnost religije,
u djelovanjima kod kojih postoji statistički značajna razlika, rezultati hi-kvadrat testa pokazali
su da su u većoj mjeri angažirani oni ispitanici kojima religija nije važna, stoga odbacujemo
postavljenu hipotezu: studenti kojima religija uopće nije važna skloniji su sudjelovanju u
mimohodima, paradama i javnim okupljanjima te posjećivanju tribina i rasprava od svih
preostalih ispitanika, dok su studenti kojima religija uglavnom nije važna skloniji bojkotiranju i
kupovanju proizvoda radi vrijednosti proizvođača od svih preostalih ispitanika.
Tablica 15. Načini civilnog djelovanja i važnost religije (%)

mi nije važna
Izrazito mi je
niti nevažna
mi je važna
Uglavnom
Uglavnom
nije važna
Uopće mi
Niti mi je
važna
važna
Sudjelovanje u mimohodima, paradama i javnim

Ne 69 91,4 93,6 97,4 94
okupljanjima
( 2=36.373, df=4, p=.000)
Da 31 8,6 6,4 2,6 6
Posjećivanje tribina i rasprava Ne 62 71,4 87,2 84,6 77,6

2
( =14.757, df=4, p=.005)
Da 38 28,6 12,8 15,4 22,4
Bojkotiranje određenih proizvoda Ne 64,8 57,1 76,6 83,3 82,1

2
( =14.418, df=4, p=.006)
Da 35,2 42,9 23,4 16,7 17,9
Kupovanje određenih proizvoda Ne 77,5 62,9 89,4 93,6 89,6

2
( =22.349, df=4, p=.000)
Da 22,5 37,1 10,6 6,4 10,4
39
H5: Studenti različitih studija razlikuju se prema sklonosti civilnom aktivizmu.
Analiza (hi-kvadrat test) je pokazala da statistički značajna povezanost na razini rizika

.05 postoji između vrste studija i sklonosti volontiranju ( 2=31.223, df=4, p=.000). U proteklih
12 mjeseci u najvećem su postotku volontirali studenti socijalne pedagogije (76,9%), zatim
studenti psihologije (75,5%), pedagogije (58,1%) i sociologije (51,9%), a najmanje studenti
učiteljskog studija (39%), dok između vrste studija i broja volonterskih sati ne postoji statistički
značajna povezanost. Nadalje, u paradama, mimohodima i javnim okupljanjima sudjelovalo je
više studenata sociologije nego studenata preostalih studija, dok su studenti socijalne
pedagogije sudjelovali u podizanju svijesti oko nekog društvenog pitanja u većoj mjeri nego
studenti preostalih studija. Tribine i rasprave su u većoj mjeri posjećivali studenti sociologije,
pedagogije i sociologije nego studenti psihologije i učiteljskog studija (Tablica 16).
Hipotezu djelomično prihvaćamo: studenti različitih studija razlikuju se prema sklonosti
volontiranju, no kod sudjelovanja u različitim načinima civilnog aktivizma razlika između
studenata različitih studija utvrđena je samo kod tri od ukupno četrnaest ponuđenih načina
civilnog aktivizma.
Tablica 16. Načini civilnog djelovanja i studij
Sociologija
Psihologija
Pedagogija
pedagogija
Učiteljski
Socijalna
studij
Sudjelovanje u mimohodima, paradama i javnim
Ne 87,1 86,2 92 75,9 96
okupljanjima
( 2
=15.112, df=4, p=.004) Da 12,9 13,8 8 24,1 4
Posjećivanje tribina i rasprava Ne 61,3 67,7 84 57,4 92
( 2
=32.160, df=4, p=.000) Da 38,7 32,3 16 42,6 8
Sudjelovanje u podizanju svijesti oko nekog
Ne 80,6 63,1 90 83,3 93
društvenog pitanja (podjela letaka i sl.)
( 2
=27.235, df=4, p=.000)
Da 19,4 36,9 10 16,7 7
40
H6: Studenti/ce čiji su roditelji višeg obrazovanja skloniji/e su civilnom aktivizmu.
Da bismo utvrdili postoji li povezanost između obrazovanja oca i majke i načina
civilnog angažmana, proveli smo analizu (hi-kvadrat test) koja je pokazala da statistički
značajna povezanost na razini rizika .05 između obrazovanja oca i majke i sudjelovanja u
pojedinim oblicima civilnog angažmana ne postoji ni u jednom slučaju osim kod volontiranja
za političkog kandidata ili političku stranku gdje rezultati pokazuju povezanost s obrazovanjem
majke. Točnije, ispitanici čije majke imaju visoku naobrazbu nešto su skloniji volontiranju za
političkog kandidata ili stranku. Ipak, zbog izrazito malog broja ispitanika koji su sudjelovali u
tom načinu civilnog angažmana (2% od ukupnog broja ispitanika) ne možemo jasno utvrditi
takvu povezanost.
Između sklonosti volontiranju i obrazovanja oca i majke nije pronađena statistički
značajna povezanost, kao ni između broja volonterskih sati u proteklih 12 mjeseci i
obrazovanja oca i majke. Statistički značajna povezanost pronađena je samo između
obrazovanja majke i volontiranja za političkog kandidata ili stranku te i ovu hipotezu
odbacujemo.
Tablica 17. Volontiranje za političkog kandidata ili političku stranku i obrazovanje majke (%)
spreme, nezavršena
magisterij, doktorat
trogodišnja stručna
završena osnovna
četverogodišnja
srednja škola
visa škola
specijalizacija,
fakultet
bez školske
škola
škola
OŠ
volontiranje za političkog 100 92,3 100 100 100 92,8 90,9

ne
kandidata ili političku (3) (12) (30) (152) (35) (52) (10)
stranku 7,7 7,2 9,1
da 0 0 0 0
( 2=17.018, df=6, p=.009) (1) (4) (1)
H7: Studenti/ce iz naselja s manjim brojem stanovnika skloniji/e su civilnom aktivizmu.

Hi-kvadrat testom je utvrđeno da između načina djelovanja i veličine mjesta u kojem su
ispitanici živjeli tijekom srednjoškolskog obrazovanja ne postoji statistički značajna
povezanost. Također niti između veličine naselja i uključenosti u volontiranje (broja
volonterskih sati) nije pronađena statistički značajna povezanost. Hipoteza nije potvrđena: ne
postoji povezanost između veličine naselja u kojem su ispitanici živjeli tijekom
srednjoškolskog obrazovanja i sklonosti civilnom angažmanu.
41
H8: Postoji povezanost između uspjeha na studiju (prosjeka ocjena) i sklonosti civilnom
angažmanu studenata.
Da bismo utvrdili postoji li statistički značajna povezanost između prosjeka ocjena na
studiju i sklonosti civilnom angažmanu, proveli smo hi-kvadrat test te smo utvrdili da takva
povezanost ne postoji u pogledu načina civilnog angažmana.
Hi-kvadrat testom utvrđena je povezanost14 između prosjeka ocjena i sklonosti
volontiranju, odnosno pokazalo se da studenti koji volontiraju ujedno imaju i viši prosjek
ocjena nego studenti koji ne volontiraju ( 2=11.744, df=3, p=.008). Također, pokazalo se i da
postoji povezanost između broja volonterskih sati studenata i njihovog prosjeka ocjena
( 2=36.827, df=18, p=.006), točnije više su vremena volontirajući proveli studenti s višim
prosjekom ocjena (Prilog 1).
Hipoteza je djelomično potvrđena: ni kod jednog načina civilnog angažmana nije
utvrđena povezanost s prosjekom ocjena ispitanika, osim u slučaju volontiranja gdje je
utvrđena povezanost između prosjeka ocjena s jedne strane i sklonosti volontiranju i broja sati
koji su ispitanici proveli volontirajući u proteklih 12 mjeseci s druge strane.
Uzimajući u obzir sve navedene rezultate provjera hipoteza, možemo utvrditi da je u

potpunosti potvrđena jedino hipoteza da se ispitanici s različitih studija razlikuju prema
sklonosti civilnom aktivizmu, dok su hipoteze o povezanosti sklonosti civilnom aktivizmu s
političkom orijentacijom, vrstom studija i prosjekom ocjena djelomično potvrđene. U slučaju
provedbe daljnjih reprezentativnijih istraživanja civilnog aktivizma svakako bi veću pozornost
valjalo obratiti na razradu tipologije i operacionalizaciju civilnog aktivizma. Prvenstveno,
trebalo bi odvojiti i razlikovati pasivne od aktivnih oblika angažmana, slično kao što predlažu
Ekman i Amnå (2009), uz razlikovanje civilnog od političkog angažmana. Naime, aktivna
građanska zauzetost za zajednicu nešto je što u nekom obliku imamo pravo 'očekivati' od svih
mladih, dok angažman u političkim strankama ne očekujemo niti bismo trebali očekivati od
većine mladih.
14
statistička značajnost testirana je na razini rizika .05
42
7.4. Razlozi volontiranja
Ispitanike koji su naveli da su volontirali u proteklih 12 mjeseci pitali smo za razloge
volontiranja. Instrument koji smo koristili za tu svrhu preuzet je od Clary i suradnika (1998) i
djelomično prilagođen potrebama ovog istraživanja. Instrument se sastojao od 29 tvrdnji.
Frekvencija i aritmetičke sredine dobivenih odgovora na svakoj od čestica pokazuju da su
ispitanici najveći stupanj slaganja iskazali na tvrdnjama vezanim uz altruističke razloge i
učenje: pomaganje drugima, doprinos općem dobru, učenje kroz neposredno iskustvo, razvoj
radnih vještina, učenje odnošenja prema različitim ljudima itd. Pritom su kao razlog
volontiranja najrjeđe navodili pribježište od vlastitih problema, dio studijskih obaveza ili dio
obiteljske tradicije (Tablica 18).
Tablica 18. Razlozi volontiranja – čestice i postoci
Uopće se ne odnosi
Odnosi se na mene
Ne znam, ne mogu
Ne odnosi se na
U potpunosti se
odnosi na mene
s N
procijeniti
na mene
mene
9. Smatram da je važno pomagati drugima. 0 0.6 1.9 25.9 71.6 4.69 .540 162
3. Volontirajući mogu pridonijeti općem dobru. 0.6 1.2 5.5 37.8 54.9 4.45 .712 164
Volontiranje mi omogućuje da učim kroz
15. 0 2.4 4.9 39.6 53 4.43 .702 164
neposredno iskustvo.
Volontiranjem mogu razviti svoje radne
13. 0 2.4 7.3 37.8 52.4 4.40 .732 164
vještine.
Volontirajući učim kako se odnositi prema
25. 1.8 2.5 7.4 36.8 51.5 4.34 .862 163
različitim ljudima.
Volontirajući mogu naučiti više o području
8. 1.8 3 9.8 32.9 52.4 4.31 .904 164
koje me zanima.
5. Volontiranje mi pomaže da se osjećam dobro. 0.6 1.2 11.5 48.5 38.2 4.22 .744 165
Volontiram jer suosjećam s onima kojima je
1. 1.2 2.4 7.3 55.2 33.9 4.18 .767 165
potrebna pomoć.
Podatke o volontiranju mogu upisati u
16. 6.7 6.1 6.1 30.9 50.3 4.12 1.183 165
životopis.
Volontirajući stječem novu perspektivu na
20. 0 3 19.4 41.2 36.4 4.11 .819 165
pojave oko sebe.
Volontiranje je dobar način za stvaranje
2. 1.3 6.9 12.5 45.6 33.8 4.04 .924 160
poznanstava.
23. Volontiranje mi pomaže da se osjećam korisno. 2.4 4.9 14.6 51.8 26.2 3.95 .908 164
12. Kada volontiram osjećam da sam dobra osoba. 1.9 5.1 17.3 53.8 21.8 3.88 .872 156
Osjećam odgovornost za zajednicu u kojoj
21. 3.1 6.7 20.9 44.8 24.5 3.81 .985 163
živim.
Volontiranje mi omogućuje da steknem nove
10. 3.1 9.3 21 37.7 29 3.80 1.056 162
prijatelje.
Vjerujem da kroz volontiranje mogu steći veze
6. 7.4 8 14.1 39.9 30.7 3.79 1.180 163
važne za budući posao.
43
26. Volontiranje povećava moje samopouzdanje. 4.9 6.7 22.6 37.8 28 3.77 1.082 164
Volontirajući mogu saznati više o
27. 6.1 11 16.6 43.6 22.7 3.66 1.130 163
mogućnostima zapošljavanja.
Ljudi koje poznajem dijele interes za
17. 3.7 12.3 21.5 42.9 19.6 3.63 1.049 163
volontiranje.
Mogu dobiti preporuku za posao ili daljnji
24. 7.9 9.8 25 32.9 24.4 3.56 1.189 164
studij.
4. Moji prijatelji volontiraju. 4.3 22 21.3 35.4 17.1 3.39 1.132 164
Volontiranje mi može pomoći da dobijem
19. 11.1 11.7 27.2 31.5 18.5 3.35 1.228 162
željeni posao.
14. Kada volontiram ne osjećam se usamljeno. 11.7 13.5 28.2 28.2 18.4 3.28 1.245 163
18. Kada volontiram osjećam se važnim/om. 6.1 18.4 30.1 31.9 13.5 3.28 1.103 163
11. Meni bliske osobe volontiraju. 8.5 19.5 26.8 32.3 12.8 3.21 1.155 164
28. Volontirajući zaboravljam na svoje probleme 17.8 24.5 20.9 22.1 14.7 2.91 1.331 163
Volontiranje mi pomaže da prevladam svoje
7. 17.8 30.7 23.3 22.7 5.5 2.67 1.170 163
osobne probleme.
29. Volontiranje je dio mojih studijskih obaveza. 48.5 18.4 12.3 14.7 6.1 2.12 1.321 163
22. Volontiranje je dio obiteljske tradicije. 50 27.8 9.9 9.3 3.1 1.88 1.113 162
U istraživanju Zrinščaka i Lakoša (2012) dobivena je slična struktura odgovora: studenti

su najviše vrednovali altruistične razloge poput osjećam da je važno pomagati drugima i mogu
učiniti nešto za svrhu koja mi je važna, te intrinzične i socijalne koristi od volontiranja: vlastito
zadovoljstvo, stvaranje društvenih kontakata, mogućnost da se nauče nove stvari te stvaranje
povjerenja među ljudima, dok su najslabije vrednovali odgovore koje su autori nazvali
terapeutsko-samopomažućim motivima. Zrinščak i Lakoš zaključuju da su različiti razlozi za
volontiranje međusobno komplementarni, to jest da se međusobno ne isključuju već se
nadopunjuju, a to je vidljivo i iz odgovora dobivenih u našem istraživanju. Primjerice,
ispitanicima razlog za volontiranje istovremeno može biti želja za pomaganjem drugima,
učenje putem neposrednog iskustva, ali i očekivanje da će na taj način steći određene prednosti
prilikom zapošljavanja.
Navedeni rezultati vezani uz razloge volontiranja donekle se podudaraju s rezultatima
dobivenim u istraživanju Ilišin i sur. (2013) gdje je najčešći razlog uključivanja u dobrovoljni
rad osjećaj predanosti u pomaganju drugima, opća želja za društvenim angažmanom i
konkretno rješavanje nekog problema, dok su među najrjeđim razlozima upoznavanje budućeg
poslodavca i obiteljska tradicija.
44
Da bismo utvrdili raspoređuju li se pojedini razlozi volontiranja na uzorku studenata
društvenih studija prema poddomenama kao što je pretpostavljeno teorijskim okvirom te kako
bismo zatim provjerili razlikuju li se studenti pojedinih studija obuhvaćenih uzorkom prema
stupnju prihvaćanja pojedinih razloga, proveli smo faktorsku analizu metodom glavnih
komponenata pri čemu smo koristili GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora. U oblimin
soluciji dobiveno je sedam faktora koji zajedno objašnjavaju 66,1% ukupne varijance
instrumenta. Pouzdanost instrumenta je α=.880. Nakon izbacivanja osam čestica (čestice 2, 10,
12, 18, 21, 22, 26 i 29) koje su imale podjednake saturacije na više faktora (nisu zadovoljavale
Thurstoneov princip jednostavne strukture), preostala je 21 čestica te je dobiveno šest faktora
koji objašnjavaju 70,652% ukupne varijance instrumenta. Nakon izbacivanja čestica koeficijent
pouzdanosti instrumenta iznosi α= .847 (Prilog 2).
Iz tablice interkorelacija dobivenih faktora (Tablica 19) vidljivo je da su korelacije
među faktorima niske. Koeficijent determinacije je u svim slučajevima manji od .10, osim
između faktora razvoj karijere i stjecanje znanja gdje je nešto viši, što je i očekivano budući da
su navedena dva faktora međusobno konceptualno bliska.
Dobiveni faktori odgovaraju dimenzijama predviđenima u teorijsko-konceptualnom
dijelu. Jedino čestica volontiranjem mogu razviti svoje radne vještine koja je u teorijskoj
razradi bila smještena u dimenziju karijera, u rezultatima pripada faktoru učenje. Budući da su
te dvije dimenzije bliske, navedena čestica sadržajno odgovara faktoru učenje. Iz konačne
verzije, izbačene su dvije dimenzije predviđene teorijsko-konceptualnim okvirom: širenje kruga
poznanika i studijske obveze.
Tablica 19. Interkorelacije faktora

samopoštovanja
razvoj karijere
utjecaj okoline
altruistične
vrijednosti
pribježište
stjecanje
znanja15
razvoj
faktori
razvoj karijere 1.000 .126 .308 .044 -.362 .045
pribježište 1.000 .166 .207 -.157 -.174
utjecaj okoline 1.000 .046 -.101 -.012
altruistične vrijednosti 1.000 -.162 -.148
stjecanje znanja 1.000 .032
razvoj samopoštovanja 1.000
15
Korelacije faktora „stjecanje znanja“ sa svim preostalim faktorima imaju negativan predznak jer čestice
instrumenta saturiraju na ovaj faktor s negativnim preznacima, no u sadržajnom smislu korelacije su pozitivne
(isti je slučaj i s faktorom „razvoj samopoštovanja“).
45
Prvi smo faktor nazvali razvoj karijere i čine ga sljedeće čestice: 24. Mogu dobiti
preporuku za posao ili daljnji studij, 19. Volontiranje mi može pomoći da dobijem željeni
posao, 6. Vjerujem da kroz volontiranje mogu steći veze važne za budući posao, 16. Podatke o
volontiranju mogu upisati u životopis, 27. Volontirajući mogu saznati više o mogućnostima
zapošljavanja.
Drugi faktor smo nazvali stjecanje znanja, a čine ga čestice 25. Volontirajući učim kako
se odnositi prema različitim ljudima, 20. Volontirajući stječem novu perspektive na pojave oko
sebe, 13. Volontiranjem mogu razviti svoje radne vještine, 15. Volontiranje mi omogućuje da
učim kroz neposredno iskustvo, 8. Volontirajući mogu naučiti više o području koje me zanima.
Treći smo faktor nazvali pribježište i sastoji se od tri čestice: 28. Volontirajući
zaboravljam na svoje probleme, 7. Volontiranje mi pomaže da prevladam svoje osobne
probleme, 14. Kada volontiram ne osjećam se usamljeno.
Četvrti faktor je utjecaj okoline, a sastoji se od sljedećih čestica: 11. Meni bliske osobe
volontiraju, 4. Moji prijatelji volontiraju, 17. Ljudi koje poznajem dijele interes za volontiranje.
Peti faktor predstavlja razloge volontiranja koje se odnose na altruistične vrijednosti te
sadrži tri čestice: 9. Smatram da je važno pomagati drugima, 3. Volontirajući mogu pridonijeti
općem dobru, 1. Volontiram jer suosjećam s onima kojima je potrebna pomoć.
Posljednji faktor koji smo nazvali razvoj samopoštovanja sastoji se od sljedećih čestica:
23. Volontiranje mi pomaže da se osjećam korisno, 5. Volontiranje mi pomaže da se osjećam
dobro.
Najveći stupanj slaganja imaju skale altruističke vrijednosti i stjecanje znanja, dok se
ispitanici u najmanjem stupnju slažu sa skalom pribježište (Tablica 20). Općenito, na svim je
skalama relativno visok stupanj slaganja, osim na skali pribježište. Ta je skala ujedno i jedina
čije čestice (28. i 7. čestica) imaju prosječni rezultat niži od sredine raspona skale (<3.00)
(Tablica 20).
Tablica 20. Prikaz prosječnih rezultata na subskalama razloga volontiranja
uk s ped sped psih soc us
razvoj karijere 3.6820 .99912 3.9375 3.8792 3.9514 3.0480 3.4629
stjecanje znanja 4.3190 .61529 4.4941 4.3667 4.5135 4.1040 4.1222
pribježište 2.9571 1.04373 3.1961 2.8472 2.4414 3.2533 3.3148
utjecaj okoline 3.4029 .96826 3.8039 3.3681 3.8378 2.9067 3.1574
altruistične
vrijednosti 4.4369 .50585 4.4118 4.4861 4.4259 4.4867 4.4286
razvoj
4.0854 .72130 4.0588 4.1633 4.1081 4.0200 4.0139
samopoštovanja
46
Željeli smo utvrditi postoji li među ispitanicima statistički značajna razlika u
prosječnom rezultatu na tvrdnjama svake subskale s obzirom na vrstu studija, te smo proveli
analizu na svakoj od subskala razloga volontiranja16.
Provedom Kruskal-Wallisovog testa pokazalo se da statistički značajna razlika u
prosječnom rezultatu ispitanika s obzirom na studij postoji na razini rizika .05 kod četiri
subskale: razvoj karijere ( 2=11.368(4), p=.023), stjecanje znanja ( 2=12.182(4), p=.016),
pribježište ( 2=17.389(4), p=.002) i utjecaj okoline ( 2=17.888(4), p=.001). Pritom na subskali
razvoj karijere najniži prosječni rezultat imaju studenti sociologije i učiteljskog studija, dok
studenti preostalih triju studija imaju podjednako visok prosječni rezultat ( 3.9). Na subskali
stjecanje znanja ispitanici svih studija imaju visok prosječni rezultat (iznad 4.1), no najniži je u
slučaju studenata sociologije i učiteljskog studija. Kao što smo ranije naveli, subskala
pribježište ima najmanji stupanj slaganja u odnosu na preostale subskale, pri čemu se s tom
subskalom u najmanjoj mjeri slažu studenti psihologije, a u najvećoj mjeri studenti učiteljskog
studija, dok na subskali utjecaj okoline najniži prosječni rezultat imaju studenti sociologije, a
najviši studenti socijalne pedagogije i psihologije. Prikaz rezultata Kruskal-Wallisovog testa
nalazi se u Tablici 21.
16
Proveli smo Kruskal-Wallisov test umjesto analize varijance budući da distribucije zavisne varijable (razlozi
volontiranja) na pojedinim kategorijama nezavisne varijable (studij) statistički značajno odstupaju od normalne
distribucije (Prilog 2).
47
Tablica 21. Rezultati Kruskal-Wallisovog testa – razlozi volontiranja i studij
2
studij N s rang p
razvoj karijere pedagogija 16 3.9375 .92005 92.13
socijalna pedagogija 48 3.8792 .86614 89.15
psihologija 37 3.9514 .73848 91.26 11.368* .023
sociologija 25 3.0480 1.40627 61.74
učiteljski studij 35 3.4629 .89675 67.66
stjecanje znanja pedagogija 17 4.4941 .48537 94.71
psihologija 37 4.5135 .48885 96.38 12.182* .016
sociologija 25 4.1040 .78128 69.36
pribježište pedagogija 17 3.1961 1.11840 91.47
socijalna pedagogija 48 2.8472 1.07400 77.27
psihologija 37 2.4414 .89943 58.16 17.389* .002
sociologija 25 3.2533 1.00130 96.68
utjecaj okoline pedagogija 17 3.8039 .84211 100.38
psihologija 37 3.8378 .99883 102.82 17.808* .001
sociologija 25 2.9067 .99778 59.22
altruističke pedagogija 17 4.4118 .47914 78.15
vrijednosti socijalna pedagogija 48 4.4861 .49565 86.24
psihologija 36 4.4259 .51400 79.47 .925 .921
sociologija 25 4.4867 .59845 78.82
razvoj pedagogija 17 4.0588 .82694 82.97
samopoštovanja socijalna pedagogija 49 4.1633 .72448 88.07
psihologija 37 4.1081 .81765 85.93 2.239 .692
sociologija 25 4.0200 .66895 76.66
* 2 je statistički značajan na razini rizika .05
48
7.5. Razlozi neuključenosti u volontiranje
Ispitanice/ke koje/i nisu volontirali u posljednjih 12 mjeseci, pitali smo o razlozima

zbog kojih nisu bili uključeni u volontiranje. Za navedenih šesnaest razloga ispitanici su trebali
navesti u kojoj se mjeri svaki pojedini razlog odnosi na njih osobno. Rezultati su prikazani u
Tablici 22.
Tablica 22. Razlozi neuključenosti u volontiranje - postoci
mogu procijeniti
Uglavnom se ne
U potpunosti se
odnosi na mene
odnosi na mene
odnosi na mene
odnosi na mene
Uglavnom se
Ne znam, ne
Uopće se ne
s N
nedostatak vremena zbog

6. 4.7 4.7 7.8 37.2 45.7 4.15 1.061 129
studijskih obaveza
nedostatak vremena zbog drugih
13. 3.1 13.4 19.7 30.7 33.1 3.77 1.142 127
aktivnosti kojima se bavim
nedostatak vremena zbog rada uz
8. 30.2 10.9 9.3 21.7 13.5 3.06 1.633 129
studij
nedostatak vremena zbog
4. 20.6 23.8 15.1 28.6 11.9 2.87 1.350 126
obiteljskih obaveza
nisam informiran/a o
5. 25.4 19.0 30.2 19.8 5.6 2.61 1.220 126
mogućnostima volontiranja
7. loša financijska situacija 37.3 20.6 15.9 12.7 13.5 2.44 1.440 126
nitko od meni bliskih osoba ne

11. 44.1 18.9 11.8 17.3 7.9 2.26 1.381 127
volontira
nisam zainteresiran/a za načine
1. 30.2 31.0 27.8 8.7 2.4 2.22 1.050 126
volontiranja koji se nude
volonterski rad nije dovoljno
10. 38.6 24.4 22.0 10.2 4.7 2.18 1.191 127
cijenjen
financijski troškovi koji su
9. 45.2 21.4 15.1 14.3 4.0 2.10 1.238 126
uključeni u volontiranje
nisam zainteresiran/a za
2. 36.5 35.7 18.3 7.9 1.6 2.02 1.008 126
volontiranje kao takvo
12. nemam potrebnih znanja i vještina 47.6 23.8 19.0 8.7 0.8 1.91 1.043 126
16. nemam dovoljno samopouzdanja 52.8 19.7 16.5 10.2 0.8 1.87 1.079 127
ne postoji organizacija za koju bih

15. 49.6 22.8 25.2 1.6 0.8 1.81 .924 127
htio/la volontirati
3. loše zdravstveno stanje 65.3 23.4 8.1 1.6 1.6 1.51 .841 124
prestao/la sam volontirati zbog

14. 76.4 12.6 7.9 2.4 0.8 1.39 .797 127
negativnog volonterskog iskustva
49
Iz tablice je vidljivo da sljedeće razloge prihvaća najveći postotak ispitanika koji nisu
bili uključeni u volontiranje u proteklih 12 mjeseci: nedostatak vremena zbog studijskih
obaveza (odnosi se na 82,9% ispitanika koji nisu volontirali), nedostatak vremena zbog drugih
aktivnosti kojima se bavim (63,8%), zatim nedostatak vremena zbog obiteljskih obveza
(40,5%) i nedostatak vremena zbog rada uz studij (35,2%). 25,4% onih koji nisu volontirali
smatra da nisu dovoljno informirani o mogućnostima volontiranja. 26,5% studenata nije
volontiralo zbog svoje loše financijske situacije, a njih 9,5% nije zainteresirano za volontiranje
kao takvo. Prema navedenim odgovorima možemo zaključiti da ispitanici nevolonteri pozitivno
vrednuju volonterski angažman te da je nedostatak vremena osnovni razlog zbog kojeg studenti
ne volontiraju.
Kako bismo utvrdili na koji se način pojedini razlozi volontiranja konfiguriraju te koji
razlozi zajedno čine neki prepoznatljivi koncept, proveli smo na česticama instrumenta razloga
nevolontiranja faktorsku analizu metodom glavnih komponenata uz GK kriterij za ekstrakciju
faktora. U oblimin soluciji dobili smo pet faktora17 te smo izbacili jednu česticu (3. loše
zdravstveno stanje) koja nije zadovoljavala Thurstoneov princip jednostavne strukture. U
bazičnoj soluciji faktori objašnjavaju 63,768% ukupne varijance instrumenta (Prilog 3).
Pouzdanost instrumenta iznosi α= .700.
Prvi faktor nazvali smo nezainteresiranost za volontiranje, a sastoji se od četiri čestice:
2. nisam zainteresiran/a za volontiranje kao takvo, 1. nisam zainteresiran/a za načine
volontiranja koji se nude, 10. volonterski rad nije dovoljno cijenjen i 11. nitko od meni bliskih
osoba ne volontira.
Drugi faktor – egzistencijalno-obiteljski razlozi – sastoji se također od četiri čestice: 7.
loša financijska situacija, 9. financijski troškovi koji su uključeni u volontiranje, 8. nedostatak
vremena zbog rada uz studij i 4. nedostatak vremena zbog obiteljskih obaveza.
Treći smo faktor nazvali (izvan)studijske obaveze i čine ga dvije čestice: 6. nedostatak
vremena zbog studijskih obaveza i 13. nedostatak vremena zbog drugih aktivnosti kojima se
bavim.
Četvrti faktor čine sljedeće varijable: 12. nemam potrebnih znanja i vještina, 16. nemam
dovoljno samopouzdanja i 5. nisam informiran/a o mogućnostima volontiranja, te smo ga
nazvali nedostatak samopouzdanja.
17
Korelacije među dobivenim faktorima relativno su niske. Najveća je korelacija između faktora
„nezainteresiranost“ i „nedostatak samopouzdanja“ (r=.237) što možemo objasniti relativno visokim saturacijama
varijabli nitko od meni bliskih osoba ne volontira i nisam informiran/a o mogućnostima volontiranja na oba
faktora (Prilog 3).
50
Posljednji, peti faktor nazvali smo nepovjerenje u neprofitne organizacije, a čine ga
čestice 14. prestao/la sam volontirati zbog negativnog volonterskog iskustva te 15. ne postoji
organizacija za koju bih htio/la volontirati.
Kao što možemo vidjeti iz Tablice 23, subskala (izvan)studijske obveze ima najviši
prosječni rezultat (ujedno i jedini iznad 3.00), dok je na preostalim subskalama prosječni
rezultat ispitanika relativno nizak (<2.61). Možemo reći da su najvažniji razlozi neuključivanja
u volontiranje nedostatak vremena zbog studijskih obaveza i drugih aktivnosti kojima se
studenti bave u slobodno vrijeme.
Tablica 23. Prosječne vrijednosti rezultata na subskalama razloga nevolontiranja

nezainteresiranost 2.1766 .86201 2.0417 1.8667 1.8342 2.2321 2.3220

egzistencijalno-
obiteljski razlozi 2.6138 1.01184 2.5625 1.9464 2.0227 2.9554 2.7328
(izvan)studijske
obveze 3.9690 .88334 3.4231 3.9333 3.7083 3.9643 4.1475
nedostatak
samopouzdanja 2.1290 .87183 1.9697 1.9333 1.9722 2.0123 2.2938
nepovjerenje u
organizacije 1.5984 .66975 1.4167 1.7000 1.6667 1.6786 1.5583
Da bismo utvrdili razlikuju li se studenti pojedinih studija obuhvaćenih uzorkom prema

stupnju prihvaćanja pojedinih razloga nevolontiranja, proveli smo analizu varijance na svakoj
od subskala. Rezultati su pokazali da statistički značajna razlika u prosječnom rezultatu
ispitanika s obzirom na studij na razini rizika .05 postoji samo u slučaju egzistencijalno-
obiteljskih razloga (F(4,118)=3.783, p=.006). Zanimalo nas je između kojih studija postoji
statistički značajna razlika te smo daljnjom provedbom Scheffeovog post hoc testa utvrdili da
ona postoji između studenata sociologije i socijalne pedagogije. Točnije, studenti sociologije
imaju viši prosječni rezultat na subskali egzistencijalno-obiteljski razlozi u odnosu na studente
socijalne pedagogije (Tablica 24).
51
Tablica 24. Rezultati analize varijance na subskalama razloga nevolontiranja
Scheffeov post
F df1 df2 sig.
hoc test
nezainteresiranost 1.447 4 121 .223
egzistencijalno-obiteljski razlozi 3.783 4 118 .006* 2<418
(izvan)studijske obveze 2.213 4 124 .071
nedostatak samopouzdanja 1.026 4 119 .397
nepovjerenje u organizacije .484 4 122 .747
* F je značajan na razini rizika .05
7.6. Fakultetsko okružje

Željeli smo utvrditi kako studenti/ce ocjenjuju prisutnost nastavnih sadržaja i ozračja na
svojim studijima kojima se promiče građanski angažman studentica i studenata, odnosno koji ih
potiču na aktivniju brigu i angažman u zajednici. U tu svrhu konstruirali smo vlastiti upitnik
koji sadrži deset čestica za koje su ispitanici trebali navesti stupanj slaganja. Distribucija
ispitanika na svakoj od čestica prikazana je u Tablici 25.
Tablica 25. Okružje u pogledu civilnog aktivizma

mogu procijeniti
Uglavnom se ne
U potpunosti se
Uglavnom se
Ne znam, ne
Uopće se ne
s
slažem
slažem
slažem
slažem
Na mom fakultetu se često promovira društveni

8. 2.3 8.7 21 44.3 23.3 3.78 .979
angažman putem oglasa, plakata i sl.
Na mom studiju/fakultetu vlada ozračje koje
1. 1.3 6.7 27.3 46 18.7 3.74 .884
potiče na civilni angažman.
Nastavni sadržaji potiču uvjerenje da mogu
3. 1.3 10.3 21.3 47.7 19.3 3.73 .934
pozitivno utjecati na lokalne društvene probleme
Na mom studiju postoji mogućnost obavljanja
6. 16.7 11.7 14 16.7 40.7 3.53 2.520
volonterskog rada u sklopu nastave.
Nastavni sadržaji potiču na aktivnu brigu za
2. 2.3 15.7 24.3 42.8 14.7 3.52 1.001
lokalnu zajednicu.
4. Nastavni sadržaji me potiču na civilni angažman. 2.3 16 31.7 40 10 3.39 .950
5. Nastavnici potiču studente na civilni angažman. 5.4 15.7 28 39.3 11.3 3.36 1.047
Nastavnici potiču na sudjelovanje u pojedinim
10. 3.3 14.3 37.7 34.3 10 3.33 .956
civilnim projektima i inicijativama.
Nastavnici potiču studente na uključivanje u
7. 12 26.3 30.3 22 9 2.90 1.150
studentske klubove i udruge.
Tijekom studija sam stekao dojam da se na
9. društveni aktivizam studenata ne gleda s 40.3 25 23.3 7.7 3.7 2.09 1.126
odobravanjem.*
18
1 - pedagogija, 2 - socijalna pedagogija, 3 - psihologija, 4 - sociologija, 5 - učiteljski studij.
52
Rezultati u tablici pokazuju da većina studenata smatra kako se na njihovom fakultetu
često društveni angažman promovira putem oglasa, plakata i sl. (67,6%), a 64,7% studenata
smatra da na njihovom studiju vlada ozračje koje potiče civilni angažman. Općenito, rezultati
pokazuju da oko dvije trećine ispitanika smatra kako na njihovom studiju vlada afirmativno i
poticajno ozračje u pogledu društvenog angažmana.
Proveli smo faktorsku analizu metodom glavnih komponenata koristeći GK kriterij za
ekstrakciju faktora. Nakon čišćenja faktorske solucije (izbačene su 6. i 9. čestica) dobili smo
jedan faktor koji objašnjava 51% ukupne varijance instrumenta (Prilog 4). Koeficijent
pouzdanosti instrumenta je α=.863.
Da bismo utvrdili postoji li razlika između studijskih grupa s obzirom na prosječan
rezultat na skali ozračje u pogledu civilnog angažmana, proveli smo analizu varijance koja je
pokazala da na razini rizika .05 postoji statistički značajna razlika (F(4,290)=15,797, p=.000).
Zanimalo nas je između kojih studijskih grupa postoji razlika te smo u tu svrhu proveli
Scheffeov post hoc test koji je pokazao da statistički značajna razlika na razini rizika .05 postoji
između studija socijalne pedagogije s jedne strane i psihologije, sociologije i učiteljskog studija
s druge strane (Prilog 4). Preciznije, studenti socijalne pedagogije ozračje na svom fakultetu
procjenjuju sklonijim civilnom aktivizmu nego studenti preostalih navedenih studija (prosječni
rezultati na skali prema studijskim grupama prikazani su u Tablici 26).
Tablica 26. Prosječni rezultati na skali fakultetsko okružje

fakultetsko okružje 3.4775 .70821 3.6532 3.9962 3.3189 3.2264 3.2912
Jedan dio tumačenja takvog rezultata može se odnositi na činjenicu da se u slučaju

socijalne pedagogije radi o studiju koji priprema studente za pomagačku profesiju koja je
orijentirana na ranjive i rizične skupine u društvu i na njihovo uključivanje u zajednicu te da je
pritom djelovanje u zajednici putem volonterskog rada sastavni dio toga studija.
Pretpostavljamo da navedeno velikim dijelom može objasniti povoljnije ozračje u pogledu
civilnog angažmana u odnosu na druge studije. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja, osobito
kvalitativna kako bi se točnije utvrdile odlike koje čine povoljno ozračje na studijima za civilni
angažman.
Ispitali smo također postoji li pozitivna korelacija19 između primjerenog ozračja na
fakultetima u pogledu civilnog aktivizma i razine civilnog aktivizma studenata (odnosno broja
19
Varijable su ordinalne te smo koristili neparametrijski koeficijent Kendall tau-b.
53
volonterskih sati i broja različitih načina civilnog djelovanja u koja su ispitanici bili uključeni).
Rezultati su pokazali da između ozračja na fakultetu i sati volontiranja postoji niska pozitivna
korelacija20 ( B=.166, N=294, p=.000), kao i između ozračja na fakultetu i broja civilnih
aktivnosti u kojima su ispitanici sudjelovali ( B=.251, N=299, p=.000).
Nameće se pitanje tumačenja dobivenih rezultata, odnosno ostaje nejasno možemo li
govoriti o blagom utjecaju ozračja na fakultetu na civilnu angažiranost studenata ili studenti
koji su civilno angažiraniji veću pozornost obraćaju na prisutnost sadržaja na studiju vezanih uz
civilni aktivizam. Potrebna su daljnja kvalitativna istraživanja kojima bi se pobliže ispitala
ozračje na fakultetima u pogledu civilnog aktivizma i povezanost primjerenog ozračja s
civilnim angažmanom studenata.
20
statistička značajnost testirana je na razini rizika .05
54
8. ZAKLJUČAK
U ovome su radu prikazani rezultati anketnog istraživanja provedenog u svibnju i lipnju

2014. godine na prigodnom uzorku od tristo studenata na četiri društvena fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu. Osnovni cilj rada bio stjecanje empirijskog uvida u karakteristike građanskog
angažmana studenata diplomskih studija društvenih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prema dosadašnjim istraživanjima u Hrvatskoj još uvijek relativno mali udio građana
sudjeluje u pojedinim načinima građanskog angažmana ili je uključen u rad civilnog sektora.
Budući da se općenito od studenata društvenih fakulteta očekuje veći angažman i interes za
društvo i društvene procese s obzirom na samo područje studiranja kao i na činjenicu da je na
pojedinim društvenim studijima volontiranje dio studentskih obveza, željeli smo ispitati u kojoj
su mjeri i na koji način studenti društvenih fakulteta civilno angažirani, razloge njihovog
volonterskog (ne)angažmana, povezanost obilježja ispitanika sa sklonošću civilnom aktivizmu,
kao i njihovu percepciju ozračja na fakultetima u pogledu civilnog angažmana.
Uz ograničenje uzorka, dobiveni rezultati ukazuju na nešto veću razinu civilnog angažmana
kod ispitanih studenata u odnosu na podatke iz prijašnjih istraživanja mladih i studenata koja su
provedena u Hrvatskoj. Ipak, ispitanici su u najvećoj mjeri sudjelovali u onim načinima
civilnog angažmana koje možemo nazvati pasivnima u smislu da ne iziskuju izdvajanje
vremena kao ni veći osobni trud i uloženu emocionalnu energiju, dok su najmanju sklonost
pokazali prema onim načinima angažmana koji zahtijevaju osobnu inicijativu i ulaganje
vremena, kao i za one načine koji se tiču političkog djelovanja. Da bismo stekli uvid u razloge
zbog kojih studenti nisu aktivnije angažirani ne samo u civilnom društvu nego i u političkom
djelovanju, potrebno je istražiti, uz same razloge (ne)angažmana, i pojedine druge faktore
poput stavova o neprofitnim organizacijama, vrijednosne orijentacije te percepcije društvene
stvarnosti u Hrvatskoj.
Važan aspekt civilnog aktivizma koji smo istražili je uključenost u neki oblik volonterskog
rada. Pokazalo se da je nešto više od polovice ispitanika volontiralo u posljednjih 12 mjeseci,
no oni su većinom malo vremena izdvojili za volonterski rad. Pritom su najviše volontirali za
humanitarne organizacije, organizacije vezane uz socijalne usluge te obrazovno-odgojne
organizacije što je i očekivano s obzirom na profesije za koje se ispitanici na svojim studijima
pripremaju. Najčešći razlozi za uključivanje u volontiranje su oni altruističke i intrinzične
prirode što se podudara s prijašnjim istraživanjima vezanim uz volontiranje mladih (Zrinščak i
Lakoš, 2012; Ilišin i sur., 2013). Budući da ispitanici najviše vrednuju altruističke i intrinzične
razloge volontiranja nije iznenađujuće da su najviše skloni upravo humanitarnim
55
organizacijama i onima vezanim uz socijalne usluge, da za njih najčešće volontiraju ili im
doniraju novac te da je najčešći oblik djelovanja među ispitanicima doniranje u dobrotvorne
svrhe. Navedene smo rezultate djelomično pripisali okolnostima prouzročenim poplavom prije
same provedbe istraživanjima, no oni ujedno ukazuju i na određenu prisutnost vrijednosti
civilnoga društva među ispitanim studentima poput solidarnosti i uzajamnosti te na relativno
visoku socijalnu osjetljivost ispitanika i svijest o socijalnim problemima nejednakostima u
hrvatskom društvu.
Pretpostavka o razlikovanju studenata prema razini i načinu civilnog angažmana s obzirom
na pojedine socio-demografske karakteristike većim dijelom nije potvrđena. Od izvedenih
hipoteza djelomično je potvrđeno da su ispitanici s nižim rezultatom na skali političke
orijentacije (oni skloniji lijevoj političkoj opciji) ujedno skloniji i civilnom angažmanu, te da se
ispitanici s različitih studija razlikuju prema sklonosti civilnom aktivizmu. Općenito, na temelju
dobivenih rezultata možemo zaključiti da u načinima civilnog angažmana poput sudjelovanja u
prosvjedima, štrajkovima i demonstracijama te bojkotiranja i kupovanja proizvoda zbog
vrijednosti proizvođača u najvećoj mjeri sudjeluju ispitanici skloniji lijevoj političkoj opciji i
nereligiozni. Takvi rezultati djelomično se podudaraju s rezultatima prijašnjih srodnih
istraživanja - primjerice, s istraživanjima Franc i Šakić (2007) i Franc i sur. (2012) prema
kojima bolje poznavanje nevladinih organizacija i pozitivnije stavove pokazuju osobe kojima
vjera nije važna i koje su sklonije lijevoj političkoj opciji, ali i s tezom V. Ilišin o većoj
kritičnosti mladih sklonijih političkim opcijama lijevog centra spram društvene stvarnosti
(Ilišin, 2005), budući da od svih načina civilnog angažmana upravo navedeni načini u kojima u
većem stupnju sudjeluju ispitanici s nižim rezultatom na skali političke orijentacije u najvećoj
mjeri izražavaju nezadovoljstvo postojećim stanjem i nastojanje oko društvenih promjena.
Ipak, rezultati dobiveni u našem istraživanju ograničenog su dometa ponajprije zbog
nereprezentativnog uzorka na temelju kojeg nije moguće zaključivati o populaciji studenata
obuhvaćenih studija (a posebno ne diplomskih studija društvenih fakulteta u Zagrebu), ali i
zbog nedostatka prethodnih empirijskih uvida i teorija vezanih uz civilni angažman na koje
bismo se oslonili prilikom operacionalizacije. Stoga bi dobro došlo istraživanje kojim bi se
dobiveni podaci provjerili na reprezentativnom uzorku i uz doradu upitnika. Pritom bi svakako
bilo nužno veću pozornost obratiti na konceptualizaciju pojmova poput civilnog i političkog
angažmana koji, iako se često koriste u javnosti kao općeprihvaćeni i samorazumljivi termini,
još su uvijek nedovoljno jasni i precizni. Nadalje, bilo bi korisno uz daljnja kvantitativna
istraživanja provoditi i kvalitativna istraživanja kojima bi se stekli dublji uvidi u pojedine
aspekte i oblike civilnog angažmana studenata.
56
Kvalitativnim istraživanjem ozračja u pogledu civilnog angažmana na pojedinim studijima
bilo bi moguće ustanoviti odlike koje čine povoljno ozračje na studijima za civilni angažman
što bi bilo osobito zanimljivo u kontekstu spomenutih nastojanja oko modela visokog
obrazovanja koji se temelji na integraciji aktivnog angažmana studenata u zajednici u
kurikulum. Naime, u teorijskom smo dijelu istaknuli nastojanja pojedinih sastavnica Sveučilišta
u Zagrebu oko povezivanja s organizacijama civilnog društva te oko promocije aktivne brige za
zajednicu među studentima. Na tom tragu je bio i naš pokušaj ispitivanja ozračja u pogledu
civilnog angažmana na pojedinim studijima gdje se pokazalo da ispitanici sa studija socijalne
pedagogije svoj studij procjenjuju sklonijim civilnom angažmanu nego ispitanici s preostalih
studija, što smo pokušali objasniti orijentiranošću studija socijalne pedagogije na pripremanje
studenata za rad s rizičnim skupinama kao i za djelovanje u zajednici, što (velikim) dijelom
razlikuje taj studij od preostalih studija obuhvaćenih uzorkom. Povezano s tim, stječe se dojam
da je povezanost s civilnim sektorom i zajednicom u najvećoj mjeri prisutna na studijima
orijentiranima na pripremanje studenata za pomagačke profesije na kojima je suradnja s
civilnim sektorom na neki način nužna u realizaciji takve pripreme. No, ranije spomenuti
koncept učenja zalaganjem u zajednici (engl. service-learning) koji se u određenoj mjeri
podudara s građanskim angažmanom, kao i nastojanje Sveučilišta oko povezivanja sa
zajednicom, trebali bi imati širu svrhu. To bi značilo, ne samo studente pripremiti za specifično
zanimanje, već u njima pobuditi aktivnu brigu za zajednicu, odnosno nastojati ukloniti opasnost
da se, zaokupljeni studijem i individualnim interesima, udalje od stvarnosti društva i zajednice
u kojima žive, te ih potaknuti na dublje i aktivnije promišljanje problema, pojava i zahtjeva
društva.
57
9. POPIS LITERATURE
Bergan, S., Harkavy, I., Land, van't H. (2013) A word of the Editors. U: Bergan S. et al. (ur.)
Reimagining Democratic societies. A New Era of Personal and Social Responsibility.
Strasbourg: Council of Europe Publishing
Bežovan, G. (2005) Civilno društvo. Zagreb Nakladni zavod Globus
Bežovan, G., Ledić, J., Zrinščak, S. (2010) Civilno društvo u sveučilišnoj nastavi. Hrvatska i
komparativna javna uprava, 11 (1): 173–202
Bežovan, G., Zrinšćak, S., Vugec, M. (2005) Civilno društvo u procesu stjecanja povjerenja u
Hrvatskoj i izgradnje partnerstva s državom i drugim dionicima. Zagreb: CERANEO
Cohen, J. L., Arato, A. (1992) Civil Society and Political Theory. Cambridge, Massachusetts:
The MIT Press
Ćulum, B. (2010) Civilna misija sveučilišta u Hrvatskoj: element u tragovima. Kolumna

javne politike visokog obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja. Preuzeto:
29.11.2013.
http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog obrazovanja/kolumna/element
utragovima/
De Tocqueville, A. (1995) O demokraciji u Americi. Zagreb: Informator
Ekman, J., Amnå, E. (2009) Political Participation and Civic Engagement: Towards A New
Typology. Preuzeto 29.11.2013.
http://www.oru.se/PageFiles/14371/Ekman%20and%20Amn%C3%A5%202009-1.pdf
Flanegan, C., Levine, P. (2010) Civic Engagement and the Transition to Adulthood. The Future
of Children, 20 (1): 159-179. str.
Franc i sur. (2006) Javno mnijenje: stavovi javnosti o nevladinim organizacijama. Zagreb :
Academy for Educational Development : Institut Ivo Pilar
Franc i sur. (2007) Građanski aktivizam u Hrvatskoj. Društvena istraživanja 16 (1-2): 111
132
Ilišin, V. (2002) Mladi i politika. U: Ilišin, V., Radin, F. (ur.) Mladi uoči trećeg milenija,
Zagreb: IDIZ
Ilišin, V., ur. (2006) Mladi između želja i mogućnosti. Položaj, problemi i potrebe mladih
Zagrebačke županije. Zagreb: IDIZ
Ilišin, V. (2007a) Društveni status, problemi i budućnost mladih. U: Ilišin, V., Radin, F. (ur.)
Mladi: problem ili resurs, Zagreb: IDIZ
Ilišin, V. (2007b) Slobodno vrijeme i interesi mladih. U: Ilišin, V., Radin, F. (ur.) Mladi:
problem ili resurs, Zagreb: IDIZ
58
Ilišin, V. (2008) Skica za sociološki portret zagrebačkih studenata: uvod u istraživanje
hrvatskih studenata danas. Sociologija i prostor, 46 (3–4): 221–240
Ilišin, V., Potočnik, D. (2008) Profesionalne i životne aspiracije studenata Zagrebačkoga

sveučilišta. Sociologija i prostor, 46 (3–4): 285- 309
Ilišin, V., Radin, F. (2007) Mladi u suvremenom hrvatskom društvu. U: Ilišin, V., Radin, F.
(ur.) Mladi: problem ili resurs, Zagreb: IDIZ
Ilišin, V., Bouillet, D., Gvozdanović, A., Potočnik, D. (2013) Mladi u vremenu krize. Zagreb:
IDIZ i Zaklada Friederich Ebert
Jenkins, K. et al. (2003) Is Civic Behavior Political? Exploring the Multidimensional Nature
of Political Participation. Prepared for presentation at annual conference of the
Midwest Political Science Association April 3-6 2003, Chicago
Keeter, S., Zukin, C., Andolina, M., Jenkins, K. (2002).The Civic and Political Health of the
Nation: A Generational Portrait. Center for Information and Research on Civic
Learning and Engagement (CIRCLE)
Mendeš, I. (2006) Mladi u civilnom društvu i lokalnoj zajednici. U: Ilišin, V. (ur.) Mladi
između želja i mogućnosti. Položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije.
Zagreb: IDIZ.
Pettie, Ch., Seyd, P., Whiteley, P. (2003) Citizenship and Civic Engagement: Attitudes and
Behaviour in Britain. Political Studies Vol. 16: 443-468
Putnam, R. D. (2000) Kuglati sam: slom i obnova američke zajednice. Novi Sad: Mediterran
Publishing
Ricijaš, N., Hujić, A. & Branica, V. (2007). Zadovoljstvo studijem i samoprocjena

kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija. Hrvatska revija za
rehabilitacijska istraživanja, 42 (2): 51-68
Seligman, A. B. (1992) The Idea of Civil Society. New Jersey: Princeton University Press.
Studenti u akademskoj godini 2012/2013. Statističko izvješće (2014) Zagreb: Državni zavod
za statistiku Republike Hrvatske
Tansey, L. (2012) Volunteering within Higher Education – A Literature Exploration and Case
Study. U: McIlarth, L., Lyons, A., Munck, R. (ur.) Higher Education and Civic
Engagement. Comparative Perspectives. New York: Palgrave Macmillan.
Uslaner, E. M., Brown, M. (2005) Inequality, Trust and Civic Engagement. American
Politics Research 33 (6): 868-894
Zrinščak, S., Lakoš, I. i sur.(2012) Volontiranje studenata u Zagrebu u komparativnom

kontekstu. Revija za socijalnu politiku 19 (1): 25-48
59
http://www.apa.org/education/undergrad/civic-engagement.aspx Preuzeto 29.11.2013.
http://www.indsocdev.org/civic-activism.html Preuzeto 29.11.2013
60
PRILOZI
PRILOG 1
H8: Postoji povezanost između uspjeha na studiju (prosjeka ocjena) i sklonosti civilnom
angažmanu studenata
Crosstab
Count
Koliki je vas prosjek ocjena na studiju koji trenutno

pohadjate?
3.00 - 3.49 3.50 - 3.99 4.00 - 4.49 4.50 - 5.00 Total
Koliko ste sveukupno nisam 9 49 49 21 128

sati proteklih 12 mjeseci volontirao/la
proveli volontirajuci? do 10 sati 1 17 10 5 33
11-50 sati 2 17 35 13 67
51-100 sati 0 8 16 14 38
101-200 sati 0 4 10 4 18
201-300 sati 0 0 4 1 5
vise od 300 sati 0 1 3 6 10

Total 12 96 127 64 299
Chi-Square Tests
Asymp. Sig. (2-

Value df sided)
a
Pearson Chi-Square 36.827 18 .006
Likelihood Ratio 37.798 18 .004
Linear-by-Linear 21.494 1 .000
Association
N of Valid Cases 299
a. 13 cells (46.4%) have expected count less than 5. The minimum

expected count is .20.
61
Crosstab
Count
Koliki je vas prosjek ocjena na studiju koji trenutno pohadjate?
3.00 - 3.49 3.50 - 3.99 4.00 - 4.49 4.50 - 5.00 Total
volontir ne 9 49 47 21 126
da 3 47 78 43 171
Total 12 96 125 64 297
Chi-Square Tests
Asymp. Sig. (2-

Value df sided)
a
Pearson Chi-Square 11.744 3 .008
Likelihood Ratio 11.824 3 .008
Linear-by-Linear 10.224 1 .001
Association
N of Valid Cases 297
a. 0 cells (.0%) have expected count less than 5. The minimum

expected count is 5.09.
62
PRILOG 2 - Razlozi volontiranja
Structure Matrix
Component
1 2 3 4 5 6
KARIJERA24 Mogu dobiti .904 .203 -.402
preporuku za posao ili daljnji
studij.
KARIJERA19 Volontiranje .846 .133 .257 -.272
mi može pomoći da dobijem
željeni posao.
KARIJERA6 Vjerujem da .831 .120 .346 -.262
kroz volontiranje mogu steći
veze važne za budući posao.
KARIJERA27 Volontirajući .830 .139 .399 -.430 .218
mogu saznati više o
mogućnostima zapošljavanja
KARIJERA16 Podatke o .787 .205 .109 -.252
volontiranju mogu upisati u
životopis.
PRIBJEZ28 Volontirajući .871 .106 .208 -.105 -.242
zaboravljam na svoje
probleme.
PRIBJEZ7 Volontiranje mi .151 .811 .107 -.125
pomaže da prevladam svoje
osobne probleme.
PRIBJEZ14 Kada volontiram .807 .226 .218 -.145 -.170
ne osjećam se usamljeno.
OKRUZJE11 Meni bliske .201 .144 .908
osobe volontiraju
OKRUZJE4 Moji prijatelji .213 .900 -.128
volontiraju.
OKRUZJE17 Ljudi koje .440 .278 .796 .114 -.201 .139
poznajem dijele interes za
volontiranje.
VREDNOTE9 Smatram da je .174 .793 -.180 -.185
važno pomagati drugima.
VREDNOTE3 Volontirajući .729 -.210
mogu pridonijeti općem
dobru.
VREDNOTE1 Volontiram jer -.115 .265 .679 .117 -.378
suosjećam s onima kojima je
potrebna pomoć.
63
UCENJE25 Volontirajući .287 .197 .160 -.805 -.105
učim kako se odnositi prema
različitim ljudima.
KARIJERA13 Volontiranjem .429 .164 .225 .214 -.738
mogu razviti svoje radne
vještine.
UCENJE20 Volontirajući .108 -.734 -.145
stječem novu prespektivu na
pojave oko sebe.
UCENJE15 Volontiranje mi .550 .325 .254 .211 -.733
omogućuje da učim kroz
neposredno iskustvo.
UCENJE8 Volontirajući .551 .290 .255 .314 -.697 .222
mogu naučiti više o području
koje me zanima.
SAMOPOST5 Volontiranje .163 .258 .139 .389 -.159 -.794
mi pomaže da se osjećam
dobro.
SAMOPOST23 Volontiranje .198 .382 .222 .127 -.375 -.738
mi pomaže da se osjećam
korisno.
Extraction Method: Principal Component Analysis.
Rotation Method: Oblimin with Kaiser Normalization.
izbačene varijable: 2,10,12,18,21,22,26,29
Component Correlation Matrix

Component 1 2 3 4 5 6
1 1.000 .126 .308 .044 -.362 .045

2 .126 1.000 .166 .207 -.157 -.174
3 .308 .166 1.000 .046 -.101 -.012
4 .044 .207 .046 1.000 -.162 -.148
5 -.362 -.157 -.101 -.162 1.000 .032
6 .045 -.174 -.012 -.148 .032 1.000

64
Tests of Normality
Kolmogorov-Smirnova Shapiro-Wilk
studij Statistic df Sig. Statistic df Sig.

Mean_karijera pedagogija .217 16 .042 .854 16 .016
socijalna pedagogija .118 48 .092 .936 48 .012
*
psihologija .107 37 .200 .953 37 .117
sociologija .154 25 .131 .899 25 .018
uciteljski studij .131 35 .132 .932 35 .031
Mean_ucenje pedagogija .292 17 .000 .771 17 .001
psihologija .246 37 .000 .836 37 .000
sociologija .189 25 .022 .885 25 .009
*
Mean_pribjeg pedagogija .136 17 .200 .966 17 .741
*
psihologija .136 36 .090 .951 36 .110
sociologija .212 25 .005 .915 25 .039

Mean_okolina pedagogija .182 17 .136 .938 17 .301
*
psihologija .142 36 .065 .894 36 .002
sociologija .157 25 .112 .950 25 .249
Mean_altruist pedagogija .291 17 .000 .846 17 .009
psihologija .151 36 .038 .869 36 .001
sociologija .200 25 .011 .811 25 .000
Mean_samopost pedagogija .236 17 .012 .889 17 .044
psihologija .252 36 .000 .824 36 .000
sociologija .248 25 .000 .906 25 .024
a. Lilliefors Significance Correction

*. This is a lower bound of the true significance.
65
Test of Homogeneity of Variances
Levene Statistic df1 df2 Sig.
Mean_karijera 6.654 4 156 .000

Mean_ucenje 2.013 4 158 .095
Mean_pribjeg .712 4 158 .585
Mean_okolina .689 4 158 .601
Mean_altruist .121 4 156 .975
Mean_samopost .954 4 159 .435
PRILOG 3 - Neuključenost u volontiranje
Structure Matrix*
Component
1 2 3 4 5
nisam zainteresiran/a za volontiranje kao takvo .815 -.147 .182
nisam zainteresiran/a za nacine volontiranje koji se nude .787 .123 .153 .369
volonterski rad nije dovoljno cijenjen .656 .373 .126 .301
nitko od meni bliskih osoba ne volontira .654 .205 .424
losa financijska situacija .881
financijski troskovi koji su ukljuceni u volontiranje .329 .731 .203
nedostatak vremena zbog rada uz studij -.125 .633 .286 -.213
nedostatak vremena zbog obiteljskih obaveza .545 .402 .150
nedostatak vremena zbog studijskih obaveza .125 .786 .151
nedostatak vremena zbog drugih aktivnosti kojima se bavim .134 .761 -.128
nemam potrebnih znanja i vjestina .267 .887
nemam dovoljno samopouzdanja .837 .160
nisam infromiran/a mogucnostima volontiranja .488 .261 .600
prestao/la sam volontirati zbog negativnog volonterskog iskustva .152 .798
ne postoji organizacija za koju bih htio/la volontirati .369 -.134 .157 .326 .693

* izbačena varijabla loše zdravstveno stanje
66
Total Variance Explained
Rotation
Sums of
Squared
a
Initial Eigenvalues Extraction Sums of Squared Loadings Loadings
% of % of
Component Total Variance Cumulative % Total Variance Cumulative % Total
1 3.302 22.015 22.015 3.302 22.015 22.015 2.733

2 2.275 15.170 37.185 2.275 15.170 37.185 2.229
3 1.543 10.287 47.471 1.543 10.287 47.471 1.633
4 1.313 8.757 56.228 1.313 8.757 56.228 2.245
5 1.131 7.540 63.768 1.131 7.540 63.768 1.523
6 .880 5.869 69.636
7 .845 5.632 75.269
8 .740 4.934 80.203
9 .644 4.296 84.500
10 .553 3.689 88.188
11 .500 3.333 91.522
12 .412 2.749 94.271
13 .318 2.120 96.391
14 .280 1.867 98.257
15 .261 1.743 100.000

a. When components are correlated, sums of squared loadings cannot be added to obtain a total variance.
Component Correlation Matrix
Component 1 2 3 4 5
1 1.000 .030 .036 .237 .180

2 .030 1.000 .150 -.025 .061
3 .036 .150 1.000 .116 -.004
4 .237 -.025 .116 1.000 .105
5 .180 .061 -.004 .105 1.000

67
Mean_nezainter .935 4 121 .446

Mean_egzob 1.803 4 118 .133
Mean_studob 1.501 4 124 .206
Mean_nedsamop .253 4 119 .907
Mean_nepovjorg .948 4 122 .439
Tests of Normality
a
Kolmogorov-Smirnov Shapiro-Wilk

*
Mean_nezainter pedagogija .187 12 .200 .897 12 .146
*
*
psihologija .175 12 .200 .878 12 .082
sociologija .150 28 .108 .931 28 .066

*
Mean_egzob pedagogija .167 12 .200 .953 12 .678
psihologija .331 11 .001 .791 11 .007
sociologija .161 28 .061 .928 28 .055
Mean_studob pedagogija .218 13 .091 .909 13 .177

psihologija .215 12 .132 .903 12 .172
sociologija .174 28 .030 .890 28 .007
Mean_nedsamop pedagogija .226 11 .121 .879 11 .101

*
psihologija .175 12 .200 .906 12 .188
sociologija .173 27 .036 .893 27 .009
*
Mean_nepovjorg pedagogija .356 12 .000 .743 12 .002

psihologija .248 12 .039 .820 12 .016
sociologija .267 28 .000 .807 28 .000

68
PRILOG 4 - Fakultetsko okružje
Component Matrixa
Component
1
Nastavnici poticu studente na civilni angazman. .811
Nastavni sadrzaji me poticu na civilni angazman. .788
Nastavni sadrzaji poticu na aktivnu brigu za lokalnu zajednicu. .778
Nastavni sadrzaji poticu uvjerenje da mogu pozitivno utjecati na lokalne drustvene probleme. .742
Na mom studiju/fakultetu vlada ozracje koje potice na civilni angazman. .709
Nastavnici poticu na sudjelovanje u pojedinim civilnim projektima i inicijativama. .693
Nastavnici poticu studente na ukljucivanje u studentske klubove i udruge. .646
Na mom fakultetu se cesto promovira drustveni angazman putem oglasa, plakata i sl. .561
a. 1 components extracted.
*izbačene čestice na mom studiju postoji mogućnost obavljanja volonterskog rada u sklopu nastave i tijekom
studija sam stekao/la dojam da se na društveni aktivizam ne gleda s odobravanjem
Total Variance Explained

Initial Eigenvalues Extraction Sums of Squared Loadings
Component Total % of Variance Cumulative % Total % of Variance Cumulative %
1 4.151 51.889 51.889 4.151 51.889 51.889
2 .953 11.909 63.797
3 .869 10.867 74.664
4 .593 7.413 82.077
5 .420 5.247 87.325
6 .387 4.840 92.164
7 .331 4.132 96.296
8 .296 3.704 100.000
69
Tests of Normality
a
Kolmogorov-Smirnov Shapiro-Wilk

*
Mean_okruzje pedagogija .119 31 .200 .977 31 .711
psihologija .123 49 .060 .972 49 .286

*
sociologija .089 53 .200 .978 53 .441

Descriptives
okruzje
Std. Std. 95% Confidence Interval for Mean
N Mean Deviation Error Lower Bound Upper Bound Mini. Max.
pedagogija 31 29.23 4.551 .817 27.56 30.90 17 38
socijalna 65 31.97 4.940 .613 30.75 33.19 14 40
pedagogija
psihologija 49 26.55 5.705 .815 24.91 28.19 12 40
sociologija 53 25.81 5.226 .718 24.37 27.25 15 37
uciteljski studij 97 26.33 5.188 .527 25.28 27.38 11 37
Total 295 27.82 5.666 .330 27.17 28.47 11 40

Mean_okruzje
.713 4 290 .584
ANOVA
Mean_okruzje
Sum of Squares df Mean Square F Sig.
Between Groups 26.382 4 6.595 15.797 .000

Within Groups 121.079 290 .418
Total 147.461 294
70
Multiple Comparisons
Dependent Variable:Mean_okruzje
Mean 95% Confidence Interval
Difference Std. Lower Upper

(I) studij (J) studij (I-J) Error Sig. Bound Bound
Scheffe pedagogija socijalna pedagogija -.34293 .14104 .209 -.7802 .0943
psihologija .33435 .14829 .281 -.1254 .7941
sociologija .42681 .14610 .077 -.0261 .8798
uciteljski studij .36199 .13331 .121 -.0513 .7753
socijalna pedagogija .34293 .14104 .209 -.0943 .7802

pedagogija *
psihologija .67728 .12225 .000 .2983 1.0563
*
sociologija .76974 .11959 .000 .3990 1.1405
*
uciteljski studij .70492 .10357 .000 .3838 1.0260
psihologija pedagogija -.33435 .14829 .281 -.7941 .1254

*
socijalna pedagogija -.67728 .12225 .000 -1.0563 -.2983
sociologija .09246 .12806 .971 -.3045 .4895
uciteljski studij .02764 .11325 1.000 -.3234 .3787
sociologija pedagogija -.42681 .14610 .077 -.8798 .0261

*
psihologija -.09246 .12806 .971 -.4895 .3045
uciteljski studij -.06482 .11037 .987 -.4070 .2773
uciteljski studij pedagogija -.36199 .13331 .121 -.7753 .0513

*
psihologija -.02764 .11325 1.000 -.3787 .3234
sociologija .06482 .11037 .987 -.2773 .4070

*. The mean difference is significant at the 0.05 level.
71
ANKETNI UPITNIK
Poštovani/a,
pred Vama je anketni upitnik čiji je cilj ispitati razinu civilnog aktivizma studenata
društvenih fakulteta, a konstruiran je u svrhu izrade diplomskog rada na Odsjeku za
sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za ispunjavanje anketnog upitnika potrebno
je 10 minuta. Sudjelovanje u istraživanju je u potpunosti anonimno i dobrovoljno te je u
bilo kojem moguće odustati od ispunjavanja upitnika.
Zahvaljujemo na suradnji i izdvojenom vremenu!

___________________________________________________________________________
1. Spol: 1) muški 2) ženski 6. Kako biste opisali svoje imovinsko stanje?
2. Koliko ste godina navršili? ____________ 1) mnogo lošije od većine drugih

2) nešto lošije od većine drugih
3. Kolika je veličina mjesta u kojem ste živjeli 3) ni bolje ni lošije od većine drugih
tijekom srednje škole? 4) nešto bolje od većine drugih
5) mnogo bolje od većine drugih
1) manje od 5 000 stanovnika
2) 5 000 do 10 000 stanovnika 7. Kako biste opisali svoju političku
3) 10 001 do 20 000 stanovnika orijentaciju?
4) 20 001 do 50 000 stanovnika
5) 50 001 do 100 000 stanovnika 1) izrazito lijevo
6) 100 001 do 200 000 stanovnika 2) lijevo
7) više od 200 000 stanovnika 3) centar
4) desno
4. Koje je najviše obrazovanje stekao Vaš 5) izrazito desno
otac? 8. Koliko je Vama osobno religija važna u
1) bez školske spreme, nezavršena OŠ životu?
2) završena osnovna škola
3) trogodišnja stručna škola 1) uopće mi nije važna
4) četverogodišnja srednja škola 2) uglavnom mi nije važna
5) viša škola 3) niti mi je važna niti nevažna
6) fakultet 4) uglavnom mi je važna
7) specijalizacija, magisterij, doktorat 5) izrazito mi je važna
5. Koje je najviše obrazovanje stekla Vaša 9. Koliki je Vaš prosjek ocjena na studiju koji
majka? trenutno pohađate?
1) bez školske spreme, nezavršena OŠ
2) završena osnovna škola 1) 2.00 – 2.49
3) trogodišnja stručna škola 2) 2.50 – 2.99
4) četverogodišnja srednja škola 3) 3.00 – 3.49
5) viša škola 4) 3.50 – 3.99
6) fakultet 5) 4.00 - 4.49
7) specijalizacija, magisterij, doktorat 6) 4.50 – 5.00
72
NE ZNAM, NE MOGU
UGLAVNOM SE NE
U POTPUNOSTI SE
10. Niže su navedene pojedine okolnosti koje se odnose na fakultetsko
UGLAVNOM SE
UOPĆE SE NE
PROCIJENITI
okruženje u pogledu civilnog angažmana. Navedite u kojoj se mjeri
SLAŽEM
SLAŽEM
SLAŽEM
SLAŽEM
slažete s navedenim tvrdnjama.
Na mom studiju/fakultetu vlada ozračje koje potiče na civilni

1. 1 2 3 4 5
angažman.
2. Nastavni sadržaji potiču na aktivnu brigu za lokalnu zajednicu. 1 2 3 4 5
Nastavni sadržaji potiču uvjerenje da mogu pozitivno utjecati na
3. 1 2 3 4 5
lokalne društvene probleme.
4. Nastavni sadržaji me potiču na civilni angažman. 1 2 3 4 5
5. Nastavnici potiču studente na civilni angažman. 1 2 3 4 5
Na mom studiju postoji mogućnost obavljanja volonterskog rada u
6. 1 2 3 4 5
sklopu nastave.
Nastavnici potiču studente na uključivanje u studentske klubove i
7. 1 2 3 4 5
udruge.
Na mom fakultetu se često promovira društveni angažman putem
8. 1 2 3 4 5
oglasa, plakata i sl.
Tijekom studija sam stekao dojam da se na društveni aktivizam
9. 1 2 3 4 5
studenata ne gleda s odobravanjem.
Nastavnici potiču na sudjelovanje u pojedinim civilnim projektima i
10. 1 2 3 4 5
inicijativama.
11. Jeste li tijekom posljednjih 12 mjeseci djelovali na neke od sljedećih načina? (zaokružite brojeve
ispred svih aktivnosti u kojima ste sudjelovali)
1) sudjelovali u prosvjedu, štrajku, 9) sudjelovali u podizanju svijesti oko

demonstracijama određenog društvenog pitanja (podjela
letaka i sl.)
2) potpisali peticiju
10) donirali novac u dobrotvorne svrhe
3) sudjelovali u mimohodima, paradama ili
javnim okupljanjima 11) pomogli u prikupljanju novca u
dobrotvorne svrhe
4) kontaktirali javne službenike kako biste
izrazili svoje mišljenje 12) donirali hranu, odjeću i sl. u dobrotvorne
svrhe
5) kontaktirali medije kako biste izrazili
svoje mišljenje 13) bojkotirali određene proizvode zbog
društvenih i političkih vrijednosti
6) kontaktirali saborske zastupnike, članove
proizvođača
Vlade ili predstavnike lokalne vlasti
14) kupovali određene proizvode zbog
7) volontirali za političkog kandidata ili
političku stranku društvenih i političkih vrijednosti
proizvođača
8) posjećivali tribine i rasprave
12. Jeste li u posljednjih 12 mjeseci bili uključeni u pojedine organizacije na neke od sljedećih
načina? (označite sve što se odnosi na Vas osobno)
Doniranje
Članstvo Volontiranje
novca
1. organizacija vezana uz socijalne usluge
2. organizacija iz područja zdravstvene djelatnosti
3. humanitarna organizacija
4. sportska udruga/organizacija
5. udruga vezana uz hobi
6. kulturna ili umjetnička organizacija
7. odgojno-obrazovna organizacija
8. znanstvena ili istraživačka organizacija
9. studentska organizacija
10. organizacija mladih
11. strukovna organizacija
12. politička stranka
13. susjedsko udruženje/udruga stanara
14. udruga za zaštitu okoliša i očuvanje prirode
15. udruga za dobrobit životinja
16. organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava
17. vjerska udruga/organizacija
neka druga vrsta organizacije (navedite koja)

18.
__________________________________________
74
13. Koliko ste sveukupno sati u proteklih 12 mjeseci proveli volontirajući?
1) nisam volontirao/la
2) do 10 sati
3) 11-50 sati
4) 51-100 sati
5) 101-200 sati
6) 201-300 sati
7) više od 300 sati
Ako NISTE volontirali, preskočite sljedeća dva pitanja i idite na 16. pitanje.
14. Koje ste od navedenih aktivnosti volonterski obavljali za navedene organizacije? (zaokružite broj
ispred svih poslova koje ste obavljali)
1) prikupljanje, priprema, podjela ili posluživanje hrane

2) prikupljanje, izrada i distribucija drugih proizvoda osim hrane
3) prikupljanje novca ili prodaja predmeta kako bi se prikupio novac
4) administrativni poslovi
5) savjetovanje
6) hitna pomoć/sigurnost/spašavanje
7) pružanje informacija
8) prikupljanje sredstava
9) lobiranje/zagovaranje
10) provođenje kampanja
11) osposobljavanje ili usavršavanje
12) poslovi prijevoza
13) obavljanje fizičkih poslova
14) posjeta/druženje
15) zdravstvena njega/terapijske aktivnosti
16) sudjelovanje u javnim radovima
17) organizacija događanja
18) poučavanje/pomaganje u učenju/mentorstvo
19) neka druga aktivnost (navedite koja) ____________________________________
75
UOPĆE SE NE ODNOSI
ODNOSI SE NA MENE
Ako NISTE volontirali u proteklih 12 mjeseci molimo Vas da preskočite ovo
NE ZNAM, NE MOGU
U POTPUNOSTI SE
ODNOSI NA MENE
NE ODNOSI SE NA
pitanje i idete na sljedeće.
PROCIJENITI
NA MENE
15. Ako ste volontirali u proteklih 12 mjeseci, navedite u kojoj su mjeri
MENE
sljedeći razlozi za volontiranje odnose na Vas osobno:
1. Volontiram jer suosjećam s onima kojima je potrebna pomoć. 1 2 3 4 5

2. Volontiranje je dobar način za stvaranje poznanstava. 1 2 3 4 5
3. Volontirajući mogu pridonijeti općem dobru. 1 2 3 4 5
4. Moji prijatelji volontiraju. 1 2 3 4 5
5. Volontiranje mi pomaže da se osjećam dobro. 1 2 3 4 5
6. Vjerujem da kroz volontiranje mogu steći veze važne za budući posao. 1 2 3 4 5
7. Volontiranje mi pomaže da prevladam svoje osobne probleme. 1 2 3 4 5
8. Volontirajući mogu naučiti više o području koje me zanima. 1 2 3 4 5
9. Smatram da je važno pomagati drugima. 1 2 3 4 5
10. Volontiranje mi omogućuje da steknem nove prijatelje. 1 2 3 4 5
11. Meni bliske osobe volontiraju. 1 2 3 4 5
12. Kada volontiram osjećam da sam dobra osoba. 1 2 3 4 5
13. Volontiranjem mogu razviti svoje radne vještine. 1 2 3 4 5
14. Kada volontiram ne osjećam se usamljeno. 1 2 3 4 5
15. Volontiranje mi omogućuje da učim kroz neposredno iskustvo. 1 2 3 4 5
16. Podatke o volontiranju mogu upisati u životopis. 1 2 3 4 5
17. Ljudi koje poznajem dijele interes za volontiranje. 1 2 3 4 5
18. Kada volontiram osjećam se važnim/om. 1 2 3 4 5
19. Volontiranje mi može pomoći da dobijem željeni posao. 1 2 3 4 5
20. Volontirajući stječem novu perspektivu na pojave oko sebe. 1 2 3 4 5
21. Osjećam odgovornost za zajednicu u kojoj živim. 1 2 3 4 5
22. Volontiranje je dio obiteljske tradicije. 1 2 3 4 5
23. Volontiranje mi pomaže da se osjećam korisno. 1 2 3 4 5
24. Mogu dobiti preporuku za posao ili daljnji studij. 1 2 3 4 5
25. Volontirajući učim kako se odnositi prema različitim ljudima. 1 2 3 4 5
26. Volontiranje povećava moje samopouzdanje. 1 2 3 4 5
27. Volontirajući mogu saznati više o mogućnostima zapošljavanja. 1 2 3 4 5
28. Volontirajući zaboravljam na svoje probleme. 1 2 3 4 5
29. Volontiranje je dio mojih studijskih obaveza. 1 2 3 4 5
76
UOPĆE SE NE ODNOSI
ODNOSI SE NA MENE
NE ZNAM, NE MOGU
Ako ste volontirali u posljednjih 12 mjeseci preskočite ovo pitanje.
U POTPUNOSTI SE
ODNOSI NA MENE
NE ODNOSI SE NA
PROCIJENITI
16. Ako niste volontirali u proteklih 12 mjeseci, u kojoj se mjeri svaki od
navedenih razloga za neuključenost u volontiranje odnosi na Vas
NA MENE
osobno?
MENE
1. nisam zainteresiran/a za načine volontiranja koji se nude 1 2 3 4 5
2. nisam zainteresiran/a za volontiranje kao takvo 1 2 3 4 5
3. loše zdravstveno stanje 1 2 3 4 5
4. nedostatak vremena zbog obiteljskih obaveza 1 2 3 4 5
5. nisam informiran/a o mogućnostima volontiranja 1 2 3 4 5
6. nedostatak vremena zbog studijskih obaveza 1 2 3 4 5
7. loša financijska situacija 1 2 3 4 5
8. nedostatak vremena zbog rada uz studij 1 2 3 4 5
9. financijski troškovi koji su uključeni u volontiranje 1 2 3 4 5
10. volonterski rad nije dovoljno cijenjen 1 2 3 4 5
11. nitko od meni bliskih osoba ne volontira 1 2 3 4 5
12. nemam potrebnih znanja i vještina 1 2 3 4 5
13. nedostatak vremena zbog drugih aktivnosti kojima se bavim 1 2 3 4 5
14. prestao/la sam volontirati zbog negativnog volonterskog iskustva 1 2 3 4 5
15. ne postoji organizacija za koju bih htio/la volontirati 1 2 3 4 5

16. nemam dovoljno samopouzdanja 1 2 3 4 5
77
SAŽETAK
U radu su prikazani rezultati anketnog istraživanja civilnog aktivizma studenata

diplomskih studija društvenih fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Istraživanje je provedeno na
uzorku od 300 ispitanika na četiri fakulteta: Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu,
Filozofskom fakultetu, Hrvatskim studijima i Učiteljskom fakultetu. Cilj je istraživanja bio
utvrditi načine civilnog angažmana studenata, učestalost i oblike volontiranja. Također, željeli
smo ispitati njihove razloge za volontiranje kao jedan od oblika civilnog aktivizma i razloge
neuključivanja u volontiranje, povezanost pojedinih socio-demografskih obilježja s civilnim
aktivizmom studenata te ozračje na fakultetima u pogledu civilnog aktivizma. Rezultati su
pokazali da je polovica studenata volontirala za neku neprofitnu organizaciju u posljednjih 12
mjeseci, a isto toliko studenata su i članovi barem jedne neprofitne organizacije. Od preostalih
oblika civilnog angažmana, ispitanici su u najvećoj mjeri donirali novac u dobrotvorne svrhe i
potpisivali peticije. Ispitanici kao razloge volontiranja u najvećoj mjeri ističu altruistično-
intrinzične razloge, dok je najčešći razlog neuključenosti u volontiranje nedostatak vremena
zbog studijskih obaveza i drugih aktivnosti. Potvrđene su hipoteze o povezanosti političke
orijentacije i studija sa i sklonošću civilnom aktivizmu.
Ključne riječi: civilni aktivizam, studenti, Sveučilište u Zagrebu, volontiranje
78
SUMMARY
This paper presents the results of a survey about civil activism among graduate
students of Social Sciences at the University of Zagreb. The study was conducted on a sample
of 300 respondents in four faculties: Faculty of Special Education and Rehabilitation, Faculty
of Humanities and Social Sciences, Centre for Croatian Studies and Faculty of Teacher
Education. The aim of the study was to identify the ways students engage in civil activities, as
well as the frequency and types of volunteering. Also, we wanted to identify their reasons for
volunteering or non-volunteering, the link between socio-demographic characteristics and
students' civil activism, as well as the atmosphere in terms of civil activism in the faculties.
The results showed that half of the students had volunteered in some way in the previous 12
months. The same number of students were members of at least one non-profit organization.
Donating money and food for charitable purposes and signing petitions were the prevalent
remaining forms of the respondents' civil engagement.. The main reasons for volunteering for
most of the respondents were of intrinsic-altruistic nature, while the most common reasons for
the lack of involvement in volunteering were their curricular obligations and other activities.
The hypotheses that respondents from different study groups and respondents with different
political orientation differ by their inclination towards civil activism have been confirmed.
Keywords: civil activism, students, University of Zagreb, volunteering
79

Civilni Aktivizam Studenata Diplomskih Studija Društvenih Fakulteta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Civilni Aktivizam Studenata Diplomskih Studija Društvenih Fakulteta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Zagrebu

Civilni aktivizam studenata diplomskih studija društvenih fakulteta

Studentica: Blanka Magdić

Mentorica: dr. sc. Jasmina Božić, doc.

Komentor: dr. sc. Krešimir Kufrin, izv. prof.

Zagreb, veljača 2015.

1. UVOD - Civilno društvo i građanski aktivizam ................................................................. 2

2.1. Definicija civilnog aktivizma

2.2. Tipologije civilnog aktivizma

Legalni protesti i Ilegalni protesti

Neglasovanje Neglasovanje Zanimanje za politiku Pisanje uredniku Glasovanje na Bojkotiranje, Građanski

Doniranje novca za Akcije

Tablica 2. Tipologija civilnog angažmana (Keeter i sur. (2002))

Rješavanje problema u zajednici Registracija za glasovanje Kontaktiranje službenika

Donekle sličnu tipologiju navedenoj koja je predložena u istraživanju CIRCLE-a

Tablica 3. Tipovi civilnog aktivizma (Pattie i sur., 2003)

Doniranje novca organizaciji Sudjelovanje u javnim Kontaktiranje javnih službenika

Potpisivanje peticija Sudjelovanje u ilegalnim Kontaktiranje organizacija

2.3. Civilno društvo i aktivizam u Hrvatskoj

2.3.2. Specifičnosti studentske populacije

Istraživanje je provedeno metodom ankete tijekom svibnja i lipnja 2014. godine na

Tablica 4. Fakulteti –frekvencije i postoci

Tablica 5. Studijske grupe – frekvencije i postoci

6.2. Instrument – varijable i način operacionalizacije

Upitnik se sastojao od dva skupa pitanja, od kojih se prvi odnosio na socio-demografske

Tablica 6. Socio-demografske karakteristike ispitanika

7.2. Obilježja civilnog angažmana studenata društvenih studija

Također, zanimalo nas je u koliko su oblika civilnog aktivizma ispitanici sudjelovali u

Najviše je članova sportskih organizacija, zatim studentskih organizacija i udruga

Tablica 8. Članstvo prema tipu neprofitnih organizacija (%)

I u usporedbi s dosadašnjim istraživanjima volontiranja među mladima (Zrinščak i

Najčešće aktivnosti koje su obavljali volontirajući su poučavanje i pomaganje u učenju,

Važno je napomenuti da je među onima koji su odgovorili da nisu volontirali u proteklih

H1: Civilnom aktivizmom skloniji su studenti lijeve političke orijentacije.

sudjelovanje u prosvjedu, ne 242 2.84

volontiranje za političkog ne 269 2.76

sudjelovanje u podizanju svijesti ne 224 2.75

doniranje novca u dobrotvorne ne 63 2.62

pomaganje u prikupljanju novca ne 188 2.66

doniranje hrane, odjeće i sl. u ne 100 2.65

H2: Civilnom aktivizmu skloniji su studenti boljeg imovinskog stanja.

Tablica 13. Načini civilnog djelovanja i imovinsko stanje

sudjelovanje u prosvjedu, štrajku ne 257 3.09

sudjelovanje u mimohodima, ne 262 3.06

sudjelovanje u podizanju ne 245 3.09

doniranje novca u dobrotvorne ne 69 3.07

pomaganje u prikupljanju ne 201 3.11

doniranje hrane, odjeće i sl. u ne 111 3.06

kupovanje određenih proizvoda ne 251 3.11

H3: Studentice su sklonije civilnom aktivizmu u odnosu na studente.

Tablica 14. Bojkotiranje proizvoda

Budući da je distribucija ispitanika na varijabli važnost religije bimodalna proveli smo

Tablica 15. Načini civilnog djelovanja i važnost religije (%)

Sudjelovanje u mimohodima, paradama i javnim

Posjećivanje tribina i rasprava Ne 62 71,4 87,2 84,6 77,6

Bojkotiranje određenih proizvoda Ne 64,8 57,1 76,6 83,3 82,1

Kupovanje određenih proizvoda Ne 77,5 62,9 89,4 93,6 89,6

Analiza (hi-kvadrat test) je pokazala da statistički značajna povezanost na razini rizika

Tablica 16. Načini civilnog djelovanja i studij

Posjećivanje tribina i rasprava Ne 61,3 67,7 84 57,4 92

volontiranje za političkog 100 92,3 100 100 100 92,8 90,9

H7: Studenti/ce iz naselja s manjim brojem stanovnika skloniji/e su civilnom aktivizmu.

Uzimajući u obzir sve navedene rezultate provjera hipoteza, možemo utvrditi da je u