Professional Documents
Culture Documents
Priručnik Za Pripremu DRŽ - Mature, Šmaguc Josipa PDF
Priručnik Za Pripremu DRŽ - Mature, Šmaguc Josipa PDF
HINUS
Zagreb, Miramarska 13 B
tel. (01) 615 41 96, 6687382, 611 55 18
fax (01) 611 55 18
e-mail hinus@zg.htnet.hr
Urednik
Mr. sc. Hrvoje Zrnčić
Recenzenti
Prof. dr. sc. Ivica Picek
Prof. Anđela Gojević
ISBN 978-953-6904-28-0
PREDGOVOR ..................................................................................................................7
MEHANIKA......................................................................................................................9
JEDINICE ZA MJERENJE ....................................................................................................9
GIBANJA DUŽ PRAVCA ...................................................................................................10
OSNOVNI ZAKONI GIBANJA ..........................................................................................14
IMPULS SILE I KOLIČINE GIBANJA ..............................................................................15
SLAGANJE I RASTAVLJANJE SILE ................................................................................16
RAD, ENERGIJA, SNAGA..................................................................................................19
SLOŽENA GIBANJA...........................................................................................................22
JEDNOLIKO GIBANJE PO KRUŽNICI.............................................................................25
INERCIJALNI I AKCELERIRANI SUSTAVI....................................................................26
OPĆI ZAKON GRAVITACIJE............................................................................................27
STATIKA KRUTOG TIJELA ..............................................................................................28
ROTACIJA KRUTOG TIJELA............................................................................................30
HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA ........................................................................32
PRIMJERI .............................................................................................................................34
TOPLINA.....................................................................................................49
MOLEKULSKI SASTAV TVARI .......................................................................................49
PROMJENA UNUTRAŠNJE ENERGIJE ...........................................................................50
TOPLINSKO RASTEZANJE ČVRSTIH TVARI ...............................................................52
PROMJENE STANJA PLINA..............................................................................................53
MEHANIČKI RAD I UNUTARNJA ENERGIJA ...............................................................56
PRIMJERI .............................................................................................................................57
ELEKTRICITET ..........................................................................................................60
COULOMBOV ZAKON ......................................................................................................60
ELEKTRIČNO POLJE I POTENCIJAL ..............................................................................60
ELEKTRIČNI KAPACITET I KONDENZATORI .............................................................62
OHMOV ZAKON I ZAKON ELEKTRIČNOG OTPORA .................................................64
KIRCHOFFOVA PRAVILA, SPAJANJE OTPORA I IZVORA........................................66
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE ............................................................................68
ELEKTRIČNA STRUJA U ELEKTROLITIMA, PLINOVIMA I VAKUUMU ................69
MAGNETSKO POLJE .........................................................................................................70
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA .............................................................................74
IZMJENIČNA STRUJA .......................................................................................................75
PRIMJERI .............................................................................................................................78
OPTIKA ............................................................................................................................83
GEOMETRIJSKA OPTIKA .................................................................................................83
FIZIKALNA OPTIKA ..........................................................................................................89
PRIMJERI .............................................................................................................................91
ZADACI ..........................................................................................................................103
PREDGOVOR
JEDINICE ZA MJERENJE
Osnovne jedinice SI
9
GIBANJA DUŽ PRAVCA
Δs
v=
Δt
Da bismo dobili trenutnu brzinu u nekoj točki moramo vremenski interval Δt učiniti što je
moguće manjim (neizmjerno malenim):
Δs
v = lim v = lim
Δt → 0 Δt → 0 Δt
m
Jedinica za brzinu je = ms −1 .
s
To je takvo gibanje gdje je na svakom beskrajno malom dijelu puta kvocijent Δs/Δt kon-
stantan, tj. to je takvo gibanje gdje je srednja brzina jednaka trenutnoj duž cijelog puta i
konstantna:
v = v = konst.
s1 s 2
= = v = konst.
t1 t 2
Brzina je tada jednaka:
s
v=
t
10
Jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje duž pravca
Δv v 2 − v 1
a= =
Δt t 2 − t1
Jednoliko ubrzano gibanje duž pravca je takvo gibanje pri kojem je kvocijent Δv/Δt
konstantan za svaki Δv i odgovarajući Δt, duž cijelog puta, tj. to je takvo gibanje gdje je
akceleracija konstantna, a brzina jednoliko raste s vremenom:
a = a = konst.
1
1
Za takvo gibanje vrijedi:
v
a=
t
Tada je brzina (v) jednaka:
v = a⋅t
a⋅t2
s=
2
Jednoliko usporeno gibanje duž pravca je takvo gibanje gdje je akceleracija konstantna, ali
negativna, brzina se jednoliko smanjuje, a oblik putanje je pravac. Sve zakonitosti koje
vrijede za jednoliko ubrzano gibanje vrijede i za jednoliko usporeno.
Slobodni pad
Slobodni pad je jednoliko ubrzano gibanje kod kojeg tijelo pada s određene visine
akceleracijom zemljine sile teže (a = g = 9,81 ms-2).
12
To gibanje uzrokuje privlačna gravitacijska sila Zemlje.
Brzina kod slobodnog pada iznosi:
v = 2gs
v2 g⋅t2
s= , s=
2g 2
Ako je tijelo imalo početnu brzinu (v0), pa počelo ubrzavati, nakon vremena t njegova
brzina iznosi:
v = v 0 + at
odnosno
v 2 = v02 + 2as
a⋅t2
s = v0 t +
2
Ako se tijelo gibalo brzinom (v0) i počelo usporavati akceleracijom (a), brzina će nakon
vremena t iznositi:
v = v0 − a ⋅ t
odnosno
v 2 = v02 − 2as
a⋅t2
s = v0 ⋅ t −
2
Nejednoliko gibanje
13
OSNOVNI ZAKONI GIBANJA
Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili je rezultanta sila jednaka 0, tijelo miruje ili se giba
jednoliko po pravcu (II Newtnov zakon). Zato kažemo da je tijelo tromo. Mjera tromosti
tijela je masa tijela.
Jedinica za masu u SI je kilogram.
Kada na tijelo dijeluje stalna sila, tijelo se giba jednoliko ubrzano.
Sila koja tijelo ubrzava akceleracijom (a) jednaka je (II Newtnov zakon):
F = m ⋅a
Ta sila daje tijelu akceleraciju istog smjera kao i sila, proporcionalnu sili, a obrnuto propor-
cionalnu masi:
F
a=
m
1N = kgms −2
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva
tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njenu površinu. Akceleracija kojom tijela padaju na
Zemlju naziva se akceleracija slobodnog pada.
Prema II Newtnovom zakonu:
G=m·g
Gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na
istom mjestu na Zemlji jednaka.
Akceleracija g mijenja se s promijenom zemljopisne širine i nadmorskom visinom. Zato se
i sila teža mijenja promijenom zemljopisne širine i nadmorske visine mjesta na kojem se
tijelo nalazi.
Na 45° zemljopisne širine na morskoj površini g=9,80665 ms-2 ≈ 9,81 ms-2, što odgovara
našim krajevima.
Težina tijela (Gt) je sila kojom tijelo zbog zemljina privlaženja djeluje na horizontalnu
podlogu ili na ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je po veličini jednaka sili teži:
Gt = m ⋅g
Sila teža i težina su dvije sile različite prirode. One djeluju na različita tijela. Sila teža
djelu-je na tijelo dok težina djeluje na podlogu na kojoj se tijelo nalazi ili rasteže nit na
kojoj tijelo visi.
14
Sila trenja je:
Ftr = k ⋅ FN
gdje je FN iznos normalne komponente sile kojom djeluje na podlogu (pritisak na podlogu)
a k koeficijent trenja.
ili
r r r
F ( t2 − t1 ) = mv2 − mv1
r r
gdje su v1 i v 2 brzine što ih tijelo mase m ima u trenutku t1 i t2.
Jedinica za impuls sile je (Ns).
Zatvoreni sustav je sustav tijela na koji ne djeluju nikakve vanjske sile (ili je zbroj svih
vanjskih sila jednak 0).
Zakon očuvanja količine gibanja kaže da je ukupna količina gibanja zatvorenog sustava
konstantna bez obzira na to kakvi se procesi događali u sistemu:
r r r r r
pu = p1 + p2 + p3 + ... pn = konst .
15
Za sustav od dva tijela možemo reći da je zbroj količine gibanja obaju tijela prije njihovog
međusobnog djelovanja jednak zbroju količine gibanja tih dvaju tijela nakon njihovog
međusobnog djelovanja.
Dakle vrijedi:
r r r r
m1v1 + m 2 v 2 = m1v1′ + m 2 v 2′
r r r r
gdje su v1 i v 2 brzine masa m1 i m2 prije među djelovanja (na pr. sudara) a v1′ i v 2′
brzine masa m1 i m2 nakon međusobnog djelovanja.
Kod malih brzina se može uzeti da je masa konstantna, dok kod velikih brzina se masa
mijenja s brzinom. Ovisnost mase o brzini je izražena formulom:
m0
m=
v2
1−
c2
gdje je m0 masa tijela u mirovanju, m masa tijela pri brzini v (relativistička masa) a c brzina
svjetlosti.
Drugi Newtonov zakon napisan u obliku:
r
r F
a=
m
m0v
P=
v2
1−
c2
Djeluje li na materijalnu točku više sila (tzv. komponenata) njihovo djelovanje možemo
zamijeniti jednom silom koju zovemo rezultanta:
r r r r r n r
R = F1 + F2 + F3 + ...Fn = ∑ Fi
i =1
Kada dvije ili više sila djeluju na istom pravcu u istom smjeru one se mogu zamijeniti
rezultantnom silom koja djeluje u istom pravcu i ima isti smjer, a po veličini je jednaka
zbroju veličina svih sila:
r r r
R = F1 + F2
16
Ako dvije sile djeluju na zajedničkom pravcu u suprotnim smjerovima, veličina rezultante
je jednaka razlici veličina komponenata i ima smjer veće sile:
r r r
R = F1 − F2
Kada na tijelo istovremeno djeluju u istoj točki dvije sile pod kutem, rezultantu dobijemo
konstrukcijom paralelograma tako da na kraj djelovanja prve sile nanosimo smjer i veličinu
druge:
Ako te dvije sile djeluju pod kutem od 90° rezultanta je i opet dijagonala dobijenog pravo-
kutnika (paralelograma), a njen brojčani iznos dobijemo primjenom Pitagorinog teorema za
pravokutni trokut:
R = F12 + F22
17
Djeluje li u istom hvatištu više od dvije sile, vektorski ih zbrajamo tako da najprije nađemo
r r
R1 dviju sila, zatim rezultantu od R1 i treće sile itd:
r r r
Silu F možemo rastaviti na dvije komponente F1 i F2 koje zajedno djeluju kao zadana
sila:
Da bi rastavljanje bilo jednoznačno, potrebno je znati ili pravce nosioce obiju komponenata
ili veličinu i smjer jedne od komponenata.
Slaganje i rastavljanje sila može se rješavati računski i grafički. Za računsku metodu naj-
češće je potrebno znanje trigonometrije.
r
Kosina. Razmotrimo li gibanje na kosini, silu težu G koja djeluje na tijelo rastavlajmo na
r r
dvije komponente, silu G1 paralelno s kosinom i silu G 2 okomitu na kosinu:
18
G1
sin α =
G
h
sin α =
l
h
G1 = G ⋅ sin α = G ⋅
l
a
G 2 = G ⋅ cos α = G ⋅
l
Uvjet ravnoteže je da je vektorski zbroj svih sila koje djeluju na materijalnu točku jednak
nuli:
r r r n r
F1 + F2 + ...Fn = ∑ Fi = 0
i =1
Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru puta, rad je jednak umnošku sile i prijeđenog puta:
W = F⋅S
Ako sila ne djeluje u smjeru puta već pod kutem α prema putu, tada samo komponenta sile
u smjeru puta vrši rad, te je:
W = Fs ⋅ s = F ⋅ s ⋅ cos α
19
Ako je 0<α<π/2 rad je pozitivan, za α=π/2 rad sile je nula , a za π/2<α<π rad je negativan.
Jedinica za rad je joule (džul):
1 J=1 N·1 m
Energija je sposobnost tijela da može vršiti rad i po količini je jednaka količini rada koje
tijelo može izvršiti.
Jedinica za energiju je ista kao i za rad tj. 1 J.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju:
mv 2
Ek =
2
Potencijalnu energiju imaju tijela koja mogu vršiti rad zbog naročita položaja. U polju sile
teže tijelo mase m ima potencijalnu energiju:
E p = mgh
20
gdje je g akceleracija slobodnog pada, h visina iznad zemljine površine. Pri tome se pretpo-
stavlja da je visina h mnogo manja od polumjera zemlje, odnosno da je g=konst. i da je na
površini zemlje potencijalna energija tijela jednaka nuli.
Zakon sačuvanja energije kaže da je ukupan zbroj energija svih vrsta uvijek konstanta, tj.
da se energija ne može izgubiti i u ništa pretvoriti kao i iz ničega stvoriti već ostaje sačuva-
na.To vrijedi za zatvoreni sustav. U zatvorenom (izoliranom) sustavu bez trenja ukupna
mehanička energija je sačuvana. Zakon glasi:
E = E k + E p = konst.
Ako sustav nije zatvoren, promjena ukupne mehaničke energije jednaka je radu vanjskih
sila koje na sustav djeluju:
E 2 − E1 = W
W
P=
t
P=F·v
1J
1W =
1s
Korisnost stroja (η) je omjer između korisnog rada Wk i uloženog rada Wu:
Wk
η=
Wu
21
SLOŽENA GIBANJA
Gibanje tijela je složeno ako tijelo istovremeno vrši dva ili više gibanja.
Pri složenom gibanju vrijedi princip nezavisnosti gibanja koji kaže:
Kad tijelo istodobno vrši dva (ili više) gibanja, giba se tako da se u svakom trenutku nalazi
u točki do koje bi došlo kad bi najprije izvršilo samo jedno gibanje u određenom vremen-
skom razmaku, a zatim neovisno od tog gibanja, drugo gibanje u jednakom vremenskom
razmaku. Složena gibanja mogu biti pravocrtna (hitac prema dolje i vertikalni hitac prema
gore) i krivocrtna (n. pr. horizontalni i kosi hitac). Tijelo koje izvodi gibanje sastavljeno je
od dvaju jednolikih gibanja po pravcu, giba se jednoliko po dijagonali paralelograma:
r r r
v R = v1 + v 2
r r r
s R = s1 + s 2
Hitac prema dolje je složeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja vertikalno prema
dolje i slobodnog pada. Brzina i put u trenutku t dani su izrazima:
v=v0+g·t
g 2
s = v0 t + t
2
Vertikalni hitac je složeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja prema gore brzinom v0
i slobodnog pada.
Brzina i put u trenutku t dani su izrazima:
v=v0-gt
g 2
s = v0 t − t
2
22
Najveća visina koju tijelo ispaljeno vertikalno u vis početnom brzinom v0 može postići
zove se domet (H):
v02
H=
2g
Na toj najvećoj visini v=0, a vrijeme potrebno da tijelo postigne tu visinu zove se vrijeme
uspinjanja.
v
tH = 0
g
Vrijeme padanja jednako je vremenu uspinjanja; tijelo će se vratiti brzinom koja je po izno-
su jednaka v0 ali suprotnog smjera, tj. brzinom -v0.
Horizontalni hitac je složeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja u horizontalnom
smjeru i slobodnog pada. Tijelo tada izvodi krivocrtno gibanje:
x = v0 t
g 2
y= t
2
23
Staza tijela pri horizontalnom hicu je parabola opisana jednadžbom:
g 2
y= x
2 v02
v = v02 + g 2 ⋅ t 2
Kosi hitac je složeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po pravcu koji s
horizontalom zatvara kut elevacije α i slobodnog pada:
x = v ox ⋅ t
g 2
y = v oy ⋅ t − t
2
v oy g gx 2
y= ⋅x− ⋅ x 2 = x ⋅ tgα −
v ox 2
2 vox 2 v02 cos α
v 2 sin α
2 2
voy
H= = 0
2g 2g
24
Vrijeme uspinjanja:
v oy v 0 sin α
tH = =
g g
2v 0 x ⋅ v 0 y v 0 sin 2α
D= =
g g
2v oy 2v 0 sin α
t 0 = 2t H = =
g g
To je takvo gibanje gdje je brzina konstantna po iznosu, ali stalno mijenja smjer, a oblik
putanje je kružnica:
2Rπ
v=
T
gdje je R polumjer kružnice, a T ophodno vrijeme, tj. vrijeme potrebno da tijelo jedanput
obiđe kružnicu.
25
Promjenu smjera brzine uzrokuje centripetalna sila koja ima smjer prema središtu kružnice:
mv 2
Fcp =
R
ili
m 4π 2 R
Fcp =
T2
v2
ac =
R
ili
4π 2 R
ac =
T2
Umjesto vremena ophoda može se upotrebljavati i podatak koji govori koliko okretaja tijelo
učini u jedinici vremena. To je frekvencija (f):
1
f=
T
Vrijeme ophoda (T) se mjeri u sekundama (s) a frekvencija (f) u hertzima (herc) - oznaka
Hz:
1
1Hz = = s −1
s
Osnovni zakoni mehanike vrijede s obzirom na koordinantni sustav koji miruje ili se giba
jednoliko po pravcu. Takvi sustavi u kojima vrijede Newtonovi zakoni zovu se inercijalni
sustavi.
26
Sustavi koji su akcelerirani s obzirom na inercijalni sustav neinercijalni su i u njima se jav-
r
ljaju inercijalne sile. Tako u sustavu koji se giba akceleracijom a 0 tijelo mase m se ponaša
kao da na njega djeluje sila:
r r
Fi = − ma0
koja nije uzrokovana djelovanjem drugih tijela već je posljedica neinercijalnosti sustava.
r
Smjer te sile je obrnut od smjera a 0 kojom se giba neinercijalni sustav.
U inercijalnim sustavima težina tijela je jednaka sili teži:
r r
G = mg
Ako se tijelo nalazi u akceleriranom sustavu, težina mu više nije jednaka m·g već:
r r r
G ′ = mg − ma 0
r r
Tako na pr. ako je a0 u smjeru vektora g , tj. vertikalno prema dolje, težina se smanjuje:
G ′ = mg − ma 0
r
a ako je a 0 vertikalno prema gore težina se povećaje:
G ′ = mg + ma 0
r r
Ako je a 0 = g , težina tijela jednaka nuli i tijelo je u beztežinskom stanju.
Poseban akcelerirani sustav je sustav koji se jednoliko vrti. U njemu se opaža inercijalna
sila koju nazivamo centrifugalna sila:
mv 2
Fcf =
R
27
gdje je G univerzalna gravitacijska konstanta i ima vrijednost G=6,67·10-11 m3 kg-1 s-2, a R
je udaljenost između materijalnih točaka. Taj zakon se još zove Opći zakon gravitacije.
Na tijelo koje se nalazi u blizini Zemljine površine djeluje vertikalno prema dolje sila teža
r
G=m· g koja je rezultanta gravitacijske i centrifugalne sile zbog vrtnje Zemlje oko svoje
osi. U većini računa može se zanemariti utjecaj centrifugalne sile i uzeti da je sila teža
jednaka gravitacijskoj sili. Tada je g jednak:
MZ
g = G⋅ ≈ 9,81ms −2
R Z2
Do različitih vrijednosti veličine g dolazi zbog spljoštenosti Zemlje i vrtnje oko vlastite osi.
Na polovima je g=9,83 ms-2, na ekvatoru g=9,78 ms-2, a na 45° zemljopisne širine g=9,81
ms-2.
Ako se tijelo mase m nalazi na visini h iznad površine planeta polumjera R i mase M,
gravitacijska sila je tada jadnaka:
m⋅M
F = G⋅
(R + h) 2
M
gh = G⋅
(R + h) 2
Kruto tijelo je takvo tijelo koje pod djelovanjem sila ne mijenja svoj oblik. Hvatište sile se
može mijenjati duž pravca djelovanja sile, a da se pri tome učinak te sile ne promijeni.
r r
Moment M sile F s obzirom na os rotacije O (os je okomita na ravninu vrtnje i prolazi
kroz točku 0)
definiran je izrazom:
28
M=F·d
gdje je d udaljenost pravca djelovanja sile od osi rotacije, tzv. krak sile. Jedinica za moment
sile je Nm.
Kruto tijelo je u ravnoteži ako je vektorski zbroj svih sila i zbroj momenta sile na to tijelo
jednak nuli:
r
∑ Fi = 0
i
r
∑ Mi = 0
i
29
a) po veličini je jednaka zbroju komponenata i istog smjera;
R = F1+F2
b) hvatište rezultante je u onoj točki na spojnici hvatišta komponenata koje dijeli spojnicu u
obrnutom omjeru veličina komponenata:
F1 d 2
=
F2 d 1
ili
F1d1 = F2d2
Kad kruto tijelo rotira oko čvrste osi, sve se njegove čestice gibaju po koncentričnim kruž-
nicama. Ako je to gibanje jednoliko, govorimo o jednolikoj rotaciji.
Linearne brzine v1, v2, v3... čestica m1, m2, m3... na kružnicama r1, r2, r3... nisu jednake već
zavise od veličine polumjera. Međutim, kut Δϕ što ga sve te čestice opišu za neko vrijeme
Δt je jednak za sve čestice. To znači da je i omjer Δϕ/Δt, tj. kutna brzina konstantna
Δϕ
= ω = konst.
Δt
30
Veza između obodne (linearne) i kutne brzine:
v = rω
Δω
α=
Δt
gdje je:
Δω
α= = konst.
Δt
α 2
ϕ= t
2
ω = α⋅t
Ako na tijelo djeluje stalan moment M, koji se još naziva zakretni moment, tijelo će rotirati
jednoliko ubrzano.
Osnovni zakon rotacije pišemo:
M=α·I
ili
M
α=
I
tj. kutna akceleracija rotacije je proporcionalna s momentom sile koja tijelo zakreće, a obr-
nuto je proporcionalna s momentom tromosti I tijela s obzirom na os rotacije. Moment tro-
mosti I je definiran izrazom:
I = m 1 r12 + m 2 r 22 + m 3 r 32 +...+ m n r n2
31
Momenti tromosti nekih tijela:
Iω 2
Ek =
2
W = M·ϕ
P = M·ω
HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA
F
p=
S
SI - jedinica za tlak je pascal (1 Pa=1 Nm-2).Tlak se još može izraziti jedinicom bar:
1 bar=105 Pa
Hidraulički tlak je vanjski tlak i on se prema Pascalovu zakonu širi na sve strane jedna-
ko.To se primjenjuje kod hidrauličke preše i dizalice:ako na manji klip površine S1 djeluje-
mo silom F1, na drugom kraju preše, na većem klipu površine S2 djelovat će sila pritiska F2:
32
S2
F2 = F1
S1
ili
F1 : F2 = S1 : S 2
p = ρgh
Djeluje li izvana na fluid tlak p0 (npr. atmosferski), ukupni tlak na dubini h je:
p = p0+ρgh
Atmosferski tlak nastaje zbog težine zemljinog zračnog plašta. Ona opada s visinom.
Normirani atmosferski tlak je 101325 Pa.
Na tjielo uronjeno u tekućinu djeluje uzgon, a on je prema Arhimedovom zakonu jedak
težini tijelom istisnute tekućine:
Idealni fluidi su nestlačivi i bez trenja. Za takve fluide vrijede slijedeće zakonitosti:
I = S·v
Jakost struje I (protok) fluida je volumen fluida koji prođe kroz neki presjek površine S u
jedinici vremena. Strujanje fluida je stacionarno ako kroz bilo koji poprečni presjek cijevi
za jednak vremenski interval prođe jednaki volumen fluida. U stacionarnom strujanju je
tlak konstanta i vrijedi jednadžba kontinuiteta:
to jest,
S1 : S2 = v2 : v1
ρ v12 ρ v 22
p1 + = p2 +
2 2
33
Ona kaže da je zbroj statičkog tlaka p i dinamičnog tlaka ρv2/2 konstantan. Taj zbroj
zovemo hidrodinamičkim tlakom. Taj zakon se može pisati i ovako:
m v 22 m v12
( p 1 − p 2 )V = −
2 2
tj. rad što ga izvrši razlika tlakova pri gibanju tekućine utroši se na promjenu kinetičke
energije.
Ako cijev nije horiziontalna Bernoullijeva jednadžba glasi:
ρ v12 ρ v 22
p1 + + ρgh 1 = p 2 + + ρgh 2
2 2
v = 2gh
2. Koliko je sekundi opterećen most dugačak 80 m ako preko njega prolazi vlak dugačak 80
m brzinom 80 kmh-1?
d1=80 m
d2=80 m s d + d 2 80 m + 80 m
v=80 kmh-1=22,22 ms-1 t= = 1 = = 7,2s
v v 22,22ms −1
t=?
Most je opterećen od trenutka kad lokomotiva stupi na most pa do trenutka kada ga zadnji
vagon ne napusti pa je s=d1+d2.
34
3. Automobil je prešao 4/10 puta brzinom 72 km/h, a ostali dio puta brzinom 54 km/h.
Odredi srednju brzinu automobila.
s1=4/10 s s1 4s s
v1=72 kmh-1 t1 = = −
=
v 1 10 ⋅ 72kmh 1
180 kmh −1
s2=6/10 s
v2=54 km/h-1 s 6s 2s
t2 = 2 = −
=
v =? v 2 10 ⋅ 54kmh 1
180 kmh −1
s s s
v= = = = 60 kmh −1
t u t1 + t 2 s 2s
+
180 kmh −1 180 kmh −1
4. Vlak mase 4000 t vozi brzinom 36 km/h. Prije stanice započinje jednoliko kočiti. Sila
kočenja je 2·105 N. Koliki put prijeđe vlak za vrijeme prve minute kočenja?
m=4000 t F = m ⋅a
v0=36 kmh-1=10 ms-1
F 2 ⋅10 5 N
F=2·105 N a= = = 0,05ms −2
t=1 minuta=60 s m 4000 ⋅10 3 kg
s=? a⋅t2 0,05ms −2 ⋅ (60s ) 2
s = v0 ⋅ t − = 10 ms −1 ⋅ 60s − = 510 m
2 2
5. Tramvaj vozi brzinom 18 km/h. Na kojoj udaljenosti ispred semafora mora vozač početi
kočiti ako mu je pri toj brzini za zaustavljanje potrebno 5 s? Pretpostavite da je kočenje
jednoliko.
6. Automobil se kreće brzinom 36 km/h. Koliki je put kočenja ako je koeficijent trenja 0,3?
35
7. Ako se neko tijelo kroz 4 sekunde ubrzava akceleracijom od 1 ms-2, a zatim usporava
deceleracijom istog iznosa kroz daljnjih 4 sekunde, srednja brzina kroz 8 sekundi iznosi?
9. Na tijelo mase 5 kg djeluju istodobno dvije sile: sila od 3 N usmjerena prema istoku i sila
od 4 N usmjerena prema sjeveru. Akceleracija tijela je:
m=5 kg
R = F12 + F22 = 9N 2 + 16N 2 = 25N 2 = 5N
F1=3 N
F2=4 N R = m ⋅a
a=? R 5N
a= = = 1ms −2
m 5kg
10. Tijelo se iz mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano. Kolika je akceleracija ako u
petoj sekundi od početka gibanja prevali put od 4,5 m?
s5-s4=4,5 m s 5 − s 4 = 4,5m
a=?
a ⋅ 52 s 2 a ⋅ 4 2 s 2
− = 4,5m
2 2
⎛ 25 16 ⎞
a ⎜ s 2 − s 2 ⎟ = 4,5m
⎝ 2 2 ⎠
4,5m ⋅ 2
a= = 1ms −2
9s 2
36
11. Lift mase 10 t spušta se jednoliko ubrzano u rudnik. Ako je napetost užeta 90 KN,
ubrzanje lifta je:
m=10 t FN=G-m·a
FN=90 KN FN=m·g-m·a
a=? mg − FN 10 ⋅10 3 kg ⋅ 9,81ms −2 − 90 ⋅10 3 N
a= = = 0,81ms −2
m 10 ⋅10 kg
3
12. Predmet mase 0,5 kg jednoliko klizi uslijed trenja niz kosinu s kutom nagiba 30°. Koli-
kom silom treba djelovati na tijelo u smjeru gibanja, da bi se jednoliko uspinjalo istom
brzinom?
m=0,5 kg F
α=30° sin α =
G
F=? 1
F = G ⋅ sin α = mg ⋅ sin 30 o = 0,5kg ⋅ 9,81ms −2 ⋅
= 2, 45N
2
Da bi se uz trenje tijelo jednoliko uspinjalo ukupna sila je
jednaka 2F:
Fu=2·F=2·2,45N=4,9N
13. Čamac je upravljen prelazio preko rijeke pod kutom od 90° u odnosu na smjer njenog
toka. Brzina čamca prema vodi je 5 ms-1, a brzina toka rijeke je 2 m/s. Najkraća udaljenost
među obalama jest 200 m. Od jedne do druge obale čamac plovi:
α=90°
vč=5 ms-1
vr=2 ms-1 v = v 2r + v~2 = 4m 2 s −2 + 25m 2 s −2 = 29 ms −1
d=200 m
t=? v: v ~ = s: d
v⋅d 29 ms −1 ⋅ 200 m
s= = = 40 29 m
v~ 5ms −1
s 40 29 m
t= = = 40s
v 29 ms −1
14. Njihalo ima nit dugu 1m, a masu 1 kg. Kroz ravnotežni polažaj masa njihala prolazi
brzinom 1 m/s. Napetost niti u tom trenutku je:
37
l=1 m=R mv 2 1kg ⋅1m 2 s −2
m=1 kg FN = G + Fef = mg + = 1kg ⋅ 9,81ms −2 +
R 1m
v=1 ms-1
FN=? FN = 10,81N
15. Kamen mase 0,5 kg ispušten s visine od 10 m. Prilikom udara u zemlju kamen je imao
brzinu 12 m/s. Koliki rad je utrošen na savladavanje trenja u zraku? Uzmite g=10 ms-2.
m=0,5 kg mv 2
h=10 m W = E p − E k = mgh −
v=12 ms-1 2
W=? 0,5kg ⋅ (12ms −1 ) 2
W = 0,5kg ⋅10 ms −2 ⋅10 m − = 14,0 J
2
16. Tijelo mase 1 kg palo je s neke visine za vrijeme od 5 s. Njegova kinetička energija pri
udaru o tlo iznosila je:
17. Kamen je bačen vertikalno uvis na visinu 5 m. Do koje bi visine došao kamen da je bio
izbačen dvostrukom početnom brzinom? Otpor zraka zanemarujemo.
s1=5 m v2
v2=2v0 s=
2g
s2=?
2
v2
s2 2g v
2
4 v/ 2
= 2 = 22 = 20
s1 v0 v0 v/ 0
2g
s 2 = 4s1 = 4 ⋅ 5m = 20 m
18. Dizalo se penje ubrzanjem 2 ms-2. Na podu kabine dizala nalazi se teret mase 10 kg.
Kolikom silom pritišće teret na pod kabine?
a=2 ms-2
m=10 kg
Fp=? Fp=G+ma=mg+ma=m(g+a)=10kg (9,81ms-2+2ms-2) =118,1 N
19. Žlijeb je savijen u obliku kruga polumjera 1 m i leži u vertikalnoj ravnini. Kojom
minimalnom brzinom treba gurnuti sitno tijelo iz položaja ravnoteže da bi napravilo puni
krug? (Trenje tijela o žlijeb zanemarite, za ubrzanje sile teže uzmite 9,81 ms-2)
38
R=1 m Zakon sačuvanja energije: ukupna energija na najnižem
h=2R=2 m položaju jednaka je zbroju energija u najvišem položaju,
v=? Ek=Ek1+Ep1
mv 2 mv12
= + mgh
2 2
v1 - dobijemo iz uvjeta da centrifugalna sila mora biti
jednaka težini
2
mv1
= mg
R
v1 = R ⋅ g
mv 2 m ⋅ R ⋅ g
= + m ⋅ g ⋅ 2R
2 2
v = 5Rg = 5 ⋅1m ⋅ 9,81ms −2 = 7,0 ms −1
20. Granata se, leteći brzinom od 15 ms-1, rasprsne na dva dijela masa m1=5 kg i m2=15 kg.
Brzina većeg fragmenta je 26 ms-1 i istog je smjera kao što je bio izvorni smjer granate.
Brzina manjeg fragmenta je?
21. Kolika je akceleracija sile teže na visini h=RZ iznad Zemljine površine? (RZ je polumjer
Zemlje)
h=RZ G ⋅ m ⋅ MZ G ⋅ m ⋅ MZ G ⋅ m ⋅ MZ G ⋅ MZ
gh=? F= = = = ⋅m
(R Z + h) 2
(R Z + R Z ) 2
4 R Z2 4R 2
G ⋅ M Z 1 g 9,81ms −2
gh = 2
⋅ = = = 2, 4525ms −2
R 4 4 4
22. Mjehurić zraka nalazi se 2 m ispod površine vode. Ako je atmosferski tlak 105 Pa, pod
kolikim je tlakom mjehurić?
Pa=105 Pa
h=2 m p=Pa+ρgh=105Pa+103kgm-3·9,81ms-2·2m=105Pa+19620 Pa
p=? p=119620 Pa=1,2·105 Pa
39
23. Tijelo mase 0,5 kg i gustoće 4·103 kgm-3 visi na koncu tako da je uronjeno u tekućinu
gustoće 1,5·103 kgm-3. Napetost niti iznosi?
m
m=0,5 kg FN = G − Fu = m ⋅ g − Vtij ⋅ ρ t ⋅ g = m ⋅ g − ⋅ρt ⋅g
ρ tij
ρ=4·10 kgm
3 -3
ρt.=1,5·103 kgm-3 ⎛ ρ ⎞
FN = m ⎜⎜ g − t ⋅ g⎟⎟
FN=? ⎝ ρ tij ⎠
⎛ 1,5 ⋅10 3 kgm −3 ⎞
FN = 0,5kg⎜⎜ 9,81ms −2 − −3
⋅ 9,81ms −2 ⎟⎟
⎝ 4 ⋅10 kgm
3
⎠
FN = 3,07 N
24. Kotač koji se vrti s 480 okretaja u minuti počinje se zaustavljati jednoliko usporeno.
Koliki je ukupni broj okretaja kotača ako se zaustavi u vremenu od 0,5 minuta?
25. Širim djelom vodoravno položene cijevi struji voda brzinom 4 m/s. Razlika tlakova ši-
reg i suženog dijela cijevi iznosi 8·103 Pa, te brzina proljevanja u užem dijelu cijevi iznosi:
v 2 = 32m 2 s −2 = 5,65ms −1
h=20 m g 2 2h
v0=10 ms-1 h= t ⇒t=
2 g
x=?
2h 2 ⋅ 20 m
x = v0 ⋅ t = v0 ⋅ = 10 ms −1 ⋅ = 20,2m
g 9,81ms −2
40
27. Kolikom brzinom izlazi mlaz vode iz otvora cijevi ako se taj mlaz penje vertikalno do
visine 4,1 m. Zanemarite gubitak zbog trenja?
41
HARMONIČKO TITRANJE I VALOVI
MEHANIČKO TITRANJE
Titranje je gibanje materijalne točke pri kojem se ona giba naizmjenično u oba suprotna
smjera oko položaja ravnoteže, uvijek po istoj putanji. Ako je to titranje periodično, tijelo
nakon nekog vremena (T) u potpunosti ponavlja gibanje. Vrijeme (T) koje je potrebno da
tijelo učini jedan puni titraj zove se period titranja.
Broj titranja u jedinici vremena (frekvencija) je recipročna vrijednost perioda titranja:
1
f=
T
2π
ω = 2π ⋅ f =
T
Sila koja djeluje na materijalnu točku m i pod djelovanjem koje ona harmonički titra je
jednaka:
4π 2 m
F = −k ⋅ x = − ⋅x
T2
42
gdje je x - elongacija, a k tzv. konstanta opruge odnosno konstanta opiranja izražava se u
Nm-1. Sila je proporcionalna elongaciji, ali je suprotnog smijera.
Izraz za period titranja je:
m
T = 2π
k
Kad se materijalna točka giba jednoliko po kružnici, njena sjena titra harmonički. Pri tome
je kutna brzina točke jednaka kružnoj frekvenciji titranja, a ophodno vrijeme točke jednako
je periodu titranja projekcije te točke.
Jednadžba harmoničkog titranja je:
⎛ 2π ⎞
x = A sin⎜ ⋅ t + ϕ 0 ⎟ = A sin(ω ⋅ t + ϕ 0 )
⎝ T ⎠
gdje je:
x - elongacija
A - amplituda (maksimalna elongacija)
ωt+ϕ0 - faza titranja u trenutku t
ϕ0 - faza titranja u trenutku t=0
Brzina točke koja harmonički titra je:
k
v= ( A 2 − x 2 ) = 2πf A 2 − x 2
m
4π 2
a=− 2
⋅ x = −4π 2 f 2 x
T
43
Period harmoničkog titranja je jednak:
m mx
T = 2π = 2π
k F
Matematičko njihalo
l
T = 2π
g
MEHANIČKI VALOVI
Val je širenje titraja iz izvora vala kroz neko sredstvo. Kad se energija titranja prenosi
okomito na smjer širenja valova govorimo o transverzalnim valovima, a kad se energija
titranja prenosi u pravcu širenja vala govorimo o longitudinalnim valovima.
Valna duljina (λ) je udaljenost između dviju najbližih točaka vala koje titraju u istoj fazi, tj.
to je udaljenost za koju se val proširio dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj:
v
λ = v⋅T =
f
Jednadžba vala govori o elongaciji točke koja je udaljena za x od izvora vala, ako se val
giba brzinom v i pozitivnom smjeru osi x:
⎛ 2π ⋅ t 2π ⋅ x ⎞
y ( x, t ) = A sin⎜ − ⎟
⎝ T λ ⎠
2π ⋅ x
gdje je A amplituda vala, a zaostatak u fazi neke točke na udaljenosti x od izvora
λ
vala.
Razlika u fazi (Δϕ) dviju čestica koje titraju na udaljenostima x1 i x2 od izvora vala dana je
izrazom:
x1 − x 2
Δϕ = 2π
λ
44
Lom vala
Pri prijelazu iz jednog sredstva u kojem se val širi brzinom v1, u drugo sredstvo u kojem se
val štri brzinom v2, frekvencija vala ostaje ista, a valna duljina se promijeni u skladu s
izrazom v=λ·f. Pri tome vrijedi zakon loma:
sin u v 1 λ 1
= = =n
sin l v 2 λ 2
Interferencija valova
Kada se dva vala jednake frekvencije i valne duljine sastanu u nekoj točki prostora dolazi
do njihove interferencije.
Rezultantna amplituda je maksimalna kad su valovi u fazi tj. kad je:
x 2 − x1
Δϕ = 2π = 2nπ
λ
ili
x2-x1=nλ n=0,1,2,3,...
Δϕ=(2n+1)·π
odnosno
λ
x 2 − x 1 = ( 2n + 1) ⋅ n = 0,1,2,3,...
2
Zvučni valovi
t
vt = v0 1+
273
45
Brzina zvuka u čvrstim tijelima je:
E
v=
ρ
Dopplerov efekt
Ako se neki izvor valova i opažač međusobno približavaju čini se da se frekvencija izvora
povećava odnosno smanjuje kad se izvor i opažač međusobno udaljuju. To je Dopplerov
efekt.
Kod valova zvuka mijenja se i visina tona koji opažač čuje. Visina tona ovisi o broju valnih
duljina koje u 1 sekundi dopru do našeg uha.
Ako je ν prava frekvencija izvora, ν' frekvencija koju prima uho, vz brzina zvuka, a v brzi-
na tijela koje se giba moguća su dva slučaja:
⎛ v⎞
ν ′ = ν⎜1 ± ⎟
⎝ vz ⎠
1
ν′ = ν ⋅
v
1m
vz
46
RIJEŠENI PRIMJERI IZ PODRUČJA HARMONIČKO TITRANJE I
VALOVI
T=3,6 s x = A sin ωt
x=A/2 A 2π ⋅ t
t=? = A sin
2 T
2π ⋅ t 1
sin =
T 2
2π ⋅ t T
=
T 6
T 3,6s
t= = = 0,3s
12 12
2. Na oprugu konstante elastičnosti 10 Nm-1, koja slobodno visi objesimo uteg mase 0,1 kg.
Kolika će biti maksimalna brzina utega?
k=10 Nm-1 G = −k ⋅ x
m=0,1 kg G m ⋅g
vmax=? x= = = A − maksima ln a elongacija
k k
2π ⋅ A m
v= ako je T = 2π ⇒
T k
2π ⋅ A A m ⋅g 0,1kg ⋅ 9,81ms −2
v= = = =
m m m 0,1kg
2π k 10 Nm −1
k k k 10 Nm −1
v = 0,981ms −1
3. Duljina sekundnog njihala (tj. onog s poluperiodom 1s) iznosi na ekvatoru (g=9,72 ms-2):
T/2=1 s l
g=9,72 ms-2 T = 2π
g
l=?
T2 ⋅g ( 2s ) 2 ⋅ 9,72ms −2
l= = = 0,985m
4π 2 4 ⋅ 314
, 2
47
4. Valna duljina zvuka što ga u zraku emitira glazbena vilica iznosi 75 cm. Ako je brzina
širenja zvuka u zraku 330 ms-1, a u vodi 1450 ms-1, valna duljina tog zvučnog vala u vodi
iznosi?
λ1=75 cm=0,75 m f1 = f 2
v1=330 ms-1 λ1 λ 2
v2=1450 ms-1 =
λ2=? v1 v 2
λ1 1450 ms −1
λ2 = v2 ⋅ = 0,75m ⋅ = 3,295m
v1 330 ms −1
5. Koliki je period titranja matematičkog njihala na Marsu (M=65·1022 kg, R=3420 km)
koji na Zemlji njiše s periodom od dvije sekunde? (Konstanta gravitacije G=6,67·10-11
m3kg-1 s-2)
T=2 s l G⋅M
M=65·1022 kg T = 2π g= ⇒
R=3420·103 m
g R2
T=? l⋅R2 T 2g 4s 2 ⋅ 9,81ms −2
T = 2π l= = = 0,994m
G⋅M 4π 2 4 ⋅ 314
, 2
l
T = 2πR
G⋅M
0,994m
T = 2 ⋅ 314
, ⋅ 3420 ⋅10 3 m −11
6,67 ⋅10 m kg −1 s −2 ⋅ 65 ⋅10 22 kg
3
T = 3,25s
6. Automobil se kreće brzinom 30 ms-1 prema tvornočkoj sireni koja emitira zvižduk
frekvencije 500 Hz. Koju prividnu frekvenciju ima zvižduk što ga čuje vozač ako je brzina
zvuka 340 ms-1?
v=30 ms-1 ⎛ v⎞ ⎛ 30 ms −1 ⎞
ν=500 Hz ν ′ = ν⎜1 + ⎟ = 500 Hz ⋅ ⎜⎜1 + ⎟⎟ = 544,11Hz
vz=340 ms-1 ⎝ vz ⎠ ⎝ 340 ms −1 ⎠
ν'=?
48
TOPLINA
Sva tijela u prirodi se sastoje od atoma i molekula. Atomi su najsitnije čestice neke tvari
koje se kemijskim reakcijama ne mogu pojednostavniti. Molekule su skupine kemijski
vezanih atoma, a imaju ista kemijska svojstva kao i sama tvar koju čine. Veličina atoma ili
molekule je reda veličine 10-9 m, a masa reda veličine 10-27 kg. Osim kg za izražavanje
mase atoma i molekula često upotrebljavamo unificirane atomsku jedinicu mase (u):
1 u=1,66·10-27 kg
1 12
a to je 12
mase atoma ugljika 6C.
Relativna atomska masa (Ar) je broj koji pokazuje koliko je puta masa nekog atoma veća
od atomske jedinice mase. Jednako tako relativna molekulska masa (Mr) pokazuje koliko je
puta masa neke molekule veća od unificirane atomske jedinice mase.
Količina tvari se izražava jedinicom koju se naziva mol. Jedan mol je količina tvari sustava
koji sadrži toliko osnovnih čestica koliko ima atoma 0,012 kg ugljika izotopa 126 C .
Molarna masa (M) je masa jednog mola neke tvari:
m
M=
n
Jedan mol bilo koje tvari sadrži isti broj jedinki (molekula, atoma, iona).
Volumen 1 mola bilo kojeg plina pri normiranim uvijetima (273 K, 101 325 Pa) jednak je
2,24·10-2 m3.
Jednaki volumeni različitih plinova izmjereni pri jednakom tlaku i temperaturi sadrže isti
broj molekula (Avogadrov zakon).
Kada na čvrsto tijelo djeluje sila mijenja se položaj njegovih molekula, a time i oblik tijela.
Za najjednostavniju deformaciju tog tijela - istezanje vrijedi Hookeov zakon:
1
ε= ⋅P
E
gdje je E Youngov modul elestičnosti, ε=Δl/l relativno produljenje, a p=F/S sila na jedinici
presjeka ili napetost.
49
Sile među molekulama uzrokuju napetost površine i kapilarnost. Koeficijent napetosti
površine σ je dan izrazom:
ΔW
σ=
ΔS
F
σ=
2l
Unutrašnja energija tijela je zbroj kinetičke energije gibanja svih molekula tijela i potenci-
jalne energije njihova međudjelovanja.
Temperaturtra (T) je mjera za srednju kinetičku energiju toplinskog gibanja molekula i što
je kinetička energija veća, to je temperatura veća. Jedinica za temperaturu je kelvin (K).
Veza između apsolutne temperature T izražene Kelvinima i temperature t izražene u Celzi-
jusovim stupnjevima je:
T t
= 27315
, + o
K C
Unutarnju energiju tijela ili sustava tijela možemo promijeniti na dva načina, međusobnim
dodirom dvaju tijela različitih temperatura i mehaničkim radom:
ΔU=Q+W
Q=mcΔT
50
Specifični toplinski kapacitet je količina topline potrebna da se masi od 1 kg neke tvari
promijeni temperatura za 1 K i izražava se u Jkg-1 K-1:
Q
c=
mΔT
Zagrijavanjem pri stalnom volumenu sva se dovedena količina topline utroši ua povećanje
unutrašnje energije te je:
Q=ΔU=mcv·ΔT v=konst.
pa je
ΔU
cv =
mΔT
specifični toplinski kapacitet pri stalnom volumenu. Zagrijavanjem tijela pri stalnom tlaku
tijelo se grije i obavlja rad, te je Q>ΔU. Specifični toplinski kapacitet cp je tada:
Q
cp = p = konst.
mΔT
Za tekućine i čvrsta tijela oba specifična toplinska kapaciteta (cp i cv) su jednaka, a znatno
se razlikuju za plinove.
Toplinski kapacitet (C) tijela je jednak količini topline potrebnoj da se temperatura tijela
poveća za 1 K:
C=m·c
Ako su dva tijela različitih temperatura u međusobnom dodiru, onda je prema zakonu o
očuvanju unutrašnje energije količina topline koju je toplije tijelo izgubilo hlađenjem
jednako količini topline koju hladnije tijelo zagrijavanjem primi:
Q1=Q2
m1c1((t1-t)=m2c2(t-t2)
Q=m·λ
51
Toplina isparavanja je količina topline koja se troši (ili oslobađa) pri isparavanju odnosno
kondenzaciji:
Q=m·r
Q=m·q
lt − l0
β=
l0 ⋅ t
gdje je l0 duljina tijela (štapa, cijevi) pri 0 °C, lt duljina tijela na t °C.
Jedinica za koeficijent linearnog rastezanja je K-1.
Duljina tijela nakon zagrijavanja lt je:
lt=l0(1+βt)
Kad su kod čvrstog tijela sve dimenzije podjednako izražene govorimo o kubnom rasteza-
nju.
Neka tijelo kod 0 °C ima volumen V. Povisimo li tijelu temperaturu za t (od 0 °C do t °C)
njegov će se volumen povećati za:
ΔV=αt·V0
V t − V0
α= ≈ 3β
V0 ⋅ t
52
Kod temperature t tijelo će prema tome imati volumen:
Vt=V0(1+αt)
Model idealnog plina predpostavlja da su molekule plina materijalne točke koje nemaju
volumena i među kojima nema međumolekularnih sila. Fizičko stanje takvog idealnog
plina je opisano trima veličinama: volumenom (V), tlakom (p) i temperaturom (T). Mijenja
li se jedna od tih triju veličina, promijenit će se bar jedna od preostale dvije.
Tlak plina uzrokuju sudari molekula plina na stijenkama posude, pa taj tlak ovisi o broju
molekula u jedinici volumena i o njihovoj kinetičkoj energiji:
2 N mmv2 2 N
P= = Ek
3V 2 3V
2 N 2 NA
T Ek = Ek
3 nR 3 R
t=konst. p1V1=p2V2=konst.
53
Izobarna promjena stanja plina je takva promjena kod koje je tlak plina konstantan, a volu-
men raste s porastom temperature prema Gay - Lussacovom (Gaj - Lisak) zakonu:
p=konst.
Vt=V0(1+αt)
V V0
=
T T0
V1 V2
=
T1 T2
1 1
α= = K −1
T0 27315
,
Izohorna promjena stanja plina je takova promjena stanja plina kod koje se volumen plina
ne mijenja, a tlak raste s porastom temperature prema Charlesovom (Šare) zakonu.
V=konst.
Pt=P0(1+αt)
1
α= K −1
27315
,
P P0 P1 P2
= odnosno =
T T0 T1 T2
54
Jednadžba stanja plina
Povezanost sva tri parametra koji opisuju stanje plina (volumen, tlak i temperatura) može-
mo izraziti zakonom u kojem su sadržana sva tri plinska zakona. To je jednadžba stanja
plina:
p 1 V1 p 2 V2
=
T1 T2
ili kraće:
p⋅V
= konst.
T
p ⋅ V m p 0 V0 m
=
T T0
p0 = 101 325 Pa
Vom = 2,24·10-2 m3
T0 = 273,15 k
p 0 V0 m
= R = 8,314JK −1 mol −1
T0
p·Vm=RT
p·V=nRT
Promatramo li smjesu od nekoliko plinova, ukupni će tlak biti jednak zbroju parcijalnih
tlakova pomiješanih plinova.
Tlak smjese je:
p=p1+p2+p3+...
55
MEHANIČKI RAD I UNUTRAŠNJA ENERGIJA
ΔU=Q+W
W=p(V2-V1)
W=-ΔU
Pri izotermnom procesu (T=konst.) nema promijene unutrašnje energije (ΔU=0) te se sva
dovedena toplina pretvara u rad W=Q.
U p-V dijagramu rad je jednak površini ispod krivulje. Korisnost idealnog toplinskog stroja
(Carnotova) je:
W Q 2 − Q1 T2 − T1
η= = =
Q2 Q2 T2
56
RJEŠENI PRIMJERI IZ PODRUČJA TOPLINA
1. Plinska boca napunjena je plinom temperature 15°C pod tlakom upola manjim od tlaka
pri kojem dolazi do rasprsnuća boce. Pri kojoj temperaturi plina u boci dolazi do rasprsnu-
ća?
p 2 p1
p1=p2/2 =
T2 T1
t1=15°C=288 K
T2=? p
T2 = 2 ⋅ T1 = 2 ⋅ T1 = 2 ⋅ 288K = 576K ⇒ t = 303o C
p1
2. Nekom smo plinu predali toplinu od 5·107 J pri stalnom tlaku, a plin je pri tom izvršio
rad od 3·107 J. Što se dogodilo s unutrašnjom energijom plina?
Q=5·107 J
p=konst.
W=3·107 J ΔU = Q − W = 5 ⋅10 7 J − 3 ⋅10 7 J = 2 ⋅10 7 J
ΔU=? Unutrašnja energija plina se povećala za 2·107 J.
3. 1 kg ugljena topline izgaranja 3,3·107 J/kg proizvede dovoljno pare da parni stroj radi 2
sata prosječnom snagom od 700 W. Koliki je koeficijent iskorištenja?
4. Da bismo ohladili 2·10-3 m3 vode temperature 80°C na 60°C dodajemo joj hladnu vodu
temperature 10°C. Koju količinu hladne vode trebamo doliti? (gustoća vode je 103 kgm-3)
m1=2·10-3·103 kg=2 kg
t1=80°C m 1 c(t 1 - t) = m 2 c(t - t 2 )
t=60°C m 1 ( t 1 - t) 2kg ⋅ 20 K
t2=10°C m2 = = = 0,8kg
m2=? t − t2 50 K
m=0,5 kg
t1=15°C
t2=327°C
Q=? Q=m·cΔT=0,5 kg·126 Jkg-1 K-1·(327-15)K=19 656J
57
6. U automobilskoj gumi nalazi se zrak pod tlakom 6·105 Pa kod 293 K. Dok se auto giba,
temperatura u gumi poraste na 308 K. Za koliko se poveća tlak plina u gumi, ako je volu-
men zraka konstantan?
7. U zatvorenoj posudi volumena 10 l nalazi se 0,5 mola vodika. Koliki će biti izvršeni rad
ako ga zagrijemo od 0°C do 100°C?
V=10 l=10·10-3 m3
n==0,5 mol
t1=0°C
t2=100°C
W=? W=pΔV=0 jer nema promijene volumena.
8. Posudu koja sadrži 5 litara zraka pri normalnom tlaku sjedinimo s potpuno praznom
(vakuum) posudom 4,5 litara. Koliki je konačni tlak zraka, ako je proces izoterman
(T=konst.)?
p1=101 325 Pa p1 V1 = p 2 V2
V1=5 l=5·10-3 m3
V2=(5+4,5) l=9,5·10-3 m3 p 1 V1 101325Pa ⋅ 5 ⋅10 −3 m 3
p2 = = = 53329Pa
p2=? V2 9,5 ⋅10 −3 m 3
9. Električnim ronilom snage 1 Kw zagrijavamo tri minute vodu mase 2 kg. Za koliko će se
pri tom povisiti temperatura vode ako nema toplinskih gubitaka? Specifični toplinski kapa-
citet vode iznosi 4190 Jkg-1 K-1.
10. U aluminijskoj ploči napravljen je kružni otvor polumjera 2,5 cm na temperaturi 20°C.
Koliko će iznositi polumjer otvora na temperaturi 200°C? Koeficijent linearnog rastezanja
aluminija je 24·10-6 K-1.
lt=2,5 cm l t = l 0 (1 + αt )
t=20°C=293 K lt
t2=200°C=473 K l0 =
l2=? 1 + αt
58
lt
l 2 = l 0 (1 + αt 2 ) = (1 + αt 2 )
1 + αt
2,5cm
l2 = ⋅ (1 + 24 ⋅10 −6 ⋅ 473K ) = 2,51cm
−6 −1
1 + 24 ⋅10 K ⋅ 293K
11. Nakon koliko će vremena iz kalorimetra ispariti 100 g vode ako je u kalorimetar uro-
njen grijač snage 1000 W? Početna masa vode u kalorimetru bila je 2000 g, a njena tempe-
ratura iznosila 20°C. (Specifični toplinski kapacitet vode je 4190 Jkg-1K-1, a specifična
toplina isparavanja vode je 2,26·106 Jkg-1.)
m=100 g=0,1 kg Grijač mora prvo zagrijati svu vodu do vrenja, a tek
P=1000 W onda će nastupiti isapravanje.
m1=2000 g=2 kg
t1=20°C W = Q + Qr
c=4190 Jkg-1 K-1 P ⋅ t = m 1 cΔt + mr
r=2,26·106 Jkg-1
t2=100°C m 1 cΔT + mr
t=
t=? P
2kg ⋅ 4190 Jkg −1 K −1 ⋅ 80 K + 0,1kg ⋅ 2,26 ⋅10 6 Jkg −1
t=
1000 W
670400 + 226000
t= s = 896, 4s
1000
59
ELEKTRICITET
COULOMBOV ZAKON
e=1,6·10-19 C
Q=n·e
Između dvaju točkastih naboja djeluje električna sila koja je upravno razmjerna umnošku
naboja Q1 i Q2, a obrnuto razmjerna s kvadratom njihove međusobne udaljenosti r (Cou-
lombov zakon):
Q ⋅Q 1 Q1 ⋅ Q 2
F = k⋅ 1 2 2 = ⋅
r 4πε r2
1
k= = 8,99 ⋅10 9 C −2 Nm 2
4πε 0
Električno polje je dio prostora u kojem se osjeća djelovanje električne sile na naboj.
r
Ako na naboj Q u određenoj točki prostora djeluje električna sila F , tada je jakost elektri-
r
čnog polja E u toj točki jednaka:
r
r F
E=
Q
60
Jakost polja brojčano je jednaka sili koja djeluje na jedinični pozitivan naboj, a smjer
r r
vektora E je isti kao i smjer sile F .
Jedinica za jakost el. polja je N/C, odnosno ekvivalentna jedinica V/m.
Jakost električnog polja točkastog naboja Q na udaljenosti r od naboja je:
1 Q
E= ⋅ 2
4πε 0 ε r r
Izraz vrijedi i za jakost polja nabijene kugle jer je jakost polja kugle upravo tolika kao da je
sav naboj koncentriran u središtu kugle. Udaljenost r je tada razmak od središta kugle do
točke u kojoj promatramo jakost polja.
Potencijal neke točke električnog polja je jednak radu potrebnom za pomicanje jediničnog
pozitivnog naboja iz te točke u referentnu točku nultog potencijala:
W
ϕ=
Q
1J
1V=
1C
Ep = W = Q⋅ϕ
Potencijal točkastog naboja Q ili nabijene kugle u točki na udaljenosti r od naboja ili sredi-
šta kugle je:
1 Q
ϕ= ⋅
4πε 0 ε r r
1 Q
ϕ= ⋅
4πε 0 ε r R
W
U = ϕ1 − ϕ 2 =
Q
61
Napon između dvije točke je jednak radu što ga treba izvršiti pri prenošenju naboja Q iz
jedne točke u drugu. Jedinica za napon je ista kao i za potencijale 1 Volt (1V). Iz izraza
W=Q·U izvodi se još jedna jedinica za energiju, 1 eV (elekron volt).
1eV je energija koju dobije elektron (ili neka druga čestica s nabojem e) kad prijeđe razliku
potencijala od 1V.
W=F·d=Q·E·d=Q·u
odakle je:
U
E=
d
1V
pa tako i jedinica za jakost električnog polja ( ).
1m
Električni kapacitet vodiča je jednak omjeru naboja Q koji se nalazi na vodiču i potencijala
ϕ:
Q
C=
ϕ
1C
1F =
1V
Q Q
C= =
ϕ1 − ϕ 2 U
62
Kapacitet pločastog kondenzatora upravo je razmjeran površini S jedne ploče, a obrnuto
razmjeran udaljenosti d između ploča:
Q ε 0 ⋅ ε r ⋅S
C= =
U d
1 Q σ
E= ⋅ =
εrε0 S εr ⋅ε0
U
E=
d
C=4πε0εrR
C=C1+C2+C3+...Cn
1 1 1 1 1 n 1
= + + +...+ =∑
C C1 C 2 C 3 C n i =1 C i
63
Energija pohranjena u nabijenom kondenzatoru je jednaka:
1 1
W= ⋅Q⋅U = ⋅C⋅U 2
2 2
Električna struja je svako usmjereno gibanje električnog naboja. Jakost struje I je definirana
kao ona količina naboja ΔQ koja u vremenu Δt prođe presjekom vodiča:
ΔQ
I=
Δt
Q
I=
t
I
j=
S
v = μ⋅E
64
Za metalni vodič duljine l i površine presjeka S Ohmov zakon glasi:
ΔQ n ⋅ e ⋅ S ⋅ v ⋅ Δt S
I= = = n ⋅ e ⋅S⋅ v = n ⋅ e ⋅ μ ⋅ ⋅ U = G ⋅ U
Δt Δt l
1 1 l
R= = ⋅
G n⋅e⋅μ S
1V
Jedinica za mjerenje otpora je je ohm(1Ω = )
1A
Ohmov zakon napisan pomoću otpora za dio strujnog kruga je:
U
I=
R
gdje je I jakost struje što teće vodičem, U napon na krajevima vodiča a R otpor vodiča.
1 l l
R= ⋅ = ρ⋅
n⋅e⋅μ S S
gdje je:
1
ρ=
n⋅e⋅μ
R t = R 0 (1 + αt )
gdje je R0 otpor kod 0°C, Rt otpor kod temperature t, i α temperaturni koeficijent otpora.
65
Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug. Zbog procesa koji se odigravaju unutar el. izvora
javlja se elektromotorna sila izvora (ε) koja je jednaka naponu neopterečenog izvora i mjeri
se u voltima, a u isto vrijeme u samom izvoru postoji i unutrašnji otpor Ru.
Ako se izvor elektromotorne sile ε i unutrašnjeg otpora Ru priključi u strujni krug smanji se
napon U zbog pada napona na unutrašnjem otporu:
U = ε −I⋅Ru
ε
I=
Ru + R
Algebarski zbroj jakosti struja u nekom čvorištu (točki grananja) jednak je nuli:
∑ I = I 1 + I 2 + I 3 +... = 0
Struje koje dolaze u točku grananja smatraju se pozitivnim u struje koje iz točke grananja
izlaze negativnim.
Algebarski zbroj svih elektromotornih sila u zatvorenom strujnom krugu jednak je zbroju
svih padova napona na otporima u tom strujnom krugu:
∑ ε = ∑ R ⋅I
66
Serijski spoj otpora. Ukupni otpor serijski spojenih otpora jednak je zbroju pojedinih
otpora:
R=R1+R2+R3+...
Pri serijskom spajanju otpora kroz sve otpore teče ista jakost struje, pa je ukupni napon
jednak sumi padova napona na pojedinim vodičima:
U=U1+U2+U3=IR1+IR2+IR3
Paralelni spoj otpora. Pad napona na krajevima svih vodiča spojenih u paralelu je jednak:
U=I1R1=I2R2=I3R3
1 1 1 1
= + +
R R1 R 2 R 3
Jakost struje I koja je došla u točku grananja jednaka je sumi jakosti struja koje su iz točke
grananja izašle:
I=I1+I2+I3
67
Serijsko spajanje izvora. Pri serijskom spajanju izvora ukupna elektromotorna sila ε jdnaka
je zbroju elektromotornih sila εi pojedinih izvora. Jednako je i unutrašnji otpor jednak
zbroju pojedinih unutrašnjih otpora pa Ohmov zakon u tom slučaju glasi:
n
∑ εi
i =1
I= n
R + ∑ R ni
i =1
Paralelni spoj izvora. Kod paralelnog spajanja više izvora jednake elektromotorne sile,
ukupna elektromotorna sila jednaka je elektromotornoj sili pojedinog izvora, a ukupni se
unutrašnji otpor smanjuje jer su paralelno spojeni.
Ohmov zakon ima slijedeći oblik:
ε
I=
R
R+ u
n
Rad što ga izvrši struja jakosti I za vrijeme t, ako je na krajevima vodiča napon U jednak je:
W=U·I·t
P=U·I
1kWh=103W·3600 s=3,6·106 J
U2
W = I 2R ⋅ t = ⋅t
R
U2
P = I 2R =
R
68
Prema Jouleovom zakonu toplinski učinak električne struje se može pisati:
U2
Q = U ⋅I⋅t = I2 ⋅R⋅t = ⋅t
R
Propuštanjem istosmjerne struje kroz otopine elektrolita dolazi do pojave elektrolize. Masa
tvari što se izluči elektrolizom na elektrodi jednaka je ukupnoj masi svih iona prispjelih na
elektrodu:
m=N·mi
Ako se masa iona izrazi omjerom molarne mase M i Avogadrove konstante NA dobija se:
M
mi =
NA
N⋅M
m=
NA
Ukupni naboj koji prođe elektrolizom za vrijeme elektrolize jednak je naboju svih iona koji
stignu na elektrodu:
Q=N·Z·e
M⋅Q
m=
N A ⋅e⋅Z
Umnožak NA·e·Z je Faradayeva konstanta, ona je za sve tvari jednaka i iznosi 9,649·104
Cmol-1.
Plinovi su u normalnim uvjetima izolatori, a jedino u ioniziranom stanju provode struju.
Energija ionizacije je energija potrebna da se od neutralne molekule otrgne elektron i stvori
par ion - elektron. Energija ionizacije se najčešće izražava elektronvoltima.
Vođenje struje u vakuum primjenjuje se u elektronskim vakuumskim cijevima diodi, triodi i
katodnoj cijevi. U diodi se elektroni gibaju od katode prema anodi pod utjecajem elektri-
69
čnog polja proizvedenog anodnim naponom i dioda služi kao ispravljač. Katodna cijev je
vakuumska elektronska cijev u kojoj uski snop elektrona putujući iz katode prolazi kroz
otvor u anodi, otklanja se kroz elektronske pločice i udara u ekran. Trioda je vakuumska
elektronska cijev koja osim katode i anode ima i treću elektrodu, upravljačku rešetku.
Trioda služi kao pojačalo.
MAGNETSKO POLJE
Svaki naboj u gibanju stvara u prostoru magnetsko polje. Jakost magnetskog polja H u
točki A udaljenoj za r od naboja Q koji se giba brzinom v iznosi (Biot - Savart - Laplaceov
zakon):
Q ⋅ v ⋅ sin α
H=
4π ⋅ r 2
r r
gdje je α kut između smjera brzine v i spojnice r naboja i promatrane točke:
Slično je jakost magnetskog polja elemenata vodiča Δl kroz koji teče struja jakosti I
jednaka:
IΔl sin α
ΔH =
4r 2 π
B=μ0·μr·H
gdje je μ0=4π·10-7 TmA-1 permeabilnost vakuma, μr relativna permeabilnost tvari, tj. omjer
magnetske indukcije u tvari i vakuumu za istu jakost polja:
B
μr =
B0
70
Za zrak i većinu tvari μ=μ0 jer je μr≈1, a za feromagnetske materijale μr je veliki i ovisan o
magnetskom polju. Jedinica za magnetsku indukciju je tesla (1T).
Magnetsko polje ravnog vodiča. Jakost magnetskog polja u udaljenosti r od ravnog vodiča
kojim teče struja jakosti I:
dana je izrazom:
I
H=
2π ⋅ r
Magnetske silnice ravnog vodiča kroz kojeg teče struja su koncentrične kružnice koje leže
r
u ravnini okomitoj na vodič, a središte im je u osi vodiča. Smijer silnica (vektora H
r
odnosno B ) određujemo pravilom desne ruke. Ako palac pokazuje smjer struje, savijeni
prsti pokazuju smjer silnica magnetskog polja.
Magnetsko polje zavojnice. Jakost magnetskog polja unutar zavojnice duljine l koja ima N
zavoja kada kroz nju teče jakost struje I dana je izrazom:
N ⋅I
H=
l
71
Smjer magnetskog polja zavojnice određujemo prema pravilu desne ruke koje kaže: uhvati-
mo li zavojnicu desnom rukom tako da savijeni prsti pokazuju smijer struje, palac pokazuje
sjeverni pol.
Jakost magnetskog polja u središtu kružne petlje je:
I
H=
2r
Smjer magnetskog polja kružne petlje određujemo pravilom desne ruke. Obuhvatimo li
petlju prstima desne ruke da nam oni pokazuju smjer struje, palac će pokazivati smjer
r r
magnetskog polja ( H odnosno B ).
Magnetska indukcija i magnetski tok. Magnetski tok kroz ravnu površinu S:
dan je izrazom:
φ=B·S·cosα
r r
gdje je α kut između vektora B i normale n na površinu.
72
Ako silnice magnetskog polja prolaze okomito kroz površinu tok se može prikazati kao:
φ=B·S
F=Q·v·B·sinα
r r
gdje je α kut između smjera gibanja ( v ) i smjera vektora ( B ).
U slučaju pozitivnog naboja smjer sile određujemo pravilom desnog dlana koje kaže: Ako
r r
ispruženi prsti pokazuju smjer magnetskog polja ( B ), a palac smjer brzine čestice ( v ),
pra-vac sile je okomit na dlan, a smjer te sile je od dlana:
Djelovanje magnetskog polja na vodič kojim teče električna struja - Amperova sila.
Veličina sile F kojom homogeno magnetsko polje magnetske indukcije B djeluje na vodič
duljine l kojim teče jakost struje I:
73
jednaka je:
F=B·I·l·sinα
r
gdje je α kut između smjera kojim teče struja i smjera vektora B .
Smjer sile (otklona vodiča) određujemo pravilom desnog dlana. Postavimo li desni dlan
tako da prsti pokazuju smjer magnetskog polja B, a palac smjer struje I, sila F će imati
takav smjer da vodič nastoji udaljiti od dlana.
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Δφ
U i = −N
Δt
Ui = -Blvsinα
Magnetski tok koji je proizvela struja I koja protječe kroz neki zavoj jednak je:
φ=L·I
H=WbA-1=VsA-1
Promjenom jakosti struje kroz zavoj, mijenja se i magnetski tok kroz površinu ograničenu
tim zavojem te se u njemu inducira elektromotorna sila (napon) samoindukcije:
Δφ ΔI
UL = − = −L
Δt Δt
74
Kada su dvije zavojnoce induktivno povezane, promjena jakosti struje u primarnoj zavojni-
ci inducirat će napon u sekundarnoj:
ΔI 1
U 2 = − L1, 2
Δt
N1 N 2
L1, 2 = μ 0 ⋅ μ r ⋅ S
l
IZMJENIČNA STRUJA
Ako se tanka zavojnica jednoliko vrti kutnom brzinom ω=2πf u homogenom magnetskom
polju inducira se izmjenični napon:
U=U0sinωt
I=I0sinωt
Efektivna vrijednost jakosti izmjenične struje je ona jakost koju treba imati istosmjerna
struja stalne jakosti da u jednakom vremenu proizvede u nekom vodiču jednaku toplinu kao
i promatrana izmjenična struja. Povezanost između efektivne I i maksimalne vrijednosti I0
jakosti izmjenične struje daje relacija:
I0
I=
2
U0
U=
2
75
Ukupan otpor u krugu izmjenične struje - impendancija Z.
Z = R 2 + (R L − R C )2
1
Z je impedancija ili ukupni otpor, R je radni otpor, RL=L·ω je induktivni otpor, R C =
C⋅ω
je kapacitivni otpor. RL i RC su takozvani prazni otpori.
Ohmov zakon za krug izmjenične struje glasi:
U
I=
Z
dana je izrazom:
RL − RC
tgϕ =
R
P=I·U·cosϕ
76
Elektromagnetski titraji i valovi. Električni titrajni krug se sastoji od zavojnice induktiviteta
L i kondenzatora kapaciteta C:
1
f=
2π LC
v=λ·f
1
C=
ε0μ0
1 c
v= =
εμ εrμr
Transformator. Uređaj koji transformira izmjeničnu struju jednog napona i jakosti u izmje-
ničnu struju drugog napona i jakosti a radi na principu elektromagnetske indukcije. Za
idealni transformator bez gubitaka vrijedi:
U1 I 2 N1
= =
U 2 I1 N 2
gdje su U1, I1 i N1 napon, jekost i broj namotaja primarne zavojnice, a U2, I2 i N2 napon,
jakost i broj namotaja sekundarne zavojnice.
77
RIJEŠENI PRIMJERI IZ PODRUČJA ELEKTRICITET
1. Jezgra helija ima naboj +2e, a jezgra neona +10e (e=1,6·10-19 C). Elektrostatska sila
između njih, na razmaku od 5·10-6 m iznosi (dielektrična konstanta vakuma ε=8,85·10-12
Fm-1):
Q1=+2e=2·1,6·10-19 C k ⋅ Q1 ⋅ Q 2
Q2=+10e=10·1,6·10-19 C F=
R2
R=5·10-6 m
F=? 9 ⋅10 9 Nm 2 C −2 ⋅ 2 ⋅1,6 ⋅10 −19 C ⋅10 ⋅1,6 ⋅10 −19 C
F=
(5 ⋅10 −6 m ) 2
F = 18, 432 ⋅10 −17 N = 1,8432 ⋅10 −16 N
2. Koliki je unutrašnji otpor baterije od 4,5 V ako joj pri jakosti struje 500 mA napon padne
na 4,1 V?
ε=4,5 V U 4,1V
I=500 mA=0,5 A Rv = = = 8,2Ω
I 0,5A
U=4,1 V
ε
Ru=? I=
Ru + Rv
ε 4,5V
Ru = − Rv = − 8,2Ω = 9Ω − 8,2Ω = 0,8Ω
I 0,5A
3. Brzina kojom stižu elektroni na anodu diode iznosi 8000 km/s. Koliki je električni napon
između anode i katode? (naboj elektrona je 1,6·10-19 C,a masa alektrona 9,1·10-31 kg)
v=8000 kms-1=8·106ms-1 mv 2
U=? = Q⋅U
2
mv 2 9,1 ⋅10 −31 kg ⋅ (8 ⋅10 6 ms −1 ) 2
U= = = 182V
2Q 2 ⋅1,6 ⋅10 −19 C
4. Na raspolaganju su tri kondenzatora s kapacitetima 4μF, 6μF i 8μF. Ako ih spojima
serijski, koliki će biti kapacitet ove kombinacije?
C1=4μF 1 1 1 1
= + +
C2=6μF C u C1 C 2 C 3
C3=8μF 1 1 1 1 6+ 4+3
Cu=? = + + =
C u 4μF 6μF 8μF 24μF
24μF
Cu = = 1,846μF
13
78
5. U nekoj žici otpora 20 Ω razvijena je toplina od 900 J u vremenu od 5 s. Naboj elektrona
je 1,6·10-19 C. Broj elektrona koji su u to vrijeme prošli kroz presjek žice je:
R=20 Ω W = I 2R ⋅ t
W=900 J
t=5 s W
I=
n=? R⋅t
n ⋅Qe W
=
t R⋅t
t W 5s 900 J
n= ⋅ = ⋅ = 9,375 ⋅10 19
Qe R ⋅ t 1,6 ⋅10 −19 C 20Ω ⋅ 5s
Q1=4·10-8 C Q1 ⋅ Q 2 Q ⋅Q Q ⋅Q ⎛ 1 1 ⎞
Q2=2,5·10-8 C W = ΔE p = − 1 2 = 1 2⎜ − ⎟
4πε 0 R 2 4πε 0 R 1 4πε 0 ⎝ R 2 R 1 ⎠
R1=1 m
R2=0,2 m 4 ⋅10 −8 C ⋅ 2,5 ⋅10 −8 C ⎛ 1 1 ⎞
W=? W= ⎜ − ⎟
−12 2 −1 −2 ⎝ 0,2m 1m ⎠
4 ⋅ 314
, ⋅ 8,85 ⋅10 C N m
−5
W = 3,59 ⋅10 J
U=10 V Q⋅E = m ⋅g
d=0,1 m m ⋅g U
m=10-13 kg Q= E=
E d
Q=?
m ⋅ g ⋅ d 10 −13 kg ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 0,1m
Q= = = 9,81 ⋅10 −15 C
U 10 V
8. Električna peć je priključena na gradsku mrežu napona 220 V. Peć ima 3 m dugu grijaću
nit i za 20 min povisi u prostorijama temperaturu za 20°C. Koliko mora biti dugačka ta nit
ako isto povišenje temperature u prostoriji želimo postići za 15 min?
U=220 V
l1=3 m
t1=20 min=1200 s
ΔT=20 K
t2=15 min=900 s
l2= ?
79
U2 ⋅t
W = U ⋅I⋅t =
R
3
U ⋅ t1 U ⋅ t 2
2 2 R2 = R1
= 4
R1 R2 ρ/ ⋅ l 2 3 ρ/ ⋅ l 1
= ⋅
R1 t1
= S/ 4 S/
R2 t2 3
l 2 = l1
R 1 20 min 4
=
R 2 15 min 3
l 2 = ⋅ 3m
3 4
R2 = R1 l 2 = 2,25m
4
9. U homogenom magnetskom polju indukcije 1,5 T jednoliko se giba vodič duljine 10 cm.
Njime teče struja 2 A, brzina mu je 1ms-1, a vodič je okomit na polje. Snaga potrebna ua
ovo gibanje jest?
α=90°°
B=1,5 T
l=10 cm=0,1 m
I=2 A
v=1 ms-1
P=? P=F·v=B·I·l·sinα·v= B·I·l·v=1,5 T·2 A·0,1 m·1 ms-1=0,3 W
10. Proton se giba po kružnoj stazi polumjera 3,34 cm, u magetskom polju indukcije 0,1 T.
Kolika je brzina protona?
R=3,34 cm mv 2
B=0,1 T = Q⋅v⋅B
R
v=?
Q ⋅ B ⋅ R 1,6 ⋅10 −19 C ⋅ 0,1T ⋅ 3,34 ⋅10 −2 m
v= = = 3,2 ⋅10 5 ms −1
m 1,67 ⋅10 −27 kg
L=0,1 H
R=51 Ω
Uef=120 V
ν=50 Hz
Ief=?
80
U ef U ef U ef U ef
I ef = = = =
Z R +
2 2
R + (L ⋅ ω)
2 2
R + ( L ⋅ 2πν ) 2
2
RL
120 V 120 V
I ef = =
(51Ω ) + (0,1H ⋅ 2 ⋅ 314
2
, ⋅ 50 Hz ) 2
2601Ω 2 + 985,96Ω 2
120 V
I ef = = 2,00 A
59,89Ω
L=0,25 H RL − RC
ν=60 Hz tgϕ = =0⇒
R
ϕ=0 RL = RC
C=?
1
L⋅ω =
C⋅ω
1 1 1 1
C= = = =
L⋅ω 2
L ⋅ ( 2πν ) 2
4π Lν
2 2
4 ⋅ 314
, 2
⋅ 0,25H ⋅ 60 2 Hz 2
C = 2,8 ⋅10 −5 F = 28μF
13. Zavojnicom samoindukcije 6 mH teče struja od 500 mA. Pri isključivanju struja padne
na nulu u 10-4 sekundi. Pretpostavljamo da je promjena struje linearna s vremenom.
Inducirana elektromotorna sila na krajevima zavojnica jest?
L=6 mH=6·10-3 H
I1=500 mA=500·10-3 A
I2=0 ΔI 500 ⋅10 −3 A
Δt=10-4 s ε = −L = −6 ⋅10 −3 H ⋅ = −30 V
Δt 10 −4 s
ε=?
14 Razmak između ploča pločastog kondenzatora iznosi 0,5 mm. Ako se on stavi u ulje
njegov se kapacitet promijeni. Međutim, kad se ploče udalje tako da je razmak između
ploča 1,2 mm, kondenzator ima i u ulju prijašnji kapacitet. Kolika je relativna dielektrična
konstanta ulja?
C1 = C 2
d1=0,5 mm
ε 0 ⋅S ε 0 ⋅ ε r ⋅S
d2=1,2 mm =
εr=? d1 d2
d 1,2mm
εr = 2 = = 2, 4
d 1 0,5mm
81
15. Titrajni krug čini kondenzator kapaciteta 50 pF i zavojnica induktiviteta 0,2 mH. Odre-
dite valnu duljinu na koju je ugođen?
C=50 pF=50·10-12 F 1
L=0,2 mH=0,2·10-3 H ν=
2π L ⋅ C
λ=?
c
λ = = c ⋅ 2π L ⋅ C
ν
λ = 3 ⋅10 8 ms −1 ⋅ 2 ⋅ 314
, ⋅ 0,2 ⋅10 −3 H ⋅ 50 ⋅10 −12 F = 188, 4m
U1=220 V U1 U 2
U2 = 4 V =
N1 N 2
N2=12
N1=? U1 220 V
N1 = ⋅N2 = ⋅12 = 660
U2 4V
82
OPTIKA
GEOMETRIJSKA OPTIKA
Slika je u ravnom zrcalu jednake veličine kao i predmet, virtualna i simetrična predmetu s
obzirom na ravninu zrcala:
Sferno zrcalo
Sferno zrcalo je dio kugline plohe pa je reflektirajuća površina zakrivljena - udubljena ili
izbočena. Jednadžba sfernog zrcala je:
1 1 1
+ =
x x′ f
83
gdje je x udaljenost predmeta od zrcala, x' udaljenost slike od zrcala, R polumjer
zakrivljenosti zrcala, a f=R/2 žarišna ili fokalna daljina zrcala:
y′ x′
m= =−
y x
Zakon loma
Kada zraka svjetlosti prelazi iz jednog optičkog sredstva u drugo ona mijenja smjer, tj. na
granici tih dvaju sredstava se lomi:
84
Kod tog prijelaza frekvencija ostaje nepromijenjena a valna duljina i brzina se mijenjaju.
Apsolutni indeks loma nekog sredstva n je omjer brzine svjetlosti (c) u vakuumu i brzine
svjetlosti v u tom sredstvu:
c
n=
v
n 2 v1
n 2,1 = =
n1 v 2
sin α n 2
n 2,1 = =
sin β n 1
Totalna refleksija. Ako svjetlost prelazi iz optički gušćeg u optički rijeđe sredstvo kut loma
β>α, dakle svjetlost se lomi od okomice. Kut loma može biti najviše 90°, i za taj kut kaže-
mo da je kut upada tzv. granični. (αg) Ako je kut upada veći od αg svjetlost ne prelazi u
drugo sredstvo već se reflektira. Ta pojava se zove totalna refleksija.
n2
sin α g =
n1
1
sinα g =
n
85
Prizma je optičko sredstvo omeđeno s dvije ravnine koje zatvaraju kut A:
δ=α1+α2-A
gdje su α1 kut upada, α2 kut pod kojim zraka izlazi iz prizme, a A kut prizme. Prolazom
kroz prizmu bijela svjetlost se rastavlja na dugine boje (spektar) jer brzina svjetlosti u
nekom prozirnom sredstvu ovisi o valnoj duljini a time i indeks loma, te se svjetlost različi-
tih boja (različitih λ) i različito lomi.
Leće
Leće su prozirna tijela, omeđena s dvije sferne plohe od kojih jedna može biti i ravna.
Tankim lećama nazivamo leće kod kojih je razmak između dioptrijskih ploha u sredini leće
malen u odnosu na promjer leće. Optička os leće je pravac koji prolazi kroz središta
zakrivljenosti sfernih ploha leće. Razlikujemo dvije vrste leća:
86
a) leće sabiraće - konvergentne leće - sabiru paralelan snop zraka svjetlosti u jednu točku
koja se zove fokus ili žarište:
Fokalna ili žarišna duljina (f) je udaljenost žarišta od tjemena leće, i ta je daljina za konver-
gentne leće pozitivna, a za divergentne negativna. Fokalna daljina je dana jednadžbom:
1 ⎛ 1 1 ⎞
= ( n − 1) ⋅ ⎜ + ⎟
f ⎝ R1 R 2 ⎠
gdje je n relativni indeks loma materijala leće prema sredstvu u kojem se nalazi, a R1 i R2
su polumjeri zakrivljenosti sfernih ploha leće.
Predznak polumjera je pozitivan kod konveksne leće, a negativan kod konkavne.
Jednadžba tanke leće je:
1 1 1
+ =
x x′ f
gdje je x udaljenost predmeta od tjemena leće, a x' udaljenost slike od tjemena leće i f
žarišna daljina leće:
87
Povećanje leće je omjer veličine slike y' i veličine predmeta y:
y′ x′
m= =−
y x
Ako je povećanje pozitivno, slika je uspravna, a ako je povećanje negativno slika je obrnu-
ta. Kada je m>1 slika je veća od predmeta, a kada je m<1 slika je manja od predmeta.
Jakost leće je recipročna vrijednost žarišne daljine:
1
j=
f
Jakost leće se mjeri u dioptrijama (1 dpt=1 m-1). Konvergentne leće imaju pozitivnu jakost
(+dioptrije), a divergentne leće imaju negativnu jakost (-dioptrije).
88
FIZIKALNA OPTIKA
Interferencija
Interferencija nastaje zbrajanjem dvaju ili više valova svjetlosti jednake frekvencije i
konstantne razlike u fazi (tzv. koherentnih valova). Rezultat tog zbrajanja je pojačanje
intenziteta u u nekim točkama prostora, odnosno smanjenje u drugim.
Pojačanje će nastati ako razlika optičkih puteva dviju zraka δ=k·λ (k=0, 1, 2...), dok će
destruktivna interferencija (minimum rasvjete) nastati na mjestima gdje je:
λ
δ = ( 2k + 1) ⋅ (k=0, 1, 2, ...)
2
Rezultantni intenzitet pri interferenciji ovisi o fazi, odnosno o razlici optičkih putova
valova koji interferiraju. Razmak između dviju svjetlih ili tamnih interferiranih pruga na
zastoru paralelnom s dva koherentna izvora jest:
a⋅λ
s=
d
89
gdje je d međusobna udaljenost izvora, a razmak zastora od izvora (a>>d), a λ valna duljina
svjetlosti.
Maksimum rasvjete opazit ćemo u smjerovima koji s normalom na rešetku zatvaraju kut α
određen uvjetom:
Polarizacija svjetlosti
tgαB=n
90
RIJEŠENI PRIMJERI IZ PODRUČJA OPTIKA
n=1,33 1 1
αg=? sin α g = = = 0,75187 = 48 o 45 ′
n 1,33
2. Okomito na optičku rešetku konstante 10-5 m upada komponenta svjetlosti dviju valnih
duljina: 444 nm i 592 nm. Pod kojim će se najmanjim kutom ogiba pokriti maksimumu
obiju linija?
d sin α k = k ⋅ λ 1
d=10-5 m
k λ2
λ1=444 nm d sin α k = k ′ ⋅ λ 2 ⇒ =
λ2=592 nm k ′ λ1
αK=? k
=
592nm
= 1,333 =
4
k ′ 444nm 3
k=4
k′ = 3
d sin α k = 4 ⋅ λ 1
4 ⋅ λ 1 4 ⋅ 444 ⋅10 −9 m
sin α k = = = 0,1776
d 10 −5 m
α k = 10,23o
x=40 cm 1 1 1
R=50 cm + =
x x′ f
x'=?
1 1 1
+ =
40cm x ′ 25cm
1 1 1 8−5
= − =
x ′ 25cm 40cm 200cm
200cm
x′ = = 66,67cm
3
f=25 cm=0,25 m 1 1
j=? j= = = 4dpt
f 0,25m
91
5. S lećom žarišne daljine 6 cm, koja služi kao lupa, želimo promatrati mali predmet duljine
2 mm, tako da njegova virtuelna slika bude 5 mm. Koliko mora leće biti udaljena od
predmeta?
x′ y ′ 1 1 1
f=6 cm − = + =
x y x x′ f
y=2 mm 1 1 1
x ′ 5mm − =
y'=5 mm − =
x=? x 2mm x 2,5x 6cm
x ′ = −2,5x 1 2 1
− =
x 5x 6cm
5− 2 1
=
5x 6cm
5x = 3 ⋅ 6cm
x = 3,6cm
6. Zraka svjetlosti upada iz zraka na prozirni materijal pod kutom 56°. Koliki je indeks
loma ako lomljena i reflektirana zraka zatvaraju kut od 90°?
α=56°
n=? n=tgα=tg56°=1,4825
7. U tekućini iznad koje je zrak, totalna refeksija opaža se pod kutem od 30°. Kolika je
brzina svjetlosti u toj tekućini?
αg=30° 1 c
v=? sin α g = n=
n v
1 1
= c 3 ⋅10 8 ms −1
v= =
n 2 n 2
n=2 v = 1,5 ⋅10 ms −1
8
8. Zraka svjetlosti koja upada pod kutem 45° na ravninu stakla, djelomično se lomi, a djelo-
mično se reflektira. Kut između lomljene i reflektirane zrake je 107°. Odredi indeks loma
stakla.
α + β + γ = 180 o
α=45°
γ=107° β = 180 o − 107 o − 45o = 28 o
n=? sin α sin 45o
n= = = 1,506
sin β sin 28 o
92
OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE
Svjetlost ima dvojnu prirodu: korpuskularnu i valnu. Najmanja "čestica" svjetlosti je jedan
foton ili kvant. Energija fotona je:
E=h·ν
hν h
p= =
c λ
h
λ=
mc
De Broglie (d Brolji) je došao do zaključka da svaka čestica koja se giba mora imati valna
svojstva. Čestici u gibanju odgovara valna duljina:
h
λ=
mv
mv 2
hν = Wi +
2
gdje je Wi izlazni rad, a mv2/2 kinetička energija izbijenog elektrona. Da bi uopće do foto-
efekta i došlo, frekvencija upadne svjetlosti mora biti barem tolika da energija fotona bude
jednaka izlaznom radu, pa slijedi:
hνg=Wi
93
kao kinetička energija elektrona. Energija izbačnog elektrona se može naći određujući
napon U potreban za njegovo zaustavljanje, tzv. napon zaustavljanja te je:
mv 2
= e⋅U
2
Zaustavlajnjem brzih elektrona nastaje rendgensko zračenje. Kod toga se energija elektrona
djelomično ili potpuno pretvoriti u energiju fotona rendgenskih (x) zraka:
h⋅c mv 2
hν g = = = e⋅U
λ min 2
pa slijedi da je:
h⋅c
λ min =
e⋅U
Prema prvom Bohrovom postulatu elektron se može gibati oko jezgre samo po određenim
stazama polumjer kojih je:
ε0h2
rn = n 2
π ⋅ m ee2
gdje je n glavni kvantni broj (n=1, 2, 3...), h je Planckova konstanta, ε0 permitivnost vakuu-
ma, me masa elektrona, e naboj elektrona. Energija elektrona u n-toj stazi je:
4
1 m ee
En = − (n=1, 2, 3, ...)
n 2 8ε 02 h 2
Prema drugom Bohrovom postulatu frekvencija emitirane svjetlosti kad elektron prelazi iz
n-te u m-tu stazu se može odrediti iz izraza:
hνnm=En-Em
94
En − Em m e4 ⎛ 1 1 ⎞
ν nm = = e 3 ⎜ 2 − 2⎟
h 8ε 0 h ⎝ m
2
n ⎠
Sva tijela zrače energiju. Spektar zračenja ovisi o temperaturi tijela. Apsolutno crno tijelo
potpuno apsorbira upadnu energiju ali to tijelo je najbolji emiter za određenu temperaturu.
Toplinska energija koju zrači površina apsolutno crnog tijela u 1 sekundi može se odrediti
Stefan - Boltzmanovim (Štefan - Bolcmanovim) zakonom:
P=σ·ST4
Prema Wienovu (Vin) zakonu valna duljina kojoj pripada maksimalna energija zračenja
apsolutno crnog tijela je obrnuto razmjerna termodinamičkoj temperaturi:
λmax·T=c=2,9·10-3 mK
tj. umnožak valne duljine kod koje je maksimalna energija zračenja (λmax) i termodinami-
čke temperature (T) je jednak konstantoj veličini.
Prema teoriji relativnosti masa tijela se mijenja s brzinom, te je masa tijela koje se giba
veća od mase koja miruje:
m0
m=
v2
1−
c2
gdje je m masa u gibanju, m0 masa u mirovanju, v brzina tijela i c brzina svjetlosti. Ako je
masa tijela u mirovanju m0, a kad se giba brzinom v masa mu je m, onda je njegova kineti-
čka energija jednaka:
m0v2
Ek = = (m − m 0 )⋅ c 2
2
95
Masa i energija su povezane relacijom:
E=m·c2
Potvrdu ekvivalentnosti energije i mase pokazuje foton koji se ponaša kao val i kao čestica
te je:
c
E = hν = h ⋅ = mc 2
λ
odakle proizlazi:
h
m= ⋅λ
c
Jezgra atoma je građena od protona (pozitivno nabijene čestice naboja +e) i neutrona (česti-
ce bez naboja). Čestice koje čine jezgru atoma se jednim imenom zovu nukleoni.
Maseni broj jezgre (ukupan broj nukleona) A jednak je zbroju rednog broj Z (broj protona)
i broja neutrona N:
A=Z+N
Izotopi su atomi nekog kemijskog elementa koji imaju jednak broj protona (isti redni broj)
ali različit broj neutrona pa prema tome i različit maseni broj. Uobičajeno označavanje
nuklida je da se simbolu kemijskog elementa doda maseni broj kao lijevi gornji indeks, a
redni broj kao lijevi dolji indeks, npr:
12 13 27
6C 6C 13 Al
1
1u = mase atoma izotopa 12
6 C =1,66·10
-27
kg
12
Defekt mase Δm. Masa jezgre uvijek je manja od zbroja masa neutrona i protona od kojih je
jezgra sastavljena. Ta se razlika mase zove defekt mase. Ona za nuklid AZ X iznosi:
Δm = Zm H + Nm n − m A
gdje je mH masa atoma vodika (protona i elektrona), mn masa neutrona, a mA masa atoma
za čiju jezgru računamo defekt mase. Energetski ekvivalent defektu mase je energija veza-
nja jezgre:
E v = Δmc 2 = (Zm H + Nm n − m A ) ⋅ c 2
96
Unificiranoj atomskoj jedinici mase prema Einsteinovoj relaciji E=m·c2 odgovara energija
od 931,50 MeV.
RADIOAKTIVNI RASPAD
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se prirodnim putem promijeniti (govorimo o
radioaktivnom raspadu). Vrijeme poluraspada T1/2 je vrijeme potrebno da se od početne
količine radioaktivnog izotopa raspadne polovica. Radioaktivni raspad karakterizira i
konstanta raspadanja λ:
ln 2 0,693
λ= =
T1 2 T1 2
gdje je N0 početni broj neraspadnutih atoma u vrijeme t=0, N broj atoma koji se nakon
vremena t nisu raspali, e=2,71828 je baza prirodnog logaritma, T1/2 vrijeme poluraspada i λ
konstanta raspadanja.
Aktivnost radioaktivne tvari je:
ΔN
A=− = λN
Δt
0 ,693t
−
T1
A = A0 ⋅e 2
Nuklearne reakcije
Jezgre atoma se mogu promijeniti i umjetnim putem, pomoću nuklearnih reakcija. Pri tim
reakcijama neka čestica a bombardira jezgru X te tada nastaje jezgra Y i oslobodi se čestica
b što se sibmolički piše:
a+X→Y+b ili X(a, b)Y
Čestice koje bombardiraju jezgru (a) mogu biti: neutroni n, protoni p, deuteroni d (jezgre
od 21 H ), tritoni t (jezgre od 31 H ), α čestice (jezgre od 42 He ), elektroni e − , pozitroni e + , γ
čestice i dr. Pri svakoj nuklearnoj reakciji zbroj masenih brojeva A i rednih brojeva Z prije i
poslije rekcije mora biti jednak. Energetski ekvivalent razlike ukupne mase prije i poslije
reakcije je, tzv. Q vrijednost nuklearne reakcije.
97
α - raspad
A
Z X→ AZ−−42Y + 42 He
β--raspad
A
Z X→ Z +A1Y + −01 e
Pri β raspadu redni broj novonastalog nuklida je za 1 veći a maseni broj ostaje nepromije-
njen.
β+ - raspad
A
Z X→ Z −A1Y + +01 e
Novo nastali nuklid β+ raspadom ima redni broj za 1 manji a isti maseni broj.
Pri pretvorbi elektrona i pozitrona u elektromagnetsko zračenje sva se njihova masa pretva-
ra u energiju te nastaje 2γ kvanta
e − + e + = 2γ
Obrnuto γ kvant dovoljne energije pri sudaru s jezgrom pretvara se u par elektron-pozitron
γ = e− + e+
98
RIJEŠENI PRIMJERI IZ PODRUČJA ATOMSKA I NUKLEARNA
FIZIKA
1. Kolika je energija fotona vidljive svjetlosti valne duljine 630 nm (h=6,63·10-34 Js)?
2. Sunce svake sekunde emitira energiju od 3·1026 J. Kao rezultat te emisije energije, masa
Sunca se u sekundi smanji za:
E=3·1026 J E = mc 2
m=?
E 3 ⋅10 26 J 3 ⋅10 26 J
m= = = = 3,3 ⋅10 9 kg
c2 (3 ⋅10 8 ms −1 ) 2 9 ⋅10 16 m 2 s −2
U=20 kV=20·103 V
λmin=? h ⋅ c 6,626 ⋅10 −34 Js ⋅ 3 ⋅10 8 ms −1
λ min = = −19
= 6,21 ⋅10 −11 m
e⋅U 1,6 ⋅10 C ⋅ 20 ⋅10 V 3
4. Ako pretpostavimo da je starost Zemlje 1010 godina, koliko torija 232 (izraženo u
postocima početne količine) još uvijek postoji na Zemlji? (Vrijeme poluživota torija 232
iznosi 1,39·1010 godina)
t=1010 god
T1/2=1,39·1010 god −
t
1010 1
T1 − −
N/N0=? 1,39⋅1010
N = N0 ⋅2 2
= N0 ⋅2 = N0 ⋅2 1,39
1
N −
=2 1,39
= 0,6073
N0
N = 60,73%N 0
99
5. Kolika je maksimalna valna duljina svjetlosti koja još pobuđuje fotoelektrični efekt u
litijevoj fotokatodi? (izlazni rad je 3,96·10-19 J, h=6,626·10-34 Js, c=3·108 ms-1)
Wi=3,96·10-19 J Ef = Wi + Ek Ek = 0
λ=?
h⋅c
= Wi
λ
h ⋅ c 6,626 ⋅10 −34 Js ⋅ 3 ⋅108 ms−1
λ= = = 5,019 ⋅10 −7 m = 502nm
Wi 3,96 ⋅10 −19 J
6. Koliko se fisija dogodi svake sekunde u reaktoru koji kao gorivo koristi 235U, ako je
toplinska snaga tog reaktora 1800 MW? (Pretpostavite da se pri fisiji svake jezgre 235U
oslobodi 200 MeV)
t=1 s
P=1800MW P ⋅ t 1800 ⋅10 6 W ⋅1s
E=200 MeV=200·106·1,6·10-19 J n= = = 5,625 ⋅1019
−13
n=? E 200 ⋅ 1,6 ⋅ 10 J
T1/2=28 god −
t
A=A0/8 T1
t=? A = A0 ⋅2 2
t
A0 −
= A 0 ⋅ 2 28god
8
t
−
−3 28god
2 =2
t
=3
28god
t = 3 ⋅ 28god = 84god
8. Ako je pri brzini 1,46 km/s valna duljina elektrona 500 nm, kolika je valna duljina pri
brzini elektrona 0,024 c, gdje je c brzina svjetlosti
v1=1,46 km/h=1460ms-1
λ1=500 nm=500·10-9 m
v2=0,024·c=0,024·3·108 ms-1
λ2=?
100
h h
λ1 =
mv 1 λ2 mv 2 v
= = 1
h λ1 h v2
λ2 =
mv 2 mv 1
v1 1, 46 ⋅10 3 ms −1 ⋅ 500 ⋅10 −9 m
λ2 = ⋅ λ1 =
v2 0,024 ⋅ 3 ⋅10 8 ms −1
λ 2 = 0,101 ⋅10 −9 m = 0,1nm
9. Laserski snop valne duljine 325 nm izbacuje elektrone iz cezijeve pločice (fotoefekt) koji
se zaustavljaju naponom 1,91 V. Koliki je rad izlaza cezija? (h=6,625·10-34 Js, e=1,6·10-19
C)
λ=325 nm h⋅c
U=1,91 V E= = Wi + Ek E k = Qe ⋅ U
λ
Wi=?
h⋅c 6,625 ⋅ 10 −34 Js ⋅ 3 ⋅108 ms−1
Wi = − Qe ⋅ U = −9
− 1,6 ⋅10 −19 C ⋅1,91V
λ 325 ⋅ 10 m
Wi = 6,11 ⋅10 −19 − 3,056 ⋅ 10 −19 = 3,054 ⋅10 −19 J
3,054 ⋅10 −19 J
Wi = = 1,91eV
1,6 ⋅10 −19 C
10. Valna duljina argonove crvene linije je 679 nm. Koliki je izlazni rad materijala kojemu
je to granična valna duljina? (h=6,63·10-34 Js)
λ=679 nm h⋅c
Wi=? = Wi
λ
m=3m0
v=?
101
m0
m=
v2
1−
c2
v2 m0
1− 2
=
c m
v 2
m 02
=1−
c2 m2
⎛ m2 ⎞
v 2 = c 2 ⎜⎜1 − 20 ⎟⎟
⎝ m ⎠
⎛ m2 ⎞ m2 m2 8 2 2
v = c 2 ⎜⎜1 − 20 ⎟⎟ = c 1 − 20 = c 1 − 02 = c = ⋅c
⎝ m ⎠ m 9m 0 9 3
102
ZADACI
103
104
1. Prefiks M (mega) ima značenje?
A) 106
B) 10-6
C) 109
D) 10-9
E) 1012
rješenje: (A)
2. Izraz za brzinu pri jednoliko usporenom gibanju duž pravca, uz početnu brzinu v0
A) v0t
B) v0+at2/2
C) v0-at2/2
D) v0+at
E) v0-at
rješenje: (E)
3. Jedna litra plina pod normalnim uvjetima ima masu od 1,3 g. Kolika je gustoća plina?
A) 1,3·10-3 kgm-3
B) 1,3·10-2 kgm-3
C) 1,3·10-1 kgm-3
D) 1,3 kgm-3
E) 1,3·102 kgm-3
rješenje: (D)
m=1,3 g=1,3·10-3 kg
V=1 l=10-3 m3 m 1,3 ⋅10 −3 kg
ρ=? ρ = = = 1,3kgm −3
V 10 −3 m 3
4. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano akceleracijom 1 ms-2. Na kojem
putu postigne brzinu 10 ms-1?
A) 100 m
B) 200 m
C) 10 m
D) 20 m
E) 50 m
rješenje: (E)
a=1 ms-2
v=10 ms-1 v 2 (10 ms −1 ) 2
s=? v = 2as ⇒ s = = = 50 m
2a 2 ⋅1ms −2
105
E) u težište tijela
rješenje: (A)
6. Njihalo učini 30 titraja u minuti. Vrijeme između dva uzastopna položaja sa elongacijom
jednakoj nuli je:
A) 4 s
B) 3 s
C) 2 s
D) 1 s
E) 1/2 s
rješenje: (D)
f=30 min-1 1 1 T
T/2=? T= = = 2s ⇒ = 1s
f 30 2
60s
Za vrijeme jednog titraja njihalo dva puta prođe kroz položaj ravnoteže.
106
E) vB/Q
rješenje: (D)
11. U titrajnom krugu nastaju titraji frekvencije 10 MHz. Koliko traje jedan titraj?
A) 100 μs
B) 100 ns
C) 0,1 ns
D) 100 ps
E) 100 ms
rješenje: (B)
f=10 MHz 1 1
T=? T= = = 0,1 ⋅10 −6 s = 100 ⋅10 −9 s = 100 ns
f 10 ⋅10 6 Hz
12. Koliki je otpor (u omima) željezne žice presjeka 0,01 mm2, duljine 10 m. Otpornost
željeza je 0,1·10-6 Ωm.
A) 10
B) 100
C) 1000
D) 10000
E) 100000
rješenje: (B)
s=0,01 mm2 ρ ⋅ l 0,1 ⋅10 −6 Ωm ⋅10 m
l=10 m R= = −6
= 100Ω
ρ=0,1·10 Ωm
-6 s 0 ,01 ⋅ 10 m 2
R=?
13. Kroz grijalicu snage 2000 W teće struja od 20 A. Koliki je otpor grijalice (u Ω)?
A) 100
B) 0,01
C) 500
D) 50
E) 5
rješenje (E)
P=2000 W P U P 2000 W
I=20 A P=U⋅I ⇒ U = R= = 2 = = 5Ω
I I I ( 20 A ) 2
R=?
107
14. Naziv jedinice u SI za kapacitet je:
A) volt
B) kulon
C) henri
D) farad
E) simens
rješenje: (D)
5 B+ 1 p → ?+ 116 C
11 1
17. Nadopunite reakciju
A) n
B) p
C) d
D) α
E) γ
rješenje: (A)
11
5 B + 1
1 p→ 0 n+ 6 C
1 11
108
19. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Od početnog broja
radioaktivnih jezgara ostat će približno 1/1000 nakon:
A) 0,5 sati
B) 1 sat
C) 2,5 sati
D) 5 sati
E) 25 sati
rješenje (C)
T1/2=15 min −
t
T1
1 N = N0 ⋅2 2
N= N0
1000 −
t
−3
t=? T1 N 10 N 0
2 2 = =
N0 N0
t
−
T1
2 2
= 10 −3 log
t
− log 2 = −3
T1
2
3T1
3 ⋅15 ⋅ 60s
t= 2
= = 8969s = 2,5sati
log 2 0,30103
22. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano. Na putu od 50 m postig-ne
brzinu od 10 ms-1. Kolika je akceleracija?
A) 1 ms-2
B) 2 ms-2
109
C) 0,1 ms-2
D) 0,2 ms-2
E) 0,5 ms-2
rješenje: (A)
s=50 m v 2 (10 ms −1 ) 2
v=10 ms-1 v = 2as ⇒ a = = = 1ms −2
2s 2 ⋅ 50 m
a=?
24. Jedna litra žive ima masu 13,6 kg. Kolika je gustoća žive?
A) 1,36·10-2 kgm-3
B) 1,36·10-1 kgm-3
C) 1,36·102 kgm-3
D) 1,36·103 kgm-3
E) 1,36·104 kgm-3
rješenje: (E)
m=13,6 kg m 13,6kg
V=1 l ρ= = = 13,6 ⋅10 3 kgm −3 = 1,36 ⋅10 4 kgm −3
V 10 −3 m 3
ρ=?
25. Izraz za brzinu pri jednoliko ubrzanom gibanju duž pravca uz početnu brzinu vo je:
A) vot
B) vo+at2/2
C) vo-at2/2
D) vo+at
E) vo-at
rješenje: (D)
110
27. Lorentzova je sila na električno nabijenu česticu koja se giba okomito na magnetsko
polje:
A) proporcionalna masi čestice
B) obrnuto proporcionalna masi čestice
C) proporcionalna naboju čestice
D) obrnuto proporcionalna naboju čestice
E) neovisna o naboju čestice
rješenje: (C)
F=Q·v·B
13 Al + ?→ 15 P+ 0 n
27 30 1
29. Nadopunite reakciju:
A) n
B) p
C) d
D) α
E) γ
rješenje: (D)
13 Al + 2 α → 15 P+ 0 n
27 4 30 1
30. Kolika je duljina ultrazvučnog vala ako generator proizvodi titraje frekvencije 10 MHz,
a brzina širenja je 1,5 kms-1?
A) 1,5 m
B) 1,5 mm
C) 0,15 m
D) 0,15 mm
E) 6,67 mm
rješenje (D)
11
1
D) 15 N
E) 21 N
rješenje: (D)
F1=9 N
F2=12 N
R = F12 + F22 = (9N ) 2 + (12N ) 2 = 81N 2 + 144N 2 = 225N 2 = 15N
R=?
32. Izraz za put pri jednoliko usporenom gibanju duž pravca, uz početnu brzinu vo je:
A) v0t
B) v0t+at2/2
C) v0t-at2/2
D) v0t1+v0t2+v0t3+...
E) at2/2
rješenje: (C)
33. Uteg mase 100 g obješen je o dinamometar sa skalom u N. Koju silu pokazuje? (g=9,8
ms-2)
A) 0,098 N
B) 0,98 N
C) 9,8 N
D) 98 N
E) 980 N
rješenje: (B)
m=100 g
G=? G=m·g=0,1 kg·9,8 ms-2=0,98 N
34. Tijelo mase 1 kg koje slobodno pada na kraju puta od 5 m ima kinetičku energiju:
A) 1000 J
B) 100 J
C) 10 J
D) 50 J
E) 500 J
rješenje: (D)
m=1 kg v = 2gs mv 2
s=5 m Ek =
2
Ek=? v = 2 ⋅10 ms −2 ⋅ 5m
1kg ⋅100 m 2 s −2
v = 10 ms −1 Ek =
2
E k = 50 J
35. Koliko je električno polje između ploča kondenzatora međusobno udaljenih 2 mm ako
je na pločama napon od 2 V?
A) 1 Vm-1
B) 1 kVm-1
C) 1 mVm-1
112
D) 10 Vm-1
E) 10 kVm-1
rješenje: (B)
d=2 mm
U=2 V U 2V
E=? E= = = 1kVm −1
d 2 ⋅10 −3 m
37. U tekućinu gustoće 13,5·103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoće 6,75·103 kgm-3.
Koji dio volumena tijela (u postocima) je iznad površine tekućine?
A) 100%
B) 50%
C) 20%
D) 10%
E) 2%
rješenje: (B)
ρt=13,5·103 kgm-3 G=U
ρtj=6,75·103 kgm-3 Vtj⋅ρtj⋅g=Vur tj⋅ρt⋅g
Vneur Vur .tj ρ tj 6,75 ⋅10 3 kgm −3 V
= ?% = = ⋅100 = 50% ⇒ neur = 50%
Vtj Vtj ρ t 13,5 ⋅10 3 kgm −3 Vtj
38. Amplituda harmoničkog titranja je 2 cm, a frekvencija 0,5 s-1. Izraz koji opisuje ovo
titranje je:
A) y=(2 cm) sin (3,14 s-1)t
B) y=(2 cm) sin (6,24 s-1)t
C) y=(2 cm) sin (9,42 s-1)t
D) y=(4 cm) sin (3,14 s-1)t
E) y=(4 cm) sin (6,28 s-1)t
rješenje: (A)
y0=2 cm
f=0,5 s-1 y=y0sinωt
y=? y=(2 cm)sin (2π·0,5 s-1)·t
y=(2 cm)sin (3,14 s-1)·t
113
39. Na izvor struje priključeni su u seriju potrošači različitih otpora. Jakost struje je:
A) najveća uz + pol izvora
B) najveća uz - pol izvora
C) ista u svakoj točki strujnog kruga
D) najmanja kroz potrošač najvećeg otpora
E) najmanja kroz potrošač najmanjeg otpora
rješenje: (C)
40. Kroz potrošač teče struja od 10 mA kroz 5 dana. Koliki je naboj prošao potrošačem?
A) 18 C
B) 180 C
C) 432000 C
D) 4320 C
E) 432 C
rješenje: (D)
I=10 mA
t=5 dana I=Q/t⇒ Q=I⋅t
Q=? Q=10⋅10-3A⋅5⋅24⋅3600s
Q=4320 C
41. Na primarnu zavojnicu transformatora, koja ima 5000 navoja, priključen je izmjenični
napon od 220 V. Koliki napon je na sekundarnoj zavojnici koja ima 455 navoja?
A) 200 V
B) 20 V
C) 240 V
D) 2400 V
E) 24 V
rješenje: (B)
N1=5000
U1=220 V U 2 U1 U ⋅ N 2 220 V ⋅ 455
N2=455 = ⇒ U2 = 1 = = 20,02V
N 2 N1 N1 5000
U2=?
114
43. Težina tijela mase 100 kg je:
A) 0,098 N
B) 0,98 N
C) 9,8 N
D) 98 N
E) 980 N
rješenje: (E)
m=100 kg
G=? G=m·g=100 kg·9,8 ms-2=980 N
45. U točki A tijela djeluje sila od 1 N, a u točki B njoj paralelna sila od 1/2 N. One se
mogu uravnotežiti silom od:
A) 1 N
B) 3 N
C) 2/3 N
D) 3/2 N
E) 1/3 N
rješenje: (D)
F1=1 N r r r 1 3
F2=1/2 N R 1 = F1 + F2 = 1N + N = N
2 2
R=?
46. U tekućinu čija je gustoća 13,5·103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoće 9·103
kgm-3. Koji dio volumena tijela je iznad površine tekućine?
A) 1/4
B) 2/3
C) 1/2
D) 1/3
E) 1/4
rješenje: (D)
ρt=13,5·103 kgm-3 G=U
ρtj=9·103 kgm-3 Vur tj⋅ρt⋅g= Vtj⋅ρtj⋅g
Vneur Vtj ⋅ρ tj
=? Vur =
Vtj ρt
115
Vneur = Vtj - Vur
Vtj ⋅ρ tj
Vneur = Vtj − : Vtj
ρt
Vneur ρ tj 9 ⋅10 3 kgm −3 1
=1− =1− −
= 0,3333 =
Vtj ρt 13,5 ⋅10 kgm
3 3 3
47. Amplituda harmoničnog titranja je 6 cm, a frekvencija 5 s-1. Izraz koji opisuje ovo titra-
nje je:
A) y=(6 cm) sin (31,4 s-1)·t
B) y=(6 cm) sin (62,8 s-1)t
C) y=(6 cm) sin (94,2 s-1)·t
D) y=(12 cm) sin (31,4 s-1)·t
E) y=(12 cm) sin (62,8 s-1)·t
rješenje: (A)
y0=6 cm
f=5 s-1 y=y0 sin ωt
y=? y=y0 sin 2πf·t
y=(6 cm) sin (31,4 s-1)t
48. Kolika je duljina zvučnog vala frekvencije 440 Hz, ako je brzina širenja 330 ms-1?
A) 0,75 m
B) 1,5 m
C) 0,5 m
D) 7,5 m
E) 1,33 m
rješenje: (A)
f=440 Hz v 330 ms −1
v=330 ms-1 λ= = −1
= 0,75m
f 440 s
λ=?
49. Kroz potrošać teče struja od 5 mA kroz 1 minutu i 40 sekundi. Koliki je naboj prošao
potrošačem?
A) 5·10-3 C
B) 5·10-2 C
C) 5·10-1 C
D) 7·10-3 C
E) 7 C
rješenje: (C)
I=5 mA
t=1 min 40 s
Q=? Q=I·t
Q=5·10-3 A·100 s
Q=5·10-1 C
116
50. Na izvor struje priključeni su paralelno potrošači različitih otpora. Jakost struje je:
A) najveća uz+pol izvora
B) najveća uz - pol izvora
C) ista u svakoj točki strujnog kruga
D) najmanja kroz potrošač največeg otpora
E) najmanja kroz potrošač najmanjeg otpora
rješenje: (D)
7 N + 0 n→ 6 C + 1 p
14 1 14 1
117
D) F·Δt
E) m·v
rješenje: (D)
55. Ako njihalo duljine L ima periodu 2s. Kolika je duljina njihala sa periodom 4s?
A) L/4
B) L/2
C) L
D) 2L
E) 4L
rješenje: (E)
T1=2s L2
T2=4s 2π
L2=? T2 g
=
T1 L
2π 1
g
T22 L2 T2 16s 2
= ⇒ L 2 = L1 22 = L1 = 4L1
T12 L1 T1 4s 2
57. Težina tijela volumena 50 cm3, očitana na dinamometru je 2 N. Koju silu (u N) pokazu-
je dinamometar uronimo li cijelo tijelo u vodu? Približno!
A) 0,1
B) 0,5
C) 1,0
D) 1,2
E) 1,5
rješenje: (E)
V=50 cm3
G=2N
F=? F=G-U=G-V⋅ρ⋅g=2N-50⋅10-6m3⋅103kgm-3⋅10ms-2=2N-0,5N=1,5 N
58. Koliku količinu topline preda okolini 2 g željeza (c=500 Jkg-1K-1) ako se ohladi od
500C na 100C?
A) 40000 J
118
B) 323 J
C) 313 J
D) 313000 J
E) 40 J
rješenje: (E)
m=2 g
c=500 Jkg-1K-1
t1=500C
t2=100C
Q=? Q=mcΔt=2⋅10-3kg⋅500Jkg-1K-1⋅40K=40J
59. Idealni plin je zatvoren u posudi stalnog volumena. Ako temperatura poraste od 0 °C na
273 °C, tlak:
A) ostaje nepromijenjen
B) poraste dva puta
C) poraste četiri puta
D) poraste 136,5 puta
E) poraste 273 puta
rješenje: (B)
V=konst. P1 P2
t1=0 °C=273 K = (izohorna promjena stanja plina)
T1 T2
t2=273 °C=546 K
P2=? P P ⋅ 546K
P2 = 1 ⋅ T2 = 1 = 2P1
T1 273K
60. Primarna zavojnica transformatora ima 200 zavoja, koliko zavoja ima sekundarna
zavojnica, ako je primarni napon 220 V, a sekundarni 55000 V
A) 100000
B) 50000
C) 10000
D) 5000
E) 500
rješenje: (B)
N1=200 U1 U 2
U1=220V =
N1 N 2
U2=55000 V
N2=? U ⋅N 55000 V ⋅ 200
N2 = 2 1 = = 50000
U1 220 V
119
E) Ω-1m-1
rješenje: (B)
l RS ⎡ Ωm 2 ⎤
R = ρ⋅ ⇒ ρ = ⎢ = Ωm ⎥
S l ⎢⎣ m ⎥⎦
13 Al + ?→ 13 Al + 2 0 n
27 26 1
62. Nadopunite reakciju .
1
A) 0n
1
B) 1p
C) +e
D) -e
E) γ
rješenje (A)
13 Al + 0 n→ 13 Al + 2 0 n
27 1 26 1
63. Količina radioaktivnog izotopa smanji se za godinu dana na jednu četvrtinu početne
vrijednosti. Vrijeme je poluraspada (u mjesecima):
A) 2
B) 3
C) 4
D) 6
E) 8
rješenje: (D)
1 −
t
N = N0 T1
4 N = N0 ⋅2 2
t = 12mj t
−
T1 = ? N 0
= N0 ⋅2 2
T1
2
4
t
−
T1
−2
2 =2 2
t
=2
T1
2
t 12mj
T1 = = = 6mj
2 2 2
120
E) 1,25 g
rješenje: (D)
V=1 cm3
ρ=800 kgm-3
m=? m=V⋅ρ=10-6m3⋅800kgm-3=8⋅10-4kg=0,8 g
67. Valna duljina vala frekvencije 1 kHz je 1,2 m. Kolika je brzina širenja vala?
A) 1,2 ms-1
B) 12 ms-1
C) 120 ms-1
D) 1200 ms-1
E) 12000 ms-1
rješenje: (D)
f=1 kHz
λ=1,2 m
v=? v=λ·f=1,2m⋅103s-1=1200 ms-1
68. Koliku količinu topline treba dovesti bez gubitaka vodi temperature 200C, mase 50 g da
se zagrije na 1000C? (c=4200 Jkg-1K-1)
A) 4200 kJ
B) 420 kJ
C) 21 kJ
D) 16,8 kJ
121
E) 4,2 kJ
rješenje: (D)
t1=200C
m=50 g
t2=100 0C
Q=? Q=m⋅c⋅Δt=0,05 kg·4200 Jkg-1K-1·80 K=16800 J=16,8 kJ
69. Hidrostatskom tlaku od 100 kPa odgovara visina stupca vode od:
A) 1 m
B) 10 m
C) 100 m
D) 1 cm
E) 10 cm
rješenje: (B)
P=100 kPa
h=? P = ρ⋅g ⋅ h
P 100 ⋅10 3 Pa
h= = 3 = 10 m
ρ ⋅ g 10 kgm −3 ⋅10 ms −2
70. Idealni plin se rastegao izobarno zbog promjene temperature od -500C do 1730C.
Volumen se pri tome povećao:
A) dva puta
B) tri puta
C) četri puta
D) 50 puta
E) 173 puta
rješenje: (A)
t1=-500C=223 K
t2=1730C=446 K V1 V2
=
T1 T2
V1 V ⋅ 446K
V2 = ⋅ T2 = 1 = 2V1
T1 223K
71. Među polove magneta ulazi nabijena čestica po putanji okomitoj na smjer magnetskog
polja. Na nju djeluje sila:
A) u smjeru brzine
B) u smjeru suprotnom od smjera brzine
C) u smjeru magnetskog polja
D) u smjeru suprotnom smjeru magnetskog polja
E) u smjeru okomito na magnetsko polje
rješenje: (E)
Pravilo desne ruke.
122
72. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa je 10 minuta. Nakon pola sata količi-
na se izotopa smanji na:
A) 1/2
B) 1/3
C) 1/4
D) 1/6
E) 1/8
rješenje: (E)
T1/2=10 min −
t
t=0,5 sata T1
N = N0 ⋅2 2
N/N0=?
30 min
N − 1
= 2 10 min = 2 −3 =
N0 8
73. Ako avion u 2 sekunde promijeni svoju brzinu od 16 m/s na 70 m/s srednja akceleracija
iznosi:
A) 86 m/s2
B) 27 m/s2
C) 54 m/s2
D) 43 m/s2
E) 18 m/s2
rješenje: (B)
Δt=2s Δv v 2 − v 1 70 ms −1 − 16ms −1
v1=16 m/s a = = = = 27 ms −2
Δt Δt 2s
v2=70 m/s
a=?
74. Dva tijela različitih masa i različitih brzina imaju jednake kinetičke energije. Ako je
omjer brzina v1:v2=3 onda je omjer masa:
A) m1:m2=3
B) m2:m1=3
C) m2:m1=9
D) m2:m1=1
E) m1:m2=9
rješenje: (C)
Ek1=Ek2 Ek 1 = Ek 2
v1 : v2=3
m 1 v 12 m 2 v 22
m1 : m2=? =
2 2
2
m1 v 2 v2
= 2 = 22
m 2 v 1 9v 2
m 1 : m 2 = 1:9
m 2: m1 = 9
123
75. Koliko N iznosi sila kojom homogeno električno polje jakosti 1 kNC-1 djeluje na naboj
1 mC?
A) 103
B) 1
C) 10-3
D) 106
E) 10-6
rješenje: (B)
E=1 kNC-1
Q=1 mC
F=? F=E·Q=1⋅103NC-1⋅10-3C=1 N
76. Zavojnica ima 5000 zavoja na duljini 50 cm. Kad kroz nju teče struja 50 mA magnetsko
polje u njoj iznosi:
A) 500 Am-1
B) 500 Am
C) 5 Am-1
D) 125 Am-1
E) 125000 Am
rješenje: (A)
N=5000
l=50 cm
I=50 mA N ⋅ I 5000 ⋅ 50 ⋅10 −3 A
H=? H= = = 500 Am −1
l 0,5m
78. Radioaktivni izvor nakon 60 sati ima 1/16 početnog broja jezgara. Njegovo vrijeme
poluraspada (u satima) je:
A) 60
B) 30
C) 15
D) 7,5
124
E) 3,75
rješenje: (C)
t = 60sati −
t
T1
N
=
1 N = N0 ⋅2 2
N 0 16 t
−
N T1
T1 2 = ? =2 2
N0
t
−
T1 1
2 2
= = 2 −4
16
t
=4
T1 2
t 60sati
T1 2 = = = 15sati
4 4
80. Kuglica se počne kotrljati niz kosinu i prijeđe put od 10 cm u 1 s. Ubrzanje kuglice
izraženo u cm/s2 iznosi:
A) 2
B) 20
C) 4
D) 40
E) 10
rješenje: (B)
s=10 cm a⋅t2
t=1 s s =
2
a=?
2s 2 ⋅10cm
a= 2 = = 20cms −2
t 1s 2
125
B) nejednoliko usporeno gibanje
C) jednoliko usporeno gibanje
D) nejednoliko ubrzano gibanje
E) jednoliko ubrzano gibanje
rješenje: (E)
82. Brzina izražena u ms-1 bicikla kod kojeg se kotač promjera 1 m okrene 3 puta u sekundi
iznosi približno:
A) 1
B) 3
C) 5
D) 7
E) 9
rješenje: (E)
2r=1 m
f=3 okr/s
v=? v=2rπf=1 m·3,14·3 s-1=9,42 ms-1
84. Iz položaja mirovanja tijelo u slobodnom padu prijeđe put od 20 m. Srednja brzina
padanja izražena u ms-1 iznosi (uzeti g=10 ms-2)
A) 5
B) 10
C) 15
D) 20
E) 40
rješenje: (B)
126
v1=0
v = 2gs = 2 ⋅10 ms −2 ⋅ 20 m = 20 ms −1
s=20 m
v =? v 1 + v (0 + 20 )ms −1
v= = = 10 ms −1
2 2
85. Tijelo pliva na tekućini tako da mu je 4/5 volumena pod površinom. Odnos gustoće
tijela i gustoće tekućine je:
A) 0,8
B) 1,25
C) 4,5
D) 5,4
E) 1,2
rješenje: (A)
Vur=4/5Vtj G=U
ρ tj ρ tj ⋅ Vtj ⋅ g = Vur ⋅ ρ t ⋅ g
=?
ρt ρ tj Vur 4 V
5 tj
= = = 0,8
ρt Vtj Vtj
86. Ako jedno titranje kasni T/4 za drugim titranjem iste frekvencije razlika u fazi titranja
je:
A) 450
B) 900
C) 1200
D) 2400
E) 3600
rješenje: (B)
T → 3600
T/4 → 900
Tijekom perioda (T) tijelo opiše puni kut od 3600, te će za T/4 opisati četvrtinu punog kuta,
tj. 900.
127
E) pozitivni ioni bakra
rješenje: (D)
89. Na optičku rešetku pada okomito žuto i plavo monokromatsko svjetlo. Kut prvog ogib-
nog maksimuma je:
A) jednak za obje valne duljine
B) veći za žuto svjetlo
C) veći za plavo svjetlo
D) proporcionalan razlici valnih duljina
E) proporcionalan sumi valnih duljina
rješenje: (B)
90. Kroz presjek nekog vodiča u 0,5 min prođe naboj od 180 C. Srednja jakost struje izra-
žena u amperima je:
A 360
B) 180
C) 90
D) 6
E) 0,5
rješenje: (D)
t=0,5 min=30 s Q 180C
Q=180 C I= = = 6A
t 30s
I=?
91. Na naboj od 500 mC djeluje sila od 5 N. Električno polje izraženo u N/C iznosi:
A) 0,01
B) 0,1
C) 1
D) 10
E) 100
rješenje: (D)
Q=500 mC F 5N
F=5 N E= = = 10 NC −1
Q 500 ⋅10 −3 C
E=?
92. Vodič otpora 1 Ω, dužine 1 m i presjeka 1 mm2 ima električnu otpornost (izraženu u
Ωm):
A) 1
B) 103
C) 10-3
D) 106
E)10-6
rješenje: (E)
128
R=1 Ω l
l=1 m R = ρ⋅
s
s=1 mm2
R ⋅ s 1Ω ⋅10 −6 m 2
ρ=? ρ= = = 10 −6 Ω
l 1m
93. Gustoća idealnog plina mase m i volumena V se može izračunati iz jednadžbe sta-nja
idealnog plina pomoću izraza:
A) pMRT
B) pM(RT)-1
C) pMR-1T
D) pMRT-1
E) pM-1RT
rješenje: (B)
m V ⋅ρ
pV = nRT = RT = RT
M M
PM
ρ= = PM( RT) −1
RT
96. Na optičku mrežicu koja ima 100 zareza na 1 mm pada monokromatsko svjetlo dužine
2 μm. Sinus kuta prvog ogibnog maksimuma je:
A) 0,8
B) 0,6
C) 0,4
D) 0,2
E) 0,5
rješenje: (D)
129
1 k ⋅ λ = d ⋅ sin α
d= mm
100 k ⋅ λ 1 ⋅ 2 ⋅10 −6 m
k =1 sin α = = = 0,2
d 10 −5 m
λ = 2μm
sin α = ?
98. Sila uzgona (u N) koja djeluje na kocku (dužina brida 10 cm) od željeza (gustoća 7000
kg/m3 uronjenu u vodu (gustoća 1000 kg/m3) je (uzeti g=10m/s2)
A) 0,01
B) 0,1
C) 1
D) 10
E) 100
rješenje: (D)
a=10 cm
ρ=700 kg/m3
ρt=1000 kg/m3
U=? U=V⋅ρt⋅g=a3⋅ρt⋅g=0,13m3⋅1000kgm-3⋅10ms-2=10 N
99. Hidrostatski tlak u vodi (gustoća 1000 kg/m3) na dubini od 1 cm ispod površine iznosi
(tlak je izražen u kPa, a za g uzeti 10 m/s2)
A) 0,1
B) 10
C) 1
D) 100
E) 1000
rješenje: (A)
ρ=1000 kg/m3
h=1 cm
P=? P=ρ⋅g⋅h=1000 kg/m-3·10 ms-2·10-2 m=100 Pa=0,1 kPa
130
D) napon koji je, približno, 70% manji od 310 V
E) jednak 310 V
rješenje: (C)
U0
U ef = = 0,70 U 0 = 70%U 0
2
101. Dva tijela istog oblika a različitih masa kližu niz kosinu. Uz pretpostavku da je trenje
zanemarivo, tijela će se gibati:
A) jednoliko s jednakim brzinama
B) jednoliko ubrzano s jednakim akceleracijama
C) jednoliko ubrzano, a veću akceleraciju će imati tijelo manje mase
D) jednoliko ubrzano, a veću akceleraciju će imati tijelo veće mase
E) jednoliko, ali s različitim brzinama
rješenje: (B)
104. Koliko je visok stupac alkohola gustoće 800 kgm-3 koji drži ravnotežu stupcu vode od
240 mm gustoće 1000 kgm-3?
A) 0,300 m
B) 0,200 m
C) 0,192 m
D) 3,000 m
E) 1,920 m
rješenje: (A)
ρ1=800 kgm-3
ρ2=1000 kgm-3 p1 = p 2
h2=240 mm ρ1 ⋅ g ⋅ h1 = ρ 2 ⋅ g ⋅ h 2
h1=?
131
ρ 2 ⋅ h 2 1000 kgm −3 ⋅ 0,24m
h1 = = = 0,300 m
ρ1 800 kgm −3
105. Valna duljina ultrazvučnog vala frekvencije 1 MHz je 3,5 mm u nekom sredstvu.
Brzina ultrazvuka u sredstvu je u ms-1:
A) 2,8·105
B) 3,5·10-9
C) 3,5·106
D) 3,5·103
E) 2,8·108
rješenje: (D)
λ=3,5 mm
f=1 MHz
v=? v=λ⋅f=3,5·10-3 m·1·106 s-1=3,5·103 ms-1
106. Pritisak plina u posudi volumena 10 litara iznosi 104 Pa. Ako se ona spoji s praznom
posudom jednakog volumena, pritisak u obje, uz konstantnu temperaturu, postat će:
A) 5 kPa
B) 10 kPa
C) 50 kPa
D) 20 kPa
E) 2 kPa
rješenje: (A)
V1=10 l P1 V1 = P2 V2
P1=104 Pa
PV 10 4 Pa ⋅10l
V2=2V1=20 l P2 = 1 1 = = 5 ⋅10 3 Pa = 5kPa
P2=? V2 20l
107. Broj namotaja primarne zavojnice transformatora prema broju namotaja sekundarne
zavojnice odnosi se kao 5:2. Ako je na primarnoj zavojnici izmjenični napon 220 V na
sekundarnoj će biti napon (u V):
A) 550
B) 55
C) 88
D) 880
E) 110
rješenje: (C)
N1/N2=5:2 U1 U 2
U1=220 V =
N1 N 2
U2=?
U ⋅N 220 V ⋅ 2
U2 = 1 2 = = 88V
N1 5
108. Na dinamometru visi teret. Kolika je njegova masa ako dinamometar pokazuje 981 N?
A) 981 kg
132
B) 9,81 kg
C) 98,1 kg
D) 100 kg
E) 10 kg
rješenje: (D)
G=981 N G = mg
m=? G 981N
m= = = 100 kg
g 9,81ms −2
109. Tijelo mase 6 kg nalazi se 12 m iznad tla. Na kojoj visini u metrima treba biti tije-lo
mase 18 kg da bi oba imala istu potencijalnu energiju?
A) 12
B) 4
C) 6
D) 9
E) 3
rješenje: (B)
m1=6 kg Ep 1 = Ep 2
h1=12 m
m 1 gh 1 = m 2 gh 2
m2=18 kg
h2=? m h 6kg ⋅12m
h2 = 1 1 = = 4m
m2 18kg
110. Dva se tijela gibaju jednoliko svako po svojoj kružnici, a pri tome imaju jednake
centripetalne akceleracije. Ako za radijuse njihovih putanja vrijedi r1:r2=4:1, onda za
njihove ophodne brzine vrijedi:
A) v1:v2=4:1
B) v1:v2=2:1
C) v1:v2=1:1
D) v2:v1=2:1
E) v2:v1=4:1
rješenje:(B)
r1:r2=4:1 mv 2 v2
a1=a2 Fc = ⇒a=
R R
v1:v2=?
a1 = a 2
v 12 v2
= 2
R1 R 2
v 12 R1
=
v 22 R2
v1 R1 4
= = = 21
:
v2 R2 1
133
111. Na kojoj dubini u vodi gustoće 1000 kgm-3 je tlak 1,5 bar? (atmosferski tlak neka je 1
bar, a g=10 ms-2)
A) 15 m
B) 50 m
C) 0,5 m
D) 5 m
E) 1,5 m
rješenje: (D)
ρ=1000 kgm-3 P = ρ ⋅ g ⋅ h + Pa
P=1,5 bar
P − Pa 1,5bar − 1bar 0,5 ⋅10 5 Pa
Pa=1 bar h= = = = 5m
h=? ρ⋅g 1000 kgm −3 ⋅10 ms −2 10 4 kgm −2 s −2
112. Koliku količinu topline (u kJ) preda okolini 10 kg vode ako se ona ohladi sa 300C na
200C (c=4180 Jkg-1K-1)
A) 4,18
B) 418
C) 418000
D) 209
E) 209000
rješenje: (B)
m=10 kg
t1=300C
t2=200C
Q=? Q=m⋅c⋅Δt=10kg·4180 Jkg-1K-1·10K=418000J=418 kJ
113. Volumen plina u posudi je 9 litara, a tlak 5·104 Pa. Ako se bez promjene temperature,
volumen plina smanji za 3 litre tlak je:
A) 7,5·104 Pa
B) 2,5·104 Pa
C) 15·104 Pa
D) 10·104 Pa
E) 1,7·104 Pa
rješenje: (A)
V1=9 l P1 V1 = P2 V2
P1=5·104 Pa
PV 5 ⋅10 4 Pa ⋅ 9l
V2=6 l P2 = 1 1 = = 7,5 ⋅10 4 Pa
P2=? V 2 6 l
114. Kad se struja promijeni brzinom 2 As-1 u zavojnici se zbog samoindukcije inducira
napon od 0.04 V. Koeficijent samoindukcije te zavojnice je u henrijima:
A) 0,02
B) 0,08
C) 0,01
D) 0,32
134
E) 0,16
rješenje: (A)
ΔI
= 2As −1
Δt ΔI
U i = −L
U = 0,04V Δt
L=? U i ⋅ Δt 0,04V ⋅1s
L= = = 0,02H
ΔI 2A
115. Valna duljina infracrvenog zračenja je 10 μm, a ultraljubičaste svjetlosti 10 nm. Ener-
gija fotona ultraljubičaste svjetlosti zato je:
A) 100 puta veća
B) 10 puta veća
C) 1000 puta veća
D) 100 puta manja
E) 1000 puta manja
rješenje: (C)
λcr=10 μm h⋅c
λlj =10 nm E lj λ lj λ
Elj=? = = cr
E cr h ⋅ c λ lj
λ cr
λ cr 10 ⋅10 −6 m
E lj = ⋅ E cr = ⋅ E cr = 1000 ⋅ E cr
λ lj 10 ⋅10 −9 m
116. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog preparata, koji ima N jezgara je 22 minute.
Koliko će jezgara biti nakon 88 minuta?
A) N/2
B) N/4
C) N/5
D) N/16
E) N/8
rješenje: (D)
T1/2=22 minute −
t 88 min
− N
= N ⋅ 2 −4 =
T 12
t=88 minuta Nt = N⋅2 = N⋅2 22 min
Nt=? 16
135
rješenje: (C)
l
T = 2π
g
Ako ura njihalica kasni, znači da je period titranja predugačak, a on će se smanjiti skraćiva-
njem dužine njihala.
118. U točki električnog polja veličine 2 N/C nalazi se naboj od 6 C. Sila električnog polja
na naboj je:
A) 2 N
B) 3 N
C) 6 N
D) 12 N
E) 6/2 N
rješenje: (D)
E=2 N/C
Q=6 C
F=? F=Q⋅E=6C⋅2N/C=12 N
119. Tijelo prevali put od 3 km za 15 minuta. Srednja brzina tijela u km/h je:
A) 0,2
B) 200
C) 1,2
D) 12
E) 120
rješenje: (D)
s=3 km s 3km
t=15 min v= = = 12km / h
t 15
v =? h
60
120. Motor podigne teret mase 50 kg za 2 minute 6 metara visoko. Kolika je snaga motora?
A) 150 W
B) 1500 W
C) 2,5 W
D) 25 W
E) 250 W
rješenje: (D)
m=50 kg
t=2 min W m ⋅ g ⋅ h 50 kg ⋅10 ms −2 ⋅ 6m
h=6 m P= = = = 25W
t t 2 ⋅ 60s
P=?
121. Žarulja snage 100 W gorjela je 30 minuta. Koliko je električne energije u kWh
utrošila?
A) 3000
136
B) 50
C) 8
D) 0,05
E) 0,005
rješenje: (D)
P=100 W
t=30 min
W=? W=P⋅t=100W⋅0,5h=50Wh=0,05 kWh
122. Žica duljine 1 m, presjeka 0,2 mm2 ima otpor 2,5 oma. Kolika je otpornost, u om
metrima, materijala iz kojeg je žica izrađena?
A) 0,5·10-9
B) 0,5·10-6
C) 0,5·10-4
D) 0,5·10-2
E) 0,5
rješenje (B)
l=1 m ρ⋅l
S=0,2 mm2 R=
S
R=2,5 Ω
R ⋅ S 2,5Ω ⋅ 0,2 ⋅10 −6 m 2
ρ=? ρ= = = 0,5 ⋅10 −6 Ωm
l 1m
124. Razlaganje bijele svjetlosti na boje prolazom kroz optičku mrežicu zove se:
A) disperzija
B) difrakcija
C) polarizacija
D) fotoefekt
E) interferencija
137
rješenje: (B)
127. U jednom se danu smanji broj radioaktivnih jezgara na 1/8 početne vrijednosti.
Vrijeme poluraspada je:
A) 12 sati
B) 8 sati
C) 6 sati
D) 4 sata
E) 3 sata
rješenje: (B)
1 −
t
N = N0 T1
8 N = N0 ⋅2 2
t = 1dan t
−
T1 2 = ? 1 T1
N0 = N0 ⋅2 2
8
1dan
−
T1
2 −3 = 2 2
1dan
=3
T1 2
1
T1 2 = dan = 8sati
3
138
128. Kad se brzina nekog tijela poveća 3 puta, tada se 3 puta poveća i:
A) njegova akceleracija
B) ukupna energija tog tijela
C) potencijalna energija tijela
D) količina gibanja tijela
E) kinetička energija tijela
rješenje: (D) količina gibanja=m⋅Δ⋅v
129. Klip ima površinu 0,5 dm2 i zatvara posudu s tekućinom. Ako je u tekućini hidraulički
tlak 106 Pa, kolika je sila koja djeluje na klip?
A) 5000 N
B) 5·105 N
C) 2·105 N
D) 2000 N
E) 2·104 N
rješenje:(A)
S=0,5 dm2 F
P=106 Pa P=
S
F=?
F = P ⋅ S = 10 6 Pa ⋅ 0,5 ⋅10 −2 m 2 = 5000 N
130. Nekoliko tijela različitih masa, gustoća i oblika ubacimo u vodu Na vodi će plivati ona
tijela koja imaju:
A) pravilan geometrijski oblik
B) malu masu
C) gustoću kao i voda
D) gustoću veću od vode
E) gustoću manju od vode
rješenje: (E)
ρtijela=ρtek. - tijelo pluta
ρtijela>ρtek. - tijelo tone
ρtijela<ρtek. - tijelo pliva
131. Tijelu mase 1 kg temperatura poraste za 10C. Kolika je promjena unutarnje energije
toga tijela kada se zna da je specifični toplinski kapacitet 120 Jkg-1K-1?
A) 1 J
B) 0 J
C) 120 J
D) 120 kJ
E) 8 mJ
rješenje: (C)
m=1 kg
Δt=1 °C=1 K ΔU = Q
C=120 Jkg-1K-1 ΔU = mcΔt = 1kg ⋅120 Jkg −1 K −1 ⋅1K = 120 J
ΔU=?
139
132. Kondenzator kapaciteta C izbija se kroz uzvojnicu uz frekvenciju f. Ako se kapacitet
kondenzatora učetverostruči frekvencija titrajnog kruga bit će:
A) f/4
B) f/2
C) 2f
D) 4f
E) f
rješenje: (B)
C2=4C1 1
f2=? f1 =
2π L1 C1
1 1 1 1 f
f2 = = ⋅ = f1 = 1
2π L1 4C1 2 2π L1 C1 2 2
136. Brewsterov zakon glasi (α je upadni kut, β je kut loma a n indeks loma tvari)
A) tg(α+β)=n
B) cosα/sinα=n
C) tg(α-β)=n
140
D) sinα/cosα=n
E) tgβ=n
rješenje: (D)
137. Poveća li se brzina jednolikog gibanja po zadanoj kružnici za 2 puta centripetal-na sila
se mora povećati za (puta):
A) 1
B) 2
C) 4
D) 8
E) 16
rješenje: (C)
mv 2
Fc =
2
Centripetalna sila raste s kvadratom brzine.
138. Ako se negativni naboj nekog tijela podijeli s nabojem elektrona dobije se:
A) nula
B) beskonačno
C) parni broj
D) cijeli broj
E) jedinica
rješenje: (D)
139. Ukupni otpor od dva otpornika od 0,5 Ω spojenih paralelno iznosi u omima:
A) 2
B) 1,5
C) 1
D) 0,5
E) 0,25
rješenje: (E)
R1=R2=0,5 Ω 1 1 1
Ru=? = +
R u R1 R 2
1 1 1
= +
R u 0,5Ω 0,5Ω
1 2
=
R u 0,5Ω
R u = 0,25Ω
140. Tijelo iz položaja mirovanja padne na zemlju s visine od 45 m. Brzina izražena u m/s
neposredno prije udara o zemlju iznosi (uzeti da je g=10 m/s2):
A) 10
B) 15
141
C) 20
D) 25
E) 30
rješenje: (E)
h=45 m
v = 2gh = 2 ⋅10 ms −2 ⋅ 45m = 30 ms −1
v=?
141. Na tijelo je kroz 2 stotinke sekunde djelovala sila od 150 N. Kolika je promjena
količine gibanja tijela?
A) 300 kgms-1
B) 3 kgms-1
C) 75 Ns-1
D) 7500 kgms-1
E) 0
rješenje: (B)
Δt=2·10-2s
F=150N
Δ(m·v)=? Δ(m·v)=F⋅Δt=150N⋅2⋅10-2s=3Ns=3kgms-2s=3 kgms-1
142. Tijelo u prirodi slobodno pada. Kroz kratki vremenski period na njega djeluje dodatna
sila suprotnog smjera od sile teže. Akceleracija tijela nakon prestanka djelo-vanja te sile:
A) manja je od akceleracije slobodnog pada
B) veća je od g
C) jednaka je 0
D) jednaka je g
E) iznosi g/2
rješenje: (D)
143. Od metala gustoće 3000 kgm-3 izrezana je kocka. Brid kocke je 30 cm. Koliko
kilogarama ima kocka?
A) 8,1
B) 81
C) 810
D) 8100
E) 0,810
rješenje: (B)
ρ=3000 kgm-3
a=30 cm=0,3 m
m=? m=ρ·V=3000 kgm-3⋅(0,3 m)3=81 kg
144. Ravni val prelazi iz jedne sredine u drugu u kojoj je brzina širenja manja, a na granicu
pada okomito. Pri prijelazu dolazi do:
A) povećanja frekvencije
B) smanjenja frekvencije
C) promjene smjera širenja
D) povećanja valne duljine
142
E) smanjenja valne duljine
rješenje: (E)
146. Rendgenske zrake imaju valnu duljinu 0,15 nm, a vidljiva svjetlost 0,45 μm. Energija
fotona rendgenskih zraka prema energiji fotona vidljive svjetlosti je:
A) 3000 puta veća
B) 3000 puta manja
C) 300 puta veća
D) 3 puta je veća
E) jednaka je energiji fotona vidljive svjetlosti
rješenje: (A)
λ1=0,15 nm h⋅c
λ2=0,45 μm E1 λ1 λ 2 0, 45 ⋅10 −6 m 3000
E1/E2=? = = = =
E2 h ⋅ c λ1 0,15 ⋅10 −9 m 1
λ2
E1 = 3000 E 2
147. Kolika je, približno, granična energija fotona (u J) koja uzrokuje fotoelektrični efekt
na metalu ako tome fotonu odgovara valna duljina od 400 nm (h=6,6·10-34 Js)
A) 2,4·1019
B) 2,4·10-19
C) 5·10-19
D) 6·10-34
E) 6·1034
rješenje: (C)
λ=400 nm h ⋅ c 6,6 ⋅10 −34 Js ⋅ 3 ⋅10 8 ms −1
E=? E = = = 4,95 ⋅10 −19 J
λ 400 ⋅10 −9 m
143
148. Otpornici od 2 oma i 8 oma spojeni su serijski na izvor struje. Snaga električne struje
na otporniku od 2 oma je 100W. Snaga električne struje na drugom otporniku izražena u
vatima je:
A) 25
B) 50
C) 100
D) 200
E) 400
rješenje: (E)
R1=2 Ω P = U ⋅ I ako je U = I ⋅ R ⇒
R2=8 Ω
P1=100W P1 = I 2 R 1
P2=? P1 100 w
I= = = 50 A
R1 2Ω
P2 = I 2 R 2 = 50 A 2 ⋅ 8Ω = 400 W
149. Kolika je promjena volumena (u litrama) ako je izvršen mehanički rad od 50 J pri
stalnom tlaku od 800 Pa?
A) 62,5
B) 84,5
C) 35,5
D) 12,5
E) 0,5
rješenje: (A)
W=50 J W = P ⋅ ΔV
P=konst=800 Pa W 50 J
ΔV=? ΔV = = = 0,0625m 3 = 62,5l
P 800 Pa
150. Kolika je temperatura (u K) jednog mola idealnog plina u kome je tlak 41,5 Pa, a
volumen 2·105 litara (plinska konstanta je 8,3 Jmol-1k-1)?
A) 1
B) 10
C) 100
D) 1000
E) 10000
rješenje: (D)
n=1 mol P ⋅ V = nRT
P=41,5 Pa
P⋅ V 41,5Pa ⋅ 200 m 3
V=2·105 l=200 m3 T= = = 1000 K
T=? nR 1mol ⋅ 8,3Jmol −1 K −1
144
A) 10-6
B) 10-9
C) 10-15
D) 10-12
E) 10-14
rješenje: (E)
10 fm=10·10-15 m=10-14 m
152. Prosječana gustoća drvene grede je 600 kgm-3, a gostoća vode 1000 kgm-3. Kad greda
pliva u vodi, koliki dio njezinog volumena viri iz vode?
A) 2/3
B) 2/5
C) 1/5
D) 3/5
E) 1/3
rješenje: (B)
ρtj=600 kgm-3 Vtj ⋅ ρ tj ⋅ g = Vur ⋅ ρ tek ⋅ g
ρt=1000 kgm-3
Vtj ⋅ ρ tj 600 kgm −3 3
Vneur=? Vur = = Vtj ⋅ −3
= 0,6Vtj = Vtj
ρ tek 1000 kgm 5
3 2
Vneur = Vtj − Vtj = Vtj
5 5
153. Kojom se brzinom u ms-1 širi zvuk u željezu, ako ton frekvencije 1 kHz ima u željezu
valnu duljinu 5 m?
A) 200
B) 2000
C) 20
D) 500
E) 5000
rješenje: (E)
f=1 kHz
λ=5 m
v=? v=λ·f=5m·1·103Hz=5000 ms-1
154. Pritisak plina u posudi iznosi 6·106 Pa na sobnoj temperaturi. Kad se ona spoji s
praznom posudom dva puta većeg volumena, a temperatura ostane ista, tlak u obje posude
bit će:
A) 2·106 Pa
B) 3·106 Pa
C) 1,2·107 Pa
D) 1,8·107 Pa
E) 2·105 Pa
rješenje: (A)
145
P1=6·106 Pa P1V1 = P2 V2
V2=V1+2V1=3V1
P1V1 6 ⋅ 10 6 Pa ⋅ V1
t=konst. P2 = = = 2 ⋅ 10 6 Pa
P2=? V2 3V1
155. Dva vodiča imaju jednaku duljinu i jednake poprečne presjeke, a od različitih su
materijala. Električna otpornost jednog od njih je 0,1·10-6 ommetra i otpor 10 oma. Koliki
je otpor u omima drugoga, ako je njegova otpornost 0,02·10-6 ommetra.
A) 2
B) 0,5
C) 20
D) 50
E) 5
rješenje: (A)
l1=l2 ρ ⋅l
s1=s2 R1 = 1 1
S1
ρ1=0,1·10-6 Ωm
l1 R
R1=10 Ω = 1
ρ2=0,02·10 Ωm-6 S 1 ρ1
R2=? l1 l R 0,02 ⋅10 −6 Ωm ⋅10Ω
= 2 ⇒ R 2 = ρ2 ⋅ 1 = = 2Ω
S1 S 2 ρ1 0,1 ⋅10 −6 Ωm
156. Frekvencija titrajnog kruga je 100 kHz. Koliki je period titranja u mikrosekundama?
A) 10
B) 100
C) 1000
D) 0,1
E) 0,01
rješenje: (A)
f=100 kHz 1 1
T=? μs T= = = 10 −5 s = 10 ⋅10 −6 s = 10μs
f 100 ⋅10 3 s −1
157. Kondenzator ima kapacitet 100 pF. Kolika količina naboja u kulonima daje na njemu
napon 100 V?
A) 1
B) 108
C) 104
D) 10-8
E) 10-2
rješenje: (D)
C=100 pF Q
U=100 V C=
U
Q=?
Q = C ⋅ U = 100 ⋅10 −12 F ⋅100 V = 10 −8 C
146
158. Jedinica za snagu 1 W u SI sustavu je:
A) kgms-3
B) kgm2s-3
C) kgms-2
D) kg-1m2s-3
E) kgms-1
rješenje: (B)
1J 1N ⋅ m 1kgms −2 ⋅ m
1W = = = = kgm 2 s −3
1s 1s 1s
159. Plivač pliva preko rijeke brzinom 0,4 ms-1 okomito na brzinu rijeke. Brzina rijeke je
0,3 ms-1. Brzina ovog složenog gibanja, izražena u ms-1 je:
A) 0,7
B) 0,4
C) 0,5
D) 0,1
E) 0,05
rješenje: (C)
v1=0,4 ms-1
v = v12 + v 22
v2=0,3 ms-1
v=? v = (0, 4ms −1 ) 2 + (0,3ms −1 ) 2
v = 0, 479ms −1
160. Tijelo mase 1 kg kreće se konstantnom brzinom 2 ms-1. Ako želimo da se njegova
kinetička energija poveća 3 puta, mora imati brzinu (u m/s):
A) 6
B) 0,66
C) 6
D) 2· 3
E) 3
rješenje: (D)
m1=1 kg Ek 2 = 3Ek 1
v1=2 ms-1
mv 22 mv 12
Ek2=3 Ek1 =3
v2=? 2 2
v 2 = v 1 3 = 2 ⋅ 3ms −1
161. U tekućini, 100 mm ispod površine, hidrostatski tlak iznosi 1 kPa. Za akceleraciju sile
teže g neka se uzme 10 ms-2. Gustoća te tekućine (u kgms-3) je:
A) 1000
B) 1
C) 10
147
D) 100
E) 0,1
rješenje: (A)
h=100 mm P = ρ⋅g ⋅ h
P=1 kPa
P 1 ⋅10 3 Pa
ρ=? ρ= = = 1000 kgm −3
g ⋅ h 10 ms −2 ⋅ 0,1m
162. Ravnom valu, kad prelazi iz jednog sredstva u drugo u kojem će imati veću brzi-nu:
A) smjer prostiranja neće se promijeniti
B) porasti će frekvencija
C) smanjit će se frekvencija
D) povećat će se valna duljina
E) smanjit će se valna duljina
rješenje: (D)
v=λ·f
Frekvencija ostaje nepromijenjena, pa je nužno da se uz porast brzine povećava i val-na
duljina.
164. Dva su svitka bakrene žice. Jedan sa žicom poprečnog presjeka 1 mm2, a drugi sa
žicom presjeka 0,25 mm2. Ako za otpornik uzmemo 4 m žice s presjekom 1 mm2, koliko bi
trebalo uzeti one druge da oba otpornika imaju jednake otpore?
A) 1 m
B) 4 m
C) 2 m
D) 1/2 m
E) 1/8 m
rješenje: (A)
S1=1 mm2 R 2 = R1
S2=0,25 mm2
ρ ⋅ l 2 ρ ⋅ l1
l1=4 m =
ρ1=ρ2 S2 S1
R1=R2 l 1 ⋅ S 2 4m ⋅ 0,25mm 2
l2=? l 2 = = = 1m
S1 1mm 2
148
165. Nukleoni su:
A) pozitroni i elektroni
B) pozitroni i neutroni
C) protoni i neutroni
D) elektroni i neutroni
E) elektroni i protoni
rješenje: (C)
166. Energija vezanja po nukleonu za neku jezgru koja ima redni broj Z i maseni broj A
iznosi 7 MeV. Ukupna energija vezanja jezgre E/MeV je:
A) 7 A
B) 7 Z
C) 7 (A+Z)
D) 7 (A-Z)
E) 7 AZ
rješenje: (A)
167. Tijelo mase 0,2 kg klizi bez trenja niz kosinu i prijeđe visinsku razliku od 10 m. Ako
je početna brzina 0 ms-1, kolika je kinetička energija na kraju puta?
A) 0,2 J
B) 1,96 J
C) 19,62 J
D) 2 J
E) 0,2 kJ
rješenje: (C)
m=0,2 kg
Δh=10 m
Ek=? Ek=ΔEp=mgΔh=0,2kg·9,81 ms-2·10 m=19,62 J
168. Plin se nalazi u posudi volumena 9 litara pod tlakom 5·104 Pa. Ako se bez promjene
temperature smanji volumen plina za 3 litre koliki će tada biti tlak?
A) 7,5·104 Pa
B) 2,5·104 Pa
C) 15·104 Pa
D) 10·104 Pa
E) 1,7·104 Pa
rješenje: (A)
V1=9 l
P1=5·104 Pa P1 V1 = P2 V2
t=konst
PV 5 ⋅10 4 Pa ⋅ 9l
V2=6 l P2 = 1 1 = = 7,5 ⋅10 4 Pa
P2=? V 2 6 l
169. Kolika je valna duljina monokromske svjetlosti koja pada na optičku mrežicu s
konstantom 1800 nm, a sinus kuta ogibnog spektra trećeg reda je jedan?
149
A) 8·10-4 m
B) 6·10-7 m
C) 1,8·10-7 m
D) 3,6·10-7 m
E) 5,4·10-7 m
rješenje: (B)
d=1800 nm k ⋅ λ = d ⋅ sin α
k=3
d ⋅ sin α 1800 ⋅10 −9 m ⋅1
sinα=1 λ= = = 6 ⋅10 −7 m
λ=? k 3
171. Koliki stupac vode će uravnotežiti stupac žive visine 1 m? (dvode=103 kgm-3,
dHg=13,6·103 kgm-3)
A) 1 m
B) 10 m
C) 0,76 m
D) 1,36 m
E) 13,6 m
rješenje: (E)
h1=1 m
ρ1=13,6·103 kgm-3 P1 = P2
ρ2=103 kgm-3 ρ1 gh 1 = ρ 2 gh 2
h2=?
ρ h 13,6 ⋅10 3 kgm −3 ⋅1m
h2 = 1 1 = = 13,6m
ρ2 10 3 kgm −3
172. Udaljenost od Zagreba do Dubrovnika iznosi 400 km. Prvih 150 km automobil vozi
brzinom od 120 km/h. Kolikom srednjom brzinom mora provesti preostalih 250 km da
ukupna srednja brzina bude 80 km/h?
A) 50 km/h
B) 75 km/h
C) 60 km/h
D) 67 km/h
E) 72 km/h
rješenje: (D)
150
s=400 km s 400 km
s1=150 km t= = = 5h
v 80 km / h
v1=120 km/h s 150 km 5
s2=250 km t1 = 1 = = h
v=80 km/h v 1 120 km / h 4
v2=? 5 15
t 2 = t − t 1 = 5h −
h= h
4 4
s 2 250 km
v2 = = = 66,66km / h = 67 km / h
t2 15
h
4
173. Puška se nalazi 2,5 m iznad tla. Kojom brzinom treba ispaliti tane da bi palo na zemlju
na udaljenosi od 300 m?
A) 450 m/s
B) 300 m/s
C) 350 m/s
D) 420 m/s
E) 280 m/s
rješenje: (D)
h=2,5 m 2h
D=300 m D = v ox ⋅
v0X=? g
D 300 m
v ox = = = 420,2ms −1
2h 2 ⋅ 2,5m
g 9,81ms −2
174. Kružna ploča promjera 7 m zakrene se za 90° u 2 sekunde. Kolika je obodna brzina?
A) 7,35 m/s
B) 5,50 m/s
C) 15,8 m/s
D) 2,75 m/s
E) 1,40 m/s
rješenje: (D)
2R=7 m 1
2Rπ ⋅
f=1/4 okr/2 s
v= 4 = 7 m ⋅ 314
, ⋅ 0,25
= 2,75ms −1
v=? 2s 2s
175. Dvije kugle zagrijane na 100 °C, jedna od aluminija, a druga od olova predaju okolini
jednake količine topline. Koliki je omjer volumena VAl:VPb, ako se kugle ohlade na istu
temperaturu? (ρAl=2700 kg/m3; ρPb=11340 kg/m3; cAl=880 J/kgK; cPb=120 J/kgK)
A) 1,75
B) 0,57
C) 0,88
151
D) 1,20
E) 0,27
rješenje: (B)
t=100 °C Q1 = Q 2
Δt1=Δt2 m 1 c1 Δt = m 2 c 2 Δt
Q1=Q2
VAl:VPb=? ρ Al VAl c Al = ρ Pb VPb c Pb
VAl ρ Pb c Pb 11340 kgm −3 ⋅120 JK −1 kg −1
= = = 0,572
VPb ρ Al c Al 2700 kgm −3 ⋅ 880 JK −1 kg −1
176. Hidraulična preša ima čepove radijusa 20 cm i 45 cm. Kolika je sila na većem čepu,
ako na manji djelujemo silom od 15 N?
A) 45 N
B) 150 N
C) 760 N
D) 35 N
E) 76 N
rješenje: (E)
R1=20 cm=0,2 m F1 F2
R2=45 cm=0,45 m =
S1 S 2
F1=15 N
F2=? F ⋅S F ⋅ R 2 π F ⋅ R 2 15N ⋅ 0, 45 2 m 2
F2 = 1 2 = 1 2 2 = 1 2 2 = = 75,93N
S1 R1 π R1 0,2 2 m 2
152
179. Tijelo pri slobodnom padu sa visine h dobije brzinu v. Sa koje visine je palo ako ima
brzinu 3v?
A) 3h
B) 4h
C) 6h
D) 8h
E) 9h
rješenje: (E)
2gh = v
9 ⋅ 2gh = 3v
182. Pri fotoefektu na nekom metalu izlazni je rad elektrona 6·10-19 J. Kolika je granična
valna duljina za taj metal? (h=6,6·10-34 Js)
A) 33 nm
B) 330 nm
C) 600 nm
D) 660 nm
E) 1200 nm
rješenje: (B)
ϕ=6·10-19 J h⋅c h⋅c
E f = ϕ + E k , ako je E k = 0 ⇒ E f = ϕ, a E f = ⇒ =ϕ
λ=? λ λ
h ⋅ c 6,6 ⋅10 −34 Js ⋅ 3 ⋅10 8 ms −1
λ= = = 3,3 ⋅10 −7 m = 330 nm
ϕ 6 ⋅10 −19 J
153
183. Na pozitron u električnom polju djeluje sila F. Ako na isto mjesto stavimo alfa česticu
sila će na nju biti:
A) 2F
B) F
C) 4F
D) F/2
E) F/4
rješenje: (A)
F=Q·v·Bsinα F≈Q
Qα=2Qe
Fα=2Fe
184. Pješak i biciklist kreću istovremeno na put prema cilju udaljenom 20 km. Koliko dugo
će biciklist čekati pješaka na cilju, ako mu je srednja brzina pet puta veća od brzine pješaka
koja iznosi 5 km/h?
A) 3,2 h
B) 2 h
C) 2,8 h
D) 1,5 h
E) 0,8 h
rješenje: (A)
s=20 km s s Δt=t1-t2
t1 = t2 =
v1=5 km/h v1 v2 Δt=4h-0,8h
v2=25 km/h
20 km 20 km Δt=3,2h
t1=? t1 = t 2 =
t2=? 5kmh −1 25kmh −1
Δt=? t 1 = 4h t 2 = 0,8h
185. Akceleracija sile teže na sjevernom polu je za 0,2% veća od one u Zagrebu (g=9,81
ms-2). Za koliko je tijelo mase 1700 g teže na polu nego u Zagrebu?
A) 3,4 N
B) 340 N
C) 333 mN
D) 170 mN
E) 17 mN
rješenje: (C)
m=1700 g=1,7 kg
g1=9,81 ms-2 G1=m·g1=1,7kg·9,81ms-2=16,677 N
g2=1,02g1
G1=? G2=mg2=1,7kg·1,02·9,81ms-2=17,0105 N
G2=?
ΔG=? ΔG=G2-G1=17,0105 N-16,677 N=0,3335N=333mN
186. Kugla mase 1,5 kg giba se brzinom od 3 ms-1. Druga kugla mase 2 kg sustiže je
brzinom od 5 ms-1. Kolika je brzina kugala nakon centralnog sudara?
154
A) 2,5 m/s
B) 6,0 m/s
C) 3,5 m/s
D) 4,1 m/s
E) 10,2 m/s
rješenje: (D)
m1=1,5 kg
v1=3 ms-1 m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) ⋅ v
m2=2 kg
m v + m 2 v 2 1,5kg ⋅ 3ms −1 + 2kg ⋅ 5ms −1
v2=5 ms-1 v= 1 1 = = 4,14ms −1
v=? m1 + m 2 1,5kg + 2kg
187. Koliki dio volumena drvenog čamca viri iz vode? Gustoća drveta je 770 kg/m3, a
morske vode 1030 kg/m3.
A) 25%
B) 1/3
C) 20%
D) 1/2
E) 75%
rješenje: (A)
ρtj=770 kgm-3
ρtek=1030 kgm-3 G=U
Vneur=? Vtj ⋅ ρ tj ⋅ g = Vur ⋅ ρ tek ⋅ g
Vtj ⋅ ρ tj 770 kgm −3
Vur = = ⋅ Vtj = 0,75Vtj
ρ tek 1030 kgm −3
Vneur = Vtj − Vur = Vtj − 0,75Vtj = 0,25Vtj
Vneur 0,25Vtj
= ⋅100 = 25%
Vtj Vtj
188. Masa tijela koje harmonično titra s periodom od 8 s iznosi 5 kg. Kolika je konstanta k
harmonične sile?
A) 0,3 N/m
B) 5,4 N/m
C) 3,08 N/m
D) 0,7 N/m
E) 8,2 N/m
rješenje: (C)
T=8 s
m=5 kg 4π 2 m
k=? F=− ⋅x
T2
4π 2 m 4 ⋅ 314
, 2 ⋅ 5kg
k= 2
= = 3,08N / m
T 82 s2
155
189. Ako je jakost struje 2 mA, koliko je elektrona prošlo kroz vodič za 5 minuta? Naboj
elektrona je 1,6·10-19 C.
A) 62,5·1018
B) 0,06·1019
C) 3,75·1018
D) 37,5·1021
E) 1,04·1019
rješenje: (C)
190. Radiostanica emitira na frekvenciji 0,5 kHz. Ako je brzina radiovalova 3·105 km/s,
kolika je valna duljina tih valova u kilometrima?
A) 500
B) 6000
C) 15·103
D) 1,67·10-3
E) 600
rješenje: (E)
f=0,5 kHz v 3 ⋅10 5 ⋅10 3 ms −1
v=3·105 km/s λ= = 3 −1
= 6 ⋅10 5 m = 600 km
λ=?
f 0,5 ⋅10 s
191. Električna peć snage 1 kW priključena je na napon 220 V. Koliko minuta treba grijati
2 l vode od 20°C da bi uzavrela? (cvode=4186 J/kgK)
A) 7
B) 669
C) 11
D) 20
E) 25
rješenje: (C)
P=1 kW W=Q
U=220 V P ⋅ t = m ⋅ c ⋅ Δt
m=2 kg
mcΔt
t1=20 °C t=
t2=100 °C P
t=? 2kg ⋅ 4186Jkg −1 K −1 ⋅ 80 K
t= = 669,76s = 1116
, min
1000 W
192. Kolika je približno masa utega koji možemo podići 5 m uvis koristeći toplinu koju
oslobodi tijelo mase 600 g kad se ohladi od 150 °C na 20 °C. (ctijela=880 J/kgK)
A) 2500 kg
B) 1370 kg
156
C) 11,5 kg
D) 3,2 t
E) 760 kg
rješenje: (B)
h=5 m Q = Ep
m=600 g=0,6 kg m ⋅ c ⋅ Δt = m 2 ⋅ g ⋅ h
t1=150 °C
t2=20 °C m ⋅ c ⋅ Δt 0,6kg ⋅ 880 Jkg −1 K −1 ⋅130 K
m2 = = = 1372,8kg
m2=? g⋅h 10,00 ms −2 ⋅ 5m
193. Kolika mora biti duljina bakrene žice promjera 2 mm da ima isti otpor kao i 1 m nikle-
ne žice istog promjera? Otpornost bakra je 0,0175·10-6 omm, a nikla 0,0724·10-6 omm.
A) 4 cm
B) 16 m
C) 4 m
D) 2 m
E) 50 cm
rješenje: (C)
2r1=2 mm R1 = R 2
R1=R2
ρ1 ⋅ l 1 ρ 2 ⋅ l 2
l2=1 m =
2r2=2 mm S1 S2
l1=? ρ ⋅ l ⋅ S/ 0,0724 ⋅10 −6 Ωm ⋅1m
l1 = 2 2 1 = = 4,137 m
ρ1 ⋅ S/ 2 0,0175 ⋅10 −6 Ωm
194. Neptun 238 ima vrijeme poluživota 2 dana. Nakon 6 dana ostalo je još neraspadnuto
37,5·10-6 g neptuna. Kolika je početna masa u mikrogramima?
A) 225
B) 300
C) 150
D) 100
E) 75
rješenje: (B)
T1/2=2 dana −
t
t=6 dana T1
N = N0 ⋅2 2
N=37,5·10-6 g
N0=? N
N0 = t
= 8N = 8 ⋅ 37,5 ⋅10 −6 g = 300μg
−
T1
2 2
195. Vozač čamca koji se kreće po jezeru brzinom od 35 km/h počinje kočiti na udaljenosti
20 m od obale. Kolika je akceleracija ako se čamac potpuno zaustavlja na 2 m od obale?
A) -2,3 m/s2
B) -5,2 m/s2
157
C) -0,5 m/s2
D) -2,6 m/s2
E) -3,3 m/s2
rješenje: (D)
v=35 km/h v = 2a ⋅ s
s=20 m-2 m 2
a=? ⎛ 35 ⋅1000 m ⎞
⎜ ⎟
v2 ⎝ 3600s ⎠
a= = = 2,62ms −2
2s 2 ⋅18m
196. Kojom brzinom bi se morala okretati Zemlja da tijelo na ekvatoru ne pritišće površinu
Zemlje? (R=6370 km)
A) 8,0 km/s
B) 2,5 km/s
C) 6,3 km/s
D) 3,4 km/s
E) 5,7 km/s
rješenje: (A)
R=6370 km m ⋅v2
g=9,81 ms -2 m ⋅ g =
R
v=?
v = R ⋅g
197. Tijelo mase 5 g izvrši 80 titraja u sekundi. Kolika sila djeluje na tijelo kada mu je
elongacija 0,3 cm?
A) 5,7 N
B) 8,4 N
C) 2,6 N
D) 3,8 N
E) 4,6 N
rješenje: (D)
m=5 g
f=80 s-1 4π 2 m ⋅ x
x=0,3 cm F=−
F=? T2
, 2 ⋅ 5 ⋅10 −3 kg ⋅ 0,3 ⋅10 −2 m ⋅ 80 2 s −2
F = 4π 2 m ⋅ x ⋅ f 2 = 4 ⋅ 314
F = 3,786N
198. Na kojoj temperaturi 25 molova nekog plina tlači posudu od 0,4 m3 tlakom 5·105 Pa?
(R=8,31 J/Kmol)
A) 690 °C
B) 730 °C
158
C) 520 °C
D) 350 °C
E) 490 °C
rješenje: (A)
n=25 mol P ⋅ V = nRT
V=0,4 m3
P⋅ V 5 ⋅10 5 Pa ⋅ 0, 4m 3
P=5·105 Pa T= = = 962,29K = 689 o C
T=? nR 25mol ⋅ 8,31J / Kmol
ρ t = 973,9kgm −3
200. Živin barometar pokazuje visinu stupca od 25 mm. Kolika bi pri istom tlaku bila visi-
na stupca alkohola? (dHg=13600 kg/m3, dalkohola=900 kg/m3)
A) 90 cm
B) 25 cm
C) 38 cm
D) 38 m
E) 2,5 m
rješenje: (C)
h1=25 mm=25·10-3 m P1 = P2
h2=?
ρ1 gh 1 = ρ 2 gh 2
ρ1 h 1 13600 kgm −3 ⋅ 25 ⋅10 −3 m
h2 = = = 0,3777 m = 38cm
ρ2 900 kgm −3
201. Sinus kuta drugog ogibnog maksimuma crvene svjetlosti (λ=800 nm) je 0,5. Kolika je
konstanta mrežice?
A) 0,16 μm
B) 1,6·10-8 m
C) 3,2 μm
D) 0,32 μm
159
E) 1600 nm
rješenje: (C)
k=2 k ⋅ λ = d ⋅ sin α
sinα=0,5 k ⋅ λ 2 ⋅ 800 nm
λ=800 nm d= = = 3200 nm = 3,2μm
sin α 0,5
d=?
202. Efektivna vrijednost jakosti izmjenične struje u krugu u kojem je spojen otpornik
(R=50 Ω) je 5 A. Koliki je maksimalni napon na otporniku?
A) 14,2 V
B) 176 V
C) 250 V
D) 353 V
E) 370 V
rješenje: (D)
Ief=5 A U ef = I ef ⋅ R = 5A ⋅ 50Ω = 250 V
R=50 Ω
U 0 = U ef ⋅ 2 = 250 V ⋅1, 41 = 352,5V
U0=?
203. Kugla volumena 60 dm3 pliva na vodi tako da je 2/3 njenog volumena iznad vode.
Kolika je masa utega koji će držati cijelu kuglu pod vodom? Gustoća vode je 1000 kgm-3.
A) 40 g
B) 12 kg
C) 200 g
D) 40 kg
E) 30 kg
rješenje: (D)
V=60 dm3
Vneur=2/3·60=40 dm3 G=U
ρt=1000 kgm-3 m·g=Vneur.·ρt·g
m=? m=Vne ur.·ρt=40·10-3 m3·1000 kgm-3=40 kg
204. Hidrostatski tlak vode, izmjeren na dnu jezera iznosi 150 kPa. Gustoća vode je 1000
kgm-3. Ako se za akceleraciju sile teže g uzme 10 ms-2, približna dubina jezera bit će:
A) 1,5 m
B) 15 m
C) 6,7 m
D) 2,5 m
E) 67 m
rješenje: (B)
P=150 kPa P = ρ⋅g ⋅ h
ρ=1000 kgm-3
P 150 ⋅10 3 Pa
h=? h= = = 15m
ρ ⋅ g 1000 kgm −3 ⋅10 ms −2
160
205. Perioda izražena u sekundama kuglice koja se njiše na niti dugačkoj 10 m je:
A) π
B) 2π
C) 1
D) 10
E) 10
rješenje: (B)
l=10 m
T=? l 10 m
T = 2π = 2π = 2π s
g 10 ms −2
206. U strujnom krugu nalaze se tri otpornika. Dva od njih, jednaka s otporom 100 oma
svaki, spojena su paralelno, a treći od 50 oma vezan je s njima u seriju. Nadomjesni otpor
tih otpornika (u omima) je:
A) 250
B) 150
C) 50
D) 66,7
E) 100
rješenje: (E)
R1=R2=100 Ω
R3=50 Ω 1 1 1 Ru = R + R3
= +
Ru=? R R1 R 2 R u = 50Ω + 50Ω
1 1 1 R u = 100Ω
= +
R 100Ω 100Ω
1 2
=
R 100Ω
R = 50Ω
207. Dva bakrena vodiča imaju jednaku duljinu, a polumjeri njihovih poprečnih presjeka
odnose se na način: r1/r2=1/5. Omjer njihova otpora R1/R2 je:
A) 0,2
B) 5
C) 25
D) 0,04
E) 0,4
rješenje: (C)
l1=l2 ρ⋅l
r1/r2=1/5 2 2
R1 S1 S 2 r 22 π ⎛ r 2 ⎞ ⎛ 5⎞
R1/R2=? = = = = ⎜ ⎟ = ⎜ ⎟ = 25
R 2 ρ ⋅ l S1 r12 π ⎝ r1 ⎠ ⎝ 1⎠
S2
161
208. Tangens kuta polarizacije žute svjetlosti za dijamant iznosi 2,42. Indeks loma dija-
manta je:
A) 2,42
B) 1,21
C) 1,58
D) 0,242
E) 0,41
rješenje: (A)
210. U posudi je tekućina gustoće 1000 kgm-3. Visina tekućine u posudi je 75 cm. Koliki je
hidrostatski tlak (u kPa) na nivou 15 cm iznad dna posude?
A) 1471,5
B) 1,4715
C) 5,886
D) 7,357
E) 5886
rješenje: (C)
ρ=1000 kgm-3
h=75 cm
h2=15 cm P=ρg(h-h2)
P=? P=1000 kgm-3·9,81 ms-2(75-15)·10-2 m=5886 Pa=5,886 kPa
211. U zatvorenoj posudi nalazi se plin. Ako prosječna brzina molekule plina postane četiri
puta manja, tlak plina u posudi bit će:
A) 4 puta manji
B) 4 puta veći
C) 2 puta manji
D) 16 puta manji
E) neizmijenjen
rješenje: (D)
2 N mv 2
P= ⇒ p ≈ v2
3V 2
2 N mv12
P1 16
= 3V 2 2 =
P2 1 1
2 N m ( v1 )
4
3V 2
162
212. Za koliko je stupnjeva temperatura vode na vrhu slapa niža od temperature pri dnu,
ako voda pada s visine 1 km? (cvode=4200 J/kgK, g=10 m/s2)
A) 4,2·107
B) 0,42
C) 0,0024
D) 2,4
E) 24
rješenje: (D)
h=1 km=1000 m Q = Ep
Δt=? mcΔt = mgh
gh 10 ms −2 ⋅1000 m
Δt = = = 2,38K
c 4200 Jkg −1 K −1
213. Zraka svjetlosti izlazi iz vode u zrak. Ako pri tom prijelazu sinus kuta upadanja iznosi
0,5 a sinus kuta loma 0,65 indeks loma vode je:
A) 0,77
B) 1,3
C) 0,325
D) 0,65
E) 1,15
rješenje: (B)
sinα =0,5 1
n 12 =
sinβ=0,65 n 21
n=?
sin β 0,65
n= = = 1,3
sin α 0,5
214. Kolika mora biti brzina satelita da bi se mogao gibati po kružnoj stazi oko Zemlje na
visini 3000 m? (u m/s) (g=10 m/s2, RZemlje=6400 km)
A) 8·103
B) 64·103
C) 6,4·107
D) 253
E) 800
rješenje: (A)
h=3000 m mv 2 G⋅ Mz ⋅ m
Rz=6400 km =
R z + h (R z + h) 2
v=?
G⋅ Mz 6,67 ⋅10 −11 m 3 kg −1 s −2 ⋅ 6 ⋅10 24 kg
v= =
Rz + h 6403 ⋅10 3 m
v = 0,07905 ⋅10 5 m / s = 7,905 ⋅10 3 m / s
163
215. Gubitak mase pri stvaranju jezgre litija iznosi 5,7·10-29 g. Energija vezanja jezgre litija
prema tome iznosi (u džulima):
A) 5,1·10-18
B) 5,1·10-16
C) 5,1·10-15
D) 5,1·10-3
E) 5,1·10-12
rješenje: (C)
m=5,7·10-29 g
E=? E=mc2=5,7·10-29·10-3 kg·(3·108 ms-1)2=5,13·10-15 J
217. Električno kuhalo priključeno na napon 200 V može za 7 minuta zagrijati 1 litru vode
od 20°C do vrenja. Koliki otpor ima grijač kuhala? (cvode=4200 J/kgK)
A) 0,8 oma
B) 3,3 oma
C) 1 om
D) 50 oma
E) 200 oma
rješenje: (D)
U=200 V W=Q
t=7 min=7·60 s
U U2 ⋅t
m=1 kg U ⋅ I ⋅ t = m ⋅ c ⋅ Δt , ako je I = ⇒ = m ⋅ c ⋅ Δt
t1=20 °C R R
t2=100 °C U2 ⋅t 200 2 V 2 ⋅ 7 ⋅ 60s
R=? R = = = 50Ω
m ⋅ c ⋅ Δt 1kg ⋅ 4200 Jkg −1 K −1 ⋅ 80 K
164
A) 10 H
B) 1 H
C) 0,001 H
D) 0,1 H
E) 0,01 H
rješenje: (E)
U=Uo sin ωt
U=(50 V) sin(104·π s-1)·t 10 4 π −1
C=0,1 μF ω = 2π ⋅ f = 10 4 ⋅ π ⋅ s −1 ⇒ s = 5000s −1
2π
L=?
1 2
f=
2π LC
1
f2 =
4π 2 LC
1 1
L= 2 = 2 −2
= 0,01H
, 2 ⋅ 0,1 ⋅10 −6 F
f ⋅ 4π ⋅ C 5000 s ⋅ 4 ⋅ 314
2
219. Ako je početni broj jezgara nekog radioaktivnog elementa N, koliko ih se raspadne
nakon tri vremena poluraspada?
A) 7 N/8
B) 1 N/3
C) 2 N/3
D) 1 N/2
E) 1 N/8
rješenje: (A)
t=3T1/2
broj raspadnutih jezgara=? t
3T1
− 2
−
T1 T1 N
N 3T1 = N ⋅ 2 2
= N⋅2 2
=
2 8
N 7N
br. rasp. jezgara = N − =
8 8
220. Snaga motora koji teret mase 50 kg podiže vertikalno brzinom od 3 m/s iznosi pribli-
žno (u vatima):
A) 50
B) 150
C) 500
D) 1500
E) 3000
rješenje: (D)
m=50 kg W mgh
v=3 m/s P= = = mgv = 50 kg ⋅10 ms−2 ⋅ 3ms−1 = 1500 W
t t
P=?
165
221. Na tijelo mase m, specifične topline c i temperature t1 prešla je količina topline Q.
Konačna temperatura tijela se može izračunati iz izraza:
A) Q+t1
B) Q/mc
C) Q-t1
D) Q/mc+t1
E) mc/Q
rješenje: (D)
t = t 1 + Δt
Q = mcΔt
Q Q
Δt = ⇒ t = t1 +
mc mc
223. Koliko fotona žutog svjetla valne duljine od 6·10-7 m u jednoj sekundi odgovara snazi
od 1,65·10-18 W (Planckova konstanta je 6,6·10-34 Js)?
A) 1
B) 5
C) 100
D) 500
E) 1000
rješenje: (B)
λ=6·10-7 m n⋅h⋅c
t=1 s n⋅h⋅c
P=1,65·10-18 W P= λ =
t λ⋅t
n=?
P ⋅ λ ⋅ t 1,65 ⋅10 −18 W ⋅ 6 ⋅10 −7 m ⋅1s
n= = =5
h⋅c 6,6 ⋅10 −34 Js ⋅ 3 ⋅10 8 ms −1
224. Brzina vode u rijeci je 3 km/sat. Motorni čamac ide uzvodno brzinom od 10 km/sat.
Kojom brzinim bi čamac išao niz rijeku?
A) 7
B) 10
166
C) 13
D) 16
E) 30
rješenje: (D)
v1=3 km/sat
v2=10 km/sat
v=? v=v2+2v1=10km/h+2·3km/h=16 km/h
225. Kotač vozila koje se kreće brzinom 60 km/h ima radijus 65 cm. Koliko približno okre-
ta u sekundi izvrši kotač?
A) 5
B) 3
C) 4
D) 7
E) 2
rješenje: (C)
v=60 km/h=16,66 ms-1 n ⋅ 2rπ = v
r=65 cm=0,65 m v 16,66ms −1
n=? s-1 n= = = 4,08s −1
2rπ 2 ⋅ 0,65m ⋅ 314
,
226. Koliko se smanjila unutrašnja energija olovne kugle mase 600 g koja je bila zagrijana
na 350°C pa ohlađena na 25°C? (colova=120 Jkg-1K-1)
A) 234 kJ
B) 2,34 MJ
C) 23,4 kJ
D) 2340 J
E) 234 J
rješenje: (C)
m=600 g=0,6 kg
t1=350 °C
t2=25 °C
ΔU=? ΔU=ΔQ=mcΔt=0,6kg·120Jkg-1K-1·325K=23400J=23,4 kJ
227. Period prvog njihala je 8 s, a drugog 6 s. Kako se odnose njihove duljine L1:L2?
A) 81/2:61/2
B) 6:8
C) 9:16
D) 8:6
E) 16:9
rješenje: (E)
T1=8 s L
T2=6 s 2π 1
T1 g T2 L
L1:L2=? = ⇒ 1 = 1
T2 L2 T22 L2
2π
g
167
L1 8 2 s 2 64 16
= = = ⇒ L1 : L 2 = 16:9
L 2 6 2 s 2 36 9
228. Niklena žica otpornosti 0,0724·10-6, duljine 130 m, a presjeka 1 mm2, priključena je na
napon od 22 mV. Kolika je snaga tog opornika?
A) 9,4 W
B) 51,4·10-6 W
C) 51,4 mW
D) 51,4 W
E) 9,4·10-6 W
rješenje: (B)
ρ=0,0724·10-6 Ωm U U2 U2
l=130 m P = U ⋅ I I = ⇒ P = P =
R R ρ⋅l
S=1 mm2=10-6 m2
U=22 mV S
−6 −6
P=? U ⋅S
2
22 ⋅10 V ⋅10 m
2 2
P= = = 51, 42 ⋅10 −6 W
ρ⋅l 0,0724 ⋅10 −6 Ωm ⋅130 m
230. Koji od navedenih tipova elektromagnetskog zračenja ima najveću valnu dulji-nu?
A) γ-zrake
B) vidljivo svjetlo
C) infracrveno svjetlo
D) ultraljubičasto zračenje
E) rendgensko zračenje
rješenje: (C)
168
E) E=m/c2
rješenje: (A)
232. Pretpostavimo da se kod fisije urana 0,1% mase prisutnog urana transformira u energi-
ju. Koliko je približno energije u džulima proizvedeno fisijom 1 kg urana?
A) 17·107
B) 37·1020
C) 23·1028
D) 9·1013
E) 9·1020
rješenje: (D)
m=0,1%·1 kg
E=? E=mc2=0,001kg·32·1016m2s-2=9·1013 J
233. Granična energija fotona koja uzrokuje fotoelektrični efekt u metalu je 4,95·10-19 J.
Tome približno odgovara energija u eV (naboj elektrona je 1,6·10-19 C)?
A) 1
B) 3
C) 5
D) 8
E) 1,2·10-19
rješenje: (B)
E=4,95·10-19 J 4,95 ⋅10 −19 J
E=? eV E = = 3,09eV
1,6 ⋅10 −19 C
234. Svjetlo valne duljine 500 nm pada na optičku mrežicu i ogiba se pod kutom prvog
ogibnog maksimuma kojeg je sinus jednak 0,8. Koliko iznosi konstanta optičke mrežice u
μm?
A) 40
B) 4
C) 0,4
D) 0,625
E) 0,5
rješenje: (D)
λ=500 nm k ⋅ λ = d ⋅ sin α
k=1
k ⋅ λ 1 ⋅ 500 ⋅10 −9 m
sinα=0,8 d= = = 625 ⋅10 −9 m = 0,625μm
d=? sin α 0 ,8
235. Jedna godina svjetlosti je udaljenost koju svjetlost prijeđe za godinu (365) dana brzi-
nom od 3·105 km/s. Kolika je ta udaljenost?
A) 9,5·109 km
B) 95·1013 km
C) 9,5·1012 km
169
D) 950·1011 km
E) 95·1010 km
rješenje: (C)
t=365 dana
v=3·105 km/s
s=? s=v·t=3·105 km/s·365·86400 s=9,46·1012 km
236. Vlak koji se kreće brzinom od 20 kmh-1 počinje ubrzavati i nakon 50 s postiže brzinu
60 kmh-1. Kolka je akceleracija u tom vremenskom intervalu?
A) 0,8 m/s2
B) 0,2 ms-2
C) 1,4 ms-2
D) 0,6 ms-2
E) 1,2 ms-2
rješenje: (B)
v1=20 kmh-1=5,555 ms-1
Δt=50 s v 2 − v 1 16,666s −1 − 5,555ms −1
-1
v2=60 kmh =16,666 ms -1 a = = = 0,22ms −2
Δt 50s
a=?
237. Ako ispustimo kamen s vrha tornja visokog 50 m, s kojom će brzinom udariti o
zemlju?
A) 96 km/h
B) 120 km/h
C) 113 km/h
D) 107 km/h
E) 130 km/h
rješenje: (C)
h=50 m
v = 2gh = 2 ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 50 m = 31,32ms −1 = 112,755km / h
v=?
238. Automobil mase 800 kg kreće se brzinom od 40 km/h. Kolika mora biti sila koče-nja
da se zaustavi nakon 30 m?
A) 330 N
B) 3300 N
C) 165 N
D) 16500 N
E) 1650 N
rješenje: (E)
m=800 kg
v=40 km/h=11,11 m/s v2
s=30 m v = 2as ⇒ a =
2s
F=?
v 2
, 2 m 2 s −2
800 kg ⋅1111
F = m ⋅a = m ⋅ = = 1645,76N
2s 2 ⋅ 30 m
170
239. Kolika je približno masa rakete koja se kreće brzinom od 900 km/h, ako u svakoj
sekundi iz nje izađe 300 g izgorjelih plinova brzinom od 1200 m/s?
A) 1400 g
B) 14 g
C) 2,8 kg
D) 500 g
E) 28 kg
rješenje: (A)
v1=900 km/h=250 ms-1
m2=300 g=0,3 kg m 1 v1 = m 2 v 2
v2=1200 m/s
m v 0,3kg ⋅1200 ms −1
t=1 s m1 = 2 2 = = 1, 44kg = 1440g
m1=? v1 250 ms −1
241. Željezna kocka brida 4 cm uronjena u vodu visi na jednom kraku vage. Za koliko je
manja težina od one izmjerene kad je kocka u zraku?
A) 0,63 N
B) 0,88 N
C) 0,35 N
D) 0,57 N
E) 0,44 N
rješenje: (A)
a=4 cm=4·10-2 m
U=? U=Vtjρtg=(4·10-2m)3·1000kgm-3·9,81ms-2=0,62784N
242. Na vodi se šire valovi valne duljine 15 m. Dva susjedna brijega vala prođu u razmaku
od 3 s. Kolika je brzina širenja valova?
A) 5 m/s
B) 2 m/s
C) 3 m/s
D) 15 m/s
171
E) 10 m/s
rješenje: (A)
λ=15 m λ 15m
T=3 s v= = = 5ms −1
T 3s
v=?
243. Kroz površinu od 0,5 m2 prolazi elektromagnetski val snage 0,1 W. Intenzitet toga vala
(W/m2) je:
A) 0,1
B) 0,2
C) 1
D) 2
E) 0,05
rješenje: (B)
s=0,5 m2 P 0,1w
P=0,1 W I= = = 0,2W / m 2
S 0,5m 2
I=?
244. Rad plina pri volumnoj ekspanziji od 40 litara, uz stalni tlak, iznosi 20 J. Pri tome je
veličina stalnog tlaka u Pa jednaka:
A) 800
B) 600
C) 500
D) 200
E) 100
rješenje: (C)
ΔV=40 l=40·10-3 m3 W = p ⋅ ΔV
W=20 J W 20 J
p=? P= = = 0,5 ⋅10 3 Pa = 500 Pa
ΔV 40 ⋅10 −3 m 3
245. Koliki je volumen jednog mola idealnog plina (u m3) kome je temperatura 500 K a
tlak 415 Pa (plinska konstanta je 8,3 Jmol-1K-1)?
A) 1
B) 10
C) 100
D) 1000
E) 10000
rješenje: (B)
n=1 mol PV = nRT
T=500 K
nRT 1mol ⋅ 8,3Jmol −1 K −1 ⋅ 500 K
P=415 Pa V= = = 10 m 3
V=? P 415 Pa
246. Omjer kinetičkih energija dvaju tijela jednakih masa je 5:20. Omjer brzina tih tijela je:
A) 1/4
172
B) 0,5
C) 5/20
D) 0,25
E) 4/1
rješenje: (B)
m1=m2
Ek1:Ek2=5:20 m v12
v1:v2=? E k1 v2
= 2 = 1
E k 2 m v 22 v 22
2
v1 E k1 5 1
= = = = 0,5
v2 Ek2 20 2
247. Tri otpornika od 2, 3 i 0,4 oma spojena su paralelno. Ukupni otpor kombinacije je (u
omima)?
A) 3
B) 0,3
C) 0,03
D) 3·10-3
E) 3·10-4
rješenje: (B)
R1=2 Ω
R2=3 Ω
R3=0,4 Ω=2/5 Ω
Ru=?
1 1 1 1 1 1 1 1 1 5 3 + 2 + 15 20
= + + = + + 2 = + + = =
R u R 1 R 2 R 3 2Ω 3Ω 5 Ω 2Ω 3Ω 2Ω 6Ω 6Ω
6Ω 3
Ru = = Ω = 0,3Ω
20 10
248. Čamac ide niz rijeku brzinom od 14 km/h. Brzina vode u rijeci je 4 km/sat. Kojom bi
brzinom čamac išao uzvodno?
A) 4 km/sat
B) 6 km/sat
C) 10 km/sat
D) 14 km/sat
E) 18 km/sat
rješenje: (B)
vč (nizv)=14 km/h
vr=4 km/h
vč (uzv)=? vč=vč (nizv)-vr=14 km/h-4 kmh=10 km/h
vč (uzv)=vč-vr=10 km/h-4 km/h=6 km/h
173
249. Srednja brzina tijela koje je iz stanja mirovanja pušteno da slobodno pada u vremenu t
iznosi 5 m/s. Za to vrijeme prije|eni put u m je (uzeti da je g=10 ms-2):
A) 1
B) 2
C) 3
D) 4
E) 5
rješenje: (E)
v =5 ms-1 r 0+v r
s=? v= ⇒ v = 2v = 2 ⋅ 5ms −1 = 10 ms −1
2
v 2 (10 ms −1 ) 2
s= = = 5m
2g 2 ⋅10 ms −2
251. Na tijelo mase 50 kg istodobno djeluju sile F1=500 N i F2=350 N međusobno pod
kutem od 180 stupnjeva uslijed čega se ono giba po horizontalnoj podlozi uz silu trenja od
50 N. Akceleracija (u m/s2) koju tijelo dobiva je:
A) 4
B) 2
C) 10
D) 9,81
E) 12,2
rješenje: (B)
m=50 kg R = F1 − F2 − Ftr = 500 N − 350 N − 50 N = 100 N
F1=500 N
F2=350 N R = m⋅a
α=180ş
R 100 N
Ftr=50 N a= = = 2ms −2
a=? m 50kg
252. Opažač u kabini dizala primjećuje da se utegu koji je obješen na dinamometar, pove-
ćaje težina. Iz toga on zaključuje da se kabina dizala:
A) giba prema gore konstantnom brzinom
B) giba prema gore uz stalnu akceleraciju
C) spu{ta jednoliko ubrzano
D) giba jedoliko prema dolje
174
E) slobodno pada
rješenje: (B)
254. Za svaki metar dubine u vodi (gustoća vode je 1000 kg/m3) se hidrostatski tlak promi-
jeni za:
A) 9,81 kPa
B) 9,81 Pa
C) 9,81 mPa
D) 9,81 MPa
E) 981 Pa
rješenje: (A)
h=1 m
ρ=1000 kg/m3
P=? P=ρ·g·h=1000 kgm-3·9,81 ms-2·1m=9810 Pa=9,81 kPa
255. Napon na polovima izvora s unutrašnjim otporom od 0,25 oma pri struji opterećenja
od 4 ampera iznosi 23 volta. Elektromotorna sila toga izvora je:
A) 23 V
B) 24 V
C) 22 V
D) 16 V
E) 39 V
rješenje: (B)
Ru=0,25 Ω U 23V
I=4 A Rv = = = 5,75Ω
I 4A
U=23 V EMS = I( R u + R v ) = 4A (0,25Ω + 5,75Ω ) = 24V
EMS=?
256. Koliki je otpor voltmetra (u omima) za mjerno područje od 250 V ako struja u njemu
ne smije prijeći vrijednost od 20 mA?
A) 1250
B) 5000
C) 12,5
D) 5
E) 12500
rješenje: (E)
175
U=250 V U
I=20 mA I=
R
R=? U 250 V
R= = = 12500Ω
I 20 ⋅10 −3 A
257. Titrajni krug sastavljen od zavojnice i pločastog kondenzatora s zrakom među ploča-
ma ima frekvenciju f. Ako se među ploče unese dielektrik relativne permitivnosti 81, tada
će frekvencija f1 iznositi:
A) f1=f
B) f1=81 F
C) f1=f/81
D) f1=f/9
E) f1=9f
rješenje: (D)
εr=81 ε ⋅ ε ⋅S 1
f1=? C= 0 r f=
d 2π LC
C1 = 81C 1
f1 2π L ⋅ 81C 1 1
= = ⇒ f1 = f
f 1 9 9
2π LC
259. Broj titraja u jednoj minuti je 150. Frekvencija takvog titranja je:
A) 150 Hz
B) 0,4 Hz
C) 0,007 Hz
D) 2,5 Hz
E) 25 Hz
rješenje: (D)
f=150 min-1 150
f=? Hz f= = 2,5Hz
60s
176
260. Akustična viljuška proizvodi u zraku ton frekvencije 440 Hz. Ako je brzina zvuka 352
m/s tada je valna duljina tona:
A) 80 cm
B) 80 m
C) 1,25 m
D) 88 m
E) 12,5 cm
rješenje: (A)
f=440 Hz v 352m / s
v=352 m/s λ= = = 0,8m = 80cm
f 440s −1
λ=?
261. Osnovno energetsko stanje vodikovog atoma ima energiju oko -13,6 eV u odnosu na
stanje u kojem proton i elektron miruju i u kojem su međusobno beskonačno uda-ljeni. Ako
se u vodikovom atomu proton zamijeni česticom koja ima istu masu kao i elektron, ali ima
suprotan naboj, dobiva se tz.v. pozitronski atom. Kolika je energija osnovnog stanja pozi-
tronskog atoma?
A) -1,2 eV
B) -3,4 eV
C) -6,8 eV
D) -13,6 eV
E) -27,2 eV
rješenje: (C)
E=-13,6 eV W = ϕ⋅Q
E=?
k ⋅Q2 mv 2
E=W= = −13,6eV W = Ek Ek =
R 2
mv 2 k ⋅ Q 2
= ako je mv 2 = 2Ek ⇒
R R
2Ek k ⋅ Q 2
=
R R2
k ⋅Q2
2Ek =
R
13,6eV
Ek = − = −6,8eV
2
262. Ako je valna duljina longitudinalnog vala L, onda je razmak između zgušćenja i
susjednog razrjeđenja u takvom valu:
A) L
B) 2L
C) L/8
D) L/4
177
E) L/2
rješenje: (E)
263. Koju će valnu duljinu (u nm) imati svjetlost što je emitira atom kad prelazi iz drugog
pobuđenog stanja E3 u prvo pobuđeno stanje E2, ako se zna da je E3-E2=3·10-19 J i
h=6,6·10-34 Js?
A) 330
B) 400
C) 660
D) 1200
E) 6600
rješenje: (C)
E3-E2=3·10-19 J h⋅c
λ=? E3 − E 2 =
λ
h⋅c 6,6 ⋅10 −34 Js ⋅ 3 ⋅10 8 ms −1
λ= = −19
= 6,6 ⋅10 −7 m = 660 nm
E3 − E2 3 ⋅10 J
264. Svjetlost upada na dijamantnu pločicu pod kutem u koji je upravo kut polarizacije ili
Brewsterov kut za dijamant. Ako je sinus toga kuta 0,92, a njegov kosinus 0,38, indeks
loma dijamanta je:
A) 0,35
B) 0,54
C) 1,30
D) 0,41
E) 2,42
rješenje: (E)
sinα=0,92 tgα = n
cosα=0,38 sin α 0,92
n=? n= = = 2, 42
cos α 0,38
265. Iz de Broglieve relacije zaključujemo da je valna duljina brzih nabijenih čestica (elek-
trona, protona, iona):
A) upravno proporcionalna naboju čestica
B) upravno proporcionalna brzini čestica
C) upravno proporcionalna masi čestica
D) upravno proporcionalna količini gibanja čestica
E) obrnuto proporcionalna količini gibanja čestica
rješenje: (E)
h 1
λ= λ≈
m⋅v m⋅v
266. Jeka se čuje jednu sekundu pošto je proizveden ton. Ako je brzina zvuka 340 m/s,
koliko je daleko površina refleksije?
178
A) 340 m
B) 50 m
C) 680 m
D) 170 m
E) 1050 m
rješenje: (D)
t=1 s Udaljenost površine refleksije jednaka je polovici prije-
v=340 m/s đenog puta:
d=? s v ⋅ t 340 s ⋅1s
m
d= = = = 170 m
2 2 2
267. Duljina sekundnog njihala (tj. onog kojem je poluperiod 1 s) iznosi na ekvatoru
(g=9,72 ms-2)
A) 2,99 m
B) 3,99 m
C) 1,99 m
D) 0,99 m
E) 5 m
rješenje: (D)
T=2 s l
l=? T = 2π
g
T2 ⋅g 4s 2 ⋅ 9,72ms −2
l= = = 0,9858m = 0,99m
4π 2 4 ⋅ 314
, 2
268. Tijelo mase 10 kg giba se brzinom 2 m/s. Drugo tijelo mase 15 kg giba se u istom
smjeru kao i prvo brzinom 3 m/s. Poslije sudara tijela se gibaju slijepljena zajedno. Odredi-
te brzinu tijela poslije sudara.
A) 2,2 m/s
B) 2,6 m/s
C) 2,8 m/s
D) 3,0 m/s
E) 2,0 m/s
rješenje: (B)
m1=10 kg
v1=2 m/s m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) ⋅ v
m2=15 kg
m v + m 2 v 2 10 kg ⋅ 2ms −1 + 15kg ⋅ 3ms −1
v2=3 m/s v= 1 1 = = 2,6ms −1
v=? m1 + m 2 10 kg + 15kg
179
B) poveća se četiri puta
C) smanji se četiri puta
D) poveća se dva puta
E) ne promijeni se
rješenje: (D)
T = 2π LC
T2 2π L ⋅ 4C
= =2
T1 2π LC
T2 = 2T1
271. Kod koje razine potencijala na katodnoj cijevi brzina elektrona dostiže vrijednost 10
% brzine svejtlosti? (Brzina svjetlosti c=3·108 m/s, masa elektrona me=9,1·10-31 kg, naboj
elektrona e=1,6·10-19 C.)
A) 2955 V
B) 3420 V
C) 2559 V
D) 5000 V
E) 4000 V
rješenje: (C)
v=0,1 c mv 2
me=9,1·10-31 kg Q ⋅ ΔU =
2
Qe=1,6·10-19 C
ΔU=? mv 2
9,1 ⋅10 −31 kg ⋅ (0,1 ⋅ 3 ⋅10 8 ms −1 ) 2
ΔU = = = 2559,37 V
2Q 2 ⋅1,6 ⋅10 −19 C
272. Dva čovjeka nose teret obješen na motku dugu 2 m. Gdje visi teret ako motka prvog
čovjeka pritišće tri puta jače nego drugog?
180
A) na polovini
B) 0,5 m od drugog
C) 0,5 m od prvog
D) 0,75 m od prvog
E) 0,25 m od prvog
rješenje: (C)
l=2 m Momenti sila F1 i F2 s obzirom na točku A moraju biti jednaki.
F1=3F2
r1=? M1=M2 r1+r2=l
F1r1=F2r2 jer je F1=3F2 bit će r1+3r1=2 m
3F2r1=F2r2 4r1=2 m
3r1=r2 r1=0,5 m
273. Voltmetar ima otpor 120 Ω. Koliki će napon pokazivati ako je priključen na bateriju
čija je elektromotorna sila jednaka 9 V i čiji je unutarnji otpor jednak 15 Ω?
A) 8 V
B) 9 V
C) 1 V
D) 0,1 V
E) 6 V
rješenje: (A)
R=120 Ω
EMS=9 V EMS
I=
Ru=15 Ω R + Ru
U=?
EMS ⋅ R 9V ⋅120Ω
U = I⋅R = = = 8V
R + R u 120Ω + 15Ω
274. U dijagramu ovisnosti brzine o vremenu v=f(t) za gibanje nekog tijela površinom
ispod krivulje brzine predočeno je:
A) srednje ubrzanje tijela u vremenu t
B) srednja brzina tijela
C) put pređen u vremenu t
D) rad tijela izvršen u vremenu t
E) kinetička energija tijela
rješenje: (C)
275. U homogenom magnetskom polju indukcije 1,5 T jednoliko se giba vodič duljine 10
cm. Njime teče struja 2 A, brzina mu je 1 m/s a vodič je okomit na polje. Snaga potrebna za
ovo gibanje jest:
A) 3 W
B) 40 W
C) 0,3 W
D) 1,5 W
E) 33 W
181
rješenje: (C)
B=1,5 T
l=10 cm=0,1 m W
I=2 A P= jer je W = F⋅s ⇒
v=1 ms-1 t
α=90° F⋅s
P= jer je F = B ⋅ I ⋅ l ⋅ sin α ⇒
P=? t
s s
P = B⋅ I ⋅ l ⋅ jer je =v⇒
t t
P = B ⋅ I ⋅ l ⋅ v = 1,5T ⋅ 2A ⋅ 0,1m ⋅1ms −1 = 0,3W
277. Čamac je usmjeren preko rijeke pod kutom 90° u odnosu na smjer njezina toka. Brzi-
na čamca prema vodi je 5 m/s, a brzina toka rijeke je 2 m/s. Najkraća udaljenost među
obalama jest 200 m. Od jedne do druge obale čamac plovi:
A) 4 s
B) 4 min
C) 40 s
D) 60 s
E) 6 min
182
rješenje: (C)
vč=5 ms-1
v = v ~ + v r = (5ms −1 ) 2 + ( 2ms −1 ) 2 = 29 ms −1
vr=2 ms-1
t=? v ~ 200
=
v x
200 ⋅ v 200 m ⋅ 29 ms −1
x= = = 40 29 m
v~ 5ms −1
x 40 29 m
t= = = 40s
v 29 ms −1
278. Predmet na optičkoj osi udaljen je 40 cm od tjemena konkavnog sfernog zrcala polu-
mjera zakrivljenosti 50 cm. Odredite položaj slike.
A) 80 cm
B) 66,67 cm
C) 40,1 cm
D) -200 cm
E) 200 cm
rješenje: (B)
a=40 cm 1 1 1 1 1 1 a−f
r=50 cm = + ⇒ = − = ⇒
f a b b f a f ⋅a
b=?
f ⋅a 0,25m ⋅ 0, 4m
b= = = 0,66666m = 66,67cm
a − f 0, 4m − 0,25m
279. Koliko je molekula u vodi obujma 1 mm3 vode? (Gustoća vode je 103 kg/m3, molna
masa vode 0,018 kg/mol, Avogaorova konstanta 6,023·1023 mol-1.)
A) 2,83·1019
B) 3,34·1019
C) 1,67·1020
D) 1,82·1019
E) 5,24·1018
rješenje: (B)
V=1 mm3=10-9 m3 m V ⋅ρ 10 −9 m 3 ⋅10 3 kgm −3 ⋅ 6,023 ⋅10 23 mol −1
ρ=103 kg/m3 n = ⋅N = ⋅N =
M M 0,018kgmol −1
M=0,018 kg/mol
n=? n = 3,34 ⋅10 19
280. Lift se pokrene i uspinje konstantnom akceleracijom u toku 2 s pri čemu dosegne brzi-
nu 4 m/s, kojom produži uspinjanje slijedeće 4 s. Zatim se u zadnje 3 s jednoliko usporava i
zaustavi. Na koju se visinu popeo lift?
A) 20 m
B) 26 m
C) 22 m
183
D) 28 m
E) 32 m
rješenje: (B)
t1=2 s s = s1 + s 2 + s 3 s1-jednoliko ubrzano gibanje
v=4 m/s s2- jednoliko gibanje
a 1 ⋅ t12 a 2 ⋅ t 32
t2=4 s s= + v2 ⋅t 2 + s3- jednoliko usporeno gibnje
v1=4 m/s 2 2
v2=4 m/s v ⋅ t1 v ⋅t
s= + v2 ⋅t + i 3
t3=3 s 2 2
s=? −1
4ms ⋅ 2s 4ms −1 ⋅ 3s
s= + 4ms −1 ⋅ 4s +
2 2
s = 4m + 16m + 6m
s = 26m
281. Električna peć priključena je na gradsku mrežu napona 220 V. Peć ima 3 m dugu
grijaču nit i za 20 min povisi u prostoriji temperaturu za 20 °C. Koliko mora biti dugačka ta
nit ako isto povišenje temperature u prostoriji želimo postići za 15 min?
A) 2,25 m
B) 2 m
C) 5 m
D) 1,5 m
E) 3,5 m
rješenje: (A)
U=220 V Q=W Potrebna toplina jednaka je izvršenom
l1=3 m Q1 = Q 2 radu el. struje, a ta toplina je u oba slučaja
t1=20 min ista.
Δt1=20 K U 2 t1 U 2 t 2 ρ⋅l
= Uvrstimo li za R = dobijamo
t2=15 min R1 R2 S
Δt2=Δt1
U 2 t1 U 2 t 2
l2=? =
ρ ⋅ l1 ρ⋅l 2
Presjeci (S) i otpornosti (ρ) su isti.
S S
t1 t 2
=
l1 l 2
t 2 ⋅ l1
l2 =
t1
15 min⋅ 3m
l2 =
20 min
l 2 = 2,25m
282. Nogometnu loptu volumena 2,8 litara (u napuhanom stanju) pumpamo ručnom
pumpom, koja u jednom hodu ručice daje 200 cm3 zraka. Lopta je u početku pumpanja
184
potpuno ispražnjena, a pumpamo je do tlaka od 180 kPa. Koliko puta treba potisnuti ručicu
pumpe?
A) 20
B) 22
C) 30
D) 38
E) 25
rješenje: (E)
V1=2,8 l p 1 V1 = p 2 nV2
V2=200 cm3=0,2 l
p 1 V1 180 ⋅10 3 Pa ⋅ 2,8l
p1=180 kPa n = = = 24,876 = 25
p2=1,013·105 Pa p 2 V2 1, o13 ⋅10 5 Pa ⋅ 0,2l
n=?
283. Udaljenost između dviju stanica metroa iznosi 2 km, koju kompozicija metroa prijeđe
za 140 s. Maksimalna brzina koju metro postigne na tom putu iznosi 60 km/h. Na početku i
na kraju svog gibanja metro se kreće stalnim ubrzanjem jednakim po apsolutnoj veličini.
Koliko iznosi to ubrzanje?
A) 2,5 ms-2
B) 0,83 ms-2
C) 10 ms-2
D) 0,41 ms-2
E) 7,34 ms-2
rješenje: (B)
s=2 km a ⋅ t12 a ⋅ t 32
t=140 s s= + v2 ⋅t2 +
2 2
v=60 km/h
a1=a2=a t 1 + t 2 + t 3 = t i t 1 = t 3 ⇒ 2t 1 + t 2 = t
a=? v ⋅ t12 v ⋅ t12 v ⋅ t12
s= + v⋅t2 + =2 + v ⋅ t 2 = v ⋅ t1 + v ⋅ t 2
2t 1 2t 1 2t 1
s
t1 + t 2 =
v
2t 1 + t 2 = 140s ⋅ ( −1)
2000 m
t1 + t 2 =
16,67s
−2t 1 − t 2 = −140s
t 1 + t 2 = 119,97s
− t 1 = −20s
t 1 = 20s
v 16,67 ms −2
a= = = 0,833ms −2
t1 20s
185
284. Predmet na Mjesecu ima težinu 100 N. Koliku masu ima predmet ako je poznato da
masa Mjeseca iznosi 1/80 mase Zemlje, a polumjer Mjeseca je 1/4 polumjera Zemlje?
A) 10 kg
B) 10 N
C) 10,2 kg
D) 51 kg
E) 40 N
rješenje: (D)
FM=100 N G ⋅ m ⋅ MM 1
G ⋅ m ⋅ M M ⋅ R Z2 M M ⋅ R Z2 80 ⋅ MZ ⋅ R Z 16
2
MM=1/80 MZ FM R 2M
RM=1/4 RZ = = = = =
FZ G ⋅ m ⋅ MZ G ⋅ m ⋅ MZ ⋅ R 2M MZ ⋅ R 2M 1 2 80
m=?
2
M Z ⋅ RZ
RZ 16
80 ⋅ FM
FZ =
16
80 ⋅ FM
m ⋅g =
16
80 ⋅ FM 80 ⋅100 N
m= = = 50,968kg
16g 16 ⋅ 9,81ms−2
285. Širim djelom vodoravno položene cijevi struji voda brzinom 4 m/s. Razlika tlakova
šireg i suženog dijela cijevi iznosi 8·103 Pa, te brzina protjecanja u užem djelu cijevi iznosi:
A) 7 m/s
B) 6,85 m/s
C) 5,65 m/s
D) 4 m/s
E) 3,65 m/s
rješenje: (C)
v1=4 m/s Bernoullijeva jednadžba
p1-p2=8·103 Pa ρ ⋅ v12 ρ ⋅ v 22
v2=? p1 + = p2 +
2 2
ρ ⋅ v 22 ρ ⋅ v12
= p1 − p 2 +
2 2
2 2
v2 = ( p 1 − p 2 ) + v12 = ⋅ (8 ⋅10 3 Pa ) + 16m 2 s −2
ρ 10 3 kgm −3
v 2 = 5,65ms −1
286. Putanja snopa elektrona u magnetskom polju koje ima gustoću magnetskog toka
18,2·10-4 T u vakumu kružnog je oblika polumjera 4 cm. Kolika je brzina elektrona?
(e=1,6·10-19 C, me=9,1·10-31 kg)
A) 1,2·103 m/s
B) 12,8·106 m/s
186
C) 12,8·104 cm/s
D) 1,2·108 m/s
E) 128 m/s
rješenje: (B)
B=18,2·10-4 T mv 2
R=4 cm=4·10-2 m = Q⋅v⋅B
R
v=
Q ⋅ R ⋅ B 1,6 ⋅10 −19 C ⋅18,2 ⋅10 −4 T ⋅ 4 ⋅10 −2 m
v= = −
= 12,8 ⋅10 6 m / s
m 9,1 ⋅10 kg
31
287. Na užetu duljine 1 m obješen je uteg mase 1 kg. Uže može izdržati najveću silu 11 N.
Koliko visoko možemo podići uteg iz ravnotežnog položaja da se pri njihanju uže ne preki-
ne (g=10 m/s2)
A) 0,02 m
B) 20 cm
C) 5 cm
D) 50 cm
E) 0,5 cm
rješenje: (C)
l=1 m Sila napetosti mora biti veća ili jednaka zbroju težine i centrifugalne
m=1 kg sile.
FN=11 N mv 2
h=? FN = G + Fc = mg + v = 2gh
l
m ( 2gh ) 2 2mgh
FN = mg + = mg +
l l
( FN − mg ) ⋅ l (11N − 1kg ⋅10 ms −2 ) ⋅1m
h= = = 0,05m = 5cm
2mg 2 ⋅1kg ⋅10 ms −2
288. Kroz metalnu žicu prođe u 10 sekundi 1021 elektrona. Pri tome se u žici razvije toplina
od 103 J. Otpor žice je: (naboj elektrona e=1,6·10-19 C)
A) 20 Ω
B) 390 Ω
C) 0,195 Ω
D) 19,5 Ω
E) 0,39 Ω
rješenje: (E)
t=10 s n ⋅ Q e 10 21 ⋅1,6 ⋅10 −19 C
21
n=10 e I = = = 16A
t 10s
Q=103 J
R=? Q = R⋅I2 ⋅t ⇒
Q 10 3 J
R= = = 0,390Ω
I2 ⋅t 16 2 A 2 ⋅10s
187
289. Odredite omjer naboja i mase (Q/m) za česticu koja se ubrza iz mirovanja i posti-gne
brzinu 1,2·107 m/s kroz razliku potencijala od 400 V.
A) 2 C/kg
B) 1,44·1014 C/kg
C) 2·1012 C/kg
D) 1,8·1011 C/kg
E) 1,6·10-19 C
rješenje: (D)
v=1,2·107 ms-1 mv 2
U=400 V = Q⋅U
2
Q/m=?
Q v 2 (1,2 ⋅10 7 ms −1 ) 2
= = = 1,8 ⋅10 11 C / kg
m 2U 2 ⋅ 400 V
290. Na izvor napona čiji je unutrašnji otpor Ru=1 Ω, priključen je otpor R1=10 Ω. Koliko
puta će se smanjiti jakost struje kroz otpor R1 ako se paralelno s otporom R1 u strujni krug
ukopča R2=5 Ω?
A) 1,18 puta
B) 2,3 puta
C) 3,31 puta
D) 2,13 puta
E) 5 puta
rješenje: (A)
Ru=1 Ω E E E
I= = =
R1=10 Ω R u + R 1 1Ω + 10Ω 11Ω
R2=5 Ω
E E E 3E
I/I1=? I= = = =
Ru + R′ R R 50 13
Ru + 1 2
1Ω + Ω
R1 + R 2 15
I1 + I 2 = I
I1 R1 = I 2 R 2
I1 R1
I1 + =I
R2
3E
= Ω =
I 13 E
I1 =
R 1 1 + 2 13Ω
1+
R2
E
= 11Ω =
I 13
= 118
,
I1 E 11
13Ω
188
291. U strujnom krugu izmjeničnog napona efektivne vrijednosti 220 V, na izvor napona
serijski je spojen otpornik (100 Ω), kondenzator (5·10-5 F) i zavojnica (0,05 H). Pri rezo-
nantnoj frekvenciji u krugu pad napona na zavojnici iznosi:
A) 69,5 V
B) 0 V
C) 31,6 V
D) 198 V
E) 220 V
rješenje: (A)
U=220 V U
I=
R=100 Ω
C=5·10-5 F R + (R L − R C )2
2
L=0,05 H U 220 V
RL=Rc I= = = 2,2A
R 100Ω
UL=? RL = RC
1
L⋅ω =
C⋅ω
1 1
ω= = = 632, 4s −1
L⋅C −5
0,05H ⋅ 5 ⋅10 F
UL = I⋅RL R L = L⋅ω
U L = I ⋅ L ⋅ ω = 2,2A ⋅ 0,05H ⋅ 632, 4s −1 = 69,56V
292. Iznad staklene planparalelne ploče (indeksa loma n1=3/2) nalazi se voda (indeksa loma
n2=4/3) a ispod nje je zrakoprazni prostor. Pod kojim graničnim kutom mora upadati zraka
iz vode na planparalelnu ploču da bi došlo do totalne refleksije?
A) 41,8°
B) 48,6°
C) 36,8°
D) 55,4°
E) 62,7°
rješenje: (B)
n1=3/2 sin α n 1
n2=4/3 =
sin β n 2
α=?
1
sin β =
n1
1 n1 1 1
sin α = ⋅ = = = 0,75
n1 n 2 n 2 4 3
α = 48,6 o
189
293. U televizijskoj se cijevi elektroni ubrzavaju razlikom potencijala od 20 kV. Kolika je
najmanja valna duljina rendgenskih zraka što ih emitira ekran (h=6,626·10-34 Js, c=3·108
ms-1, e=1,6·10-19 C)
A) 6,6·10-34 m
B) 6,2·10-11 m
C) 2·10-8 m
D) 1,6·10-8 m
E) 1,9·10-9 m
rješenje: (B)
U=20 kV h⋅c
λ=? = Q⋅U
λ
h⋅c 6,626 ⋅ 10 −34 Js ⋅ 3 ⋅ 108 ms−1
λ= = = 6,21 ⋅ 10 −11 m
Q⋅U 1,6 ⋅ 10 −19 C ⋅ 20 ⋅ 10 3 V
294. Motorkotač prijeđe trećinu puta brzinom 10 km/h, drugu trećinu puta brzinom 20
km/h i posljednju trećinu brzinom 60 km/h. Odredite srednju brzinu gibanja motorkotača.
A) 20 km/h
B) 18 km/h
C) 7 m/s
D) 30 km/h
E) 36 m/s
rješenje: (B)
v1=10 km/h s s 3
v2=20 km/h v= = =
t s s s 1 1 1
v3=60 km/h + + + +
3v 1 3v 2 3v 3 v1 v 2 v 3
v =?
3 3
v= = = 18kmh −1
1 1 1 6 + 3 +1
+ +
10 kmh −1 20 kmh −1 60 kmh −1 60 kmh −1
295. Njihalo ima nit dugu 1 m, a masu 1 kg. Kroz ravnotežni položaj masa njihala prolazi
brzinom 1 m/s. Napetost niti u tom trenutku iznosi:
A) 9,81 N
B) 10,81 N
C) 20,81 N
D) 0,81 N
E) 1,081 N
rješenje: (B)
l=1 m=r
m=1 kg mv 2 1kg(1ms −1 )2
v=1 ms-1 N = mg + = 1kg ⋅ 9,81ms −2 + = 10,81N
r 1m
N=?
190
296. Koliki je omjer centripetalne akceleracije Mjeseca u kruženju oko Zemlje i akceleraci-
je sile teže na površini Zemlje ako je udaljenost Zemlja-Mjesec 384000 km, a vrijeme
ophoda Mjeseca oko Zemlje 27,3 dana?
A) 2,78·10-4
B) 2,78·10-2
C) 5,56·10-4
D) 5,56·10-2
E) 55,6·10-1
rješenje: (A)
R=384000 km 2
⎛ 2π ⎞ ( 2 ⋅ 3,14) 2
T=27,3 dana a = ⎜ ⎟ ⋅r = ⋅ 384 ⋅ 10 6 m = 2,72 ⋅ 10 −3 ms −2
a/g=? ⎝ T ⎠ ( 27 ,3 ⋅ 86400 s) 2
a 2,72 ⋅ 10 −3 ms −2
= −2
= 2,78 ⋅ 10 −4
g 9,81ms
297. Cilindrična posuda visine H=2 m ima kružni otvor polumjera r=0,02 m na visini h=0,5
m od dna posude. Kolika sila djeluje na čep stavljen u kružni otvor ako je posu-da do vrha
napunjena vodom? (gustoća vode je 1000 kgm-3, g=9,81 ms-2)
A) 6,28 N
B) 12,57 N
C) 18,48 N
D) 25,13 N
E) 31,4 N
rješenje: (C)
H=2 m F F
r=0,02 m p= = 2
S r π
h=0,5 m
F=? F = p ⋅ r 2 π = (H − h) ⋅ ρ ⋅ g ⋅ r 2 π
F = ( 2m − 0,5m ) ⋅1000 kgm −3 ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 0,02 2 m 2 ⋅ 314
, = 18, 48N
298. Most čelične konstrukcije dugačak je 100 m pri 0°C. Koliki mora biti procjep koji
kompenzira promjenu dužine ako se očekuje godišnja promjena temperature od -20 °C do
+40 °C? (koeficijent linearnog širenja čelika β=10-5/K)
A) 2 cm
B) 3 cm
C) 4 cm
D) 5 cm
E) 6 cm
rješenje: (E)
l0=100 m l 40 = l 0 (1 + βΔt ) = 100 m (1 + 10 −5 K −1 ⋅ 40 K ) = 100,04m
t0=0°C
t1=-20°C l −20 = l 0 (1 + βΔt ) = 100 m (1 − 10 −5 K −1 ⋅ 20 K ) = 99,98m
t2=+40°C Δl = l 40 − l −20 = 100,04m − 99,98m = 0,06m = 6cm
Δl=?
191
299. Saonice mase 100 kg spuštaju se iz mirovanja niz brijeg duljine 100 m i visine 8 m.
Ako je brzina saonica pri dnu brijega 10 m/s, onda su na putu niz brijeg saonice savladale
trenje:
A) 28,48 N
B) 10,00 N
C) 29,43 N
D) 20,00 N
E) 14,72 N
rješenje: (A)
m=100 kg mv 2
s=100 m Ftr ⋅ s = mgh −
2
h=8 m
v=10 ms -1 mgh mv 2 m ⎛ v2 ⎞
Ftr = − = ⎜⎜ gh − ⎟⎟
Ftr=? s 2s s ⎝ 2⎠
100 kg ⎛ 100 m 2 s −2 ⎞
Ftr = ⎜⎜ 9,81ms −2 ⋅ 8m − ⎟⎟ = 28, 48N
100 m ⎝ 2 ⎠
300. Na vagi kojoj krakovi nisu idealno jednaki važe se masa m. Kada je m na ljevoj strani,
masa utega je m1=10 kg. Kada je m na desnoj strani, masa utega je m2=10,5 kg. Koliki je
omjer duljine lijevog i desnog kraka vage?
A) 0,493
B) 0,512
C) 0,976
D) 1,092
E) 1,254
rješenje: (C)
m1=10 kg 10 kg ⋅ g ⋅ l d
m2=10,5 kg m ⋅ g ⋅ l 1 = 10 kg ⋅ g ⋅ l d ⇒ m ⋅ g =
l1
l1/ld=?
10 ,5kg ⋅ g ⋅ l 1
m ⋅ g ⋅ l d = 10 ,5kg ⋅ g ⋅ l 1 ⇒ m ⋅ g =
ld
10 kg ⋅ g ⋅ l d 10 ,5kg ⋅ g ⋅ l 1
=
l1 ld
l12 10 kg ⋅ g
=
2
ld 10 ,5kg ⋅ g
l1 10
= = 0 ,9759
ld 10 ,5
301. Električna žarulja nalazi se na sobnoj temperaturi od 18 °C. Poslje uključivanja tem-
peratura plina u žarulji porasla je na 309 °C. Koliko se puta povećao tlak plina u žarulji?
A) 4 puta
B) 3 puta
192
C) 2 puta
D) tlak se ne mijena
E) 1,5 puta
rješenje: (C)
t1=18°C=291 K p 2 p1 p T
t2=309°C=528 K = ⇒ 2 = 2 ⇒
T2 T1 p 1 T1
P2=?
T2 582K
p2 = ⋅ p1 = ⋅ p 1 = 2p 1
T1 291K
302. Točka A nalazi se 30 m iznad točke B. Iz točke A ispustimo kamen. Iz točke B ispusti-
mo drugi kamen jednu sekundu nakon ispuštanja prvog kamena. S koje je visine ispušten
prvi kamen ako oba padnu na tlo u istom trenutku?
A) 35 m
B) 50 m
C) 55 m
D) 62 m
E) 78 m
rješenje: (D)
g
h = t2
2
g g
h − 30 = ( t − 1) 2 uvrsti za h = t2
2 2
g 2 g
t − 30 = ( t 2 − 2t + 1)
2 2
g 2 gt 2 g
t − 30 = − gt +
2 2 2
g
gt = 30 +
2
t = 3,56s
g 2 9,81ms −2
h= t = ⋅ ( 3,56s) 2 = 62,16m
2 2
303. Uteg mase 0,5 kg visi na niti duljine 1 m. Uteg otklonimo iz položaja ravnoteže i
pustimo da titra. Kolika je napetost niti u času kad uteg prolazi položajem ravnoteže brzi-
nom 0,7 m/s?
A) 4,8 N
B) 6 N
C) 7,2 N
D) 5,2 N
E) 6,8 N
rješenje: (D)
193
m=0,5 kg mv 2 0 ,5kg ⋅ ( 0 ,7 ms −1 ) 2
l=1 m=R N = Fc + Fg = + mg = + 0 ,5kg ⋅ 9,81ms −2
R 1m
v=0,7 ms-1
N=? N = 5,15N = 5,2N
304. Balon ukupne mase 200 kg spušta se konstantnom brzinom. Kolika je masa balasta
koji treba izbaciti da bi se isti balon podizao istom brzinom? Sila uzgona iznosi 1800 N.
A) 25 kg
B) 29 kg
C) 33 kg
D) 37 kg
E) 43 kg
rješenje: (C)
m=200 kg m ⋅ g = Fu + Ftr tijelo se spu{ta konstantnom brzinom
Fu=1800 N
Δm=? ( m − Δm ) ⋅ g = Fu − Ftr tijelo se penje konstantnom brzinom
uvrsti za Ftr = mg − Fu
( m − Δm ) ⋅ g = Fu − ( mg − Fu )
( m − Δm ) ⋅ g = 2Fu − mg
2Fu
m − Δm = −m
g
2F 2 ⋅1800 N
Δm = 2m − u = 2 ⋅ 200 kg − = 33,02kg
g 9,81ms −2
305. Kolika je akceleracija sile teže na Marsu? Polumjer Zemlje veći je 1,88 puta, a masa
Zemlje veća je 9,1 puta od polumjera, odnosno mase Marsa.
A) 9,8 ms-2
B) 3,8 ms-2
C) 5,8 ms-2
D) 15,1 ms-2
E) 1,35 ms-2
rješenje: (B)
RZ=1,88 RM M
MZ=9,1 MM G⋅ Z
G⋅ MM 9,1 G ⋅ M Z 1,88 2 1,88 2
gM=? gM = 2
= 2
= 2
⋅ = g Z ⋅ = 3,81ms −2
RM ⎛ RZ ⎞ R Z
9 ,1 9 ,1
⎜ ⎟
⎝ 1,88 ⎠
306. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 g da ona lebdi ispod drege kugle s nabojem
0,07·10-6 C na udaljenosti 5 cm? (ε0=8,85·10-12 Fm-1)
A) -3,89·10-8 C
B) 3,89·10-4 C
194
C) 3,89·108 C
D) 3,89·104 C
E) -3,89·10-4 C
rješenje: (A)
m=1 g=10-3 kg Fe = Fg
Q1=0,07·10-6 C
Q1 ⋅ Q 2
R=5 cm=5·10-2 m − = m ⋅g
Q2=? 4πε o R 2
m ⋅ g ⋅ R 2 ⋅ 4πε o
Q2 = −
Q1
10 −3 kg ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 25 ⋅10 −4 m 2 ⋅ 4 ⋅ 314
, ⋅ 8,85 ⋅10 −12 Fm −1
Q2 = −
0,07 ⋅10 −6 C
Q 2 = −3,89 ⋅10 −8 C
307. Četiri jednaka naboja Q nalaze se u vrhovima kvadrata. Ako sila između dva naboja na
istoj stranici kvadrata iznosi F, Kolika je rezultanta sila na svaki od naboja?
A) 1,91 F
B) 0,707 F
C) √3 F
D) F
E) √2 F
rješenje: (A)
k×Q 2
F=
a2
k×Q 2 k×Q 2 F
F1 = = =
(a 2) 2 2a 2 2
F F
FR =R+F1 = F2 +F2 + =F 2+ =1,91F
2 2
Promatra se zbroj sila koje djeluju na jedan naboj u jednom vrhu kvadrata. Na taj naboj
djeluju odbojne sile u pravcu stranica i odbojna sila u pravcu dijagonale.
308. Kolika je jakost struje pri kruženju elektrona u atomu vodika ako je polumjer kružnice
53·10-12 m i brzina elektrona 2,2·106 m/s? (e=1,6·10-19 C)
A) 1 A
B) 0,02 mA
B) 100 A
D) 0,002 mA
E) 1 mA
195
rješenje: (E)
r=53·10-12 m Q Q v ⋅ Q 2,2 ⋅ 10 −6 ms −1 ⋅ 1,6 ⋅ 10 −19 C
v=2,2·106 ms-1 I= = = = = 0 ,00105A
t 2rπ 2rπ 2 ⋅ 53 ⋅ 10 −12 m ⋅ 3,14
I=?
v
I = 1mA
309. Molekula mase 3,35·10-26 kg udara u stijenku posude brzinom 600 m/s. Pravac gibanja
molekule i stijenka posude zatvaraju kut 45°. Koliki je impuls sile primila stijenka posude?
A) 1,42·10-21 Ns
B) 2,84·10-23 Ns
C) 0
D) 5·10-23 Ns
E) 10-13 Ns
rješenje: (B)
m=3,35·10-26 kg
v=600 m/s I=2 mv sin45°
α=45° I=2·3,35·10-26 kg·600 ms-1·√2/2
I=? I=2,84·10-23 Ns
310. Za koliko će se povećati volumen željezne kocke ako joj dovedemo toplinu od 296,4
kJ? (specifični toplinski kapacitet željeza je 460 Jkg-1k-1, gustoća željeza je 7800 kgm-3 i
linearni koeficijent toplinskog rastezanja željeza je 12·10-6 K-1)
A) 2·10-6 m3
B) 1,5·10-6 m3
C) 4·10-6 m3
D) 5·10-6 m3
E) 3·10-6 m3
rješenje: (E)
Q=296,4kJ ΔV
c=460Jkg-1K-1 ΔV = V ⋅ α ⋅ Δt = V ⋅ 3β ⋅ Δt ⇒ Δt =
V ⋅ 3β
ρ=7800kgm-3
Δ V ΔV
β=12·10-6K-1 Q = mcΔt = mc ⋅ = ρ⋅ c⋅ ⇒
ΔV=? V ⋅ 3β 3β
Q ⋅ 3β 296,4 ⋅ 10 3 J ⋅ 3 ⋅ 12 ⋅ 10 −6 K −1
ΔV = = = 2,96 ⋅ 10 −6 m 3
ρ⋅ C 7800 kgm −3 ⋅ 460 Jkg −1 K −1
311. Kada na oprugu objesimo masu 3 kg, njena duljina je 87,7 cm a za uteg 9 kg duljina je
142,7 cm. Koliki je period titranja kada na opruzi visi uteg od 5 kg?
A) 1,02 s
B) 2,2 s
C) 3 s
D) 1,36 s
E) 2,81 s
rješenje: (D)
196
m1=3 kg F m 2g − m1g 6kg ⋅ 9,81ms −2
l1=87,7 cm k= = = = 107,01Nm −1
m2=9 kg
x l 2 − l1 (142,7 − 87,7 ) ⋅10 −2 m
l2=142,7 cm m 5kg
m=5 kg T = 2π = 2π = 1,357s = 1,36s
k 107,01Nm −1
T=?
312. Neki ciklotron ima komoru maksimalnog radijusa 0,5 m, a magnetska indukcija iznosi
2 T. Kolika je najviša energija protona u tom ciklotronu? (Mp=1,67·10-27 kg, e=1,6·10-19 c)
A) 13 eV
B) 17 J
C) 12 MeV
D) 48 MeV
E) 1 keV
rješenje: (D)
R=0,5 m mv 2
B=2 T = Q⋅v⋅B ⇒
E=? R
QBR 1,6 ⋅10 −19 C ⋅ 2T ⋅ 0,5m
v= = = 0,958 ⋅10 8 ms −1
m 1,67 ⋅10 −27 kg
mv 2 1,6 ⋅10 −27 kg ⋅ (0,958 ⋅10 8 ms −1 ) 2
Ek = = = 0,766 ⋅10 −11 J
2 2
0,766 ⋅10 −11
Ek = eV = 0, 47875 ⋅10 8 eV = 48MeV
1,6 ⋅10 −19
313. Uteg privezan na nit duljine 30 cm opisuje u horizontalnoj ravnini kružnicu polumjera
15 cm. Koliki je period kruženja?
A) 58,5 min
B) 1,02 s
C) 2 s-1
D) 0,543 s-1
E) 5,43 s-1
rješenje: (B)
l=30 cm=0,3 m
R=15 cm=0,15 m
T=?
197
Fc = G ⋅ tgα
m 4π 2 R R
2
= m⋅g⋅
T l2 − R2
4π 2 R ⋅ l 2 − R 2 4π 2 l 2 − R 2
T2 = =
gR g
4 ⋅ 3,14 2 ⋅ ( 0 ,3m ) 2 − ( 0 ,15m ) 2
T2 = −2
= 1,044s 2
9,81ms
T = 1,022s
314. Planeta X ima dvostruko veću gustoću od planete Y, a polumjeri su im jednaki. Koliki
je omjer ubrzanja slobodnog pada na površini planeta X i Y?
A) 1:4
B) 1:2
C) 2:1
D) 4:1
E) 8:1
rješenje: (C)
ρx=2ρy G⋅ Mx
gx/gy=? gx Rx
2 M x ⋅ R y2
= = Ry = Rx
gy G⋅ My M y ⋅ R x2
R y2
g x M x Vx ⋅ ρ x
= = Vx = Vy
g y M y Vy ⋅ ρ y
g x ρ x 2ρ y 2
= = =
g y ρy ρy 1
315. Reflektor je napravljen tako da je jedno sferno zrcalo smješteno ispred žarulje. Zrcalo
i žarulja su udaljeni 20 cm. Koliko mora iznositi radijus zrcala ako želimo da reflektor daje
paralelni snop svjetla?
A) 40 cm
B) 80 cm
C) 60 cm
D) 20 cm
E) 10 cm
rješenje: (A)
f=20 cm
R=? R=2f=2·20cm=40cm
198
316. Dva šetača udaljeni su 150 m i hodaju jedan prema drugom. Prvi šetač hoda brzi-nom
od 1 m/s, a drugi brzinom od 2 m/s. Na kojem djelu puta će se oni sresti, mjereno od prvog
šetača?
A) 100 m
B) 50 m
C) 130 m
D) 1 cm
E) 0,5 cm
rješenje: (B)
s=150 m s = s1 + s 2
v1=1 ms-1 s = v1 t + v 2 t
v2=2 ms-1
s1=? s 150 m
t= = = 50s
v1 + v 2 3ms −1
s1 = v1 ⋅ t = 1ms −1 ⋅ 50s = 50 m
317. Kolikom se najvećom brzinom može gibati automobile po horizontalnoj cesti polu-
mjera zakrivljenosti 30 m da ne klizi, ako je faktor trenja između ceste i kotača 0,25?
A) 8,6 m/s
B) 7,5 m/s
C) 50 km/h
D) 45 km/h
E) 9,7 m/s
rješenje: (A)
R=30 m
μ=0,25 Fc = Ftr
v=?
mv 2
= μ ⋅m⋅g ⇒
R
v = μ ⋅ g ⋅ R = 0 ,25 ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 30 m = 8,577 ms −1 = 8,6ms −1
318. Raketa se podiže vertikalno u vis s ubrzanjem 4g. Koliko iznosi težina tijela mase m u
raketi?
A) 4 mg
B) 0
C) 5 mg
D) 2 mg
E) 1 mg
rješenje: (C)
a=4g
G=? G=m·g+m·a=m·g+m·4g=5m·g
319.Tijelo iz mirovanja počinje kliziti niz kosinu (α=5,7°) i prevalivši put od 100 m posti-
gne brzinu 5 m/s. Koliko se njegove potencijalne energije utroši na trenje i otpor zraka?
199
A) 33%
B) 85%
C) 99%
D) 87,2%
E) 10,4%
rješenje: (D)
s=100 m mv 2
v=5 m/s mgh − 2
Wtr 2 = 1 − mv = 1 − v2
α=5,7° =
mgh mgh 2mgh 2sg ⋅ sin α
Wtr/mgh=?
Wtr 25m 2 s −2
= 1− = 0 ,8716 = 87 ,2%
mgh 2 ⋅ 100 m ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 0 ,09927
320. U kalorimetar je stavljeno 100 g neke tekućine. U nju je uronjen grijač kojim teće
struja 0,5 A. Otpor grijača je 50 Ω. Ako je grijač uključen dvije minute, temperatura tekući-
ne se poveća za 7 K. Koliki je specifični toplinski kapacitet tekućine?
A) 6,5 kJkg-1K-1
B) 7·103 Jkg-1K-1
C) 8,14·103 Jkg-1K-1
D) 9,2 kJkg-1K-1
E) 2,14·103 Jkg-1K-1
rješenje: (E)
m=100 g=0,1 kg W=Q
I=0,5 A
UIt = mcΔt U = I⋅R
R=50 Ω
t=2 min=120 s I 2 Rt = mcΔt
Δt=7 K
I 2 Rt 0 ,5 2 A 2 ⋅ 50Ω ⋅ 120 s
c=? c= = = 2,14285 ⋅ 10 3 Jkg −1 K −1
mΔt 0 ,1kg ⋅ 7 K
321. Djevojčica se ljulja na ljuljački. Najviša točka iznad tla do koje se pri tom podigne jest
2,5 m, a najniža 1 m. Kolika je njena maksimalna brzina?
A) 3,4 m/s
B) 7,2 m/s
C) 7,1 m/s
D) 5,4 m/s
E) 6,2 m/s
rješenje: (D)
h1=2,5 m Δh = h 1 − h 2 = 2,5m − 1,0 m = 1,5m
h2=1 m
vmax=? v = 2gΔh = 2 ⋅ 9,81ms −2 ⋅1,5m = 5, 42ms −1
322. Kondenzator ima kapacitivni otpor 40 Ω pri frekvenciji struje od 50 Hz. Za koliko
postotaka treba promijeniti frekvenciju da bi se kapacitivni otpor povećao za 20%?
200
A) 83,33%
B) 0,17%
C) 22,22%
D) 25,00%
E) 16,67%
rješenje: (E)
RC=40Ω
f=50Hz 1
RC =
RC2=40·1,2Ω=48Ω C ⋅ 2πf
f2=? 1 1 1
Δf/f=?% C= = = F
R C 2πf 40Ω ⋅ 2π ⋅ 50 Hz 4000 π
1
R C2 =
C ⋅ 2πf 2
1 1
f2 = = = 41,66Hz
R C 2 ⋅ C ⋅ 2π 1
48Ω ⋅ F ⋅ 2π
4000 π
Δf f − f 2 50 Hz − 41,66Hz
= = ⋅100 = 16,68%
f f 50 Hz
323. Tijelo se iz mirovanja počinje gibati jednoliko ubrzano. Koliko vremena traje cijeli put
ako u posljednje tri sekunde tijelo prevali pola ukupnog puta?
A) 9,5 s
B) 1,7 s
C) 10,2 s
D) 2,5 s
E) 6 s
rješenje: (C)
(t-3) → s/2 s a ⋅ ( t − 3) 2
=
2 2
at 2
a ⋅ ( t − 3) 2
=
4 2
t = 2( t − 3) 2
2
t 2 − 2t 2 + 12t − 18 = 0
t 2 − 12t + 18 = 0
12 ± 144 − 72
t 1, 2 =
2
t 1 = 10 ,2s , t 2 = 1,76s − ne zadovoljava
t = 10 ,2s
201
324. Dva tijela, jedno mase m1=8 kg i drugo mase m2=2 kg leže jedno pokraj drugog na
glatkoj površini. Tijelo mase m1 ubrzava se silom F1=0,7 N, a tijelo mase m2 silom F2=1,4
N, u istom smjeru. Oba se tijela počinju ubrzavati u istom trenutku. Nakon kojeg će se
vremena pređeni putovi razlikovati za 5 m?
A) 3,03 s
B) 2,02 s
C) 6,06 s
D) 5,05 s
E) 4,04 s
rješenje: E)
m1=8 kg F 0 ,7 N
m2=2 kg a1 = 1 = = 0 ,0875ms −2
m1 8kg
F1=0,7 N
F 1,4N
F2=1,4 N a2 = 2 = = 0 ,7 ms −2
Δs=5 m m2 2kg
t=?
a t2 a t2
s 2 − s1 = 2 − 1
2 2
⎛ 0 ,7 t 2 0 ,0875t 2 ⎞ −2
5m = ⎜⎜ − ⎟⎟ ms
⎝ 2 2 ⎠
0 ,6125t 2 = 10 s 2
t 2 = 16,32s 2
t = 4,04s
325. Pet članaka, svaki elektromotorne sile 1,5 V i unutrašnjeg otpora 0,5 Ω spojeni su
paralelno u bateriju i priključeni na vanjski otpor. Kolika je snaga na vanjskom otporu ako
kroz njega teče struja jakosti 2 A?
A) 0,5 W
B) 3,6 W
C) 2,6 W
D) 1,5 W
E) 1,8 W
rješenje: (C)
E=1,5 V E
Ru=0,5 Ω I=
Ru
n=5 + Rv
n
P=?
E R 1,5V 0,5Ω
Rv = − u = − = 0,75Ω − 0,1Ω = 0,65Ω
I n 2A 5
P = U ⋅I U = I⋅R
P = I 2 R v = ( 2A ) 2 ⋅ 0,65Ω = 2,6W
202
326. Zvuk čija je valna duljina u zraku 77 cm prelazi iz zraka u vodu. Kolika je valna
duljina u vodi? Brzina valova zvuka u zraku je 340 m/s, a u vodi 1500 m/s.
A) 340 cm
B) 77 cm
C) 1500 cm
D) 240 cm
E) 144 cm
rješenje: (A)
λ1=77 cm=0,77 m
v1=340 m/s v 340 ms −1
v2=1500 m/s f1 = 1 = = 441,55Hz
λ1 0 ,77 m
λ2=?
v 1500 ms −1
λ2 = 2 = = 3,397 m = 339,7 cm = 340 cm
f1 441,55Hz
327. S visine 100 m iznad tla bačen je kamen vertikalno prema dolje početnom brzi-nom 5
m/s. Kojom početnom brzinom treba istovremeno baciti drugi kamen s tla verti-kalno u vis
da bi se oni sudarili na pola puta?
A) 2,72 m/s
B) 31,72 m/s
C) 19,62 m/s
D) 63,42 m/s
E) 5 m/s
rješenje: (B)
s=100 m
v0=5 ms-1 gt 2 gt 2
v01=? v 0 t + = 50 v 01 t − = 50
2 2
5t + 4,905t 2 − 50 = 0 ⎛ 9,81 ⋅ 2,709 2 ⎞
v 01 t = ⎜⎜ 50 + ⎟⎟ m
−4,905 ± 4,905 2 + 20 ⋅ 50 ⎝ 2 ⎠
t 1, 2 =
10 v 01 t = (50 + 35,996)m
−4,905 ± 32 50 + 35,996 m
t 1, 2 = s v 01 =
10 2,709 s
t 1 = 2,709s v 01 = 31,74ms −1
328. U cilindričku posudu visine 20 cm nalijemo do polovice živu, a zatim do vrha vodu.
Koliki tlak na dno posude uzrokuju te dvije tekućine? (gustoća žive je 13600 kg/m3)
A) 0,143 bar
B) 0,5 bar
C) 0,3 bar
D) 0,01 bar
E) 1,013 bar
rješenje: (A)
203
hHg=10 cm=0,1 m P = ρ1 gh1 + ρ 2 gh 2
hv=10 cm=0,1 m
ρHg=13600 kgm-3 P = 13600 kgm −3 ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 0,1m + 1000 kgm −3 ⋅ 9,81ms −2 ⋅ 0,1m
ρv=1000 kgm-3 P = 13341,6Pa + 981Pa
P=?
P = 14322,6Pa = 0,143226 (1bar = 10 5 Pa )
329. Nađite ubrzanje elektrona koji uleti brzinom v u homogeno magnetsko polje indukcije
B i električno polje jakosti E. Smjerovi djelovanja oba polja su jednaki, a brzina elektrona
okomita je na ta polja.
e
A) a = ( vB) 2 + E 2
m
B) a = 0
v
C) a = EB
2
e
D) a = E
m
e
E) a = ( vB + E)
m
rješenje: (A)
F=Fe +Fm
(m×a) 2 = F e2 + F 2m
(m×a) 2 =(eE) 2 +(eBv) 2
m×a= e 2 E 2 +e 2 (Bv) 2
e
a= E 2 +(Bv) 2
m
330. Koliki rad može izvršiti tijelo mase 150 g pri brzini od 20 cm/s na račun svoje kineti-
čke energije?
A) 3 J
B) 6 J
C) 7 mJ
D) 3 mJ
E) 6 kJ
rješenje: (D)
m=150 g=0,15 kg
v=20 cm/s=0,2 ms-1 mv 2 0 ,15kg ⋅ ( 0 ,2ms −1 ) 2
Ek=? W = Ek = = = 0 ,003J = 3mJ
2 2
204
331. Nabijena metalna kugla obješena na izoliranoj niti stavi se u homogeno vodoravno
električno polje i pritom nit zatvara kut 45° s vertikalom. Ako se kugli oduzme 1/5 njezinog
naboja, za koliko se onda otkloni kuglica?
A) 38,66°
B) 30°
C) 45°
D) 43,22°
E) 51,13°
rješenje: (A)
α=45°
Q2=4/5Q
α2=?
F E⋅Q
tgα = =
Q G
4
E⋅ Q
tgα 2 = 5 = 4 tgα = 4 tg 45o = 4 = 0,8
G 5 5 5
α 2 = 38,66 o
333. Gibajući se brzinom 12 km/h vagon mase 50 tona nalijeće na mirni vagon mase 30
tona. Sudar vagona je savršeno neelastičan. Na kojoj će se udaljenosti vagoni zaustaviti ako
je faktor trenja između vagona i tračnica 0,05?
A) 4,4 m
B) 2,7 m
C) 16 m
205
D) 3,2 m
E) 7 m
rješenje: (A)
v1=12 km/h
m1=50 t m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) ⋅ v
v2=0
m 1 v 1 + m 2 v 2 50 t ⋅12kmh −1 + 30 t ⋅ 0 kmh −1
m2=30 t v= = = 2,08ms −1
m=0,05 m1 + m 2 80 t
s=? F = μ⋅m ⋅g = m ⋅a
a = μ⋅g
v2 v2 ( 2,08ms −1 ) 2
s= = = = 4, 4m
2a 2μ ⋅ g 2 ⋅ 0,05 ⋅ 9,81ms −2
334. Zraka svjetlosti pada na granicu dvaju sredstava pod kutom od 30° u odnosu na
okomicu. Indeks loma prvog sredstva je 2,6. Koliki je indeks loma drugog sredstva ako su
reflektirana i lomljena zraka međusobno pod pravim kutom?
A) 2,6
B) 3
C) 0,66
D) 0,75
E) 1,5
rješenje: (E)
n1=2,6
α=30° v v sin l
n2=? n1 = 1 n 23 = 3 =
v2 v 2 sin u
v 3
2,6 = 1
v2 v3
= 2 = 3
v 1 = 2,6v 2 v2 1
2
v1 2,6v 2 v3 = 3 ⋅ v2
n2 = = = 1,5
v3 3 ⋅ v2
335. Tijelo mase 1 kg je bačeno s visine 20 m početnom brzinom 10 m/s. Kolika je kineti-
čka energija tijela na visini od 10 m? (g=10 m/s2).
A) 50 J
B) 100 J
C) 150 J
D) 200 J
E) 250 J
206
rješenje: (C)
m=1 kg m v02
h1=20 m Eu1 = + mgh1
v0=10 m/s 2
h2=10 m 1kg ⋅ (10 ms −1 ) 2
Eu1 = + 1kg ⋅10 ms −2 ⋅ 20 m = 50 J + 200 J = 250 J
Ek2=? 2
Eu 2 = E k 2 + mgh 2 Eu 2 = Eu1
336. Rad električne struje, za vrijeme 0,5 sati, koja protiče željeznom žicom duljine 100 m,
presjeka 2 mm2, otpornosti 0,12·10-6 Ωm, ako je napon na krajevima žice 220 V iznosi:
A) 1,45·109 J
B) 3·106 J
C) 3·107 J
D) 1,45·107 J
E) 3·109 J
rješenje: (D)
t=0,5 sati ρ ⋅ l 0 ,12 ⋅ 10 −6 Ωm ⋅ 100 m
l=100 m R= = = 6Ω
S=2 mm2
S 2 ⋅ 10 −6 m 2
ρ=0,12·10-6 Ωm U
W = U ⋅I⋅t I= ⇒
U=220 V R
W=? U 2 t ( 220 V ) 2 ⋅ 0 ,5 ⋅ 3600 s
W= = = 1,452 ⋅ 10 7 J
R 6Ω
337. Paralelan snop zraka svjetlosti pada na konvergentnu leću žarišne daljine 40 cm. Na
koju udaljenost od konvergentne leće treba staviti divergentnu leću žarišne daljine 15 cm da
bi snop nakon prolaska kroz obje leće ostao paralelan?
A) 0,25 m
B) 0,4 m
C) 0,15 m
D) 0,33 m
E) 0,55 m
rješenje: (A)
f1=40cm
f2=15cm
d=?
d=f2-f2=40cm-15cm=25cm=0,25m
207
338. Koliko fotona valne duljine 663 nm bi trebalo u sekundi pogađati u okomitom smjeru
savršeno reflektirajuću ploču da bi sila na ploču iznosila 1 N? (h=6,63·10-34 Js)
A) 5·2727/s
B) 2,5·1026/s
C) 3,5·1026/s
D) 5·1026/s
E) 1·1026/s
rješenje: (D)
λ=663 nm F⋅ t = m ⋅ c Ek = Ef
F=1 N
mc 2 n ⋅ h ⋅ c
t=1 s =
n=? 2 λ
c n⋅h⋅c
m⋅ c⋅ =
2 λ
2nh 2 ⋅ n ⋅ h ⋅ c/
F⋅ t = m⋅c =
λ λ ⋅ c/
F⋅ t ⋅λ
n=
2h
1N ⋅ 1s ⋅ 663 ⋅ 10 −9 m
n=
2 ⋅ 6,63 ⋅ 10 −34 Js
n = 5 ⋅ 10 26 s −1
339. Kompresor, koji ima volumen 4 dm3, usisava zrak pri temperaturi -3 °C i tlak 105 Pa.
Koliko hodova treba napraviti klip da bi zrak u spremniku volumena 1,5 m3 poprimio
temperaturu 45 °C i tlak 2·105 Pa? (Smatrati da je prije početka punjenja u spremniku bio
vakuum)
A) 637
B) 754
C) 245
D) 678
E) 834
rješenje: (A)
p1=105 Pa
V1=4 dm3=4·10-3 m3 p V p V
T1=270 K n⋅ 1 1 = 2 2
T1 T2
V2=1,5 m3
5
p2=2·10 Pa p V ⋅T 2 ⋅ 10 5 Pa ⋅ 1,5m 3 ⋅ 270 K
n= 2 2 1 = 5 = 636,7 = 637
T2=273+45=318 K p 1 V1 ⋅ T2 10 Pa ⋅ 4 ⋅ 10 −3 m 3 ⋅ 318K
n=?
340. Na oprugu konstante elastičnosti 10 N/m, koja slobodno visi, objesimo uteg mase 0,1
kg i pustimo da titra. Kolika će biti maksimalna brzina utega?
A) 1,38 m/s
208
B) 0,98 m/s
C) 9,8 m/s
D) 13,8 m/s
E) 0,31 m/s
rješenje: (B)
k=10 N/m G=F
m=0,1 kg mg = k ⋅ A
vmax=?
mg 0,1kg ⋅ 9,81ms −2
A= = = 0,0981m
k 10 Nm −1
k
v= (A 2 − X 2 ) X=0⇒
m
k 2 10 Nm −1
v max = A = ⋅ 0,0981 2 m 2 = 0,980 m / s
m 0,1kg
341. U zatvorenoj posudi volumena 10 l nalazi se 0,5 mola vodika. Koliki će biti izvršeni
rad ako vodik zagrijemo od 0°C do 100°C?
A) 415,7 J
B) 0 J
C) 506,5 J
D) 41507 J
E) 50650 J
rješenje: (B)
V=10 l
n=0,5 mola
t1=0 °C V1=V2=konst.
t2=100 °C W=p(V2-V1)=p·0=0
W=? Plin se ne širi pri izohornom procesu te je i rad nula.
342. Zrakoplov raspona krila 12,5 m leti brzinom 950 km/h. Vertikalna komponenta
Zemljinog magnetskog polja iznosi 0,5·10-4 T. Izračunati apsolutni iznos inducirane
elektromotorne sile na krilima aviona.
A) 1,65 mV
B) 8,25 mV
C) 0,0825 mV
D) 0,42 mV
E) 0,165 mV
rješenje: (E)
α=90°
B=0,5·10-4 T
l=12,5 m 950 ⋅ 10 3 m
v=950 km/h U i = Blv ⋅ sin α = 0 ,5 ⋅ 10 −4 T ⋅ 12,5m ⋅ ⋅ 1 = 0 ,1649V
3600 s
Ui=?
209
343. Razlika potencijala između ploča kondenzatora iznosi 90 V. Površina svake ploče je
60 cm2, a naboj na njima 10-9 C. Odredi razmak ploča.
A) 4,8 mm
B) 9,6 mm
C) 15 cm
D) 30 mm
E) 48 mm
rješenje: (A)
U=90 V Q ε ⋅ ε ⋅S
s=60 cm2=60·10-4 m2 C= = o r
U d
Q=10-9 C
εo ⋅ ε r ⋅S⋅ U
d=? d=
Q
8,85 ⋅ 10 −12 N −1 C 2 m −2 ⋅ 1 ⋅ 60 ⋅ 10 −4 m 2 ⋅ 90 V
d= −9
= 4,8 ⋅ 10 −3 m
10 C
d = 4,8mm
344. Kotač koji se vrti s 480 okretaja u minuti počinje se zaustavljati jednoliko usporeno.
Koliki je ukupni broj okretaja kotača ako se zaustavi u vremenu od 0,5 minuta?
A) 60
B) 120
C) 180
D) 150
E) 90
rješenje: (B)
ω=480 okr/min 480 ⋅ 2rπ
t=0,5 min=30 s v = ω ⋅ 2rπ = = 16rπs−1
60s
n=?
v 16rπs−1 8
a= = = rπs−2
t 30s 15
8
rπ ⋅ 30 2
at 2 15
s= = = 240 rπ
2 2
s 240 rπ
n= = = 120okr.
2rπ 2rπ
210
rješenje: (B)
T1=2s
β=0,9·10-5 K-1
t0=0° C l = l 0 (1 + βΔt ) = l 0 (1 + 0,9 ⋅10 −5 K −1 ⋅ 30 K ) = 1,00027 ⋅ l 0
t=30° C
Δt=? 1,00027 ⋅ l 0
2π
T2 g
=
T1 l0
2π
g
2 2
T22 = 1,00027 ⋅ T1 s
T2 = 1,0001349 ⋅ T1 s
86400s
Δt = 86400s − = 86400s − 86388,346s = 11,654s
1,0001349
346. Koliko iznosi masa bakrene žice gustoće 8,9·103 kgm-3 promjera 2 mm i otpornosti
1,72·10-6 Ωm, ako je otpor žice 5 Ω?
A) 2 kg
B) 1 kg
C) 0,91 kg
D) 255 g
E) 0,15 kg
rješenje: (D)
d=8,9·103 kgm-3
2r=2 mm
ρ=1,72·10-6 Ωm ρ⋅l
R=5 Ω R=
S
m=?
R ⋅ S 5Ω ⋅ (10 −3 ) 2 m 2 ⋅ 314
,
l= = −
= 9,1279m
ρ 1,72 ⋅10 Ωm 6
m = V ⋅ d = r 2 π ⋅ l ⋅ d = (10 −3 ) 2 m 2 ⋅ 314
, ⋅ 9,1279m ⋅ 8,9 ⋅10 3 kgm −3
m = 255 ⋅10 −3 kg = 255g
347. Koliki mora biti otpor žice električnog kuhala s kojim se litra vode temperature 20 °C
može za 8 minuta dovesti do vrenja? Kuhalo je priključeno na 220 V, a toplinski kapacitet
vode iznosi 4,186 kJkg-1K-1. Zanemariti otpor dovodnih žica.
A) 69,4 Ω
B) 2,0 Ω
C) 50,1 Ω
D) 3,5 Ω
E) 10,3 Ω
rješenje: (A)
211
m=1 kg U
t1=20 °C U ⋅I⋅t = Q I=
R
t2=100 °C
t=8 min U2 ⋅t
=Q
U=220 V R
c=4,186 kJkg-1K-1 U2 ⋅t 220 2 V 2 ⋅ 8 ⋅ 60s
R=? R= = = 69,37Ω
mcΔt 1kg ⋅ 4,186 ⋅10 3 Jkg −1 K −1 ⋅ 80 K
348. Ako je relativni indeks loma zrak-staklo 1,5, a zrak-voda 1,33, izračunati relativni
indeks loma voda-staklo.
A) 1,13
B) 2,01
C) 0,7
D) 1,56
E) 1,46
rješenje: (A)
nz/s=1,5 c
nz/v=1,33 n z = s ⇒ cs = n z ⋅ cz
s cz s
nv/s=?
c
n z = v ⇒ cv = n z ⋅ cz
v cs v
n z ⋅ c/ z
cs 1,5
nv = = s = = 1,1278 = 1,13
s c v n z ⋅ c/ z 1,33
v
______________________________________________________________________
212
Stjepan Muić
1. Autobus kreće sa stanice i jednoliko ubrzava po ravnoj cesti, zatim vozi stalnom brzinom te se
zaustavi pred semaforom. Koji od prikazanih grafova ovisnosti poloţaja o vremenu opisuje gibanje
autobusa?
D C
A
B G
Srednja brzina tijela u vremenu od 8 sekundi iznosi:
A. 1,0 m s−1
B. 4,5 m s−1
C. 5,0 m s−1
D. 5,5 m s−1
4. Tijelo je izbačeno horizontalno blizu površine Zemlje. Otpor zraka je zanemariv. Koja od navedenih
veličina nije stalna pri gibanju tijela?
A. horizontalna komponenta brzine
B. vertikalna komponenta brzine
C. horizontalna komponenta ubrzanja
D. vertikalna komponenta ubrzanja
5. Dvoja se kolica gibaju ususret jedna drugima. Nakon savršeno neelastičnoga centralnoga sudara,
oboja kolica ostanu mirovati na mjestu sudara. Iz toga moţemo zaključiti da su prije sudara kolica
imala jednake iznose:
A. brzina
B. masa
C. kinetičkih energija
D. količina gibanja
2
6. Učenici su izmjerili visinu nekoga predmeta pet puta i dobili ove vrijednosti: 11,25 cm, 11,20 cm,
11,22 cm, 11,18 cm i 11,25 cm. Što se moţe zaključiti o visini h toga predmeta?
A. h = (11,22 ± 0,03) cm
B. h = (11,22 ± 0,04) cm
C. h = (11,25 ± 0,07) cm
D. h = (11,25 ± 0,03) cm
7. Knjiga mase 2 kg miruje na horizontalnome stolu. Koliki je iznos sile kojom stol djeluje na knjigu?
A. 0 N
B. 2 N
C. 10 N
D. 20 N
8. Tijela A i B privlače se gravitacijskom silom. Kad bi tijelo B imalo devet puta manju masu, koliki
bi trebao biti razmak meĎu tijelima A i B da bi gravitacijska sila meĎu njima ostala ista?
A. tri puta manji
B. devet puta manji
C. tri puta veći
D. devet puta veći
10. Temperatura neke količine idealnoga plina poveća se četiri puta pri čemu mu se volumen poveća
dva puta. Tlak toga plina se pritom:
A. smanji dva puta
B. smanji četiri puta
C. poveća dva puta
D. poveća četiri puta
11. Plin je podvrgnut procesu promjene stanja pri kojem se ne obavlja rad. Koji je to proces?
A. izobarni
B. adijabatski
C. izotermni
D. izohorni
3
13. Toplinski stroj od toplijega spremnika primi 2 500 J topline, od čega hladnijem spremniku prenese
1 500 J topline. Kolika je korisnost stroja?
A. 0,3
B. 0,4
C. 0,6
D. 0,7
14. U homogenome električnome polju iznosa 100 N/C dvije točke, meĎusobno udaljene 20 cm,
nalaze se na istoj silnici. Koliki je napon izmeĎu tih točaka?
A. 2 V
B. 5 V
C. 20 V
D. 500 V
15. U strujnome krugu prikazanome na crteţu jedna je ţaruljica pregorjela. Kao posljedica toga sve su
ţaruljice prestale svijetliti. Koja je ţaruljica pregorjela?
a b c
A. ţaruljica a
B. ţaruljica b
C. ţaruljica c
D. ţaruljica d
16. Dva su otpornika serijski spojena na izvor napona 9 V, kao što je prikazano na crteţu.
17. IzmeĎu ploča ravnoga kondenzatora nalazi se zrak (εr = 1). Što će se dogoditi s kapacitetom
kondenzatora ako izmeĎu njegovih ploča stavimo staklo (εr = 6)?
A. Povećat će se šest puta.
B. Smanjit će se šest puta.
C. Ostat će nepromijenjen.
D. Past će na nulu.
18. Kroz dva paralelna vodiča teku jednake struje u suprotnim smjerovima. Svaka pojedina struja
stvara u točki T magnetsko polje iznosa 2 mT. Koliki je ukupni iznos magnetskoga polja u točki T?
4
A. 0 mT
B. 1 mT
C. 2 mT
D. 4 mT
20. Električni titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 μF.
Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga?
A. 99 Hz
B. 398 Hz
C. 1 254 Hz
D. 2 500 Hz
21. Na crteţu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci. Po dva njihala su jednakih
duljina: njihala K i N duţa su od njihala L i M. Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L, a utezi od
5 dag na njihala M i N.
Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja. Za mjerenje je dovoljno rabiti
samo dva njihala. Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete?
A. K i L
B. L i M
C. L i N
D. K i N
22. Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeničnoga napona. Ako se frekvencija napona
smanji, što će se dogoditi s ukupnim otporom kruga?
A. Smanjit će se.
B. Ostat će nepromijenjen.
C. Povećat će se.
5
23. Elektroskop je negativno nabijen zbog čega je kazaljka elektroskopa otklonjena za neki kut. Ako
se elektroskopu pribliţi negativno nabijeni štap (bez doticanja), što će se dogoditi s kutom otklona
kazaljke elektroskopa?
A. Smanjit će se.
B. Ostat će nepromijenjen.
C. Povećat će se.
24. Uteg je ovješen na elastičnu oprugu. Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo
još jedan uteg?
A. Smanjit će se.
B. Ostat će nepromijenjen.
C. Povećat će se.
25. Automobil vozi brzinom 20 m/s u vodoravno poloţenome zavoju polumjera zakrivljenosti 80 m.
Koliki mora biti najmanji faktor trenja izmeĎu guma i ceste da bi vozilo prošlo zavoj sa stalnim
iznosom brzine?
25. Automobil vozi brzinom 20 m/s u vodoravno poloţenome zavoju polumjera zakrivljenosti 80 m.
Koliki mora biti najmanji faktor trenja izmeĎu guma i ceste da bi vozilo prošlo zavoj sa stalnim
iznosom brzine?
27. Za pripremu tople kupke temperature 35 ºC u 60 kg hladne vode temperature 20 ºC dodamo vruću
vodu temperature 80 ºC. Kolika je masa vruće vode koju smo dodali?
28. Vodič duljine 1 m giba se u homogenome magnetskome polju iznosa 0,1 T okomito na silnice
polja. Brzina vodiča iznosi 2 m/s. Koliki se napon inducira na krajevima toga vodiča?
29. Na nekome električnome ureĎaju stoje oznake 220 V, 50 W. Koliki je otpor toga ureĎaja?
30. Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz poloţaja ravnoteţe za 2 cm i pustimo
titrati. Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 N . Nakon nekoga vremena zavojnica prestane
titrati. Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja?
31. Komad pluta obujma 500 c pliva na vodi. Pluto pritisnemo rukom tako da ono potpuno uroni u
vodu. Gustoća pluta iznosi 300 kg , a vode 1 000 kg .
31.1. Kolikom silom uzgona djeluje voda na pluto kada je pluto potpuno uronjeno u vodu?
31.2. Kolikom silom trebamo djelovati na pluto da bi ono mirovalo ispod površine vode?
32. Kutija mase 1 kg giba se niz kosinu nagiba 30º. Trenje je zanemarivo.
32.1. Koliko iznosi ubrzanje kutije?
32.2. Kolikom silom kutija pritišće podlogu?
33. Zgrada od opeke ima visinu 20 m po zimi pri temperaturi od −10 ºC. Koeficijent linearnoga
rastezanja opeke iznosi 1 .
33.1. Kolika je visina zgrade pri temperaturi od 0 ºC?
33.2. Za koliko će se promijeniti visina zgrade od zime do ljeta kad temperatura iznosi 25 ºC?
6
34. Točka T je na udaljenosti 3 cm od točkastoga električnoga naboja q = +2 nC.
34.1. Koliki je iznos električnoga polja točkastoga naboja q u točki T?
34.2. Ucrtajte na slici vektor električnoga polja u točki T.
35. Tijelo mase 0,1 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana
izrazom x = 0,05·sin(20t + 30º) pri čemu je x u metrima, a t u sekundama.
35.1. Kolika je amplituda titranja tijela?
35.2. Kolika je konstanta elastičnosti opruge?
36. Slika prikazuje graf ubrzanja nekoga tijela u ovisnosti o vremenu. Tijelo se giba duţ x-osi. U
trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m s–1.
37. Polumjer Zemljine putanje oko Sunca je 390 puta veći od polumjera Mjesečeve putanje oko
Zemlje. Mjesec obiĎe Zemlju pribliţno 13 puta u godini dana. Koliki je omjer brzine kruţenja Zemlje
oko Sunca (vz) i brzine kruţenja Mjeseca oko Zemlje (vm)?
A. vz : vm = 1 : 13
B. vz : vm = 13 : 1
C. vz : vm = 1 : 30
D. vz : vm = 30 : 1
38. Kugla mase 0,2 kg udari u mirnu kuglu mase 0,5 kg brzinom 4 m s–1. Koliko iznosi ukupna
količina gibanja tih dviju kugli nakon sudara?
A. 0,8 kg m s–1
B. 1,2 kg m s–1
C. 2,0 kg m s–1
D. 2,8 kg m s–1
39. Tijelo K gustoće ρK i tijelo L gustoće ρL drţe se uronjeni ispod površine vode gustoće ρ. Kada se
tijela ispuste, tijelo K ispliva, a tijelo L ostane u istome poloţaju. Koji odnos vrijedi za gustoće tijela i
vode?
A. ρK < ρ < ρL
B. ρK < ρ = ρL
C. ρK < ρL< ρ
D. ρK = ρ < ρL
7
40. Na termometru je očitana temperatura zraka od 290 K. Kolika je temperatura zraka u Celzijusevim
stupnjevima?
A. 15 °C
B. 17 °C
C. 19 °C
D. 21 °C
42. Temperatura idealnoga plina je 0 °C. Na kojoj će temperaturi tlak plina biti dva puta veći od tlaka
plina pri 0 °C ako se obujam plina drţi stalnim?
A. 0 K
B. 137 K
C. 273 K
D. 546 K
43. Dvije jednake metalne kugle prikazane na slici vise na nitima od izolatora. Obje kugle su početno
električki neutralne. Kugla M nabije se negativno nabojem od −6 nC i zatim se dotakne kuglom N.
44. U strujnome krugu prikazanome na slici ampermetar pokazuje 2 A. Unutrašnji otpor baterije je
zanemariv.
8
45. Vodičem teče struja od 0,5 mA. Koliko elektrona proĎe poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s?
A. 0,5·1014
B. 3,125·1014
C. 3,125·1017
D. 3,125·1019
47. Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodiča kojim teče stalna struja magnetsko polje iznosi 4 mT.
Koliko će iznositi magnetsko polje na udaljenosti 1 m od toga vodiča?
A. 2 mT
B. 4 mT
C. 8 mT
D. 16 mT
48. Konvergentna leća ima ţarišnu daljinu f. Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće
manja od f ?
A. realna i uvećana
B. realna i umanjena
C. virtualna i uvećana
D. virtualna i umanjena
49. Na optičku rešetku okomito upada monokromatska svjetlost valne duljine 400 nm. Sinus ogibnoga
kuta za prvi maksimum iznosi 0,2. Kolika je konstanta optičke rešetke?
A. 1 μm
B. 2 μm
C. 3 μm
D. 4 μm
50. Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu.
9
Kolika je amplituda titranja tijela?
A. 4,5 cm
B. 5,0 cm
C. 7,5 cm
D. 8,0 cm
51. Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B. U sredstvu A brzina vala iznosi 100 m/s, a valna duljina 0,5
m. U sredstvu B valna se duljina poveća na 0,8 m. Kolika je brzina vala u sredstvu B?
A. 50 m s–1
B. 80 m s–1
C. 100 m s–1
D. 160 m s–1
52. Slika prikazuje harmonijski oscilator sastavljen od utega pričvršćenoga za oprugu koji neprigušeno
harmonijski titra. Ukupna energija toga oscilatora iznosi 6 J. Kolika je kinetička energija utega u
trenutku kad on prolazi kroz ravnoteţni poloţaj?
A. 0 J
B. 3 J
C. 4 J
D. 6 J
53. Elektron u atomu prelazi sa stanja više energije u stanje niţe energije . Što se dogaĎa s
atomom?
A. emitira foton energije
B. apsorbira foton energije
C. emitira foton energije
D. apsorbira foton energije
10
56. Foton energije 3,27 eV izazove fotoelektrični učinak na nekome metalu. Izlazni rad fotoelektrona
za taj metal je 2,08 eV. Kolika je kinetička energija fotoelektrona?
A. 1,19 eV
B. 2,08 eV
C. 3,27 eV
D. 5,35 eV
57. Jabuka pada na Zemlju zbog gravitacijskoga privlačenja izmeĎu nje i Zemlje. Označi li se sila
kojom Zemlja privlači jabuku s F1, a sila kojom jabuka privlači Zemlju s F2, u kakvome su odnosu
iznosi tih dviju sila?
A. F1< F2
B. F1 = F2
C. F1 > F2
58. Tijelo A slobodno pada s visine h, a tijelo B je s iste visine h izbačeno u vodoravnome smjeru.
Kako se odnose vrijeme gibanja tijela A (tA) i vrijeme gibanja tijela B (tB) do trenutka pada?
A. tA < tB
B. tA = tB
C. tA > tB
59. De Broglieve valne duljine elektrona i protona bit će jednake kada elektron i proton imaju jednake:
A. količine gibanja
B. kinetičke energije
C. brzine
60. Tijelo mase 10 kg pada s visine 80 m i pri udarcu o površinu Zemlje ima kinetičku energiju 4500 J.
Koliko je energije tijelo utrošilo na savladavanje otpora zraka?
2616. Kolikom silom Mars privlači kamen mase 1 kg koji se nalazi na njegovoj površini? Masa Marsa
je kg, a polumjer 3400 km.
62. Pri stalnome tlaku od Pa plin obavi rad od 1000 J. Za koliko se povećao obujam plina?
63. Krug izmjenične struje sastavljen je od zavojnice zanemarivoga omskoga otpora i induktivnoga
otpora 600 te kondenzatora kapacitivnoga otpora 200 . Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga
kruga?
64. U radioprijamniku se ugaĎanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem su serijski
spojeni zavojnica induktiviteta 0,8 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta. Uz koju će se
vrijednost kapaciteta moći primati program stanice koja emitira na 95 MHz?
65. Vlastito vrijeme ţivota neke čestice iznosi T0. Kolika treba biti brzina čestice u laboratorijskome
sustavu da za promatrača u tome sustavu njezino vrijeme ţivota iznosi 2 T0?
11
66. Sustav prikazan na slici sastoji se od jednoga koloturnika zanemarive mase i dvaju tijela. Trenje
niti s koloturnikom moţe se zanemariti. Tijela se gibaju akceleracijom od . Sila trenja izmeĎu
stola i tijela mase iznosi 5 N. Koliko iznosi masa ?
67. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno miješanje. Početno su voda i lonac na
temperaturi od 20 °C. Nakon što zajedno prime 175,2 kJ topline, temperatura vode i lonca poveća se
na 60 °C. Ako je masa vode 1 kg, masa lonca 0,2 kg, a specifični toplinski kapacitet vode 4200
J kg–1 K–1, koliki je specifični toplinski kapacitet aluminija?
68. Na slici je prikazan bakreni štap duljine 80 cm koji leţi u magnetskome polju iznosa 5 mT. Štap se
jednoliko pomiče okomito na silnice polja brzinom 20 m s–1.
69. Učenici su četiri puta mjerili valnu duljinu svjetlosti pomoću interferencije svjetlosti na dvjema
pukotinama i dobili sljedeće vrijednosti za isti izvor:
70. Neko apsolutno crno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini od . Kolika je snaga
zračenja toga tijela ako mu površina iznosi 0,1 ?
71. Slika prikazuje graf ubrzanja nekoga tijela u ovisnosti o vremenu. Tijelo se giba duţ x-osi. U
trenutku t = 0 s tijelo ima brzinu v0 = 0 m s–1.
12
Koja slika prikazuje graf brzine toga tijela u ovisnosti o vremenu?
72. Brzina kruţenja Zemlje oko Sunca je 30 puta veća od brzine kruţenja Mjeseca oko Zemlje. Mjesec
obiĎe Zemlju pribliţno 13 puta u godini dana. Koliki je omjer udaljenosti Zemlje od Sunca ( ) i
udaljenosti Mjeseca od Zemlje ( )?
A. : = 1 : 13
B. : = 13 : 1
C. : = 1 : 390
D. : = 390 : 1
73. Kugla mase 0,2 kg giba se brzinom 4 m s–1, a kugla mase 0,5 kg brzinom 2 m s–1. Obje kugle
gibaju se pravocrtno u istome smjeru te prva kugla naleti na drugu. Koliko iznosi ukupna količina
gibanja tih dviju kugli nakon sudara?
A. 0,2 kg m s–1
B. 0,8 kg m s–1
C. 1,0 kg m s–1
D. 1,8 kg m s–1
74. Tijelo K gustoće ρK i tijelo L gustoće ρL drţe se zaronjeni ispod površine vode gustoće ρ. Kada
se tijela ispuste, tijelo K potone, a tijelo L ostane u istome poloţaju. Koji odnos vrijedi za gustoće
tijela i vode?
A. ρK = ρ > ρL
B. ρK > ρ > ρL
C. ρK > ρ = ρL
D. ρK = ρ = ρL
13
77. Temperatura idealnoga plina je 0 °C. Na kojoj će temperaturi obujam plina biti dva puta veći od
obujma plina pri 0 °C ako se tlak plina drţi stalnim?
A. 0 K
B. 137 K
C. 273 K
D. 546 K
78. Dvije jednake metalne kugle prikazane na slici vise na nitima od izolatora. Obje kugle su početno
električki neutralne. Kugla M nabije se pozitivno nabojem od +8 nC i zatim se dotakne kuglom N.
79. U strujnome krugu prikazanome na slici voltmetar pokazuje 4 V. Unutrašnji otpor baterije je
zanemariv.
80. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče elektrona. Kolika je jakost struje koja
teče vodičem?
A. 0,5 mA
B. 5 mA
C. 0,5 A
D. 5 A
81. Na slici su prikazane silnice električnoga polja i tri točke u tom polju označene brojevima 1, 2 i 3.
Postavimo li proton u točku 1, polje će na njega djelovati silom , u točki 2 će na proton djelovati sila
, a u točki 3 sila .
14
B. > >
C. > >
D. > >
82. Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodiča kojim teče stalna struja magnetsko polje iznosi 2 mT. Na
kolikoj udaljenosti od toga vodiča magnetsko polje iznosi 4 mT?
A. 1 m
B. 2 m
C. 4 m
D. 8 m
83. Konvergentna leća ima ţarišnu daljinu f. Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće
veća od f, a manja od 2f?
A. realna i obrnuta
B. realna i uspravna
C. virtualna i uspravna
D. virtualna i obrnuta
84. Na optičkoj rešetki ogiba se bijela svjetlost. Koje je boje svjetlost koja se ogiba pod najmanjim
ogibnim kutom ako se promatra spektar prvoga reda?
A. crvene
B. ljubičaste
C. zelene
D. ţute
85. Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu.
86. Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B. U sredstvu A brzina vala iznosi 100 m – , a valna duljina
0,5 m. U sredstvu B se brzina vala poveća na 160 m – . Kolika je valna duljina vala u sredstvu B?
A. 0,5 m
B. 0,8 m
C. 100 m
D. 160 m
15
87. Slika prikazuje tijelo koje je vezano za oprugu. Oprugu rastegnemo iz ravnoteţnoga poloţaja i
pritom izvršimo rad od 120 J. Kada oprugu pustimo, tijelo neprigušeno titra.
Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo naĎe u amplitudnome
poloţaju?
A. 0 J
B. 60 J
C. 100 J
D. 120 J
88. Elektron u atomu prelazi sa stanja niţe energije u stanje više energije . Što se dogaĎa s
atomom?
A. emitira foton energije
B. apsorbira foton energije
C. emitira foton energije
D. apsorbira foton energije
91. Foton energije 3,27 eV izazove fotoelektrični učinak na nekome metalu. Fotoelektron izleti iz
metala s kinetičkom energijom od 1,19 eV. Koliki je izlazni rad za taj metal?
A. 1,19 eV
B. 2,08 eV
C. 3,27 eV
D. 4,46 eV
92. Guramo ormar po sobi stalnom horizontalnom silom iznosa F i on se zbog toga giba stalnom
brzinom. Na ormar osim sile guranja F djeluje i sila trenja Ftr izmeĎu ormara i poda. U kakvome su
odnosu iznosi tih dviju sila?
A. Ftr < F
B. Ftr = F
C. Ftr > F
93. Tijela A i B izbace se u vodoravnome smjeru s jednakim početnim brzinama. Tijelo A izbaci se s
veće visine nego tijelo B. Kako se odnose domet tijela A (DA) i domet tijela B (DB)?
A. DA > DB
B. DA < DB
C. DA = DB
16
94. Elektron i proton imaju jednake količine gibanja. Što im je još jednako?
A. de Broglieve valne duljine
B. kinetičke energije
C. brzine
95. Tijelo mase 10 kg pada s neke visine i pri udarcu o površinu Zemlje ima kinetičku energiju 4500J.
S koje je visine tijelo počelo padati ako je na savladavanje sile otpora zraka utrošilo 3500 J svoje
energije?
96. Masa Marsa je 6,5·1 kg, a polumjer 3400 km. Kolika je akceleracija slobodnoga pada na
površini Marsa?
97. Pri stalnome tlaku od 2·1 Pa na plinu se obavi rad od 1000 J. Za koliko se smanjio obujam
plina?
98. Krug izmjenične struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 i
kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 . Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga?
99. U radioprijamniku se ugaĎanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem je spojena
zavojnica induktiviteta 0,6 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta. Na kojoj će se frekvenciji
moći primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 3,5 pF?
100. Vlastito vrijeme ţivota neke čestice iznosi T0 = 2µs. Koliko iznosi njezino vrijeme ţivota u
laboratorijskome sustavu u kojem se čestica giba brzinom 0,6c?
101. Sustav prikazan na slici sastoji se od jednoga koloturnika zanemarive mase i dvaju tijela. Trenje
izmeĎu tijela mase m2 i stola, kao i trenje izmeĎu niti i koloturnika mogu se zanemariti. Koliko iznosi
akceleracija kojom se gibaju ova tijela?
102. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno miješanje. Početno su voda i lonac na
temperaturi od 20 °C. Nakon što su zajedno primili 91,2 kJ topline, temperatura vode i lonca povećala
se na 60 °C. Odredite masu vode ako je masa lonca 0,2 kg, specifični toplinski kapacitet vode 4200
J kg–1 K–1, a specifični toplinski kapacitet aluminija 900 J kg–1 K–1.
103. Na slici je prikazan bakreni štap koji leţi u magnetskome polju iznosa 5 mT. Štap se jednoliko
pomiče okomito na silnice polja brzinom 20 m . Pritom se izmeĎu krajeva štapa inducira napon od
0,08 V.
17
33.1. Kolika je duljina štapa?
33.2. Na slici označite na kojem je kraju štapa + pol, a na kojem – pol.
104. Učenici su u pokusu s interferencijom svjetlosti na dvjema pukotinama četiri puta mjerili razmak
izmeĎu susjednih interferentnih pruga i dobili sljedeće vrijednosti:
105. Neko apsolutno crno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini od m. Kolika je
površina toga tijela ako mu snaga zračenja iznosi 400 W?
106. Koji od grafova prikazuje ovisnost brzine o vremenu za jednoliko ubrzano gibanje?
107. Na tijelo djeluje ukupna sila koja se mijenja duţ puta kako je prikazano na grafu. Tijelo početno
miruje.
Koliko iznosi kinetička energija tijela nakon što je ono prešlo 3 m? Trenje se zanemaruje.
A. 0 J
B. 20 J
C. 25 J
D. 30 J
18
108. Kada je potpuno uronjeno u tekućinu, tijelo mase 1.5 kg istisne 0.8 kg tekućine. Što od
navedenoga vrijedi za silu uzgona na tijelo?
A. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema gore.
B. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema dolje.
C. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema gore.
D. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema dolje.
109. Akceleracija slobodnoga pada na površini Mjeseca je gM. Polumjer Mjeseca je R. Kolika je
akceleracija slobodnoga pada na udaljenosti 2R od površine Mjeseca?
A. gM/9
B. gM/3
C. gM/2
D. 2gM
110. Iz helikoptera koji leti u horizontalnome smjeru ispušten je paket. Što je za promatrača na tlu
putanja paketa ako se zanemari utjecaj otpora zraka na paket?
A. dio pravca
B. dio kruţnice
C. dio elipse
D. dio parabole
111. Potrebno je povećati korisnost idealnoga toplinskoga stroja. Moţe se povećati temperatura
toplijega spremnika za ΔT ili smanjiti temperatura hladnijega spremnika za isti iznos ΔT. Koja je od
navedenih tvrdnji točna?
A. Korisnost će biti veća ako se poveća temperatura toplijega spremnika za ΔT.
B. Korisnost će biti veća ako se smanji temperatura hladnijega spremnika za ΔT.
C. Korisnost će se povećati jednako u obama slučajevima.
D. Korisnost se ne će promijeniti zbog promjene temperature spremnika topline.
112. Idealni plin temperature T zagrije se tako da se srednja kinetička energija nasumičnoga gibanja
njegovih čestica udvostruči. Kolika je temperatura plina nakon zagrijavanja?
A.
B. T
C. 2T
D. 4T
113. Specifična toplina isparavanja vode iznosi 2260 kJ/kg. Vodena para mase 0.5 kg i temperature
100 °C kondenzira se u vodu temperature 100 °C. Koja se od navedenih izmjena topline dogodila
tijekom toga procesa?
A. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 1130 kJ.
B. Iz okoline je na paru prešla toplina od 1130 kJ.
C. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 2260 kJ.
D. Iz okoline je na paru prešla toplina od 2260 kJ.
114. Učenici su izmjerili sljedeće vrijednosti napona na polovima neopterećene baterije: 1.50 V, 1.51
V, 1.53 V i 1.50 V. Koji od predloţenih odgovora predstavlja ispravan zapis rezultata toga mjerenja?
A. (1.50 ± 0.03) V
B. (1.50 ± 0.01) V
19
C. (1.51 ± 0.02) V
D. (1.51 ± 0.03) V
115. Baterija u strujnome krugu prikazanome na crteţu ima elektromotorni napon E. Smatra se da su
ampermetar i voltmetar idealni.
117. Dva točkasta naboja u zraku se meĎusobno odbijaju silom 2 μN. Naboji su smješteni na jednak
razmak u sredstvo relativne dielektrične konstante 8. Kolika je sila izmeĎu tih naboja u navedenome
sredstvu?
A. 0 N
B. 0.25 μN
C. 2 μN
D. 16 μN
118. Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zastoru udaljenome 12 cm od leće. Ţarišna daljina
leće je 6 cm. Kolika je udaljenost izmeĎu predmeta i slike toga predmeta?
A. 18 cm
20
B. 20 cm
C. 22 cm
D. 24 cm
119. Točkasti izvor vala titra frekvencijom 50 Hz. Val se širi brzinom od 300 m/s. Kolika je razlika u
fazi izmeĎu točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora?
A. 0 rad
B. π rad
C. 6 rad
D. 2π rad
120. Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2 cm sin(π s–1 t).
Kako glasi izraz za brzinu toga tijela u ovisnosti o vremenu?
A. v = 2 cm/s sin(2π s–1 t)
B. v = 2π cm/s sin(π s–1 t)
C. v = 2 cm/s cos(2π s–1 t)
D. v = 2π cm/s cos(π s–1 t)
121. Infracrveno zračenje valne duljine 2 μm nailazi na pregradu s dvjema pukotinama meĎusobnoga
razmaka 1 mm. Maksimumi interferencije detektiraju se na udaljenosti 1 m od pregrade. Koliki je
razmak izmeĎu susjednih maksimuma interferencije?
A. 1 mm
B. 2 mm
C. 3 mm
D. 4 mm
122. Tijelo vezano na oprugu titra oko ravnoteţnoga poloţaja. Kako se naziva najveći pomak od
ravnoteţnoga poloţaja?
A. period
B. frekvencija
C. elongacija
D. amplituda
123. Od 10 000 jezgri nekoga radioaktivnoga izotopa u prva se četiri dana raspadne 5000 jezgri. Koja
je od navedenih tvrdnji točna?
A. U prva se dva dana raspalo 2 500 jezgri.
B. U sljedeća će se četiri dana raspasti preostalih 5 000 jezgri.
C. U prva se dva dana raspalo više jezgri nego u sljedeća dva dana.
D. Svaki se dan raspadne jednaki broj jezgri.
21
Za koji od navedenih prijelaza s jedne energijske razine na drugu elektron treba primiti najveću
energiju?
A. za n = 1 → n = 2
B. za n = 2 → n = 1
C. za n = 2 → n = 4
D. za n = 4 → n = 2
126. Kolika je temperatura na površini zvijezde čiji je intenzitet zračenja maksimalan na valnoj duljini
400 nm? Pretpostavite da zvijezda zrači kao apsolutno crno tijelo.
A. 3613 K
B. 5109 K
C. 7225 K
D. 9050 K
127. Kruţna ploča poloţena je vodoravno te se vrti oko vertikalne osi kroz središte
stalnom kutnom brzinom.
Novčić X nalazi se na tri puta manjoj udaljenosti od središta ploče nego novčić Y.
Kako se odnose njihove obodne brzine?
A. vx = vy /3
B. vx = vy
C. vx = 3vy
128. Negativno nabijeni štap pribliţi se bez doticanja nenabijenomu elektroskopu. Kazaljka se
elektroskopa otkloni. Kakav je pritom ukupni naboj na elektroskopu?
A. pozitivan
B. negativan
C. jednak nuli
22
130. Balon mase 90 kg pada kroz zrak. Na balon djeluju sila otpora zraka od 300 N i sila uzgona od 60
N. Kolikom akceleracijom pada balon?
131. Tijelo mase 3 kg guramo jednoliko duţ kosine koja je dugačka 4 m, a visoka 2 m. Trenje
zanemarujemo. Koliki se rad izvrši nad tijelom ako ga se gura od dna do vrha kosine?
132. Obujam idealnoga plina pri temperaturi od 293 K je 1 m3. Pri stalnome tlaku temperatura
idealnoga plina naraste na 353 K. Odredite obujam plina pri toj temperaturi.
133. Zavojnica induktiviteta 0.25 H i kondenzator serijski su spojeni na izvor izmjeničnoga napona
frekvencije 60 Hz. Izračunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak
induktivnomu otporu zavojnice.
134. Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60° prema okomici na mirnu površinu tekućine.
Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut izmeĎu odbijene i lomljene zrake 90°.
135. Astronautkinja putuje raketom koja se giba jednoliko po pravcu brzinom u odnosu na Zemlju.
Ona je u svojem sustavu izmjerila da njezino putovanje traje 2 godine. Koliko je vremena putovanje
trajalo za promatrača na Zemlji?
136. Na tijelo mase 30 kg djeluje se silom F pod kutom od 30° prema horizontali.
Tijelo se giba jednoliko. Faktor trenja izmeĎu tijela i podloge je 0.1. Odredite iznos sile F.
137. Grijačem snage 500 W tali se 2 kg leda temperature 0 °C. Sva energija koju proizvede grijač
potroši se na taljenje leda. Za koliko se vremena led rastali? Specifična toplina taljenja leda iznosi 330
000 J kg–1.
138. Dva duga, ravna i meĎusobno paralelna vodiča nalaze se u homogenome magnetskome polju od
2·10−6 T. Vodičima teku struje 10 A u istome smjeru.
Vodiči se nalaze u ravnini okomitoj na silnice magnetskoga polja i meĎusobno su udaljeni 0.2 m.
Kolika je ukupna sila na 1 m duljine vodiča kojim teče struja I1?
139. Duljina neopterećene elastične opruge je 0.15 m. Na oprugu ovjesimo uteg mase 0.1 kg i
zatitramo. Period harmonijskoga titranja utega na opruzi iznosi 0.5 s. Kolika će biti duljina opruge
opterećene tim utegom nakon što titranje prestane?
140. Kugla temperature 200 °C i površine 2·10–4 m2 zrači kao crno tijelo. Koliko energije u vremenu
od 60 sekundi kugla izrači u okolinu uz pretpostavku da joj se temperatura pri zračenju ne mijenja?
23
RJEŠENJA I POSTUPCI RJEŠAVANJA
1.
C Za ubrzano gibanje je ; graf te funkcije je parabole .
x B
Za jednoliko gibanje je ; graf je dio pravca .
Za jednoliko usporeno gibanje je ; graf je
A dio parabole .
O tA tB t Vrijeme se računa od , odnosno .
Odgovor: D
2.
t=8s
Put je po brojčanoj vrijednosti jednak površini omeĎenoj krivuljom v(t) , ordinatama brzine i osi t.
Površinu je najlakše izračunati zbrajajući površine trapeza ABCD (s1) i BGFC (s2).
Odgovor: D
3.
Odgovor: B
4.
= početna brzina
Odgovor: B
24
5.
Kako je
Odgovor: D
6.
Odgovor: A
7.
Odgovor: D
8.
_________
r=?
Odgovor: A
25
9.
Kod izohornog procesa tlak p raste linearno s temperaturom, pa je moguć samo odgovor
pod A.
Odgovor: A
10.
T2 = 4T1
V2 = 2 V1
p=?
Odgovor: C
11.
Odgovor: D
12.
Odgovor: B
13.
Odgovor: B
14.
Odgovor: C
26
15.
Pregorjela je ţaruljica c čime je prekinut glavni strujni krug.
Odgovor: C
16.
Odgovor: B
17.
Odgovor: A
18.
Pravilo desne ruke govori da palac desne ruke postavimo u smjer struje, pa će nam zakrivljeni prsti
pokazati smjer magnetskog polja. Magnetska polja u točki T imaju isti smjer pa se njihove vrijednosti
zbrajaju.
Odgovor: D
19.
Odgovor: B
20.
Odgovor: B
27
21.
Odgovor: A
22.
Odgovor: A
23.
Električno polje negativno nabijenog štapa potisnut će elektrone (e–) prema mjestu gdje se nalazi
kazaljka koja će se dodatno otkloniti.
Odgovor: C
24.
Odgovor: C
25.
Odgovor:
26.
28
Odgovor:
27.
Odgovor:
28.
Odgovor:
29.
Odgovor:
30.
Odgovor:
29
31.
31.1.
Odgovor:
31.2.
Odgovor:
32.
a
g
32.1.
Odgovor:
32.2.
FN
mg
Odgovor:
33.
33.1.
30
Odgovor:
33.2.
Odgovor:
34.
34.1.
Odgovor:
34.2.
Odgovor:
35.
35.1.
Odgovor:
35.2.
Odgovor:
31
36.
Iz grafa očitati akceleracije tijela i pripadajuća im vremena koja treba uvrstiti u formulu ,
odnosno i izračunati - razlike brzina. Podatke je najpraktičnije posloţiti u tablicu:
U trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m/s - točka (0, 0). Tijekom prve 2 s brzina se tijelu promijeni
s 0 na 6 m s–1 - točka (2, 6). Sljedeće 2 s, dakle ukupno nakon 4 s nema promjene brzine i ona je 6
- točka (4, 6). Od 4. do 6. sekunde, brzina se promijeni za 2 m s –1 i to s dotadašnjih 6 na 8 m s–1
- točka (6, 8). U 7. sekundi nema promjene brzine i ona je 8 m s–1 - točka (7, 8). Tim točkama
odgovara samo graf
Odgovor: A
37.
_________
Odgovor: D
38.
Ukupna količina gibanja prije sudara jednaka je ukupnoj količini gibanja poslije sudara:
Odgovor: A
39.
Tijela s manjom gustoćom od vode, na vodi plivaju dok tijela s većom gustoćom tonu. Tijela jednake
gostoće kao voda u vodi plutaju, tj. ostaju na onom poloţaju u vodi u koji ih stavimo pa vrijedi:
ρK < ρ = ρL.
Odgovor: B
32
40.
Odgovor: B
41.
Čestice idealnog plina uopće nemaju potencijalnu energiju.
Odgovor: A
42.
T1 = 0 °C = 273 K
_______
=?
Odgovor: D
43.
Kada se kugle dotaknu, njihovi potencijali bit će jednaki:
Kako je ⇒ nC.
Odgovor: B
44.
= 12 V
I=2A
R2 = 4 Ω
U1= ?
Drugo Kirchhoffovo pravilo: Zbroj svih napona u strujnoj petlji jednak je nuli.
Odgovor: A
33
45.
I = 0,5 mA = 0.0005 A
e= C
t = 0.1 s
n=?
Kako je , broj elektrona dobit ćemo ako ukupan naboj podijelimo s nabojem jednog elektrona
Odgovor: B
46.
Električno polje se smanjuje s kvadratom udaljenosti što znači da je, od navedene tri, u najbliţoj točki
središtu polja najveće, a u najdaljoj najmanje.
Odgovor: B
47.
r1 = 2 m
r2 = 1 m
B1 = 4 mT
B2 = ?
Odgovor: C
48.
Leća
Slika
F1 F2
Predmet
Promatrač
Odgovor: C
49.
k=1
λ = 400 nm = 4 10–7 m
sin (α1) = 0.2
d=?
34
Odgovor: B
50.
Iz grafa očitamo maksimum krivulje na y (vertikalnoj) osi.
Odgovor: C
51.
vA = 100 m s–1
λA = 0.5 m
λB = 0.8 m
vB = ?
Prolazom vala iz sredstva A u sredstvo B mijenjaju mu se brzina i valna duljina ali ne i frekvencija.
Odgovor: D
52.
Kad se oscilator nalazi u amplitudnim poloţajima, ukupna energija je pohranjena u opruzi pa sustav
ima samo potencijalnu energiju. U ravnoteţnom poloţaju, ukupnu energiju sustava čini samo kinetička
energija.
Odgovor: D
53.
Prelazeći iz stanja više energije u stanje niţe energije, atom emitira višak energije u obliku fotona
energije
Odgovor: A
54.
Odgovor: D
55.
Z1=7
Z2=2
Z4=1
A2=4
35
A3=17
A4=1
a,b=?
Kod svake nuklearne reakcije zbroj masenih brojeva A mora biti jednak prije i poslije reakcije.
Odgovor: D
56.
Odgovor: A
57.
Odgovor: B
58.
Gibanje u vertikalnom smjeru (pad) ne ovisi o gibanju u horizontalnom smjeru. Pad s jednake visine u
oba slučaja vremenski traje jedako.
Odgovor: B
59.
Količina gibanja
Odgovor: A
60.
Odgovor:
36
61.
Odgovor:
62.
Odgovor:
63.
Odgovor:
64.
Odgovor:
65.
37
Odgovor:
66.
_________
Odgovor:
67.
_____________________
Odgovor:
38
68.
68.1.
Odgovor:
68.2.
Odgovor:
B
F
v
Kako je q < 0, sila će imati smjer vektora
69.
Odgovor:
70.
39
Odgovor:
71.
Iz grafa očitati akceleracije tijela i pripadajuća im vremena koja treba uvrstiti u formulu ,
odnosno i izračunati - razlike brzina. Podatke je najpraktičnije posloţiti u tablicu:
U trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m s–1 - točka (0, 0). Tijekom prve 2 s brzina se tijelu
–1
promijeni s 0 na 8 m s - točka (2, 8). Sljedeće 2 s, dakle ukupno nakon 4 s nema promjene brzine i
ona je 8 - točka (4, 8). Od 4. do 6. sekunde, brzina se promijeni za 2 m s–1 i to s dotadašnjih 8 na
4 m s - točka (6, 4). U 7. sekundi nema promjene brzine i ona je 8 m s–1 - točka (7, 4). Tim točkama
–1
Odgovor: D
72.
___________
Odgovor: D
73.
m1 = 0.2 kg
m2 = 0.5 kg
40
v1 = 4 m s–1
v2 = 2 m s–1
v=?
Ukupna količina gibanja prije sudara jednaka je ukupnoj količini gibanja poslije sudara:
Odgovor: D
74.
Tijela s manjom gustoćom od vode plivaju na vodi. Tijela s većom gustoćom od vode tonu u vodi.
Tijela s gustoćom jednakoj gustoći vode plutaju u vodi, tj. ostaju u vodi na mjestu gdje ih ostavimo.
Odnosno ρK > ρ = ρL
Odgovor: C
75.
Stupanj K jednak je °C samo su im ishodišta (poloţaj nule na skali) različita.
Odgovor: A
76.
Odgovor: C
77.
T1 = 0 °C = 273 K
_______
=?
Odgovor: D
78.
Kada se kugle dotaknu, njihovi potencijali bit će jednaki:
41
Kako je ⇒ nC.
Odgovor: C
79.
= 12 V
U1 = 4 A
R2 = 4 Ω
I=?
Drugo Kirchhoffovo pravilo: Zbroj svih napona u strujnoj petlji jednak je nuli.
Odgovor: B
80.
t = 0.1 s
______________
Odgovor: A
81.
Odgovor: C
82.
r1 = 2 m
B1 = 2 mT = 0.002 T
B2 = 4 mT = 0.004 T
μ0 = 4π ·10-7
r2 = ?
42
Odgovor : A
83.
Leća
Predmet
F2
F1
Slika
Odgovor: A
84.
Kako je valna duljina (λ) ljubičaste svjetlosti najmanja to će i njen otklon biti najmanji.
Odgovor: B
85.
Period titranja je vrijeme izmeĎu dviju jednakih elongacija, primjerice točaka 0 i 8 (na slici) ili
maksimuma, odnosno minimuma krivulje na x-osi.
Odgovor: D
86.
–
vA = 100 m
–
vB = 160 m
λA = 0.5 m
λB =?
Prolazom vala iz sredstva A u sredstvo B mijenjaju mu se brzina i valna duljina ali ne i frekvencija.
Odgovor: B
43
87.
Kad se oscilator nalazi u amplitudnim poloţajima, ukupna energija je pohranjena u opruzi pa sustav
ima samo potencijalnu energiju. U ravnoteţnom poloţaju, ukupnu energiju sustava čini samo kinetička
energija.
Odgovor: D
88.
Kad atom prelazi iz stanja niţe energije u stanje više energije apsorbira energiju jednaku razlici
energija tih stanja.
Odgovor: B
89.
Odgovor: D
90.
Z2 = 2
Z3 = 8
Z4 = 1
A1 = 14
A2 = 4
A4 = 1
a,b=?
Kod svake nuklearne reakcije zbroj masenih brojeva A mora biti jednak prije i poslije reakcije.
Odgovor: A
91.
Odgovor: B
92.
Odgovor: B
93.
H = visina
44
D = domet
= početna brzina
Kako je
Odgovor: A
94.
λ = valna duljina
h = Planckova konstanta
Količina gibanja
Odgovor: A
95.
Odgovor:
96.
45
Odgovor:
97.
Odgovor:
98.
Odgovor:
99.
Odgovor:
100.
Odgovor:
46
101.
Odgovor:
102.
_____________________
Odgovor:
103.
103.1.
Odgovor:
47
103.2.
Odgovor:
F
v
104.
Odgovor:
105.
Odgovor:
106.
govori da je brzina linearno proporcionalna vremenu.
Odgovor: A
48
107.
Kinetička energija jednaka je radu sile na zadanom putu. Rad odredimo kao površinu ispod zadane
krivulje. Ta površina ima oblik trapeza čija je površina
Odgovor: C
108.
kg
kg
__________
Sila uzgona je usmjerena prema gore jer je masa istisnute tekućine manja od mase tijela.
Odgovor: C
109.
r = udaljenost od središta Mjeseca = R + 2R = 3R
Odgovor: A
110.
jednadţba parabole
Odgovor: D
111.
temperatura hladnijeg spremnika
temperatura toplijeg spremnika
Pretpostavimo da je
49
Kako je
Odgovor: B
112.
k = Boltzmanova konstanta
Odgovor: C
113.
m = 0,5 kg
r = 2260 kJ/kg
Q=?
Q = m · r = 0,5 · 2260 = 1130
Odgovor: A
114.
Odgovor: C
115.
Neka su I1 i U1 vrijednosti prije uključivanja sklopke, a I2 i U2 nakon uključivanja. Tada je
50
Odgovor: A
116.
Odgovor: D
117.
F1 = 2 µN
__________
F2 = ?
Odgovor: B
118.
b = 12 cm
f = 6 cm
a+b=?
Odgovor:D
119.
v = 300 m/s
f = 50 HZ
x1 = 2 m
x2 = 8 m
Odgovor: D
120.
Odgovor:D
51
121.
λ = 2 µm
d = 1mm
a=1m
s=?
Odgovor; D
122.
Odgovor: D
123.
N0 = 10 000
T1/2 = 4 dana
t = 2 dana
N=?
Broj neraspadnutih atoma
Odgovor:C
124.
E = 2 eV
Odgovor: B
125.
Sa slike je vidljivo da je najveća razlika (razmak na grafu) u primanju (porastu) energije za
n = 1 → n = 2.
Odgovor: A
126.
C = Wienova konstanta = mK
= 400 nm = 400 · 10–9 m
T=?
Odgovor: C
52
127.
_________________________
Odgovor: A
128.
Nema doticaja štapa i elektroskopa pa nema prijelaza naboja, već se na elektroskopu naboj samo
prerasporedi, ali ukupan naboj ostaje isti, tj. nula.
Odgovor: C
129.
Odgovor: A
130.
m = 90 kg
T = 300 N
U = 60 N
a=?
T 300 N
U 60 N
mg
Odgovor:
131.
m = 3 kg
h=2m
W=?
4m
h=2m
(pretpostavka )
Odgovor: 60 J
53
132.
VA = 1 m3
TA = 293 K
TB = 353 K
VA = ?
A B
Odgovor:
133.
L = 0,25 H
f = 60 Hz
C=?
L C=?
f
Odgovor:
134.
α =60°
N=?
Odgovor: n = 1,73
135.
TA = 2 god
TZ = ?
54
Odgovor: 4 god
136.
m = 30 kg
α =30°
µ = 0,1
F=?
Kod mirovanja ili jednolikog gibanjaje i
N
T
F Kako je
G
Odgovor: 36,8 N
137.
P = 500 W
m = 2 kg
λ = 330000 J kg–1
t=?
Odgovor: 1320 s
138.
B = 2·10–6 T
I1 = I2 = 10 A
l=1m
d = 0,2 m
FU = ?
Odgovor:
139.
l = 0,15 m = 15 cm
m = 0,1 kg
T = 0,5 s
l+x=?
55
l l
Odgovor:21,3 cm
140.
T = 200 °C = 473 K
S = 2·10–4 m2
t = 60 s
E= ?
Odgovor: 34 J
56