3.

Pravocrtno gibanje i pravocrtna translacija

konstantnom brzinom i konstantnom akceleracijom

Integriranjem diferencijalnih jednadžbi se iz

poznate akceleracije može odrediti brzina i
položaj:

v  adt  C1 s   vdt  C2

Konstante integracije C 1 i C 2 izračunaju se iz

početnih uvjeta, brzine i položaja na početku
gibanja.

Jednostruki integral predstavlja površinu ispod

(iznad) krivulje, pa je površina ispod krivulje u
dijagramu akceleracije, u intervalu od t 1 do t 2 ,
promjena brzine v 2  v 1 :
t2

 v  v 2  v1   adt
t1

Analogno vrijedi i za dijagram brzine i za

promjenu položaja (prijeđeni put) u intervalu
od t 1 do t 2 :
t2

 s  s 2  s1   vdt
t1

16
 Ako je pravocrtno gibanje konstantnom brzinom (v = konst.), vrijedi:
s = s0 + v · t
Ako gibanje počinje iz ishodišta (s0 = 0):
s=v·t

Ako je pravocrtno gibanje konstantnim ubrzanjem (a = konst.),

vrijedi:
v = v0 + a · t
1
s  s0  v0  t   a  t 2
2
2 2
v – v0 = 2 · a · s

Ako gibanje počinje iz ishodišta (s0 = 0) i iz stanja mirovanja (v0 = 0):

v
a v2  2  a  s
t
v t
1
s  a t 2 s 
2 2

Srednja brzina pri gibanju promjenjivom akceleracijom je omjer

ukupnog prijeđenog puta i ukupnog vremena utrošenog za prelaženje tog
puta:
sUK
v  v SR 
tUK

17
 Riješeni primjeri:

3.1.
Neka zvijezda je od Zemlje udaljena 55 godina svjetlosti. Kolika je ta
udaljenost izražena u kilometrima? Uzeti da je brzina svjetlosti c = 3 · 108
ms-1 i da jedna godina ima 365 dana. Godina svjetlosti je udaljenost koju
svjetlost prijeđe za godinu dana!
c = 3 · 108 ms-1
t = 365 dana
_________________________
Kako jedan dan ima 24 sata, a jedan sat 3600 s, jedna godina ima:
t = 365 · 24 · 3600 = 31.536.000 s
Svjetlost se međuzvjezdanim prostorom giba konstantnom brzinom, pa
je:
s = c · t = 3 · 108 · 31.536.000 = 94.608.000 · 108 = 94,6 · 1014 m
s = 94,6 · 1011 km
put što ga svjetlost prijeđe za jednu godinu.
Za 55 godina svjetlost prijeđe:
s(55 god) = 55 · 94,6 · 1011 = 5203 · 1011 = 5,203 · 1014 km

3.2.
Kolikom se srednjom brzinom giba Zemlja oko Sunca, ako je srednja
udaljenost od Zemlje do Sunca 1,507 · 108 km, a godina ima 365,25 dana?
______________________________________________________
Zemlja se giba oko Sunca po krivulji koja se može aproksimirati
kružnicom. Tada je polumjer te kružnice:
R = 1,507 · 108 km = 1,507 · 1011 m
Jedan ophod Zemlje oko Sunca traje jednu godinu. To vrijeme u
sekundama iznosi:
t = 365,25 · 24 · 3600 = 31.557.600 s
Put koji Zemlja prijeđe za godinu dana gibajući se oko Sunca jednak je
duljini kružnice po kojoj se Zemlja giba:
s = 2 · R · π = 3,014 · π · 1011 m
Srednja brzina Zemlje:
s 3,014    1011 m km
v   0,02999  10 6  30
t 31.557.600 s s

18
 3.3.
Kolika je akceleracija tijela koje se iz stanja mirovanja počinje gibati
jednoliko ubrzano tako da za vrijeme osme i devete sekunde zajedno prijeđe
40 m? Kolika je brzina tijela nakon 8 sekundi gibanja? Skicirati i kotirati
dijagrame s = s(t) i v = v(t).
a=?
v(8) = ?
____________________________

Put prijeđen tijekom osme i devete sekunde jednak je razlici putova

prijeđenih za devet sekundi i za sedam sekundi (osma sekunda počinje u
trenutku t = 7 s), pri čemu je a = konst., pa vrijedi:
1
s  a t2
2

40 = s(9) – s(7)
1 1
40   a  92   a  72
2 2
a = 2,5 ms-2

v=a·t , v = 2,5 · t
v(8) = 2,5 · 8 = 20 ms-1

v(t) = 2,5 · t - ovisnost brzine od vremena – pravac

v / ms 1

20

0 t/s
8

19
 s(t) = 1,25 · t2 – ovisnost puta od vremena - parabola drugog reda
Parabola ovakvog oblika ima ekstrem u ishodištu. Za skiciranje
parabole odabere se nekoliko trenutaka gibanja i u njima se izračuna
prijeđeni put do njih. Tako dobivene točke unesu se u dijagram:
s(0) = 0
s(4) = 20 m
s(7) = 61,25 m
s(9) = 101,25 m

s/m

0
t/s

3.4.
Automobil za vrijeme kočenja vozi jednoliko usporeno akceleracijom
- 2 ms-2, te se zaustavi nakon 10 sekundi. Koliku je brzinu imao u trenutku
kad je počeo kočiti? Koliki mu je put zaustavljanja? Skicirati i kotirati
dijagram v = v(t).
a = - 2 ms-2 = konst.
v(10) = 0
_____________________________
v0 = ? , sUK = ?
Za jednoliko usporeno gibanje vrijede relacije:
1
v = v0 + a · t i s  s0  v0  t   a  t 2
2
0 = v0 – 2 · 10
v0 = 20 ms-1

20
 1
sUK  0  20  10    2   100
2
sUK  100 m

Ovisnost brzine od vremena kod gibanja konstantnom akceleracijom je

linearna. Uz v0 = 20 ms-1 i a = - 2 ms-2 ova relacija glasi:
v = 20 - 2 · t
Pravac se skicira u dijagramu v(t):
v / ms 1

20

0
10 t/s

3.5.
Čestica je za 16 sekundi prešla 6 m. Pri tom se prvih 8 sekundi gibala
jednoliko ubrzano (iz stanja mirovanja), a posljednjih 8 sekundi jednoliko,
brzinom koju je imala na kraju ubrzavanja. Kolika je brzina jednolikog
gibanja?
________________________________________
Skica gibanja u dijagramu v(t). Prvih je 8 sekundi gibanje iz mirovanja
konstantnom akceleracijom do brzine vx, kojom čestica nastavlja gibanje
slijedećih 8 sekundi:

21
 v / ms 1

vx

s2
s1
0 8 16 t/s

Poznato je da površina ispod dijagrama v(t) predstavlja promjenu

položaja, tj. prijeđeni put. Znači da je za 16 sekundi čestica prešla ukupno:
s1 + s2 = 6 m
8  vx
 8  vx  6
2
vx = 0,5 ms-1

3.6.
Automobil iz stanja mirovanja jednoliko ubrzava do brzine 20 ms-1 za
vrijeme 10 sekundi. Postignutom brzinom nastavlja vožnju slijedećih 20
sekundi. Nakon 30 sekundi gibanja počinje jednoliko ubrzavati
akceleracijom 1 ms-2 kroz slijedećih 10 sekundi. Kolika mu je brzina u
trenutku t = 40 s od početka gibanja? Koliki je prijeđeni put za 40 sekundi?
Kolika mu je brzina u trenutku t = 34 s od početka gibanja?
_______________________________________________________
v(40) = ?, sUK(40) = ?, v(34) = ?,
Skica gibanja prikazati će se u dijagramu v(t). Gibanje se sastoji od tri
vremenska intervala, pri čemu je nepoznata konačna brzina nakon 40
sekundi gibanja.
Promatrajući samo treći interval gibanja, poznato je:
a = 1 ms-2 = konst.
početna brzina: v(30) = 20 ms-1
trajanje gibanja u trećem intervalu: t = 10 s
traži se konačna brzina: v(40) = ?

22
 v(40) = v(30) + a · t = 20 + 1 · 10 = 30 ms-1

Sada su poznati svi podaci za skiciranje dijagrama v(t). Prateći tekst

zadatka može se skicirati dijagram:

v / ms 1

30
20
P3
P2
P1 t/s
0 10 30 40

Ukupni prijeđeni put za 40 sekundi gibanja je jednak veličini površine

ispod dijagrama v(t):
sUK(40) = P1 + P2 + P3 = 100 + 400 + 250 = 750 m
Trenutak t = 34 s je u trećem intervalu gibanja u kojem je akceleracija
kostantna, a početna brzina je 20 ms-1. U trećem je intervalu prošlo 4
sekunde:

v = v0 + a · t
v(34) = 20 + 1 · 4 = 24 ms-1

23
 Zadaci za rješavanje:

3.7.
Brzina taloženja (sedimentacija) crvenih krvnih zrnaca (eritrocita)
obično se izražava mjernom jedinicom mmh-1 (milimetara na sat). Kolika je
sedimentacija izražena u ms-1, ako je očitano 12 mmh-1?

3.8.
Koliko je godina potrebno svjetlosti koja je krenula sa zvijezde udaljene
10 km da dođe do našeg planeta? Uzeti da je brzina svjetlosti c = 3 · 108
14

ms-1 i da jedna godina ima 365 dana.

3.9.
Svemirska letjelica se giba u orbiti oko Zemlje brzinom 32.000 kmh-1
na visini 3200 km iznad površine Zemlje. Koliko vremena letjelici treba da
jednom obiđe oko Zemlje, ako je polumjer Zemlje 6400 km?

3.10.
Automobil vozi stalnom brzinom 25 ms-1. Koliki put prijeđe za jednu
minutu? Koliko mu je minuta potrebno da prijeđe 50 km?

3.11.
Koliko je sekundi opterećen most dugačak 180 m ako preko njega
prelazi vlak duljine 180 m brzinom 80 kmh-1?

3.12.
Tijelo se iz stanja mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano i za 10 s
prijeđe 120 m. Koliki put tijelo prijeđe za prve četiri sekunde gibanja?
Skicirati i kotirati dijagram s = s(t).

3.13.
Koliko dugo pada tijelo sa stropa sobe visoke 280 cm? Kolikom će
brzinom pasti na pod i kolika mu je srednja brzina na putu od stropa do
poda? Otpor zraka zanematiti!

3.14.
Vlak se giba brzinom 54 kmh-1 i počinje kočiti konstantnom
akceleracijom – 0,25 ms-2. Kolika je brzina vlaka nakon prijeđenog puta 250
m?

24
 3.15.
Automobil jednoliko ubrzava od brzine 60 kmh-1 do 120 kmh-1 za
vrijeme 10 sekundi. Kolika mu je brzina nakon 4 s ubrzavanja, a koliki
prijeđeni put za 10 s?

3.16.
Kamion prijeđe 40 m u vremenu 8,5 s, usporavajući na konačnu brzinu
10,08 kmh-1. Kolika je početna brzina kamiona? Koliko mu je usporenje?

3.17.
Automobil iz stanja mirovanja počinje jednoliko ubrzavati i za 10
sekundi postigne brzinu 108 km/h. Koliki je put prešao nakon 16 sekundi?

3.18.
Tijelo jednoliko ubrzava iz stanja mirovanja i nakon 6 sekundi prijeđe
16 m. Koliki put prijeđe samo u osmoj sekundi gibanja?

3.19.
Automobil iz stanja mirovanja počinje jednoliko ubrzavati i nakon 10
sekundi prijeđe put 200 m. Koliki je put prešao nakon 16 sekundi?

3.20.
Tijelo jednoliko ubrzava iz stanja mirovanja i za 4 sekunde postigne
brzinu 6 m/s. Koliki put tijelo prijeđe samo u devetoj sekundi gibanja?

3.21.
Tijelo se iz stanja mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano i za 10
sekundi prijeđe put 250 m. Koliki je put tijelo prešlo za prvih 5 sekundi
gibanja, a koliki samo u petoj sekundi?

3.22.
Tijelo se iz stanja mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano i samo u
osmoj sekundi gibanja prijeđe put 30 m. Koliki put tijelo prijeđe za prvih 10
sekundi gibanja?

3.23.
Tijelo se iz stanja mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano i nakon
što prijeđe put 10 m postigne brzinu 10 m/s. Kolika mu je brzina u trenutku
t = 8 s od početka gibanja?

25
 3.24.
Automobil se iz stanja mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano i
nakon 10 sekundi postigne brzinu 72 km/h. Koliki put prijeđe za 6 sekundi
gibanja?

3.25.
Automobil jednoliko ubrzava od brzine 54 km/h do 108 km/h za
vrijeme 5 s. Kolika mu je brzina u trenutku t = 4 s od početka ubrzavanja?
Koliki je put prešao do trenutka kad mu je brzina bila 72 km/h?

3.26.
Automobil vozi brzinom v0 = 36 km/h. U nekom trenutku počinje
ubrzavati konstantnim ubrzanjem tako da za t1 = 10 s postigne brzinu v1 = 30
m/s. Skicirati i kotirati dijagram v(t) automobila za prvih 10 s ubrzavanja.
Koliki put prijeđe automobil za 6 s ubrzavanja?

3.27.
Automobil vozi brzinom v0 = 30 m/s. U nekom trenutku vozač uoči
opasnost i mora naglo zakočiti. Vrijeme reakcije vozača je 0,8 s (to je
vrijeme od trenutka uočavanja opasnosti do trenutka početka smanjivanja
brzine; za to vrijeme brzina se automobila ne mijenja – ostaje jednaka v0).
Nakon toga automobil počinje usporavati po čistoj, suhoj i ravnoj cesti
konstantnim usporenjem a = - 7,5 m/s2 do zaustavljanja. Nacrtati dijagram
brzine automobila v(t). Koliki je ukupni prijeđeni put automobila od trenutka
uočavanja opasnosti do zaustavljanja?

3.28.
Dvije tramvajske stanice udaljene su 450 m. Prvih 10 sekundi tramvaj
se pri polasku iz jedne stanice giba jednoliko ubrzano, a zatim konstantnom
brzinom 36 km/h. Posljednjih 10 sekundi pred drugom stanicom giba se
jednoliko usporeno do zaustavljanja. Nacrtati dijagram brzine tramvaja v(t) i
izračunati njegovu srednju brzinu.

3.29.
Prvih 10 sekundi automobil se giba konstantnom brzinom 8 m/s. Nakon
toga počinje jednoliko ubrzavati ubrzanjem 2 m/s2. Ako ubrzavanje traje 8 s,
koliki put automobil prijeđe za 18 s? Nacrtati dijagram brzine automobila
v(t).

26
 3.30.
Motociklist kreće iz mirovanja ubrzanjem 6 ms-2. Nakon koliko će
prijeđenih metara postići brzinu 100kmh-1?

3.31.
Vlak se giba brzinom 144 kmh-1. Na udaljenosti 1050 m od signala
počinje kočiti. Kolika je akceleracija, ako se vlak zaustavio 50 m prije
signala? Pretpostaviti jednoliko usporeno gibanje vlaka!

3.32.
Automobil vozi brzinom 72 kmh-1 i počinje kočiti jednoliko usporeno.
Ako se zaustavio nakon 8 sekundi kočenja, koliki je put prešao do
zaustavljanja? Koliki je put prešao u prve četiri sekunde zaustavljanja?

3.33.
Automobil jednoliko ubrzava od brzine 12 m/s do 24 m/s za vrijeme 6
s. Postignutom brzinom nastavlja vožnju slijedeće 4 sekunde. Kolika mu je
brzina u trenutku t = 4 s od početka ubrzavanja? Koliki je put prešao za 10
sekundi promatranog gibanja? Skicirati i kotirati dijagram ovisnosti brzine
od vremena v(t).

3.34.
Pri brzini 86,4 km/h automobil počinje kočiti konstantnim usporenjem
– 2 m/s2. Nakon koliko će mu se vremena brzina smanjiti na 10 m/s i koliki
će put od početka usporavanja do tada prijeći?

3.35.
Automobil jednoliko usporava od brzine 32 m/s do 14 m/s za vrijeme
10 s. Postignutom brzinom nastavlja vožnju slijedećih 5 sekundi. Kolika mu
je brzina u trenutku t = 4 s od početka usporavanja? Koliki je put prešao za
15 sekundi promatranog gibanja? Skicirati i kotirati dijagram ovisnosti
brzine od vremena v(t).

3.36.
Sa starta automobilističke utrke istovremeno kreću dva automobila
konstantnim ubrzanjem. Automobil A ubrzava sa aA = 7 m/s2, a automobil B
sa aB = 7,25 m/s2. Koliko će metara više prijeći automobil B nakon 4
sekunde utrke?

27
 3.37.
Sa starta automobilističke utrke istovremeno kreću dva automobila
konstantnim ubrzanjem. Automobil A nakon 4 sekunde utrke postigne
brzinu 104,4 km/h, a automobil B brzinu 97,2 km/h. Koliko će metara više
prijeći automobil A nakon 4 sekunde utrke?

3.38.
Automobil jednoliko ubrzava iz stanja mirovanja i nakon 10 sekundi
postigne brzinu 90 km/h. U tom trenutku počinje naglo kočiti konstantnim
usporenjem – 5 m/s2 do zaustavljanja. Koliko je sekundi trajalo gibanje
automobila? Koliki je put prešao automobil? Kolika mu je brzina u trenutku
t = 12 sekundi od početka gibanja? Skicirati i kotirati dijagram ovisnosti
brzine automobila od vremena, v(t).

3.39.
Automobil, koji vozi brzinom 144 km/h, počinje se usporavati
konstantnim usporenjem – 2 m/s2. Nakon koliko vremena od početka
usporavanja će se zaustaviti i koliki će put prijeći za to vrijeme? Kolika mu
je brzina u trenutku t = 5 sekundi od početka usporavanja?

3.40.
Automobil jednoliko ubrzava iz stanja mirovanja tako da nakon deset
sekundi prijeđe 100 m. Koliki put prijeđe nakon pet sekundi gibanja? Kolika
mu je brzina u trenutku t = 8 s od početka gibanja?

3.41.
Vlak, koji vozi brzinom 86,4 km/h, počinje se usporavati konstantnim
usporenjem – 0,4 m/s2. Nakon koliko vremena od početka usporavanja će
mu se brzina smanjiti na četvrtinu početne i koliki će put prijeći za to
vrijeme? Nacrtati dijagram ovisnosti brzine od vremena, v(t), za gibanje
vlaka do zaustavljanja. Uzeti da je usporenje – 0,4 m/s2 konstantno tijekom
cijelog promaranog gibanja.

3.42.
Automobil jednoliko ubrzava od početne brzine 10 m/s tako da nakon
deset sekundi prijeđe 200 m. Koliki put prijeđe nakon pet sekundi
ubrzavanja? Kolika mu je brzina u trenutku t = 8 s od početka ubrzavanja?

28
 3.43.
Automobil jednoliko usporava od početne brzine 30 m/s tako da nakon
deset sekundi prijeđe 200 m. Koliki put prijeđe nakon pet sekundi
usporavanja? Kolika mu je brzina u trenutku t = 8 s od početka usporavanja?

3.44.
Tijelo se iz stanja mirovanja ubrzava po pravcu konstantnim ubrzanjem
i nakon 8 sekundi prijeđe put 128 m. Koliki put prijeđe samo u četvrtoj
sekundi gibanja? Kolika mu je brzina u trenutku t = 5 s od početka gibanja?

3.45.
Losos može iskočiti iz vode brzinom 6 m/s. Koliko visoko može
skočiti, ako iskoči iz vode okomito uvis u odnosu na površinu rijeke?

29
Rješenja zadataka:

3.7. 3,3 · 10-6 ms-1

3.8. 10,6 god
3.9. t = 1,9 h
3.10. s = 1,5 km; t = 33,3 min
3.11. t = 16,2 s
3.12. s(4) = 19,2 m; s(t) = 1,2 · t2

s/m

t/s

3.13. t = 0,756 s; v = 7,416 ms-1; vSR = 3,708 ms-1

3.14. v = 10 ms-1
3.15. v = 23,33 ms-1; s = 250 m
3.16. v1 = 6,61 ms-1; a = - 0,448 ms-2
3.17. s = 384 m
3.18. s(8) – s(7) = 6,667 m
3.19. s(16) = 512 m
3.20. s(9) – s(8) = 12,75 m
3.21. s(5) = 62,5 m ; s(5) – s(4) = 22,5 m
3.22. s(10) = 200 m
3.23. v(8) = 40 m/s
3.24. s(6) = 36 m
3.25. v(4) = 27 m/s ; s = 29,17 m
3.26. s = 96 m

30
 v / ms 1
30

10

0 10 t/s

3.27. sUK = 84 m

v / ms 1
30

0 0,8 4,8 t / s

3.28. vSR = 8,18 m/s

31
 v / ms 1

10

t/s
0 10 45 55

3.29. sUK = 208 m

v / ms 1

24

0 10 18 t / s

3.30. s = 64 m
3.31. a = - 0,8 ms-2
3.32. s(8) = sUK = 80 m; s(4) = 60 m
3.33. v(4) = 20 ms-1 ; s(10) = 204 m

32
 v / ms 1

24

12

0 6 10 t/s

3.34. t = 7 s ; s(7) = 119 m

3.35. v(4) = 24,8 ms-1 ; s(15) = 300 m

v / ms 1

32

14

0 10 15 t/s

3.36. sB(4) – sA(4) = 2 m

3.37. sA(4) – sB(4) = 4 m
3.38. tUK = 15 s ; sUK = 187,5 m ; v(12) = 15 ms-1

33
 v / ms 1

25

0 10 15 t/s

3.39. t = 20 s ; s(20) = sUK = 400 m ; v(5) = 30 ms-1

3.40. s(5) = 25 m ; v(8) = 16 ms-1
3.41. t = 45 s ; s(45) = 675 m

v / ms 1

24

0 60 t/s

3.42. s(5) = 75 m ; v(8) = 26 ms-1

3.43. s(5) = 125 m ; v(8) = 14 ms-1
3.44. s(4) – s(3) = 14 m ; v(5) = 20 ms-1
3.45. h = 1,835 m

34