Tomislav Treer Zvonimir Tucak AGRARNA ZOOLOGIJA drugo preradeno izdanje NOE ZAGREB, 2004.Kazalo Predgovor prvom izdanju Predgovor drugom izdanju L LL. 1.2, uUvoD Definicija zoologije Razvoj zoologije FILOZOFIJA PRIRODE OPGA ZOOLOGHA Zivot i razlike izmedu Zivotinja, biljaka i Govjeka Veligina, oblik i simetrije Zivotinja Citologija i histologija Stanice ‘Tkiva Organologija Onganeli, organi, organski aparaté i organski sustavi Anatomsko-topografski termini Kozni (integumentni) sustav Potporni (skeletni) sustay Misiéni (muskulatorni) sustav Digni (espiratorni) sustav Optjecajni (cirkulatorni) sustav Probavni (digestivni) sustav Ieluéni (ekskretori) sustav “Hormonalni (endokrini) sustav Zivéani (nervni) sustav Osjetni (receptomi) sustav ‘Termigka osjetila Kemijska osjtila Opticka osjtita Rasplodni (reproduiktivni sustav RazmnoZavanje Zivotinja Oblici razmnozavanja Gametogeneza Oplodnja Stadiji razvoja Rivotinja u u 13 19 25 25 27 28 28 30 33 33 33 37 38 39 40 42 44 46 48 50 53 54 55 55 7 él él 65 67 68385. 356, 357, 3.6. 36.1 3.6.2. 3.63. 37. 3.8. 3.81 3.82. 3.83, 3.9. 4 4d. 42. 421. 42.1) 4212, 42.13. 42.14. 433. 44. 441. 44.11. 4a. 44.13. 442. 443, 444, 444, 4442. 4443. 444d, 4445, 44456, 4442. 4448 Regeneracija Transplantacija oplodenih jaja Kloniranje Ostale funkcionalne osobiné Zivotinja Imunitet Osmotska i ionska regulacija Bioluminiscencija Etologija Ekologija Osnovni ekoloski pojmovi Zoogeogratija Paleontotogija Evolucija SISTEMATIKA Natela Klasifikacije Zivotinja Tip organizacije PROTOZOA Pradivotinje - Protozoa Bigasi ~ Flagolaca ili Mastigophora Korjenonosei ~ Rhizopoda ii Sarcodina ‘Truskavel - Sporozoa ‘Trepetikasi~ Ciliata it Infusria Tip organizacije PARAZOA Spuave - Spongia ili Porifera Placozoa Mesozoa Tip organizacije AMERIA PloSnjaci - Platodes Vienjaci~ Turbetlaria Metiji~ Tematodes ‘Trakavice ~ Cestades ‘Zamjaci - Cnidaria Rebrasi - Ctenophora Oblenjaci - Aschelminthes Oblis - Nematodes Kolnjaci ~ Rotifera iti Rotatoria ‘Trbodlaci - Gastrotricha Bodljoglavei~ Kinorhyncha ili Bohinodera Struna8l~ Nemaromorpha Kukasl ~ Acanthocephala Valgari ~ Prigputida ‘Stapkotasci ~ Kamptozoa, Entoprocta il Calyssozoa a 7 B 76 76 76 n 8 ~ 7" 82 83 85 85 89 89 a1 a1 92 93 ge 96 w 9 9 98 99 102 104 104 104 106 106 106 106 107 107 107sas 446. 448 4452 48a, tase sas, 1486 asa. i 154 5.2 221, (3a 45.23, 1324 5241 45242 3243 45244 45245 14246 as24r 15248 aszas as24i0 e524) 45.24.12. 45.24.13, 45.24.14 453. 45.4, 455. 4.5.6, 45.7. 46. 4.6.1, 46.1.1. 46.12, 46.13, 46.14. ‘Vepéari - Nemertina ili Rhynchocoela ‘Mekugci — Mollusca Putevi ~ Gastropoda Skoljkasi ~ Bivalvia Glavonosei~ Cephalopoda Jednoljusturast- Monoplacophora Bezljustuas ii rboelijepel~ Aplacophora ii Solenagastes Mnogoljusturast ~ Polyplacophora i Placophora it Lovicara Koponoici ~ Scaphopoa li Solenaconch Tip organizacije POLYMERIA Kolutiéavet ~ Annelida ClankonoSci - Arthropoda Pauénjaci ~ Arachnida acl Crustacea Stonoge~ Myriapoda Kukei ~ Hexapoda i nsecta Zohar Istokzile Dictyoptera Isoptera Obsléari - Plecoptera Ravnokrilel ~ Orthoptera Komjasi- Coleoptera Muljari~ Megaloptera ‘lati ~ Trichoptera Lepidoptera Diptera Buhe Siphonaprera Opnokrle - Hymenoptera Zivoinjske ws ~ Pthiraproa Resokrilel~ Thysanoprera Polukrilei~ Hemiptera Zvjeulani ~ Echiuroidea Strealjci - Sipunculoidea Crvonosci ~ Onychophora Dugozivei ~ Tardigrada Jezitari ~ Pentastomida ii Linguatulida Tip organizacije OLIGOMERIA BodljokoSci ~ Echinodermata Stapéart ill mors Viljani ~ Crinoidea ‘rpovt il morski krastave ~ Holothurioidea Jetinc i morski jee ~ Echinoidea Zujeedace ili morske zvijezde ~ Asteroidea 108 108 109 110 2 3 113 us 4 us 15 uy ug. ‘12t 125 130 130 130 130 131 132 132 132. 133, 134 134 136 136 136 137 137 138 138 139 140 140 142 2 142 4247134. 47135. Zmijace ~ Ophiuroidea Lovkasi - Lophophorata Crijevodisati ~ Branchiotremata Bradnjaci — Pogonophora Cetinoéeljusti - Chaetognatha Tip organizacije CHORDONIA ‘Svitkave? Chordata Plabtenjaci ~ Tunieata Bezlubanjel~ Acrania Kraljednjaci - Vertebrata Krumouste~ Cyelostomata ibe ~ Pisces ‘Vodozemei ~ Amphibia Red beznosci - Gymanophiones i Apoda Red repati - Uradela ili Caudata Red bezrepei - Salientia Gmazov - Reptilia 1. podrazred: Anapsida I. podrazred: Lepidosauria IL, podrazred: Archosauria IV, podrazted: Ichthyopterygia V. podrazred: Buryapsida ili Synaptosauria Vi. podrazred: Symapsida tice — Aves 1. podrazred: Bezgrebenke (Staroéeljuske) ~ Palacognathae 1 podrazred: Grebenke (Novoteljuske) ~ Neognathae 471.36, Sisavel- Mammalia I. podranted: Prasisavei ~ Prototheria M, podrazred: Pravi sisavel ~ Theria Kazalo pojmova Literatura 167 169 178 179 179 180 180 189 191 217 222 202 252 278Predgovor prvom izdanju Zoologija, kao relativno stara znanost i u nasoj je zemiji pracena odredenim brojem visokoskolskin udZbenika. Zbog toga su studenti poljoprivrednih fakulteta i upuéivani iptama za prirodoslovno- \enje raspolovivom literaturom, ponaiprije knjigama -matematicke fakultete. No, buduéi da su ti udzbenici namijenjeni drugom studi, i to za nekoliko predmeta i mnogo vecu satnicu nego sto je ona kojom raspolaze jednosemestralni predimet na polioprivrednim fakultetima, u praksi je koriStenje postojecom literaturom prageno znatnim poteskocama. Zbog toga se pojavila potreba za udabenikom specifiéne hamjene. Pri tome se pazilo da se nepotrebno ne ponavijaju sadréaji koji su planom i programom studija predvideni za prougavanje u posebnim predmetima kao sto su podrugja biokemij, genetike, anatomije,fziologije i embriologije domacih Zivotinja (dakle kraljeznjaka) i dt, te dase painja prida slabije obradenim, a potrebnim sadréajima kao Sto su komparativni prikaz grade i sistematike beskraljeZnjaka ili osnovni ekolodki pojmovi. Autori su poglavija udabenika obradili neovisno jedan o drugome, pa je pri tome svaki odgovoran samo 2a svoj dio teksta, Na taj natin student! mogu uoéiti razlicite pristupe nekim temama, npr. evoluciji. Tucak je obradio poglavija Filozofija prirode, Anatomsko- topografski termini, Kloniranje, Transplantacifa oplodenih jaja, Prazivotinje, Plosnjaci, Vodozemei, Gmazovi, Ptice i Sisauci, a Treer ostale, Gotovo svi crtedi u udzbeniku izradeni su prema ilustracijama iz knjige Storera i Usingera (1957), « samo slika kukaca prema DurbeSi¢ (1988), Radi lakSega praéenja ovog udzbentka (napose poglavlja Sistematika) studentima se preporucuje i usporedna uporaba bogato ilustriranog priruénika Garmsa i Borma Fauna Europe (1981). AutoriPredgovor drugom izdanju Proslo je vie od desetlje¢a od izlaska prvog iadanja knjige Agrarna zoologija. Kroz to vifjeme naklada je rasprodana, a knjiga se, osim na poljoprivrednim fakultetima u Hrvatsko}, rabi i u Bosni i Hercegovini, Buduéi da je radena prema nastavnom progeamu ovoga jednosemestralnog predmeta, uoéeno je da zadovoljava potrebe sazetoga prikaza opce i sistematske zoologije, s naglaskom na skupinama Zivotinja od posebnog interesa za suvremenu poljoprivredu. Ona danas vige nije ograniéena samo na proizvodnju brane nego stu nju snazno ukljuéene i ekoloska i rekreativna i druge komponente, tako da je progirena i potreba za dobrim poznavanjem vrsta i visih taksona Zivotinja. U knjigu su unesene nuzne korekcije, koje je donijelo proteklo razdoblje, pojedini su dijelovi teksta prosireni, a posebno je zna¢ajno ukljucivanje mnogo vise slika nego u prvom izdanju, sto ée olakSati razumijevanje gradiva i uéenje studentima. ‘Autori su, kao iu prethodnom izdanju, obradili svoja poglavlja neovisno jedan o drugome, 2 popis poglavija pojedinog autora naveden je u predgovoru prvom izdanju U knjigu je ukjjuceno i poglavlje Filozofija prirode, kao osobno razmisljanje Zvonimira Tucaka. Ovom prigodom posebno bismo zahvalili nasim vrijednim asistentima koji su pomogli u tehni¢koj pripremi materijala, mr. sc. Marini Piria, me. sc. Tei Odak i mr. se. Tihomiru Plorijandiéu. Autori2 Definicija zoologije Od postanka su Ijudi bili upuéeni na svijet oko sebe: skupljanje plodova i upo- znavanje vastitoga tijela. Radi prezivljavanja bilo je takoder nuzno raspoznavati Zi- votinjske vrste i specifi¢nosti njihova ponaganja. Zbog toga je biologija, a u njezinu sklopt i zoologija, jedna od najstarijih znanstvenih disciplina. Sam naziv zoologija inveden je kao slozenica gréke rijeti zoon, Sto znati Zivotinja, ilatinske logos, Sto znaci manost. NajsaZetije moZemo re¢i da je zoologija znanost koja proucava Zivotinje. To ona Gini sa svih aspekata, analizirajuéi njihove strukture i funkeije, Opisanih Zivotinjskih vrsta vi8e je od 1.250 000, a jo8 je nekoliko milijuna neopisa- nih, napose medu kukcima. Unatoé toj brojnosti i velikoj raznolikosti Zivotinjskoga , on je ipak po mnogim svojim osobinama jedinstven ~ od svijeta (npr. ameba i jednake osnovne strukture svih stanica do mnostva istovjetnih biokemijskih i fizioloskih procesa u svim Zivotinjskim organizmima. Stovige, Zivotinje ne mogu opstati same jer ovise o biljkama i anorganskim tvarima s kojima, ukljuéujuéi i Covjeka, tvore jecinstvenu cjelinu - priodu. Zbog svoje fundamentalnosti i velike raznolikosti, zoologija je u svojem razvoju stjecala mnoga podruéja, koja su se dalje izgradivala i kao samostalne znanosti obu- hyaéajuci samo prougavanje Zivotinja,ili/i dijelove botanike (prouéava bilje), dijelove antropologije (proucava covjeka), pa i dijelove drugih znanosti kao Sto su biokemija, biofizika i dt. Osim specifiénih zooloskih podrudja koja proutavaju pojedine zivotinjske skupine (npr. entomologija kukce, thtiologijaribe ili ornitologija ptice), kao podrugja zoologije mogu se navesti (gr. kitos ~ Supl a, unutrasnjost), Koja prouéava strukturu i funkeiju stanica = histologija (gré. histos ~ tkivo}, koja proucava strukturw i funkeiju tkiva + = anatomija (gré. ana ~_na, gore; femein - rezati), koja proutava strukturu Zivotinja, {j. istrazuje gradu njihova tijela ~ morfologija (gré. morphe - oblik), koja proucava oblik organizama i njihovih organa = fiziologija (gré. physis ~ priroda), koja prouéava Zivotne procese u Zivotinjskim organizmima = embriologija (gré. embrion - zametak), koja prouéava rast i razvoj zametka u jajetu ili u majéinu tijelu; s njom bi se donekle mogla poistovjetitii ontogenija (gré. ontos _—DEFINICIIA ZOOLOGUIE "~ bi¢e; genesis ~ postanak), no ona prouéava razvitak jedinke i nakon embrionalnog, razvoja, sve do spolne zrelosti ~ evolucija (at, evplutio -razvo)), koja je Sirok pojam Sto oznacuje razvoj (npr. drustvenih ‘odnosa), U bioloskom smislu ona prouéava postanak i razvoj organizama. Mogla bise izjednadit filogenijom (gr¢. phylon- rod, podrijetlo, srodstvo), koja prouéava srodstvene odnose i povijesni razvoj organizama. ~ ekologija (gr. ofkos - kuéa, dom), koja proucava odnose izmedu zivotin} ‘Taznanost istraZuje natin Zivota pojedinih Zivotinjskih vrsta, njihova stanista tuvjete, pa se zbog toga naziva i biologijom u uzem smislu, oogeogratija (grt. geo ~ zemlja; graphein— pisati, koja prouzava raspored zivotinja na Zemlji, Naziva se jo8 i horologijom (gr’. chore ~ prostor) — genetika (gré. genesis — postanak), koja proucava pojave nasljedivanja = taksonomija (gré. taksis ~ raspored; nomos ~ zakon), koja razvrstava Zivotinje uw sustave koji se temelje na srodstvenim odnosima, Naziva se jo$ i sistematikom ili Klasifikacijom, Uz ta, osnovna zooloska podruéja, razvoj znanosti donio je mnostvo drugih, npr. etologiju (gré. ethos ~ obiéaj, narav), koja se u praksi naziva i bihejviorizmom (engl. behaviour ~ ponasanje), a prougava ponasanje Zivotinja; zatim parazitologiju (gr’. parasite—nametnik), koja prouéava nametnike; patologiju (gré. pathos - patnja), koja istrazuje uzroke i znakove bolesti. OEFINICUA ZOOLOGUE.{BEB Razvoj zoologije U prethodnom poglaviju veé je reéeno da je éovjek od svojega postanka bio upucen na promatranje i razumijevanje Zivota Zivotinja. Ipak, poceci znanstvenih istrazivanja Zivotinja datiraju od pojave prvih kultura. Tako postoji svjedoCanstvo iz 7, st. pt. Krista iz Babilona, iz vremena poznatog cara Asurbanipala, o glinenim plogicama iz koji su djeca wila 0 Zivotinjama. Sljedeéa stoljeca donijela su razvoj i procvat anticke kulture. Unutar nje izrasli su mnogi poznati filozofi koji su pisalt io Zivotnim pojavama io Zivotinjama. Tako u sklopu miletske Skole moZemo spomenuti Anaksimandra iz 7 ~6. st. pr Krista, jednog od prvih evolucionista, jer je nastojao objasniti razvoj slozenijih ivotinja i Covjeka iz jednostavnijih. Ipak, najpoznatiji mislilac i istrazivaé tog razdoblja svakako je Aristotel, iz 4 st. pr. Krista je je nauavanje o Zivim bicima bilo dominantno ya tisuéljeéa, sve do pojave Linnéa (sI. 1) u 18. st. Napisao je 18 knjiga iz zoologije, u kojima iznosi za svoje doba velo opseZna zapazanja i razmisijanja. Ona su u nekim podrugjima vrlo vaizia, Tako u sistematici dalje razraduje podjelu na krvne i beskrvne Zivotinje koju je napravio njegov prethodnik Demokrit, pri Gemu se razumijevaju kraljeznjaci i beskraljeZnjaci. Pritom se otituje Aristotelovo anatomsko poznavanje Aivotinja, jer npr. kitove razvrstava zajedno sa sisaveima, iako i danas ima mnogo laika koji ih smatraju ribama, Naravno, iznio je i mnoge netognosti, medu kojima su ‘one manje vazne lako provjerljive, kao npr. ona da Zabe imaju grivu, a vaéne one koje su unosile zablude u dolazeéa stoljeéa. Tako je dulje od dvije tisuée godina vrijedila njegova tvrdnja o prastvaranju, odnosno nastajanju nekih Zivotinja iz. anorganske tvari spontanom generacijom (npr. puzevi, jegulje, Zabe i dr. iz mulja, kukei iz prljavitine isl, erijevni nametnici iz sadriaja crijeva itd.). Unatoé svim manjkavostima Aristotelova znanja, smatramo ga osnivaéem znanstvene zoologije, jer svoje stavove ipak zasniva ponajprije na vlastitim opaZanjima, Druga anti¢ka drZava, Rimsko Carstvo, ima takoder nekoliko poznatih imena koja opisuju prirodne pojave. Kao vaznijega spomenut Gemo samo posljednjega, Galena, iz 2, st. Vazan je kao anatom koji je proucavao gradu mnogih Zivotinja. Ujedno je i posljednji biolog starog vijeka. U srednjem vijeku zaviadala je drukéija duhovna klima. U tijeku mnogih stolje¢a potiskuju se egzaktna empitijska istrazivanja, a forsirano se iznose i prepisuju nevjerojatne priée, prilagodene ponajprije religioznim potrebama. Zbog toga je cijelo to razdoblje mraéno i za biologiju, kojoj nije donijelo nijedno veliko novo ime. ‘Tek podetak renesanse u 14. st. i zatim novi vijek, na prelasku iz 15. u 16. st, stvaraju nove duhovne odnose, a time i mogucnosti za daljnji, svestraniji i toéniji razvoj znanosti, pa tako i biologije. Pritom moZemo spomenuti Leonarda da Vineija (15 ~ 16, st.) svestranog umjetnika koji se, uz ostalo, bavio i anatomijom, Svicarac Konarad von Gesner objavio je u 16. st. djelo Historia animalium, u kojemu opisuje razne grupe kraljeZnjaka, Ono se smatra osnovom modetne zoologije. $ vremenom, se pojavijuje sve vise velikih istrazivaéa, medu Kojima i Englez, William Harwey (16 ~ 17.st.). On uogava Aristotelovu zabludu o prastvaranju, te iznosi tvrdnju Omne vivum ex ovo, odnosno da sve Zivo nastaje iz jajeta. To pokusima potvrduje talijanski istrazivaé RA2VO! ZOOLOGIIE :__ [woo Skt atl Linné sia. Chatles Darwin Francesco Redi u 17. st. Njegov suvremenik Johit Ray prvi nakon Aristotela daje podjelu Zivotinja i pri tome prvi upotrebljava pojam vrste. Otkr upotreba u zoologiji zabiljezena je potetkom 17, st., a Tali upotrebljava ga za znatnija anatomska, histologka i embrioloska prouéavanja u drugoj polovicistoga stoljeéa. Medu ostalim, po njeru su nazvani i ekskrecijski organi kukaca, Na prelasku iz 17. u 18. st. djeluje Nizozemac Anton van Leeuwenhoek, koji je, promatrajuéi spermatozoide, iznio animalkulistiéku teoriju, prema kojoj su oni unaprijed formirano novo biée. Njegov suvremenik bio je Englez Robert Hook, koji je kao fizitar prije svega vazan za poticanje daljnjih mikroskopskih istraZivanja u biologiji, a poznat #¢ mikroskopa o1vara nove mogu¢nostiistrazivanja u biologifi. Njegova prva in Marcello Malpighi je po svojim istrazivanjima pluta. On upotrebljava izraz,stanice (cellulae), pa se smatra da taj pojam potjede upravo od njeg a $4 Svedanin Carl Linné (- sl. 1), 18. st, svakako je jedan od najpoznatijih prirodoslovaca. ‘To je zasluzio ponajprije kao utemeljitelj moderne sistematike biljaka i Zivotinja. U njoj kao osnovnu kategoriju postavlja vrstu, prema Johnu Rayu, Svaku od njih odreduje kratkim ibitnim oznakama, tako da se moze razlikovati od drugih, Sve biljke i Zivotinje koje éine dva carstva razvrstao je najprije u veée kategorije ~ razrede, a njih zatim dalje u redove, rodove, vrste i oblike. Pri tome se uglevnom pridraavao Aristotela i utvrdio Sest razreda: crve, kukee, ribe, vodazemee, ptice i sisavee, Svaku je vrstu oznacio dvjema rijetima ~ prva je imenica i oznacuje rod kojemu vista pripada, a druga je ime je same veste. Tako je Salmo trusta nasa domaca losos, koji se i masovno uzgaja u mnogim europskim vo, dvostruko nazivije ili binomnu nomenklaturu uveo je Linné u pridjev ili druga vista rijti pastrva, a Salmo salar atlants ribogojilistima. 1 deseto izdanje svojega djela Systema naturae godine 1758, koja se zato smatra potetnom za njezino postojanje. Francuz Jean Baptiste Lamarck (18 ~ 19. st. utvrduje promjenjivost vrsta. No, on eorijom direktnog prilagodavanja, pri Gemu prilagodbu ivotinja na odredene vanjske uvjete mijesa s procesom promjenjivosti. Tako tumadt i stvaranje novih organa, npr. rogova u muzjaka. On smatra da im rogovi rastu zato Sto im pri bijesu vise tekucine pristize u éelo. Oko ideja evolucije spore se i njegovi malo mladi suvremenici u Francusko} to tums Georges Cuvier pobornik je principa 0 subordinaciji organa, medu kojima su neki vazniji, te utjecu na ostale. Njega, zastupajuci evoluciju, osporava Etienne Geoffroy St. Hilaire smatrajuci pri tome utjecaj okoliSa najvaznijim, za razliku od Lamarcka, koji u tome isti¢e vaznost upotrebe ‘are ideje 0 nepromjenjivosti vrsta, a vaZan je po iznoSenju. ili neupotrebe odredenog organa. Daljem utemeljivanju teorije evolucije bitno je pridonio engleski prirodoslovac Charles Darwin (~ 2) u19. st. Na petogodinjem putovanju oko svijeta skupio je golem bioloski materijal i upoznao raznolikost vrsta. Nakon toga mnogo je eksperimentirao selekcioniranjem domacih zZivotinja, napose golubova. Svoje ideje iznio je u knjizi Postanak vrsta, koja je objavijena 1859. g. U njoj navodi da ‘medu Zivotinjama postofi borba za opstanak, pri éemu se obavija prirodno odabiranje ‘ukojem prezivljavaju samo najprilagodenije jedinke. Do iste teorije, neovisno o Darwinu, dosao je i Wallace. Darwin i postanak Covjeka takoder tumati postupnim razvojem od primitivnijih oblika, te to iznosi 1871. g. u djelu s naslovom Porijeklo Kovjeka RAZVO! ZOOLOGHE. —Darwinove su ideje velo vazne za daljnji razvoj biologije, koja s njim ulazi u svoje moderno razdoblje. Osim evolucionista, u biologiji 19. st. djeluje i niz. drugih poznatih istrazivat Tako Purkyne prvi uvodi naziv protoplazma, von Baer utvrduje da zameci visih Zivotinja u svojem razvoju prolaze stadije u kojima su sliéni odraslim nizim Zivotinjama, Pander u embrionalnom razvoju nalazi tri zametna listi¢a, Dujardin utvrduje da prazivotinje nemaju organe, nego im je kompletna grada smjestena u jednoj stanici, Owen prvi spominje analogne i homologne organe, a Schleiden i Schwann uvode pojam celularne teorije, prema Kojoj su biljke i Zivotinje gradene od jednakih osnovnih dijelova - stanica, Od 19. st. genetska istrazivanja zau se razvija u vrlo vazinu i perspektivnu znanost, posebno vaznu u poljoprivredi. Njezin imaju sve vaznije mjesto u biologiji, a genetika je utemeljitelj éeski znanstvenik Johann Gregor Mendel, Svoj Kapitalni rad objavio je 1865. g., ali pravo je priznanje dobio tek nakon svoje :no utjecao smrti, Svojim je istrazivanjima dao neke osnovne genetiéke postavke, te sn 1a daljnji razvoj te znanosti, Nukleinske kiseline otktio je Miescher (1864), a izolirao ih je iz sperme Iososa. Galton (1875) jasno razlucuje spolne od {jelesnih stanica, te twrdi da se spolne mijenjaju neovisno o tjelesnima, Tihomirov (1886) prvi izaziva umjetnu partenogenezu stimuliranjem jaja dudova svilea na razvoj bez oplodnje. Moglo bi se reéi da su to poteci buduéega vaznog genetiékog inzenjerstva, Nizozemac Hugo de Vries djeluje na prijelomu stolje¢a. Vilo je poznat po otkrivanju iznenadnih nasliednih promjena koje je nazvao mutacijama, Medu najistaknutijim genetiarima svakako je nobelovac Amerikanac Thomas Hunt Morgan, poznat po svojim istrazivanjima vinske musice (Drosophila melanogaster). On je dokazao postojanje gena, te opisao njihovu ulogu u mehanizmu nas\jedivanja, Nobelovu nagradu dobili su takoder Watson i Crick, Koji su jo8 1953. g. ustanovili strukturu dezoksiribonukleinske kiseline (DNA). Moze se re¢i da se otada potinje razvijati molekularna biologija. JU biologiji je velo poznat biogenetski zakon, prema kojemu je ontogenija kratka rekapitulacija filogenije, Drugim rijecima, to znaéi da je embrionalni razvoj kratko ponavijanje razvoja vrste. To je prvi iznio Nijemac Fritz Miller, no zakon je stvarno postao poztiat tek po drugom Nijemcu, Ernstu Haeckelu, pa se uglavnom njemu i pripisuje. Poznati embriolog s kraja 19. st. bio je i Aleksandar Kovalovski, koji je otktio svitak, te sve Zivotinje koje ga imaju uvrstio u koljeno svitkovaca. Njegov suvremenik Mobius za Zivotnu zajednicu prvi upotrebljava naziv biocenoza. Za dokazivanje evolucije vrlo je vaino razumijevanje njezine prve karike ~ postanka organske tvari od anorganske. U tome su postignuta velika otkri¢a sredinom 20. st. Jednu od prvih teorija u tom smislu iznio je ruski biokemigar Oparin. Amerikanac Miller to je i eksperimentalno potvrdio. Iz vodene pate, vodika, metana i amonijaka, s pomocu elektriciteta, stvorio je neke aminokiseline. Pritom treba napomenuti da stvaranje organske tvari joS ne znaci i stvaranje Zivota, te da jo8 nikomu nije uspjelo RAZVOI 2OOLOGHE a [wo— stvoriti Zivot iz tvari koja prije toga nije bila dio nekog organizma. Zbog toga stoji zakonitost Omne vivum ex vivo, to 2naci da sve Zivo nastaje iz Zivoga Razvoj suvremene znanostii Zivota donio je potrebe i za novim tipovima istrazivanja, Otkriée radioaktivnosti i njezina primjena uzrokovali su i potrebu ispitivanja njezina djelovanja na organizme. Tako je Foster sa suradnicima 1959. g. ustanovio enormno veliko nakupljanje radioaktivnih tvari u vodenim biljkama i Zivotinjama, éak i do stotinu tisuéa puta veée nego Sto je bilo u rijeci u kojoj su Zivjeli. Na prelasku iz 20. u 21. st. posebno zanimanje svjetske znanosti, ali i javnosti izazvali su prvo kloniranje sisavaca {ovea Dols), mapiranj oelokupnoga éovjekovog genoma, zstta okoliga biodiverzteta, razvoja bioloske znanosti (au sklopu nje i zoologije) posljednjih desetljeca, koju pokrece vise znanstvenika nego ikada u povijesti Prve detalinije opise o Zivotinjama naéih krajeva dali su Aloysio Fernando Marseli (17 ~ 18. st), na dunavsko-panonskom prostoru, i Nutrizio Grisagono (18. st), u Dalmacij. stranih i domacih, kojih je s vremenom bivalo sve vise, Viijedno je spomenuti Hvaranina Grgura Buétéa, koji je w drugoj polovict 19, st. istraZivao razmnozavanje i razvoj spuzava u uvali Sokolica. Stoga, mozemo reéi da je on na neki navin jedan od zatetnika akvakulture unas. U Zemunu. je 1857. g.iziSta prva zoolo8ka knjiga na nagem jeziku o sisavcima i pt ju je Josip Ettinger. U njoj upotrebljava narodne nazive Zivotinja, Sto je temelj za njihovu buduéu uporabu. Poznati znanstvenik s prelaska 19. u 20. st. jest i Mijo Kigpatié, koji je napisao popularne knjige Kukcii Ribe. Spli¢anin Juraj Kolombatovié proucavao je uglavnom kraljeznjake splitske akolice, a opisao je i nekoliko novih vrsta riba iz Jadrana. Spiridon Brusina bio je prvi sveudilisni profesor zoologije na zagrebatkom Sveudilista od 1876. g, Osim kao nastavnik, poznat jet kao istrazivat razligtih Zivotinjskih skupina, a napose mekusaca. Dragutin Gorjanovié-Kramberger otkrio je krapinskoga diluvijalnog dovjeka ~ neandertalca. Medu ostacima desetak Ijudi nalaze se i ostaci Zivotinjskog podrijetla, kao spiliskog medvjeda, velikog jelena, tura i dr. Nakon Brusine, zoologiju je predavao August Langhoffer. U sklopu svojega znanstvenog rada prvi se unas znatnije bavio entomologijom, Lazar Car bio je sveutilisni profesor zoologije, nakon Langhoffera, a posebno je poznat po svojim istrazivanjima s podruéja kom- parativne anatomije. Prvi je opseZno prougavao i plankton, te zakijucio da je od njegova taloZenja mogla nastati nafia. Njegov nasljednik u nastavnom je smislu Krunoslav Babié, éiji je znanstveni rad preteZno orijentiran na faunu Jadranskog mora. Jovan Hadii posebno je poznat po svojoj turbelarnoj teoriji, po kojoj visestanitne Zivotinje nastaju od trepetiikasa preko vitnjaka, Potetkom 20. st. zoologkom Zivotu wt Hrvatskoj bio je posebno aktivan Ervin Rissler. On se aktivno bavio prouavanjima zivotinja, a pretezno je bio orijentiran na ptice i ribe. Pticama, kao i gmazovima, dosta se bavio i Miroslav Hirtz, Poznat je i po temeljitoj obradi narodnih naziva Zivotinja. U prvoj polovici dvadesetog stolje¢a poznati su istrazivaéi, posebno riba, Stanko Karaman i Zaravko Taler. Nikola Fink radi kao profesor zoologije na PMF-u u Zagrebu w dvadesetogodinjem razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. Zajedno s Babiem, 1926. & objavijuje prvi originalni srednjoskolski udzbenik iz zoologije u Hrvatskoj. Finka je Nakon njih djeluje sve veGi broj istrazivat ‘ama, a napisao RAZVOI ZOOLOGIIE[evo naslijedio Ivo Matoni¢kin, profesor koji je obrazovao vecinu nasih danasnjih zoologa. Najvi8e je istrazivao slatkovodne beskraljeZnjake, a u dvjema knjigama prvi je opsezno obradio biologiju svih avertebrata. Glavni pokretaé genetitkih istrazivanja u nas je Alois Tavéar, dugogodisnji profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Nakon Drugoga svjetskog rata zoologka se znanost u Hrvatskoj snazno razvila, te na njezinim mnogo- brojnim podruéjima danas djeluje velik broj znanstvenika. Zoologija kakva se slusa na Agronomskom fakultet Zagrebu, kao najstarijem poljoprivrednom fakultetu u jugoistoénoj Europi, vute korijene iz razdoblja znatno prije njegova osnivanja, Sumarska akademija u Zagrebu otvorena je 20. listopada 1898., ada je u njezinu sklopu osnovan i Zoologicki kabinet. On je izravni preteta danasnjih Zavoda za ribarstvo, péelarstvo i specijalnu zoologiju, te Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta, Osnivaté mu je bio entomolog i gimnazijski profesor Antun Korlevié. Od povetka rada Gospodarsko-Sumarskog fakulteta u Zagrebu 1. listopada 1919. u njegovu se sklopu nalazi i Zoologicki kabinet, na tijem je éelu svestrani istrazivat Ervin Réssler. Usporedo s tim kabinetom, djeluje i Entomoloski kabinet, a oba se 1932. g, ujedinjuju u Zavod za entomologiju, Koji 1. sijetnja 1960, pri osnivanju samostalnog Poljoprivrednog fakulteta, mijenja naziv u Zavod za poljoprivrednu zoologiju. On se 1977. g.razdvaja tako da se dio Zavoda bez entomologije (koja pripada danaSnjem Zavodu za poljopriviednu zoologiju) formira kao danaSnjiZavod za ribarstvo, péelarstvo i specijalnu zoologiju. Osim tih triju predmeta, u Zavodu se predaje ilovstvo, odrZava poslijediplomska nastava iz ribarstva i péelarstva, a u razdoblju od 1980. do 1985. g. vodi se i poseban studij za inZenjere ribarstva, Novim nastavnim planom od 1997. g, ustrojeno je i nastavno usmjerenje ribarstva na kojem se iz, Zavoda predaju predmeti hidroekologija, ihtiologija, akvakultura i ribolov. Osnivaé Zoologitkog kabineta 1898. g. entomolog Antun Korlevié bio je ujedno i prvi predavaé zoologije na Sumarskoj akademiji, a taj je posao obavljao niz godina. Prvu Skolsku godinu (1919/20) na Gospodarsko-Sumarskom fakultet 2oologiju je predavao poznati struénjak Jovan Hadzi, a sve do 1929/1930. naslijedio ga je Ervin Réssler. U razdoblju do 1938/1939. predavaé je entomolog Bozidar Hergula, a nakon njega, do svoje smrti 1944. g,, Miroslav Hirtz, uz ostalo vazan i za prikupli nazivlja Zivotinja. S obzirom na to da entomologija ima posebno znaéenje za biljnu Lea Schmidt proizvodnju, poljoprivrednu i Sumarsku, razumljivo je da je to podrugje bilo najvaznije u Zavodu. Tako nakon Hirtza 2oologiju ponovno predaje entomolog Zeljko Kovaéevié, sve do 1960/1961. Tada docentom na zoologiji postaje Lea Schmidt (~ sl. 3), takoder narodnog gs entomolog. U mnostvu njezinih radova, kao to je npr. otkriée uzroénika granuloze dudovca, posebno se istiéu i Tablice za determinaciju insekata. Izabrana je iza élana Akademije znanosti ameritke savezne drZave New York, Nakon njezine smrti 1982. g. nasljeduje ju dotadasnji asistent Tomislav Treer, a u znanstvenom radu previadava biologija vodenih beskraljeznjaka i riba, Istodobno na smjeru Zastite bilja zoologiju predaju najprije Inoslava Balarin, a zatim Ljerka O8trec, struénjak za Nematoda, RA2VO] ZOOLOGIIE_ FILOZOFUA PRIRODE Moée li Govjek znati tko je, komu pripada i kada Ge kao vrsta nestati? Znamo to da éovjek nije tvorac prirode, tak totno i ne znamo kada se kao vista pojavio, poslije kojih Zivotinjskih i biljnih stvorenja. Ako Govjek nije bio sudionik stvaranja ovoga svijeta, kako moze dati tumacenja za svijet i sebe? Trazeci potetke i izvore svojega Zivljenja, éovjek posinje izgradivati cijele sustave predodzbi o stvaranju svijeta, o vrstama koje su postojale i trajat ée dok bude Zovjeka. U sljedeéem tekstu iznijet éemo teze najvecih filozofa i znanstvenika, vezane za prirodu, bez suprotstavljanja ii pretpostavljanja svojih mish i pogieda njihovima, Takav koncept prikaza nastao je stoga Sto su njihova shvaéanja je njega i, navodno, izumrle itd, Taj misaoni tragalacki nemir traje i bila iostala misaoni kamenci¢i zahvaljujuéi kojima smo mi danas znanost doveli do ovoga razvojnog stupnja. Biblija, U potetku sivori Bog nebo i zemlju / Zemilja bijase pusta i prazna, tama se prostirala nad bezdanom, i Duh BoZji lebdio je nad vodama. / I rete Bog: ,Neka bude syjetlost.” I bi svjetlost. /I vidje Bog da je svjetlost dobra, i rastavi Bog svjetlost od tame. / Syjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva noé. Tako bude veter, pa jutro ~ ieka bude svod posted voda da dijeli vode od vodal" Ibi tako. dan prvi. { I reée Bog: J Bog naéini svod>i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom. / A svod prozva Bog nebo, Tako bude veéer, pa jutro ~ dan drugi. / I reée Bog: ,Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto, i neka se pokaze kopno!" I bi tako. | Kopno prozva Bog zemlja, a skupljene vode mora. I vidje Bog da je dobro. | I rege Bog: ,Neka proklija zemija zelenilom - travom sjemenitom, stablima plodonosnim koja, svako prema svojoj visti, na zemilji donose plod 8to u sebi nosi svoje sjeme.” I bi tako. / I nikne iz zemlje zelena trava Sto se sjemeni svaka prema svojoj visti, i stabla koja rode plodovima Sto 1 sebi nose sjeme, svako prema svojoj visti. I vidje Bog da je dobro. | Tako bude veter, pa jutro - dan treci, I rete Bog: ,Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luge dan od no¢i, da budu znaci blagdanima, danima i godinama,, / ineka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetjuju zemlju!” I bi tako. / 1 nadini Bog dva velika svjetlila ~ veée da viada danom, manje da vada noéu — i zvijezde. | 1 Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju zemlju, / da vladaju danom i no¢i i da rastavijaju svjetlost od tame. | vidje Bog da je dobro. Apostol Pavao, Poslanica KoloSanima, 2.8: ,Braéo! Cuvajte se da vas tko ne zarobi filozofijom i praznom prijevarom po kazivanju Covjegjem, po nauci svijeta, a ne po Kristu”. ILOZOFLIA PRIRODE »(Ror ooe — ; | Aristotel, Phys. B, 194.a 12: Prema jednoj Aristotelovoj pretpostavei, prirodu (physts) treba razumijevati dvojako - kao formu (eidos) i kao materiju (hyle). Aristotel, Phys, B, 193.a 3: ,Smijesno je dokazivati da pritoda postoji, jer je jasno da postoji mnostvo prirodnih bi¢a’ Aristotel, Metaph. A 3. 983.b 6: ,Od onih koji su prvi poteli filozofirati, veéina je uzimala za princip (pocetak) svega onoga sto je u svojoj biti ~ materija’. Aristotel, Metaph, 217.b: ... da jedan ravnopravni tok medusobno potpuno identiénih trenutaka ne bi mogao biti vrijeme u pravom smislu rijeti, jer vrijeme kao takvo podrazumijeva jedan redoslijed u kojem ono ,prije" nije potpuno identiéno s onim sposiije” Platon, Kratil, 402.4 ~c: Sve ovo ... slaze se jedno s drugim i sve te2i onomu sto je twrdio Heraklit... koji je govorio ,da je sve u kretanju i da nista ne ostaje na jednom. mjestu, usporedujuéi sve to s tokom rijeke". Heziod, Theog. 27: Mnoge lazi znamo kazivati kao istini sliéne, ali, kad hoGemo, ‘namo objaviti i pravu istinu. Bacon F, ibidem: ,Prirodi, naime, moZemo zapovijedati samo ako je slusam¢ Collingwood, The idea of nature: Presutno izjednacavanje prirode shva¢anje pritode kao onoga sto evoluira, a toga pak kao nevega Sto je prirodno, moze se smatrati osnovnom karakteristikom suvremenog poimanja prirode. Darwin, Origin of Species: Sam Darwin eksplicitno je naznatio da mu je ideja 0 prirodnoj selekciji pala na um dok je, sluéajnim i stetnim stjecajem okolnosti, éitao Malthusov Ogled o popula Huxley, Evolution - The modern synthesis: Darwin je razlikovao dva tipa odabiranja: prirodni i sekswalni. Danas znamo da postoji mnogo vrsta odabiranja, cesto antagonis- titkih po njihovim efektima. Najve¢a bjelina na evolucijskoj mapi jest ono sto se odnosi na varijaciju i njezino nasljedivanje, Zapazena je opéa uniformnost u svakom staniénom organizmu. Nestaniéni i nespolni organizmi, kao Sto su bakterije, imaju viastita evolucijska pravila, Marx, Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopée: ,Priroda, apstraktno uzevsi, za sebe, fiksirana u odvojenosti od Govjeka, nije za Covjeka nista”. Jednu od najnovifih teorija prirode iznio je Zvonimir Tucak na flozofskom simpoziju »Dani Frane Petriéa” 2001. godine pod naslovom ,Teorija postanka novih vrsta ivotinjskog carstva na planetu Zemiji” Na koji sljede¢i planet putujete? Mislim na ... Veneru. Za8to Zelite upoznati druge planete? Nastojimo prosiriti spoznaju o nagem podrijetlu, naginu postanka .. (Z. Tucak).. ‘Teinja da se spozna priroda (bitak),u koji su inkorporirani i pripadnici Zivotinjskog carstva, oduvijek je bila prisutna, Prema uéenju predstavnika stoiéke filozofije (Zenon, Kleant, Hrizip, Panetije, Posejdonije}, postoji jedan jedinstveni svijet kao materijalna cjelina. Iavan njega nema nigega Sto bi na njega djelovalo i usmjeravalo njegov razvoj. Sve aktivno i pasivno, FILOZOFA PRIRODE 7[Riozoniaranose bitno i sporedno nalazi se u materiji kao cjelini i samo ona jest. Materija djeluje preko Eetitiju elemenata (voda, zrak, zemlja, vatra) i kroz njih sve postaje. Materija je pasivni princip, ali i aktivni, jer su savrSeniji od onog u emu se nalaze. Po njihovu uéenju, sve nastaje iz telesne supstancije koja je ograniena i mijenja svoja stanja. U sredistu lei Zemlja, koja je nepomiéna i pliva na vodi, a nad vodom je zraéni svod. Sunce je, kako kaze Posejdonije, Cista vatra i veée je od Zemije, a hrani se iz velikog mora i zapaljuje iz vlaénih para, Nije li taj filozofski pogled, uz ostale, bio inspiracija Koperniku za stvaranje heliocentri¢nog sustava? Sunce (€ista, vjeéna vatra) postaje centar ,jedinstvenog bitka — planetarnog sustava’, nepoznatog po gradi svojega materijalnog biéa (fizikalnog, kemijskog, biolo8kog), koji je djeljivi sastoji se od nekoliko dijelova (- sl. 4). U planetarnom sustavu Zemlja zauzima odredeni prostor koji se tijekom vremena ‘materijalno (fizikalno, kemijski i biolo8ki} mijenjao, Na planetu Zemilji postoje raznolike _biolo’ke zone” koje omogucuju Zivot brojnim Zivotinjskim i iljnim vrstama, Te ,bioloske zone” jesu zemlja, voda, zrak (+ sl. 5). 21k seamed ssa \ sa Satna ocean bioloska sfea tera De fer Masa sfeaZemle “ sfere Vener sla Meare jeaera i eke zona Sioa Meco Gs more si. Supstancija ,vanjskog svijeta” jest materija. Tu misao iznose veé filozofi Miletske ote planeta po Skole Tales, Anaksimandar i Anaksimen. Takvo misljenje iskazuju brojni filozofi. Ropero lanetarnom »Priroda u svojem najéirem znaéenju jest to veliko sve, koje proizlazi iz raznih materija, njihovih razliéitih kombinacija i raznolikih kretanja.” (Holbach, PH.D.) S15. (desno) Planet Zemlja --bioloske »Xretanje nije naprosto svojstveno ili stanje materije, kao Sto su to proteznost, 7 tezina, neprodornost i oblik, veé ono Gini njezinu bit” (Holbach, PH.D.) .Priroda je takozvani realni bitak, koji se proteze u odredenom prostoru i odituje uu vremenski ograniéenoj pojedinaénosti, Ona je drugi bitak (Anderssein) ili izvanjski bitak (Aussersein) ideje." (Hegel, G.W.P.) ,Priroda je jedna materijalna supstancija i nema niGega sto bi se moglo spoznati iavan nje.” (Diderot, D.) 4 Pritoda (svijet) je materijalna i postoji neovisno o ljudskoj sviesti, vieéan, nestvoriv ineunistiv.” (Bacon, F.) ILOZOFIIA PRIRODE a8.6. Zoogeogrask karta «Taj svijet prostora, taj tax, materijalni svijet, svijet je proteznosti, homogenosti, istodobnosti, diskontinuiteta, nuzZnosti i automatignosti. Svijet je poput svijesti w neprestanom pokretu, neprekidnom bilna supstancja animelna supstancia ik bik piielazna supstancja va postojanju, u kontinuiranom stvaralastvu.” ae (Bergson, H.) ee Materija je zapravo vjetno nastajuci ie produkt, proces antagonisti¢kih, atraktivnih i repuzuvnih sila.” (Schelling, EW.J.) protozoa som Tznavedenih filozofskih misli uozavamo icoula poruku da materija nije statiéna, nego se hacnge nalazi vjetno u pokretu i mijeni. Kad pogle- damo zoogeografsku kartu planeta Zemlje, primjeCujemo da odredeni pripadnici (z00- jedinke) Zivotinjskog carstva obitavaju totno w odredenoj ,bioloskoj zoni" (~ sl. 6). Razlog ,stalnog izgleda” zoogeografske karte planeta Zemilje nalazimo u fizioloskoj nemoguénosti (adaptaciji) pripadnika Zivotinjskog carstva da Zive u raznolikim ,biologkim planeta Zemije zonama’. Iskljugivo su vezani za odredeni klimatski i ekolo8ki milje zbog naina prehrane FILOZOFIIA PRIRODE. 22 i razmnozavanja. Na primjer: polarni medvjed Zvi iskijutivo u polarnom pojasu (u takvom miljeu jedino moze Zivjeti i razmnoZavati se). Krokodili Zive iskljucivo u toplim, vodama i podneblju. U hladnima ne mogu. Isto je tako s drugim brojnim zoojedinkama. Neke su zoojeclinke priévrSéene jedinim dijelom svoga tijela za podlogu tijekom cijeloga svojeg Zivola i nemaju moguénost ni minimalnih kretnji, Navedeni primjeri upucuju na anatomsko-fiziolosku nemoguénost (adaptaciju) pripadnika zivotinjskog carstva da Zive u raznolikim ,bioloskim zonama’. ‘Tucak u svojem djelu Makrogenetska struktura Zivotinjskog carstea i teorija evolucije istite da je fizioloska nemoguénost mijenjanja jedinki pojedinih vrsta uvjetovana brojnim svijetom mikroorganizama (bakterija, protozoa i sl) koji obitavaju u svakoj jedinki, Na primjer u jelenu, Zovjeku i sliéno obitava Zitav svijet mikroorganizama (bakterija, protozoa sl) koje omogu¢uju probavu hrane u organizmu jedinke, disanje, ali sudjeluju uCuvanju obrane otpornosti jedinke. Da bi se jedinka mogla promijeniti, morao bi se promijeniti i svijet mikroorganizama u njoj, Svaki mikroorganizam ima svoj anatomski, genetski i reprodukeijski identitet. Brojni svijet mikroorganizama tvori unutarnju, nepromjenjivu determinantu identiteta jedinke. Prostor se iskazuje kao kljuéni element za odriavanje Zivote i njegovu reprodukeiju. U tom prostoru, osim pripadnika Zivotinjskog carstva, obitava i biljni svijet. Bilini i Zivotinjski svijet prozeti su egeistencijalno, Animalni svijet dobrim dijelom utjece na Zivot i razvoj biljnoga svijeta, Brojni kukei, kopneni i vodeni, utjecu na oplodnju brojnoga biljnog svijeta, a time i na njihovu reprodukeiju i postojanje. Biljni svijet brojni pripadnicima Zivotinjskoga svijeta (biljozderima) postaje egzistencijalna supstancija opstanka, Nestankom ili umiranjem bilinih jedinki, umiru i nestaju i animalne. |biljpa supstancia sbitha® Tucak u spomenutom djelu istiée da je najbitnija karakteristika Zivoti genetski identitet, #j. da svaka vista ima stalni broj kromosoma koji se tijekom Zi- vota ne mijenja, veé se prenosi na potom- stvo, Ta karakteristika odredena je anatom- | guavice 36 28 ; : | ook skom gradom koja uldjuéuje u sebe ispeci- | iyo". ; animale supstanca jskih vista tithe” fi¢an naéin razmnodavanja odredenih vrs- | cok 45 ta. S obzirom na naéin reprodukcije, poje- | altere dine se jedinke razmnoZavaju spolnimna- | "5 inom, druge nespolnim (~ sl. 7). aad Genetski identitet onemoguéuje parenje (krivanje) dviju vista razligita genetskog identiteta (razliéitog broja kromosoma), ak som 48.2N iunutar sliénih (bliskih) vista. Na primjer: | seran 104 2N vuk i pas kao pripadnici srodnih vrsta mogu_ eee stn se pariti i dati potomstvo koje ima daljnju ‘mo¢ reprodukeije. Razlog je tomu Sto vuk {pas imaju isti broj kromosoma. Drugi srodnik psa, Cagalj, ne moze se pariti sa psom i dati potomstvo, jer ima razlivit broj kromosoma. U prirodi se moze dogoditi da se vrste s razliditim brojem kromosoma pare i daju potomstvo (konj + magarac = mazga), koje nema moguénost daljnje reprodukcij Prouéavajuci zooarheologiju, dolazimo do spoznaje da neke vrste Zivotinja tijekom vremena nestaju, a druge zauzimaju njihovo mjesto. Kako nastaju nove vrste!? Engleski prirodoslovac Charles Darwin nastoji to objasniti teorijom evolucije. Ne vodi liGovjek, kao i svaka druga vista, svoje podrijetio od nekoga ranijeg postojeéeg oblika i natina njegova razvitka ~ istige Darwin. Nitko se, bar u Europi, vide ne usuduje podrZavati misljenje da su vrste stvorene neovisno jedne o drugima i odjednom, Velik broj prirodnjaka mora priznati da su danainje viste modificirani (preinaéeni) potomei drugih vrsta, Sto je i viadajuéa misao prirodnjaka evolucionista. Darwin, trazeci postanak novih jedinki, uzima za supstanciju neku prija8nju anatomski i morfolodki slignu jedinku, Ta se postoje¢a prijainja anatomski i morfoloski sligna jedinka po Darwinu, tijekom vremena modificira, poprima drukéijiizgled i postaje nova jedinka. Prirodoslovac Darwin tu svoju teoriju potkrjepljuje brojnim primjerima, pri éemu su morfoloska slignost i anatomska grada glavni dokazi teorije evolucije. Nista novo uu povijesti zabludal ‘Anaksimandar istiée da postoje mnogobrojni svjetovi jedan pokraj drugog i da je procesom postojanja dosao na svijet i sam Govjek. Anaksimandrova antropologija svodi se na to da je Govjek postao iz. drugih Zivih biéa, koja su bila sliéna ribi FILOZOFIIA PRIRODE — FLOZOFUA PRiRODE ‘| prijlazna supstancia bith” sh7 Genetska Karta pojedinih ‘votinski jedinkt :FILOZOFUA PRIRODE. som 48 2N Saran 104 20 Jeguja 38 2N havings 52 2N se Animalna supstanclja sbitke” ~ Zemlje 24 avjviea 36 2n i spb 80 24 Z mm 40 24 <-f$—— [one ] fave te ‘Tucak u svojem djelu Makrogenetska struktura Zivotinjskog carstva i teorija evolucije istige da pojedine morfoloske razlike medu pripadnicima sliénih jedinki nisu, niti ‘mogu biti prilog ili dokaz. da su se te jedinke mijenjale, Dokazi koji tumage evoluciju, temeljeci je na morfoloskim promjenama jedinki iz koje toboze proizlaze i druge (fizioloske i reproduktivne) promjene, nemaju znanstveno opravdanje. Tucak dalje istiée da je bioloski usttoj svake Zivotinjske jedinke s anatomskog, fizioloskog i reprodukcijskog stajalista nepromjenjiv kroz cijelo razdoblje njegova postojanja. Suvremena bioloska istrazivanja ~ geneticko inzenjerstvo - potvrduju Tucakovo stajaligte, Kloniranje je reprodukeija jedinke postojece vrste. Cak ni eksperimentalno nne mogu se geneti¢kim inzenjerstvom dobit jedinke nove vrste. Medicinski zahvati— transplantacije, temelje se na zamjeni oboljelil organa jedinke s odgovarajuéim organima ripadnika iste vrste istoga genetskog identiteta (tipizacija tkiva). Najpo%eljniji organi 2a presadbu jesu organi najblizih srodnika (oca, majke, brata ili sestre). Transplantirane organe drugih vista ili genotipa organizam odbacuje. I brojna druga bioloska istrazivanja odbacuju dosadasnji ,mehanitko-bioloski" pogled na teoriju evolucije. animalna supstanla ,bitks” = ‘Tragajuci za odgovorom kako nastaju nove iste, navodimo neke filozofske poglede: ,Sve Sto potinje egzistirati mora imati uzrok egzis- tencije.” (Hume, D.) Iz apsolutnog nistavila ne moze nista nas- tati, Onomu Sto nastaje samo iz sebe potre- ban je bitak kao viastita supstancija. Ako nema bitka, nema ni stvaranja.” (Avicenne} _| Zakljucujemo da je onomu sto nastaje samo iz sebe potreban ,bitak" kao viastita supstancija Buduci da nove jedinke pripadnika Zivotinj- aT] f a vakljucujemo da su one nastale iz ,animalnog bitka’, koji razvoju (-> sl. 8). SS skog carstva koje nastaju tijekom vremena ima- mi ju posve novi identitet (genetski, morfolo&i), je neprestano u mijeni, rastu i »Animalni bitak’ koji je dio ,jedinstvenog bitka ~ planetarni sustav” stvara ,embrije” iz kojih Ge se u odredenoj ,bioloskoj zoni” i u odredenom vremenu stvoriti nova zoojedinka. Mi nastajuée ,embrionalne oblike” za sada u potpunosti ne prepoznajemo, nego ih identificiramo kad zaviée svoj razvoj i formiraju se kao nove jedinke. Nestankom pojedinih vista u ,bioloskim zonama’ (zemlja, zrak, voda) ,bitak" osjeca potrebu za nadoknadom nestalih jedinki i tako zaustavija umiranje ,biolo’kih zona” i njihovu kataklizmu, Novonastale vrste u ,bioloskim zonama’, navikavajuci se na ekoloski milje, uni3tavaju mnoge viste oko sebe. Postanak novih vista pripadnika Zivotinjskog carstva-na planetu Zemlji vezan je za ,animalnu supstanciju bitka” koji ¢ini dio ,jedinstvenog bitka ~ planetarni sustav” Koji je neprestano u mijeni, rastu i razvoju. FiLozorila “etERB OPCA ZOOLOGHUA Zivot i razlike izmedu zivotinja, biljaka i Covjeka Potpuno zadovoljavajucu definiciju Zivota, ako je to uopée moguée, vrlo je tesko dati. Opéenito se moze re¢i da je Zivot vezan za poseban oblik visokoorganizirane tvari, koja ima odredene strukturne i funkcionalne osobine. Drugim rijecima, sva Ziva biéa imaju nukleinske kiseline (DNA i RNA) i bjelanéevine, koje sama sintetiziraju, a stalna dinamiénost th slozenih biomolekula omogucuje im da obavljaju Zivotne procese. Usto, u Zivim se bi¢ima nalaze i drugi kemijski spojevi - ugljikohidrati, masti, vitamini, voda i dr. Oni su gradeni od razlititih elemenata, a najvazniji su ugljik, vodik, kisik i dusik, Pojednostavnjeno se moze re¢i da su osobine Zivih biéa ove: = individualnost, jer se sva Ziva bi¢a pojavljuju kao jedinke, vecinom odredenog oblika i vel ine = organizacija, jer je svako Zivo biée sastavljeno od dijelova (organa ili organela) pokretljivost, koja se otituje kretanjem supstancij , @.u mnogih organizama i mjesta u prostoru i stanica unutar tijela, kao i mijenjanjem polo: — hranjenje, kao sposobnost organizama da iz. vanjske stedine uzimaju tvari koje slozenim biokemijskim procesima pretvaraju u sasiavni dio svoga tijela, a djelomiéno in iskoristavaju za stvaranje potrebne energije ekskreeija, odnosno izluéivanje nepotrebnih i Stetnih tvari iz organizma = rast, koji oznatuje poveéavanje tijela Zivog bica nagomilavanjem organskih supstancija = regulacija, kao sposobnost organizma da manja o8te¢enja nadoknaduje zaraséiva- njem, a neki organizmi regeneracijom mogu nadoknadit i izgubljene dijelove tijela = osjetljivost, odnosno sposobnost organizma da prima podrazaje izvana i reagita na njih = prilagodavanje, kao sposobnost organizma za samoodrZanjem i prilagodavanjem vanjskim utjecajima razmnozavanje, odnosno sposobnost organizma da stvara potomke koji su mu sligni, ali ne i istovjetni,ikoji imaju konzervativne (roditeljske) i novostevene osobine. $ obzirom na to da su filogenetski najstariji organizmi vjerojatno bili ishodisni i za biljke iza Zivotinje, i medu danaSnjim se organizmima na najnizem stupnju razvoja te8ko mogu medusobno razgranitit biljke (Plantae) i Zivotinje (Animalia), au najnovije viijeme, osim njih, formirana su i nova carstva: Monera (prokarioti, tj. bakterije i ____1IVOT | RAZLIKE IZMEBU ZIVOTINIA, BILJAKA | COVIEKA Pa)— [ortazoorooun cijanobakterije), Protista jednostanini eukarioti, tj. jednostani¢ne alge, jednostaniéne gllive i prazivotinje) i Fung (visestaniéne gljve),Ipak, pradivotinje éemo ovdje, u skladu sklasiénom zoologijom, obraditi kao najprimitivnije koljeno Zivotinja. Sto su organizmi razvijeniji, razlika je medu njima jasnija. Obitno se biljke oznacuju kao producenti organske (vari (autotrofni organizmi), a Zivotinje kao njezini konzumenti (heterotrofni organizmi). Osim toga, postoji mnostvo karakteristika po kojima se razlikuje veéina Ijaka, ali i uz postojanje odredenoga broja iznimki. Zivotinja i Za Bivotinge je karakteristiéno postojanje Zivéano-mozdane organizacije, kretanje, zavrdetak rasta s potetkom spolne zrelosti, razvoj organa u tijelu, primanje hrane samo na odredenim mjestima, posjedovanje stanica bez celulozne membrane, kao i "ano- male moguénosti u mijenjanju fenotipa. U biljaka, naprotiy, nije utvrdena -moZdana organizacija, a kao preteZno njihove karakteristike mogii bismo navesti sesilnost, rast tijekom cijelog zivota, razvoj organa s vanjske strane tijela, pri Cemu su oni za primanje hrane razgranjeni (ugljikov dioksid, voda i Sunéeva energija nalaze se gotovo posvuda), celulozna membrana stanica, te velike moguénosti mijenjanja fenotipa radi bolje prilagodljivosti ekoloskim faktorima (sjemenke ne mogu birati svoje staniSte). Pliocen i potetak pleistocena, prije 3 - 4 milijuna godina, kada su Zivjeli hominidi, koji su se razvili od primata, smatra se izvoriStem Goyjekove proslosti, On, naravno, nije nastao od majmuna, nego s danaSnjim Coyjekolikim majmunima ima zajednicke pretke, Po svojim strukturnim i funkcionalnim osobinama ovjek ima mnostvo slitnosti 5 kraljeznjacima, posebno sa sisaveima. Ipak, od Zivotinja se razlikuje po mnostvu bitnih svojstava, pa zato zoologija i prestaje ondje gdje potinje Covjek. ZIVOT | RAZUKE IZMEDU ZIVOTINIA, BILIAKA | COWJEKAinutar Varijacije u veliéint i obliku ne samo medu Zivotinjama opéenito neg njihovih pojedinih skupina vrlo su velike. Jedna od najmanjih pradivotinja jest Babesia equi velika 0,3 jim, a najveéa je plavetni kit (Balaenoptera musculus), dug gotovo 30 1m, Sto znadi da je omjer u duljini tih dviju vrsta gotovo 1:100 milijuna, Razlike u masi tijela jo8 su vee. Uzmemo li u obzir sva Ziva biéa, plavetni je kit Cak milijardu puta veéi od virusa djeéje paralize (oko 0,03 pm), koji je zapravo velik kao molekula bjelanéevine, a jo8 manji od njega su viroidi i prioni. Veligina Zivotinje nije proporcionaina i slozenosti njezine grade, jer i vrlo mali organizmi mogu biti strukturno i funkcionalno vrlo sloZeni, kao npr. trepetl planktonski kolnjaci i raci, kukct i dr. Osim toga, utvrdeno je da veligina tijela utjece na oblik i proporeije Zivotinja, iako i u tome ima odstupanja zbog razliitog naéina Zivota. Stoga u kolibri¢a, koji dugo leti u mjestu, prsni mi8ié zauzima éak 34% jelesne mase. Zivotnu sredinu vecine Zivotinja tine voda i zrak, éije molekule pruzaju otpor Jivotinjama pri kretanju, pa je zato njihov oblik odreden potrebom za sto manjom potrosnjom energie. obzirom na razli¢ite Zivotne sredine i nadine Zivota, obliktijela fotinja vrlo je raznolik. Tako pastrva u planinskom potoku mora neprekidno plivati protiv relativno jake vodene struje, pa joj je i oblik tijela vretenast radi Sto manjeg kim i sporotekucim rijekama otpora i trenja. Nasuprot njoj, deverika Zivi u mirnim, ‘ukojima se ne mora boriti protiv vodene struje. Zato njezino tijelo i moze biti visoko i plosnato. ‘Simetrine su Zivotinje one kojima se tijelo s pomocu jedne ili vise ravnina moze podijeliti na dva ili vi8e dijelova, medusobno sliénih kao predmet i njegov odraz u ogledalu, Medu divotinjama je najrasprostranjenija bilateralna simetrija, Sto znaéi da takve ivotinje imaju samo jednu ravninu simetrije, koja th dijeli na dva zrcalno jednaka dijela. Radijalna ili zrakasta simetrija tijela karakteristi¢na je za sesilne (sjedilacke) Zivotinje, kao npr. vlasulje, zvjezdace i dr, Njihovi su organi poredani radijalno na jednut slavnu os simetrije, U sferiénih (kuglastih) oblika moguée je kroz sredisteZivotinja povuci beskonatno mnogo ravnina simetrje, koje ée ih dijeliti na dva zrcalno jednaka dijela. ‘Takve su mnoge planktonske prazivotinje. Disimetri¢ne ili biradijalno simetitne Zivotinje jesu one u kojih je mogu¢e povuci dvije ravnine simetrije, Takvi su svi rebraai i neki koralj, Na kraju, Zivotinje mogu biti iasimetrine, ako ih nije moguée podijelit nijednom. ravninom simetrije. Taj oblik imaju mnogi korjenonosci, spud dive, neki puzevi i dr. VELICINA, OBLIK | SIMETRIE ZIVOTINIA — ;Ee [oxeazoa.ocia sb. Dijelov stanice — EES Citologi a i histologija Osnovna jedinica svakoga Zivog or- gariizma jest stanica, koja oznacuje earn visokoorganizirani molekularni ustroj alge i (+ sl. 9), Unatoé velikoj raznolikosti pees Zivotinja, stanice kod svih njih, od pra- aan Zivotinja do sisavaca, imaju odredene jergina manana | zajedniéke karakteristike ~ postojanje ‘rie plane membrane, citoplazme, jezgre i razlici- keomatin ini {ih organela. Sve su one takoder spo- sobne stvarat i transformirati energiju, te obavijati biosintezu, odnosno od jed- nostavnijih molekula stvarati veée i slozenije. Sljedeéa zajednitka sposob- nost stanica jest reprodukeija, koja se provodi diobom. U visih organizama, radi prilagodbe organizma razligitim pottebama, stanice dozivijavaju mnoge diferencijaci i specijalizacije Funkeija membrane jest izoliranje unutrasnjosti stanice, kako bi izmjena Wari s skim svijetom bila selektivna, odnosno regulirana prema viastitim potrebama. $ obzirom na to da su osnova grade membrane slojevi lipoproteinskom membranom. Osim lipida i proteina, membrana sadrZi i odredene pida i proteina, ona se naziva saharide, te enzime koji pomazu pri prijenosu vari. Taj prijenos moze biti pasivan, ako se zasniva na prineipima difuzije i osmoze, ili aktivan, ako stanica za njega trosi svoju energiju. Unosenje tvari u stanicu invaginacijom njezine membrane, kada se stvaraju hranidbene vakuole (endosom) koje ulaze u citoplazmu, naziva se endocitozom, a obuhvaéa fagocitozu i pinocitozu. Pinocitozom se uzimaju makromolekule, a fagocitozom za hranu oblikovane ¢estice. Citoplazma je gusta prozima tekuéina, malo gu8¢a uz staniénu membranu, Sadr2i mnogobrojne organele, a njezina struktura ima oblik staniénoga skeleta, odnosno kanaliéa koji izgraduju endoplazmatski retikl i Golgijev aparat. Uz endoplazmatski retikul smjesteni su ribosomi, ztnca u kojima se obavija sinteza proteina. Kanaligi Golgijeva aparata nastavljaju se na kanaliGe endoplazmatskog retikula, tako dau njih prelaze molekule protein iz kojth se iggraduju enzimi i hormoni Od Golgijeva aparata odvajaju se tjelesca koja sluze za staniénu probavu i koja su ispunjena enzimima za razgradnju bjelanéevina, masti, ugljikohidrata i nukleinskih {iselina. To su primarni izosomi, koji se spajaju s endosomima preko furije membrana, Na taj naéin nastaju sekundarni lizosomi, u kojima se razgraduje unesena hrana, ciToLoGua | HisToLOGUA______ ‘|‘Stvorene male molekule difundiraju u citoplazmu radi sudjelovanja u daljnjim biokemijskim reakcijama, a neprobavijene se tvari izlucuju iz stanice procesom egzocitoze. Energija se iz hranidbenog materijala preuzima oksidacijom i resorpcijom u mitohondrijima. U njima se zbiva Krebsov ciklus, tako da su oni glavni proizvodaci molekula adenozintrifosfata (ATP), u kojima je pohranjena energija. Mitohondriji su zmnati, a unutrasnja im je membrana jako naborana da bi se poveéala povrsina, Njihov broj u nekoj s ino] metaboligkoj aktivnos! intenzivnim metabolizmom moze biti i vibe tisuéa tako da ih u stanicama s anici ovisi o nije: Nosilac genetskih informacija u stanici jest jeagra (nucleus), Sve Zivotinjske stanice sadrée jezgru, osim eritrocita pojedinih vrsta i nekih specijaliziranih stanica, Osim jezgrenog soka (karioplazme ili kariolimfe), u jezgri se nalazi i kromatin, tvar koja se boji. Njegov bitni sastojak jest deoksiribonukleinska kiselina (DNA), a sadrZi i ribonukleinsku kiselinu (RNA), te bjelanéevine i enzime. Osim spolnog kromatina, koji nalazimo w Zenki sisavaca, ostali njegov dio pripada kromosomima, Oni se pojavijuju u parovima, a dva kromosoma istog para nazivaju se homolognim kromosomima. Covjek ima 23 para homolognih kromosoma, odnosno ukupno 46, Najvige kromosoma, ak 380, nalazi se u jezgrama stanica nekih leptira. U spolnim se stanicama nalazi samo po jedan kromosom iz svakog para, tako da se govori o njihovu haploidnom (polovignom) broju, au fjelesnim su stanicama svi kromosomi u paru, te ih ima diploidan (dvostruk) broj. Cijela kromosomska garnitura u nekoj stanici naziva se kariotipom. U mnogih Zivotinja, kao i u Zovjeka, na osnovi analize kariotipa moze se utvrditi spol zato Sto postoji par spolnih kromosoma kojise razlikuje u Zenki i muzjaka. Broj pojedinih kromosoma u jezgri moze se smanjit ili poveCati, ata se pojava naziva aneuploidijom. Osim toga, moze se jednako toliko, dva ili vise puta, poveéati broj svih kromosoma i tada govorimo o poliploidiji. Ta se pojava testo iskoristava u poljoprivredi, za povecanje prinosa biljaka. U Zivotinja se nije pokazala jednako efikasnom. U jezgri se nalazi i jedna ili vise jezgrica (nucleolusa), bogatih s RNA, a sadrZe i bjelangevine i DNA. One imaju vaznu ulogu u sintetiziranju ribosoma, Uz jezgru se nalazi i par valjcica. To su centrioli, koji zajedno Zine centrosom, 2 imaju vainu ulogu u diobi stanice, kao i pri razvitku trepetiika specijaliziranih stanica i bigeva u spermatozoida. Osim tih, stanice sadrée i druge organele, kao to su vakuole (mjehuriéi), mikrovili (sitne resice), filamenti, cilije (treplje), mikrotubuli i dr. U Zivotnom ciklusu stanice zbiva se dioba ili mitoza, pri éemu od jedne stanice majke nastaju dvije stanice kéeri. Pri tome broj kromosoma ti svakoj stanici ostaje diploidan, Razdoblje izmedu dviju dioba naziva se interfazom. U profazi kromosomi su dvostruki, Sto znadi da je svaki sastavljen od dviju niti ili kromatida, Jezgrena se ‘membrana raspada, a udvostrugeni se centrosomi kre¢u prema suprotnim polovima stanice. zmedu njih se formira diobeno vreteno, sastavijeno od mnogo bjelanéevinastih niti, za koje se prihvate kromosomi. Na sebi imaju posebno mjesto za priévrééivanje - prigvrsnicu ili centromeru. U metafazi kromosomi su smijeSteni u stediStu stanice. CITOLOGUA | HISTOLOGIIA lOPCA 20010Gua odorca Z00L06NA 30 | Na svakom od njih udvostrudi se centromera, tako da svaka kromatida dobije svoju centromeru i time postane samostalni kromosom. Tako od svakoga dvostrukog kromosoma postanu dva jednaka jednostruka kromosoma. Oni se u sliedeéoj fazi, anafazi, krecu prema suprotnim polovima stanice. Stanica se istodobno izduauje, & po sredini se potne dijeliti U posljednjoj fazi, telofazi, kromosomi se skupljaju na svakom polu. Oko njih se ponovno izgraduje jezgrena membrana, a jezgrice koje su nestale tijekom diobe ponovno se pojavljuju. Diobeno vreteno nestaje, a sav ostali sadr2aj citoplazme pravilno se rasporeduje u dva dijela stanice, koji se potpuno odjeljuju, te nastaju dvije nove stanice. Kromosomi, koji su tada jednostruki, u interfazi se ponovno udvostrucuju. Za raaliku od mitoze, kroz koju prolaze jjelesne ili somatske stanice, spolne se stanice dijele mejozom ili redukeijskom diobom, pri Gemu novonastale stanice sadrie samo poloviéan ili haploidan broj kromosoma zbog toga Sto ée se dvije spolne stanice (gamete) trajno spojiti (kopulacija) u zigotu, koja Ge tako imati diploidan broj kromosoma i iz koje Ce se razviti novi organizam. ‘Tijekom prve mejotiéke diobe (profaza I, metafaza |, anafaza I, telofaza 1) zbiva se bitni proces razdvajanja homolognih kromosoma u duvije stanice dijade, koje ostaju medusobno povezane. Dakle, pritom, za razliku od mitoze, nije nastalo dijelienje centromere pojedinih kromosoma, pa svaka dijada 2adrzava neke cijele kromosome podrijetiom od oca, a druge od majke. Centromere se udvostrucuju tek u drugo mejotitko} diobi (profaza II, metafaza Il, anafaza II, telofaza I1), koja time nalikuje nna mitoz4. U toj fazi u novonastale stanice tetrade odlaze razdvojene kromatide. Tako nastaju etiri stanice s haploidnim brojem kromosoma, EER Tkiva Tkiva su skupine stanica, medustaniéne tvari i tkivne tekuéine koje zajednitki sudjeluju u izgradnji i funkcioniranju organizma, pri éemu previadava jedna vrsta stanica, Cetiri su osnovna tkiva 1 Zivotinjskim organizmima -epitelno, vezivno, misiéno i ¥ivéano. Funkeije epitelnoga tkiva jest zastita, resorpeija, sekrecija i primanje podrazaja (osjeta). Sastoji se od gusto poredanih stanica koje leze na bazalnoj membrani i imaju vilo malo medustaniéne tvari, Uglavnom nije vaskularizirano (nema krvnih Zila), nego se preteZno prehranjuje putem osmotskih procesa. Na osnovi grade, smjestaja i funkeije, epitelno se tkivo dijeli u pokrovni, Zjezdani i osjetni epitel (neuroepitel). Pokrovni epitel pokriva sve povrSine tijela izvana i iznutra, a moze biti jednoslojan ili vigeslojan, Prema obliku stanica jednoslojni se epitel dijeli.na ploéasti, kubiéni i cilindrigni. ViSeslojni se epitel sastoji od nekoliko slojeva stanica, a naziva se prema obliku stanica na povrSini. Za za8titu tijela studi visestojni ploéasti epitel, koji pokriva cijelo tjelo i ima oroZnjale stanice. Jednaki epitel ber, oroznjalih stanica pokriva sluznicu, usta, Zdrijela, dijela grkljana i jednjaka, a nalazimo ga i u Zelucima glodavaca i predivata, CiTOLOGHA | HISTOLOGUAoka. Stanice Zljezdanog epitela (-> sl. 10. A) specijalizirane su za lucenje produkata koji mogu koristiti (sekreti ili tetiti (ekskreti) organizmu, Ako se sekreti izluguju uw kry, to su inkreti ili hormoni, a Zlijezde koje ih izluéuju zovu se endokrine aijezde. | jezdani epitel moze biti jednostaniéni i vigestani¢ni, a njegova dodatna podjela ovisi i o gradi 2 jezda, nadinu njihove sekrecije i sadréaju sekreta, Tako su Hlijerde s krwznim rasporedom, stanica alveolarne, a s cjevastim rasporedom tubulusne, Sezozne su one koje luce pr koune uglavnom sluzast sada. skrecija veéine Hijezda obavija se egzocitozom, Sto je, zapravo, proces suprotan endocitozi. na vehu stanice, ili holokrino, kada cijele stanice gine sekret, npr. spermatozoa, SL10.4 Jednoslojai Hjezdani epitel Glayna funkcija vezivnoga tkiva jest povezivanje ostalih triju tipova tkiva, Ono ispunjava meduepitelne prostore, medusobno povezuje migiéna viakna u misi¢e, koje uévrSéuje na Kost. Nalazimo ga u krvnozilnom i Zivéanom sustavu, iz njega nastaju i stanice obrambenog sustava, a sludt i kao zastitni sloj protiv gubitka topline (masno tkivo). U vezivno tkivo pripadaju i potporna tkiva ~ hrskavigno i kostano, te krv i limfa, Zajedni¢ka osobina svih vrsta vezivnoga tkiva jest to sto se izmedu njegovih stanica nalaze veliki prostoriispunjeni medustanignom tvari, koja moze bili tvrda, s natalozenim solima kalcija, natrija, magnezija i karbonata, ‘kao u kostima, ili moZe biti teku¢a,_kao-krvna plazma. U Blazin se nalaze eritrociti{ervene krvne stanice), koji pomaz, pri prenoienju plinova, leukociti(bijele kryne stanice), ja je glavna uloga obrana organizma, i trombociti (krvne plotice), koji sudjeluju u zgruBavanju krvi, Krvne stanice, kao i svi ostali oblici vezivnoga tkiva, nastaju iz mezenhima, Sl. 10.8 “__| koji je embrionalno vezivo (+ sl. 10. B). Sastavijen je od Ye2imotkvn! mezenhim medusobno povezanih stanica koje se intenzivno dijele i nalaze se unutar velike koligine medustaniéne tvari, Hondroblasti su stanice vezivnoga tkiva koje stvaraju hrskavi a prestankom njezina rasta oni prelaze u hondrocite. Izravno iz mezenhima ili tek nakon razgradnje-hrskavitavoga tkiva nastaje kostano_tkivo. Njega stvaraju stanice osteoblasti, koji nakon zavrSetka izgtadnje prelaze u osteocite. Uloga misiénoga tkiva jest pretvaranje kemijske energije u mehaniki rad. Ono je ukraljeznjaka gradeno od vise oblika misiénih vlakana, a klasi¢no su poznata njihova triosnowna.tipa-skeletn,sréaniglatkl (~ sl. 10. ©) Prva dv tipa zbog nejednakog Joma syjetlosti pokazuju popretnu prugavost, pa se nazivaju. s.10.¢ i popreénoprugastim mi8iénim vlaknima [~ sl. 10. D). U ‘Glatka mificna viekna beskraljeznjaka nalazimo i stepeniéastu i spiralnu ili kosu | sho. ispruganost, Rad skeletnih misiéa uglavnont je pod kontrolom volje. znimke su misi¢i odita (dijafragme), jednjaka i cilijarni operas min a misiéi oka, koji, kao i stéani, rade autonomno, Misiéno je m ITOLOGUA | HISTOLOGUA 3v (OPCAZOOLOGUA 3110.6 ‘iveana stanica (1-akson, 2~ dendit) — tkivo gradeno od misiénih stanica s vise jezgara, koje se zbog svojega izduzenog oblika nazivaju mi8iénim vlaknima. Te su stanice ovijene elastiénom opnom sarkolemom, a ispunjene su citoplazmom, koja se naziva sarkoplazmom. U njoj se, uz ostale organele, nalaze i tanka vlakanca miofibrili, koji se na podra/aj kontrahiraju (skraéuju). $ obzirom nna veliku aktivnost misiéa, za nj je karakteristigno postojanje brojnih mitohondrija i zrnaca glikogena, kao rezervoara energije. Prema biokemijskim, histokemijskim i funkcionalnim osobinama, postoje tri tipa skeletnih misi¢nih viakana - ervena, bijela sina vlakna ne pokazuju popreénu prugavost. ‘Ona, zajedno s vezivnim tkivom, izgraduju stijenke unutrasnjih organa kraljeznjaka ~ probavila, mokraénih i spolnih organa, krvni volje. idr, a nisu pod utjecajem viastite Citoplazma svake stanice osjetijiva je na podrazaj, no u Eumetazoa su se, kao osnova Zivéanoga tkive, razvile posebne Zivéane stanice~ neuronis, dijaje funkeija primanje i provodenje podrazaja (-> sl. 10. E). One mogu prenositi ¥iveane impulse na veée udaljenosti. U osnovi svi su neuroni sligni i sastoje se od tijela stanice, razgranatih izdanaka dendrita i Zivéanoga viakna ili aksona (neurita). Funkeija dendrita je receptorna, tj ‘oni primaju podrazaje, a akson ih prenosi u druge stanice i tkiva. Aksoni su ovijeni mijelinskom ovojnicom, sastavljenom od molekula proteina i lipida, a mnogi su izvana ovijeni i Svanovom ovojnicom, izgradenom od mnoitva stanica. Akson moze biti dulji d.1 m, kao Sto su oni koji vode od ledne moZdine u udove sisavaca. Mjesto dodira aksona jednog neurona i dendrita drugog neurona zove se sinapsa iu njoj se podrazaji 's jedne na drugu stanicu prenose biokemijskim putem. Tijela neurona i deiidriti, sjedinjena u nakupine, nazivaju se ganglijima, Snopovi aksona s mijelinskom ovojnicom uu sredignjem Zivéanom sustavu kraljeznjaka gusto su poredani jedan do drugoga, tako da to tkivo izgleda bijelo. Stoga se naziva bijelom tvari, za razliku od podruéja u kojima ‘su preteZno tijela neurona i dendriti i koja se nazivaju sivom tvari. Periferni Zivcani sustav sastoji se od triju funkcionaino razlititih oblika Zivaca. To su senzibilni (aferentni) Zivci, koji provode podrazaj od osjetne stanice do sredisnjega Zivéanog sustava, efektivnt (eferentni) Zivei, koji ga provode do izv8nog organa, te mijeSani Zivci. Osjetne stanice koje izgraduju osjetila u osnovi su jednake grade i istoga, ektodermalnog podrijetla kao i Zivéane stanice. CITOLOGUA | HISTOLOGUA________ 4organe, koji se mogu definrati kao dijelovi tjela odredenog oblika i grade | iu &ijoj iggradnj sudjeluje jedno i vise thva, a obiéno obavijaju jednu funkeiju. Epiteli su npr, pluéa, jetra ili crijevo, Ipak, iu sloZenim se organima tazabire glavno tkivo, koje obavija posebnu djelatnost organa, a ostala mu u tome samo pomazu, kao pomoéna tkiva, Tako je u er ivo probavni epitel, a u misi¢ima U oba slutaja ka organi ke r za disanje, sluze i za procjedivanje hrane iz vode, ekskreciju, izmjenti fot osmoregulaciju. organa, a organski sustavi od votinja postoji jedanaest organskih sustava, 'st.To su ovi sustavi: kozni, ivtani, osjetni, rasplodni jedinku, odnosno individuu. _Tijekom evolucije neki organi pojedinih vrsta dobivali su nay neki su mijenjali ili upotpunjavalt svoje-funkeije, a pojedini su krZljali (rudimentarni), éak i potpuno nestajali.Prlagodba rati¢iim Zivoinim uvjetima vodi do divergence organa, pri Gemu se organi istoga podrijetla (homologni) prilagoduju razlititim funk- cijama (npr. prednje noge konjay peraje kitova, krila Si8miSa i ruke Govjeka). Osim toga, pilagodbaslinim zivotnim uvjetima vodi konvergenci organa, podrijetta tanaloy -pocinju obavijatisiénu funkeiju (npr. krla kukaca i ptia). LIES Anatomsko-topografski termini Za polozaj svakog dijela tjela ili organa upottebljavaju se opisni termini (nazivi) koje treba bezuvjetno poznavati. Anatomska nomenklatura (nomoneclator anatomicus) sadrZi u sebi skupni izraz svih naziva. ORGANOLOGUA — }OPCA ZOOLOGIIA | gan razligitaJ Ravnine tijela OCA Z0OLOGUA ~ poviSina tijela okrenuta tu oznaéuje se kao ventralna (ventralis sew inferior), a SLU. povrdina tijela u suprotnom smjeru oznaéuje se kao dorzalna (dorsalis seu superior Anatomsko nazilje i ears poduiina ravnina (u kraljeznjaka to je kraljeznica) koja ciel tijelo na dvie simetriéne 1 = kaj, polovice naziva se medijanom ravninom (planum medianum), a za organe koji 2- Kaudalno, se nalaze u toj ravnini kazemo da su smjesteni medijano 3 dorzalo, — 2a dijelove tijela i organe koji su bliZi toj ravnini od ostalih, kazemo da se nalaze oars * medijaino (interno) 6 aboalo, = za dijelove tijela koji se nalaze botno (sa strane) od medijane ravnine kazemo da 7 =dovealno se nalaze lateraino (eksterno) 4 olamo, — ravnine paralelne s medijanom jesu sagitalne ravnine 4 plantar, 10 proksimalno — transverzalne ili segmentalne ravnine sijeku duzu tjelesnu os nekog organa ili 1 distalno, cekstremiteta popreéno (transversarius -a, -um — popreéno} 12 medljaln, 13- Lateran, 4 medijana ronina — frontalna ravnina okomita je na medijanu i transverzalnu (frons -ti, f. - elo). Dijelovi tijela (organizma) od polovice koji gravitiraju prema glavi nalaze se u krani- b-horizontaina raving, alnom polozaju (cranialis seu anterior), a dijelovi tijela od polovice koji gravitiraju c-transerzalna raynina prema rept nalaze se u kaudalnom polozaju (caudalis seu posterion), (-+ sl. 11) ‘Termini koji oznatuju dijelove glave Oralno (oris- usta) oznaéuje dijetove glave oko usana, a izraz aboralno obiljeZava dijelove glave udaljene od usana (oko, uho itd.) ‘Termini koji oznatuju dijelove ekstremiteta Inraz. proksimalno (proximalis) oznacuje dio ekstremiteta blizi tijelu, a distalno (distalis) oznaéuje dio ekstremiteta udaljen od tijela ORGANOLOGHA~[oréaooiocna | Prednja strana distalnih dijelova plecnog ekstremiteta (prednjih nogu) naziva se dorzalnom (dorsalis), a suprotna je strana volarna (volaris) Odgovarajuée strane 2djeliénog ekstremiteta (straznjih nogu) nazivaju se dorzalnom, odnosno plantarnom (plantaris) Za oanaku ostalih dijelova ekstremiteta upotrebljavaju se izrazi ovisno o polozaju kostiju u ekstremitetima. Iztazi za pleéne ekstremitete (prednje noge) - radijalno (radialis) ~ paléana kost, ‘bica ili radius, i ulnarno (ulnaris) - lakatna kost, laktenica ili wina. Izrazi za 2djeli¢ne ekstremiltete (straénje noge) — tibijalno (tibialis) - goljenica ili tibia i fibularno (fibularis) ~lisnjaéa ili fibula. Izrazi povrSinski (superficial) i dubok (profundus} oznacuju stupanj udaljenosti od tjelesne povrsine. Opisni nazivi na kostima Na kostanim povrsinama ima mnogo raz- ligitih izdanaka, udubina, otvora, jama, 5u pljina. Sve navedene tvorbe imaju odgova: rajucu uporabu. Izdanci i udubine mogu slu- iti za wzglobljavanje, za prihvat misi¢a, tetiva, ligamenata i fascija. Za njlhovu determinaciju sluze opisni nazivi, a navest Gemo najéesée (> sh. 12, 13, 14): shia Prednjidioprvoga slabinskog kraljest: 1 trup kaljek (corpus vertebrae), 2 prea kaljedaniokejak (rts eranialis teribrad, 3 ~hajeéani uk (arcus vertebra) 4~ cast iadanak (processus spinosa), 5 ~poprotn iadanak (processus ransversus costar) 6 ~ pred globnl idanak (processus articular cranial, (Popesko, 1988) SI. 13. Vanjska povtSina lopatice: A ~ pas B~ vin: C— sgovedo; D~ kon; 1 -lopatitn’ greben (spina soapulad, 2. imadgrebenska udubina (fossa supraspinaa, 3 podgrebenske udubina (essa infaspinata), 4 = wrt lopatice (collum scapulae, 5 lopatina hrskaviea (catlago seapulze, 6—dorzalni sub (margo dorsalis), 7 kraj rub (maygo cranial) '-lopatiéna korga (tuberculum supraglenoidale, 9 kaudalni rub (margo caudalis) 10 aktomion (acromion), (Babie i Hraste, 1997) ors anotocivay [ora zoo.oaua 36 SLi Bediena kost konja: ‘A kaudana strana; B~ leteralna strana, 1 plava bedrene kosti (caput femoris), 2 velikl okretat (trachaner maior, 3 mali okzeta (trochanter minor 4~ trot oktetat (trochanter tertiu, 5 teup beultene kost (orpus femoris, 6-Iateralni kondil(condylus lateralis, 7 medijani kona (condylus medias, 8 valjak bedrene Kost (trachlea femoris, (Babi¢{ Hraste, 1997) corpus (tijelo) ~ moze biti razli¢ita oblika u ovisnosti o kosti ‘caput (glava) ~ okruglasti zglobni izdanak nalazi se na vrhu ili kraju kosti capitulum (glavica) ~ moze se naci na razligitim mjestima na kostima ta oblika collum (vrat) ~ dio kosti ispod glave, moze biti raz epiphysis (epifiza) - okrajak cjevaste kosti diaphysis (dijafiza) - sredina cjevaste kosti arcus (luk) ~ ko8tani dio koji nadsvoduje otvor u kostima processus (izdanak) ~ nalazi se na mnogim kostima i razligita je oblika (tinasti, popreéni itd.) {foramen (otvor) - otvor unutar kostiju kroz koji prolaze krvne ile i Zivel canalis (kanal) ~ poduéni otvor u kostima kroz. koji prolaze krvne Zile i Zivei cavum (Supljina) ~ Supijina unutar kostiju crista (greben) ~ izrasline u obliku grebena nalaze se na plohama kostiju (npr. lopatica) margo (rub) ~ ko8tane povrsine koje obrubljuju vanjske dijelove kostiju ala (kxio) ~ popreéni izdanci razvijeni u obliku krila ((zdanci na vratnim kraljescima) Jacies articularis (artikularna ili zglobna povrsina) ~ dodime povrsine dviju kostiju {fossa (jarak, udubina) ~ udubina izmedu izbotina (izdanaka) Kostiju—jarak bedrene kosti (fossa trochanterica) {fovea (utlina) ~ utlinasto udubljenje na plohama kostiju sulcus (2ijeb) ~ Zijebasta linija na kostima ~ oznacuje smjer kretanja krvnih Zila impressio (otisak) ~ povrSinski trag utisnut na povrsini kosti {fissura (pukotina) ~ nepravilan otvor unutar kostiju ORGANOLOGWA_——________r = incisura (usjek) ~ oStri uski prolaz na kosti — condylus (kondil} - zglobni izdanak valjkasta oblika ~npr. zglobni izdanci bedrene kosti (condylus lateralis et medialis femoris — epicondylus epikondil) -izdanci na boénoj strani kondila sluze za privat ligamenata, aline 2a uzglobljavanje—npr. medijeln ilateralni epikondili bedrene kosti(epicondylus medialis et lateralis femoris) - trochanter (trohanter) - kvrgavi izdanak - sluzi za okretanje kostiju koje se nalaze na njemu (trochanter minor femoris) = trochtea (valjak) ~ valjkasta zglobna tvorevina. Podrudja tijela Topografska anatomija (gré. topos - mjesto, graphein ~ pisati, crtati) predocuje podruéja ili regije (lat. regio, -onis, £. - podrugje) tijela Zivotinje. Tijelo se sastoji od ovih dijelova: 1. glava ili caput (lat. caput, -it is, n. ~ glava); 2. vrat ili collum (lat. collum, -i, n.~ vrat); 3, trup ili trancus (lat. truncus, -i,n. ~ trup, deblo) dijeli se na: leda ili dorsum, prsni ko ili thorax (lat. thorax, -acis, m. - prsa, grudi), trbuh ili abdomen (lat, abdomen, -inis, n, ~ trbuh) i zdjelicu ili pelvis (lat. pelvis, -is,f. - zdjelica); 4. rep ili cauda; 5. udovi ili membra (lat. membrum, -atis, £.—ud, okrajak). rn. ~ ud) ili ekstremiteti (lat. extremitas, Kozni (integumentni) sustav Osnovna funkeija koZnog sustava jest zaitita tijela. Usto, on dopunjuje rad ekskrecijskog sustava (izlugivanje znoja), a i potpuno ga zamjenjuje ondje gdje on ne postoji (npr. u Zarnjaka). Ko%a homeotermnih (toplokrvnih) Zivotinja ukljudena je w regulaciju odrZavanja stalne tjelesne temperature (perje ili dlake, znojenje, promjena dotoka krvi). U njoj se nalaze mnoga osfetila (npr. za dodit), a putem Zlijezda (npr. magne, otrovne, mirisne i dr.) obavija i sekretornu funkeiju. U mnogih Zivotinja disanje se djelomiéno ili potpuno obavlja preko koze, a buduci da se u njoj stvara vitamin D, ‘ona sudjeluje iu prehrani organizma. KoZni sustav sudjeluje i pri kretanju, bojenju, te ionskoj i osmotskoj regulacifi. U pragivotinja, uz membranu, moze postojati i évrsta opna, odnosno pelikula. Glavni dio kote vigestani¢nih Zivotinja jest epitelno tkivo, koje je u nizih jednoslojno, au visih (napose u kraljeznjaka) viSeslojno. Mnoge Zivotinje na povrsini tijela stvaraju snevan hitinski oklop, kutikulu (kukci, pauci, stonoge), koja moze sadrZavatt i vapnenac (rakovi}, Ona je zapravo vanjski skelet ili egzoskelet i daje Zivotinjama stalni oblik tijela. ORGANOLOGHA —- orca 2001060 dl[ores zoo106u8 EPIDERMIS contum {cum { | | | | | | Koza kraljeznjaka sastoji se od dvaju di- jelova. Povrsinskije sloj epiderma ili pous- mina, a gradena je od viSeslojnog epitela cektodermalnog podrijetla. fspod nje je usmi- ‘na (corium, cutis) mezodermalnog podri- jetla, u kojoj se nalazi vezivno tkivo, krvne fi ona theada | ile, Zivei i dr. (-» sl. 15). Koza Zivotinja koje Zive u vodi (ribe, vo- dozemci) viagna je od izluéina Alijezda, au kopnenih je suha. KoZa razligitih Zivotinja moie imati i dodatne tvorbe, kao 8to su Ijus- ko, dlake ili perje, a sade2i i pigmente, koji joj daju boju. I dati mae ff—znojna tljerda SLI. uae Giada kote sisavaca Potporni (skeletni) sustav Primarni je zadatak skeleta da tijelu Zivotinja odZava stalan oblik i raspored organa, évistoéu i zastitu, te da se za njega uévrScuju misi¢i, Usto, potporni sustav velikoga ‘broja Zivotinjskih skupina ima j odredene sekundame funkcije, kao Sto su sudjelovanje u izmjeni (vari (napose minerala od kojih je graden), cime se osigurava stalna koncentracija iona u tjelesnoj tekuéini, zatim sudjelovanje u regulaciji sadréaja vode, spremanju rezervnih tvari, obrani organizma, a u ktaljeznjaka se u koStanoj sr2i stvaraju cxvene i neke bijele krvne stanice. Po svojoj gradi ta je sustav najéesée krut, no moze biti i teku. Takav hidroskelet okruzen je mi8i¢ima, a kontrakeija nekih od njih stvara tlak na tekuéinu, koji se zatim prenosi na ostale dijelove tijela. Taj skelet imaju npr. mnogi kolutiéavei, zatim virnjaci, arnjaci, vepéari, lovka’i i dr. lako je on u nekih Zivotinja (malogetinasi) primarni oblik skeleta, u vecine je povezan i s drukéijim skeletnim strukturama (neki Zarnjaci, mekusei i dr). Hidroskelet beskoluti¢avaca jedinstven je za cijelo tijelo, a u vegine oluti¢avaca (npr. u svih malogetinaga) po jedan ili nekoliko koluti¢a djeluju autonomno pase te Zivotinje kreéu valovitim pokretima svojega tijela (-+ sl. 16). Veéina Zivotinja ipak ima kruti skelet, koji se pojavijuje u kambriju, a moze biti vanjski (egzoskelet) ili unutrasnji (endoskelet). Egzoskelet, Koji se nalazi s vanjske strane tijela, rasprostranjeniji je i ektodermalnog je podtijetla, za razliku od endoskeleta koji potjeée iz mezoderma. Neke Zivotinje, npr. kornjade, imaju oba ta skeleta, i to povezana, Sto njihovu tijelu daje veliku Cvrstocu. Osnovni nedostaci egzoskeleta jes uu tome sto on ograniéava rast Zivotinja, a u odredenom trenutku postaje i pretezak za njih. To je i razlog Sto su Zivotinje s vanjskim skeletom uglavnom manje. Mnoge od. njih ga zbog toga povremeno odbace i izraste im novi (presvlaéenje). U vecine beskra- ORGANOLOGIIA.RADIOLARIA FORAMINIFERA, —SPONGIA_ANTHOZOA ROTIERA ——BRACHIOPODA VW VERTEBRATA ECHINODERMATA, MOWLUSCA ‘CRUSTACEA _Ijeznjaka vanjskije skelet kutikula, koja je npr. u Clankonozaca i u nekih drugih Zivotinja sgradena od organske tvari hitina, vrlo slignog celulozi. Organska tvar u egzoskeletu ‘mekuSaca bjelanéevinasti je konhiolin, u plastenjaka je to tunicin (srodan celulozi), a 4x mnogih Zivotinja u njemu se nalaze i anorganske supstancije, npr. vapnenac (koral mekusci, rakovi) kremen (neke prazivotinje), cijela zmnca pijeska li kamenéi¢i(sjedilacki mnogoéetina’i, li¢inke kukaca tulara). ‘Mnogo rjede od egzoskeleta, u beskraljeZnjaka postoje i razlititi tipovi endoskeleta, takoder gradeni od organskih i anorganskih supstancija. Njih imaju npr, prazivotinje zrakasi, zatim spuzve, bodljikasi i dr. Unutrasnji je skelet ipak posebno karakteristi¢an i vaian za svitkovee, Njegova je velika prednost to Sto ne ograniava rast Zivotinja, tako da one mogu doseéi velike dimenzije (kitovi, slonovi, veiki izumrli gmazovi { dr), Usto, dijelovi toga skeleta zglobno su povezani, Sto omoguéuje veliku pokretljivost Zivotinja, Osnovu mu éini svitak (chorda dorsalis), odnosno kraljeZnica u kraljeznjaka, ‘a.uz nju su se razvili postrani dijelovi, potrebni za kretanje, te lubanja za zastitu mozga. Svitak je endodermalnog podrijetta, nastao na dorzalnoj strani crijeva od vakuoliziranih stanica poredanih u obliku pruti¢a, a njihov turgor daje mu évrstoéu i elastiénost. Oblozen je mezodermalnim tkivom, iz kojega se razvijahrskavigava i kostana kraljednica, te se ono i naziva skeletogenim slojem. Uz organske, skelet sadrzi i znatne koligine anorganskih tvari, da bi bio Sto évrSéi i jati, Pri tome je graden tako da ipak ne bude previe tezak, pa je unutraénji dio Supljikav, sadrai kostanu sr2, a u ptica i zrak (pneumatizirane kosti), da bi one bile Sto Lakée pri letenju, EEE Misicni (muskulatorni) sustav Misiéni je sustav usko vezan 2a skeletni. Neke ga primitivnije Zivotinje (prazivotinje) nemaju, nego se kreéu promjenom oblika tijela (ameboidno kretanje) ili s pomocu citoplazmatskih organela (biceva i trep). Ipak, ve¢ i u prazivotinja nalazimo mioneme, odnosno kontraktilne endoplazmatske organele. Upravo takav tip rada misi¢a, ¥ ORGANOLOGIIA —_ [ORCAZOOLGLA | S116. Skeleti sustav Zvotnja —OFCAZ00LOGIA : - “| kontrakcije uzduz stanitne osi, karakteristi¢an je i za mi8iéna viakna, osnovne morfoloske jedinice mi8i¢a, Iz toga proizlazi i osnovna funkeija misicnog sustava, a to je pokretanje organizma ili samo dijelova njegova tijela, pojedinih organa i sl. Za svaki oblik kretanja {ro8i se Kemijska energija pohranjena u adenozintrifosfatu (ATP), Koja se pretvara u mehanicku energiju. Stvaranje ATP-a omoguéuje energija koju mi8ié dobiva iz polisaharida glikogena. Zarnjaci imaju najjednostavniji oblik misi¢nih stanica, koje se nazivaju epitelnim misiénim stanicama, Kako naziv govori, one obavijaju dvosteuku funk, t. sudjeluju ‘wizgradnji pokrovnog sustava iu kretanju. Stanice sligne njima imaju jos samo beserijevni virnjaci i obligi, Sve ostale misiéne stanice vise nemaju dvojnu funkciju, Misiéna vlakna najée8¢e nastaju spajanjem vie mi8iénih stanica, te sadrée i veei broj jezgara, iako ‘mogu biti jednojezgrena. Vise povezanih misiénih viakana izgraduju mi8iée, Na osnovi struktute tih viakana upravo se i razlikuje vise oblika poprecnoprugasti i glatkih misi¢a (shi), ankonoFaca povezani s egzoskeletom: B ~ nisi’ noge kukaca (C= straznja noga Zabe w | Aeksi: | Dstrabnja noga fabew cekstenait | Zivotinje se najée8ée pokrecu s pomoéu dvaju antagonisti¢kih misi¢a koji djeluju suproino, no, ako su sinergisti,(j. ako djeluju samo ut jednom smjeru, postoje druge strukture, npr. ligament u SkoljkaSa, koje ih vra¢aju u prvotni polozaj. Svi misi pod kontrolom volfe odredene Zivotinje, no sve ih Kontrolira Zivéani sustay. Neuromi veze, odnosno mjesta na kojima se spajaju zivci i mi8iéna viakna, nazivaju se sinapsama, ne 5 Digni (respiratorni) sustav Disanje je proces pretvaranja kemijske energije sadrZane u organskim molekulama 1 energiju koju iskoristava iva stanica. Organeli u stanici u kojoj se obavlja disanje jesu mitohondtriji, U njima se velik dio oslobodene energije iskoriStava za pretvaranje adenozindifosfata (ADP) u adenozintrifosfat (ATP) u Kojem se ona pohranjuje, Neke ivotinje (npr. parazitski obli¢i u crijevu domaéina) mogu dobiti potrebnu ene1 brane i bez prisutnosti atmosferskog kisika, pa se taj proces naziva anaerobnim disanjem, Veéina Zivotinja ipak dise aerobnim naéinom, jer im je potreban atmosferski kisik. ORGANOLOGUA_______Stoga se i samo disanje, zapravo, sastoji od dvaju procesa: jedan je vanjsko disanje, odnosno razmjena kisika i ugljikova dioksida izmedu organizma i vanjske sredine, a drugi je unutraSnje disanje, koje se sastoji od niza biokemijskih procesa u samim stanicama, Zivotinje kojima je udaljenost aktivnoga tkiva od vanjske sredine manja od 0,5 inm (npr. pradivotinje, spuzve, Zarnjaci, mnogi plosnjaci i oblenjaci) mogu izmjenjivati plinove difuzijom, preko povrsine tijela, pa im se nist razvili posebni organi za disanje. Ineke vece Zivotinje, kao mnogi koluti¢avci i mekusci, pa i vodozemci, iskljuéivo ili dopunski disu kroz kozZu. No, da bi to bilo moguée, pomaze im optjecanje tjelesne tekuine. U ostalih su se Zivotinje razvili posebni organi za disanje, Koji su najéesée povezani s optjecajnim sustavorn, a imaju i druge funkeije, npr. sudjeluju u ekskrecii ( sh. 18). cuex EPHEVEROPTERA (oeTER) aaa ANH Larva PROTOZOA Vodene su Zivotinje kao organe za disanje razvile skrge. One se u osnovi sastoje ‘od mnoitva Skrénih listi¢a, radi Sto veée povréine. Kroz.njih struji kry, a s vanjske su strane u kontaktu s vodom. Litinke nekih vodenih kukaca (vodencyjetovi i vretenca) u krZnim listicima imaju ogranke uzdusnica, te na taj navin grade uzdusnicne skrge. Po poloZaju, skrge mogu biti vanjske ili unutrasnje. Vanjske se nalaze izvan povrsine jela (na glavi, nogama i s.), a unutrasnje su smjeStene w SkrZnim Supljinama ili u crijevu. Za disanje na kopnu sluée dva tipa organa ~ pluca i uzdusnice. Plinovi u pluéa mogu ulaziti pasivno, difuzijom (u puZeva plucnjaka i u mnogih pauka), pa se takva pluéa i nazivaju difuzijskim plucima, Osim toga, u vecine Zivotinja zrak se aktivno tera u pluéa iiz njih s pomocu posebnih mehanizama, a takva se pluca zovu ventilaeljska, Kisik iz pluéa preuzimaju tjelesne tekuCine, koje ga raznose po tijelu, au pluéa ispustaju ugljikov dioksid. - ORGANOLOGUA 81.18. Digni sustav avotnja :SL1s. Optjecajni sustavi votinja ~ = a | Razvoj pluca kraljeznjaka omoguéen je pojavom unutrasnjih nosnih otvora (chaanae), kojima se nosna supljina owvara u Zdrijelo, Na taj nain zrak moze kroz nos prolaziti do probavila, a odatle dalje u pluCa. Ona su se razvila kao pame izbotine donje stijenke potetka probavila, za koje se drZe jednom cijevi sto je postal dusnik (crachea). Na njegovu spoju sa Zdrijelom razvio se grkljan (larynx), die glasne ?ice, nastale od sluzni¢nih nabora, te posebni misi¢i, omoguCuju glasanje Zaba, nekih gmazova i sisavaca. Sa svoje druge strane dusnik se dijeli u dvije dusnice (bronchus), koje vode svaka prema jednom pluénom krilu, Na tom se mjestu u ptica, od napetih opni i posebnih misi¢a koji omoguéuju njihovo glasanje, razvilo pjevalo (sprinx). U sisavaca se dusnice dalje granaju na sve tanje bronhiole, koje zavrSavaju zraénim mjehuriéima (alveole). U ptica iz pluca u utrobu jo8 izlazi pet pari zraénih vreca, éiji neki izdanci ulaze i u Kosti, a koje stoga kazemo da su pneumatizirane. ili U kukaca, stonoga iu dijela pauka kao organi za disanje razvile su se uzdus traheje. To su cjevtice nastale invaginacijom (uvrtanjem) epiderme u tjelo. Na povrsini tijela otvaraju se u obliku stigmi ili oduSaka kroz koje struji zrak, a unutar tijela granaju se u spl sve tanjh cjevéiea - traheola, odnosno wzdusnicnih kapilara. One dovode Kisik neposredno do mjesta potrosnje, gdje preuzimaju ugljikov dioksid. Time je taj nagin disanja u osnovi jednak kao i jednostavno disanje kozom. (cirkulatorni) sustav Funkeija optiecajnog sustava jest prenosenje raza U sitnijih Zvotinja, velkih do pribltzno | mm, tase funkcija moze zadovoljiii difwzijom, no u svih je ostalih potreban aktivan prijenos tvati. Prazivotinje taj zadatak ispunjavaju preko svoje citoplazme i endoplazmatskog retikula, a u plosnjaka, Zarnjaka i oblenjaka 2a to sluze probavilo i teku¢ine u fjelesnim Supljinama. U vetine Zivotinja razvio se ipak poseban krvnoZilni sustay, sastavljen od krvnih Zila i srea, koji moze biti otvoren tvari unutar tijela Zivotinja. ili zatvoren (~ sl. 19). | lateaine ile | A Fever aareRoro0 | wouusca sore aot iT se PH se — a = ANNEIDA vara TUNICATA = ORGANOLOGUA.\Vipéati, dio glavonoZaca, koluti¢avet i kraljeznjaci imaju zatvoren krynozilni sustay, jer u njih krv tece samo kroz Zile. One mogu odvoditi krv iz srca (arterije i arteriole), dovodit je u stce (vene i venule) ili medusobno povezivati arterije i vene (kapilare) U tom sustavu krv tera posebno graden suplji misié - sree, ili odredeni broj krvnih Zia, odnosno njihovih dijelova, pa u nekih vrsta postoj i veci broj razliito oblikovanih stca (u vrpéara i Koluti¢avaca) Vetina Zivotinja (npr. veéina mekusaca i élankono8ci) ima otvoreni krvn U njemu tekuéina izlazi iz Zila i ulazi u Suplje tjelesne prostore ~ hemocel, Oni mogu biti veei (sinust ili zatoni) ili manji (lakune). Optjecaj krvi u tom je sustavu polagan. sustav. U spuzavaiZarnjaka tekuéina neposredno povezana s okolnom vodom, hidrolimta, raznosi otopljeni kisik po tijelu jer nema pigmenta na koji bi se vezao. Te Zivotinje hemaju organe za optjecanje i hidrolimfa nije proizvod njihova organizma4Za razliku od nje, kry, limfu i hemolimfu stvara sam organizam. $ obzirom na (o da se u Zivotinja 5 otvorenim krvnozilnim sustavom tekuéina iz krvnih Zila mijega s onom izvan njih, naziva se hemolimfony Krv i limfa su slitne jer se sastoje od vodene otopine, plazme, koja sadrii razligite kemijske tari i stanice. Ipak, krv sadrZi vige stanica, posebno one s respiratornim pigmentom na koji se veZu plinovi, a koje limfa nema. U kraljeznjaka su se razvili poseban krvnoZilni i limfni (mezgrovni) sustay, srazliitim funkcijama, ali ipak medusobno povezani. KraljeZnjaci u svojim tjelesnim supljinama nemaju nikakve tekuéine, nego ona kola Zilama, Limfni sustav potinje slijepo, kapilarama u tkivu iz. kojega one skupljaju tekuéinu i proizvode metabolizma (jzmjene tvar “Takoder preuzimaju hranjive tvari sto ih upiju crijemne resice. Postupno se spajaju u veGe limine Zile i naposljetku sav svoj sadr2aj izlijevaju u kro, jer prsna limfna Zila ulaziu venu. To zapravo znati da limfa u kralje2njaka obavija funkefju koju ima celomna tekuéina u nizih Zivotinja. Osim toga, limfne Zile imaju i mnoga prosirenja, limfne Alijezde, u kojima nastaju limfociti, vazni za obranu organizma, Slezena, kroz koju prolazi kry, zapravo je veoma poveéana i promijenjena limfna @lijezda. Zanimljivo je takoder da niti kraljeznjaci imaju iliména srca, odnosno mjestimigna prosirenja imfnih Zila sa stegljivim stijenkama i zaliscima. Za pokretanje krvi kroz krvnodilni sustav kraljeZnjaka razvio se s trbusne strane, blizu organa za disanje, snazan misié ~ sree. U Zivotinja koje disu Skrgama ono je versko i sastoji se od samo jednog atrija (pretKlijetke) i jednog ventrikula (Kiijetke) Kroz njega, dakle, prolazi samo venska krv, koja se potiskuje prema Skrgama, da bi se oksiditala i zatim odmah ravila dalje po tijelu. U kraljeznjaka koji diSu na pluca, oksidirana se krv vraéa u srce i tek zatim potiskuje dalje po tijelu. Stoga oni imaju dva krvotoka ~ veliki (tjelesni, izmedu srea i tjelesnih organ) i mali (pluéni, izmedu stca i pluéa), Isto se tako i samo stce poéelo pregradivati na lijevu, arterijsku, i desnu, vensku stranu. U vodozemaca je podijeljen samo atrij,u veéine gmazova idio ventrikula, au krokodila, ptica i sisavaca sree je potpuno po —. [ loPca ZooLoGiiA | ORGANOLOGUA B‘Uloga probavnog sustava jest uzimanje i razgradnja hrane, kako bi se Zivotinje opskrbile potrebnom energijom i tvarima za izgradnju svojeg organizma. Primljena hrana ulazi u niz biokemijskih procesa, koji su dio izmjene tvari (metabolizma). Osim malobrojnih prazivotinja sposobnih i za autotrofni naéin prehrane, moze se reci da su sve Zivotinje heterotrofne, jer se prehranjuju postojecim organskim (varima, Osim tih tvari, vrlo je vadna i voda, jer omogucuje normalni metabolizam. U tijelu meduze Nagin uzimanja hrane u razni bigasi i trepetjikasi, razligiti par uu krviiu telesnim teku¢inama) ne posebnih organa li organela za primanje hrane, nego je iz jelesne tekuéine domadara ‘upijaju osmotski,cijelom povrsinom tijela, Neki razvijeniji paraziti (npr. trakavice) hrane se na isti naéin, pa se njihovo probavilo reduciralo. Ostali nametnici (npr. mnogi truskovei) otapaju tkivo domaéina poput bakterija, koristeéi se njime u tom obliku. Korjenonosci i jo3 neke prazivotinje uzimaju hranu na bilo kojem dijelu tijela, a prativotinje s pelikulom (trepethjika8i i mnogi bi¢as) imaju posebno formirana staniéna usta (cytostoma), U oba sluéaja prazivotinje unose u stanicu citave hranjive & bestice koje se probavijaju tek u stanici, dakle intracelularno. Na isti se natin hrane i Parazoa, te skoljkasi, Ostale Zivotinje razgraduju hranu izvan stanica, fj, ekstracelularno, a zatim razgradene proizvode resorbiraju (upijaju) stanice probavnog epitel u Zamjaka podinje ekstracelularno, u gastrovaskulirnoj Supljini(funkeija probave | optjecaja), a zavrSava intracelularno, tj. unutar stanica, Oni imaju samo jedan otvor, koji im sluzi i kao usni i kao izmetni, a u razvijenijih Zivotinja crijevo je postalo prohodno stvaranjem dvaju otvora na suprotnim krajevima Zivotinjina tijela. U potetku razvoja ctijevo se moze podijeliti na prednje (stomodeum), srednje (mesenteron) straanje (proctodeum), a s razvojem zivotinja crijevo se sve vise diferencira tvoreéi npr. “ volju, Zeludaci dt. Srednje crijevo je endodermalnog podrijetia i u njemia se obailja fesorpeija, aprednje i straznje crijevo nastalo je uvrtanjem ektoderma, Prve Zivotinje spi probavilom i potpuno ekstracelularnom prabavom jesu oblenjaci, osim nekih obliga, 1 kojih se jo8 zadréala intracelularna probava (- sl. 20). ukoji Probavilo kraljeZnjaka potpuno je, od usta do analnog (izmetnog) otvora, endo- dermalnog podrijetla. Osim Kragnousta, svi ostali imaju éeljusti, a vecina na njima na I zube. Uz probavilo su im vezani organi za disanje, a od probavila su nastala pluca, kao i jetta (hepar i gusteraéa (pancreas), veike Aijezde koje utjecu na probavijanje hrane ina cjelokupni metabolizam. lako se zbog prilagodbi na razlié nadine Zivota i prebranu probavilo kraljeznjaka u rali¢tih Zivotinja izmijenilo, ono je t osnovi jednako gradeno. U ustima (stoma) vecine Zivotinja nalaze se razlitito izdiferencirani zubi, te pokretni mi8i¢avi jezik 5 osjetilima za okus. U usta kopnenih kraljeznjaka svoje sekrete izlucyju Alijezde slinovnice, Dio je sekreta i enzim ptialin (piyalin), koji sluziza pocetnu rargradijt skroba, Na usta se nastavija Zdrijelo (pharynx), koje je vezano i na disne organe, te ORGANOLOGHA |hranigbeng AMOEBA PARAMECIUM mali Zeludac, a u biljoZdera (herbivora) on je velik jer sluzi i kao spremiste rane. Zivotinje koje jedu obje vrste hrane nazivaju se svezderima ra). probavnog Zeluéanog soka jesu enzim pepsin, koji sluzi za razgradnju bjelanéevina, "él Kiselina. Mnogi biljoZderni sisavet imaju velike dijelove Zeluca oblozene istim ploéasiim epitelom kao i jednjak, te sé na tim mjestima ne izluéuju probavni sokovi. U prezivaéa ¢ak postoje i tri predZeluca ~ burag (rumen), kapura (reticulum) i knjiZavac ililistavac (omasus), a tek Getvrti dio ~ siriéte (abomasus) lui probayne sokove. Buduci da ptice nemaju zube, u njih je iza Zljezdanoga predzeluca smjesten i snazni misiéni Feludac. Na Zeludac se, preko otvora koji se zove pilorus (pylorus), nadovezuje crijevo stoji od dvaju dijelova ~ tankoga crijeva (intestinun tenue) i ‘{intestinum crassum, colon). Izmedu njih se izdvaja slijepo crijevo (intestinum coecum). Ptice imaju dva slijepa crijeva, a pastrve i po vise desetaka, njih su to piloriéne cjevéice. Pogetak tankoga crijeva, odmah iza Zeluca, zove se j@SniK (diiodenum) u koji svoje sekrete izlijevaju jetra i gusteraca, Sekret jetre jest Zu, koja pomaze u probavi mast, a guéteraéa izlucuje enzim tipsin (trypsin) za razlaganje bjelancevina, Usto, u crijevnoj se sluznici nalaze Liberkinove dlijezde: (Lieberkiihn), &jicrijevni sok takoder sudjeluje u razgradnji hrane. U biljozdera, koji nemaju slogeni Zeludac (glodavci, konji,svinje), znatan dio probave, napose bakterijske prerade hrane, zbiva se iu slijepom crijevu. BiljoZderi inace imaju mnogo duze probavilo uusporedbi s duZinom tijela nego to ga imaju mesozderi. ORGANOLOGUA —" S120 Probavni sustav tivotinja ;OFCA Z00LOGIA sh 2k. Ieluéni sustavi dvotinja ‘A~ amoeba B— hydra C~turbellaria Nakon zavr8etka probave hranjive se tvari resorbiraju, Neprobavijene tvari potiskuju. se dalje u debelo crijevo, dia je osnovna funkeija proizvodnja sluzi i oblikovanje fekalija. One izlaze iz tijela na kraju crijeva, Sto je ujedno i kraj probavila, a naziva se analnim otvorom ili émarom (anus). U velikog broja kraljeznjaka digestivni sustav ima zajednicki izvodni otvor § ekskrecijskim i reproduktivnim sustavom, koji se naziva nedisnicom ili Kloakom (cloaca}:S" _ Izlucni (ekskretorni) sustav Produkti metabolizma jesu ugljikov dioksid, voda i dusiéne tvari (posljedica razgradnje bjelangevina i nukleinskih kiselina). Voda se moze izlutivati iz tijela na vise nagina (npr, kroz koZu, disanjem), ugljikov dioksid djelomiéno disanjem, a dusiéni ostact cekskrecijom u uizem smisiu Te dusigne (vari mogu biti vrlo Stetne za organizam i zato ih je nuzéno izbaciti iz njega. Vecina je vodenih Zivotinja_amonioteliéna jer ih izlucuju u obliku amonijaka, izravno u vodu (prazivotinje, spuzve, Zarnjaci, bodljikasl, veéina riba kostunjaca, vodeni vodozemei). Za razliku od njih, kopnene Zivotinje izhuéuju dusiéne ostatke w obliku neotroynih spojeva kao Sto su mokraGevina (urea) i mokraéna kiselina (acidum uricum), te Se nazivaju,ureotelignim, odnosno urikoteliénim zivo- tinjama. Mokra¢evinu stvaraju Zivotinje u stedinama s dovoljnom koliginom vode (morski psi, kopneni vodozemei, sisavei), a mokraénu kiselinu one koje njome osku- dijevaju (kukei, gmazovi, ptice). Druga vazna funkeija eksktetornog sustava jest sudjelovanje u osmoregulaton procesima, tako da mokra¢a (utin) sadrdt i mnogo drugih tvari koje je potrebno izlutiti iz organizma, Stoga se taj sustav moze nazivati i osmoregulatorno-ekskretornim, Za obavljanje tih funkeija prazivotinjama sluze kontraktilne vakuole, napose onima u kopnenim (slatkim) vodama, dok ih izotonitne morske viste nemajui (-+ sl. 21. A). kontakt) ‘vakuola orotonetiije| CT Zivotinje s hidrolimfom, spuve i Zarnjaci, nemaju posebne ekskrecijske organe, kao ni bodljikasi (+ sl. 21. B), Pravi ekskrecijski organi, protonefridije, razvili su se u veéine beskoluti¢avaca (plosnjaci, mnogi oblenjaci, vxpéari), nekih kolutiéavaca, te liginki mekusaca i koluti¢avaca (-+ sl. 21. C). Protonefridije nastaju iz ektoderma uvrnucem koe u unutragnjost tijela. Zato te cjevéice slijepo zavravaju. Na njihovu se kraju | lta ORGANOLOGIA.nalazi vrSna (terminalna) stanica iz koje strSe trepetljike u samu cjevéicu, a one svojim udaranjem omoguéuju strujanje teku¢ine. U slucaju vete aktivnosti protonefridije, na njezinu se kraju moze nalaziti i vise vignih stanica, od kojih svaka ima samo po jedan big. Takve se protonefridije zovu solenocite, a karakteristi¢ne su za brojne mnogocetinage, éak i za kopljacu. [>] CU nitih celomatskih zivotinja (mekuSaca, mnogih Kolutiéavaca i lovkasa) kao organi za ekskreciju razvijaju coy se nefridije ili metanefridije (+ sl. 21. D). One nastaju iz retnidje mezoderma, i Trepetljikavim lijevkom (nefrostom) otvaraju se u sekundaru zvrtanjem stijenki tjelesne Supljine prema van tjelesnu Supljinu i s pomoéu njega iz celomske tekuéine il izvlage ostatke metabolizma, potiskujuéi ih u izvodne | x. | Gevéice. One su takoder trepetljikave, a podrazuju strujanje tekucine prema van. ZavrSavaju malim otvorom (nefiidiopos) sa strane tijela, a ispred njega obitno imaju mjehurié za skuplianje tekucine. Clankonosci imaju razlidite organe za ekskreciju, koji su slozene cjevaste strukture tipa nefridija. U rakova mogu imati otvor na bazi drugog ticala pa su to antenalne Alijezde, ili na bazi druge €eljusti, pa se nazivaju maksilarnim Alijezdama. U mnogih a 8.21 ppauka otvor se nalaai ia bazi treéeg para nogu, blizu kuka, pase zovu koksalne dlijezde. gain sustavisvotnia Ostalim se paucima izvrtanjem endodermalnoga srednjeg crijeva razvijaju Malpigijeve _D- oigochacta (Malpighi) nastaju iz straénjega crijeva (+ sl. 21. B). vi, Njih imaju i Kukei i stonoge, samo su ektodermalnog podrijetia jer insecta F -vertebrata oubredi ureter makrani mjehut Kao organi za izlutivanje u kraljeznjaka sluze bubrezi (renes), (++ sl. 21. F). U osnovi nastaju iz nefridija, koje se povezuju s krvnodilnim sustavom, Kapilare stvaraju mrezasti splet glomerul, a njege obulvaCa taékasti izdanak nefridijske ejeveice, Baumenova (Bowman) éahura. Oni zajednicki izgraduju Malpigijevo (Malpighi) tijelo, osnovnu ekskrecijsku jedinicu bubrega, u kojoj se izluéine iz krvi preko glomerula iscjeduju u Baumenovu éahuru i zatim izlaze iz organizma, Sam bubreg razvija se postupno u tri faze. Na potetku se u embrijima kraljeznjaka razvija prvi bubreg ili predbubreg (pronephros), povezan sa sekundarnopy tjelesnom Supljinom s pomocu nefrostoitia. . Fkskrecijske tvari iz. njega odvodi Milerova (Millle) cijev. U Zenki odraslih Zivotinja A ona postaje jajovod, u koji nefrostom iz tjelesne Supljine unosi jaja. U daljnjem tijeku embrionalnog razvoja iza pronefcosa razvija se drugi bubreg (mesonephros), On je takoder nefrostomom povezan s celomom, ali jé i jo8 tjesnje povezan s krvnofilnim ORGANOLOGIIA 4jorta Z00L06ua sustavom, jer, osim glomerula, koji je postojao i kod pronefrosa, ut mezonefrost: nastaje i Baumenova éahura. Na taj natin u mezonefrosu nastaju i Malpigijeva tijela. Taj bubreg, koji se jo8 naziva iVolfovim (Wolfl)tijelom, a izvodni kanal Volfova cijev, obavija svoju funkeiju i u odraslih Anamnia. Vodozemcima Votfova cijev, osim kao moktacovod, sluzZii kao sjemenovod. U muzjaka Amniota mezonefios postaje pasjemenik (epididymis), a Volfova cijev sjemenovod. Naposljetku, u Amniota se razvija i treéi bubreg (metanephros), koji vise nije povezan sa sekundarnom tjelesnom Supljinom, a svoju funkeiju zadréava iu odraslih Zivotinja, U njegovoj se kori nalazi mnostvo Malpigijevih, tijela (u vodenjaka 400, u Zovjeka dva milijuna, u goveda osam milijuna), a njihovi se kanaliéiu sr@i bubrege spajaju u ve¢e kanale, inakraju se uljovaju u prosirenje, bubreznu -zdjelicu, Iz nje se izlutine izvode u mokraéovod (ureter), koji ih izluéuje ili u Kloaku {gmazovi, ptice) ili u mokraéni mjehuir (sisavci). Zatim se mokraéa nakupljena u mokraénom mjehurti (vesica wrinaria) preko neparnog kanala (urethra), povezanog s genitalnim (reproduktivnim) sustavom, izluéuje iz organiza, [XGA Hormonalni (endokrini) sustav Hormonalni sustav, uz. Zivéani, regulira rad Zivotinjskog organizma da bi on mogao djelovati kao jedinstvena cjelina. To se postize tako da se u hemolimf ili kry luce posebne regulatorne organske tvari, hormoni, Koji potiéu funkcioniranje organa. Oni djeluju vec u velo malim koliginama, u kraljeZnjaka specifigno na odredenu aktivnost, au beskraljezZnjaka uglavnom na vige razlittih aktivnosti, sz Prazivotinje stvaraju odredene supstancije kojima se moze prpis. Endokrini sustay no koje se zbog mnogih specifi¢nosti ipak razlikuju od hormona. U spuzava i Zarnjaka keajednjaka nije ntvrdeno postojanje hormonalnog sustava, ako Zarnjaci imaju odredene regulatorne >} twat Tek plosnjaci, a zatim i ostali beskraljeZnjaci, imaju posebne bipofiza stanice za lu¢enje hormona, To su odredene Zivéane stanice (te, prema tome, ektodermalnog podrijetla), koje imaju sekretornu ee ativnost nazivaju se neurosekretornim stanieama, Prete?n0 ee se nalaze u moddanim (mozak) i drugim ganglijama po tijeu. {ea stnjac) Hormoni koje one luce nazivaju se neurohormonima, Izuzetak 11 beskraljeZnjaka jest androgena dlijezda dekapodnih rakova, koja je mézodlermalnog podrijetla. Ukralj jezde endodermainog ili mezodermalnog podrijetla, te se u njih razvio jedinstveni funkcionalni sustay, endokrini ili hormonalni sustav. U njega su ukljuéent i dijelovi nekih drugih organa (npr. ‘gusteraée), koji imaju hormonalnt funkeiju (~ sl. 22). Hipofiza ili podmozdana Aljezda svojim hormonima regulira rad ostalih 2lijezda, te ima sredinje mjesto u endokrinom sustavu. Sastoji se od triju reznjeva, od kojih su prva dva (pred ili adenohipofiza i srednji) nastali od epitela usne Supljine, a straznji je nastao od medumozga, te se naziva neurohipofizom. Prednji Seana | } nadbubretne Bijerde| ;njaka hormone izluéuju posebno diferencirane Zli- Langethansoi otc (u gusterati ~— siuanica tela i ceva aii (Renski spol) sfemenic (musk spo)-— reZanj izluéuje najvise hormona, koji, osim na rad drugih Zlijezda (npr. gonadotropni FSH, LH, [TH na rad gonada), ufjecu i na rast organizma, te na metabolizam bjelanéevina iugljikohidrata. Prejakim luéenjem hormona rasta ili somatotropnog hormona (STH) nastaju neprirodno velike jedinke (gigantizam), a njegovom nedovoljnom sekrecijom patuljci (nanizam). Srednji reZanj hipofize naziva se i medureznjem ili intermedijanim reénjem, a njegovi hormoni utjecu na tijek metabolizma, na napon krvnih kapilara, te na regulaciju topline toplokrvnih ivotinja i obojenost riba i vodozemaca, Hormoni neurohipofize djeluju na regulaciju vode u organizmu, te na rad glatkih misi¢a. Hormoni epifize ili nadmozdane Zijezde djeluju na razvoj organizma i njegovih tkiva, Stitna Aijezda (thyreoidea) nalazi se uz grkljan. Ona izhuti Gje je stvaranje potrebna dovoljna koligina joda. Taj vrlo vazni hormon mnogostruko utjece na organizam ~ regulira metabolizam, potrosnju kisika, krvotok, te {jelesni i spolni razvo}. Slabo djelovanje te Ziijezde u Covjeka wzrokuje gusu (Basedowljevu bolest), je hormon titoksin, 7 dusevnu zaostalost i dr. Uz Stitnu Zlijezdu nalaze se dva para malih nuzStitnih Zlijerda (parathyreoidea). Njihovi hormoni, bas kao i vitamin D, utjeéu na izmjenu kalcija u tijelu, tako da o njima ovise okoStavanje i ravnoteza pH-reakeije u krvi. Uz probavilo, u prsima se nalazi prsna Zlijezda (thymus). Najaktivnija je u mladih Zivotinja u rastu, a poslije se smanjuje. Njezini hormoni djeluju na rast i razvoj kostiju, Zivéanog sustava i spolnih organa, Pri tome djeluju regulatorno na hormone koji ubrzavaju razvoj, jer se zbog prejakog luéenja te Zlijezde nedovoljno razvija organizam. Prsna Zlijezda sudjeluje i u obrani organizma. Nadbubreine ili suprarenalne Hlijezde sastoje se.od dvaju dijelova razligitog podrijetla itertenalni dio i funkeije, a u riba su oni i medusobno odvojeni. MedububreZs potjede od mezoderma i u visih kraljeznjaka izgraduje koru (cortex) ti Zlijezda. Njegovi hormoni utjecu na disanje, probavu, rad mi8i¢a, te na metabolizam, napose nekih minerala i ugljikohidrata, Za razliku od njega dobubrezni (adrenal nastaje od simpatickog Zivéevlja (ektodermalnog podrijeta), te u visih kraljeZnjaka twori s12 (medulla) poveéava krvni tlak i jezi koZa. On takoder pojatava rad srca i metaboli pretvaranje glikogena u secer, jer se obiéno jace izlucuje kada je Zivot na vecu aktivnost. Drugi hormon Koji se izluéuje na tom mjestu jest noradrenalin (norepinefrin), koji steZe krvne kapilare u organizmu. ~ Aouiteraéa (pancreas jest ijezda tj samo jedan dio, zarezliku od dosad opisanib, djeluje u sklopu endokrinog sustava, To su Langethansovi otoci (insulae Langerhans, Gija je najvaznija izluéina hormon inulin, On djeluje na izmjenu ugljikohidrata odiavajuéistalni sadr2aj Se¢era u krvi,tako da vigak pohranjuje u jetr u obliku glikogena Drugi hormon gusteraée jest glukagon, koji djeluje obratno, pretvarajuci glikogen u er, ako ga u krvi nema dovoljno, ORGANOLOGHA —— [owenorcaiboain | U spolnim 2lijezdama (gonadama) Zivotinja, kao iu gusteraéi, nalaze se po: ! skupine stanica koje izlucuju spolne hormone. Oni uijecu na pojavu sekundarnih spolnih oznaka muzjaka i Zenki, a takoder na razlike u njihovu metabolizmu, radu ‘Zivéanog sustava i dr. MuSke spolne Zlijezde iziucuju hormon testosteron, a Zenske estron. Osim njih, obje luce i hormon za poticanje spolne uzbudenosti Zivotinja, da bise one parile u odredenim razmacima, specifi¢nima za svaku vrstu. U koordinaciji shormonima hipofize, spolne dlijezde Zenki sisavaca (janic) izluéuju hormon estrogen, a Zuto tijelo (corpus luteum), koje je ostatak jajnog mjehuriéa nakon izlaska jajasca, {alueuje progesteron. Oba hormona djeluju na pripremu sluznice maternice za privat oplodenog jajasca. Usto, progesteron utjege i na pripremu milijetnih Zijezda za proizvodnju mlijeka. U Zena, ako ne nastane oplodnja, Wjuste se nabujali dijelovi maternitne sluznice, jer vise nisu potrebni za prihvat oplodenog jajaica. To je menstrualno krvarenje, koje traje nekoliko dana. Cijeli menstrualni ciklus prosjeéno traje 28 dana, a oko 14. dana od poéetka krvarenja potinje ovulaetfa, tj, zrelo jajaéce izlazi iz, jajnika u jajovod. To je vrijeme kada je Zena spremna za oplodnju i kada je potreban poseban oprez radi sprjecavanja nezeljene trudnoce. $ obzirom na éeste nepravilnosti menstrualnog ciklusa, kao i na moguénost prijenosa mnogih bolesti spolnim kontaktom, napose smrtonosne virusne bolesti AIDS-a (sida), vrlo je vazno, unatoé ostalim kontracepeijskim_ metodama, upotrebljavati i prezervativ. To se posebno odnosi na seks pri povrSnim, poznanstvima, kao ina analni seks, pri kojemu su Cesta sitna krvarenja koja pogoduju prijenosu te bolesti. Sluznice Zeluca i tankog crijeva takoder izluéuju hormone. Oni djeluju na stvaranje %eluéanih i crijevnih probavnih sokova, te Zu¢i, a podrazuju i crijeva na gibanje, ERE § divéani (nervni) sustav Funkeija je Zivéanog sustava da, zajedno s endokrinim, utjeve na organizam kako bi on djelovao kao jedinstvena i harmoni¢na ejelina. Zivéani sustav prima i provodi podrazaje te reagira na njih, Podrazaji mogu biti unutrasnji (glad, Zed, bol i sl) ili vanjski (promjene w okoli8u), a da bi izazvali uzhudenje, moraju imati odredeni intenzitet, koji se zove pragili limen, Postojii gornja granica za primanje podrazaja, dije prekoratenje moze wzrokovati trajna oSte¢enja u organizmu (npt. gledanje u Sunce ili zavarivanje metala moze uzrokovati slepilo). prativotinje reagiraju na podrazaje posredovanjem vlakanaca, neurofibrila ineuro- nema. Sliéno reagitaju i spuive, uglavnom samo na staniénoj i lokalnoj razini, jer nemaju razvijen Yiveani sustay. Najednostavnij oblik zivéanog sustava imaju tek bescrijevni vrnjact i Zamnjaci. To je mreZasti, necentralizirani Zivéani sustav w Kojemu se podrazaji prenose difuzno u svim smjerovima. Ipak, oko osjetnth organa i usta te na rubu zvona meduze nalazimo malo guS¢u Ziveanu mrezu (+ sl. 23. A). Razvijeniji od mrezastoga jest vrpéastl Zivéani sustav, Nalazimo ga veé U ostalih, _ virnjaka i ploSnjaka, te u obliga (+ sl. 23. B). Ovakay sustav karakterizira razvoj ORGANOLOGIA___— _ |CMIDARIA PLaTODES DERMAL MOLLUSCA, okoddrijelnoga ganglijskog prstena iz kojega, poput vrpei, prema straznjem kraju tijela ziveana vlakna, Sliéan sustav imaju i bodljokosci, samo Sto u njih Zivéana viakna izlaze radijalno (~ sl. 23. C) Poseban oblik Zivéanog sustava ra (mozdanih), t¢ pleuralnih (piastanih), pedalnih (stopainih) i visceralnih (ul ‘ganglija. Medusobno su uzduzno povezani konektivama i poprecno komisurama. U nekih sé mekuSaca izmedu pleuralnih i visceralnih nalazi i par parijetalnih (postranih) ganglija (+ sl. 23. D) mekusaca, Sastoj se od parova cerebra VERTEBRATA, ‘ANNELIDA Okozdrijelni prsten koluti¢avaca medusobno povezuje cerebralni i podzdrijelni ganglij,au svakom se koluticu nalazii po par ganglija medusobno povezanih konektivama i komisurama, sto tom tipu Zivéevlja daje izgled Ijestava, te se i naziva Ijestvicavim Zivéanim sustavom (+ sl. 23. E). Takav sustav imaju i élankonosci, no, s obzirom na to da jeu njihovu razvoju nastalo stapanje mnogih ganglija, izvorni ljestviéav raspored Gesto se tesko razaznaje. | mozak je ClankonoZaca razvijeniji, a sastoji se od triju dijelova ~ protocerebruma, deuterocerebruma i tritocerebruma (-> sl. 23. F) Najslozeniji, cjevasti Ziveani sustay imaju svitkovei (Chordata) (-+ sl. 23. G). Sastoji se od sredignjega zivéanog sustava (S28), kojemu pripadaju mozak (encephalon) i edna ili kraljeZnigna mozdina (medulla spinalis), te od perifernoga Ziveanog sustava, koji ukljuuje Zivee izmedu $2S-a iizvrénih organa (efektora). S vanjske je strane mozga svitkovaca_siva tvar, a iznutra bijela, dok je u lednoj mozdini obratno. Cijeli je SZS ovijen meningama, ovojnicama od vezivnoga tkiva. Ribe imaju samo jednu ovojnicu, vodozemei, gmazovi {i ptice dvije, a sisavei tri. Lzravno na moddanoj masi i lednoj idinilezi meka ovojnica (pia mater), koja ih opskrbljuje krvlju jer sadrzi mnogobrojne krvne ile. § vanjske je strane debela tvrda ovojnica (dura mater), a obje ovojnice ima veCina kraljeznjaka. U sisavaca se izmedu tih ovojnica, od meke ovojnice, razvija i m LORGANOLOGUA 8.2, (s-p) S123 ‘ivéani sustav Hvotinja «-)-— (FEA Z00L06uA te¢a, pautinasta ovojnica (arachnoidea), koja ograni¢ava cerebrospinalnu tekuéinu (liquor cerebrospinalis), U povetku embrionalnog razvoja kraljeznjaka cjevasti se mozak podijli na tri dijela = prasencephalon, mesencephaloni rhombencephalon. Poslije se prosencephalon podijeli na dva dijela ~ prednji je veliki mozak (telencephaton), koji ima dvije polutke (hemisfere) { stra2nji medumozak (dielencephalon). Rhombencephalon se takoder dijeli na prednji ‘metencephalon (cerebellum, straint ili mali mozak) i straznji myelencephalon (medulla oblongata, primozak, produljena mozdina), na koji se nastavija ledna mozdina. ‘Mesencephalon se ne dijeli, nego ostaje kao seednji mozak. Iz mozga u periferni Zivéani sustav izlaze Zivel, i to u Anamnia 10 pari, a u Amniota 12 pari, Iz velikog mozga izlaze samo njudni Zivei (nervi olfactorii), iz. medumozga vidni (nervi optic), a iz srednjeg mozga okokretni (nervi oculomotorii) i zaporni Zivei {nerd trochleares, ba a para inerviraju oéne misice. lz malog mozga ne ili njedan pat divaca, a iz primozga izlazi jo$ osam pari Zivaca: trostruki Zivci (nervi trigemini), Koji inerviraju o¢i, gornju i donju éeljust; odvodni zivei (nervi abducentes), koji inervirajut o&ne misice; lini Zivei (nervi faciales), koji se dijele na nepéanu i podjezitnu granu; sluini Zivei (nervi statoacustici), koji su odgovorni za sluh i ravnotezu; jeziéno-Zdrijelni vel (nervi glossopharinged), koji u nidih kraljeznjaka idu prema prvom skrznom luku, au visih prema jeziku; skitni Zivci (nervi vagi), koji, kako im naziv kaze, imaju mnogobrojne ogranke prema 2drijelu, grkljanu, pluéima, stcu, Zelucu, tankom crijevu, slezeni i gusteraéi; povratni zivei (nervi accesorif, Koji ulaze u misi¢e prednjeg dijela tijela i glave, te, naposlietku, podjeziéni Zivei (nervi hypoglossi), Koji u riba ulaze na dno usne Supljine i u kozu s leda, a u Amniota u misi¢e jezika. Medu moZdanim ima u pojedinih Zivotinja postoje i odredene razlike, pa npr. trostruki, lini, jeziéno- -v u kojoj se natazi ledna mofdina. Iz nje, izmedu kraljeZaka, izlaze spinalni yivei, koji dopiru do periferije tijela. Oni preko senzibilnih vlakana provode podrazaje od periferije tijela do S2S-a, a motornim vlaknima prenose ih u suprotnom smijeru. Odvajanjem od $2S-a ispod kraljeznice stvaraju se dva reda medusobno povezanih. ganglija, Koji sa svojim perifernim Zivéanim stanicama tvore autonomat ili vegetativni ‘Zivani sustav. Taj se sustav sastoji od simpati¢koga i parasimpati¢kog dijela, a oba su povezana sa SZS-om. Simpaticki je povezan samo s lednom moddinom, a parasim- ppatisk eu Anamnia povezan s nekim mofidanim Zivcima (okakretnim, jeriéno-Adrijelnim iskitnim), a u Amniota is nekim spinalnim Zivcima. Vegetativni Zivéani sustav odréava homeostazu, odnosno stalno stanje u organizmu i nije pod uijecajem volje. Uglavnom inervira rad organa gradenih pretezno od glatkih misiénih vlakana, npr. pluéa, srce, krvne Zile, Zeludac, crijeva, ilijezde, ekskrecijski i genitalni sustav i dr. ORGANOLOGHA__________Osjetni (receptorni) sustav Funkeija osjetnog sustava jest primanje podraéaja nastalih unutar ili izvan 1 To je vaino kako bi organizam mogao uskladiti svoje ponasanje s novon: promjenama, Vee prazivotinje primaju razligite podrazaje, i to uglavnom cijelom citoplazmom. Ipak imaju i neke posebne organele kao sto je npr. oéna pjega (stigma) u nekih bigasa. Visestaniéne Zivotinje imaju osjetne organe gradene od epitelnih osjetnih stanica, dakle, ektodermalnog podrijetla. Oni mogu biti mehani¢ki (osjetila za dodir, ravnotezu i sluh), termitki, kemijski (osjetila za miris i okus), te opti¢ki (+ sl. 24) oti cy MOWUscA ANNELIDA ARTHROPODA, VERTEBRATA Mehanitka osjetila dodir rasirena su po titavoj koZi, a na pojedinim vaznijim mjestima na tijelu ima ih vide. U beskraljeznjaka to su posebne osjetne stanice iz kojih vecinom stele sitnt osjetni drici, Kukci imaju osjetne stanice u udubljenjima svoje hitinske kutikule, a povezane su s osjetnim dlakama na povrSini. U kraljeznjaka se osjetilni organi nalaze u kod iu drugim dijelovima tijela, au njih ulaze slobodni tivéani zavrSeci. Botna pruga u riba i vodozemaca takoder pripada mehani¢kim osjetilima, Sastoji se od kanala s obiju strana tijela. U juskavih je riba pokriven Ijuskama, a vecina fjusaka ima sitne otvore. U kanalu se nalaze skupine osjetila koja su u stalnom kontaktu s vodom, te tako registriraju podrazaje nastale njezinim strujanjem. Posebna su osjetila proprioreceptori. U kukaca su to hordotonalni organi, napeti na hitinskoj kutikuli. Sluze za registriranje promjene polozaja tijela, a i kao slusni organi Kraljednjaci imaju proprioreceptore ponajprije u mi8i¢ima, u kojima, reagirajuci na napetost misia, odrazavaju polozaj pojedinih dijelova tijela ORGANOLOGIIA — eReADOGIA SL.24 sjetniorgent Avot dl[ [0PéAZ0010GUA Osjetila za ravnotezu (staticki organi) registriraju polozaj tijela u prostoru. U osnovi se sastoje od razligito oblikovanoga prostora (statocista) u kojemu se nalaze pokretljivi kamendi¢i (statoliti), koji su, zapravo, razlititi spojevi s kalcijem. Promjena polozaja tijela uzrokuje pokretanje statolita koji podrazuju osjetne stanice s osjetnim dlacicama, U kraljeznjaka se umjesto statociste razvio slozeniji labirint, koji se sastoji od triju dijelova (wiriculus, sacculus, lagena) i tiju polukruznih kanala. U svakom se dijelu nalazi po jedan statolit. U sisavaca kao stati¢ka osjetila sluze samo prva dva dijela, a lagena sluzi kao sluSni organ. U kukaca dvokrilaca razyila su se specifigna osjetila za ravnotezu Naime, njihov je prvi par krila zadrZao tu funkeiju, a drugi se razvio u sitne izdanke ~ mah: haltere), koje im omoguéuju odrzavanje pravocrtnog eta, Organi za sluh primaju 2vuéne valove. Osobito su dobro razvijeni u Zivotinja koje i same proizvode glasove. Veé i pauci imaju odredene slusne dlake, a ta su osjetila posebno dobro razvijena u kukaca i u kraljeznjaka. Kao jednostavni organi za sluh kukeima sluze veé spomenuti hordotonalni organi, smjesteni slasaju iz tih su se organa razvili pravi sluSni organi - timpanalni organi, koji se takoder ‘mogu nalazitina razli¢itim dijelovima tijela. Gradeni su od napete hitinske opne, bubnjiéa (iympanurn), koji prilijeze wz dio traheje. Ta traheja stuzi kao Suplja cijev koja pojatava zvuk te tako djeluje kao rezonator, na nogama, na bazi krila i na zatku. Medutim, w kukaca koji se snazno KraljeZnjacima kao slusni organ slu2i lagena, dio labirinta (unutrainjega uha). U njemu se nalaze osjetne stanice, koje omoguéuju primanje zvuka, Ribama kao rezonator sluai pliva¢i mjebur, a bolje uju one kojima podrazaje od mjehura do labirinta prenose tti para Weberovih koiéica. Vodozemcima se, kao i gmazovima, osim unutrasnjeg, razvija i srednje who. Ono na jednom kraju ima bubnjié (membrana tympani), ana drugome je Eustahijevom cijevi (tuba Bustachis) povezano sa Zdrijelom. Ptice i sisavei imaju dobro razvijene organe za sluh. U ptica se tek razvija vanjsko uho, a ono je u sisavaca potpuno razvijeno. Za prijenos zvuka u srednjem uhu sisavaca sluze tri kodtice ~ Gekié (maleus), nakovanj (incus) i stremen (stapes), a lagena se razvila u puznice (cochlea). Osjetila za sluh i ravnotezu u kraljeznjaka povezana su i cine stato-akustiéni aparat. Termicka osjetila Organom 2a primanje to podrazaja moze se, uglavnom, smatrati cijela koZa, odnosno slobodni Ziveani zavrSeci koji se uw njoj nalaze. tpak, pojedina su mjesta na Uijelu. vi8e ili manje osjetljiva na toplo ili hladno. Osjet za bol tijesno je povezan s osjetom za temperaturu, tako da se prekoravenje odredene granice hladnog i toplog osjeéa kao bol. ORGANOLOGHA————___ 7 |sn Kemijska tila Kemijska se osjetila u osnovi medusobno razlikuju po pragu podraéaja koje mogu primati, Osjetila mirisa reagiraju na izvore mirisa ve¢ pri niskom pragu podrazaja, tako da se podrazaji primaju veé na daljinu. Zato ta osjetila sluze Zivotinjama za nalazenje hrane, vode, spolnih partnera isl. Za razliku od njih, osjetila okusa reagiraju na relativno visok prag podrazaja koje zato primaju samo iz blizine, a sluze ponajprije za utvrdivanje kvalitete hrane i vode. Za razikat od vodenih Zivotinja, kopnene primaju mi d plinova ili u plinovima otopljenih vari, alii te tvari uglavnom moraju biti otopljene utekuéini prije no sto dodu do osjetnih stanica, Osjetila okusa iu vodenih ju kopnenih, Zivotinja primaju podrazaje od tekucina ili u tekuéini otopljenih tvari Kemijska osjetila vodenih beskraljeZnjaka nalaze se uglavnom po éitavoj koi (najvise i je na istaknutim dijelovima tijeta) i teSko je razdvojiti mirisna od okusnih. To mogu biti pojedinatne stanice s dlaticama ili vise stanica udruzenth u osjetilne pupoljke. U kukaca i kraljezZnjaka osjetila za miris i okus lakSe se razlikuju. Kukeima, kao i veéini drugih kopnenih beskraljeZnjaka (npr. puzeva), os} isa najjace razvijena na ticalima, a okusna su im sinjeStena u podrudju usta. Za primanje mirisnih podrazaja KraljeZnjaci imaju parne nosne jamice (kruzZnouste samo jednu), u kojima se nalaze osjetilne stanice s dlagicama, Okusne osjetiine stanice nalaze im se u papilama na _Jeziku i teagiraju na slatko, slano, kiselo i gorko. LEECH Optitka osjetila Mnoge Zivotinje reagiraju na svjetlosne podrazaje, iako nemaju posebne organe za njihovo primanje. To, zapravo, znati da su gotovo sve stanice donekle osjetljive na svjetlosne podrazaje. Ipak, u veéine Zivotinja razvia su se opticka osjetila, fotoreceptori ili of, Ona, naravno, mogu biti razligite grade i sposobnosti primanja podrazaja. Neki fotoreceptori reagiraju samo na intenzitet svjetla, a najrazvijeniji daju o8tru sliku predmeta. Zajednicko je svim oblicima otiju da sadrze vidne stanice sa stapicima osjetljivima na svjetlosne podrazaje. Te su stanice najée%¢e izolirane tamnim pigmentnim stanicama da bi svjetlo stizalo samo iz jednoga smjera, Vidne i pigmentne stanice zajedno tvore vidni epitel, odnosno mreznicu (retinu), koja je receptorni uredaj. Ona je osnova svakog oka, a medusobno se razlikuju prema gradi dioptritkog uret odnosno dodatnih dijelova za sabiranje, poja¢avanje i lom svjetlosnih zraka da bi vie bio bolj U gujavica su vidne stanice rasporedene po cijeloj koZi tako da mogu reagirati na intenzitet svjetla. U meduza obrubnjaka po rubu zvona stvaraju se o&ne pjege (ocelae) sastavijene od izduZenih epidermalnih stanica ispunjenih pigmentom, koje okruzZuju vVidne stanice. U virnjaka Otocelis malobrojne se vidne stanice nalaze na prednjem dijelu tijela. U drugih je pak njihov broj mnogo veéi, tako da se uvréu u obliku Eadie. Na taj nadin odreduju smjer svjetla. Zanimljivo je da i svitkovac kopljaéa takoder ima jednostavna vidna osjetila, jer se njezine osjetne i pigmenme stanice nalaze duz svitka, pa svjtlost prolazi kroz prozitno tijelo te Zivotinjice. ORGANOLOGIIA — [orCAZ0010GA___ ) |‘OPCAZOOLOGUA 81.25. Gada oke iba kostunjata 56 | Mekusci imaju savrSenije o€i, éija se razvijenost u razliéitih skupina razlikuje. U priljepaka se npr. sastoje od jamica u kojima se nalazi mrez sekretom. Sekret sabire i lomi svjetlo, te tako sluzi kao preteta le¢e. Daljnjim razvojer, kao npr. u indijske ladice, ta se éa8ica zatvorila i ostavila samo mali otvor za ulazak a i koje su ispunjene svjetla (@jentcu). Na taj se natin dobije o¥trija i obrnuta slika predmeta, U nekih puzeva i mnogovetinasa razvija se ile¢a, tako da sve zrake s jedne totke predmeta padaju na jednu to¢ku mreznice. U glavonoZaca i nekih mnogotetinasa leca je pomaknuta prema vanjskoj povrsini oka, pa je cijela ona jabuéica iza nje ispunjena staklastim tijelom, koje lomi syjetlo slabije od le¢e. U glavonozaca se razvijaju i mi8i¢i s pomoéu koji ‘mogu pomicati le¢u. | bs i poor loka tjeeda, bskaviea autohton’sloj bjalootnic bjeloenica okra letasto to Prstenasti ligament arcace 2c | Za razliku od mreznice beskralje2njaka, koja nastaje uvrtanjem epiderme, mreznica kralje2njaka razvija se izbodivanjem prvoga mozdanog mjehuri¢a (> sl 25). Stoga su. Stapi¢i (primaju svjetlosne podyazaje) i Cepia ili GunjiG (osjetljivi na boje) na osjetnim vidnim stanicama okrenuti od syjetla, prema pigmentnim stanicama, Takve se of nazivaju inverznim (naopakim) ofima. Smjestene su u oénim supljinama lubanje, za razliku od otiju beskraljeZnjaka, koje se nalaze na povrSini tijela, Osim otne jabutice, i one se sastoje i od pomoénih organa ~ oénih vjeda s trepavicama, oénih mi lijezda. Ona jabutica kralj bjeloognica (sclera) izgradena od évrstoga vezivnog tkiva. Bijele je boje, a prednii joj je dio proziran i izboéen u roznicu (cornea). Srednja je ovojnica njeznija i sadrzi mnogo krvnih Zilica, te se naziva Zilnica (chorioidea). U nekih Zivotinja (macke, morski psi) nica prelazi u suznih jaka ovijena je trima ovojnicama. Vanjska je 2ilnica se sjaji,tako da im o8i svijetle u mraku. S prednje strane oka Sarenicu (iris), u dijem se sredistu nalazi okrugli otvor zjenica (pupil), Koja se steze ORGANOLOGHA |r ovisno 0 jatini svjetla. Na mjestu prijelaza mreznice u Sarenicu nalazi se prstenasto zadebljanje ~ cilijamo tijelo. U njega je svojim rubovima urasla bikonveksna leéa (ens cristalina). Njezinu ispupéenost regulira okokretni Zivac, te se na taj nacin postize akomodacija oka, odnosno prilagodba na razliite udaljenosti. Tre¢a, unutraénja ovojnica tne jabutice jest sama mreZnica, tije su osjetne vidne stanice povezane s vidnim Zivcem. Na mjestu gdje se Zivae veze na oko nema stapiéa ni cepiéa, pa je taj dio oka neosjetljiv i naziva se slijepom pjegom. U njezinoj se blizini nalazi udubljenje ispunjeno samo éepi¢ima, nazvano Zuta mrlja (macula lutea). U njoj je vid najostriji, lzmedu mreznice i Zilnice, évrsto prilegnut uz mreZnicu, nalazi se i sloj pigmentnih stanica ~ ceni zid (tapetum nigrum). Sarenica dijeli prednji dio one jabudice na dva dijela. Izmedu roznice i Sarenice je prednja komora, a izmedu Sarenice i le¢e straznja komora, Obje su ispunjene posebnom teku¢inom. Iza leée je najve¢a Supljina o¢ne jabucice, ispunjena prozirnom masom staklastog tijela (corpus vitrewm). Neki kraljeznjaci (premosnik, siva gusterica, sljepié, paklare) imaju i tfemeno (parijetalno} oko. Ono se sastoji od oénog mjehuriéa s osjetnim stanicama i leéom. Sligne su i ofi pauka, te Geone o¢i kukaca, Osim tih, jednostavnih ou, kukci imaju i parne slozene (mrezaste, facetirane) oti, Takve o¢i imaju i rakovi, a sastavljene su. ‘od mnogo (i viSe desetaka tisuéa) pojedinaénih malih oiju, oma ili omatidija, One su Sesterokutnog oblika, medusobno tijesno priljubljene, a jedno je od drugoga odijeljeno pigmentnim stanicama, Na taj natin svako od njih djeluje samostaino, dobivajuci sliku samo onog dijela predmeta u koji je upravijeno, a zajedno daju mozaignu sliku predmeta. EEEEES Rasplodni (reproduktivni) sustay Sposobnost stvaranja novih Zivih jedinki jedna je od osnovnih karakteristika 2ivotinja, kao i biljaka i Covjeka. To je rasplodivanye ilf razmnoZavanje (reprodukcija). Njime se obnavlja, a i rasprostire Ziva tvar, koja se tt pojedinom organizmu moze obnavijatt i rastom, regeneracijom i ozdravljenjem (~ sl. 26. A ~B) Za razliku od prazivotinja, koje nemaju posebne organele samo za razmnozavanje, u vigestanignih su se Zivotinja razvili posebni_ organi za tu svrhu, Kad su potpuno razvijeni, sastoje se od triju dijelova - gonada corm ingame), sonodakia (iavode gamete) kopulaejsth organs (o spolnim natinom imaju gonade, a postojanje ae dviju struktura ovisi.o naéinu rasplodivanja, Muzjaci Zivotinjas vanjskom oplodnjom, na primer, nemaju kopulacijske organe jer spermij lutujuu vodu.Nhow je postojanje ust z unutasnju oplodnj, pri koje 7 ialudaju w tijelo Zenke. Osim toga, neke jednostavne Zivoting npr, Zarnjaci, nemaju ni izvodne organe, au spuzava ni gonade nis i organi, nego se spolne stanice nalaze po cijelom tijelu i ameboidno se krecu Osim tihtriju “osnovnil dijelova, spolni sustav obuhvaéa i odredene “lijezde, te razligite pomoéne worbe. ORGANOLOGUA a OPA ZOOLOGNA gd| \ | | SL.26.D Spolni organi hermafrodita gujavice 58 ‘evs SUSTAV receptaculun serins nki su to Jajnict ili ovarij , koji proizvode Zenske spolne stanice ili jaja (ovum), au mugjaka sjemenici, muda ili testisi (testi), koji proizvode muske spolne stanice, sjeme, spermatozoide ili spermije. Proces stvaranja spolnih stanica naziva se gametogenezom, odnosno u muzjake enezom (spermatogeneza), a u Zenki ‘ogenezom (ovogeneza). S obzitom na to da su gonade najéesée zasti¢ene u unutrasnjostitijela, funketja je gonodukta da izvedu gamete iz tijela u vanjsku'sredinu: Jaja Zenk izlaze kroz, jajovode _ ,, odnosno vasu deferentiu (vas deferens) 1 obliku cjevéica, a u celomatskih, npr. u Zivotinja to su nastavei gona koluti¢avaca, tu ulogu za vrijeme razmnozavanja preuzimaju. neftidiji, Pritom gonade svoje produkte izbacuju u sekundarnu tjelesnu Supljinu iz-koje ih svojiiy trepetljikama_ ‘mokraéno-spolnog (urogenitalnog) uredaja, koji imaju i kraljeznjaci. Gonodukti najéesée, osim izvodnih cjevéica, sadrée i druge strukture, kao Sto su spremita 2a spermatozoide. rodnica ili vagina Zenki, omogucuju dodir izluéenih gameta, odnosno osjemenjivanje (inseminaciju) “To je uvjet da bi moglo nastati spajanje jezgara, odnosno oplodnja, Poznato je da se pri vanjskoj oplodnji gamete izluéuju u vodu, pa tim Zivotinjama nisu potrebni kopulacijski organi. Takvi su mnogi vodeni beskraljeZnjaci, ribe i Zabe. Ipak, i oni se najée3ée medusobno stimulitaju, kako bi istodobno izbacili svoje spolne produkte, koji samo kratko zadrZavaju sposobnost oplodaje u vodi. Mnoge Zivotinje (npr. glavono&ci, vodenjaci i dr.) izluéuju spermatozoide tt posebnim paketi¢ima koje preuzimaju Zenke, a druge (npr. sisavei) izluéuju ih u tekuéoj.suspenziji.ii spermi, Osim kopulacijskih omgana, nuinih za unutrasnju oplodaju, mnogim Zivotinjama pri parenju pomazu i Adrugi dijelovi tijela, kao Sto su povecane { izduZene noge rakova, izmijenjeni krakovi mudjaka glavonozaca isl. mnogim se Zenkama razvijaju strukture za cuvanje i njegovanje jaja i mladih, od lednog prostora u nizih rakova railjoticalaca sve do maternice u sisavaca. Sve navedene strukture—gonade, gonoduikte i kopu- lacijske organe, ubrajamo u_primarne spolne oznake, a postoje i sekundarna spolna svojstva, koja nisu izravno ukljucena u gametogenezi i parenje, Kao Sto su mnoge morfoloske, fizioloske i ekoloske osobine Primarne i sekundarne spolne oznake zajedno éine spolni dimorfizam (dvoligje), odnosno oznagujitrazliku izmedu mudjaka i Zenki, U vecine Zivotinjskih vrsta spolovi su razdvojeni, tj postoje posebne jedinke koje su muzjaci, a posebno koje su Zenke. Takve se Zivotinje | zovu gonohoristi, a pojava gonohorizam. Osim toga, MUSK! SUSTAV testes ‘ORGANOLOGUA| mnogo je Zivotinjskih vrsta u kojih se oba spola nalaze u isto} (dvospolei), a pojava se zove hermatroditizam (->s1. 26. D). Unatoé svojoj dvospolnosti, hermafroditi se najéesée ne oploduju sami, jer im se stvaranje jaja i spermatozoida vremenski ne podudara, Pojava da se prije razviju spermiji zove se protandrija (proteran- drija), a ako se prije stvaraju jaja, to je protogi : Organi za razmnoZavanje veCine Zivotinja su patni, kao i organi u kraljeZnjaka (> sl. 26. E). [enimka su ptice, jade razlikuju se od drugih kraljeznjaka po tome Sto su im organi za razmnozavanje jednostavne wreéice, koje svoje produkte izluéuju kroz posebni otvor na spolnoj kvrZici, iza erijevnog otvora. U riba hrskavitnjaéa, vodozemaca, gmazova, ptica i jednootvora zavrSeci spolnih kanala povezani : deferens su sa zavrsecima ekskrecijskih.organa i crijeva u {{ prostata zajednitki otvor, netisnicu ili Kloaku, Probavni ane sustav toboléara i placentalnih sisavaca ima bulbouretralne posebni izvodni otvor, anus, a produkti spolnih Aljezde i ekskrecijskih organa izluéuju se kroz zajednicki ar urogenitalni kanal. ‘Veé smo spomenuli da se spolni produkt celomatskih Zivotinja izlucuju u sekundarnu tjelesnu Supljinu, iz koje ih primajiii dalje izvode dijelovi mokraénog sustava. Tako iz jajnika kraljeznjaka zrela jaja izluéuju u tjelesnu Supljinu, iz koje ih prima jajovod (oviduct, tuba uterina), nastao od Milerovih cijevi prvog bubrega. Unutrasnja oplodnja obavija se upravo u jajovodu, u prosirenju koje se naziva ampulom jajovoda. U Zivotinja s kloakom jajovodi zavrSavaju u njoj, au sisavaca se prosiryju i spajaju u maternicu (uterus), u kojoj se tazvija embrio. U aplacentalnih sisavaca i u mnogili glodavaca joS nije nastalo spajanje, tako da imaju po dvije maternice (weerux duplex), se “a aplacentalni sisavei imaju éak i dvije rodnice. Kukcozderima, zvijerima, kitovima, kopitarima i papkarima sra8¢uju donji dijelovi maternice tvore¢i dvorogu maternicu (uterus bicornis),a u mnogih glodavaca materniea potpuno srasta izvana, ali je izmutra pregradom razdvojena na dvije polovice (uterus bipartitus). Naposljetku, majmunima i Covjeku matemnica je potpuno srasta u jedinstven organ kru8kolika oblika (uterus simplex). Preko uskog grliéa maternice (cervix), ona se nastavija u rodnicu (spolnica, vagina), “Koja prima penis pri parenju. Da bi to bilo olakSano, u predvorju vagine (vestibulum vaginae) postoje Bartolinijeve (Bartholini) ili velike vestibulame Zlijezde, Eiji sluzavi sekret vlazi rodnicu, Na prednjoj se strani iz embrionalne spolne kvrdice (phallus) razvija male dratiea (clitoris, eit dodir pojaéava spolno uzbudenje. Lateralno ‘od falusa nalaze se koZni spolnt nabori (tort genitales) iz kojth se razvijaju velike usne (labia majores), obrasle dlakom. Iza nj, prema unutra, smjestene su male usne (labia minores), a jo8 dublie djeviganska opna (hymen), koja je zapravo nabor sluznice na granici izmedu unutrasnjosti rodnice i njezina predvorja. Vanjski dio Zenskih spolnih organa, koji se sastoji od velikih i malth usana, klitorisa i popretnoprugastog mi zatvaraéa, naziva se stidnicom ili vulvorn. ORGANOLOGIIA — 91.26, B Spolni organi gonohorista make gd[Orta Z00LOGUA — ‘Muzjacima jednootvora, kukcoZdera, krezubica, slonova, sirena ijo§ nekih sisavaca sjementei cijelog zivota ostaju u unutraSnjosti.tjela, iza bubrega. U vecine sisavaca (mesozderi, papkari, kopitari, majmuni i dr) oni se spustaju U vanjski koini nabor (scrotum), koji je nastao srastanjem fori genitales, odnosno iste embrionalne osnove kao i velike usne Zenki, Svaki sjemenik sadr2i nekoliko stotina pregrada (reznjeva) 8 vijugavim sitnim kanali¢ima (tubuli seminiferi) u kojima se odvija spermatogeneza. ‘Spermatozoidi najprije izlaze u nuzsjemenik (pamudo, epididymis), koji je u Amniota nastao iz, prednjeg dijeta drugog bubrega (Volfovo tijelo), u njemu sazrijevaju (postaju pokretni) i pohranjuju se, a zatim prolaze kroz sjemenovode (vasa deferentia), koji se razvijaju iz Volfovih kanala. ‘Na mjestu gdje se oni spajaju Zlijezda prostata izlucuje bjelancevinastu sluz, koja sa spermatozoidima ¢ini spermu. Za prehranu spermatozoida vazan je i sekret sjemenih vretica (vesiculae seminales). U muzjaka sisavaca (osim vodenih, te psa i medvjeda) umjesto Bartolinijevih postoje Kauperove (Cowper) ili bulbouretralne Zljezde, ji produkti iste uretru i pripremaju prolazak sperme kroz nju, Buduéi da se oni iglucuju malo prije sperme, nazivaju se i predsekretom, Radi unutrasnje oplodnje u Amniota Se iz embrionalnog falusa razvija vanjski kopulacijski organ, penis. ispunjen spuzvasti (erektivnim) tkivom (corpora cavernosa), koje se prigodom spolnog uzbudenja ispuni arterijskom krvlju, To ukruéuje spolni ud (erekcija), on se povea, nadme, da bi usao uvaginu Zenke { izludio spermu (ejakulacija). U penisu psa nalazi se i kost os penis. ORGANOLOGIIA__—____— ,Razmnozavanje Zivotinja Obl azmnozavan| Razmnozavanje moze biti spolno (citogoniéno) i nespolno (vegetativno). Spolno se razmnozavanje obavija s pomoéu posebnih spolnih stanica ili gameta, a nespolno iz somati¢nih ili vegetativnih stanica, Pojedine Zivotinjske vrste mogu se razmnozavati na jedan ili oba navina Prvotni oblik rasplodivanja bio je nespol vigestar ri Gem su dijeljenjem stanica nastajali i organizmi, Pri takvom razmnofavanju nema redukcijske diobe (mejoze), nego se dijéljenje obauija mitoti¢kom diobom, Na taj su nacin sve novonastale Zivotinje genotipski jednake, te se zovu Klon. Cetiri su tipa tog natina razrhnoZavanja - dvojna (binaitia) dioba; visestriika (multipla) dioba ili fragmentacija, plazmotomija i pupanje, Pri dvojnoj diobi (-+ sl, 26. A) stanica majka podijeli se na dvije jednake stanice ceri, Organeli se takoder mogu podijeliti ili th novonastala stanica, koja ostane bez, njih, sama izgradi. Takav naéin diobe vrlo je est u prazivotinja. Bitadi se npr. najéesce dijele uzduzno, a trepetljikasi uvijek popreéno, U korjenonozaca s Ijusturicama prije diobe izkazi dio citoplazme i stvara novu kuéicu, a zatim se Zivotinja dijeli. U visestaniénih Zivotinja takvom diobom nastaju nove somatiéne stanice, a i jednojajéaniblizanci (poliembrionija). $ obzirom na to da dva ili vie blizanaca u poliembrioniji nastaju iz jedne oplodene jajne stanice (zigote), oni su i geneti¢ki istovjetni te su obvezno istoga spola. Rjedi oblik nespolnog razmnozavanja dijeljenjem jest amitoza, u kojoj se jezgra dijeli izravno, bez stvaranja diobenoga vretena i prolazenja kroz faze koje postoje u mitozi. Dijeli se takoder citoplazma, te nastaju dvije stanice kéeri, Pri multiplom dijeljenju iz jedne se stanice istodobno stvara vise potomaka. Najprije se jezgra podijeli na toliko dijelova koliko ¢e biti novih jedinki. Oni se smjestaju periferno, a zatim se dijeli plazma i nastaju nove stanice. Pritom preostaje dio citoplazme, koja se naziva rezidualnom. U truskovaca, kakav je npr. uzroénik malarije, nalazimo nekoliko oblika visestruke diobe. Ako njezinom diobom nastaju nespolni potomci, proces se naziva Sizogonijom (agametogonijom), a ako se stvaraju spolni produkti (gamete), to je gametogonija. Ako se fragmentacija dogada nakon spajanja dviju gameta, to je sporogonija, jer se stvaraju spore ili truske, sposobne za prefivljavanje u nepovoljnim uyjetima. Neki viSejezgreni korjenonosci i biéadi razmnozavaju se plazmotomijom. U njih se postojece jezgre ne dijele, nego se nepravilno rasporede u stanice kéeri, koje nastaju cijepanjem citoplazme. Za razliku od dijeljenja, kada se cjelokupni organizam majke transformira u dvije ili vige kéeri, pri pupanju se tijelo majke ne dijeli, nego se na jednom njegovu mjestu odvajaju kompleksi stanica stvarajuéi novu jedinku (+ sl. 26. B). Ona je manja od majke i mijenja se pre ili nakon odvajanja od nje. Tako se razmnozZavaju neki trepetlikasi (npr. sisarci), te mnoge vigestanitne Zivotinje (npr. spuzve, Zarnjaci, mahovnjaci, RAZMNOZAVANIE 2/VOTINIA ~beamanan 8126.4 yojna dioba trepetlkasa 1.26.8 Pupanje ZarjokaORCA 7001060 slr. Konjugacija kod papudice 62 plastenjaci). Osim vanjskog (egzogenog) pupanja, postoji i unutrasnje (endogeno).. Ono je vazno za slatkovodne spuive (unutrasnji se pup zove gemuia) i mahovnjake, jer se na taj natin stvaraju unutrasnji pupovi, koji se okruze ovojnicom, pa tako prezivijavaju u nepovoljnim vanjskim uvjetima. Pri nespolnom se razmnoZavanju ne mijeSaju genotipovi, a karakteristika spolnog rasplodivanja upravo je obrnuta. Njegova je osnova postojanje redukeijske diobe (mejoze), kojom se stvaraju spolne stanice (gamete), s brojem kromosoma koji je polovigan u odnosu prema somatskim stanicamea. Spajanjem gameta (kopulacijom) nnastaje zigota, iz koje se razxija novi organizam. On sadr2i kromosome obaju roditelja pa se stvarajui nove kombinacije gena, odnosno novi genotip, razli¢it od genotipova roditelja. To se najéesée odrazava i u fenotipu (vanjskom izgledu), tako da potomak nije potpuno istoyjetan ni s jednim roditeljem. Spolni nagin razmnozavanja postoji veé u prazivotinja i moze imati nekoliko oblika. Najjednostavniji je halogamija nekih sunaSaca, bitaSa, truskovaca ide. Tim se procesom, normalne jedinke, koje se razmnozavaju dijeljenjem (agamonti), ne razlikuju po velicini i obliku od jedinki koje kopuliraju (gamete). Malo drukeiji naéin spolnog razmnozavanja imaju druge prazivotinje, a naziva se merogamijom. Pritom se, osim obiénog dijeljenja (agametogonije), dogada i dijeljenje kojim se stvaraju gamete razlitite od normalnih jedinki (gametogonija). Jedinke od kojih nastaju gamete nazivaju se gamonti. I mero- gamija ima dva oblika. Ako se gametogonijom stvaraju samo gamete jednake velitine i oblika (izogamete), to se razmnozavanje naziva izogamnom merogamijom. Nasuprot njoj postoji i anizogamna merogamija, pri kojoj se stvaraju nejednake gamete (anizo- gamete), i to velike, makrogamete (jaja), i male, mikrogamete (spermiji) Specifigan natin spolnog razmnoza- ‘anja imaju trepetljikasi, a naziva se ko- njugacijom (— sl 27). Te prazive imaju dvije vrste jezgara, od kojitt se velike (makronukleusi) uglavnom mogu omnaéiti kao vegetativne, jer reguliraju 2ivolne procese u stanici, a male (mikro- nukleusi) kao generativne, jer se s po- ‘moéu njih obavija spolno razmnoza- vanje. Pri konjugaciji se u podrugju usta medusobno spajaju dva trepetjikasa {konjuganti). Pritom se stapa i njihova citoplazma, tworeéicitoplazmatski most Makronukleusi se postupno otapaju, re- sorbiraju i nestaju, a mikronukleusi dotivijavaju redukeijsku diobu. Vigak stvorenih mikronuikleusa takoder se raz- graduje i nakraju preostanu samo dva, s haploidnim brojem kromosoma. Jedan je od njih stacionaran, jer ostaje u stanici, a drugi je migrirajuci. On preko citoplazmatskog ‘mosta prelazi u drugu stanicu, gdje se stapa s njezinim mikronukleusom u diploidni RAZMNOZAVANJE 2IVOTINIA ——Jorca 2001060 sinkarion, Koji mozemo smatrati oblikom zigote. Konjuganti se tada odvajaju i u svakome od njih iz sinkariona mitotickom diobom nastaju novi mikronukleus i makronukleus, koji sadrZe geneti¢ki materijal obiju stanica koje su sudjelovale u konjugaciji. To znadi da stanice za vrijeme konjugacije mijenjaju svoj genotip, te da se nakon zavrsetka konjugacije geneti¢ki razlikuju od istth stanica koje su usle u proces konjugacije. Tada se nazivaju egzokonjugantima. Plazmogamija je natin razmnozavanja koji bi se mogao smatrati prvotnim oblikom, oplodije, a postoji u nekih prazivotinja (sunasca, sisarci). Pritom sé stapaju citoplazme dviju ili vise jedinki. Jezgre se ne spajaju, ali se smatra da ipak na neki naéin sudjeluju utom procesu. Plazmogamija éesto nastaje samo radi lakSeg probavijanja vecega plijena. St 26. Heterogonija (amit) lako hermafroditi najéesée ne proizvode istodobno i muske i Zenske gamete, U jod koljakatRatea: dr.) to se ipak dogada. Tada je moguca i auto-_A~ partenogeneska nekih Zivotinja (prativotinje, trak: _gamija ili samooplodaja. 1. stanica koje je proiavela ista jedinka oe (+ sl. 26. D). generacija 1. dvospolnog (biseksualnog) razmnoZavanja oplo- denim jajascima (amfigonija), izostajanjem oplodnje razvila se partenogeneza ili djeviéanska oplodnja. To ie spolni nacinrazmnodavanja, pri Kojemu se. jedinka razvija iz jaje a se taj proces naziva Ovisno o broju kromosoma u jajetu iz. kojega se partenogenetski razvija nova jedinka, partenogeneza moze biti haploidna i diploidna. U péela se iz haplo- idnih jaja razvijaju samo mujaci (trutovi), a Zenke (ma- tice i radilice) nastaju oplodnjom jajnih stanica spermi jima iz spremista receptaculum seminis. Takva se par- tenogeneza naziva arhenotokija. Osim toga, iz jaja se pri diploidnoj partenogenezi razvijaju samo Zenke. Takva jaja najée8ce ne dozivijavaju mejozu, a, ako se to ido- ‘god, tada se dva jaja autokariogamijom spajaju u jedno, diploidno. Taj naéin oplodnje vrlo je rasprostranjen u Zivotinja koje sezonski moraju stvoriti sto vise generacija s mnogtvom potomaka, npr. u planktonskih raéiéa i kolnjaka, u nekih kukaca (npr. u osa najeznica), metilja i dr, U Zivotinja koje uopée nemaju muzjake ili se oni vilo rijetko pojavijuju takav se natin razmnozavanja naziva telitokija, a u onih kojima se u pravilnim raz~ macima pojavijuju i mugjaci te se, dakle, smjenjuju partenogeneza i amfigonija proces se zove amfitokija (si. 28). ¢AZMNOZAVANIE ZIVOTIUA 63— [orca 200,060 81.29 ‘Neotenlja kod éovjegje tibice (odrasle jedinke maja vanjske Skrge) Katkad se partenogenetski razmnozavaju vee iiéinke, pa se tako, kao ekstremni primjer, uembri- jima parazitskog metilja Gyrodactylus mogu vidjeti embriji druge generacije, a u njima i sljedeéa gene- racija embrij neotenija (~s. 29), kada Zivotinje u stadiju liginke spolno sazrijevaju i oploduju se, kao npr. termiti ako im uginu spolne Zivotinje. ‘To je pedogeneza. Od nje je razlivita Osim tih, prirodnih oblika partenogeneze, ona se moze i umjetno izazvatl tako da se jajna stanica potne dijeliti potaknuta odredenim umjetno izazvanim Sokovim: (promjenom temperature, tlaka, kemizma, ubodom iglom i sl). Taj se nagin Eesto naziva i umjetnom ginogenezom, a éesto se primjenjuje u geneti¢kom inzenjerstvu. Prirodna je ginogeneza inate takav oblik razmnozavanja u kojemu spermatozoidi dolaze u kontakt s jajnim stanicama, ali se jezgre (pronukleusi) obiju gameta medusobno ne spajaju,.a spermij samo stimulira poéetak dijeljenja jajeta. Poznat je slutaj prirodne ginogeneze srebrnog karasa ili babuske (zlatne ribice) u vodama nase zemlje. Pritom nalazimo populacije samih Zenki (kao u telitokije) Gija jaja mogu osjemeniti muzjaci pronukleusi njihovih drugih vrsta (npr. Saran, time stimuliraju podetak embriogenez sudjeluju u stvaranju novih jedinki spermatozoida n ‘Nasuprot ginogenezi, u androgenezi nova jedinka nastaje samo iz geneti¢kog: materijala muzjaka, odnosno samo iz pronukleusa spermija koji ude u jajnu stanicu. ‘Ako takav organizam ostane haploidan, on ugiba, no mogu se spojti dva pronukleusa iz, spermatozoida koji su usli u jaje te stvoriti diploidnu Zivotinju sposobnu za Zivot, Sto se povremeno dogada npr. u nekih osa i u svilene bube. Za prirodnu ginogenezu i androgenezu pottebno je postojanje Zivotinja obaju spolova, no, s obzirom na to da nema kopulacije njihovih gameta, to su zapravo oblici laane oplodnje, pseudogamije, Pseudogamija je inaée éesto vezana i za pojavu poliploidife. Tako se razvoj jaja nekih triploidnih. mnogoéetinaga i vodozemaca aktivira tek lima diploidnih jedinki. spermatozoi U Zivotinjskom je carstvu vrlo éesta pojava izmjene generacija. To znati da se unutar iste vrste smjenjuju generacije koje se medusobno razlikuju naéinom razmnoZavanja. Izmjena generacija moze biti antitetska, metageneza i heterogonija, Za antitetsku ili primarnu izmjenu generacija karakteristitno je da se smjenjuju haploidne i diploidne generacije, a nalazimo je u mnogih prazivotinja (krednjaka, sunaéaca, truskovaca, trepetljikasa) iu Mesozoa. U metagenez ili razmnozavajtt vegetativno (nespolno) s onima koje se razmnozavaju.biseksualno (avospolno), bez obzira na to jesu li hermafroditi ili gonohoristi. Kao primjer mozemo navesti Zarnjake, trakavice i mahovnjake (+ sl. 30) skundarnoj jzmjeni generacija izmjenjuju se generacije koje se Napostjetku, u heterogoniji se izmjenjuju partenogenetske (jednospolne) s biseksualnim (dvospolnim) generacijama (-> sl. 28). Vee smo napomenuli da takay nagin razmnozavanja nalazimo npr. u planktonskih ravi¢a rasljoticalaca, te u kolnjaka, RAZMNOZAVANLE 2IVOTINIA— —OPCA ZO0LOGIIA | SPOLNO RAZMNOZAVANIE — blastla Takvo izmjenjivanje generacija u heterogoniji, kao iu metagenezi ne mora se dogadati S130. jecdno za drugim, nego se: a tek tada se pojavi i biseksualna. Epes Gametogeneza Gametogeneza je proces kojem: je ci stvaranje spolne stanice ii gamete s hay idnim brojem kromosoma. U sjemenicima se procesom spermatogeneze stvaraju spermatozoidi, a u jajnicima, procesom “oogeneze, nastaju jajne stanice (~ sl 31) Izdiploidnih praspolnth stanica testisa toti¢kom se diobom stvaraju sperm: nijske stanice (spermatogonife), koje se lalje dijele mitozom, stvatajuéi veéi broj manjih diploidnih stanica. One rastu pre- tvarajuéi se u primarne spermatocite (spermatocite prvog reda). Tada potinje bitna faza mejoze, jer se primarne sper- matocite redukeijski (prva mejotiéka dio. ba) dijele na dvije sekundarne sperma- tocite (spermatocite drugog reda) s haplo- idnim brojem kromosoma. Svaka se od njih jo8 jedanput ekvacijski (kao u mitozi) Ge stvara npr, nekoliko partenogenetskih generacfja zaredom, Metagenera 2arnjaka SLL Gametogeneza Spermatogeneza Oogeneza & Se ‘Ocgonije | dete ~ Spermatogonie F Tela jie 1G0TA (ATMNOZAVANJE ZIVOTIUA 65(ORCA Z00L06UA l podijeli na dvije spermatide (druga mejoticka dioba). To znaci da iz jedne diploidne primarne spermatocite nastanit ukupno éetiri haploidne spermatide, odnosno éetiti spermatozoida, u koje se pretvaraju spermatide. One pri tome do: promjene: jezgra se izdulji, Golgijev aparat na samom vrhu stvori akrosom, koji pomaze \javaju znatne spermiju da ude u jaje, mitohondriji stvaraju vrat dajuci energiju za pokretanie, ia jednog centriola nastane aksijalni filament (rep ili bié) koji omoguéuje kretanje, a drugi se centriol smjesti uz jergru. Istodobno se i citoplazma spermatid u spermatozoids rasporeduje vige na vratu i repu, ostavljajuéi samo tanki sloj.u njegovoj glavi. Takav spermij, s glavom, vratom i repom tipiéan je za vecinu Zivotinja, no ima i odstupanja, pa spermatozoidi nekih virnjaka imaju dva repa, a spermatozoidi obliéa i dekapodnih rakova bez ijednog su biéa. Veligina spermatozoida varira od 1,5 im u termita do 1 cm u jedne vrste raka Ijuskara. Velitina Covjekova spermatozoida iznosi 55 yim. Oogeneza u osnovi (ece na isti natin kao i spermatogeneza, no w njoj iz primarne cocite nastane samo jedna zrela jajna stanica, a ne €etiri kao u procest stvaranja spermija. Naime, iz prastanica zametnog epitela jajnika mitotski se stvaraju oogonije, koje dalje mitozom daju veci broj stanica. Posljednja generacija oogonija raste stvarajuci diploidne primarne oocite (oocite prvog reda). Dakle, dotad se u svemu moze povuci _paralela sa spermatogenezom, No redukeijskom diobom (prva mejoticka dioba) umjesto dvijujednakih stanica kao Sto su sekundamne spermatocite, u oogenezi nastaju, doduse, diije stanice s haploidnim brojem kromosoma, ali bitno razliite po koli¢ini citoplazme, odnosno po svojoj velitini. Veéa sadrzi gotovo svu citoplazmu i tvori sekundarnu, oocitu (oocitu drugog reda), a manja, sa samo.tankim slojem citoplazme, jest primarno polarno tjelesce (stanica) ili polocita prvog reda (primarna polocita). Dijeljenjem kao umitozi (druga mejotitka dioba) iz sekundarne oocite opet nastane jedna mala stanica, odnosno polocita drugog reda (sekundarna polocita), ijedna velika, koja je zapravo ‘zrelo.jaje. Kad3to se i primarna polocita takoder dijeli tako da uz. jedno zrelo jaje nastaju i tripolocite, One uglavnom propadaju, a samo ukukaca sudjeluju u stvaranju ovojnice oko zametka. Oogeneza se uglavnom zbiva prije osjemenjivanja, no unekih ‘Zivotinja tek ulazak spermatozoida u jajnu stanicu potive njezino mejotitko dijeljenje. Osim jezgre s jezgricom, jajne stanice sadrze citoplazmu u kojoj je velika koli¢ina rezervne hranijive tvati, Zumanjea, sastavljenog od proteina, ipida, lipoproteina i masnih kapljica. Stoga su jaja bitno veca od spermija. Njihova veli¢ina ovisi io stedini u kojoj se razvijaju. Tako su jaja morskih Zivotinja relativno malena jer njihov zametak moze iskori8tavati golemu koliginu anorganskih tvari iz mora. Tih tvari u slatkim vodama hema mnogo, pa su i jaja Zivotinja koje u njima Zive veéa, Nakraju, zametak u jajima kopnenih Zivotinja uopée ne moze primati anorganske tvari iz svoje stedine, pa ih takva jaja moraju sadrZavati u dovoljnim koliginama, da bi se zametak mogao potpuno razviti, SadrZaj jajeta dijeli se na dva osnovna dijela. Dio u kojema je jezgra naziva se animalnim polom, a onaj s najveGom koncentracijom Zumanjca vegetativni pol. Na sl. 34). Spodetkom spolne zrelosti podinje teci,ztel ii aduleni stad. Ovisno o visti Zivotinja, ‘on moze poteti veé nekoliko sat ili dana nakon zavrSetka embrionalnog razvoja (npr. 1 Kolnjaka) ili tek nakon 20 ~ 24 godine (npr. u afti¢kog slona). I duzina tog stadija varira od samo kojeg dana u vodencyjetova, do nekoliko desetljeéa u velikih sisavaca. Mnoge Zivotinje ubrzo nakon razmnozavanja uginu, tako da i ne prolaze kroz posliednji stadij starost ili njihova spolna aktivnost postupno jenjava, pa nema jasne granice izmedu stadija zrelosti i starosti. Trajanje Zivota inage znatno varira u razliitih Zivotinjskih vrsta. Zivot nekih pradivotinja moze se mjeriti satima, Zivot puzeva traje 0d jedne do nekoliko godina, zeca do 12 godina, ribe haringe i ptica pjevica do 25 godina, divije svinje do 30, aftitkog slona do 60, vecih grabijivica do 80, a kornjage Testudo elephantopus i dulje od 175 godina. RAZMNOZAVAMSE ZIVOTINIA__——______“7 Regeneracija Regeneracija se u svojem Sirem znacenju moze izjednatiti s razmnozavanjem. U uzem smislu, Koji se razumijeva u zoologiji, ona znaéi obnavljanje izgubljenih dijelova tijela, paje takoder jedan od ablika reprodukcije. Opéenito se move reci da je sposobnost regeneracije to veéa Sto je neka Zivotinja na nizem stupnju razvoja kao jedinka i kao pripadnica svoje vrste. Drugim rijetima, to zmadi da su. moguénosti regeneracije najvece u primitivnijih Zivotinjskih skupina, to vise to su jedinke mlade. ‘Mozemo reci da postoje dva oblika regeneracije. Jedan je fiziolo’ki, tijekom kojega jedinka u odtedenim-intervalima. | obnavija_dijelove.svojega tijela, npr. presvlaéenje élankonozaca, mitarenje ptica, linjanje sisavaca, izmjena rogovija jelena ssl. Drugi oblik regeneracije jest reparativni j pod pojmom regeneracije najéesée se (OPCA 2001061 pomisija upravo na njege. Osim foga Sto se takvim naginom donekle mogu obnovisi, éeni dijelovi-tijela, ovisno o vrsti Zivotinje, veci ili manji dijelovi tijela mnogih Zivotinjskih skupina mogu obnoviti cijelu jedinku.To mogu uéiniti npr. potpuno usitnjene spuzve, mali djelovi tijela Zarnjaka (posebno u stadiju polipa), virnjaka, kolutiéavaca, plastenjaka, te krakovi zyjezdata i sl. Takve obnovijene jedinke mogu biti manje od izvornih, ali se pojedini organi mogu i vigestruko umnotiti (atipiéna regeneracija, heteromorfoza, superregeneracija) stvarajuéi monstrume. U odredenim opasnim situacijama mnoge Zivotinje mogu otkinuti dio svoga tijela i poslije ga regenerirati Ta se pojava naziva autotomijom li samoamputacijom, Poznato jenpr. da moruzgva.autotomira svoje lovke, koluti¢avci svoje straznje kolutiée, élankonoSci noge iticala, zvjezdace krakove, trpovi probavilo, te gusteri rep. Zanimljivo je spomenuti da autotomija i regeneracija nekih Zivotinja mogu biti i redovit naéin nespolnog >) razmnozavanja. Tako neki plosnjaci, kolutiGavei, zujezdaée i trpovi u odredenim vremenskim razma- cima otkidaju dijelove svojega tijela i iz njih se regeneriraju nove Zivotinje (+ sl. 26. C). ‘Transplantacija, odnosno presadba tkiva i organa, takoder je pojava koju omogucuje regeneracija, a posebno znavenje ima u me $055 Transplantacija oplodenih jaja ‘Transplantacija oplodenth jaja postupak je kojim oplodeno jaje nekih domaéih Zivotinja visoke geneti¢ke vrijednosti (goveda, svinje, ovce i sl.) prenosimo u porodajne organe drugih Zivotinja iste vrste, ali manje genetiéke vrijednosti, u kojima se plod normaino razvija do rodenja. transplantacije jest poboljSanje produktivnih svojstava pojedi pasmina. Spolni ciklus Zenske Zivotinje prati niz morfoloskih promjena na genitalnim organima Gajniku, jajovodu, materici, rodnici, stidniei) (+ sl. 35) Kofi se cikligki ponavijaju. Cilj je tih promjena da pripremi Zenku (psihitki i fiziolo8k) i njezine spolne organe za parenje ili coitus, oplodnju (prirodnim putem - pripustom ili umjetnim osjemenji- |AZMNOZAVANIE 2IVOTINIA 81.25.¢ Fragmentacia plonjake dl[ores zoorocua 81.38. Genital organ Zenke 72 vanjem) i prihva¢anjem oplodene jajne stanice u maternici. Jajni¢ki ciklus sadr¥i nk: promjena koje se 2bivaju na jajnicima. Jajnici ili ovariji parne su Zlijezde koje vise na podvostrugenju (duplikaturi) potrbusnice, a nalaze se u zdjelitnoj Supljini kaudalno od bubrega. Jajnik je s vanjske strane obloZen jednoslojnim prizmatiénim klicinim epitelom (iz kojeg se razvijaju jajne stanice), a ispod njega se nalazi vezivnotkivna Cahura (tunica albuginea). Na presjeku jajnika razlikuju se dvije zone: povrsinska, kortikalna ili zona parenchymatosai nutarnja, vaskularna ili zona vasculoza, Promjene 1a jajnicima zbivaju se pod utjecajem gonadotropnih (gonadostimulirajuéih) hormona prednjeg reZnja hipofize. Hormoni prednjeg reZnja hipofize (Zlijezda koja se nalazi na bazi velikog mozga), kako im i samo ime govori, stimuliraju, odnosno potigu na rad Zenske gonade - jajnike. Tako folikulostimulirajuci hormon (FSH) utjed sazrijevanje jajne stanice « folikulu, dok luteinizirajuéi hormon (LH) utjeée na pucanje folikula i razvoj Zutog tijela (corpus uteum) na rast i Pod utjecajem ludenja FSH jajna stanica sazrijeva i pomice se prema perferijijajnika gdje se oblikuju mjehuri¢i ili folikuli spunjeni folikulamom tekuéinom. U folikulamoj tekucini nalaze se hormoni jajnika koji se zovu estrogeni (estron i estradiol). Pod utjecajem tih hormona nastaje spolni Zar, odnosno estrus. Tijekom sazrijevanja jajne > stanice stijenka folikula sve se vise sta- njuje i konaéno dolazi do pucanja (ovu- lacije) posljednjeg stadijafolikula (Gra- afov folikul) i oslobadanja zrele jajne stanice koja odlazi u prosireni dio jajo- voda, Pucanje Graafova folikula i razvoj Zzutog tjela, koje izlucuje hormon proge- steron, zbiva se pod utjecajem luteinizi- rajuéeg hormona (LLH). Ako je doslo do oplodnje jaine stanice u vrijeme estrusa {pritodnim putem ili umjetnim osjeme- njivanjen, uloga progesterona jest ofu- vanje graviditeta, odnosno odgadanje pojave spolinog ciklusa lo zavr8etka gra- viditeta. Posljedni stadij postupka trans- plantacije sastoji se u presadivanju oplo- denih jajaiz genitalijaZivotinja donatora (davalac, visokoproduktivna zivotinja) uu genitalne organe Zivotinja primalaca (nize produktivna Zivotinja), u éijim ée | se genitalnim organima (maternici), us- pijelinam prijenos oplodenth jajnih sta- nica, do kraja gravidnosti razvijati plo- dovi iste genetitke osnove, kao i Zivoti- nja donatora (+ sl. 35) RAZMNOZAVANJE Z4VOTINSALex Kloniranje ~ [oxazeai0Gia ——] Postupak reprodukeije vigestaniénih organizama nespolnim razmnozZavanjem in vitro naziva se Kloniranjem. Reprodukeija nespolnim razmnoZavanjem nazogna je u prirodi kod odredenih skupina zoojedinki i fitojedinki. U jednostaniénih organizama (bakterije, prazivotinje, kvasci) to je najée8¢i oblik razmnozavanja. Neke biljke jednostavnije grade razmnozavaju se spolno i nespolno, a vigestanicne biljke, iako preferiraju razmnoZavanju putem sjemena, zadrzale su i moé nespolnog razmnozavanja. fako i neke Zivotinje mogu spontano dati klonove, u Zivotinjskom carstvu pojava Klonova ogranigena je na rodenje jednojajéanih blizanaca. Sva Ziva biéa koja se razmnozavaju nespolno tijekom reprodukeije daju Klonove, Princip Kloniranja U jedinki (organizama) koji se razmno- Zavaju spolnim putem razlikujemo tjelesne ispolne stanice. Razlika medu njima otitu- je seu kolidini genetskog materijala koju usebi sadrZe, Na primer, sve telesne sta- nice Zovjeka u sebi imaju 46 kromosoma, ukojima je sadrZan cjelokupan geneti¢ki materijal od kojeg se potovina nasljeduje od majke, a polovina od oca. Broj kromosoma odredene vrste kroz generacije ostaje uvijek stalan. Kako bi se taj broj kro- mosoma odrZao kroz generacije, spolne stanice (u Covjeka su to jajne stanice uZen- ke i spermiji_ u muzjaka) imaju po 23 kromosoma. Oplodnjom (spajanjem jajne stanice i spermija) ponavno nastaje stanica 's 46 kromosoma. Tehnika Kloniranja Jajnoj se stanici odstrani jezgra i umjes- to nje ubact jezgra izolirana iz stanice orga- nizma koji Zelimo Klonirati (donatora). S obzirom na to da novi organizam nece nas- tati oplodnjom (spajanjem dviju spolnih stanica ~ muskih i Zenskih), ova jezgra mora u sebi je jednak onom u {jelesnim stanicama karakteristiéan za dotiénu vrstu (u covjeka 46). Takva se jajna stanica, s ,novim” geneti¢kim materijalom (jezgra donatora), implantira u surogat majku u kojoj se dalje razvija kao da je nastala prirodnom oplodnjom, a potomeci su geneti¢ki istovjetni donatoru, tj. njegovi klonovi (-r sl. 36). RAZMNOZAVANIE ZIVOTINIA — sadréavati broj kromosoma koji, 8.35 Konizaje B[orca zoorocua 74 PoteSko¢e u tehnici kloniranja Za svaki vigestanigni organizam karakteristi¢an je veliki broj (milijande) diferenciranih (specijalizitanih) stanica koje obavijaju razne Zivotne funkeije organizma. Neke stanice sudjelujui u procesu disanja, neke u probavi isl. Sve stanice organizma programirane su tako da diobom daju sebi istovjetne stanice. Kako ,deprogramirati” jedan takav sustav visoko specijaliziranih stanica w ciju stvaranja Klona? John Gurdon je godine 1996. uspio Klonirati Zabu koristeci se stanicama erijeva punoglavaca. Te su stanice, iako uvelike specijalizirane (diferencirane), zadrzale mogucnost da u odredenim uvjetima diobom daju razlitite tipove stanica, odnosno da omoguée razvoj cjelokupnog organizma. To se svojstvo naziva totipotencijom. ‘Tehnika cijepanja embrija U vrlo ranoj fazi embrio se razdvoji na pojedinaéne stanice (ili na skupine stanica), ju u zasebne organize. Buduci da su novonastali organizmi iz iste oplodne stanice, oni predstavijaju Klonove, Osobine ovako dobivenih Klonova nisu unaprijed u potpunosti poznate, za razliku od klonova dobivenih Moniranjem odrasle jedinke. Praktiéna primjena 1. Klonirati se mogu (razne} molekule ~u farmaciji proizvodnja odredenih lijekova. 2. Klonirati se mogu dijelovi stanice ili sama stanica, a da pri tome ne nastane samostalan cjelokupan organiza, 3. Proizvodnja sjemena ili bilinih sadnica poboljSanih svojstava s obzirom na prinos i niz.drugih karakteristika: ~ oplemenjivanje monokotiledonskih i dikotiledonskih biljaka radi iskoristenja atmosferskog dusika — oplemenjivanje uzgojnih biljaka na sposobnost kratkotrajnoga preZivijavanja {rasta u anaerobnim uvjetima — poveéanje fotosintetskog kapaciteta moguCnost oplemenjivanja biljaka radi pov stresove iz okoliga anja tolerantnosti na raznovrsne ~ dobivanje genotipova otpornih na niske temperature — dobivanje genotipova otpornih na visoke temperature = dobivanje genotipova otpornih na susu (zemljiste izrak) te na druge izvanjske stresne uyjete ~_ integracija gena iz tolerantnog genotipa iste biline viste u genotip koji ostalim osobinama zadovoljava zahtjeve selekeije ~_ integracija gena iz divljth stodnih biljnih vesta = integracija gena iz genetski udaljenih biljnih vista i rodova = oblikovanje kanala gena uzgojenih biljnih vrsta (na razini organizma) RAZMNOZAVANJE Z1IVOTINJA_—.= oblikovanje kanala gena srodnih biljnih vrsta za svaku uzgojenu biljku — stvaranje kolekcije divijih biljnih vrsta koje Ce sluziti kao izvor genau oplemenjivanju (npr. otpornosti na bolesti i tetogine) ili za osnovna geneti¢ka prouéavanja, 4. Potpuno iskori8tenje biljnog i Zivotinjskog otpada, uz dobivanje razliitih proizvoda, uglavnom kemikalija i energije. Proizvodnja biopesticida i biofertilizatora, 6. Proizvodnja krmiva od organskih molekula i jeftine bioloske sirovine. 7. PoboljSanje aktivnosti bakterija u buragu. Proizvodnja zivotinjskih hormona u bakterijama i njihovo dodavanje u hranu Zivotinja, 8. Najnovija istrazivanja usredotoduju se na izmjenu strukture razliztih bjelancevina, bilo da se bjelanéevina rabi.u hranidbi bilo da je bjelanéevina enzim kojemu se promjenom strukture pove¢ava ili mijenja aktivnost. Preduvjet primjene dostignuéa genetskog inzenjerstva u oplemenjivanju biljaka i 2Zivotinja jest svladavanje tehnike wzgoja pojedinatnih stanica, odnosno kultura stani 1u kojima se mogu provoditi geneti¢ke promjene, a nakon indukeije diferencijacija do nastanka prave biljke s novim svojstvima, Tim se metodama moze povecati i geneti¢ka varijabilnost biljaka i za Klasitna krizanja. Posebna prednost te tehnike jest éinjenica da se, uz niz, novih moguénosti u proizvodnji, sve moze postiéi relativno brzo i u svakom prostoru jer ne treba Sekati puni vegetacijski period niti se trebaju upotrijebiti cijela pokusna polja, er se sve obavlja s kulturama stanica w termostatiranim komorama ili staklenicima. {ATMNOZAVANJE ZIVOTINIA ope Z00LOGUA gl[OPCAZOOLOGUA — ar I (EXGH Ostale funkcionalne osobine zivotinja ERE Imunitet Zivotinjski organizam neprekidno je iloZen negativnim vanjskim utjecajima i moguénostima obolijevanja od zaraznih bolesti. Njegova sposobnost da se odupre tim nepovoljnim utjecajima naziva se imunitetom. Obranu provodi imunolo’ki sustav \wkoji je, zapravo, ttkljuéen cjelokupan organizam. Veé su zdrava koza i sluznica prve prepreke bolesti. One u kraljeznjaka, zajedno s retikuloendotelnim tkivom (sva vezivna tkiva éiji staniéni element imaju sposobnost fagocitoze), te drugim konstituentima, npr, leukocitima ili solnom kiselinom Zeluca, Cine nespecifigne faktore imunoloskog sustava, koji reagiraju na svako ugroZavanje organizma, Specifiéni faktori tog sustava jesu.antitijela (protutijela), proteini slicni globulinima, koja reagiraju samo s odredenim antigenima, To mogu biti npr. razli¢iti mikroorganizmi, toksini i sl. Imunoloski sustav koji dobro funkcionira ima presudnu vaZnost za prezivljavanje svake jedinke, a povezan je i sa Zivéanim i hormonalnim sustavom. Biomedicinska istrazivanja na tom podrudju vrlo su razvijena, @ to je potaknuto i dramatiénim Sirenjem zarazne bolesti AIDS-a (sida), odnosno sindroma stecenog nedostatka imuniteta (imunodeticijencije). Naime, HIV retrovirusi, uzroénici te bolesti, onemoguéuju normalno djelovanje imunoloskog sustava, sto rezultia ozbiljnom bolesu organizma uzrokovanom, {i najbanalnijim drugim uzroénicima kojima se on vise ne moze oduprijeti te sve vise propada, do siti Osim pritodnog imuniteta, Zivotinje mogu i stect imunitet. Aktivni steeni imunitet, posljedica je preboljele bolesti, a pastvnt ste¥eni imunitet stvara se (ako da jedinka dobiva veé gotove specifiéne obrambene tvati, npr. preko majéina mlljeka, Sposobnost stjecanja imuniteta éesto se ofituje u praksi, Naime, Zivotinje umjetno stjetu imunitet prema odredenim bolestima, i to aktivni unoSenjem oslabljenih antigena, ili pasivni = unodenjem veé gotovih obrambenih tvari. |XGEES Osmotska i ionska regulacija U Zivotinjskim se organizmima zbivaju procesi osmotske iionske regulacije ali se oni ne mogu objasniti samo fiziékim zakonitostima osmoze i difuzije. Stanice mogu iz svoje sredine upijati i tvari, npr. Se¢er ili kalcij i kalij i onda kad je koncentracija tih tvari veéa u stanicama nego u njihovoj okolici. Suprotan je i primjer s ionima natrija, Kojeg napose u moru ima viSe nego u stanicama morskih organizama, a taj se odnos ipak odréava, Da bi to bilo moguée, pottebna je energija, pa je prijenos tvari (osmoza i difuzija) u Zivotinjskom organizmu aktivan, a ne pasivan proces. Na osmotsku i ionsku regulaciju u Zivotinja utjece mnogo faktora, npr. velitine éestica, topljivost mast, fosforilacija, elektroliticki naboj, te temperatura, koncentracije kisika i pH, a zatim i starosti spol Zivotinja ‘Tjelesna tekucina morskih beskraljeZnjaka izotoniéna je s morem, a tekuGina morskih kraljeZnjaka ima nizu koncentraciju tvati i iona nego morska voda. To znati da organizam OSTALE FUNKCIONALNE OSOBINE 21vOTINIAjaka mora neprekidno ulagati napore da bi zadrZao vodu u tijelu jer bubrezi se nalazi u hipertoniénoj otopini. Morskim sisavcima u osmoregulaciji pom: pa oni moge izlu nema tu sposobnost i zato ne moze piti morsku vodu. iti mokraéu s koncentracijom soli veéom od one u moru. Covjek Zivotinje kopnenih (slatkih) voda suogene su s obrnutim problemom, jer se nalaze uhipotoniénoj otopini u odnosu prema koncentraciji soli u svojim telesnim tekucinams, Stoga sve one imaju dobro razvijenu osmoregulatornu funkeiju i iz tijela izlucuju hipoosmotsku mokra¢u, koja ima manju koncentraciju soli negoli je ona u njihovim {jelesnim tekuéinama, Mnoge vodene ivotinje ne mogu se prilagoditi 5 promjeni koncentraeije soli u svojoj stedini, nego u takvim sluéajevima ugibaju. To su stenohaline Zivotinje, i to makrostenohaline w moru, amikrostenohaline u slatkim vodama, Nasuprot njima, postoji mnogo ‘Zivotinjskih vista (npr. neke vrste cipala) koje mogu podnijeti velike varijacije saliniteta, a nazivaju se eurihalinim Zivotinjama (~ sl. 37) Zivotinje koje tive na kopnu izlozene su moguénosti prevelikoga gubitka vode. Inaée, one gube vodu isparavanjem, disanjem, urinom i fekalijama, Nadoknadivati je mogu upijanjem kroz koZu, oksidativnim procesima hrane, w Amniota - Najbolje prilagodbe kao reakeiju na gubitak vode iz tjela razvile su, naravno, pustinjske Zivotinje. Neke Zivotinje mogu podni umire ako izgubi vise od 12% vode iz svojega tijela. ESSEM Bioluminiscencija Svojstyo Zivotinja da svijetle naziva se bioluminiscencijom. Mnoge Zivotinje imaju tu moguénost, od prazivotinja do. to posebno u veéim dubinama, malo manje na kopnu, a samo izuzetno malo u kopnenim vodama. uzimanjem kroz probavilo (pijenjem), kao i morske ribe kostunjai ti privremeni gubitak vode tak i vei od 50% svoje (elesne mase, a Covjek a. Najvise je luminiscentnih Zivotinja u moru, i Uzrok svijetijenju luminiscentnih Zivotinja moze biti dvojak. One mogu imati svijetleée ‘organe ili fotofore, a mogu i Zivjeti u simbiozi sa svijetlecim bakterijama. To su prave svijetleée Zivotinje, za razliku od onih koje su napadnute svijetle giljivicama Sto zbog te bolesti svijetle, kao i mnoge organske tvari u raspadanju (li meso i sl). Bioluminiscencija je uglavnom posijedica djelovanja enzima, U fotoforima se stvaraju svijetlece tvari luciferin, razlicite keijske strukture. Njihovom se oksidacijom kemijski vezana energija pretvara u svjetlosnu, i to ak 80-92% te energije, a ostatak se gubi u obliku topline. To je izvanredno velika iskoristenost ako se usporedi sa samo 3 ~ 4% svjetlosne energije elektri¢ne Zarulje ili 10% energije Zivinih cijevnih Zarulja Zato je stvaranje hladnoga syjetla pri bioluminiscenciji predmet mnogih istrazivanja im bakterijama ili Namjena je svjetla u Zivotinja vis ivotinjama, ono je potrebno radi pronalazenja partnera za razmnozavanje. Nekima je svjetlo potrebno za nalazenje plijena, drugima upravo obrnuto ~ za zastitu, dezorijentaciju neprijatelja i sh struka, Krijesnicama, kao i mnogim drugim ‘ALE FUNKCIONALNE OSOBINE 2IVOTINJA “Torta zo0L0Gua Cipli su eurihalne ibe koje tive w moru iu slatkoj vodi 7[ereazooioain — [EEE Etolog' | Etologija je kao grana zoologije koja proutava ponasanje Zivotinja vrlo slozena disciplina, Ponaganje Zivotinja ofituje se u mnostvu situacija, npr. u kretanju, hranjenju, zastiti, razmnofavanju, brizi za podmladak, glasanju, igri, odnosu prema drugim Zivotinjama vlastite i drugih vrsta i dr. U ponaSanje su ukljugeni mnogi sustavi u Zivéani, hormonalni, optjecajni, mi8iéni, rasplodn' divotinjskom tijelu, kao osjet at. Kao i svaki fenotip, tako je i ponasanj ujecaja. Tako postoje razli¢iti oblici ponasanja ~ refleksno, periodiéno, ponasanje uvjetovano iskustvom (dobrim i losim), specijalnim poticajima i sl. Taksije su rjentacijske reakcije Zivotinja na vanjske podrataje. Mogu biti poztivne it negativne, ‘ovisno o tome orijentia li S¢ Zivolinja u smjeru podrazaja ili nasuprot njemu. Svoj naviv takoder dobivaju ovisno o visti podrazaja. Tako je let noénih leptira prema syjetla pozitivna fototaksija, reakeije na kemijske podrazaje jesu kemotaksije, na toplinske termotaksije, na elektri¢ne galvanotaksije, teakcije na struju vode jesu reotaksije j dr. Jivotinja rezultat genetske osnove i vanjskih Ponasanje Zivotinja uvjetuju i feromoni. To su kemijske supstancije Sto ih Zivotinje izluéuju radi medusobna sporazumijevanja s drugim pripadnicima svoje viste i radi naidenja spolnih partnera. Zbog stalnih potreba za medusobnom komunikacijom uporaba feromona napose je razvijena u zadruinih kukaca kao Sto su péele i mravi. Mnoge su Zivotinje sposobne zadréati stevene dojmove stvarajuci engrame, pa ih kasnije i primijeniti u druk¢ijim okolnostima, Materijalna osnova engrama i procesi uéenja predmet su mnogih istrazivanja: Ponasanje Zivotinja, ba’ kao i njihova grade i fiziolo’ki procesi u njihovu tijelu, ponajprije su rezultat evolucije, jer su Zivotinje razvile ponaSanje u dugotrajnoj borbi za opstanak. ero.ggva___________l 8 Ekologija EPL Osnovni ekoloski pojmovi Ekologija proutava odnos Zivotinja prema okolisu, odnosno Zivoj i nezivoj prirodi. : Cijelo podrigje Zeitialjske kugle na kojemu je mogué Zivot naziva se biosferom (gré. > bios ~Yivot; Sphaira — kugla). Ona obuhvaéa tri prostora ~ zraéni omotat Zemlje / {atmosferu), vodeni pokrivaé na Zemiji (hidrosferu), te povrsinski dio kopna do dubine ‘nerkojoj jo’ ima Zivota (itosferu). lako su minoge Zivotinje, a napose morske, ogranivene samo na jedan od tih prostora, isto je tako velik broj onih koje naseljavaju dva ili sva tri prostora)kao vodené priceykoje lete w atmosfei hrane se w hidrosfri, a gnijezde ulitosferi, “=~ ° U svakom od tih prostora mogu postojati vrlo razligita Zivotna stani8ta, npr. hladni planinski vehunei ili tople priobalne nizine, Zivoino staniste koje ima slitne abiotske faktore naziva se biotopom. Svi organizmi koji ga naseljavaju tine Zivotnu zajeditici itibiocenozu, a biotop i biocenozazajednicki izgraduju ekosistem (ekosustav). Svaka se biocenoza sastoji 6d mnogo Zivotinjskih i biljnih vista. Sve jedinke neke viste.na odredenom stanistu nazivaju.se popula skupine jaée povezanih jedinki, npr. u lokvama, a zovu se dem, Brojnost jedinki neke ym. Cesto se unutar populacija nalaze manje populacije naziva se gustogom populacije. YS "ote U strukturi biocenoza izraZena je i njihova strat ili slojevitost, To mnaéi da neki clanovi biocenoze drugi na njemu, iteki na niskim biljkama (npr. travama), na sgrmlju, te niskim ili visokim dijelovima krosnji drveéa. Ista je situacija iu vodama, jer razliite Zivotinjske vrste naseljavaju razlitite dubine. Obalno podrudje.zove se litoral, a dubinsko. _profundalisvako od njih ima svoje dubinske stube. Podrugje dna vode zove se bental (~ sl. 38), a ono iznad njega pelagijal. Organizmi koji nastavaju bental zovi 3é béntos ili pedon, a oni koji naseljavajubilje_ sl. 38. ili predmete u vodi perifiton (epibiontij. U pelagijalu postoje ivotinje koje Iebde i Yue oko ogc svojim se pokretima ne mogu oduprijeti struji vode. To je plankton, za razliku od nektona, kojemu pripadaju ribe, snazni i vrlo pokretljivi vodeni organizmi. U mirnim vodaina mnogi organizmi zbog napetosti vodne povrsine hodaju po njoj, plutaju ili se drée ispod nie, To je neuston. Hrana koju u biocenozi proizvode autotrofni organizmi protazi dalje razligitim lancima, koji zapravo éine mrezu. Sui biljnt i Zivotinjski organizmi koji su izravno ili posredno hrana odredene vrste pripadaju njezinoj ekolo’koj ni8i, koja oznacuje Gjelokupni poloz: zemije mijenjala njezina podneblja i oblik povrSine, zbivale su se postupne promjene usastavu biocenoza. Tako su starije biocenoze zamjenjivane novima, bolje prilagodenim [aj slijed u smjenjivanju biocenoza naziva se sukcesijom i j neke vrste u ekosustavu. § obzirom na to da suse u dugom razvoju novonastalim uyjetima. EKOLOGUA, :LOPCAZOOLOGUA, S138. Predatorski odnos ized nizativotinja - oo teGe sve do razvoja najprilagodenije biocenoze, klimaksa. Ti se procesi na Zemlji zbivaj idanas. Osim takvih, postupnih promjena biocenoza, mogu nastati i one koje ih relativno bor20 mijenjaju te vode njihovu unistenju. To se u pritodi moze dogoditizbog pretjeranog razvoja samo jedne populacije, no glavni uzroénik takvih promjena jest govjek, koji uuniStava biocenoze na vise natina, npr. onevisenjem biotopa, urbanizacijom, prevelikim izlovom ili, naprotiv, introdukcijom odredenih populacija, ali i obradivanjem tla. U prirodi su poznate tri viste utjecaja ~ abioticki, bioticki, te zbog svoje vaznosti posebno izdvojeni antropogeni faktor. a Abiotski faktori obuhvaéaju_nezivu prirodu ~ klimu, to i sl, odnosno razlitite fizikaine i kemijske faktore. Medu njima se kao najvazniji mogu izdvojiti insolacija (Sunéeva svjetlost), temperatura, viaga, tlak, te minerali i plinovi. Svaka vrsta Ziv mode podnijeti varijaciju odredenog faktora (npr. temperature) u odredenom rasponu, koji se naziva ekolokom valencom. Ona ima svoj maksimum i minimum, prekoraéenje kojih uzrokuje smart Zivotinje. Unutar ekoloske valence postoji manji raspon velitine nekog faktora, kofi je najpogodniji za razvoj odredene vrste, a naziva se optimumom. Ovisno o tome mogu li Zivotinje podnijeti veéu ili manju varijaciju odredenoga abioti¢kog faktora, one se dijele na euritopne, koje podinose sitoki raspon, i stenotopne, cija je ekoloska valenca ograniéena. Tako su ribe koje mogu Zivjeti iskljucivo u moru ili slatkoj vodi stenohaline, a one koje podnose oba ta biotopa ~ eurihaline, Tako su i Zivotinje koje prefivijavaju u Sirokom rasponu temperature eritermne, a one koje ga ne mogu podnijeti stenotermne, Mozemo re¢i i to da se Zivotinje s obzitom na stalnost temperature svojega tijela dijele na dvije skupine. Ptice i sisavci imaju sposobnost odrZavanja stalne {jelesne temperature tijela, te se nazivaju homotermnim (homeotermnim) Zivotinjama, za radliku od svil ostalih Gija tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoli8a, a nazivaju se poikilotermnim Zivotinjama,’ oan Biotitki faktori vezani su ponajprije za odnose medu ‘Zivotinjama, koji mogu biti velo raznoliki. Komenzalizam je pojava da Zivotinje na nekom prostoru ive jedne pokraj~ sl. 39). U EKOLOGUA________ |parazitizmu dvije jedinke razlidit fe u zajednici od koje samo jedna ima korist, ito na Stetu druge, Postoje dvi skupine parazita. EKtoparaviti (egzoparazit) ive na povtSini tijelasvoje Zrtve (npr. pijavice), za raziku od endoparazita, koji borave uunutrasnjosti tijela (npr. ovéji metil. vista Da bise prikrile, mnoge 2ivotinje poprimaju boju svojeg okoliga - zastitnu boju, a i oblik tijela velikoga broja vrsta oponaéa podlogu (npr. grancice, li8¢e i dr) ili tjeto druge zivotinjske viste. Ta se pojava naziva mimikrij New pogeni ekoloski faktori posebno su vazni, jer Covjek syjesno moze bitno utjecati na promjene u prirodi, bilo da je oneéi8cuje i uni8tava bilo da se bori za njezino otuvanje. Posljednjih desetljeca svijest o potrebi zastite Zivotne sredine sve je izrazenija, tako da se u tom sklopu razvijaju i posebni ekologki pokreti. Njihove je ideje u osam osnovnih toéaka artikulirao norveski ekolog Arn 1. vrijednost svih oblika Zivota sama po sebi. To znati da vrste Zivota ne Cuvamo samo zbog koristi koje one mogu imati za éovjevansivo nego zato da bi uopée postojale, jer svaka od njih Zivi svoj Zivot, bas poput ljudi; 2. vrijednost goleme raznolikosti i bogatstva naseg planeta ,sama po sebi’, 810 postovanje razlititosti, drugih kultura i civilizacija te velikoga broja Zivotinjskih i biljnih vesta; anal 3, bogatstvo i raznolikost Zivota na Zemlji moze se smanjiti ako to zahutijevaju osnovne potrebe Ijudskih bi¢a, pri emu vrlo oprezno treba definirati to su to osnovne pottebe. Medu nji svakako pripadaju i Hubay, osje¢aj sigurnosti, ‘moguénosti za individualni unutraSnji razvoj isl. Na taj smo naéin u situaciji, kao i druga Ziva biéa, da prema potrebi ubijamo, stvaramo ili uniStavamo; 4, osnovni ciljevi i vrijednostiljudi mogu biti dosegnuti samo ako se rast broja Jjudskih bia na Zemilji ograni&i na razumnu veliéinu; 5, porast broja stanovnika i potrebe razvoja uzrokovali st. zahvate Ijudi u prirodu razorno pretjeran 6. prvih pet to¢aka zabtijeva fundamentalnu promjenu u ekonomiji, politici, ideologiji i, u njihovim strukturama i institucijame; 7. nakon zadovoljavanja osnovnih potreba (dakle, ponajprije u bogatijim drustvima) treba paznju upravijati na kvalitetu, a ne na kvantitetu Zivota, tako da se standard definira uglavnom onime Sto éovjek jest i Sto osjeéa, a ne onime Sto ima; 8, prihvaéanje prethodnih sedam to¢aka stvara potrebu angaziranja radi ostwarenja nuznih pozitivnih promjena. Ekoloskim se istrazivanjima mode priéi sa stajalista ekosustava, odnosno biocenoze, pri Gemu se uzimaju u obzir sve populacije u nekom biotopu, pa se taj pristup naziva -», sinekologijom (npr. siniekologija kopnenth ekosustava, sinekologija vodenih ekosustava) Ako se u Zariste istrazivanja postavi odredena vrsta, te se prate zbivanja u vezi snjom, govorimo 0 idioekologiji. Promatrajuci Zemlju kao cjelinu, mozemo wotiti da Zivotinje imaju i svoj zemljopisni polozaj, ato je tema proutavanja zoogeografije. Tj je polozaj umnogomie uvjetovan promjenama ekoloskih prlika tijekom dugotrajnog razvoja Zivoga svijeta, a predmet je prouéavanja paleoekologije, odnosno paleontologije. KOLOGUA,[ [opcazoo.ocua - [EES Zoogeogratija ‘Tijekom dugotrajne povijesti Zemlje dogadale su se velike promjene koje st uzrokovale danasnji raspored Zivotinja na njoj. Poznat je primjer postojanja Panonskog, mora u velikom podruéju Stednje Europe, kao i to da je prostor sjevernog Jadrana dugo bio kopno, Australija se od azijskog kontinenta odvojila prije pojave placentalnih, sisavaca, tako da se oni nisu razvili u njoj, nego su aplacentalni sisavei dobili moguénost razvoja raznolikih oblika.U Aftici su pustinjski uyjeti Sahare, a u Aziji planinski masivi Himalaje bili velike geografske prepreke izmedu Zivotinjskih svjetova sjevera i juga. Uzimajuci u obzir sve takve razloge, zemaljsko je kopno podijeljeno na odredene regije, a one u podregije i dalja potpodrugja. More je takoder podijeljeno na oceanske a njima je prikljuéen i Antarktik (+ sl. 40). HOLOARICTIEKA we ORDENTALNA sho Zoogeograite rege Regije kopna su ove svijeta ~ holoarktitka; obuhvaéa Angloameriku (neoarktika podregija), te Europu, Afriku sjeverno od Sahare i Aziju sjeverno od Himalaje (paleoarkti¢ka podregija). Toj regiji pripada i cijela Hrvatska, i to paleoarktitkoj (staroarkti¢koj) podregiji. Klasifikacijom na dalja potpodrugja kopneni je dio Hrvatske ukljuéen t europsko, a uski primorski pojas u sredozemno potpodrudje ~ neotropska; obuhvaca Latinsku Ameriku, ukljucujuci Meksiko i Karibe ~ _afrotropska (etiopska); obuhvaéa Afriku juzno od Sahare, ukljucujuéi i Madagaskar __ = orijentalna (indijska); obubvaéa Aziju juno od Himalaje, odnosno Indijski potkon- 82 |a i tinent, jugoistoénu Kinu s Tajvanom, Indokinu, te Filipine i zapadnu Indoneaiju (ukljucujuci otoke Borneo ili Kalimantan i Bali na istoku) ~ australoazijska (australska); obuhva¢a Austraiju i Oceaniju, te Novu Gvineju istoznu Indoneziju (ukljucujuéi na zapadu otoke Sulawesi ili Celebes i Lombok u Malim Sundskim otocima), E Paleontolos Povijest Zemlje zapoéinje prije vie od 4,5 milijardi godina, kada se ona u obliku uZarene mase odvojila kao samostalni planet Sunéeva sustava. Postupno se hladila i mijenjala stvarajuéi povoljne uvjete za nastanak Zivota. Moguée je da su prva jednostaniéna biéa bila gradena tako da nisu ostavila nikakve tragove svojega postojanja. Poéetak Zivog svijeta na Zemlji procjenjuje se na vrijeme od prije oko 3,5 milijardi godina. Njegov razvoj od tada do danas mozemo vrlo uspjesno pratiti po tragovima iz tog doba. Naime, na Zemlji su se postupno talozili geoloski slojevi, pri éemu je _najvainiju ulogu imala Voda. Zivotinjé koje'swugibale upadale su jo8 mekane taloge; raspadale se i trunule, no évr8éi dijelovi Hjihiova tjéla ~ kosti, kucice isl, ostajali su ‘éuvani ili su Fvotinje ostavijale otisak svojega tela u podloziu Kojo} su se nalazile. ‘Tako su nastalifosili, odnosno okamine il petrefakt. Ako se kasnij nisu zbivali tektonski poreme¢afiu tim se nataloZenim slojevima moze praiti razvoj Zvotinja od nesta vremena, u najdut jevima, sve do dananjih dana, w povrsinskim slojevima taloga, npr. u Veliko kanjonu rijeke Colorado w Americ. Kako su povremeno nastajale znatnije promjene na Zemlj znatnije mijenjao. To je, naravno, ostavilo traga ut geoloskim slojevima, a na osnovi njihova polozaja (stratigrafije) moze se odrediti i relativna starosttih slojeva. Na taj je naéin provedena razdioba proslosti Zemlje, najprije na vece vremenske odsjetke, re, koje su zatim podijeljene na periode, a periodi su rasélanjeni na epohe itd. Trajanje je svakog razdoblja razisto, Prekambi, na primjer, obuhvaéa oko 87.5% ve @ ie karbon prije 360 milijuna. godina, trijas prije: prije218 218 milijuna godina, poéetak kenozoika prije 70 milijuna godina,,a prethistorijski su se Ijudi pojavili prije = 400 tisuéa godina, Najstarijim, jos Zivucim rodom Zivotinja smatraju se ramenonosci danas Lingula, nadeni u ordovicijskim slojevima od prije pola milijarde go nastanjuju dno obale Indijskog oceana, Svako od tih razdoblja donijelo je nesto novo 1 razvoju Zivotinjskog svijeta, Sto se vidi iz sljedeée tablice (-» tabl. 2). KOLOGUA PCAZOOLOGAKENOZOIK /—kvartar tercijar MEZOZOIK -)kreda aluvj(holocen) Homo sapiens i danasnZvotinjki svijet diluvij (pleistocem) —_pojavarGovjoka (prethistorjsi Hud neogen prvi antropoidni (@ovjekalik) majmuni (pliocem (miocen) paleogen > ranvoj glavnih oblika {otigacen} {coven} {paleocen) Tabla 2, RazvojSvota na zeit [EXOS Evolueija Zivot kakay danas poznajemo nije bio takav od svojeg postanka na Zemijl. U dugim razdobljima on se postupno mijenjao, od malobrojnih jednostaniénih organizama prema sve sloZenijima, raznolikijim i mnogobrojnijim bi¢ima. Taj je proces dugotrajan i traje 3,5 milijardi godina, na koliko se procjenjuje postojanje Zivota na Zemlji. U svojem Zivotnom vijeku, koji je, promatran paleontoloskim mjerilima, vrlo kratak, Govjek ne moze neposredno pratiti evoluciju éa. Ipak, mnogi su je istrazivaci uuoGili i nastojali objasniti, od Anaksimandra iz. antiéke Gréke, preko najpoznatijeg ~ Darwina, do danas, o éemu sid ponesto iznijeli u poglevlju o razvoju zoologije. Dokazi za evoluciju prije svega su posredni, indirektni i raznovrsni, ao njima je takoder pisano u odgovarajuéim poglavijima, Paleontologija nam pokazuje da u mladim: slojevima Zemije nalazimo sve razvijenije oblike Zivota. Zoogeografija upucuje na drukéije putove razvoja Zivotinja u izoliranim podrutjima (najoditiji je primjer autohtone fauune australoazijske regije). S pomocu komparativne embriologije vidimo da napredinije Zivotinje u svojem embrionalnom razvoju prolaze stadije u kojima su sli¢ni jednostavnijim oblicima Zivota. Vezana za to jest i tvrdnja koju je popularizirao Haeckel, a dije se maéenje katkad i osporava ~ da je ontogenija kratka rekapitulacija filogenije. Komparativna anatomija (npr. homologni i analogni organi) takoder je vrlo vazna kao indirektni dokaz evolucije, Pritom mogu pomoci i komparativna fiziologija, biokemija, genetika i dr. [EVOLUGIIAe=eeerenereceereeneaEZ fy SISTEMATIKA (EQS Nacela Klasifikacije zivotinja Bilo koje istrazivanje u zoologiji, npr. u genetic, fiziologiji,ekologifi ide. zahtijeva togno poznavanje Zivotinja koje se istrazuju da bi rezultati bili znanstveno vrijedni. Dio zoologije koji u tome pomaze utvrdujuci srodstvene odnose medu Zivotinjama te ih razvrstava u odredene kategorije i stvara filogenetsko (rodoslovno) stablo, jest sistematika, Klasifikacija il taksonomija Zivotinja. Primarno su se Zivotinje razurstavale anatomskib, fizioloskih, pa i ekolo8kih karakteristika, no u suvremenoj znanosti postoje i druge raztadene metode. Vilo su vazna biokemijska istrazivanja, Njima se npr. mogu utvrditi redoslijedi aminokiselina u pojedinim proteinskim molekulama, te usporedbom tih redoslijeda u raaligitih divotinja utvrditi njihovo medusobno srodstvo. Posljednjih se godina naglo razvijaju metode vrlo pouzdanih analiza DNK. na osnovi svojih morfolos! Osnovna kategorija Zivotinjskog sustava jest vrsta (species). Postoji vi8e definicija viste, no svima je osnova da su Zivotinje jedne vrste u razmnozavanju izolirane od drugih vista. Zato kao prikladnu definiciju mozemo reci da je vrsta skup jedinki koje se medusobno stvarno ili potencijaino rasploduju, a koje su reproduktivno odvojene od drugih Zivotinja, Kao manja kategorija od viste priznataje samo podvrsta (subspecies), iako se za praktiéne potrebe, npr. i u stocarstvu, upotrebljavaju i pojmovi pasmina, varijetet, rasa, forma i aberacija. Na dijelu rasprostranjenja neke Zivotinjske vrste Gesto se razvijaju populacije te vrste, koje se fenotipski razlikuju od populacija iste vrste na rugim podruéjima, pa to uvjetuje stvaranje podvrsta, Viste se nazivaju prema binomnoj nomenklaturl (dvostrukom naziviju), Koju jeu 18. st uveo Linné, Kao poéetak njezine uporabe smatra se 1758, g., kada je objavljeno deseto izdanje njegova djela Systema ai koje se upotrebljavaju za oznativanje vrste jest latinske, a ako su uzete nasurae. Rij iz drugih jezika, moraju biti u latiniziranom obliku, Za oznagivanje svake vrste upotrebljavaju se dvije rijedi - prva (imenica), koja se pi8e velikim pozetnim slovom. joznaéuje ime roda, te druga (pridjev ili druga vrsta rijeti), Koja se pise malim pocetnim slovom i ime je same viste. Iza th dvaju naziva dodaje se jo8 ime autora koji je prvi opisao tu vrstu, te godina kada je to uéinio. Za poznatije autore upotrebljava se i samo prvo slovo ili kratica prezimena (npr. za Linné se navodi samo [.). Tako se Saran oznatuje s Cyprinus carpio L. 1758. Pritom valja napomenuti da se Linnéovo imé Gesto pie i u latiniziranom obliku Linnaeus. Ako je naknadnim istrazivanjem vrsta svrstana w rod drugog naziva, tada se ime prvog autora i godina stavijaju u zagradu, npr. Anguilla anguilla (L. 1758), 2a jegulju. Ime podvrste tori se od triju rijedi tako da se imenu viste doda i naziv odredene podvrste. |ACELA KLASIFIKACHE ZIVOTINIA aOsim binomne nomenklature, Linné je ustanovio i sistematske kategorije Zivotinja. One su poslije dopunjene pa se moze govoriti o sedam osnovnih kategorija. Prva je vesta, a vige stodnil Zivotinjskih vista ujedinjeno je u rod (genus), vise rocova u porodicu (familia), porodice u red (ordo), pa razred (classis) i koljeno (phylum). Naposijetku, sve Zivotinje (Animalia) ujedinjene su u carstvo (regnum). Daljnja istrazivanja zahtijevala su ustanovljenje novih kategorija, a to je rijeSeno prije svega prefiksima nad (super) i pod (sub), npr. nadeed (superordo) ili podred (subordo). Osim toga, katkad se upotrebljavaju i neke dodatne kategorije kao Sto je tribus, izmedu roda i porodice. Stalne zavrSetke u svojim nazivima imaju samo Getiri kategorije: natporodica (-oidae), porodica (-idae), potporodica (-inae) itribus (-ini), a inajées¢i nastavei redova jesu -formes, a podredova -oidea. Tako se porodica konja oznacuje s Equidae, Kao primjer raspodjele Zivotinja u sistematskim kategorijama mozemo upotrijebiti tarpana, pretka danaSnjih lakih pasmina konja. Prije toga valja napomenuti da poloZaj pojedinih skupina Zivotinja mote variratiu razligitim kategorijama, avisno o pojedinim autorima, pa prema jednima konji pripadaju redu, a prema drugima ~ podredu neparnoprstasa: carstvo ~ Animalia (Zivotinje) podcarstvo ~ Metazoa (vi8estaniéne Zivotinje) koljeno ~ Chordata (svitkovel) . potkoljeno — — Vertebraza (kraljeznjaci) razted ~ Mamamatia (sisavei) nadred = Ungulata (kopitari) red ~ Perissodactyla (neparnoprstasi) poredica ~ Equidae (konji) rod ~ Equus (pravi konji) vista ~ Equus cabailus (konj) podvista —— ~ Equus cabatlus gmelini (tarpan) Cesto se veci broj koljena Zivotinja grupira i ovisno o postojanju ili nepostojanju neke osobine. Najpoznatija takva podela jest podjela na kraljeZnjake i beskraljeznjake, kojima po tome pripadaju sva koljena, osim svitkovaca, Mekusci, kao i mnogokolutiavei, malokoluti¢avci i svitkovci imaju sekundarnu tjelesnu Supljinu ili celom, pa su to celomatske Zivotinje, za racliku od nizih vigestani¢nih Zivotinja koje nemaju celom, te su acelomatske, Oblenjaci, iako acelomatski, ipak imaju tjelesnu Supljinu. No, ona je primarna i zove se pseudocelom. Razvija se iz blastocela koji ne nestaje, nego izgtaduje Supljinu oko probavila i drugih unutrasnjih organa. Znadi, pseudocel se nalazi izmedu endoderme i mezoderma, za razliku od celoma, koji je Supljina unutar mezoderma, ‘omedena mezodermalnom ovojnicom nazvanom peritoneurnom, koja obavija i uévrséuje unutrasnje organe tvoreéi mezenterij. Takvu ovojnicu pseudocel nema, Veé smo spominjali raspodjelu Zivotinja na osnovi simetrije njihova tijela, kao i podjelu na Protostomia i Deuterostomia, ovisno 0 tome u Sto se u odrasle Zivotinje razvijaju embrionalna prausta NACELA KLASIFIKACHE ZIVOTINJA—___SISTEMATICA, $ obzitom na broj stanica od kojih su gradene, Zivotinje mozemo podijeliti na nestaniéne (prije oznagavane kao jednostanigne) prazivotinje (Protozoa), te visestaniéne ivotinje (Metazoa). Metazoa se mogu podijelitii na dvije grane ~ Parazoa, koji nermaju dobro razvijena tkiva, i Eumetazoa, kojima su tkiva potpuno izdiferencirana, Prema svojoj koluti¢avosti, Eumetazoa se pak dijele na tri tipa organizacije ~ beskoluticavee (Ameria), mnogokoluticavce (Polymeria) i malokolutiéavce (Oligomeria). Protozo Parazoa istodobno su takoder tipovi organizacije, kao i svitkovei (Chordonia), tako da ukupno postoji est tipova organizacif tijela Zivotinja, Temeljna osobina Zivotinja koje pripadaju tipu organizacije Protozoa jest nestaniéno tijelo bez tkiva i organa, a ‘obuhva¢aju samo jedno koljeno istog naziva ~ prazivotinje (Protozoa). Zivotinje tipa organizacije Parazoa, iako viSestaniéne, jo8 nemaju razvijena tkiva, keo ni probavilo, a pripadaju im tri Koljena: Placozoa, Mesozoa i spuve (Spongia). Tip organizacije Ameria karakterizira jednostavno nekolutiéavo tijelo, a obuhvaéa Sest koljena: plosnjake (Platodes), Zarnjake (Cnidaria), rebrase (Ctenophora), oblenjake (Aschelminthes), vrpéare (Nemertina) i meku8ce (Mollusca). Tijelo Zivotinja tipa organizacije Polymeria izgradeno je od veCoga broja kolutiéa, a obuhvaéaju najvise koljena, tak sedam: kolutiCavee (Annelida), zjezdane (Echiuroidea), Strcalice (Sipunculoidea), crvonosce (Onychophora, dugozivee (Tardigrada), jezi¢are (Pentastomida) iélankonosce (Arthropoda), Specifiénost tipa organizacije Oligomeria jest smanjena koluti¢avost tijela. To su gotovo iskljucivo morske Zivotinje, kojima pripada pet koljena: lovkasi (Lophophorata), crijevodisati (Branchiotremata), bodljikaai ili bodljoko8ci (Echinodermata), bradnjaci (Pogonophora), te Getinoveljusti (Chaetognatha), Naposijetku, najrazvijenijje tip organizaclje Chordonia, koji obuhvaca samo jedno istoimeno koljeno svitkovce (Chordata). Njihova je temeljna t osobina postojanje svitka (chorda dorsalis) kao osnove skeleta, kod nekih vista cijelog Zivota, a kod drugih barem za vrijeme embrionalnog razvoj ‘Tablica 3 (na sljede¢oj stranici) omogucuje lakse snalazenje u vaznijim podjelama IACELA KLASIFIKACUE 2IVOTINJA 87Tablica 3. Osnovna raspodjela 2ivo STE PODCARSIVO GRANA RAZVOINALINIA TIP ONGANIZACHIE FUMERZONPrROTOSTOMA AMEN POLYMERIA —OLIGOMERIA DEUTEROSTOMIA CHORDONIA KOLJENOVPotkoljeno _-RAZRED ili NADRAZRED/Skapina ‘MASTIGOPHOREA RUIZOPODA, SPOROZOA uxt PLACOZOA MEsoz0a SPONGIA CTENOPHORA PLATODES. ‘TURBELLARIA ‘TREMATODA CESTODA ‘CNIDARIA ANTHOZOA, SSCYPHOZOA HyDROZOA, ASCHELMINTHES ROTIFERA GASTROTRICHA KINORHYNCHA NEMATODES NEMATOMORPHA [ACANTHOCEPHALA PRIAPULIDA KAMPTOZOA NEMERTINA MOLUSCA PLACOPHORA SCAPHOPODA, GAsTROPODA BIVALVIA CEPHALOPODA “ANNEUDA POLYCHAETA LATA BCHTUROIDEA SIPUNCULDIDEA ONYCHOPHORA. TTARDIGRADA PENTASTOMIDA ARTHROPODA, ARACHNIDA CRUSTACEA ‘MYRIAFODA EXAPODA COPHOPOBATA BRANCHIOTREMATA ECHINODERMATA ‘CRINOIDEA HOLOTHURIOIDEA ECHINOIDEA ASTEROIDEA, OPHIUROIDEA POGONOPHORA CHAETOGNATHA CHORDATA Tuicata Acrania Vertebrata Anamnia CYCLOSTOMATA PIScES| sees IEA Amolota — REPTILIA AVES NACELA KLASIFIKACHE Z1VOTINJA_.L E) Tip organizacije PROTOZOA EEA Prazivotinje - Protozoa Prazivotinje su stanovnici slatkih (rijeka, jezera) i slanih voda (mora, oceani). Neki eu vlaznom zraku, a u suhome se mogu odrZati u encistiranom stanju, pri Gemu stvaraju posebne Cahure u kojima se ne mogu osusiti (uginuti). Vecina prazivotinja ima sposobnost da se u nepovoljnim Zivotnim uvjetima, kao sto su hladnoéa, susa, glad i sliéne prilike, utahure ili encistiraju, formiraju ahuru s évrstom zastitnom ‘opnom, Tako ucahureni, ovi organizmi mogu proziyjet i vie godina, a vjetar ih osobito ako prenosi na veée udaljenosti. Kada nastanu povoljni uvjeti, oslobadaju se Zahure i podinju se ramnozavati, Cini se da ih je prvi vidio Antony van Leeuwenhoek u drugoj polovici 17. stoljeéa svojim jednostavnim mikroskopom i opisao ih kao ,animalacula iucundissime se moventia” (zivotinjice koje se drazesno kre¢u). Ta pokretijivost mnogih prazivotinja bila je uzrokom sto su ih istrazivaci i poslije svrstavali medu Zivotinje, pa se potkraj 18, stoljeca za ovu skupinu Zivih biéa stvorio naziv Protozoa, Napominjemo da opise prazivotinja (njihovu gradu, kretanje i hranidbu) nalazimo veé u djelima grékih filozofa prije nove ere i u svetim knjigama brojnih religija. Mnoge su prafivotinje paraziti, a veliki broj uzrokuje razlite bolesti. Jedan dio populacije prazivotinja Zive kao Komenzali i simbionti u probavnim organima kraljeznjaka, osobito sisavaca i ptica, Tijelo prazivotinja sastoji se od jedne stanice s jezgrom, Koja obavlja sve divotne funkeije organizma. Neke vrste mogu imati dvije ili vige jezgara, bilo trajno bilo u pojedinim fazama Zivotnog ciklusa. Ako imaju dvije jezgre, obje mogu biti ili cekvivalentne ili jedna preuzima reproduktivne, a druga vegetativne funkeije. Vrlo su ‘malena Ziva biéa i mogu se vidjeti samo pod mikroskopom. Sv Zivotni procesi prazivotinja obavljaju se u protoplazmi (probava hrane, izbacivanje neprobavijenih Gestica, reagiranje na vanjske podrazaj, Kretanje itd.). PovrSinu tijela prazivotinja za8ti¢uje membrana, koja nastaje izlutivanjem protoplazme i zove se pelicula ili kozica. Membrana éuva integritet protoplasta i osmotske odnose izmedu njega i okoline. Kada se u okoli smanjuje relativna koncentracija otopine, membrana mnogih vrsta moze zadebljati, zgusnuti se i postati tesko propusna za vodu. Tada protozoa usporavaju svoje Zivotne funkcije i iz pokretne ili metaboligk trofozoita prelaze u takozvanu cistu, oblik u kojemu organizam predivijava. Sve tjelesne iarasline u obliku dla¢ica ili Gekinjica na povrSinitijela zapravo su diferencirane izrasline te membrane. Hrana ulazi kroz otvor koji odgovara ustima vigestaniénih Zivotinja i zove se cytostom, Na usni otvor nadovezuje se Zdrijelo - cytopharynx, kroz koje hrana prolazi u unutrasnjost tijela prazivotinja. Za razlaganje hrane sluze enzimi smjesteni 1u prosirenjima protoplazme — vacuola. Otvor kroz koji se hrana izbacuje iz organizma zove se cytopyge. Ulogu organa za izludivanje (ekskreciju) imaju kontraktilne vakuole. Te vakuole svojim kontrakeijama (skupljanjem) i Sirenjem, izlucuju iz tijela tekuée sadrZaje s produktima disimilacije. Prazivotinje se kreéu s pomocu iztaslina na povrsini tijela, a poznata su tri oblika tih izrastina: — a reproduktivno aktivne vegetativne faze ili TIP ORGANIZACIIE PROTOZOA ;(mama 1, pseudopodije, koje nisu stalni tjelesni nastavci i nemaju odredeni oblik; 2. cilije ili trepetljike izrasline su u obliku finih dlagica; 3. flagele ili bigevi su snaZni protoplazmatski izrastaji u obliku biga, Hrana prazivotinja sitni su mikroorganizmi — bakterije, jednostanigne alge i same prazivotinje (+ sl. 41). Amoeba Euglena SARCODINA MASTIGOPHORA regerina Paramecium Podophiya SPOROZOA CLIATA SUCTORIA Sal. Prativotnje RazmnoZavanje prazivotinja Osnovni natin razmnoavanja praZivotinja jest dvojna dioba (binamna fisija). Pri tome se diobena ravnina u vretenastih biéa’a pruza po duzoj osi protoplasta, ‘repettjikaSa popresno, a u ameba i vista nestalna oblika njezin smjer nije tozno odreden. Ako stanice nastanu unutar membrane stanice majke, govori se o endodiogenij > Endodiogenija se pojavijuje medu kokcidijama. Multipla je dioba opCenito éesta medu Sporozoa, Pritom se jezgra dijeli uzastopno, sve dok ne nastane odreden broj novih jezgara, karakteristiéan za pojedine vrste. Oko tih jezgara odvoji se citoplazma te tako nastanu merozoiti. Ako nakon multiple diobe slijedi spolni ciklus razmnoZavanja, takav se proces naziva shizogonijom. Pupanje je u prazivotinja rjeda pojava. Na protoplastu nastane izdanak citoplazme s membranom u kojoj se odvoji odijeljena jezgra mladica. Nakon toga se izdanak odeijepi od stanice majke. Spolni natin razmnozavanja Uobigajen je u truskavaca. Nakon niza aseksualnih (nespolnih) dioba pojedine se jedinke potnu razvijati u muske i Zenske (gametocite) te redukeijom kromatina sazru u spolno zrele oblike (gamete). Kad muska gameta (mikrogameta) oplodi Zensku. gametu (makrogametu), nastane zigota. Ovaj se proces naziva gametogonijom, a dalje se nastavlja u sporogoniju. Naime, u zigoti se jezgra najprije podijeli mejozom, a zatim. se sukcesivno nif mitoze pa nastane cistiéni oblik, sporocista, ispunjena vitkim 90sporozoitima, koji ée izaéi iz nje i ponovno zapoéeti shizogoniju. U trepetljikasa se spolni proces razmnozavanja obiéno ograniéava na konjugaciju, u kojoj se dvije miorfoloski jednake jedinke spajaju da bi izmijenile dio genetske tvari, a zatim se opet razilaze i nastavijaju se razmnoZavati dvojnom diobom. Ciste takoder mogu imati reproduktivni karakter utoliko Sto se u njima moze nastaviti dioba mikroorganizma te iz njih u povoljnim prilikama izlazi dvostrukt ili visestruki bro} novihjedinkl, cee Flagelata ili Mastigophora imaju jedan ili vide biéeva s pomotu kojih se krecu. Ti su organizmi prijelazi oblici izmedu Zivotinjskog i biljnog svijeta. Jedan dio pripadinika te skupine prazivotinja sadrai Klorofil. i imaju sposobnost asimilacije kao i neke biljke, a u drugih je proces izmjene tvari jednak kao u Zivotinja, Predstavnici te skupine prazivotinja jesu paraziti, i to velo opasni za zdravlje judi i Zivotinja, Cesto se pitamo zaSto se moramo cijepiti (pasivna imunizacija) pri odlasku na druge kontinente. Razlog je tomu Sto na8 organizam nije imun (otporan) na kontakte s brojnim zooéesticama s kojima se susrece u tim predjelima. Stoga se Gesto vraCamo s teskim bolestima ako se ne cijepimo, Isto vrijedi i za Zivotinje. Takva je npr. spavanja (tripanosomijaza), ¢iji je uzrotnik biéas Tripanosoma gambiense, koji Zivi u tropskim krajevima, a prenosi ga muha Glossina palpalis. Prazivotinja iz roda Leishmania parazitira u krvi Govjeka, psa i u divljih Zivotinja. Prenositelj je bolesti papatat ili nevid Phlebotomus (kukac dvokrilac, tije Zenke siSu krv). U ljudi izaziva bolest crnu groznicu. U pasa bolest uztokuje promjene na koZi, licu, nogama te nekontrolirani rast noktiju. Bita’ Spirachaeta (Treponema) pallida, Zvi u krvi Covjeka i uzrokuje siflis. Spirochaesa cuniculi uzroénik je spolne bolesti u zeéeva i kuniéa, a Siri se pri oplodnji ‘Trichomonas interstinalis crijevni je parazit judi i Zivotinja, @ Trichomonas vaginalis uzrokuje bijelo pranje u Zena. U petnatih Zivotinja wzroénik bolesti je Trichomonas gallinarum (golubovi, kokosi, pure itd) Bi¢aSima pripada i Hexamita meleagridis, uzsotnik heksamitoze w divljih ptica. Korjenonosci - Rhizopoda ili Sarcodina Pripadnict ove skupine nemaju povrSinsku membranu, a time ni stalni obliktijela, Koji im inaée daje membrana, Za kretanje im sluze pseudopadije s pomoéu kojih uzimaju hranu, Kretanje tih Zivotinja naziva se ameboidnim, Najpoznatiji predstavnici te skupine Zivotinja jesu amebe ~ amoebe, One mijenjaju oblik tijela, Zive w nasim slatkim vodama, najéesée u barama, lokvama i sl, a neke su poznate kao simbionti i pataziti u Covjeka. Entamoeba coli Zivi u debelom crijevu covjeka i nije patogena, a hrani se ostacima hrane, drugim prazivotinjama i bakterijama, Neke amebe izazivaju bolesti, a najopasnije TIP ORGANIZACIIE PROTOZOA — SISTEMATIKA olSISTEMATIKA, su Entamoeba dysenteriae ili E. hystolytica, koja izaziva amebnu dizenteriu, Heliozai Radiolaria imaju kuglast obliktijela,radijalno razvijene pseudopodije i éesto poseban remeni skelet, koji im kadto daje poseban oblik jer su inkrustacije razvijene tako da su stvorile neke oblike poput ornamenta. U nekih od njih (Foraminifera) nastala je posebna éahura koja je otvorena samo s jedne strane. Gradena je od hitina i inkrustacije vapna, a moze biti sastavljena od jedne ili vi8e komorica. Ova skupina prazivotinja bila je vazna za stvaranje odredenih geoloskih slojeva, ito onih iz kambrijske i silurske epohe, te epohe krede, iz koje su poznati tzv. numuliti - vapnenci. i hrane se tjelesnim sokavima svojega domacina. Nemaju organe za gibanje er se uglaynom kreéu pasivno, noSeni kriju svojega domacina. Buduéi da primaju gotovu hranu, nemaju.razvijenu-ni hranidbenu vakuolu. Tijelo im ovija zastitna ovojnica, Koja im ujedno sluZi kao obrana od (elesnih sokova domacina {imaju sposobnost razgradnje). U truskavaca se provodi spontana izmjena spolova, te se razmnoZavanje obavija shizogonijom i sporogonijom. Sporozoa warokuju mnoge i drugih zoojedinki, Pripadnici reda Coceidaria bolesti éovjeka, sisavaca, ptica, kukac: paraziti su crijeva i jetre raznth sisavaca | pte Eimeria stidae, koja parazitira u crijevnoj sluznici i u jetri zeca i kuniéa, a bolest se zove kokeidioza Najpoznatiji predstavnik tog reda jest Red Haemosporidia paraziti su u krvi Govjeka i sisavaca, Najpoznatija je vrsta Plasmodium malariae. U judi izaziva malariénu groznicu, a prenosi je malatiéni komarac Anopheles maculipennis, Malarija se ekoloski najsigurnije suzbija isusivanjem bara i moévara te unistavanjem Komaraca (postednika) koji prenose ovu tesku bolest. ‘Toksoplazmoza, tiji je uztotnik Toxoplasma gondii, utvrdena je uw sisavaca (1 Govjeka) i u ptica, Covjek, mesoZderi i sveZderi invadiraju se uzimanjem sirovog ili toplinski nedovoljno obradenog mesa invadiranih Zivotinja. BiljoZderi se invadiraju iskljudivo sporuliranim oocistama (jedan oblik parazita) na biljkama, U Zena, odnosno. enki toksoplazmoza uzrokuje pobataj ploda. Viste truskavaca iz toda Babesia parazitiraju u eritrocitima svih vrsta domacih i divijih sisavaca, a izuzetno i govjeka. Prenose se krpeljima sikare (Ixodidae), ito preko njihovih jaja. U bolesnih Zivotinja bolest se oéituje anemijom, Zuticom, krvarenjima isl Red Sarcosporidia Zvi w misiéima raznih kraljeZnjaka, ponajprije sisavaca, Najpoznatiji je predstavnik Sarcocystis miescheriana, koja Zivi u mi8i¢ima svinje, te S, blanchardi, nametnik u goveda. Sporozoa reda Myxosporidia velike su toliko da se mogu primijetiti golim okom. Parazitiraju u raznim tkivima i organima riba i uzrokuju bolesti koje nanose goleme bioloske i ekonomske stete. Najpoznatifi su predstavnici: Myxobolus pfeifferi, koji izaziva gnojne otekline na tijelu riba, Myxosoma cerebralis, uzroénik vrtigavosti u pastrva i dr. “| TIP ORGANIZACHE PROTOZOA_______Pripadnici reda Gregarinaria paraziti su raznih beskraljeznjaka, prije svega kukaca, najéesce u velikom broju ive u tijelu svojeg domacina, Nosema bombycis dudova s ugibaju svilene bube. -a uzrokuje opasnu bolest— pebrinu, od koje masovno Trepetljikasi ~ Ciliata ili Infusoria Od svih prazivotinja trepetljikasi imaju najsavrSeniju gradu pa su ih neki htjeli svrstati u videstanigne Zivotinje. Tijelo im je ovijeno pelikulom i daje im odredeni, stalan oblik. Najveéi broj trepetljikasa slobodno se kreée s pomoéu trepetljika, neke su pomoéu dréke priévrséene za podlogu i Zive kao sesilni organizmi, a neke su paraziti, Na prednjoj ili straznjoj strani njihova tijela nalazi se usni otvor ili cytostom na koji se nastavlja Zadtijelo ili cytopharyns, kojima hrana dolazi u hranidbene vakuole. Na dijelu tijela suprotom od usta nalazi se otvor za izludivanje probavljene hrane, tzv. cytopyge. Kontraktilne vakuole imaju stalan oblik ileZe na odredenom mjestu te imaju funkeiju ekskretornih organa. Razmnozavaju se izravnom diobom ili konjugacijom. Red Holotricha katakteriziraju razne viste roda Paramaecium, tj. paputica, koje su stanovnici nasih slatkih voda, Redu Heterotricha pripadaju najvetitrepetlikasi koji su dugi od 1 do 3 mm. Neki od njih kao Balantidium coli, tive u.debelom crijeva svinje i Govjeka. Tijelo pripadnika reda Oligotricha samo je mjestimiéno pokriveno trepetiikama ile sasvim golo, a obuhvaéa i dvije znatajne porodice. Ophyscolecidae, pripadnici spomenute porodice, Ziveiskljucivo u Zelucu prezivaéa, j to kao simbionti koji su izuzetno vain u razgradnji biline hrane. Nema ih prirodi i ne mogu se umjetno uzgojitiizvan toga specifiénog biotopa, Porodica Cycloposthiidae vi u sljepom idebelom Crijevu konja i ostalih kopitara te kao simbiont ima vaznu ulogu u probavi hrane. Red Hypotricha obuhvaéa mali broj slatkovodnih oblika, medu kojima je najpoznatijt Stylonyhia mytilus, duga do pola mikrometra. Pripadnici reda Peritricha sesilne su pradivotinje koje su s pomoéu drske priévrééene za podlogu, a neke formiraju i kolonije. Najpoznatiji predstavnici tog reda jesu razne vrste podreda Vorticella, koje obiéno zive u velikom broju na vodenim billkama i Zivotinjama. Pripadnici reda Acineta nemaju trepetiike ni sposobnost aktivnoga kretanja, Hrane se raznim trepetljikasima iz kojih svojim izraslinama ispijaju protoplazmaticki sadrZaj. Zive u slanim i slatkim vodama, a neki stalno parazitiraju u drugim trepetljikasima. TIP ORGANIZACUE PROTOZOA 931La. Sputve: uta sumporaca (Werongia !Aplysina saerophoba) ~lievo i obigna spuzva officinalis) (Euspongia EN Tip organizacije PARAZOA Spuzve ~ Spongia ili Porifera Kao ni drugi Parazoa, ni spuive nemaju diferencirana tkiva. Tijelo im je vrlo jednostavno, prekriveno mnogobrojnim otvorima ili porama, odakle im i naziv Porifera Ti owvori vode u kanaliée, Koji prozimaju tijelo spudve i ul U stijenkama kanali¢a nalaze se bitaste stanice (hoanociti), éije pokretanje omogucuje strujanje hidrolimfe. tz nje hoanociti uzimaju hranu (plankton, detritus), tako da je e u Siri, centralni kanal, 1va intracelularna, Amebociti mogu od hoanocita uzeti djelomino probavljenu hranu, te je raznositi po tijelu ili uskladistiti, Strujanje vode kroz tijelo spuzava omogucuje i druge v Hidrolimfa skupljena u centralnom kanal iazi iz tijela spuzve kroz veci otvor —oskulum. $ obzirom na to da su sve spuzve sesilni (sjedilacki) organizmi, koji najéesée Zive w zadrugama, prema broju oskuluma moze se utvrditi koliko jedinki sadr2i pojedina kolonija. Oko oskuluma nalaze se glatke misiéne stanice (miociti). U spuzava nije razvijen Zivéani sustay probava u spui votne procese, npr. disanje i razmnodavanje ‘Skelet je spuzava specifiéan jer se sastoji od vapnenaékih ili kremenih igliea razligitog oblika. Neke su jednostavne, poput obitne iglice, a drugima iz centralnog dijela izlaze po tri, Getiri ili vise krakova. Osim spuzava s takvim skeletom, privredno su vadnije one kojima je skelet umjesto iglica graden od organskih, bjelanéevinastih vlakanaca (spongina). Ona im daju mekoéu i lastiénost, tako da imaju i uporabnu vrijednost. Med njima se asobito isti¢e obiéna spuzva (Fuspongia officinalis), koje se iz. Jadrana izvadi oko éetiri tone u godini, a polovica se loga izveze, Ronioci wz obalu Sesto nailaze i na lijepe prstolike Zute sum poraée (Verongia /Aplysinal aero- phoba), no one se, izvadene iz mora, ubrzo smeZuraju i poplave (~ sh. 42), Postupak obrade tih spuzava ukljucuje sugenje, ponovno namakanje u moru, anje. Nakon toga slijedi kemij upotrebljavaju sulfatna (sumporna) i oksalna kiselina, otopine permanganata ikuhinjske soli, Pri tome se spuzve svaki put isperu statkom vodom, te na kraju os S obzirom na postojanje sintetskih spuzZava iako su jo8 potrebne. U 19. stoljed svijeta Europe privlatio je Hvaranin Gigur Buti pokusima s nespolnim razmnozavanjem gnjecenje, te ponovno su ka obrada, pri éemu se Se i uskladite, vainost prirodnih spuzvi danas je manja, ta je potreba bila vet a paZnju znanstvenoga i umjetnim uzgojem sputava. TIP ORGANIZACUE PARAZOA___——____- Spuve se mogu razmnozavati nespolno (pupanjem, te velikom s regeneracije) i spolno. Poseban nadin nespolnog razmnoZavanja u svih slatkovodnih inekih morskih spuzava jest unutranje pupanje, pri éemu se stvaraju gemule otporne na uvjete nepovoljne za prezivijavanje. Pri ponovnoj uspostavi povoljnih uvjeta (npr. u proljece u kopnenim vodama) iz njih se razvijaju nove spuzve. Pri spolnom nacinu ili hermafroditi. Gamete se stvaraju rezmnozavanja spuve mogu biti gonohoristi od amebocita i hoanocita. Spermiji izlaze iz spuzve kroz oskulum, pa ih vodena struja unosi u drugu spuzvu. Odatle ih preuzimaju biéaste ili ameboidne stanice, te ih prenose do jajeta. Nakon brazdanja, koje je najée8ée holoblastiéko inekvalno, razvija se trepetljikava li¢inka. Ona slobodno pliva, a nakon nekoga vremena priévrsti se za podlogu i razvije se u novu spuzvu. Od oko 5 000 vrsta spuzava gotovo su sve morske, osim slatkovodne porodice Spongillidae, koja zbog}kremenoga skeleta hema privrednu vaznost, Iz te porodice u stajacim je vodama najobiénija Spongilla lacustris, koju nalazimo uz grancice vodenog bilja, na kamenjuis Klasifikacija spuzZava provodi se na osnovi grade njihova skeleta. Kod vapnenjaéa (Calcispingiae) on je graden od vapnenca, kod staklaéa (Hyalospongiae) od silicija, a kod kremenoroZnjaéa (Demospongia) od silicija povezanog s organskom. tvari sponginom ili samo od spongina. ‘ff Placozoa e, ni predstavnici malog koljena Placozoa nemaju potpuno diferencirana tkiva, a kao i Mesozoa vaini su za rasvjetljavanje postanka Kao ni spuz vigestani¢nih Zivotinja. Njihov polozaj u Zivotinjskom carstvu jo§ nije do kraja potvrden, jer je moguée da je grada njihova tijela naknadno u evoluciji pojednostavnjena. Dvije viste ovog koljena otkrivene su osamdesetih godina 19, st. u vodama Jadranskog i Tirenskog mora, od kojih jedna vista nakon prvog opisa vige nije nadena. Druga je vista (Trichoplax adhaerens) rasprostranjena u litoralu tropskih i suptropskih mora i moguce je da je zapravo rijeé 0 nekoliko vista. To su male Zivotinje ameboidnog, nepravilnog oblika, s dva sloja od nekoliko tisuéa stanica (ektoderm i endoderm), promjera si.43 do 3 mm (- sl. 43). Na ovim se slojevima nalaze treplje, a izmedu njih viaknaste Pacozoa stanice i esto simbiontske bakterije. Placozoa su istrazeni ponajprije u morskim. akvarijima, a pretpostavija se da u pritodi uglavnom zive na algama, gdje se hrane drugim sitnim organizmima, pr se probava zbiva izvan tijela, nakon Sega Placozoa svojom trbuSnom stranom upijaju mu na njih izluéuju probavne sokove. To znati da hranjive tari Placozoa nemaju nikakve organe ni Zivéane stanice. Razmnozavaju se nespolno, dijeljenjem i pupanjem, te spolno, putem gameta, koje se stvaraju u prostoru izmedu stanignih slojeva, kada jedinke zbog prevelike gustoée populacije potinju degenerirati. S obzirom na to da ove Zivotine slige litinkama meduza, dugo su smatrane planulama. TIP ORGANIZACUE PARAZOASISTEMATIKA, -— ESSA Mesozoa Pedesetak vrsta tin sitnih ivotinja s nepotpuno diferenciranim tkivima (veligine do 7 mm) Zivi endoparazitski, u nefridijama slavonozaca, te u razligitim tkivima i Supljinama drugih morskih beskraljeznjaka, Crvolikog su oblika,tjelo im je sastavijeno od maloga broja stanica i veci je dio Zivota obraslo trepljama (-> sl. 44). Nemaju probavila, nego se kao parazitski organizmi hrane osmotski, upijajuci hranu cijelom povrsinom tijela. S vanjske strane tijela imaju sloj (elesnih (somatiénih) stanica, a spolne su im stanice smjedtene u unutrasnjosti. Njihovo je razmnozZavanje sloZeno | sastoji se od izmjena spolnih i nespolnih fava. shat Mesozoa TIP ORGANIZACIIE PARAZOA 4ECS Tip organizacije AMERIA EE a Plonjaci - Platodes Osnovnu morfolosku osobitost toj skupini biéa daje dorzoventralno splosteno tijelo, potpuno ispunjeno parenhimom (parenchym), koji okruZuje sve unutamje organe. Ove Zivotinje imaju reduciran krvnodilni sustay, a ekskrecijski (izluéni) sastoji se od razgranatih protonefridija. Zivéani im je sustav vrpéast su razvijent i zauzimaju veliki dio unutranjosti njihova tijela. Uglavnom su hermafroditi (sl. 45). Spolniargani plosnjaka yrlo — = sue — Pi > Avia ~~ B-metij priajalke | saginata solu cephalus latus cvarum 1.46, EEE Virnj Turbellaria Classis Turbellaria ranltte vse vimjaka Veligina tih Zivotinja kreée se od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara, Mjesta njihova jesta na kopnu. Tijelo im je plosnato, ovalno poduzno i pokriveno ijenja jesu slatke i slane vode, te vlazna trepettjikama s pomoéu kojih se krecu, Buduéi da su im disni organi reducirani, virnjacid koje je samo jednim otvorom —usnim, povezano s vanjskim svijetom, a nalazi se na ventralnoj strani tijela. Na usni se otvor nadovezuje {jutivo preko koze, Imaju razgranato crijevo Adrijelo, pharynx, koje moze poprimiti oblik surle. Kao ekskrecijski organi sluze im protonefridije. Zivéani (nervni) sustav virnjaka sastoji se od dvaju ganglija koja se pruzaju duz tijela kao dva ogranka. Umjesto o@iju virnjaci imaju dva pigmentna tjelesca. Krvnodilni (optjecajni) sustav im je reduciran. Virnjaci su dvospolei ili herma- froditi, a malobrojni su samo jednoga spola, Mogu se razmnoZavati inespolno (popretnom diobom), kao i prazivotinje. Od ostalih nji- hovih osobina treba istaknuti sposobnost regeneracije. Naime, na taj se nadin mogu i razmno%avati, er se od jedne desetine njihova tijela regeneracijom moze razviti nova jedinka. Ovamo pripada rod Planaria i bijeli virnjak, Denrocoelum lacetum (- sl 46). TIP ORGANIZACHIE AMERIASISTEMATIKA slat Razvojiciklus velikog meta ~ Fasciola hepatica -— frematodes vu skupinu zoojedinki tine iskljutivo para inje koje Zive i parazitiraju na povrSini tila ili u unutrasnjosti domaéina (domadara). PoviSina tijela metilja pokrivena je kutikulom, na kojoj nema trepetjika ni drugih izra8taja. Na prednjem dijetu tijela imaju prianjaljke kojima se prihvaéaju za podlogu w unutrasnjosti domacina. Na usni otvor, smjesten na prednjem kraju tijela, nadovezuje se Zdrijelo (pharynx), kroz koje prolazi hrana do crijeva. Zivéani sustav metilja vrpéaste je grade, Zbog nacina ivota ova skupina Zivotinja nema razvijene organe za osjet. Razvoj im je vezan za izmjenu generacija, a one se veZu za izmjenu domacina. Uglavnom su hermafroditi. Kao paraziti na Zivotinjama i jjudima uztokuju teske i smrtonosne bolest. © seed panacea Metceaa no @n & & Czar sen afenon Bho JE. vederom bu Ainvazijski stad) unmgoum © +h 4 AON ” Mirai lat u puta \ e \ 6 e ares Embroniana jasc vos ow ° as met Nerionana jak vanes ‘uZugovodima Najpoznatiji predstavnik metilja jest veliki.metilj, Fasciola hepatica, koji doseze duzinu 3 ~ 4 em. Parazitira u Ausovodima domaéina i onemogucuje prohod Zuénog sekreta, Sto izaziva teske bolesti. Zanimljiv je razvoj ovog metilja (+ sl. 47). Kao razvijeni oblik u prvoj generaciji Zivi kao hermafrodit u Zuénim kanalima sisavaca. Oplodena jaja izlaze zajedno sa Zudi i dospijevaju najprije u crijeva, odakle s izmetom izlaze van. Da bi se nastavio razvoj metilja, potrebno je da jaja dospiju u vodu. Ako padnu na suho zembjiste, jajasca se osuse. U vodi se razvija lidinka prve generacije, miracidij, s jednim okom i obrasla trepetljikama s pomocu kojih se kreée. Daljnji razvoj vezan je za medudomara (postednika) ~ vodenog puza, na kojeg liéinka nailazi plivajuéi u — TIP ORGANIZACIIE MERIA____.vodi. U dignoj Supljini puza liginka se preobrazi u individuu druge generacije ili sporocistu. U toj generaciji metilj izgleda kao vrecica bez ikakvih organa, u kojoj iz neoplodenih partenogeneiskih jaja (partenogeneza ~ djeviganska oplodnja), nastaje tre¢a generacija ili redija. Redije su primitivno gradeni individui koji imaju zatvoreno crijevo, Zdrijelo, jednjak, Zivéani sustav i otvor za radanje. Redije prodiru iz disne Supljine puza u njegova jetra te jo$ jedanput, pedogenezom (partenogenetsko razmnoZavanje litinaka), stvaraju potomke slitne sebi, a zovu se redije druge generacije, Izneoplodenih jaja redija druge generacije razvijaju se cerkarije, koje imaju razvijene gotovo sve organe kao odrasli metilj, osim spolnih. Dugacke su oko 300 mikrometara maju dvije prianjaljke, usni otvor s podijeljenim crijevom i repié kao punoglavac, s pomocu kojega plivaju. Kasnije izgube repi¢ i stvaraju Cahuricu, Tada mogu dospjeti u_jo8 jednog medudomara (puta, ribu ili raka), pa kad dospiju u tijelo domacina, razvijaju se u pravog metilja. Ako cerkarija ne dospije u medudomara, prigvrsti se na kakvu biljku i tu se uéahuri, pas biljkom dospije u tielo sisavea, gdje se Cahure oslobode i dalje razvijaju (> sl. 47). A miacii [ROE Trakavice - Cestodes ‘Trakavice su paraziti raznih Zivotinja, najéeS¢e sisavaca, ukljucujuci i Covjeka, zatim peradi, riba i dr. Tijelo je trakavice segmentirano i ovijeno vrstom kutikulom, koja je izbuSena sitnim porama, te osmotski upija hranu cijelom duzinom. Tijelo odrasle trakavice sastoji se od dvaju glavnih dijelova. Glava ili scolex nalazi se na prednjem kaju tjela i obuhvaéa i njegov vratni dio, tvoredi s njim jedinstvenu cjetinu. Na glavi je aparat za prituré¢ivanje na stijenke organa, a sastoji se od dviju do éetiiju prianjaljki U velikih trakavica na glavi se nalazi vijenac hitinskih kukica. Tijelo ili strobila segmentirano je i sastavijeno od tlanaka ili proglotida. Broj, velitina i oblik élanaka su razliiti, Sto ovisi o trakavici. Tijelo im je prekriveno elastitnom kutikulom ispunjenom sitnim porama, a ispod nje se nalazi misiéni sloj graden od uzduinih i popreénih viakana. TIP ORGANIZACLE AMERIA —- SISTEMATIKA sa, Razvojni ciklus velkog smetlja- Fasciola hepatica dl[ostemanka ae ; [ - | Unutrasnjost tijela trakavica ispunjena je parenhimom, a buduéi da Zive w tijelu ‘svoga domacina i primaju gotovu hranu, njihovi su unutarnji organi potpuno reducirani Nemaju razvijen ni krvnoZilni ni digni sustav (digu kroz koZu). ZivCani im je sustav + slabo razvijen. Sastoji se od dvaju ganglija smjestenih u glavi, odakle se protezu s obiju strana tijela po njegovoj duzini, Ekskrecijski (izluéni) organi trakavica sastoje se od jednog para izvodnih kanala koji prolaze kroz svaki élanak tijela i izlijeva se na posljednjemu. U svakom élanku trakavidina tijela, buduéi da su hermafroditi, nalaze se muski i Zenski spolni organi, éiji stupanj razvijenosti ovisi o starosti Clanaka, U @lancima iza vrata spolni su organi trakavice u pogetnom razvoju, u sredini tjela su zreliisposobni za razmnoZavanje, a krajnji su Glancitijela trakavica ispunjeni atrofiranim spolnim organima. U njima se nalazi maternica (uterus) ispunjena jajima, tzv. gravidni dlanci, Da bi se neki organizam invadirao, élanci trakavice moraju izmetom dospjeti u vanjsku sredinu, gdje se raspadaju i oslobadaju oplodena jaja u kojima se veé nalaze embriji, Da bi se jaja mogla razvijati, moraju dospjeti u djelo odredene zZivotinje koja sluZi kao posrednik, npr. svinja, govedo, pas i dr. Pod utjecajem Zeluéanog soka u probavnom sustavu posrednika tvrda se opna jaja rastvori i sitna tiéinka postane slobodna. Ona poprima oblik kuglice sa Sest kukica, po Cemu je liginka nazvana “oncosphera. Te liginke prodiru kroz crijevnu sluznicu tt kevotok { raznose se po cijelom organizmu, zadréavajuci se najéesée u misi¢ima iu drugim organima, Mala se liginka hrani tjelesnim sokovima domacina i nakon odredenog se vremena ucahuri te oblikuje mjehuriéastu ikricu ili cysticercus, Na jednoj strani mjehuri¢a oblikuje se glava (scolex) s organima za priévrS¢ivanje, U takvom stanju ikrica moze ostati nekoliko godina. Ako éovjek ili Koji drugi mesodder, odnosno svezder (domacin ili domadar) pojede ikti¢avo nedovoljno toplinski obradeno meso, zbog djelovanja Zelucanih i crijevnih sokova ikrica se ostobodi Gahure, scolex se izvute iz svojeg leZista, priévesti se za crijevnu sluznicu i potne se dalje samostalno razvijati u odraslu trakavicu, ‘Trakavica previvaéa - Taenia saginata Predivaéi se invadiraju wzimanjem hrane iz pritode (paSnjaci) ili smjesa koje su kontaminirane izmetima oboljelih jedinki u kojima se nalaze oplodena jajasca. Litinka , ispunjenoga bisttom, u tijelu predivata poprima oblik mjeburiéa elipti¢nog o! teku¢inom, a na postranoj stijenci ima uvrnutu glavicu s Cetiri siske, odnosno kukice Liginka se u tijelu posrednika smjeSta u intermuskularnom tkivu stca, jezika, ivaéne i skeletne muskulature, Covjek se zarazi jedenjem toplinski nedovoljno obradenoga ikriGavog mesa (-> sl. 48). Svinjska trakavica ~ Taenia solium Svinja se invadira twzimanjem brane ili vode kontaminirane izmetima u kojima se nalaze oplodena jajasca. Litinka se u tijelu zarazene svinje brani tjelesnim sokovima domacina i nakon odredenog vremena iGaburi se te oblikuje ikru ili cysticerus, u obliku mjehuriéa, Na jednoj strani mjehuriéa oblikuje se scolex s organima za pritvr U takvom stanju ikrica moze ostati godinama. Ako avjek pojede ikrigavo, nedovoljno ivanje. i HP ORGAMIZACIIE AMERIA____ 100[sin —_] Cnoospere kor Cticercus u muskuaturi ie crew stenku Ee evadicene judi konzumacom Rano cs takave Za prodire u cirkulacijy ‘ermiki nedovoljno obradenoga ate Sala i jome sine OO ikizavog mesa rmuskulatury |° oY | | T.saginata T.solium | | 1 8 | a © ered (aga svi som) ima se Fonzumacion ble kontaminranaga jajima i gravid se Progltidama —Tsaginata_T. solum Ocala trakavia w mw tankom crew ‘aja il gravidne progltide iemetom Las. inlaze u vanjsku sredinu Razvojniciktus male pasje trakavice Behinoecocus granilosus kuhano ili peveno meso, zbog djelovanja Zeluéanih i crijevnih sokova ikrica se oslbodéahure, slersetmueizsing | Stastinada toes , pritvisti za sluznicu erijeva i fertnim mjehurima€ syanulasus lez pote se dalje samostalno razvijati. Tije- kom treéeg mjeseca svinjska trakavica osegne svoju normalnu veliginu i pot- nu se oblikovati élanci (proglotide).. Svinjska trakavica moze narasti do 3 f metra, a Zivi u Govjeku i u svinji. . , 4. organi eta pta)u Mala pasja trakavica ~ Echinococcus oR eee at \ \ | 1. Pas = nsiac vakavicetametom cbscyje grave Cnke (i fi’ sobodna je (8) granulosus ehinokokei jehuri koji ( mogu postat fertini 2, Stoka se invadira kontaminranom branom | ii odor Mala pasja trakavica kao spolno zrela jedinka Zivi upsu. Dugatka je oko 3 mm i ima samo 3 ~ 4 lanka, Pas se izmutricama (jetta, pluca i sl} pojede fertiIni ehinokokni mjehur, poluodraslih i odraslih zivotinja (jer u miladih Zivotinja mjehuti ne mogu biti invadira kad s fertilni). Covjek se moze invadiati iz ravnim kontaktom s psom koji na dlaci jaca u usta neopranion ‘ukama nakon Bliskog dodiras psom i nanom hrenom ima sasuSene trakavidje Glanke il j ca, a najéesce se prenosina Govjeka kad ga invadirani pas polize (~ sl. 49). eas TIP ORGANIZACIIE AMERIA 101102 ‘Trakavice pernatih Zivotinja U peradi se pojavijuje vite vrsta trakavica iz razligitih rodova (Davainea, Railletina, Amoebotaenia, Choanotaenia, Hymenolepis). Perad se invadira kad pojede puzeve golace, gujavice, raviée, kukce (mravi, komnjasi, ravnokrilei i dvoktilei). Vodena se perad invadira koristeci se za hranu Iuskarima i veslonoscima. Navedene su zoojedinke posrednici u razvoju navedenih trakavica, Patoloske promjene u tijelu domacina ogituju se u stvaranju évoriéa u unutarnjim organima ‘Trakavice riba Botriocefaloza je bolest Saranskog i amurovog mlada uzrokovana trakavicom Botriocephalus gowkongenesis. Bolesni mlad mrSavi | postaje anemiéan, trbusna je Supljina prositena, a crijevo upaljeno. Ugibanja su najéeséa ljeti. Liguloza je bolest Saranskih vista riba uzrokovana plerocerkoidnom trakavicom Ligula intestinalis. Spolno zrela trakavica parazitira u crijevu igri, galebova, Eaplji i drugih ptica koje se hrane ribom. Prvi medudomaéini jesu vodeni raéi¢i kojima se hrane ribe, a drugi su medudomacini deverike, karas, linjak i nekoliko drugih riba, Razvoj u ribi traje oko godinu dana. Bolest je Ge8¢a u otvorenim vodama, a rjeda u ribnjacima, [ER Zarnjaci - Cnidaria ‘Zamnjaci su tako nazvani prema Zarnim éahurama (knide ili nematociste) s pomocu koji napadaju svoj plijen ili neprijatelie i koje se u velikom broju nalaze na njihovu tijelu. U njima su smotane cjevéice s otrovom, koje se na podrazaj izbacuju i zabadaju 10 tijelo. Otrov nekih meduza iz australskih i atlantskih voda smrtonosan je za jude, a ubodi meduza i vlasulja Jadranskog mora uglavnom izazivaju lokalnu bol i upalu, uz opée simptome malaksalosti, vrtoglavice i sl. Tragovi uboda mogu se zadviati nna kodi inekoliko mjeseci. Prva se pomoé sastoji od uklanjanja eventuaino priljeplienih, krakova te premazivanja ozlijedenoga mjesta alkoholom ili kalijevim permanganatom, odnosno prirucnim stedstvima kao Sto sti subi (nikako mokri) pijesak, ulje za sunéanje ili brasno. wart Vazan dio Zarnjaka jest njihova gastrovaskularna Supljina (coelenteron), koja je jednim otvorom (usta) povezana s vanjskom stedinom, Kroz taj se otvor izbacuju i neprobavijeni ostaci hrane. Oko usta Zarnjaka su lovke koje omoguéuju hvatanje plijena U gastrovaskularnoj Supljini ekstracelulatno se zbiva prva faza probave, koja zavrSava u stanicama, dakle, intracelularno, Stanice uzimaju kisik izravno izvana ili gastrovaskularne Supljine, jer Zarnjaci nemaju posebni digni sustay, kao ni optjecajni i izluéni Osjetne su stanice najbrojnije na lovkama, « povezane su sa Zivéanim stanicama koje izgraduju necentralizirani mrezasti Zivéani sustav. Stoga se podrazaji prenose uw vise smjerova, pa na njih reagira cijeli organizam. Za mnoge je Zarnjake karakteristi¢an egzoskelet. Koraljiizgraduju cijele podmorske grebene, éak i otoke, Koji nastaju nakon odgovarajucih tektonskih promjena izdizanjem grebena iznad razine mora, TIP ORGANIZACHIE _‘Zamnjaci priévrséeni za podlogu zovu se polipi, a mogu zZivjeti solitarno (npr. vlasulje) ili u kolonijama, kao koralji, Slobodno plivajuci oblici nazivaju se meduzama, One su uglavnom pojedinaéne Zivotinje, iako su poznate ineke zadruzne vrste, Premda mnoge vrste imaju samo oblik polipa ili meduze, ipak je za Zarnjake karakteristiéno da se razvijaju smjenom generacija, prema metagenezi, pri éemt je polip nespolni stadij, a meduza spolni. Pupanjem w nizu (strobila meduze. Spajanjem njihovih gameta razvija s koja se nakon nekoga vremena spusta na dno i preobrazava u nespolni polip (+s! m) iz, polipa nastaju gonohoristitke plutajuéa trepetiikava liginka planula, )). Zarnjaci su uglavnom morske Zivotinje, a manji ih je broj slatkovodnih. Ima ih gotovo 9 000 vista, a u visih je oblika razvijena radijalna simetrija. Podijeljeni su na tri razreda na osnovi pregradenosti njihove gastrovaskulare Supljine. Ona je w obrubnjaka (Hydrozoa) nepregradena cjelina, u reznjaka (Scyphozoa) postoje Cetiri unutrasnje pregrade, a u koralja (Anthozoa) pregradivanje je najuznapredovalije. Medu obrubnjacima previadavaju polipoidni oblici, manje je meduzoidnih, a slatkovodni sveZivac ili hidra (Hydra vulgaris) postoji samo u obliku polipa (> s1. 51). To je Gesto proutavani, mali organiza (malo veéi od 1 cm), koji Zivi posvuda u stajaéim vodama. U toplijem dijelu godine razmnozava se nespolno, oploduje se prije zime, a oplodeno jaje prezivijava nepovoljne uvjete, kao i jaja mnogih drugih slatkovodnih organizama. Od morskib obrubnjaka posebno su zanimljivi eijevnjaci (Siphonophora), koji uzadrugama razlitito specijaliziranih jedinki, ito ne samo u polipoidnome nego iu meduzoidnom obliku Zaraaliku od obrubnjaka, reZnjaci su uglavnom medu- zoidnog oblika. Njima pripada glavnina meduza koje Zare kupage u Jadranskom moru. Najpoznatiji su uhati Klobuk (Aurelia aurita), sl. 54. B). ‘Tako zaéahureni nametnici mogu u misicima Covjeka Zivjeti oko 30 godina, a lijekovima se ne mogu unistiti, Bolest koju izazivaju zove se trihinoza, a njezini su pocetni znakovi -proljev, glavobolja, natekline na licu te povisena temperatura. Poslije, kad se formiraju Kahure, osje¢aju se bolovi u o¢ima, te u mi8iima pri avakanju i gutanju hrane, U kilogramu svinjskog mesa moze biti oko 12 500 Cahura. Jeduéi nedovoljno kuhano pegeno (na temperaturi niZoj od 70 °C) zarazeno svinjsko meso, Govjek moze unijeti te éahurice u svoj probavni sustav. U Zelucu se tahure otope, a mlade Zivotinje prijedu u crijevo, presvlave se i veé nakon 40 sati kopuliraju. Zatim se opisani proces ponavlja do stvaranja zaéahurenih litinki. Svinje se zaraze jeduéi Stakore, @ oni -jeduéi zarazeno svinjsko meso u Klaonicama. Zbog toga je, osim temeljitog kuhanja ili petenja svinjskog, mesa, vrlo vano i onemoguéavanje zaraze svinja od Stakora, te obvezna mikroskopska kontrola svinjskog mesa u klaonicama. U tropskim podrudjima oko 250 milijuna Ijudi pati od bolesti filariasis, koja je najveéi uzroénik sljepoée. Najpoznatiji predstavnik tog reda jest Filaria (Wuchereria) bancrofti, koja parazitira u limfnim 2lijezdama i Zilama éovjeka hraneéi se limfom. Duzina je Zenki do 10 em, a mugjaci su manji. Kada ih je vi8e, zavepe limfne Zile, tako da limfa ne moze otjecati nego se nakuplja u pojedinim dijelovima tijela, i velo ih jako poveéava, Stoga se ta bolest naziva | elefantijazom ili slonovskom boleséu. Prenose je komarci jer liginke tog parazita no¢u prelaze u krvne kapilare domacina. Kao biljni stetnici najpoznatji su glistaci rodova Ditylenchusi Heterodera, Stabljitin listac (Ditylenchus dipsaci) parazitira u stabljikama radi, zobi, krumpira, Se¢erne repe idr, kamo dospijeva iz zemlje, a uzrokuje kréljanje biljaka, Muzjak repinog glistaca (Heterodera schahti ima crvoliki izgled, a Zenka ima oblik ciste. Parazitiraju na korijenju Se¢erne repe. TIP ORGANIZACUE AMERIA —— SISTEMATICA L584 Zavojiatibin: A musjak (gore), Zenka (dolje) 2B icinka ueahurena w misiou 105[sstewamica Kolnjak (Rota) S156 Oblenjact A~ tebodlak B- bodljoglavac 106 ESRB Kolnjaci — Rotifera ili Rotatoria Kolnjaci su postije obliéa najbrojniji u svojem koljenu jer ih ima oko 1 500 vista. Pripadaju medu najmanje viSestaniéne Zivotinje, a tijelo im je najéesée veliko samo nekoliko stotina mikrometara. Tijelo najmanje vrste veliko je samo 40 pm, a najvee doseze i do 3 mm. Unatot tomy, ta najrasprostranjenija Zivotinjska skupina vrlo je ‘zmavajna. Njezini predstavnici Zive posvuda gdje je uopce mogué Zivot, a zbog svoje brojnosti u planktonu vrlo su vazna hrana riba, posebno u njihovim prvim gednima Zivota. Kolnjaci su uglavnom prozirni, crvolikoga, vecastog i drugih oblika, a tijelo im se sastoji od glave i trupa, a mnogi imaju i ,noge’. Tijelo im ovija kutikula, koja je na trupu uglavnom zadebljala u évrsti oklop —loriku. Na glavi imaju kruzni trepéanik, a rad treplji u njemu podsjeéa na okretanje kola, po emu su i dobili ime (+ sl. 55). Hrane se najéesée jednostaniénim algama, a nel srabedljivei pa proZdiru druge sitne Zivotinje, Pri njihovu je razmnoZavanju vrlo uotljiva heterogonija. Naime, ljeti se izmjenjuje mnostvo partenogenetskih generacija, a prije zime pojavijuju se imuzjaci. Oplodena su jaja trajna, s évrstom ovojnicom, tako da mogu izdrzati nepovoljne uvjete. Iz njih se u povoljnim okolnostima razvijaju Zenke sposobne za partenogenetsko razmnozavanje. gE ‘Trbodlaci - Gastrotricha ‘Trbodlaci, koji obuhvaéaju oko 200 vista, Zivotinjice su sliéne kolnjacima (> sh. 56. A). Treplje im se nalaze na glavi i trbuhu, a nekima i po cijelom tijelu. To su uglavnom Zivotinje dna kopnenih voda, premda se neke vrste mogu naéi u planktonu iu moru. Hane se detritusom (organskom tvariu respadanju), algama i prazivotinjama, Prvobitno su bili dvospolei, no u jedne je skupine muski spolni sustav degenerirao, tako da se razmnozavaju iskljucivo partenogenetski, Drugi su ostali hermafrodit, ais razvijenom, protandrijom. (QQ2E8 Bodljoglavci - Kinorhyncha ili Echinodera a) Zivotinjice, manje od 1 mm, a nemaju treplje, te ne mogu plivat Nazvane su po bodljama koje imaju na glavi, a Gesto i po tijelu (sl. 56. B). Gonohoristi su i uvijek se oploduju, tako da se, za razliku od prethodnih razreda, ne razvijaju partenogenetski, o Strunasi - Nematomorpha Nasuprot opisanim Zivotinjicama, strunasi dosezu i do Lm duzine. Ipak, tijelo im je tanko, pa su po tome i dobili ime (+ sl. 56, C). Gonohoristi su, a muzjaci su malo manji od Zenki. Zive u kopnenim vodama i moru te imaju specifitan nadin Zivota. Spolno zrele jedinke Zive slobodno u vodi, oploduju se, a zatim | i TP ORGANIZACUE AMER!ISTEMATIA Zenke odlazu duge sluzave niti s oplodenim jajima. Liginke st sligne bodljoglaveima i odmah nakon izvaljivanja ulaze u vodene Zivotinje probijajuéi njihovu tjelesnu stijenku. Najée’ razvoja, koji traje i do pet mjeseci, napustaju domacina, te se razmnozavaju kao slobodne Zivotinje. Za to vrijeme ne jedu jer im je probavilo zakréljalo, nego Zive od rezervnih tvari skupljenih za ¥i i su im domadati clankonodci, Nakon zavrsenog C~ strunasi ota u domadaru, {S908 Kukasi - Acanthocephala Odrasli kukaSi Zive kao endoparaziti u crijevu kraljeZnjaka (> sl. 56. D). Crvolika su oblika i najéeS¢e dugi do 25 cm, a najduzi parazit Zivi u svinji (Macracanthorhynchus hirudinaceus) inaraste do 65 cm, Ima ih oko 500 vrsta, a nazvani su po unatrag svinutim kukicama, koje se nalaze na njihovu rilu na prednjem dijelu tijela, Nemaju probavilo, a hranu uzimaju kroz. koZu Gonohoristi su, a Zenke su obiéno malo veée od muzjaka. One legu jaja u kojima se nalaze veé potpuno razvijene litinke. Té jaja treba pojesti medudomacin, najéeS¢e MlankonoZac (liginke kukaca, rakovi) da bi se litinke kuka8a probile van iz njihova crijeva u tkiva, zaahurile se i u tkivima dovrSile svoj razvoj. Kada domaéin, kraljeznjak, pojede medudoms _ tijelu nalaze Gahure s liginkama kukada, one ¢e se razviti u odraslog kukada i para- S156. zitirati u domadarovu probavilu. Zanimljivo je da jednog medudomadara éesto pojede_° ~ kukast drugi, pau tom sludaju liginke kukaSa stvaraju nove éahure utijelu novogmedudomacina °~ “i Eekajuei da njega pojede konaéni domacin, RES Valjéari — Priapulida Valj¢ari su Zivotinje cjevasta oblika, a tijelo im je prekriveno bradavicama, dok 3.56, oko usta imaju bodlje (+ sl. 56. E). Duge su oko 8 cm i poznato ih je samo pet vrsta. F ~ stapkosaéci Zive kao grabedjivei na mekanome morskom dnu, uglavnom u polamim podrudjima Zemlje. [tee stapkogasci - Kamptozoa, Entoprocta ili_Calyssozoa Stapkotasci su svojim vanjskim izgledom sliéni mahovnjacima, no, osimn ostalih razlika, nemaju celom, nego pseudocel, svojstven oblenjacima, Nazvani sui prema obliku lijela, koje se sastoji od €a8ke, u kojoj su svi organi i stapke (-> sl. 56. F). Njome su prigvr8éeni za neku Zivotinju ili predmet. Gotovo su svi hermafroditi, Ima ih oko 60 vista i, osim jednoga slatkovodnog roda, svi su morski, Zive uz obale cijelog svijeta, a hrane se algama, prazivotinjama i drugim organizmima. TIP ORGANIZACUE AMERIA(Samana [SEES Vrpéari - Nemertina ili Rhynchocoela Vepéari imaju dugacko tjelo, Eak i do 30 m dugo, ali vrlo tanko, promjera samo jedan ili nekoliko milimetara (- sl 57). Karakteriziraju ih razvijent probavni i optjecajni sustay, te tilo koje se nalazi na posebno diferenciranoj glavi iznad usta, Rilo, koje sluziza hvatanje plijena, moze se uvlatit i izbacivati poput prsta rukavice, a na njegovu vrhu vecina vrpéara ima bodezi¢. Zanimljivo je da je stijenka vreéice rile nastala od mezoderma, te anatomski podsjeca na celom, no funkeionalno mu ne odgovara ine moe se izjednaditi s njim. No, vrpéari su prve Zivotinje u kojih se razvio optjecajai sustav. On je zatvorenog tipa s dvije boéne (lateralne) Zile, a u nekih is jednom lednom {dorzalnom) Zilom. Nemaju sustava za disanje, Zivéevlje im je vrptasto, a organi za ekskreciju najées¢e protonefridije. Osim malobrojnih, uglavnom slatkovodnih hermafrodita, vrpéari su gonohor Buduci da nemaju organa za kopulaciju, oplodnja je vanjska, a razvoj te&e preko plutajuce liginke pilidija, Ima ih oko 800 vrsta i najéeSée su morski, a Zive na dnu obalnog podrutja, Neke viste obitavaju iu kopnenim vodama, te na viaznom kopnu u tropima. z. SS MekuSci — Mollusca ako se pojedini razredi mekusaca medusobno bitno razlikuju, svi imaju jednak tip grade, Glavni su im dijelovi tjela glava, stopalo, trup i plait, koji moze izlutivatt Jjusturu, Ona ih, zajedno s mnostvom Alijezda u ko4i, koje izlucuju sluz, Siti od isusivanja ako dive izvan vode, Primitivniji mekusci, kaoj}justuradi, joS imaju vrpéasti Zivéani sustay, no u vecine njih postoje éetiri para ganglija, koji odgovaraju njihovim glavnim, dijelovima tijela: cerebraini (glaveni), pleuralni (plasteni), visceralni (utrobni) i pedalni (stopalni) ganglij. zmedu pleuralnil: i visceralnih moze se nalazitijo8 i par parijetalnil, (postranih) ganglija, U razvijenijih mekusaca cerebralni, pleuralni, parijetalni i pedalni gangliji mogu biti spojeni zajedno iizgradivati mozak, koji je najrazvijenij u glavonozaca. sisi. Viper (Nemertina) U mekusaca se prvi put pojavljuje prava sekundarna tjelesna Supljina u mezodermu, celom (coelom), koja je uglavnom reducirana na perikardijalno podruéje (osréje), ali je funkcionaina. To, na primjer, znaéi da su se u njih razvile nefridije kao organi za ekskreciju, Giji se lievak otvara u celomsku Supljinu, Mekusci koji Zive u vodi di8u éeS}jolikim Skrgama (ktenidije) smjestenima izmedu plasta i tijela. U kopnenih puzeva na unutrasnjoj su se strani plasta razvila pluéa, koja su zapravo kozni nabor prokrvijen kapilarama. Neki su puzevi sekundano presti na Zivot u vodi (npr. obiéni barnjak), ali disu plu¢ima, pa povremeno moraju izlaziti na povrdinu vode. Krvotok mekusaca je otvoren, a imaju i stce. Probavilo im je dobro razvijeno, Na usta se nadoveruje jednjak, uz koji se moze nalaziti i volja. Uz Zeludac su vezane i probavne Zlijezde. Iza nabora na svojem prednjem kraju, iadiferencirano, a zavrSava analnim otvorom u plastanu Supljinu. v0 nije ‘Mekusci su najéesée gonohoristi, no ima i dosta hermafrodita. Njihov razvoj moze biti ditektan, ali u morskih vista moze tei i preko li ke veliger, odnosno posredovanjem TIP ORGANIZACHIE AMERIAPOLVPLACOPHORA GASTROPODA | SCAPHOPODA, BvaLvi CCEPHALOPODA liginke glohidije u slatkovodnih Skoljaka, Prvobitno staniste mekusaca jest more i u njemu divi veéina od oko 130 000 poznatih vista, Ostali Zive u kopnenim vodama, a manji broj vista i na kopnu. Obuhvaéaju sedam razreda, od kojih su Getiri primitivnije grade: jednoljusturasi, bezijusturasi, mnogoljusturasi i koponoSci, a tri su velika i opéepoznata: puzevi, Skoljkasi i glavonosci (- sl. 58) Gastropoda Na glavi puzeva su jedan .U onih s jednim parom ticala oi su na njihovoj bazi, a u onih s dva para ogi se nalaze na vrhu drugoga para. Za puzeve je karakteristi¢no plosnato misi¢avo stepalo Iva para pokretljivih tieala, koja se u nekih mogu i uvlai s mnostvom Zlijezda koje izluéuju shuz, U Zdrijelu puzeva smjesten je specifiéan organ, treniea ili radula. To je hitinska mem- brana s nekoliko stotina hitinskih zubiéa svi- nutih unatrag, koji sluze za wzitnanje hrane. Buduéi da su mnogi puzevi izvijanjem tijela izgubili bilateralnu simetrij, i unutra’s im se organi wvrtali, pa su mnogi otvori promi: jenilisvoje mjesto. Tako je puzu vinogradnjaku spolni otvor odmah iza glave, na desnoj strani tijela. Prema nadinu disanja i polozaju skrga, puievi su podijeljeni u ti podrazreda: prednjo- Skrénjake (Prosobranchiata),straZnjoskrinjake (Opistobranchiata) i pluénjake (Pulmonata, (S159). Dok su prednjoskrZnjaci gonohoristi, druga dva podrazreda su hermafroditi. Pojava je samooplodnje rijetkost jer u hermafrodita previadava protandrija, Svi prednjoskrZnjaci na straznjem dijelu stopala imaju poklopae (operculum) koji zatvara kuéicu Kada se uwuku unju, Neki pluénjaci takoder izgraduju oper: kul, ali je on privremen i odbacuju ga u pro- ljece. \ JP ORGANIZACUE AMERIA a SL 58. Glavni razrelt mekusaca 81.58. Pu A prednjkrinjaci (rosobranchiata); B-stradnjoskrénjach (Opistobranchiata) C~ pluénjak (Pulmonata) 109)EMATIKA, SL 60, Pus golaé (Lima sp) 110 Prednjoskrénjact imaju Skrge ispred stca i samo jedan par ticala. Pretezno Zive w moru, kao npr. priljepak (Patella cerulea), koji se moze jesti i prijesan. Uz, obalu se moze nakupiti i veéa koligina ugrea ili nanara (Monodonta turbinata), koji su, kuhani, prava poslastica. Puzevi roda volaka (Murex sp. sluze i za ukras, kao i Petrovo who ili puzlatka (Haliotis lamellosa), kojega neupuéeni zbog njegova oblika mijegaju sa Skoljkama, Od slatkovodnih prednjoskrinjaka posebno je zanimljiv Zivokotni ogre (Viviparus viviparus), koji, kako mu i samo ime kage, rada zive mlade. Strainjoskrinjacima su skrge postavljene iza stca. Uglavnom nemaju kuéicu, a tijelo im je bilateralno simetriéno. To su morski puzevi, od Kojih su mnogi bentosni, no posebno su vaéne planktonske vrste, koje su hana kitova i drugih morskih Zivotinja, Neki dive i kao paraziti u trpovima, Puzevi pluéai, osim na kopnu Zive i u vodi, no povremeno moraju izlaziti na povrsinu radi disanja, kao npr. obiéni barnjak (Limnea stagnalis) i mali barnjak (Galba truncatula), koji je medudomacin razvojnim stadijima ovejeg metilja (Fasciola hepatica). Rodni plostenjak (Planarbarius corneus) vrlo je gest stanovnik slatkovodnih akvarija jer se bog svoje prehrane (alge i detritus) uklapa u proces kruZenja tvari Svi vodeni plucasi imaju samo jedan par uvlaéivih ticala, na Gijoj se osnovi (bazi) nalaze o@i, te se zato i red kojemu pripadaju zove Basommatophora, Ostali plu¢asi nasih krajeva pripadaju edu Stylommatophora. Imaju dva para ticala, s otima na vrhu drugog para. Svi su Kopneni i poznati kao biljni Stetnici. Ipak, zbog ukusnog mesa, neke vrste, npr. velikog vinogradnjaka (Helix pomatia) i Sarenog puza (Helix aspersa), judi skupljaju ili €ak uzgajaju. Pribranjivanjem u posebno ogradenim prostorima tijekom jedne sezone moze ih se uzgojiti i do 0,5 kg/m?. Velo su trazeni na europskom t8tu, pa se vecinom izvoze. Kuéica ne- Kin Kopnenih plucasa je redu- cirana, te se nazivaju puzevima gola¢ima (- sl. 60). Poznatije po- rodice nasih krajeva su prpolji (Arionidae) | balavei (Limacidae. ‘ak éetiri struéna naziva za skoljkaée najbolje ilustriraju neka njihova osnovna obiljezja. Tako pojam Bivalvia oznaéuje da je rije 2a razliku npr. od puzeva, koji imaju samo jednu. Naziv Lamellibranchiata upucuje na to da gotovo svi imaju listi¢ave Skrge, a naziv Pelecypoda raziumijeva postojanje stopala, koje ima oblik sjekire. Pojam Acephala pokazuje da je rijeé 0 Zivotinjama koje, za razliku od ostalih mekuSaca, nemaju glavu. Unatoé tome, imaju cerebralni ganglij, smjesten blizu usnog otvora, bez radule, postavljenog iza prednjeg miSiéa zatvaraéa, Skoljka8i imaju éak i o&%, koje mogu biti na osnovicama Skrénih listiéa, na jama sdvjema justurama, plastu i drugdje. TIP ORGANIZACHE AMERIA__. a “|Vanjski sloj usture Skoljaka graden je od organske tvari Konhiolina, ispod kojega se nalaze jedan ili dva sloja kalcijeva karbonata, Ljusture se zatvaraju aktivno, s pomocu miiéa zatvaraéa (adduktord), za razliku od pasivnog otvaranja. Naime, na lednoj strani SkoljkaSa nalazi se elasticni ligament koji djeluje kao antagonist misi¢ima zatvaracima i automatski otvara Skoljku Gim misi¢i popuste. Zbog toga su uginule Skoljke uvijek otvorene. Mjesto na kojemu su dvije Ijusture spojene naziva se bravom. Mnogi Skoljkasi, npr. dagnja (Mytilus galloprovincialis), imaju u stopalu Zljezde koje izluéuju sluz. Ona se u vodi skrutne u évrsta bisusna vlakna, koja uévrSCuju Skoljkasa za podlogu (kamen, bovu, uZe i dr), (+ sl. 61). Vilo velike listi¢ave Skrge Skoljkasa ne sluze samo za disanje nego omoguéuju i prehranu, Kroz njih se filtrira voda, a sluée i za uzimanje hranjivih éestica (planktona i detritusa). To je vaina uloga Skoljkaéa u autopurifikaciji (samoproziséenju) vode i mineralizaciji organske tvari. $ druge strane, ba zbog toga skoljke u svojem tijelu ‘mogu akumuliratii velike koligine stetnih i otrovnih tvari, pa pri njihovoj konzumaciji valja biti siguran iz kojeg biotopa dolaze. Sve su Skoljke bentosne vodene Zivotinje, no liginaéki stadiji morskih vrsta (litinka veliger) prolaze i kroz planktonsku fazu Zivota prije nego Sto se spuste na dno ili na drugu podlogu. U kopnenim vodama samo raznolika trokutnjaéa (Dreissenia polymorpha) takoder ima liginku veliger, koja je npr. bitan dio planktona Ohridskog jezera. Ostale slatkovodne skoljke imaju licinke glohidije, koje ve¢ nalikuju na Skoljku, a svoj razvojni period, koji traje do deset tjedana, provode kao paraziti na Skrgama i perajama riba, Skoljka8i su inaée uglavnom gonohoristi ali ima i herméafrodita, tako sutneke skoljke Stetne, kao brodotozae (evedo navalis), koji mehianitki busi drvo, to su korisne Zivotinje, jer, osim toga Sto filtriraju vodu, slurZe i kao hrana, od njihovih se Jjustura izraduju sedefna puceta, a biseri sluze za ukraSavanje, Biser nastaje kao obrambena reakcija skoljke na parazita koji ude izmedu Ijusture i plasta, a kojega skoljka ovije sedefom. TIP ORGANIZACIIE AMERIA poses S16. Skoda |A~kamenica (Ostrea edulis B dagnja (aytilus sgalloprovinials) al 1S162, lavonoi: A osmokratnjak hoboiniea (Octopus vulgaris) B~ desetokraénjak lignja (Lotigo ugar) 12 Najpoznatija skoljka bisernica jest Meleagrina margaritifera iz. tropskih voda, au ceuropskim i sjevernoameriékim gorskim potocima nalazimo bisernicu Margaritanu margaritiferu, U Japanu se skoljke i uzgajaju radi bisera, dok se unas uzgajaju samo radi prebrane Ijudi. Najpoznatiji centar uzgoja jest Malostonski zaljev, a vaina je i zapadna obala Istre, posebno Limski kanal, U Hrvatskoj se proizvodi najvise dagnji, vige od 1 000 tu godini, a zatim kamenica (Ostrea edulis), oko milijun komada. Poznata je i ameritka kamenica (Crassostrea gigas), unesena u Jadran radi uzgoja, ali slabijeg okusa. Velo kvalitetno meso, koje se, kao i meso kamenica, moze jesti prijesno, ima i prstac (Lithodomus lithophagus), koji s pomocu kiseline busi vapnena¢ko kamenje. UJadranu se vadio razbijanjem kamenja, ito oko 30 t u godini, pa je zbog toga njegov ilov zabranjen. Cesto se vadi i zaSti¢ena vrsta periska (Pinna nobilis), koja naraste do 80 cm, i to ponajprije zbog uktasne Ijuske. (EEGES Glavonoici - Cephalopoda Glavonosci su iskljutive morske Zivotinje vrlo slozene grade, éije se ponasanje i sposobnost ucenja usporeduju s onima nizih kraljeZnjaka, i to zahvaljujuéi dobro razvijenom mozgu, nastalom stapanjem vie ganglija. Dobro su im razvijene i oti, a podsje¢aju na o8i kraljeznjaka, Ime su dobili po krakovima postavijenim oko glave, koji st zapravo preobrazeno stopalo. Iza glave je kratki vrat, na koji se-nadovezuje trup. S ventralne strane vrata nalazi se ulaz u plastanu Supljinu iz koje izkazi Mjevak, Snazno potiskujuci vodu kroz njega, glavonoSci se mogu pokretati, ali se takoder mogu kretati na svojim krakovima, Vrlo su pokretni grabeZljivei, veli¢ine od nekoliko centimetara, pa do duzine tijela s krakovima, viSe od 16 m, kakav je golemi lignjun (Architeuthis sp.). imaju snazne roinate &eljusti sliéne papiginu kljunu. U nekih poznatih, vista (hobotnica, muzgavac, sipa) utvrden je i otroy, ali su posljedice ugtiza samo lakée i lokalne. Mnogi glavono’ svijetle, Svisu glavonoSci gonohoristi, a muzjaci se za kopulaciju sluze svojim krakovima. Donekle izmijenjeni krak, nazvan hektokotilusom, slu2i za unosenje spermatofora (vrecica sa spermijima) u plastanu Supljinu Zenke, U nekih vista koje nemaju spermatofore, kao jedrilac (Argonauta argo), cijeli se hektokotilus, ispunjen spermijima, otkida i ostaje u Zenki. Hektokotilus se inate prije kopulacije punt spermatoforima, odnosno spermijima preko lijevka. Svi su glavonosci jestivi, a u Jadranu se ulovi vjerojatno vi8e od 1 000 tu godini, uzimajuci u obziri znatan neregistritani ulov, Najvise se love lignje (Loligo vulgaris), sipe (Sepia officinalis), ruzgavet (Ozoena moschata) i hobotnice (Octopus wulgaris), (~ st 62) Osim indijske ladice (Nautilus pompilius), koja ima kucicu | i devedesetak krakova, a pripada SetveroskrZnjacima, ostali TIP ORGANIZACUE AMERIA__le SISTEMATIEA, slavonoSci, pa i svi jadranski, jesu dvo8krénjaci s po dvije skrge. Njihova daljnja Klasifikacija provodi se na osnovi broja krakova na red desetokraénjaka (Decapoda) i red osmokraénjaka (Octopoda). Osmokraénjacima su svi krakovi jednaki i po cijeloj duzini imaju prianjaljke, a desetokraénjaci uz njih imaju jos i dva duza, uvlaéiva kraka, s prianjaljkama samo pri njihovu kraju. Desetokratnjak sipa je, osim kao hrana, poznata i po vapnenavkom ostatku svoje |justure, (2x sipinoj Kosti, Koja se upotrebljava u prebrani ptica, te po ernilu (sepia) koje izlucuje kroz lijevak da bi pobjegla od neprijatelja. Lignja je takocler desetokraénjak, ahobotnica i muzgavac su osmoktaénjaci, Medusobno se razlikuju po tome sto hobotnica na svakom kraku ima po dva reda prianjaljki, a muzgavac samo po jedan. Mudjak jedrilca takoder je sli¢an maloj hobotnici, a zanimljivo je da njegova Zenka jos ima tanku Huskt. [EEE Jednoljusturasi - Monoplacophora Ti su jednostavni mekusci poznati iz pedesetih godina dvadesetog stoljeca, a pronadeni st u paeifigkim vodama. To su dubokomorski organizmi, koji se na muljevitom dnu hrane sitnim Zivotinjicama i algama, Njihov vanjski izgled doneKle podsjeca na puzeve priljepke. Bilateralno su simetrigni i razdvojenoga spola. Bezljusturaii ili trboZlijepci - Aplacophora ili Solenogastres. ~~. Grada bezljusturasa vidno se razlikuje od osnovne grade mekuSaca jer, osim toga ; Sto nemaju jusku, nedostaje im i stopalo. Crvolikog su oblika, dugi nekoliko centimetara. Struénjaci su ih veoma dugo svrstavali u raznovrsna koljena (bodljokosci, Strealjc, oblenjaci), dok naposljetku nije utvrdeno da pripadaju mekuscima. Njihova je osobitost i Alijeb duz trbuha, po kojemu su i dobili svoje drugo ime. To su Zivotinje morskoga dina, gdje Zive u mulju ili medu Zamjacima. Hermafroditi su s razvijenijom protandrijom. Ima th oko 150 vista, a neke su i iz Sredozemija, ‘A mnogoljuscuras (Placophora) “3 Mnogoljusturasi — Polyplacophora ili Placophora ili Loricata B~ koponoiac (Scaphopoday Na kamenitim morskim obalama, pa tako ina jadranskim, u podrugju mediolitorala, gdje se smijenjuju plima i oseka, esto se mogu zapaziti plosnati jajoliki mekusci. Donekle su sligni puZevima priljepcima, no ljuska im je sastavijena od ‘osam ploéica poredanih u nizu, a dugi su nekoliko centimetara (+ s1. 63. A). Dobro razvijenim stopalom puzu po tvrdoj podlozi, ‘a hrane se algama, Svi su gonohoristi, a liginka im se nakon kratkotrajnog plivanja spusta na dno i razvija u odraslog mnogoljusturaéa. Od oko 1 000 opisanih vista, desetak ih Zivi u Jadranskom moru. Poznati rodovi iz Jadrana jesu Chiton, Acanthochiton i Lepidopleurus. SIP ORGANIZACIIE AMERIA 1131SISTEMATIKA, poe 114 ;caphopodda ili Solenoconcha ice duge desetak centimetara, koje Zive uronjene u pijesak na morskom dnu. Ljusturica im nalikuje na duguljasti, malo savinuti tuljak ili stazac, s otvorima na obama krajevima, Glava im je rudimentarna, a od usnog im podrugja kroz veci otvor Ijusturice izlaze dva busena krakova (> sl. 63. B). $ pomoéu njih hvataju manje Zivotinje kojima se hrane. To im olakéava i ljepljiva sluz. to je izhucuju 2lijezde na njihovim krakovima. Nemaju stca ni Skrga, tako da dist preko plasta. Gonohoristi su, aspolne produkte izbacuju kroz manjiotvor svoje kucice. Razvijaju se preko plivajuce liginke, koja se nakon nekoga vremena spusti na dno. TIP ORGANIZACHIE AMERIA_______ |[remain Tip organizacije POLYMERIA (QEERER Koluti¢avci - Annelida Kolutiéavci su tako nazvani zbog svojega jednoliko segmentiranog tijela, éiji segmenti imaju oblik kolutiéa. Osim trupnih koluti¢a, na njihovu tijelu mozemo razlikovati i prvi kolutié s ustima te posljednji, analni kolutié. Tijelo im je obiéno valjkasto, a katkad i sploiteno. Imaju Ijestvitav Ziveani sustav. Kao organi za ekskreciju veéini sluze metanefridije jer su koluti¢avei celomatske Zivotinje, dok neki mnogoéetina’i jo’ imaju protoneftidije. Optjecajni im je sustav zatvoren. Sastoji se od ledne i trbusne krvne 4ile, koje su medusobno povezane. Ledna se Zila kontrahira potiskujuéi krv naprijed, au trbuSnoj Zili ona teée u obratnom sinjeru. Digu cijelom povrsinom tij mnogoéetinasi na parapodijima imaju i 3krge. Probavilo kolutiéavaca je prohodno i sastoji se od prednjega, stednjeg i straZnjeg crijeva, Za malocetinase je bitan i dobro razvijen hidroskelet, Mnogi koluti¢avci imaju odredenu sposobnost regeneracije, a neki se mogu razmnozavati i nespolno. Mnogoéetinaéi su inaée gonohoristi, a mizostomida i pojasnici hermafroditi, Samo se mnogodetinasi razvijaju preko liginke, koja se zove trohofora. Izgleda poput trepljaste mjeSinice, a po gradi podsjeéa na veliger-litinku mekugaca. Koljeno kolutiGavaca obuhva¢a oko 8 000 vrsta rasporedenih u tri razreda--mnogo- éetinase (Polychaeta), le (Myzostomida) i/pojasnike | Clitellata). Mizostomida ima 130 vrsta, a Zive kao nametnici na bodljokoscima. Ostala dva razreda mnogo su veCa, ~Mnogoéetinaéa ili mnogoéekinjaga ima oko 5 000 vrsta, a na bognim stranama svojega tijela imaju nedlankovite izrasline (parapodije) obtasle mnostvom éetina. To su uglavnom morske Zivotinje, velikim dijelom grabedljivei, a hrane se i detritusom, rujudi u mulju. Mnogi w usnoj Supljni i Zdrijelu imaju hitinske éeljusti i zubice (+ sl 64), Za neke je vrste karakteristitna i bioluminiscencija. Nek, npr. morska gusjenica ili morski mis (Aphrodite aculeata), imaju hitinske éetine poverane s otrovnim Aijezdama, xno njihov ubod na ijudskoj ko2iizaziva samo ervenilo i surbe?. Najpoznatii nmnogotetinas uJadranu jest veliki ery (Eunice aphroditoi, kojje vanrednia meka za lov mnogobrojnih kvalitetnih vrsta riba, Stoga se i dosta skupo prodaje, a eijena mu ovisi o duzini, Zivi urupama na pjeskovitom ilikamenom tlu, Lovi se s pomoéu posebnih naprava (teapula), u koje se namami Ijudskim izmetom ili srdelama, a zatim se polako izvlati iz rupe. Otkidajuéi komadi¢e njegova tijela sa straznje strane, ribolovei ga po vise dana mogu iva dréati u morskoj vodi i upotrebljavati za ribolow. Njegov je ugriz bolan, ali bezopasan, jer mu €eljusti nisu povezane s otrovnom Zlijezdom. Iz Tihog je oceana poznat zeleni palolo (Eunice viridis), kojega domoroci upotrebljavaju kao hranu, Sve te vrste pripadaju redu pokretnih mnogoéetinaga (Errantia). Red sesitnih ili polusesilnih mnogoéetinaga (Sedentaria) obubvaéa viste koje ruju po dn ili ma Sto ih sami izgraduju, Poznatije jadranske vrste tog reda jesu Arenicola marina i Serpula vermicularis, Uz TIP ORGANIZACUE POLYMERIA -—— S16, Mnogosetinas (Polychaeta) 1151SISTEMATIKA S165, Pojasnici ‘A= malovetinai (Otigochaeta) 2B pljvice(iirudinea) SL. 68. Obigna gujaviea (Lumbricus terrestris} 116 njih postoji i malobrojniji red prakolutiéavaca (Archiannelida), koji najéeséce Zive uw pijesku mora i statkih voda, Pojasnici su nazvani po vrlo razvijenim koZnim 2lijezdama na nekoliko koluti¢a, koje tvore pojas ili klitelum (cli¢ellum). U njemu se nalaze jednostaniéne Zlijezde koje izluéuju sluz. Ona sluzi za stvaranje Kokona s jajima, a malocetinasima omogucuje i prijenos sjemena. Za razliku od mnogoéetinasa, pojasnici su hermafroditi, a liginka im se razvija unutar hranidbene bjelanéevinaste tekuéine u kokonu, tako da nemaju preobrazbu. Dijele se na dva reda, od kojih su maloéetinasi (Oligachaeta), sa svojih oko 2 500 vista, mnogobrojniji od pijavica (Ffirudinea), s oko 300 vrsta (+> sl. 65). A injasi, kao ni pijavice, nemaju parapodije, Najpoznatija je vista obiéna gujavica ili kigma glista (Lumbricus terrestris), s rijetkim kratkim éetinama po tijelu (~ sl 66). Vilo je korisna Zivotinja jer prorahljuje zemlju i sudjeluje u mineralizaciji organskih tvari u njoj. U svijetu je progirena i kalifornijska gujavica (Lumbricus ru- bellus), koja se uzgaja radi proizvodnje velo kvali tetnog humusa za vrtlarstvo, a sluzi i kao Zivotinjska hrana, svjeza ili u obliku bra’na. Godi8nje se iz jednog. legla na 2 m? moze proizvesti do 500 kg visoko: kvalitetnog humusa i do 17,5 kg gujavica} Malode- tinaSa ima iu kopnenim vodama i moru. Kao kvali- _ tetna riblja hrana vrlo je poznata glibnjaga (Tubifex tubifex), crvene boje, koja Zivi uw mulju, a moze prezivjeti i potpunu nestasicu kisika, koristeci se za to vrijeme svojim glikogenskim rezervama. Tijelo je pijavica splosteno, a vanjska kolutiCavost, koja se opaza na tijelu, ne odgovara unutraénjoj, koja po pravilu ima 33 kolutiéa, Nemaju Zetina ni Skrga, osim jedne porodice. $ obzitom na to da su ektoparaziti koji sisu krv, a neki i mesoZderi, specifignost su ;njem kraju tijela. $ pomocu njih mogu se im dvije prianjaljke, na prednjem ina str i pokretati, a mogu plivati i valovitim pokretanjem svoga tijela. Prednja prianjaljka oktuZuje usta i zove se usna, Usta i Zdrijelo moge izgradivati ilo, imati tri nazubljene just ili tri misiéna nabora. Jednostaniéne dlijerde slinovnice izlucuju anestezirajuée tvari i antikoagulant hirudin, koji onemogu¢uje djelovanje trombocita pri zgrusavanju krvi, Probavilo pijavica ima vige slijepih prosirenja koja se, ispunjena krvlju, mogu TIP ORGANIZACUE POLYMERIA________ |jako rastegnuti. Tako pijavice mogu dugo iskoriStavati rezervnu hranu, kao npr. medicinska pijavica (HHirudo medicinalis). To razdoblje u nje traje Eak godinu i pol dana, Pijavice su protandri¢ni hermafroditi. Kao i maloéetinasi, oplodena jaja odlazu u kokonima, u kojima se zbiva cjelokupni razvo}, te iz njih izlaze potpuno formirane mlade pijavice. Najéesée Zive u kopnenim vodama, no mogu obitavati i u moru. U :no} Aziji postoje i kopnene viste, koje se s grmlja i drveéa spustaju na Covjeka i nna druge sisavce. Najpoznatija europska vista jest medicinska pijavica, koja se u proslosti Gesto upotrebljavala za lie pijavica (Aulastomum gulo ili Haemopis sanguisuga), koja se hrani sitnim vodenim ivotinjama, no moze se zavudi u nosnu Supljinu ili u Zdrijelo konja, goveda, pa i eovjeka, dok piju vodu, i priévrstiti se za sluznicu. Leda su joj smeda ili Zuto-crna, sa jutom prugom sa strane. Pijavice Piscicola geometra sisanjem krvi riba mogu uzrokovati injihovo uginuce. Mnoge pijavice, siSuci kry, mogu prenositi uzroénike raznih bolesti. ist enje tromboza. Iz kopnenih je voda poznata i konjska (ESE Clankonosci - Arthropoda ‘Tijelo je élankonozaca koluti¢avo, ali za razliku od koljena koluti¢avaca, njihovo se tijelo sastoji od mnogovrsnih kolutiéa, od kojih su mnogi srasli Svi imaju Sankovite noge. Opéenito mozemo reci da u clankonozaca previadavaju tri tipa grade tijela Tijelo stonoga sastoji se od glave i trupa sastavijenog od vecega broja kolutiéa. U kukaca su se jasno izdiferencirala tri dijela tijela ~ glava (caput), prsigte (thorax) i zadak (abdomen). Raci i pauci uglavnom imaju glavu sraslu s prsistem u glavoprénjak (cephalothorax) te zadak. Eggoskelet dlankonoZaca tvori hitinska kutikula, u koju mogu biti ulozene i vapnene uklopine, kao u rakova. Zbog (oga se élankonosci u svojem razvoju moraju vise puta presvladiti tako da odbace stari tjelesni pokrov, a ispod njega izgrade novi, veéi. I probavilo clankonozaca u osnovi je, kao u mnogih Zivotinja na nizem stupnju razvoja, gtadeno od ektodermalnog prednjeg i straznjeg crijeva, te endodermalnog srednjeg crijeva, no po cijeloj duzini moze imati izdiferencirane razligite dodatne dijelove, kao posebnu gradu usta, voli, Zeludac i dr. Organi za ekskreciju lankonozaca gradeni su po tipu nefridija, ali mogu biti vrlo razliditi. U rakova su (o antenalne ili maksilarne Hlijezde, a u nekih pauka koksalne ‘Alijezde. Drugi pauci, kao i stonoge i kukci, imaju Malpigijeve cljevi. Disanje “lankonozaca takoder je raznoliko, Manji raci i pauénjaci uopée nemaju organa za disanje, a tu funkeiju u ostalih rakova obavljaju vanjske Skrge, kao i u lidinki vodenih kukaca. Dio pautnjaka ima difuzijska pluéa, a ostali, kao i stonoge i kukci, digu uzdusnicama, koje mogu biti i lepezaste. Optjecajni je sustav tlankonozaca otvoren, pa im hemolimfa, nakon izlaska iz, stca kroz aortu i arterije slobodno struji u krvne zatone tjelesne Supljine (hemocel) Nakon toga vraéa se u srce, koje je, zapravo, ledna Zila sastavijena od nekoliko kiijetki Zivéevije im jew osnovi ljestvigavo, no prvotna se ljestvicavost u mnogih znatno izmijenila stapanjem vise ganglija. Jace im se razvio i trodijelni mozak, Imaju dobro razvijena brojna osjetila. = ____IIP ORGANIZACIIE POLYMERIAsateen nn } si.6r. Gtankonoset i eevonosei: A~ tical: M—usta; P-analni otvor, G~ spolni ator ‘CRUSTACEA 118 su najmnogobrojnije koljeno Zivotinjskog carstva jer broj njih ‘vista videstruko premasuje sve ostale Zivotinjske vrste zajecino, i to ponajprije zahvaljujuci kukcima, kojih je opisano oko milijun vista, Sto je vise od tri Getvrtine svih Zivotinja uopée. Zbog toga je i klasifikacija Slankonozaca sloZena, a njihova potkoljena grupirana stu dvije osnovne skupine =beBeljusnie’ (Amandibulata) i teljusnici (Mandibulata). Celjusnicima su se na getvrtom tjelesnom koluticu razvile gornje Zeljusti ii mandibule, a buduci da svi oni imaju i jedan ili dva para ticala (antennae), zovu se i Antennata. Amandibutata obuhvacaju samo dva potkoljena, od kojih je jedno, Tilobitomorpha, izumrlo. To su poznate paleozojske Zivotinje trilobiti (troreznjaci), Eak s viSe od 4 000 poznatih fosilnih vista. Bili su veé potpuno razvijeni u kambriju, a u permu su izumrl To su bile uglavnom Zivotinje morskoga dna, a samo su neke bile i plivajuce. Najdulja je dosezala 75 cm. Tijelo im je bilo splosteno i jajolika oblika, a sastojalo se od tiju dijelova - glave, trupai i sastojali su se od triju teznjeva. Drugo potkoljeno beSveljusnika jesu kiijestarl (Chelicerata), Zivotinje dit predstavnici i danas five, Na trecem su im se trupnom koluti¢u razvila klijeSta (chelicerae), koja su u nekih preobrazena u bodlju, Obuhvacaju tri razteda Zivotinja ~ praklijestare (Merostomata), pauénjake (Arachnida) i krakate (Pycnogonida ili Pantopoda) PraklijeStarii krakati morske su Zivotinje, iako praklijeStari mogu zaéi iu boCate vode, pa i na kopno. Praklijestati su donekle sligni trilobitima, a za krakaée, kojih ima iu Jadranu, karakteristigne st vrlo duge noge u obliku krakova, smjestene na malom fepa, Nazvane stt po trupnim kaluti¢ima koji su bili pomieni tijelu. ‘Skupina éeljusnika (Mandibulata) takoder obuhvaéa dva potkoljena, koja su nazvana prema naginu njihova disanja~ Skrga8i (Branchiata) i wadusni¢ari (Tracheata). $ obzirom na to da, za razliku od uzduSnigara, skrga8i imaju po dvije antene, dobili su i svoje Insecta ARACHNIDA CHILOPODA —DIPLOPODA —_ONYCHOPHORA TIP ORGANIZACUE mtdrugo ime ~ Diantennata, Rijet je, zapravo, o rakovima, jet jedini razred koji pripada skrgasima jest raci ili Crustacea. Nasuprot njima, uzdusni¢arima pripadaju dva rezreda = stonoge (Myriapoda) i kukei (Insecta). Buduéi da svi kukei imaju po Sest nogu, dobili sw i svoje drugo ime ~ Hexapoda (~ sl. 67). Radi lakSeg snalazenja u klasifikaciji vigih kategorija élankonoZaca, navedenu éemo raspodjelu prikazati i u tabliei (+ tabl. 4). Detaljnije éemo obraditi najvaznije razrede élankonozaca — paucénjake, rakove, stonoge i kukee. Tablcn 4. Klasifkacja vith kategorijaelankonozaca Alankono’ei beste us troreénjaci Arthropoda ‘Amandibulata Tilobitomorpha kijestari praklijestari Chelierata ‘Merostomata ppauénjaci «Arachnida: rakati Pycnogonida Pantopoda éeljusnic Skrgadi rac Mandibulata Branchiata Crustacea Diantennata waadunigart stonoge Tracheata ‘Myriapoda akel Insecta Hexapoda Pauénjaci su najstarije kopnene Zivotinje koje disu atmosferski zrak, a Stipavei su. poznati jos iz silura, lako je tijelo vecine pautnjaka gradeno od glavoprSnjaka i zatka, u grinja (Acarina) nastalo je njihovo stapanje, te se Gini kao da je cijelo njihovo tijelo od jednog dijela. Osim toga Sto pauénjaci nemaju éeljusti, nedostaju im i Gcala, Usni im se ustroj sastoji od dva para eXstremiteta - klije¥ta ili helicera (chelicerae) i pipala (pedipaipi, Svi imaju éetiri para nogu, osim grinja si8karica, s dva para. Od osjetila posebno su vazine edi, postavljene na tjemenu, a moze ih biti do dvanaest. Uz srednje jepe vrecice i Zlijezde vazne za probavu, a u njegov straznji dio ulaze crijevo, imaju “i ekskretomne Malpigijeve cijevi. Pauénjaci su gonohoristi i vecinom su grabed}jivei. Za omamljivanje i usmréivanje plijena sluze im otrovne Hijezde. Zanimljivo je da Zenke nakon parenja éesto pojedu muzjake kako bi imale vige hrane za jajaica. Za hvatanje plijena pravim paueima slude i mreze, koje stvaraju izlucinama Aijezda predivica, Takve Hijezde imaju i fitofagne grinje. Oko 30 000 vista pautnjaka razvrstand je u devet redova, od kojih su poznatiji ipavci (Scorpiones), Kosci (Opiliones), pravi pauci (Araneae) i grinje (Acarina). TIP ORGANIZACHE POLYMERIA — [serra 4a (Sewanea SL.68.4 Supavae 51. 68.8 Crna udavica 1.68, ¢ Stipavet ili Skorpije imaju na glavi pedipalpe, koji izgledom podsjecaju na Klijesta rakova (+ sl. 68, 4 } prednjim i kraju nalazi se bodlja s otrovnom poznat afriéki tropski stipavac (Pandinus imperator), dug 18 cm, a ubod Skorpija uz naéu obalu, roda Euscorpius, uzrokuje samo lokalno crvenilo i oteklinu, Nasuprot njima, vrste toda Buthus iz Makedonije i Crne Gore opasnije su, pa njihov otrov moze éak i ubiti malo dijere |. Abdomen im je segmentiran, sa Sirim, Zim, straznjim dijelom, poput repa. Na samom njegovu lijezdom, Po velikoj je otrovnosti Zadak pravih pauka nije segmentiran, a helicere i pedipalpi zaviSavaju pandzicom. Kroz helicere izlazi i otrov iz parnih Hijezda. Na zatku se nalazi4ili6 predivih Zlijezda, lako je ta skupina Zivotinja rasprostranjena po cijelom svijetu i relativno brojna (vige od 20 000 vrsta), pravi pauci nist osobito vat uniStavaju {one Stetne, a otrov nekih vrsta opasan jei za jude. U ubvaé za Covjeka. Ipak, uz druge kukce kojima se hrane, ne — kukce pauci ispustaju probavne sokove, a stvorenu kasu zatim usisavaju Koje im dopiru sve do nogu. Medu poznatije vrste ubraja se pauk esta’ (Araneus diadematus), koji na zatku ima pjege u obliku kriza. Zenka tog pauka u shijepe vreé naraste do 15 em, a mugjak je, kao i u veéine pauka, mnogo manji, velik samo do 1 / em. U nasim se krajevima povremeno obilnije namnofi.erna ud t mactans), (- sl. 68. B), koja na zatku ima do 17 crvenih pjega. Oirov imaju samo atrodectus Zenke, a opasan je za Covjeka. Obiéno se skrivaju w 7] grmlju. Vilo je poznata i tarentula (Lycosa tarentula), jise ubod usporeduje s ubodom péela. U tropima | je poznat pauk ptitar (Avicwlaria avicularia), koji ~ se, osim kukcima, hrani i pticama te drugim sitnijim | KraljeZnjacima koje noéu lovi u gnijerdimaiudrugim | skrovistima, Zivotu u vodi prilagodio se vodenpauk | | (Argyroneta aquatica), Cest u nasim barama. Pod vodom, izmedu biljaka, gradi mrezu koju puni zra- kama vodenih kukaca i voden- kom. Hrani se k | baburama. | | Kosefililazipauci specifi’. _ 7 7| nog su izgleda zbog velo dugaékih i tankih nogu, koje mogu . | | dosezatii do 16 em, a tijelo im je mateno, dugo samo oko 1 cm, | >), Poznata je autotomija njihovih | nogu, koje se nakon otkidanja jo8 neko vrijeme ritmiéno pokre¢ kao da kose, pa im otuda i ime. PreteZno se hrane uginulim kukcima, a osim u prirodi, nalazimo ih i po ku¢ama, Cesta je {| vista obit {isegmentiranog zatka (rs. 68. i kosac (Phalangium opitio). Grinje su sitne Zivotinjice, srastoga, nekoluti¢avog tijela, Usni im je ustroj prilagoden za grizenje, bodenje i sisanje. Visestruko | su vaine za ovjeka jer mogu bi Zivotinja, prenositelji bolesti, Stetnici kultumog bilja, all i nepri. njegovi paraziti i paraziti TIP ORGANIZACIIE eYMERIA oejateljiStetnika, te preradivaéi organskih tvari u tlu, Obiéni krpelj (Lxodes ricinus) sige krv Zivotinja i Covjeka, pri Gemu zbog sekreta Alijezda slinovnica i bakterija nastaje upala na kodi (+ sl. 68. D). a Opasnija od toga jest cinjenica da, sisuci krv, moze prenijeti | virus encefalitisa, Uzimajuci krv, moze viSestruko povecati svoje | tijelo, do 11 mm. Odstranjuje se nakapavanjem ulja ii benzina, od éega ugiba. Poznati parazit na peradi jest kokodja grinja (Dermanysus gallinae). Jatina je njezina otrova takva da koko’i ugibaju, au Covjeka nastaju upale ialergije. Kokosja grinja pripada porodici Laelaptidae iz koje je i korisna vrsta Gamasus coleoptra- forum, zato Sto parazitira na kukeima Kornjasima, napose na hbrustu, Paraziti su Stetnih kukaca i pripadnici erveno obojene | ee porodice trénih grinja (Trombidiidae) predilica, koje se nazivaju i prelogrinjama ili crvenim paucima (Tetranychidae), a imaju predive dlijezde, te grinja 8i8karica (Eriophydac). ZadrZavaju se na donjoj strani li8éa Za razliku od njih, Stetne su porodice grinja St.68.D Repel i sisanjem sokova o8teéuju listove, Grinja ima u moru (porodica Halacaridae) i u kopnenim vodama. Naga Gesta slatkovodna vista jest Hydrachna globosa, malenoga (nekoliko milimetara), kuglastog, crvenog tijela, koja dobro pliva, [CEE Raci - Crustacea Raci su vodene Zivotinje, osim jednog dijela babura, koje su se prilagodile Zivotu na kopnu. Imaju éeljustl, a usni im se ustroj sastoji od koZnih nabora u obliku gornjih i donjih usana (labrum), jednog para gornjih celjusti (mandibulae) i dva para donjih Geljuisti (maxillulae i maxillae). Svi imaju pet ili vise p: glavoprénjaku, u nekih mogu biti ina zatku,Za njihov se thorax upotrebljava i naziv pereion, a za abdomen = pleon. Na poéetku tijela rakova nalazi se akron‘ili prostomij, ana kraju telzoh, koji u nizih rakova ima izdanak vilicu (furku) s Getinama, a kod visih sudjeluje u ingradnji repne peraje, zajedno s pos Telzoy je inate zavréni dio tijela veé u lidinki, a novi se kolutiéi stvaraju ispred njega. Dok vi8i raci izmedu akrona i telzona imaju stalan broj kolutiéa, to u nizih rakova nije sluéaj, Veli¢ina rakova znatno varira, od nekoliko stotina mikrometara do vise od 50 cm, kao i dudina Zivota - od nekoliko mjeseci do vige od 50 godina, u jastoga. nogu, koje, osim na . ednjim, pleuralnim nogama. Rakovi su uglavnom gonohoristi, no u nekim skupinama (npr. medu vitiéarima) ima i hermafrodita. Za neke nize rakove (veslonosce) vazna je liéinka nauplius, kuglastog, oblika, s jednim okom i tri para nogu,koje u odrasle jedinke postanu dva para tical i gornje éeljusti. Mnogi visi raci imiaju liginku zoe, Koja je razvijenija jer ima bar sedam pari nogu, segmentirani zadak bez noga, te par mrezastih oéiju i jedno €eono oké. Mnogi se slatkovodni ni raci (npr. vodenbuhe) razmnozavaju amfitokijom, to jest smjenom partenogenetskih generacija tijekom povoljnijeg dijela godine, biseksualnim generacijama prije potetka nepovoljnih uvjeta za Zivot. Za njih su karakteristi¢ne iclklomorfoze, odnosno razlitita veliina tijela i nekih njegovih dijelova tijekom godine. 11? ORGANIZACUE POLYMERIA m1sisTEMATICA ‘Oko 35 000 vrsta rakova podijljeno je na devet podrazreda, od kojh je jedan podrazred vi8ih rakova (Malacostraca), a za ostalih se osamn upotrebljava i skupni naziv niZi raci (Entomostraca). To su Cephatocarida, Branchiopoda (skrgonosei), Ostracoda (juskat), ‘Mystacocaridda, Copepoda (veslonosei), Branchiura (krgorepei), Ascothoracida i Cirripedia (witi¢ar) Cephalocarida, Mystacocarida i Ascothoracida malobrojni su morski raéi¢i, od kojth posljedaji Zive kao paraziti bodljokoZaca i Zarnjaka. Za razliku od njih, Skegorepei su ‘vecinom paraziti satkovodnih organizama, najéeS¢e riba. Medu njima je najpoznatija Saranova u& (Argutus foliaceus). Catan orraecs Skrgonodc su tako nazvani po Skrénim listi¢ima smjes- tenima na nogama, Noge mo- {gu imati i druge funkeije, kao Sto je procjedivanje hranjivih Gestica iz vode. Skrgonosci su vrlo vrijedna ribija hrana. U ivi koz- slanim moévarama 7 mopolitska vrsta slani8ni Skr- gonoiac (Artemia salina), ber- Jjuska’ dugaéak do 1,5 cm. Mofe podnijeti salinitet Post abdomen struko veéi od saliniteta mor- ske vode. U solanama (iu nas), sues slanim jezerima (npr. Veliko stano jezero u drZavi Utah, SAD) iu slignim biotopima A~railjotialae nalazimo goleme koli¢ine njihovih jaja, Koja se skuplaju, pakiraju ipo visokim eijenama h cee) prodaju mrjestiligtima riba, napose u marikulturi, Stavljaju se u vodu myjestilista, da {covepoday se u odgovarajucim uyjetima vale liginke, koje su vrlo kvalitetna hrana raznovrsnim uzgajanim ribama u mladim stadijima. 0 toj su visti raka provedena mnogobrojna, vrlo temeljita istrazivanja, a objavijene sui knjige. Vilo vazna komponenta slatkovodnog zooplanktona jest podred skrgonozaca rasljotiealet (Cladocera), koji plivajus pomoéu velikoga, ra8ljastog drugog para ticala (- sl. 69. A). Njihov razvoj, kao i razvoj drugih planktonskih oblika, potiée se odgovarajucom gnojidbom toplovodnih ribnjaka, a neke si. vrste, kao vodenbue (Daph- C—Skamp (Nephrops nia spp.) uzgajajusei kao riblja_| — Nephvops nonedias ara hrana, OsuSene i pakirane, mogu se kupiti za prebranu | akvarijskih riba, Posvuda usvi- | jetu nalazi se ikozmopolitska, | vtlo varijabilna vrsta Bosmina | longirostris, duZine manje od 1mm, TIP ORGANIZACIIE POLYMER! 122.Ljuskari su takoder mali raci, dugacki samo nekoliko milimetara, s ljuskom u obliku jajeta, ispod koje je skriveno cijelo tijelo, pa se gotovo i ne vide. Ima ih u kopnenim vodama i u moru, a uglavnom su bentosni i epibiontski organizmi, Neki Zive éak i u hhymusu, Cesei su rodovi Candona i Cypris “Vealonosei su dominantna komponenta morskdg zooplanktona, a uz prazivotinje kolnjake i rasljoticalce, gine vaznu skupinu i u slatkovodnom zooplanktonu. Mnogi su, osim kao hrana ribama, vaznii kao gtabeZljivci korisnih vodenih Zivotinjica i ribljih mladunaca, a neke vrste, znatno izmijenjenog oblika tijela, i kao paraziti riba. Neke su skupine i bentosne. Tijelo slobodnozivuci zbog cega je, analogijom prema starogrékim jednookim divovima kiklopima, njihov najpoznatiji rod i nazvan Cyclops (+ sl. 69. B). Parazitske vrste slige hvataljkama s velikim jajnim vrecama. vista je vretenasto, s jednim okom, Palins vulgaris Vitigari u prvi mah podsje¢aju na Skoljke jer su uklopljeni u sligne lusturice. Prije su ak isvrstavani u mekusce. To su sesilni organizmi, priévSéeni za podlogu s pomoéu Jjepljive izluéine dlijezde na prvim ticalima, Na kamenju mediolitorala, kao is donje strane barki, moZemo ih naéi mnoétvo, a imaju oblik malih vulkan‘ tijelu vecih rakova, morskih pasa is. Izvan tijela pruzaju dlakave viticave noge, éijim se pokretanjem opskrbljuju hranom i svjezom morskom vodom. Ima ihina Visi raci obuhvacaju Sest nadredova, s vecim brojem redova, od kojih kao najvaznije mo%emo spomenuti desetonosce (Decapoda), te jednakonosce (Isopoda) i raku8ce (Amphipoda}. Desetonodci su nazvani tako po pet pari prsnih nogu za hodanje (pereiopodi), od kojih je prvi par najéeS¢e preobrazen u klijesta, Na zatku se nalaze slabe noge (pleopodi). Mrevaste oti desetonozaca smjeStene su na pokretnim drscima. Drugi par ticala znatno je duzi od prvoga. Dva su podreda desetonoznih rakova - plivaéi (Natantia) i puzati (Reptantia) Plivaéi su Cesti jadranski raci - kozice. Cijenjeni su i kao ukusna Ijudska hrana, pa se neke viste u svijetu i uzgajaju za to, npr. japanska kozica (Paeneus japonicus) Unmjetni se mrijest provodi tako da se Zenki istisne sadr2aj jednog oka na stapci. Time se onemogucuje inhibirajuée djelovanje na ispustanje jaja jedne Zlijezde koja je tu smjestena, Puzadi su, s obzirom na duzinu svojega zatka ili repa, razvrstani na dugorepce, = ___iP ORGANIZACHE POLYMERIA S.69. D~ hap (Homarus vulgaris) EE jastog (Palinaras vulgaris) 12381.70, Jastog (Palinurus vulgaris 124 (sera srednjorepce i kratkorepce. Dugorepei su najejenjeniji jer u zatku imajtt {i najvige mesa. Od poznatijih morskih vrsta to je hlap (Homarus vulgaris), s jakim Klijestima (sl. 69. Dj, te jastog (Palinurus vulgaris), sa slabijim Klijestima, ali vrlo dugim ticalima (~ sl. 69. E, 70). Goe Jadranu zajedno ulovi 18 t, a brojna je bentosna vrsta Skampa (Nephrops | norvegicus), &iji se ulov kreée oko 260 t u godini, od éega se polovica izvozi (+ sl. 69. C). Razvijaju se preko litinke zoéa, za razliku od rijetnog raka (Astacus astacus), koji se razvija izravno, a majka éuva leglo. Njega se ponekad ulovi i izveze i vise od 10 t u godini. Neki se slatkovodni dugorepei i uzgajaju, posebno na jugu SAD-a. Srednjorepei imaju njezni zadak koji uvlaée u napustene ku¢ice puzeva. Poznat je rak samac | (Eupagurus prideauxi), koji simbiontski i palliata. Medu kratkorepcima najznatajnija je rakoviea (Maia squinado), s ulovom od oko 150 t, $voj kratki pleon podvlati pod pereion, pa izgleda kao da ga i nema. je th sew s moruzgvom Adamsia Jednakonoci se jo8 nazivaju baburama, a katkad i mokricama, To su maleni, najée8ée po koji centimetar dugacki raci, dorzoventralno splostenog tijela donje strane tijela, izmedu pereiopodija, ima lezni prostor u kojemu se razvijaju mladi raci. U mediolitoralu Jadrana vrlo je brojna Ligia italica, a neke su morske vrste i riblji paraziti. Cesta vista kopnenih voda jest obiéna vodenbabura (Asellus aquaticus), dugaéka oko I cm. Kopnene babure obizno se skrivaju pod kamenjem i dru metima, Klupéasta babura (Armadillidium vulgare) ima lepezaste wzdusni se sklup@ati u oblik loptice. enka s Rakusei su uglavnom Zivotinje morskih obala i distin kopnenih voda (izvora, jezera, Spilja). Tijelo im je lateralno splosteno, na pereionu imaju noge za prihvaéanje i hodanje, @ na pleonu za plivanje i skakanje. Zenke, kao i Zenke babura, imaju lezni prostor u kojemu teve potpuni razvoj mladih. Najpoznatija je vesta obiéni rakuSac (Gammarus pulez), Gest u kopnenim vodama, (EXEEQER Stonoge - Myriapoda Stonoge su dobile ime po broju nogu, kojih moze, ali ine mora, biti mnogo. Naime, broj pari njihovih nogu varira od 9 do oko 200. Od svih Elankonozaca njihovo je tijelo najslignije tijelu kolutiéavaca jer se sastoji od glave i mnostva veéinom homonomnih (ednolikih) trupnih kolutiéa. Oni se, kao i u drugih Clankonozaca, sastoje od hitinskih lednih plodica (tergita) i ttousnih plotica (sternita), koje su sa strana povezane postranim plovicama (pleuriti). Uz jedan par ticala, na glavi im se nalaze 2 ~ 3 para éeljusti prilagodenih uglavnom grizenju, Nemaju, kao drugi élankono’ oti, a umjesto sastavijenih, imaju pojedinaéne oi, Gonohoristi su, a njihove liginke akon izlaska tri para, jednostavne Geone jaja mogu odmah imati konavan broj nogu, ili manje njih, Eak i samo Duzina stonoga obiéno je nekoliko centimetara, no mogu biti manje od 1 mm, ali duge i 26 em. Stanovnici st kopna, na kojemu ipak pretezno traze vlaznu stedinu. Oko 10.500 vista podijeljeno je u Zetiri podrazreda, od kojih su poznatiji strige ili TIP ORGANIZACUE POLYMERIA_____ ~SISTEMATIKA kamenarke (Chilopoda) i dvojenoge ili duplonosci (Diplopeda), MYRIAPODA (+s. 71). Ostala dva podrazreda - malonosei (Pauropoda) i kratko- nosci (Symphyla) ukupno obuhvacaju samo nekoliko stotina vrsta sitnijih Zivotinjica Tijelo je striga dorzoventralno splosteno, a na koluti¢ima imaju samo po jedan par nogu. Spolni im je otvor smjesten pri kraju tijela. Mesofderi su i hvataju druge manje Zivotinje, Za to im sluzi bodlja jerde. Ugriz.nekih vrsta moze biti bolan za éovjeka, npr. ugriz opasane strige (Scolopendra cingulata). U nasim je Sumama cesta smeda kamenarka (Lithobius forficatus), koja pod kamenjem i korom drveéa traZiliginke kukaca i babure. Po kuéama se esto susteée (Scutigera coleoptrata), wodjiva po vilo dugim nogama, nha prvom paru Geljusnih nogu, kroz. koju izlazi cjeveica otrovne, itonosna striga | Hlopoda Dvojenoge imaju valjkasto tijelo, na kojemu je karakteristiéno da su cijelom duzinom po dva kolutica srasla, (ako da se éini kao da vecina koluti¢a ima po dva para nogu, Osim dvojenoga s valjkastim oblikom tijela, ima i duplonoZaca s dorzoventralno splostenim tijelom i bocnim prosirenjima pojedinih koluti¢a, te oblika koji jako podsje¢aju na jednakonozne rakove babure. Spolni otvor dvojenoga smjesten je na prednjoj strani tijela. U slucaju opasnosti, mnoge ispustaju Zljezdani sekret neugodna mirisa. Hrane se organskim tvarima u raspadanju, tako da st vazne u procesu kruzenja tvari. Neke su, medutim, i Stetnici na kulturnom bilju, jer nagrizaju li8¢e i plodove, Pod liséem i kamenjem u nagim se Sumama esto moze na¢i obrubljeni kugla’ (Glomeris marginata), slian baburi, a moze se smotati i u kugu. Tipiéan cilindri¢ni oblik imaju npr. vrste porodice lulidae. Bez kukaca Zivotinjski bi svijet na Zemiji bio bitno siromasniji jer samo njihov razted obuhvaca gotovo tri Getvrtine svih poznatih Zivotinjskih vrsta. Prilagodeni su Zivotu u velo raznolikim biotopima, od polarnih do tropskih predjela. Ipak, kukci su pri morske obale, U moru ih gotovo i nema. Vrlo st velika Zivotinjska skupina koja svega kopnene Zivotinje, a dosta je i slatkovodnih vista, no vilo ih je malo uz. mnogostruko utjeée na Zivot na zemlji, kao i na Zivot Ijudi. Stoga je znanost koja prouéava kukee, entomologija, vrlo razvijena i opsezna, s mnoswvom potpodrugja, vaina za poljoprivredu, napose za biljau proizvodnju. Utjecaj kukaca na ostale organizme vrlo je raznolik ~ sudjeluju u razgradnji organskih tari, oprasivadi su bilja, paraziti mnogobrojnih biljnih i Zivotinjskih organizama i Covjeka, prijenosnici bolesti na Govjeka Zivotinje, grabedljivci Stetnika, velo su kvalitetna hrana mnogobrojnim Zivotinjama i nekim biljkama, a odredene vrste sluze éak i kao hrana Covjeku, Ljudi se koriste i raznim preradevinama nekih vrsta, npr, svilom, medom, matiénom mlijeci, propolisom, voskom, bojom i dr. lzmedu akrona itelzona kukci imaju 20 raznolikih Kolutiéa (heteronomna kolutigavost) koji se grupiraju oblikujuci glavu (Sest kolutiéa), prsiste (tri Koluti¢a), izadak (jedanaest TIP ORGANIZACIIE POLYMERIA Diplopata sm Stonoge: striga (Chilopoda) i évojenoga (Diplopoda) 125)[SISTEMATIKA, | koluti¢a). Uz jedan par ticala, na glavi se pokraj jednostavnih otiju nalaze i slozene facetirane oti te tri para usnih organa ~ gornje éeljusti (mandibulae), donje Geljusti (maxillae) i donje usne (labia). Uz. njih postoji i neparna gornja usna (labrum). Ti su organi primarno prilagodeni grizenju, ali su se u razlititih kukaca preobrazili i za druge funkeije - bodenje, sisanje i lizanje. Na prsiétu se na svakom koluti¢u nalazi po jedan par nogu, pa ih je ukupno Sest, po éemu su kukei i dobili ime. Za razliku od beskrilaca, krilasi na drugom i treéem, prsnom kolutiéu imaju po jedan par krila. Nekima je naknadno reduciran jedan (npr. dvokrilcima) ili oba (npr. mravima radnicima) para krila. U zatku se nalaze razligiti organi, a na njemu su i spolni i analni otvori, Liginke mnogih kukaca, kao i odrasli kukci nekih primitivnijih skupina mogu ina zatku imati razligite ekstremitete kao drske (styl) i nastavke (cercd. Dutina kukaca varira od 300 jim (parazitske osice iz porodice Mymaridae) do 26 cm (ameriki palitnjak Phybalosoma acanthopus), a raspon keila kreée se do 30 cm (juznoameritka sovica Thysania agrippina). Kukei su gonohoristi, séesto vrlo izraZenim spolnim dimorfizmom, Uz amfigoniju, desta je i partenogeneza, i o u svim oblicima ~ amfitokija, telitokija i athenotokija te pedogeneza. Mnogo je tjeda pojava razmnozavanje neotenijom, npr. u termita, ako im ugine Zenka. Kukei su obiéno velo plodni, pa Zenka termita u 15 godina svojega Jivota svake dvije sekunde neprekidno nese po jedno jaje, odnosno snese do 30 000 na dan. Vilo rijetko se dogada da Zenka kukaca odlaZe samo po jedno jaje, kao &to je sluéaj u spolno razmnozavajuce generacije lisnih uSiju. Iz jaja (ovum) izlaze liginke (larva) koje jo moraju proci odredenu preobrazbu (metamorfozu) da bi se razvile u odraste kukce (imago). Stoga veéinom imaju i razne privremene liginaéke organe. Po tome se razlikuju tri tipa liginki, Primarne liginke nemaju lidinaékih organa, a potpuno su sligne odrastim kukcima i Zive istim naéinom Zivota. Sekundarne litinke imaju malo liginackih organa i dosta su sligne odraslim oblicima, a tereijarne se liginke, s mnostvom licinatkih organa, bitno razlikuju od imaga. Zbog toga je i postembrionalni razvoj kroz Koji kukci moraju proéi razligit, Beskri epimetabolijom. Velik broj redova kukaca (npr. vodencvjetovi, vretenci, obaléari, ravnokrilci, termiti, polukrilci, jednakokrilci, resi¢ari) imaju sekundame litinke, te prolaze razlitite oblike nepotpune preobrazbe (heterometabolija). Jedan od tih oblika jest polupreobrazba (hemimetabolija), koja se katkad smatra zajedni¢kim nazivom za sve oblike nepotpune preobrazbe. Pritom liginke u svojem razvoju moraju proci kroz odredene promjene tako da postupno sve vise slige imagu, gubeci npr. litinatke organe i dobivajudi krila. Preostali redovi kukaca (npr. Kornjasi, mreZokrilei, opnokrilei, dvokrilei, leptiri) imaju tereijarnu liginku, koja prolazi kroz potpunu preobrazbu (holometabolija). To su najrazvijeniji kukei dja se litinka prije nego sto postane imago zakukulji, tako da oni imaju jo8 jedan stadij u razvoju ~ kukuljiew (pupa), (~ sl. 72). ‘aju primarne liginke te se razvijaju bez preobrazbe, ametabolijom ili Jako veéina kukaca odlaze jaja, pa su oviparni, u nekih se razvoj u tijelu majke produljuje, pa mogu biti i ovoviviparni (iz jajeta odmah izlazi litinka ili odrasti kukac), TIP ORGANIZACHE POLYMERIA——_________vivipanni il larviparni (radaju Zive mlade, odnosno litinke) i pupiparni (nakon rodenja se odmah zakukulje) Oko milijun vrsta kukaca u suvremenoj se sistematici na osnovi polozaja éeljusti dijeli na dva podrazreda — unutarusti (Entognathaili Entotropha) i tzvanusti (Fetognatha ili Eotorropha), a.u klasiénim su sistematikama prema tome imaju li krila podijeljeni na podrazrede beskrilaca (Apterygota) i krilaSa (Prerygota). Beskrilei su najprimitivniji kukei koji su primarno bez krila, Na kraju zatka imaju Getinaste nastavke ili odskotnu vilicu (furca). Diini je sustav nekih vista zakr2ljao, a u drugih je slabo razvijen, u obliku trahealnih tuperaka u prsi8tu, Usni im je ustroj podegen za grizenje. Veéinom Zive na viaznim i tamnim mjes Stetnici, a ima ih i na kamenju obalnog podrut Getina’ (Lepisma saccharina), dugaéak oko 1 cm. Beskrilci su kukei podijeljeni na pet redova - Collembola, Protura, Diplura (-+ sl. 73. A), Archeognatha i Zygentoma, od kojih prva tri pripadaju podrazredu unutarusta, a posljednja dva, poznata i pod jedinstvenim nazivom Thysanura, zajedno sa svim krilatim kukcima, éine podrazred izvanusta ima, mnogi su biljni ja mora. U kuéama je poznat Seéerni Buduéi da kukaca ima mnogo vise nego svih ostalih Zivotinjskih vrsta zajedno, a Gine samo jedan razred Zivotinja, njihova je sistematika dosta slozena, s dodatnim sistematskim kategorijama kao Sto su odjeli, odsjeci, nadredovi i sl. (+ sl. 73). Sve krilase mozemo podijelitina dva odjeta - praktilase i novokrila jednake su vrste, a pri mirovanju im ostaju ispruzena, Za razliku od njih, prvi par kxila novokrilaa vecinom ima funkeiju poktovnih krila, koja su pri mirovanju polozena prema kraju tijela tako da ga pokrivaju. Usni organi prakrilaéa preobrazeni su za grizenje. To su kukei iginke razvijaju u vodi, te imaju uzdusniéke Skrge, a v su kao riblja hrana, Preobrazaj u odrasli oblik -imago, teée uglavnom preko hemimeta bolije. Odjelu prakrilasa pripadaju dva nadreda, od kojih svaki sadrai samo po jedan red kukaca. Nadredu vodenevjetokrilasa pripada ted vodenevjetova, a nadredu vretencokrilasa, red vretenaca (~» sl. 73. B, C). se. Oba para krila prakrilaga zi Novokrilaga je neusporedivo vise, pa su najprije podijeljeni na tri odsjeka ~ mnogonovokrilase, malonovoktilase i slabonovokrilase, Gotovo svi mnogonovokrilasi imaju oba para krila i dugatka ticala, Usni su im organi preobrazeni za grizenje, a uglanom se hrane biljnom hranom, raznim lis¢em i plodovime. Razvijaju se nepotpunom - ___iP oRGANIZACUE POLYMERIA Holometabotjakukaca (sieve: jaje (own stadia eink (aro, ukujica (pup) i odrasl (image) 121SISTEMATIKA, Kukel 108 | OY : | | F H a | L | + R ' x OO : idoptera Coleoptera Hymenoptera preobrazbom jer su liginke nalik na odrasle, a krila im se razvijaju postupno. asi, istoktilei, kosoglavci, obaléari, », Najmnogobrojniji odsjek kukaca jes malonovokrilasi, koji su se razvili u veliki broj oblika prilagodenih vrlo raznolikim ekoloSkim uvjetima, Stoga su im i usni organi, Mnogonovokrilasima pripadaju ovi redovi: Zo! Sturkozohatasi, nakaznici (+ sl. 73. G), ravnokrilei, prelonosci i uholaze (+ sl. ovisno o redu, preobrazeni za grizenje, lizanje, bodenje i sisanje. Broj rebara w njihovim TIP ORGANIZACHE POLYMERIAili smanjen je u odnosu prema prethodnim skupinama kukaca. Razvijaju se holometabolijom. Obuhva¢aju redove kornjasa, muljara, dugovratki, plognokrilaca ili mreZokrilaca (Planipennia ili Neuroptera), (+ sl. 73. N), kijunatica (-»s}.73. 0), tulara, leptira, dvokrilaca, buha, opnokrilaca i lepezara. Slabonovokriladi si8u biljne i Zivotinjske sokove pa su im se krila vrlo raznoliko preobrazila, a u mnogih i nestala. Cak im je i razvoj pojednostavnjen, pa teée preko prividno nepotpune preobrazbe. Pripadaju im ovi tedovi: grizlice (~> s1, 73. L}, Zivotinjske Si, resokriles i polukrilci Tu dosta slozenu i donekle pojednostavijenu Klasifikaciju krilatih kukaca prikazat éemo iu tablici (+ tabl. 5). U nastavku Cemo detaljnije obraditi samo one redove kukaca koji su vazniji za poljoprivredu. Tablica 5. Klasitikacijakrllath kukaca Odie! Odsjek Red praksilasi (Palaeoptera) vodencyjetovi (Ephemeroidea) wretenca (Odonata) novokrilai (Neoptera) mnogonovokrilasi. » Zohara8i (Dictyoptera) (Polyneopteray istokailel (Isoptera) kosoglavel (Zoraptera) obaléari (Plecoptera) Sturkozoharasl Notoptera) ' nnakaznicl (Cheleutoptera-Phasmida) ravnoktilei (Orthoptera) prelonosel (Embioptera) uholaze (Dermaptera) mialohovokeilasi kornjati (Coleoptera) (Oligoneoptera rntljari (Megaloptera) dugovratke (Rhaphidioptera) ploSnokrilel (Planipennia) Kyjunarice (Mecoptera) tulari (Trichoptera) leptiti Lepidoptera) dvokrlci (Diptera buhe (Siphonaptera) opnokrili (Hymenoptera) lepezari(Serepsiptera) slabonovokrilai grialice (Psocoptera) (Paraneoptera) ivotinjske u8i (Phehiroptera) resoktilei(Thysanoptera) pole (Hemiptera TIP ORGANIZACHE POLYMERIA -— 129)Zoharadi imaju glavu spudtenu prema dolje, Prednja su im krila hitinizirana i sluze kao pokrilje ispod kojega se mogu sklopiti straznja, velika i lepezasta krila. Postoje i vrste bez krila. Noge su im jake i sluée za hodanje. Tijelo je Zohara uglavnom dorzoventralno splosteno, a u bogomoljke je specifiénog izgleda, s prednjim parom. nogu prilagodenim hvatanju plijena, uglavnom drugih kukaca. Zoharaga je oko 13 500 vista. Razvoj im je hemimetabolan (- sl. 73. E, F) Po ku¢ama se skriva poznati erni Zohar (Blatta orientalis), dugatak oko 2 cm, @ samo mugjak ima razvijena krila. Hrani se otpacima i vrlo je prozarljv, tako da nagriza i papir i odjeéu. Od njega je malo manji kozmopolitski smedi Zohar (Blattella germanica). Medu bogomoljkama je najpoznatija obiéna bogomoljka (Mantis religiosa), duga do 7 cm, Cesta je u nasim toplijim krajevima, gdje vreba kukce stojeci na grandicama. EEE istokritei - tsoptera Istokrilei su mnogo poznatiji po svojem drugom imenu ~ termiti (+ sl. 73. H). To su zadruzni kukei s vrlo izrazenim polimorfizmom. Naime, poznata su éetiri njihova oblika - muzjaci, Zenke, radnici i vojnici. Povremeno se roje, pri emu se w letu formiraju parovi koji se spustaju na zemlju, odbacuju krila i zasnivaju novu zajednicu. U njezinu se stedistu nalazi Zenka, s vrlo poveéanim zatkom punim jaja, koja neprekidno nese. ‘Uz nju je i mugjak, pa se povremeno pare, Razvijaju se hemimetabolno. Nastambe ‘koje izgraduju zovemo termitnjaci. Termiti se hrane drvetom i drugim biljnim tvarima, a radi probavljanja celuloze u crijevu im dive odgovarajudi biéail. Termiti su Zivotinje tropa, ali i u nagim toplijim predjelima, uz more, Zivi mratni termit (Leucotermes lucifagus), koji pravi Stete na drveéu i drvnoj gradi. ‘(EEX Obaltari - Plecoptera Obaléari su mali, smedi kukei duguljastog i sploStenog tijela. Njihove litinke ive uu tekuéicama, ispod kamenja, te su korisna riblja hrana, Usnim organima za grizenje love liginke vodencyjetova i hrane se njima, Razvoj im je hemimetabolan. Odraslima su krila ravno pologena na abdomen, a u letu im se svaki par pokreée neovisno jedan o drugome. Zenke spustaju oplodena jajasca u vodu, Ima ih oko 2 000 vrsta. Poznatiji rod u naoj zemfji jest Perla, duZine do 3 cm (+ sl. 73. D). {GEER Ravnokritci - Orthoptera Mnogi su ravnokrile veliki poljoprivredni Stetnici, no medu njima ima i grabedljivaca isvezdera, Glava im je velika, a straZnji par nogu povecan je i prilagoden za skakanje (+ sl. 73.1). Tijelo im je veéinom lateralno splosteno, no ima i drukeijih oblika, Prednja hitinizirana krila pri mirovanju prekrivaju sloZena straénja lepezasta krila, Nekima su krila i reducirana. Za ravnokrilce su karakteristiéni dobro razvijeni stridulacijski organi za glasanje (ztikanje, cvréanje), kao i timpanalni organi za slusanje, Razvijaju se hemimetabolno, Ima ih oko 15 000 vrsta, a poznatije porodice su Sturei (Gryllidae), rovei (Gryllotalpidae), konjici (Tettigonidae) i pravi ili poljski skakavei (Acrididae) TIP ORGANIZACUE POLYMERIA______ |ee) Poljski sturak, zrikavac ili popac (Gryllus campestris) éesti je crni skakavac na poljima znatne stete na mladim biljkama. Ri je poznat rovac (Gryllotalpa vulgaris) kao dobar riblji mamac, no on je veliki stetnik, iu vinogradima. Vise njih moze napray igima hapose na povréu, Prednjim parom nogu, koje su mu preuredene za kopanje, pravi hodnike u zembji nagrizajuci korijenje biljaka. Tamnosmede je boje, duzine do 5 cm. Malo je kraéi, dug do 3,5 cm, zeleni konjic (Tettigonia ili Locusta viridissima), koji jée8¢e Zivi na grmovima, Medu pravim skakavcima ima velikih Stetodinja koje u golemim pokretnim jatima masovno unistavaju usjeve. I u nasim toplijim krajevima katkad se pojave marokanshi (Stauronotus maroccanus) i talijanski skakavac (Callip- tamus italicus). U nasoj je zemiji test ervenokrili ¥egrta’ (Psophus stridulus), koji je smede boje, no u letu mu se uogavaju crvena strainja krila. Neki skakavci u pojedinim dijelovima svijeta sluze i kao Ijudska hrana, [GEEXICI Kornjasi - Coleoptera Za kornjase su karakteristiéna vrlo hitinizirana prednja krila (pokrilje ili elitre) ispod kojih su presavijena njeZna, opnasta, straznja krila. Prvi prsni kolutié (nadvratnjak ili pronotum) posebno im se isti¢e, pa je vazan za Klasifikaciju. Grada tijela inade im je vrlo raznolika, Mogu biti izduzeni, valjkasti, splosteni ili okrugli. Veligina im takoder varira od oko 1 mm do vise od 10 cm. Zivo su obojeni, a neki imaju i metalni sjaj Usni su im organi uglavnom prilagodeni grizenju, a hrane se razligito ~ biljnom i 2ivotinjskom hranom, organskim tvarima u raspadanju, a ima i ektoparazita. Preobrazba im je potpuna, holometabolna. S vige od 350 000 poznatih vista, kornjasi su najbrojniji red kukaca, kao iZivotinja uuope, a obuhva¢aju Cak oko 200 porodica (- sl. 73.1). Podijeljeni su na dva podreda ~ raznoddere (Polyphaga) i grabedljivce (Adephaga). Medu raznoiderima st kao vrlo korisni kukei poznate bubamare (Coccinellidae} jer se hrane &tetnim lisnim i Stitastim uSima, Nasuprot njima, kao veliki krumpirov Stetnik vazna je krumpirova zlatica (Doryphora decemlineata), prenesena iz. Amerike 1 Buropu u prvoj poloviel dvadesetogstoljea, Obiént hrust (Melolontha vulgaris, uglavnom se svake éetvrte godine brojnije pojavijuje u svibnju (> sl. 74). Liginka, “miss: hms devo) kojaZivi u zemlji,stvaragoleme Stete nagrizajuéikorijenje, ————___________ raznog bilja, a i njezin je imago stetan jer se hrani liSéem raznog drveCa. I porodica pipa (Curculionidae) takoder je poznata po brojnim stetnicima na ratarskom bilju, sjemenju (Zc, vo¢kama, vinovoj lozi i uSumama, Opée- poznate sui druge porodice raznozdera —jelenci (Luca- nidae), krijesnice (Lampyridae) i dr. U podredu grabezijivaca, kao uglavnom korisna porodica, isticu se tréci (Carabidae), jer se hrane stetnim kukeima, napose gusjenicama. $ obzirom na to da najéesée hodaju po thal dveéu, drugi parkilau veéine je zakrZljao, Poznat je veliki ili mo8katni gusjeniéar (Calosoma spcophata), koji trati gusjenice po krosnjama - TIP ORGANIZACIIE POLYMERIA132 sl. 73. P). [SEER Leptiri - Lepidoptera Dok je gtada tijela leptira priliéno uniformna, u njihovoj veli¢ini postoje velike razlike, tako da neke vrste pripadajui najmanjim, a druge pak najvecim kukcima. Usni Ustroj leptira preobrazen je za sisanje tako da donje Geljusti tvore ejevéicu koja je u mirovanju smotana ispod glave, Njome sist cvjetne sokove, no nekima je probavilo i reducirano, jer se kao imago i ne hrane. Usni organi liginki leptira, gusjenica, sluze za grizenje jer litinke preteZno nagrizaju lise i druge biljne dijelove, pa su vtlo Stetne, ali se poneke hrane i Zivotinjskom hranom. Razyijaju se holometabolno. Tijelo je leptira dlakavo, a na krilima se nalaze raznobojne Huskice, sloZene poput crepova na krovu. Prednji par krila obiéno im je veti od straénjega, a medusobno su povezana, tako da u letu rade sinkrono. U mnogih je vrsta tzrazen spolni dimorfizam, Brojan su red ku- aca, s vise od 110 000 vista, preteZno Stetnih za éovjetje gospodarstvo (~ sl. 73. R). Porodica pravih moljaca (Tineidae) vilo je poznata jer se posvuda po stanovima moze naci sukneni moljac (Tineola biselliella),cije gusjenice izgrizaju odjeéu, Kao imago se ne hrani, nego se samo razmnozava. Toj porodici pripada i 4itni moljac (Tinea granelta), koji pravi Stetu na Zitu, U porodicu moljaca zapredara (Hyponomen: tidae) pripadaju mnoge Stetne vrste koje napadaju masline, jabuke, kruske, Sjve, tresnje _ i dr. Vode takoder unistavaju i savijaéi (Tortricidae), éije gusjenice preteino Zive u TIP ORGANIZACLIE POLYMERIA___ “savijenu li8¢u. Stetni voénjacima uzrokuju i mnogobrojne vrste iz, porodice gubara (Lymantriidae), a sovice (Noctuidae) o8teéuju razne ratarske { povrine kulture nagrizajuci uglavnom korijenje Waka, alii liS¢e, lako i prelei (Bombycidae) takoder uzrokuju su iu brastovim Sumama, Golobrst po drvecu u Sumama i i prizemne dijelove velike Stete na drvecu, medu njima je poznata i jedna vrsta koju Ijudi uzgajaju. To je dudov svilac (Bombyx mori) iz Gije se jedne gusjenigje éahure moze dobiti do 600 m svilene nit Za razliku od tih noénib leptira, u sumnrak se mogu zamijetiti Ijiljet (Sphingidae), dosta veliki i snazni leptiri, Oni zujeci oblijecu cvijeée, sigu sokove u letu, poput Kolibriéa. Od dnevnih leptira poznate su porodice bijelei (Pierididae), veliki Stetnici u vrtovima i voénjacima, zatim velik i lijepi lastinreped (Papilionidae), kao i ride (Nymphalidae), Kojima su prednje noge zakr2ljale (-+ sI. 75), te na livadama vilo éesti plavci (Lycaenidae), mali leptti, ji su mujaci plavih il ervenih boja, a Zenke neugledno smede. Dvol Diptera Dvokrilci imaju samo jedan par krila jer im je straZnji reduciran i od njega su preostale samo mahalice (haltere) koje funkcioniraju kao spec Usni im organi mogu biti preobradeni za lizanje ili bodenje te za sisanje. Litinke dvokrilaca nemaju nogu i mogu biti vilo raznolike. To se posebno odnosi na gradu njihove glave, Koja moze biti dobro ili djelomitno razvijena ili pak zakréljala. Razvijaju se holometabolno. Brojan su red kukaca, s oko 85 000 vrsta, a za Covjeka su viSestruko zanimljive (~ sh 73, $). § obzirom na dudinu ticala, dijele se na dva podreda ~ dugoticalce ili musice (Nematocera) i kratkoticalce ili muhe (Brachycera) na osjetila za ravnoten Si8arice (Cecidomyidae) stetni su dugoticalci na bilju. Po tome je npr. vtlo poznata hesenska Zitna musica (Mayetiolla destructor). Medu dugoticalcima je poznato i nekoliko porodi uznemiruju Covjeka siguéi mu krv kao obiéni komarae (Culex pipiens), ima i mnogo onih koji prenose uzroénike razlititih bolesti, npr. komarac malarigar (Anopheles maculipennis). Zenke golubatke musice (Simulium columbaczense) iz porodice brani- Gevki (Simulidae) katkad u velikim jatima napadaju stoku sisuéi joj krv, a to moze izazvati Cak i smrt stoke. Trzalei (Chironomidae) takoder u velikim rojevima lete u Gije se litinke razvijaju u vodi. Tako medu komarcima, osim vrsta koje samo blizini vode pareéi se, no to su vrlo korisni kukei jer su njihove liginke vazna riblja hhrana (~ sl. 34). Liginke kratkoticalaca obino imaju zakr2/jalu glavu i deljusti, a zovu se upljuvei Od mnostva porodica nekoliko je vaznijih za stotarsivo, te opéenito za Ijude. Obadi (abanidae) uznemiryju stoku si8uéi joj krv, a njihov je ubod bolan i uzrokuje otekliny koja ostaje po nekoliko dana. Zenke Strkova (Oestridae) imaju leglicu kroz koju polazu jaja na sisavce. Liinke govedega 8trka (Hypoderma bovis) stvaraju u kozi na ledima goveda gnojne direve ~ ugrce, koje napustaju tek nakon tri mjeseca, nakon éega padnu - TIP ORGANIZACIIE POLYMERIA SISTEMATIKA 8175 Leptir admiral (Vanessa atalanta}[ssanea : 81.76, Odrasi i itinke trkova: onjki (Gasteophilus ‘qui, govedi (Hypoderma bouts) ov (Oestrs ovis) si Kana muha (Msc domestica) 134 na tlo i zakukulje se. Litinke ovéjeg Strka (Oestrus ovis) tive u nosu i Supljinama glave ovce. Tu se hrane sluzii limfom, znamo oste¢ujuti svoje domacine. Konj- | Be ski Strk (Gasterophilus equi, koji se po novijo|siste- ‘matici razvestava u posebnu porodicu Zelutara (Gaste- Gasterophis equi rophilidae), ima liginke koje parazitiraju priévrscene za Zelucanu stijenku, Nazivaju se pamravima, a prije . zakukuljenja se otpustaju i s izmetom izlaze iz tjela & ey domadara (-+ sl, 76). Iz porodice muha (Muscidae) we najpoznatija je kuéna muha (Musca domestica), koja | mote prenositizarazne bolesti jer slijece na razliita | ypoderma bovis | negista mjesta, a zatim na hranu (-+ sl. 77). Zujare (Calliphoridae) su muhe metalnoga sjaja, a liginke ao i na otvoreniin im se razvijaju na mesu i strvini, ranama koje dalje nagrizaju. Viste porodice ce-ce-muha (Glossinidae) prenose uzrotnike bolesti spavanja i razigitih stognih bolesti. Za genetiku je zanimljiva porodica rosnica (Drosophilidae), kojoj pripada vinska musica (Drosophila melanogaster. Kao Stetnici na masini, treSnji ina drugom vocu poznate su vrste porodice Trypetidae, a za povrtne i ratarske kulture Stetne su evjetne muhe (Anthomyitdae). [QEEXEDE Buhe - Siphonaptera Buhe su mali ektoparaziti, lateralno splostenoga tijela i nogu gradenih za skakanje. Usni su im organi prilagodeni za bodenjei sisanje. Sisuci krv, mogu prenositii razligite zaramne bolesti, kakva je bakterija koja uzrokuje kugu i koja je vi8e puta desetkovala stanovni8tvo velikih prostora. Li¢inke buha su bez nogu i imaju ustroj za grizenje. Hane se organskim tvarima u raspadanju, plijesnima i sl., a najéesée se nalaze u raznim pukotinama nastambi, Razvijaju se holometabolno. Najpoznatija je obiéna buha (Pulex irritans), duga do 3,5 mm, [SEELE Opnokrilei - Hymenoptera Opnokrilci su nazvani tako zbog dva para opnastih krila, od kojih su prednja veéa od straénjih, a medusobno su povezana. Neki oblici, npr. mravi radnici, sekundarno su ostal bez krila, Usni im organi slute za grizenje,lizanjeiisisanje, a mogu biti grabedljvel ili se hraniti peludom i nektarom. ima ih vise od 100.000 vista, podijeljenih u dva glavna podreda ~ Sirokozatane (Symphita) i utegnutozaéane (Apocrita). U'prvih je zadak povezan s prsistem cijelom Sirinom, a u drugih je utegnut jer mu je prvi kolutié prikljucen prsistu. Legliea (ovopositor) za odlaganje jaja u Sirokozacana je pilasta, w dijela utegnutozaéana ima oblik svrdla ~svrdlari (Terebrantoidea), au drugih preobrazila se u Zalac~ Zaléari (Aculeatoidea). Njihovim muzjacima, kao i muZjacima drugih kukaca, ona sluzi kao uredaj za parenje. TIP ORGANIZACHIE POLYMERIA———Lidinke utegnutozaéana sliéne su upljuvcima muha, a u Sirokozaéana su slobodne i slige gusjenicama leptira. Zbog toga se nazivaju pagusjenicama, a vrlo su Stetne jer nagtizaju lise i drvo (ose listarice i drvarice). Razvoj opnokrilaca tete holometabolno (> sl. 73. U). Svrdlari su vrlo korisni kukci jer su njihove li¢inke vecinom paraziti na Stetnim kukcima pa ih neke zemlje i uvoze ili uzgajaju. Vrlo poznata porodica svrdlara jesu ose najeznice (Ichneumonidae), koje polazu jajasca u litinke i kukuljice kukaca ilina njih. lzvalivai se iz jaja, litinke osa najeznica izjedaju svojega domacina, ali mu ne oteéuju vitalne organe tako da on Zivi dok one ne odrastu. Zalarima pripadaju mnoge poznate porodice kukaca, npr. mravi (Formicidae), ose (Vespidae) i péele (Apidae), (+ s1. 78). Mravi su, kao i termiti, polimorfiéni, zadruini kukci. Veéinom su korisni jer se hrane stetnicima, Zanimljivo je da, nasuprot opéem ‘erovanju, ne spremaju hranu za zimu, nego ukoéeni prezimljuju u dubljim dijelovima mravinjaka. Ljeti se krilati spolni oblici mrava roje. Nakon parenja mudjaci ugibaju, a Zenke se vra¢aju u mravinjak iis dijelom radnika osnivaju novi mravinjak. U nagim je Sumama poznat i za8ti¢en Sumski mrav (Formica rufa), (~ sl. 79) Ose Zive kao samotarke ili druzevne Zivotinje, Zadruzne ose izgraduju gnijezda od saivakanog drveta. Takav osinjak potinje graditi u proljece oplodena Zenka, a uz nju je i velik broj radilica, U kasnu jesen pojavljuju se i muzjaci, a nakon oplodnje zimu pretivijava samo oplodena Zenka, a sve druge ose ugibaju. Ose mogu biti korisne kao ‘gtabljivice drugih kukaca, ali iStetne, jer nagrizaju zrelo voce. Uz obiému osu (Paravespula vulgaris), koja gradi kuglaste osinjake u zemlji, u nas su poznatije jo8 i galska osa (Polistes gallicus), s otvorenim osinjacima pri¢vrSCenima pod strehe, kamenje, na grmlje, Suplje cigle isl, te ljuti striljen (Vespa crabro), ¢iji su veliki osinjaci obiéno u Supljinama drveéa i kuéa, a ubod mu je vrlo bolan i otrovan. I medu pXelama ima samotarki i zadruZnih vista. U zemnth bumbara (Bombus terrestris), sliéno kao u osa, Zenka koja je prezimila osniva jednogodisnje gnijezdo u zemilji, au jesen se pojavijuju muzjaci, Bumbari su vazni za opra8ivanje bilja, napose lucerista, Oprasivanje je i najbitnija uloga péele medarice (Apis mellifica) i vigestruko premasuje koristi od proizvodnje meda, propolisa, peluda, matiéne mlijeti, voska i otrova. Uz Zenku maticu Zivi i veliki broj zakrZljalih Zenki radilica, a muzjaci (trutovi) pojavljuju se samo za vrijeme rojenja, Razmnozavaju se arhenotokijom. Zadruéni idite postove, a Zivot péela vilo je razvijen, pa radilice, ovisno o starosti, obavljaju ra postoje i posebni nagini medusobnog sporazumijevanja (ples péela). TIP ORGANIZACIIE POLYMERIA SL.78 Opnoksie sieve): may, cosa ipeela ‘Sumsid mate (Formica rae 135]SISTEMATIKA, : 136 EERE Zivotinjke us - phthiraptera Zivotinjske usi su mali kukci koji Zive kao paraziti na toplokrvnim zivotinjama. Stoga su blijedi i bez krila, s teduciranim slozenim o¢ima, ana nogama imaju pandzice za prihvaéanje. Tijelo im je dorzoventralno splosteno, a svojeg domacina obiéno ne napudtaju. Jaja — gnjide odlaZu na perje ili dlaku Zivotinja, Razvijaju se prividno nepotpunom preobrazbom. Ima ih gotovo 4 000 vrsta, a raspodijeljene su u dva podreda ~ tekute (Mallophaga) i u8i (Anoplura). Tekuti obigno ne sigu krv, nego se hrane proizvodima koZe ~ perjem, dlakama isl. Usni su im organi gradeni za grizenje, Na raz vrste tekuta. Za razliku od nijih, u8i su ektoparaziti sisavaca. Sisu im krv, @ usni im je ustroj preobrazen za bodenje i sisanje. Najpoznatija je obina us (Pediculus humanus), duga oko 4 mm. Zivi na glavi Covjeka i u odje¢i, Sisuéi krv, moze prenositi uzrotnike vilo opasnih bolesti kao Sto je pjegavi tifus. Sitnija od nje, oko 1,5 mm duga, jest stidna w& (Phthirius pubis), koja Zivi na dlakama oko spolnih organa, a prenosi se spolnim odnosom. ‘ESEKEDA Resokcilei - Thysanoptera su mnogih resokrilaca reduetrana, a krilt onih koji ih imaju specifignog su oblika, po Cemu su i dobili ime. Naime, vrlo su uska, ali sa strana imaju dugatke dlagice poput resa. Tijelo im je izduzeno, ali maleno, dugo do 1 cm. $ obzirom na to da su vecinom biljni pataziti, noge im sluze za hodanje i prihva¢anje, a njihov je usni ustroj preobrazen za bodenje i sisanje. Uglavnom sisu biljne sokave i jedu spore gljiva, a medu njima ima i grabedjivaca. U njih je partenogeneza dosta éesta, ito iu obliku telitokije. Razvoj im teée prividno nepotpunom preobrazbom. Ima ih oko 4 000 vista (> sl. 73. K), ‘[QEERIET Polukrilci - Hemiptera lako su oba para krila polukrilaca izvorno opnasta, u nekih od njih prednji se dio prednjih krila jage hitinizirao tako da wore polupokrilje (semietitre), pa im otuda i ime, To su velo izmijenjeni kukei razlititib oblika. Hrane se veéinom biljnim, ali i jotinjskim sokovima, pa im je usni ustroj prilagoden za bodenje i sisanje. Noge im mogu biti prilagodene razlittim potrebama - mogu sluZiti za hodanje, skakanje, veslanje, kopanje, hvatanje plijena i dr. Razvijaju se prividno nepotpunom preobrazbom. Poznato ih je gotovo 75 000 vrsta (+ sl. 73. M), podijeljenih u tri podreda - raznokriled ili stjenice (Heteroptervidacea), cvréci (Auckenorrhyncha), te biline usi (Sternorrhyncha), Posljednja dva podreda poznatija su pod zajedni¢kim nazivom jednakokritei (Homoptera) Stjenice Zive na kopnu i u vodi. Mnoge imaju smrdljive 2lijezde, a neke imaju i organe za stridulactju. Na éovjeku i Zivotinjama parazitira obitna stjenica (Cimex Jactularius). Nema krita, a noéu izlazt iz zaklona da bi sisala kr, Pri come ne prenosi nikakve bolesti, Po povrSini mirnih voda, na dugim, tankim nogama, iti obina skakalica (Hydrometra stagnorum), a nauznak pod vodom pliva grabeZijiva modra nauznatarka TIP ORGANIZACHE POLYMERIA (Notonecta glauca).semen] Cvréci su krupni, zdepasti dnevni kukei, a mogu dobro i letjeti. U drugom abdominalnom kolutiéu imaju timpanalne organe, a mudjacima je u prvom smjesteno ji evréalo kojim se prodorno glasaju. Njihove li¢inke pod zemljom siu korijenje biljaka, a odrasli se hrane sokom iz mladih biljnih izdanaka, pa su Stetni. Razvoj cvréaka traje vige godina. U nas je najpoznatija porodica istog naziva ~ evr8et (Cicadidae). Biljne (lisne i Stitaste) u&i mali su kukci, duginajvise 8 mm. Zenke vrlo éesto nemaju kcila, USenjei il lisne u8i (Aphididae) opasni su biljni Stetnici jer siSu biljne sokove i uzrokuju kovrCanje lisca. Vrlo se brzo razmnozavaju heterogonijom. Crvci ili Stitaste si (Coccidae) takoder su opasni Stetnici, napose na vockama, Njihove se Zenke ne razvijaju potpuno, bez krila su, a esto i bez nogu, tako da se, zapravo, razmnozavaju neotenijom. (EE Zvjezdani - Echiuroidea Osim kolutiéavaca (Annelida) i HankonoZaca (Arthropoda), mnogokolutiCavei obubvacaju jo8 pet koljena Zivotinja, koja se zajednicki zovu anelidsko-artropodski mnogokolutiéavei, Pripadnici dvaju od tih koljena (zvjezdani i stiealjci) gradom svojega tijela blizi su koluti¢avcima, a tlanovi ostalih triju koljena (crvonosci, dugoziveiijezi¢ari) stodniji su élankonoscima, te imaju i zajedni¢ki naziv Pararthropoda ili Oncopoda (-» sl. 80). age rma, v Echivoidea Sipuncucidea Onychophora Pentastomida Tarra Zvjezdani su uglavnom polusesilne morske Zivotinje koje Zive ili u razliéitim ste0. pukotinama, kudicama puzeva isl, iu morskom dnu sami izgraduju hodnike, imaju Aneldsk artopods crvoliko tijelo, na dijem se prednjem dijelu nalazi rastegljivo ilo. Ono je sluzavo i He Kepliivo, a sluzi za hvatanje sitnijih organizama i detritusa kojima se zvjezdani hrane. tvaljac (Sipuncuoideal, Gonohoristi su, a razvijaju se preko slobodno plivajuée lidinke trohofornog tipa, koja foe ae upelagijalu boravi do dva mjeseca, Ima ih oko 70 sta, od kojih je wJadramu najpoznatifi_jecicari Pentasomida) zeleni zvjezdan (Bonellia viridis) (EEG Strcaljci - Sipunculoidea Strealjci na morskom dnu provode na¢in Zivota sliéan Zivotu zvjezdana. Dugacki su od nekoliko milimetara do pola metra. Crvoliko im se tjelo sastoji od dvaju dijelova ~ straZnjega, Sireg i veéeg, koji Zini trup, te prednjega, tanjeg i kraceg, koji je uvlativ. TIP ORGANIZACLE POLYMERIA 137(reemma ~~ 138 ‘Na vrhu prednjeg dijela nalaze se usta, koja su, po pravilu, okruzena lovkama (> sl. 80). Gonohoristi su, a oplodnja im je vanjska. Razvoj mnogih oblika tete preko plivajuée lidinke sliéne trohofori koluti¢avaca, Ima ih oko 250 vista, a iz muljevitog i pjeskovitog dna Jadranskog mora poznat je goli Strcalac (Sipunculus nudus), dugaéak do 15 cm. E823 Crvonoéci - Onychophora Zivotinje toga koljena Zive skrivene pod liséem i kamenjem uz obele, iskijucivo u tropskim predjelima. Ima ih samo oko 65 vrsta, a vaine su prije svega po svojim anelidskim i artropodskim tjeles1 karakteristikama, Tijelo im se sastoji od glave s jednim parom ticala te koluti¢a, od kojih svaki ima po jedan par privjesaka s pandzicom., ‘Tiprivjesci sluze kao noge (lobopodiji). DiSu poput kukaca - uzdunicama. Odvojenog su spola, a najpoznatija i najveéa (duga do 15 cm) jest vrsta Peripatus torquatus, koja ivi oko ekvatora (-> sl, 67, 80). EXE RCH Dugozi Tardigrada ‘Te mikroskopske Zivotinjice (do 1,2 mm) simpatinog izgleda, sli¢ne malim medvjediéima (+ sl. 80), vrlo su otporne na nepovoljne uvjete u okoli8u, vrlo lake prelaze u stanje anabioze, te mogu prozivjeti i do 60 godina. Takvu otpornost postizu prilagodbom Zivotu na mahovinama iliSajevimna, na kojima kratko traje vlaznost povolina za njihov aktivan Zivot, nakon ega, u suhim razdobljima, prelaze u stanje anabioze. U takvom se stanju lako raznose vjettom, te su to kozmopolitske zivotinje, lako su prvobitno bile morske Zivotinje, danas ih je mnogo vise u kopnenim vodama, Kojima pripadaju i sitne kapi u mahovini, Nalazimo ih u jezerima do 150 m dubine, kao ina jwénoameritkim Andama, na visini veCoj od 6 500 m. Najvi8e ih je u polarnim krajevima, ali se nalaze i u pustinjama. Na tijelu dugozivaca rezlikuju se glava i etiri para ne¢lankovitih nogu s pandzicama. Ove su noge sliéne privjescima crvonozaca. Nemaju posebne sustave za disanje i optjecanje, a vazna im je karakteristika kutikula, Ona nije gradena od hitina, nego od albuminoida pa propusta vodu. Stoga se u nedostatku vode dugozivei mogu brzo osusiti i prijegi u stanje anabioze, a nakon dolaska u vodu brzo nabubre i prijedu u aktivan Zivot. Te visokoorganizirane Zivotinje imaju i razvijeno Zivéevije s moZdanim i podzdrijelnim te s detiri trbusna ganglija. Na mozgu imaju i jednostaniéne otne pjege. Gonohoristi su, Muzjaci obuhvate Zenku i unesu spermije u njezinu netisnicu, a neki imaju i poseban spoini otvor. Razvoj im je direktan, a presvlace se tijekom cijelog Zivota. Dugodivaca ima gotovo 200 vista, a najpoznatije su i najvece dvije kozmopolitske vrste - Macrobiotus hufélandi i Milnesium tardigradum., TIP ORGANIZACHIE “——[ssrewanea Jeziéari - Pentastomida ili Linguatulida Jeziéari su parazitske Zivotinje, duuge do 15 cm. Tijelo im se sastoji od dvaju dijelova ~ kratkog, prednjeg (cefalotoraks), s ustima i dva para udova, te dugackog, straznjeg (abdomen), koji je clankovit, s vi8e od stotinu trupnih prstenova (+> sl. 80). Kao odrasli najéeSée Zive u nosnim i Zeonim Supljinama sisavaca mesozdera (npr. sa], gdje se hrane sluznim izluéinama, Oplodene Zenke odlaéu jaja koja s nosnim cekskretima padaju na bilje. BiljoZderi (kunié, zec, ovca, koza), kao i Zabe,ribe ili Covjek, ‘mogu unijeti ta jaja u svoje probavilo, Iz njih izadu litinke koje probiju crijevnu stijenku medudomadina, te limfotokom dospiju do limfnih évorova, jette, bubrega, slezene ili luca. Tu nastavijaju svoj razvoj i, ako ih je vise, mogu znatno Stetiti medudomadaru, Nakon zavrSenog razvoja liginke s bodljama ulaze u tjelesnu Supljinu medudomacina, Ako domaéin pojede medudomacina, t njegovu se probavilu oslobode liginke koje se s pomoéu bodlji kroz jednjak uspnu sve do nosnih Supljina, Tu spolno sazrijevaju (muzjaci su manji od Zenki), te se tako razvojni ciklus zatvara, Neke viste Zive i u pluénim vrecicama ptica (galeba, éigre), te u plucima gmazova, gdje se hrane krviju. Jeziéara ima oko 60 vista, a dosta je test pasji jezitar (Linguatula serrata), dugaéak do 8 cm, koji se ponekad moze naéi i u éovjeku. TIP ORGANIZACHE POLYMERIA 1391Tip organizacije OLIGOMERIA (EXQ03 Bodljokosci - Echinodermata Svi bodljokosei ili, kako se jo§ nazivaju, bodljikasi jesu morske Zivotinje. fako su vilo raznolikih oblika tijela, gradeni su po jedinstvenom planu. Nazvani su po bodljama, koje su najizrazitije u jezinaca, dok su u nekih bodljokozaca reducirane. One su zglobno ~sivezane za skelet, koji je graden od vapnenatkih plodica smjestenih u usmini. Osim bodij, jezinei i zvjezdace po tijelu imaju i pedicelarije (Stipaljke), izgradene od drska na ijem se vrhu nalaze dva ili tri kraka, Primarna im je funkcija éi8¢enje tijela od taloga koji pada na te bentosne Zivotinje, a usto pomazu i u obrani i hvatanju sitniih organizama. \Veligina bodljokozaca varira od samo nekoliko milimetara do vise od metra, a glavna im se tjelesna os nalazi izmedu oralnog (usnog) i apikalnog (vrSnog) podrudja, gdje je obigno smjesten i analni otvor. ‘Temeljna simettija tih Zivotinja bila je bilateraina, kakva je i danas u njihovih liginki, 4 zbog sesilnog nadina Zivota raavila se u radijalnu simetriju, na osnovi broja pet Ili njegova umnoska, Zanimnljivo je da neki bodljokosci, ponajprije trpovi, ponomno tendiraju bilateralnoj simetrji. Zbog takvog oblika tijela i razlitti njihovi organi u centralnom podrugju imaju oblik prstena iz kojeg se radijalno (zrakasto) pruZaju ogranci u krakove, sia > Tako je gradeno Aiveevije, koje je u osnovi vepéasto, te krvmoZilni sustav koji je otvoren. Grada tela bodljoka#aca_Spolne se Zlijezde obiéno nalaze interradijalno. Samo za bodljoko8ce specitiéan je njihov -ambulakraini ili vododitni sustav za pokretanje (+51, 81) Sastoji se o¢ zila oblozenih stanicama trepetljikavog epitela, Te stanice pokre¢u morsku vodu. $ okolnom vodorn komunicia preko madre- | pome (state) ploge na apitalng} stant ela Ispod nje je mjehurié, koje kamenim kanalom, | Sogo vapnenca na svoj stijenci, povezan s | prstenastom cijevi u centralnom tjelesnom po- drugju. Cijev ima pet Polijevih mjehuriéa koji suze ' kao rezervoari tekuéing, a iz nje radijalno prema | krajevima tijela izlaze kanali. Iz njih pak eijelom duzinom izlaze ambulakralne nofice. To su sitni ‘kanaliéi, od kojih svaki ima stegljivi mjehurié kao rezervoar tekucine, a zaviSava malom prianjalj- ~ | kom. Siezanjom mjehuriéa tekuéina se potiskuje unozicu, koja se time izducuje. Prianjaljkom se bodljokozac prihvaéa za podlogu, te vraéa tekuéinu u mjehuri¢, Time se nozica ponovno skracuje, a Zivotinja pomiée. Sinkroniziranim radom mnostva takvih nogica, osim kretanja, omoguéene su i drukéije TIP ORGANIZACHE OLIGOMERIA________ 140 |aktivnosti, pa tako zyjezdace s pomocu njih otvaraju skoljkaée Kojima se hrane, Buduci da bodljokoSci nemaju poseban ekskretorni sustay, u obavijanju njegove funkcije sudjeluje ambulakralni sustav. Probavilo bodljika8a po pravilu ide od oralnoga prema apikalnom polu i prohodno je, osim u zmijaéa, koje nemaju anaini otvor. To su uglavnom planktonofagne i detritofagne Zivotinje, no ima i grabedjivaca, kakve su pretezno zvjeadate. Za disanje im sluze razli¢ita celomatska prosirenja, koja se u zvjezdaéa zovu papule, u zmijaéa burze, u trpova vodena pluca, au jezinaca Skrge. Svi oni po tijelu imaju osjetne stanice koje reagiraju na svjetlo, a zvjezdace na vrhovima svojih krakova imaju i primitivne odi, Preteéno su gonohoristi, uz malo hermafrodita, a zbog velo izrazene sposobnosti regeneracije mogu se razmnozavati i nespolno. Tako zvjezdate iz jednoga kraka mogu obnoviti cijelo tijelo. Pri spolnoj oplodnji, koja je vanjska, u svih nastaje plivajuéa trepetjikava liéinka dipleurula, koja se u trpova rezvija uliginku aurikulariju, u zvjezdata u bipinariju, au jeZinaca i zmijaéa u pluteus. Tijekom svojega planktonskog Zivota te liginke prozivijavaju preobrazbe iz bilateralne u radijalnu simetriju dok se naposljetku ne spuste na dno i zapoénu betosnu fazu svojeg Zivota, Iako to koljeno Zivotinja nije posebno bitno, ipak ima odredenu vaznost za éovjeka. Neki se trpovi npr. jedu, a u Kini je kao afrodizijak poznata njihova juha zvana trepang. U nas je uobiajeno da se jedu gonade jezinaca. $ obairom na znatne koli¢ine kal a 1 dudika u skeletu bodljokoZaca, oni se nakon suSenja melju te upotrebljavaju kao gnojivo. sL82 i ee verse ti fuel Razredi bodjokotace: Usto, zvjezdace su veikiStetnielu uzgafalistima skoljkl jer se ti grabedljive! masomno TU njima i hrane. Jezinci esto ozijeduju kupage, a za bodljokosce se navodi i odredent i ysotnrioida), stupanj otrovnosti. Tako se prigodom pripremanja trpova za riblju meku moze do€iu_jezinac (Ehinoidea, kontakt sa sekretom posebnih Cuvierovih organa, sto moze izazvati dermatitis ili, pri_axjezdaga (Asteoidea), dodiru s o¢ima, éak i sljepilo. amnijata (Ophiuroidea Bodljokosci su priligno stara skupina Zivotinja, poznata jo8 s potetka paleozoika, a ; iz kambrija. Danas ih ima oko 6 000 vista, a podijeljeni su u pet razreda - staptare, | sinaine notin trpove, jedince, zvjezdate i zmij (+ sl. 82), $= bode Ag 0 ECHINOIDEA > mM s a CRINOIDEA asreroea 7 HOLOTHURIOIDER, | OPHIUROIDEA. | _—__— TIP ORGANIZACIIE OLIGOMERIA 1MSISTEMATICA lgledom nalikuju na evjetove fjiljana i otuda im jedno od imena, Drugo su ime dobili zato Sto se stapkom drde za podlogu (~ sl, 82). Takve Zivotinje Zive u mirnim morskim dubinama, a jedan se dio njihova razreda, koji je bez stapke i pokretan, nalazi u obalnom podrugju mora. No, Cak su i takve slobodne Zivotinje u jednoj fazi svojeg razvoja bile stapkama priévrséene na podlogu. Mogu imati pet, deset ili vise krakova. Najpoznatija jadranska vista jest sredozemna dlakaviea (Antedon mediterranea) koja s pomoéu krakova mode i plivati. Trpovi ili morski krastavci - Holothurioidea ‘Trpovi svojim izduzenim valjkastim tijelom leze na dau, @ naginju bilateralnoj simetriji (-+ sl, 82). Oko usta imaju vijenac. od mnostva lovki. Vapneni im je skelet znatno, a nekima i potpuno, reduciran. Zanimljiv je slucaj zajednickog Zivota trpova i pjegavog strmorinca (Fierasfer acus), ribe koja se danju natraske uvlaéi w njihova vodena pluéa, Najée8éa vrsta u Jadranu jest crmosmedi obiéni trp (Holothuria tubulosa). Jezinci ili morski jezevi - Echinoidea ‘Tijelo im je okruglasto s jakim bodljama (> sl. 82). Osim tipi¢nih radijalno simetriénih oblika, koji pripadaju redu pravilnjaka (Regularia) i kojima je analni otvor na apikalnom polu, postoje i jezinci Kojima se crijevni otvor pomakao na jednu stranu, S168, Hall jtnze ak i blizu usta. Oni pripadaju redu nepravilnjaka (@araceneocus lividus) (Irregularia). Na obalnom kamenju Jadrana brojni su hridinski jezinel (Paracentrotus lividus), obiéno tamnoljubigastih bodlj (+183). Na njima se mogu vidjeti kamenéici, justurice i alge Koje pridrZavaju na sebi kao zastitu od svjetla, Bodlje im nikada nisu dugatke koliki je promjer éahure, za razliku od onth u ernog ili potukuglastog jeZinca (Arbacia lixula), koji je takoder Gest u obalnom podrugju. [EGER Zvjezdace ili morske zvijezde - Asteroidea Krakovi zvjezdata Siroko su povezani sa stedignjom tjelesnom plogom (- sl. 82). $ njihove donje strane vidljivi su nizovi brojnih ambulakralnih nozica. Na vrhovima krakova, takoder s donje strane, postavljene su oti, pa zato zvjezdate éesto mozemo va krakova radi okretanja ofiju svjetlu, Kao pravi grabedljivei, vidjeti uzdignutih kraj zvjezdate unose manji plijen u organizam, no na veéi, ponajprije na skoljkaée, ali i na rakove, jezince i sl, izbacuju svoj évrsti mi8iéavi Zeludac, te im je probava tada vanjska, Poznatije jadranske viste jestt naranéasta krialina (Astropecten aurantiacus) i kurgava zvjendaéa (Marthasterias glacialis) TIP ORGANIZACIIE OLIGOMERIA__—__ 142 |[Swnea ana Shas (EER zmijace - Ophiuroidea Malokoluticave: lovkal(Laphophorata, ‘Zmijace nalikuju na zvjezdace al selako razlikuju od nih jer suim krakouijasmo sev odijeljeni od srediSnje ploge (kotura). MoZemo ih priblizno opisati kao zaobljene pe- Prodan open pra i terokute, i iin vehovaizleze tanki krakovl, poput zmij, pa im otuda i ime (-+r sl. teint 82), Hrane se preteZno sitnim i uginulim Zivotinjama. Od desetak vrsta u Jadranskome ™“%s"etia moru mozemo spomenuti dugokraku zmijaéu (Ophioderma longicauda) [EXQES Lovkaii - Lophophorata Osim bodljikasa, malokoluti¢avei obuhva¢aju jo8 etir! koljena Zivotinja ~lovkase (Lophophorata), ctijevodisaée (Branchiotremata), bradnjake (Pogonophora) i Getinoéeljuste (Chaetognatha), (~ sl. 84). ~ Zanimljivo je da lovkadt jo8 pripadaju prvoustama (Protostomia), a svi ostali, uz bodljikase i svitkovce, drugoustama (Deuterostomia). Zbog toga su lovkaéi evolucijski zanimljivi jer se nalaze izmedu Protostomia i Deuterostomia. Lovkasi su bentosne Zivotinje kopnenih voda i mora. Tijelo im je gradeno od triju dijelova - prednjeg, prosome (akson), srednjeg, mezosome, i straznjeg, metasome. Usta su im smjeStena na mezosomi i okrugena su vijencem lovaka po kojima su i nazvani i koja sluze za hvatanje hrane ~ detritusa i sitnijih organizama. U metasomi se nalazi utroba, Buduéi da je svim lovkasima probavilo potkovasto svinuto, analni im se otvor nalazi blizu usta, To su hermafroditske Zivotinje, a, sim spolnim naéinom, mogu se razmnozavati i nespolno. Morski oblici imaju liginku trohofornog tipa. Ima ih oko 5.000 wrsta, a dijele se u tri razreda, koja se jasno razlikuju. Potkovnjaci (Phoronidea) tive u cijevima koje su, zapravo, koZno-misiéne mjeSine od glatkih misi¢a. Mahovnjaci (Bryozoa ili Ectoprocta) borave u kutikularnim kucicama od shuzi, hitina ili vapnenca, koje sami izgraduju, a udruzeni su u zadruge, koje poput mahovine obrastaju razligite predmete u vodi. Treci razted - ramenonoSci (Brachiopoda) Zive u dvodijelnim Ijuskama, poput Ijusaka Skoljka8a, a vaini su i kao vilo brojne paleozojske Zivotinje poznate jo’ iz kambrija. TIP ORGANIZACIIE OLIGOMERIA 143SSTEMATICA J = i | F [EERGEER Crijevodisati - Branchiotremata To je vrlo zanimljivo koljeno drugousta koje, kao i lovkasi, stoji na prijelazu izmedu Protostomia i Deuterostomia, Osim toga, te Zivotinje imaju i neke karakteristike svitkovaca ~ skrZne pukotine prednjeg crijeva i Zivéani sustav na lednoj strani, Stoga su i svistavani u svitkovce, kao njihovo potkoljeno, polusvitkovet (Hemichordata). Ipak te Zivotinje nemaju svitak ni bilo kakav trag sligne tvorbe. Osnovna grada njihova tijela donekle je sliéna gradi tijela lovkasa. Naime, tijelo im je takoder podijeljeno na tri dijela —prosomu, mezosomu i metasomu, a na mezosomi su usta okruZena lovkama. Prosoma izgraduje predusnu glavicu, a mezosoma ogrlicu. Crijevodisaca ukupno ima manje od 100 vrsta, a obuhvaéaju dva poznata razreda ~ viroglavee (Enteropneusta) i perodkrice (Pterobranchia). Treba napomenuti da je iz morskih dubina vige puta uhva¢ena kuglasta liginka sligna tornariji,litinki Ziroglavaca. Zbog te vrste organiziran je i reéi razed crijevodisaéa ~ Plancrosphaeroidea. Zivoglavei su ervolikog tijela dugog nekoliko centimetara do 2,5 m, Glavice mnogih vista s ogrlicom sie Zitu s €akom, pa su po tome i nazvani (~ sl, 84). Zive uglavnom, u toplim morima (1 u jadranu), ukopani 1. pijesku_u dugim, poput potkove svinutim cijevima oblozenima sluzi. Hrane se detritusom. Gonohoristi su, a za njih je bitna liginka tomarija, koja je sliéna litinkama bodljikaSa, napose bipinariji zvjezdata | aurikulatiji upova, Peroskrici Zive sesilno u velikim zadrugama na kamenju i Skoljkama, tako da slige mahovnjacima, Veliki su samo do 7 mm. Vecina su gonohoristi, a neki su ihermafroditi, Obitavaju u polamim morima, oko Arktika ina Antarktiku. (ESQEB Bradnjaci - Pogonophora Bradnjaci su takoder ervolike Zivotinje koje Zive u dugim cijevima na morskom, dnu, najée8ée u velikim dubinama iu hladnijim morima, Na prosomi se nalaze lovke, a, osim nje, imaju jo8 i mezosomu i metasomu, Bradnjaci po tijelu imaju mnostvo prianjaljki (bradavica) s pomocu kojih se drze u cijevi (+ si. 84). Te su Zivotinje gonohoristi, a ima ih oko 50 vista. ERGIEA Cetinoéeljusti- Chaetognatha Cetinoéeljust su, osim jednoga bentosnog roca (Spadella), morske pelagiéne Zivotinje. Duge su od nekoliko milimetara do 10 cm. Tijelo im je trodijetno i sastoji se od glave, trupa i repa, Nazvane su po hitinoznim éekinjama na glavi, koje sluze za hvatanje plijena (sitnijih beskraljeZnjaka i licinaka riba), a nazivaju se Geljusti. Na glavi imaju i jednostavne o€i. Kao prilagodba na pudinski natin Zivota sa strana tijela razvile su im se vodoravne perajice, tako da izgledom malo podsjeaju na ribe (> sl. 84). Nemaju cirkulatorni ni ekskretorni sustav. Hermafroditi su, a ima ih oko 50 vesta, od kojih je uJadranskom moru gest rod Sagitta. TIP ORGANIZACIIE OLIGOMERIA_______sian) (SEACH Svitkovci - Chordata Osnovna karakteristika svitkovaca jest da bar u svojem embrionalnom razvoju, ‘a neki { dozivotho, imaju svitak (chorda dorsalis). On je endodermalnog podijetla, ACRAMA nastao od dorzalne strane probavila. Izgle- da poput pruti¢a sastavljenog od vakuolizi- ranih stanica, 2iji mu turgor omoguéuje Evrst06u, ai elasti¢nost. § njegove dorzal- ~.ne strane smjeSten je cjevasti Zivéani sus- tay, a ventralno se nalazi stce (bezlubanjet ga nemaju) i probavilo, Uz prednji dio pro- bavila, Zdrijelo, vezani su organi za disanje. U nizih svitkovaca to su 8krge, au visih | QUI svtak CED ens 92, SUD) atege su razvijena pluéa, —~LiEr, ‘VERTEBRATA A Dok je u veéine beskraljeznjaka razvijen egzoskelet, svitak je osnova endoskeleta 51. svitkovaca. To su biateralno simetriéne Zivotinje kojih ima malo vige od 41 000 vrsta, Temelinizgled svithovace Podijeljene su na tri potkoljena (~ sl. 85) - pla8tenjake (Tunicata), bezlubanjce (Acrania) i kraljeZnjake (Vertebrata). Dugo su medu njih kao potkoljeno svrstavani i polusvitkovei (Hemichordata), no, s obzirom na to da nemaju svitak, oni danas Zine posebno koljeno crijevodisata (Branchiotremata). (REE Plaster nicata PlaStenjaci su morski organizmi, specifigni u Zivotinjskom carstvu pa plastu koji im obavija tijelo. Plast je izgraden od organske tvati tunicina,slitnog celulozi, svojstvenoj biljnim membranama. Zivotinje je nemaju. Svitak imaju u svojem repnom dijelu, i to samo liginke, a repnjaci ga zadrZavaju cijeli Zivot. Nakon planktonskoga stadija liginke se spustaju na dno i prelaze na sesilni naéin Zivota, iako ima i pelagi¢kih oblika, Zbog toga im je tjelesna grada pojednostavnjena, sto je primjer regresivne metamorfoze (nazadne preobrazbe), Jedna od njezinih posijedica jest éinjenica da se, osim spolno, ‘mogu razmnozavati i na nespolni nadin, pupanjem: Na taj natin neke vrste izgraduju i kolonije. Inaée su hermafroditi, a u mnogih postoji i metageneza kao smjena spolnih, i nespolnih generacija <2) PlaStenjaci se hrane tako da, filtrirajuéi vodu, uzimaju iz nje hranjive estice. Ima ih oko 2.000 vrsta, a podijeljene su u tri razreda - repnjake (Appendicularia ili Copelata), dvootvorke (Salpaeformes ili Thaliacea) i mjesci¢nice (Ascidiacea) TIP ORGANIZACIJE CHORDONIA 145![sistewanika SL, PlaStenjak mjesticnica (Tunicata) Repnjael su sitni, do 1 cm dugi planktonski; a time i prozitni plastenjaci. Imaju dugi repi¢, a jedini u odrasloj fazi imaju svitak. && Izlucivanjem grade ku¢icu koju povremeno zamjenjuju. Vazni su uhranidbenoj mrezi mora, jer se hrane najsitnijim pelagi¢kim organizmima. Dvootvorke su takoder planktonski organizmi, Tijelo im je u obliku baévice, a omotano je uodljivim misi¢ima u obliku vepca. (Mjeseténice su neusporedivo najbrojniji razred plastenjaka. ‘To su-sesilné Zivotinje, pa na prvi pogled svojim izgledom podsje¢aju na spuzve (-» sl. 86). Na tijelu su im dva otvora - usnii izmetni, Jedna od poznatih vrsta naSeg mora jest jadranska mjeséiénica (Eugyra adriatica). (CERI Bezlubanjci - Acrani: Bezlubanjci su male, poluprozimne Zivotinjice, duge do 8 cm, Pomalo sli¢e ribici ( 1.85), @ naziv su dobile po tome sto nemaju lubanju, Suvremeniji naziv za njih jest svitkoglavel (Cephalochordata). Cijelog Zivota imaju svitak koji se pruza cijelom duzinom njihova tijela. $ ventralne strane prednjeg dijelatijela nalaze se usta oktuzena vijencem pipala. Gonohoristi su, a ima ih samo tridesetak vrsta. Tijelo im je s oba kraja zasiljeno, a oko repa imaju perajicu sliénu koplju, te otuda i naziv najpoznatijeg predstavnika ~ kopljate (Branchiostoma lanceolatum ili Amphioxus lanceolatus), Ona ivi zakopana u obalnom pijesku, iz kojega joj iviruje samo glava. Hrani se planktonom. U Jadranu je najée8¢e nalazimo na odredenim lokacijama, npr. u okolici Rovinja, a uz obale Tajvana toliko je brojna da je hrana lokalnoga stanovnistva [QEREEW Kraljeinjaci - Vertebrata KraljeZnjaci su Zivotinje najslozenije jjelesne grade. Bileteralno su simetri¢ni, @ imaju tri osnovna dijela tijela — glavu, trup i rep, U glavi su mozak i glavna osjetila, u ‘trupu su unutrasnji organi, a rep moze biti i reduciran. Na trup su, osim u kruznousta, vezana dva para ekstremiteta, Ostiova je skeleta kralje¥nica, po kojoj su i dobili naziv. U nitih kraljeunjaka svitak se zadrZava tijekom cijelog Zivota, a u visih se pojavijuje samo ut embrionalnom razvoju. Dvodijelni koZni sustav kraljeznjaka (usmina i pousmina) obiéno sadrat i razligite dodatne tvorevine w obliku Ijusaka, perja, dlake ili nokata, Kao respiratorni organi sluze im Skrge ili phuéa, a neki dio disanja mogu obavijati kroz koZu (+> sl. 87. A). Zatvoreni optjecajni sustay ima dva medusobno povezana dijela, kevnodiint i ling, Pri tome se u gradi stea moze pratiti njegova promjena od dvodijelnoga u nizih do Getverodijelnog u visih kraljeznjaka, Takve su promjene uodijive i u gradi bubrega, organa ekskretornog sustava, koje ste¢emo u tri oblika ~ pronefros u embrionalnom razvoju, mezonefios w odraslih Anamnia, a metaneftos u odraslih Amniota, Nasuprot tomu, probavilo svih kraljeznjaka jednake je temeljne grade, s odredenim specifiénostima u pojedinim njihovim skupinama (npr. krudnouste su bez, Celjusti, pregivati imaju __ predieluce i dr). TIP ORGANIZACUE CHORDONIA__—______ —__KraljeZnjaci imaju dobro razvijen endokrini sustav s vecim brojem Zlijezda koje inluduju hormone specifignoga djelovanja. Taj sustav djeluje zajedno sa Zivéanim koji je cjevast. Osjetila tih Zivotinja vrlo su dobro razvijena, najée8¢e su slozenije grade, u vitih razreda, a neke skupine imaju i posebna osjetila. Takva je bodna pruga u Anamnia. Hermatroditizam je u kraljeznjaka rijetkost (neke ribe) i gotovo su svi gonohoristi. Nivi se razredi (kruznouste, ribe i vodozemei), uz nekoliko izuzetaka, razmnozavaju vanjskom oplodnjom u vodi, tako da im nisu razvijeni kopulacijski organi. Njih imaju vigi razredi (gmazovi, ptice i sisavel U skladui s tim, i embriji nizih kraljeznjaka razvijaju se u jajima u vodi (izwzetak sa npr, neke Zabe, u kojih embrionelni razvoj tete u udubinama na ledima majke), a embriji visih u jafima na kopnu ilu tijelu majke. Zbog toga se u embrionalnom razvoju Sih kraljeZnjaka pojavijuju zastitne ovojnice (ainidn, alantois i korion), kojih nema =u niih (sl 87. B). Svi kraljeznjaci inaée imaju Zumanjéanu vrecicu, koja im osigurava hranu, odnosno gradevni material za gradnju tijela. Amnion (gré. amnos~ janje) ili vodenjak potpuno obavija embrij,s kojim je vezan samo u podruéju pupka-Ispunjen je tekuéinom koja za8ticuje embrij od isusivanja i udaraca. Alantois (gr. allas, allantos— kobasica) jest mjehurasto ispupCenje straznjeg dijela erijeva. ‘Uz njegovu se osnovu nalaze izvodni kanali izmetnog sustava, tako da on obavija ulogu embrionalnoga mokraénoga mjehura. Usto, s obzirom na to da je isprepleten mrezom krvnih Zila, gmazovi i ptice preko njega i digu, Zametakii sve te ovojnice obavija jo8 jedna vanjska ovojnica, korion (gré. chorion - kota), U placentalnih sisavaca alantois i korion srastaju sa sluznicom ma- ternice, oblikujuéi placentu, posteljicu ili plodvu, preko koje se obavija izmjena plinova i hranjivih tvari izmedu ploda i majke a da se pri tome njihove krvi ne mijeSaju (~ sl. 87. B). Taj se privremeni organ, daKle, sastoji od dvaju dijelova - placente foetalis (atantois i korion) i placente uterina (sluznica maternice). Posteljica i plod medusobno su povezani pupéanom ‘epcom. Ovisno 0 tome imaju li te ovojnice, razredi kraljeZnjaka razvrstant su u dvije skupine, — TP ORGANIZACUE CHORDONIA SISTEMATIKA, SLa7.A (nutri ongant sa: ‘A boubreg: Brij mjehur; ponade; D-caijevo; E— jetea Fe ste G- Skege koji se razmnoZavaju unutrasnjom oplodnjom. 8.87.8 Dijeloi materice: 1 ~ misiei maternice 2 placenta a) chorion ) sluznica maternice 3 - amnion 4 pupéana vrpea (alantois) 5 ~ Jumanjéana vretica 6 cervix, 7 vaginaSL a8. Krutnouste iribe: ‘A~usnilijevak euznousta; B~-Kruinousta paraztia 1a kostunjadi 148 Niti ih kraljeZnjaci, u koje se ubrajaju kruznouste, ribe i vodozemei, nemaju te se zovu Anamnia, a visi ih kraljeZnjaci, koji obuhvaéaju gmazove, ptice i sisavee, imaju, pa su prozvani Amniota Kraljeznjaka ima vi8e od 41 000 vrsta. Od toga je oko 50 vrsta kruznousta, vise od 20 000 vista riba, vodozemaca je oko 2 500 vista, gmazova oko 6 000 vrsta, ptica gotovo £8 600 vista, a sisavaca oko 4 150 vrsta, [EERIERY Kruznouste ~ Cyclostomata Kruznouste su najprimitivniji kraljeznjaci. Za razliku od ostalih kraljeznjaka, nemajur jo8 éeljusti nego krugna usta s ventralne strane tijela, po ¢emu su i dobile ime. Usta poput lijevka ulaze u Zdrijelo, koje imaju i po jeziku. Njima se pri hranjenju prihvaéaju za tijelo riba, na kojima ive kao ektopataziti. Nekim su kruZnoustama u Zelucu nadeni i besktaljeZnjaci. Kruznouste su sliéne 2mijolikim ribama, npr. jeguljama, ali nemaju parne peraje. Osim hrskavit: noga skeleta, cijeli Zivot imaju i svitak. Nosni im je otvor neparan, a parnih 8krznih otvora za razliku od riba, najéesée imaju vi8e od pet (obiéno sedam). Ste kruznousta jevensko, s jednim atrijem i ventrikulom. KoZa im je bez ljusaka, s mnogo jédnostani¢nih ‘Hijezda koje izluéuju sluz. Vecinom su gonohoristi, ali ima i hermafrotita Neke uw razvoju dozivijavaju i metamorfozu (~ sl. 88. A, B). opskrbljena su mnogobrojnim roznatim zubiéima Kruznouste su Zivotinje mora i kopnenih voda. Osim po Stetnostiza ribe, ponegdje, npr. u Rusiji, poznate su i kao Ijudska hrana, Opisano ih je pedesetak vrsta, svrstanih u dva nadreda ~ paklare (Petromyzonoidea) i sljepulje (Myxinoidea). Medu vrstama iz navih voda mozemo spomenuti dvije ~ morsku paklaru (Petromyzon marinus), koja radi razmnozavanja ulaai iz mora u tijeke, i pototnu paklaru (Lampetra planeri), koja stalno Zivi u kopnenim vodama, EERISEY Ribe - Pisces Ribe su poikilotermni vodeni organizmi prilagodeni Zivotu u moru, kopnenim i boéatim vodama, u razltitim temperaturnim uvjetima (od 0 do vie od 40 °C) i xazligitim. dubinama, Ob! su veéinom dobri plivaéi, i tijelo im je najéeS¢e vretenasto, da bi stvaralo Sto manji tijela prilagoden im je razligitom naginu Zivota. $ obzirom na to da otpor vodenoj masi kroz koju se kreéu, No, tijelo riba koje Zive u mirnim vodama TIP ORGANIZACHIE CHOROONIA —[sisTeMATICA Le biti visoko i lateralno splosteno, a tijelo bentosnil riba plosnato, dorzoventralno ili lateralno sploiteno, tako da ledi na dnu, Mogu imati i tazlitite druge oblike tijela, npr. zmijoliko, kao sto je tijelo jegulja. Na tijelu po pravilu imaju dva para parnih peraja (prsne i trbusne), te neparne peraje (jedna ili vise lednih, repna i podrepna). U perajama zrakoperki nalaze se Zbice (Siptice), a peraje hrskaviénjaéa malo su druktije gradene. Zbice mogu biti tvrde ili uzglobljene i mekane (~ sl. 89). Repne peraje mogu 8.89 Cikloidna (1) i Kenoidna (2) usta, sbice w leno) perali @~ prve ti sijeva su tune, ostale meke), ‘kr Luk (4), Haske du Dbotne pruge (6), tilt abi (6 >> imati tri osnovna oblika. U heterocerknih peraja (npr. morski pas) kraci peraje su nejednaki, a gornji krak, u koji ulazi zavrSetak kraljeZnice, veci je od donjega. Homocerknim perajama (npr. Saran) kraljeznica takoder zavrSava u gornjem dijelu, a jednaka. Naposijetku, dificerkne perajé no to se izvana ne uoéava, pa su oba kré (npr. jegulja) izvana su takoder simettigne, a i kraljeznica u njima zavrSava toéno po sredini. Najée8ée su Siljaste. Néiijelt vebine riba nalaze seljuske, thekih i kodtane ploti off a ima i vrsta kojima je tjelo golonipr’soih). Lusk su protzvod kutise, dake, miezodermalnog su pode. Stoga pri manipulaciji uzgajanim ribama treba nastojati da se Ijuske Sto manje oste- éuju, jer na mjestu gdje ispadnu nastaju duboke rane koje mogu biti ulazni put uzrotnicima razliitih bolesti. Poznata su éetiri ostiovna tipa ljusaka u rfba SSRN iiskélimaful pretnouste. Sastoje se od plocica w kutisu, na kojima se nalaze ZiBiGi ad ‘fesoperkl, anio Se povriiski sloj ganoidnih Ijuski Sastoji od ganoina, a povrsinski | Kostioidnih juski graden je od kosminay Nakraju, kostunjaée imajughasmnidAe ili ko8tane Ijuske, koje mogu imati dva oblika - mogu biti okrugle cikloidne (npr. u Sarana) i nazubljene éc8ljaste ktenoldne (npr. u grgeta, > sl. 89). Te Ijuske rastu u krugovima prirastaja, cirkulimay i to sezonski razlitito, jade Kjetipri dobroj prebrani, J a slabije zimi. Stoga se na Ijuskama mogu oéitavati godine starosti riba (anuli), kao drveta po godovima, TIP ORGANIZACIJE CHORDONIA 149{sisteMarica Osnova je ribljeg skeleta kraljeZnica, koja je u primitivnijih skupina jos hrskaviena, ‘au ostalih Kodtana, Osim rebara vezanih za kraljenicu, za mnoge su tibe karakteristiéne i medumisi¢ne kosti (draé). Lubanja im je sastavljena od kostanih ploga na koje su vezani i SkrZni lukovi. Njih, u pravilu, ima pet, au malobrojnih do sedam. SkrZni luk ima oblik bumeranga kojemu s prednje strane strSe mali zubi¢i ~ branhiospine (~ sl. 89). U riba koje se hrane planktonom (npr. glavasima) one su ja¢e razvijene, tako da filtriranjem vode zadrzavaju sitnije organizme koji se unose u probavilo, Ribe ina’y u ustima, na Zeljustima, nepeu, pa ina jeziku, mogu imati zube} ali nekima bez njib npr. Saranu, na petom su se SkrZnom luku ragvili posebni, Zdrijelni zubir(~> si. 89). Na straznju stranu skrZnih lukova veiu se SkPEAH stl, Piiiitimijeribe ;presmouster jos nemaju pce (operculum), pa im se sa strane yideesKREAWORWOF: (npr. u Precnouste, kao i velik dio kostunjaéa, nightiajaal plivagtenjehet, specifican ina kG OTe e Tazniost se po tila (4 51.87.8). OER ee loadsa razvijqna, iako ima znatnih varijacija. Tako neke ribe, pretezno akjivne grabedljivice, dobro vide, ali ima i potpiiio slijepih vfsta. Ribe imaju dva nosna otvora, a okusna im se osjetila esto nalaze't izvan usta, napose na bréiéima oko njily. Kao osjetilo za orijentaciju o praveu i jagini steujanja vode ribama sludi botna pruga, opgan specifi¢an za Anamnia, a, osim riba, imaju ga { kruznouste te mnogi vodozemei, napose njihove lidinke (+ sl. 89). Gotovo sve ribe su gonohoristi, no ima i neznatan broj hermaftodita (npr. komaréa i pirka), koji su ve¢inom protandriéni. Oplodnja (mrijest) po pravilu je vanjska: Zenke u vodu izbacuju jaja (ikeu), a mudjaci spermatozoide (mlije’), no moze biti i unutrasnja, Po njoj je w akvarijima cijelog svijeta poznata porodica tropskih slatkovodnih Zivorotki (Poecillidae). Mugjacima te porodice podrepna je peraja posebno oblikovana u organ gonopodij, s pomoéu kojega mogu unositi spermije u tijelo Zenke. U njoj se potpuno razviju male ribice, tj. ona je viviparna. Ribe su najbrojniji kraljeZnjaci, ima ih vise od 20 000 vrsta;a, prema nekim autorima, i oko 25 000 (+ s1, 88). Njihova klasifikaefjajoS nije porpuno uskladena, pa se u pojedinih, istrazivata razlikuje, s mnogo novijih istrazivanja suvremenim metodama. Tako se i najvisa kategorija, same ribe, ponekad oznatuje kao razred, a e86e kao nadrazred kraljeZnjaka, U nekim je temeljnim crtama ipak postignuta jedinstvenost. Tako se svi slazu u podjeli na hrskavitnjaée i koStunjaée. Ovdje éemo nastojati prikazati opéu, uglavnom prihvaéenu raspodjelu, uz napomenu da kategorizacija pojedinih skupina objektivno ne moze zadovoljiti sve sistematike, Inate, ribe imaju vise od éetiri stotine porodica smjestenih u oko 60 redova. Kao sto smo napomenuli, osnovna podjela riba jest podjela na hrskavitnjage (Chondrichthyes) i koBtunjate ili ostaklitnice (Osteichthyes). Iz. naziva se vidi da je iavedena prema ribljem skeletu, Naime, hrskavinjaéama je skelet potpuno hrskavicen, a ko8tunjagama je djelomiéno ili potpuno okostao. Ta karakteristika utjete ina daljnju podjelu kostunjaéa na stitono8é (Chondrosted), Kojima je okoStao samo dio lubarije, cjelokoste (Holostei), s okoStalom lubanjom i kralje8cima, te na prave ko8tunjaée "Wr ORGANZACUE CHORDONA—______ 150 |(Dleoste’), s potpuno okostalim skeletom-Te tri skupine riba obuhvaéene su u zajednitku skupinu zrakoperke’(Actinopterygi), sa zrakastim Zbicama u perajama, a njima se gesto pridodaju i primitivnfje mnogoperke (Polypterygii), koje na ledima imaju mnostvo mali peraja, od kojih svaka potinje vecom Sipkom. U kostunjace se ubrajaju jos dvije skupine riba, vaune u filogenetskim istrazivanjima, To su resopetke (Crossopterygii) i dvodihalice (Dipnoi), obuhvacene u zajedni¢ku skupinu mesoperki (Sarcopterygi Kao dio te temeljne klasifikacie riba, radi lakSeg snalazenja, spomenut Gemo i Klasiéno grupiranje redova neusporedivo najbrojnijih i najvaznijih riba - pravih kostunjaca Pritom su osnovna dva kriterija: tvrdoéa 2bica u lednim perajama i povezanost plivaceg mjehura s probavilom. Mekoperkama (Malacopterygii) Zbice su u lednoj peraji mekane, a probavilo je povezano s mjehurom. Bezzrakovodnice (Anacanthin) takoder imaju mekane Zbice, no njihov plivaci mjehur nije povezan s probavilom. Ni plivaéi mjehur tvrdoperki (Acanthopterygii) nije povezan s probavilom, a Zbice u prvoj lednoj peraji su tvrde, Tu priligno slozenu sistematizaciju nadrazreda riba nastojat €emo prikazati iu tablici (+ tabl. 6). riba ‘Tablica 6, Klasifikacja visih kategor ae ! hrskavitnjaée (Chondrichthyes) pretnouste (Plagiostomd P** Ce0ve ©) cjeloglavke (Holocephal) ‘kostunjade (Teleasiomi ii Osteichthyes) ” MleSoperke (Sarcopterygi dvodihalice (Dipnod resopetke (Crossopterygi / sl. 88. D). Zive drhtulje (Torpedinidae) mogu proizvesti snazan elektriéni uudar (-> sl. 95). Cjeloglavke ~ Holocephali Getoglavce su mala skupina riba, obubva- | aj samo jedan red ~ himere (Chimaerae). Na izduZenom tijelu imaju veliku glavu i tanki rep. One su posebno izmijenjen ogranak hrska- morski Stakor (Chimaera monstruosa), koji ivi u dubinama Atlantskog i Tihog oceana, vitnjaéa, a najpoznatija je vista Eudnovati | | ima ga iu Juznojadranskoj kotlini (-> sl. 88, E) Stitonose ~ Chondrostei L 8titonoge obuhvaéaju samo jedan red riba ~ jesetre (Acipenseriformes), vane za ribarstvo (+ sl. 96). Kao prijelazna skupina ko8tunjaée jo8 imaju neke primitivne karakteristike, npr. ventralno popretno postavijena usta i heterocerknu repnu peraju, a i skelet im je tek poteo okostavati od glave. § druge strane, kao osobinu vidih riba, imaju &krZne poklopee, a posebnost je njihova tijela pet redova ko’tanth plota, koje TIP ORGANIZACWE CHORDONIA______se u parovima pruzaju botno, trbusno, a jedan ledno (- sl. 90. A). Ljuske su im ganoidne. Najveéa je vrsta moruna (/fuso huso), Koja naraste do 9 mi bude teSka do 2 t. Ima je u Dunavu, te u Jadranu i u njegovim vecim pritocima, Ikra morune, kao i drugih riba toga reda, poznata je kao kavijar. Uzgoj ketige (Acipenser ruthenus) i drugih vista ove skupine posebno je razvijen u nekim zemljama (Madarska, Italija, Ce8ka) Gjelokoste ~ Holostei Svitak cjelokosta jako je reduciran, kraljeSci su im ko8tani, a repna peraja jo8 hetero- cerkna. Obuhva¢aju dva reda ~ oklopne kostunjavke (Lepisosteiformes) i muljarice (Amiiformes), (~ sl. 90. B). Tijelo Je oklopnth koStunjavkt izduzeno, a i éeljusti su im poput dugackoga, uskog kljuna. Imaju ganoidne Iiuske. To su grabedljivei velikih rijeka i jezera neoarktitkog podruéja, dugatki do 6 m. Prave kostunjate~ Teleostei TELEOSTE! Sarina pikhardus COncorthynchus mykiss Cyprinus carpio Dicentrarchuslabrax Sparus aurata Prave koStunjaée obuhvaéaju viSe od 90% recentnih (danasnjih) riba (~ sl. 91) Skelet im je potpuno okoétao, repne su im peraje homocerkne, a Ijuske elasmoidne (cikloidne i ktenoidne). Od velikoga broja njihovih redova spomenut éemo samo neke. Mekoperke obuhvacaju ove redove: sledevke (Clupeiformes), lososi (Satmoniformes), stuke (Esociiformes), Saranke (Cypriniformes), somovi (Siluriformes), jegulje (Anguil- liformes), igle (Beloniformes) i Saranozupke (Cyprinodontiformes), Bezzrakovodnice ine tovarke (Gadiformes) i plosnatice (Plewronectiformes), a tvrdoperke grgecke (Perciformes), plocoglavke (Scleropareiformes), resoskranjave (Syngnathiformes) i skotei (Mugiliformes) TIP ORGANIZACIJE CHORDONIA S190. Stitonote S198, Jesetra(Acipense strio) LBL Prave Kostunjate: stdela(Sandina pilehadus, kaliforijska pastrva (Oncorthynchus miss), aran (Cyprinus carpio), lubin (Dicenrarchus labras) i omarta (Sparus aurata) 153SISTEMATIKA, SL97 Sledevke su najvainije za ribolov u Jadranskom moru, jer njihov godiinji ulov prelazi Biro 25 000 tona. Zajedni¢ki se nazivaju sitnom plavom ribom. To su pelagitke ribe koje se hrane planktonom, Medu njima je najznatajnija srdela (Sardina pilchardus), duga SL 98. do 21 cm, kvalitetnog mesa i njeZnog skeleta (-+ sl. 97). Osim nje, vaznije su viste jo pas (Sprattus papalina (Sprattus sprattus), (~» sl. 98) i inéun (Engraulis encrasicholus). Za ribolov sjevernih mora vrlo je vazan pravi sled ili haringa (Clupea harengus) Losost su u svjetskim razmjerima znatajni i za akvakulturu, kao i za sportski i komercijalni ribolov. U hladnim kopnenim vodama uzgaja se Kaliferiljska pastrva (Oncorhynchus mykiss), po kojoj se ta uzgajaliSta nazivaju pastryskim ili salmonidnim (+ sl. 81). Velo su bitni i atlantéki (Salmo salar i pacifigld (Oncorchynchus spp.) lososi koji se mrijeste u kopnenim vodama, a spolno sazrijevaju u motu. Hrvatska je i svojem primorskom dijelu poznata po endemskim vrstaiiia i podvrstama pastrva Stuke $u poznate grabljivicf koje svoj plijen love aktivno, progoneéi ga. Tomu je prilagodeno i njihovo tijelo, pa im je ledna peraja pomakniata potpuno otifige, kako birepnom i podrepnom perajom* te snaznim misi¢ima izmedu njih, Stuke mogle posti¢i veliku potetnu brainu. Usta su im tipitna za grabeiljivce, izvuéena naprijed poput pagjega kijuna i puna o8trih zuba. Vista naSih voda jest Stuka (Esax lucius). Saranke su najbrojnija skupina slatkovodnih riba. Obuhvaéaju nekoliko velikih porodica, Tom redu pripada i zlatna ribieg, (Carassius auratus), koja se u mnodtvu oblika i boja uzgaja u akvarijima i parkovima cijeloga svijeta. U ribnjacarstvima nasih nizinskih podrudja glavna je ribaBarah (Cyprinus carpio), pa se po njemu ta uzgajalista i nazivaju Saranskim ili ciprinidnim tibnjatarstvtina (+ sl. 91). Uz nekoliko drugih ‘vista njegove porodice, u njima se uzgaja i som (Silurus glanis), troma bentosna riba sabia Pll Revextey, move doseci velike dimenzije: naraste do 5 m dugatak i400 kg te%aly Godi8nja proizvodnja riba na Saranskim ribnjaéarstvima u Hrvatskoj krece se oko 6 000 t. Zajednika osobina redova Saranki i somova jest da posjeduijir Weberov aparat, j. niz preobrezenih prednjih kraljeZaka. Ovaj aparat povezuje ribji mjehur s unutrasnjim whom, te im tako omogucuje bolji slu. Jegulje su ribe zmijolika oblika, bez trbusnih peraja, a neke nemaju ni prsnih. “ — Zanimijiv je Zivot europske jegulje (Anguilla anguilla), koja se mrijesti u Sargaskom moru, nazapadu Atlantika, te otuda putuje sve do europskih kopnenih voda. Po spolnom saztijevanju, koje potinje nakon vise godina, vraéa se na mrijest u Sargasko more, gdje potom ugiba, Krv joj je otrovna, no termolabilna, pa se ta otrovnost pri kuhanju ili petenju gubi, Jegulja se i uzgaja. U moru divi murina (Muraena helena), éiji je ugriz vrlo snaZan, no njegova je otrovnost sporna. TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA__ 1154 - |Igle su dobri skakadi iz vode, tako da su im, radi jageg potiska, Jedna i podrepna peraja smjestene skroz natrag, u blizini repne peraje. Karakterizirane su i obmutom proporesjom duéine éeljusti i velidine prsnih peraja, Tako su kod porodice iglica (Belonidae) éeljusti izrazito dugacke, a prsne peraje male, dok su ti odnosi kod porodice poletuda (Exocoetidae) obrauti (-+ sl. 99), Saranozupké su nazvane tako zato sto sli¢e mladim Sarankama, ali u ustima, za razliku od njih, imaju zube. To su zanimljive male'tibe fer obuhvaéaju i porodicu HNStotIE (Pocciltidae). 12 Juzne Amerike u nase je tople slatke vode, kao ui Vransko jezero kod Biograda, uvezena gamiburijd (Gambusia affinis), koja se hrani litinkama ‘Komharéa malari¢ar’. U trop: je vistalgiiptf (Lebistes reticulata). Tovarke, kao i haringe, 14%, Najbrojniji je pritom obi¢ni tovar ili hakalar (Gadus morhua) iz sjevernih mora. latkovodnim akvarijima posvuda u svijetu najéesca e znatan dio svjetskog ulova, u Kojemu sudjeluju s oko Njemu je oblikom tijela i kvalitetom mesa vrlo sligan oslié (Merluccius merluccius), najrasprostranjenija riba Jadrana, Godisnji ulov osliéa kre¢e se oko 200 t.Jedina tovarka nagih kopnenih voda jest manié (Ldta lota). Tijelo mu na prvi pogled pomalo podsjeca na tijelo soma, Plosnatice su ribe specificnog oblika tjela, lateralno splostene. Samo jednom stranom, blijede boje, leZe na dnu. Stoga su izgubile bilateralnu simettiju, i oba im se oka nalaze na gornjoj, pigmentiranoj strani tila. Po vrlo kvalitetnom i skupom mesu u Jadrariu je poznat ligt (Solea vulgaris). ‘GEBEEKE (Perciformes) pripadaju najvecim redovima riba vista, kao Sto su npr. afburt (Pagellus erythrinus), (- sl. 100)16EXSeriola dumerili), (sl. 101). Najvaznije ribe za uzgoj u moru (marikulturi) pripadaju upravo tom redu. To su lubin (Dicentrarchus labrax), koji se mrijesti zimi, te komaréa, podlanica ili lovrata (Sparus aurata), protandrigni hermafrodit (— sl, 91). Krupne plave ribe, medu koje se ul vadne su pelagitke viste kojih se u Jadranu ulovi vise stotina tona u godini (- sl. 92). Posijedniih ih se godina dio, nakon ulova, jo8 neko vrijeme i uzgaja u kavezima, ‘Njihovi su bliski rodaci znatno manje skuSe (Scomber rajaju tune ii tunji (Thunnus thyrinus), TIP ORGANIZACE CHORDONIA SL 89. Poletuéa (Bxocoetus vollatans) Si. 100. ‘Arbun (Pogellus enjthrinus) SL 101 Gof (Serola dumerit) SL. ‘Tuna (Thums thymus)SISTEMATICA ] scombrus), (-+ sl, 93). Ribe klaunt (Pomacentridae) poznate su iz tropskih morskih akvarija po lijepim bojama i simbiontskom Zivotu s vlasuljama, medu tijim kracima borave. Od grgetki u nasem priobalju posvuda Zi (Gobiidae) i babice ii slingure (Blentidae), u koje pripada i zanimljivi pjegavi strmorinac (Fierasfer acus), koji se danju skriva u vodenim pluéima trpova. U-kepnériin: fe glavoti 93. vodattia najpoznatiji su'smud (Stizostedion lucioperca) igtabexljivac vrio kvalitetnog Skuse (Scomberscombrus} mesa, texgrges (Perca fluviatilis sgt ribe u naSoj zemiji jesu morske pa- Pau Sarac Dachimus —_ukovke (Tachinidae). Njihov je ubod. can velo bolan, a bol se iti od mjesta ubo- da, wz pojavu simptome opée slabosti 1.90.8 (+ s1, 94), $ obzirom na to da je otrov ibe (od gore termolabitan, ubodno je mjesto potreb- snnogopera, no to prije uronitiu Sto topliju vodu, muljtica, okJopna koStunjavka Latimeriachalumnae koliko god ubodeni moze podnijeti resopetka Inaée je meso paukovki vrlo ukusno. po kojem je i cijeli taj red dobio ime. Najotrovnije | U plogoglavke se takoder ubrajaju kvalitetne, ali i otrovne ribe bodeljke ili &krpinié (Scorpaenidae). I njihov je otrov termolabilan, pa je tretman jednak tretmanu u sluéaju uboda paukovki, Privredna im je vadnost velika, jer se ulovi gotovo 200 t skrpina u godini Resodkrénjate su poznate po svojem specifignom obliku i naginu razmnozavanja, pa se drée i u morskim akvarijima, Dugokljuni morski konjié (Hippocampus guttulatus) Bivi i w Jadranu, Muzjaci imaju s ventralne strane, iza analnog otvora, lezne vrecice u koje Zenka odlade oplodena jaja iu kojima se potpuno razvijaju mladi. Skotct ii eiplf poznate su jadranske ribe. Mogu vrlo vjeSto skakati, pa za njihov lov postoje i posebne mreze ciplarice. Zive ujatima, meso im je ukusno, pa se u nasem mort ulovi oko 300 t u godini. $ obzirom na to da su sveideri, a neke viste i eurihaline, bilo je i pokuSaja uzgoja cipala u nagim (Mnogoperkp - Polyprery Mnogoperke obuhvaéaju samo jedan red riba (Bolyp- Jeriforiiest. Po-svojo)'sigeadi’prijelazni‘obliet izmpdu zrakoperkidi¥esoper¥i (~ sl. 90. B). [ma ih samo nekoliko | wrsta, a najpoznatija je nilkaimaégoperga (Polypterus bichin skim ribnjacima, i Brachiopterygti TIP ORGANIZACHE CHORDONIASISTEMATIKA| esos E Crossopert ili Coelacanthiformes Veliko zanimanje znanstvenika izazvalo je pryaphwatanjey jtimierij¢ (Latimeria chalumnae) u Indijskom oceanu 1938. g. Ta 1.88, F-dvadihalica i metie ti ‘SapAfrietsWrsvib, osim u éffivodihalice, parne ee imaju ibled (> sl. 88. F). [EERIE Vodozemci - Amphibia Vodozemci su skupina kralje2njaka koja je svojim embrionalnim razvojem vezana za vodu, a on se nastavija i u prvim danima Zivota (liginka). U odredenom stadiju razvoja vodozemci su se uspjeli odvojiti od vode (veti dio populacije) i od tada Zive kao kopnene Zivotinje. Promatrajuci zemljovid svijeta, uoéavamo da vodozemei Zive na svim kontinentima, osim na najsjevernijim dijelovima zemaljske kugle. Zivjeti mogu samo ondje gdje ima vode i gdje je toplo. ObitavaliSta su im iskljutivo slatke vode, u Kojima se razxija i njihovo potomstvo. Ne Zive u morima i u drugim slanim vodama. Tako su pojedine vrste vodozemaca vilo rasprostranjene, obiéno su ipak vezane za {isto mjesto (obitavaliste), kao I sve poikilotermne Zivotinje. Njihovo je staniste esto ogranigeno na prostor od samo nekoliko éetvornih metara. Osrednje velika mlaka, ak i lokva u kojoj se redovito skiiplja voda, moze posluziti kao staniste stotinama tih skromnih bica, a da se oni uopée ne pozele iseliti. Druge vrste obitavaju u veéini stani8ta, ali se Gini da se takoder strogo dize odredenog podrutja i da se u svako doba vra¢aju u prethodno skroviste. Susna razdoblja vodozemei prezivljavaju tako da se duboko zakopaju u mulj ili uvuku u Supljine u thu, odakle ih u normalnu Zivotnu koloteginu vra¢aju prve kise. Morfolo’ke karakteristike vodozemaca Kraljeznica daje simetrignost tijelu vodozemaca i utjete na njegov oblik. Na nju se nadovezuju rebra, koja nisu spojena s prsnom kosti. KraljeZnica se sastoji od razlititog. broja kraljezaka, ovisno o vrsti vodozemaca, a proteze se od glave i zavrSava repom. ‘Tijelo beznozaca, Gymnophiona, koji Zive na kopnu sastoji se samo od trupa bez repa pa je sliéno gujavici. Repa8i, Urodela, izdwiena su tijela, nalik na jeguljino ili zmijino. Buduéi da Zive u vodi, imaju lateralno splosten rep s okomitim koznim naborom u TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA 1571L102, Vodozemei A-repag B~ benrepas; C- bezozac obliku peraje, a sluZi im kao organ za pli- vanje. Sto im se vise razvijaju noge, tijelo im se sve vise smanjuje i istodobno splo3- java, U odraslih beztepaca, Anura, Yaba u Sirem smistu, rep se potpuno izgubi, ‘od njega ne ostane éak ni traga. StraZnje nnoge tih Zivotinja mnogo su dulje od krat- ih, evrstih j prema unutra okrenutih pred- nil nogu, koje obiéno imaju éetiri prsta. Na straZnjim je nogama veéinom pet prs- tiju, Ove se Zivotinje na kopnu uglavnom, kreéu skaéuéi snaznim straZnjim nogama, pri Zemu se odbacuju relativno daleko. Neke skupine vodozemaca zadréale su na tijelu ostatke koStanih ili vapnenastih lju- saka (+ sl. 102). Fiziolodke osobitosti vodozemaca ‘Tijelo vodozemaca pokriveno je koZom koja je, zajedno sa dlijezdama u njoj, iwzetno vaina za njihov Zivot. Naime, ako se rad th Hijezda poremeti, vodozemci ugibaju. Kako je poznato, nijedan vodozemac ne pije na uobiéajen natin, veé svu vodu potrebnu 2a Zivot prima iskljutivo preko koze. Osim vode, ko?a izlucuje vecu ili manju koliginu sluzi (sekreta) koja se u njoj stvara. Zijezcle nekih vodozemaca izluéuju sekrete neugodne 7a druge Zivotinje pa imaju zastitnu ulogu « njihovu Zivotu (npr. daZdevnjak). Posebno modificirane Aijezde nekih vodozemaca izluéuju sekrete jakih toksiénih svojstava. Tako su sekreti nekih Zaba Juzne Amerike vrlo efikasni otrovi, npr. aba Dendrobates tintctorius. Njezin kozni sekret ameritki su Indijanci upotrebljavali za premazivanje ubojitog vrha svojih strijela. Svi vodozemei u stadiju litinke disu Skrgama, koje u nekih vodozemaca, repaga tu funkciju zadréavaju cijelog Zivota. Nakon zavrSetka embrionalnog razvoja funkciju diSnih organa preuzimaju pluéa. Digni sustav zapotinje nosom, u kojemu su dvijeSuplfine odvojene nosnom pregradom, Nosni se otvori nalaze sprijeda, na vrhu gubice (usana), a zavrSavaju na nepéanom svodu usne Supljine, Disanje preko koze u svih je vodozemaca vrlo intenzivno, a neki pripadnici ove skupine Zivotinja, kao Sto su Spelerpes fuscus i Salamandrina perspicitata, nemaju ni Skrga, ni pluéa, pa se disanje obavija iskljucivo kroz kodu i sluznicu usne Supljine i Zdrijela. Sposobnost glasanja i sporazumijevanja Zaba rezultat je grade dijela dignog sustava. Poéetni dio digne cijevi ili grkljan Zaba pretvoren je u organ za stvaranje zvuka, koji se u mnogih pojaéava zraénim mjehurima na rubovima usne gupljine. Krvnofilni sustav vodozemaca Gine stce ikrvne Zile, arterje i vene. Srce je vodozemaca sastavljeno od dviju pretklijeti, koje nisu potpuno odvojene i od jedne klijetke. Zbog neodvojenosti pretklijetki u srcu se mijeSaju venska i arterijska krv, Venska krv pretezno odlazi u organe za disanje, a arterijska otjeée u glavu i u ostale dijelove tjela. Vodozemci imaju i dobro razvijen limfni sustav. Probavni sustav poéinje usnom Supljinom, na koju se nadovezuje Zdrijelo, ———_ jednjak, Zeludac i crijeva, a zavrSava netisnicom ili loakom (cloaca). Probavni sustav TIP ORGANIZACHE CHORDONIA_—_—_______ |"[sstewanxa upotpunjuju jetra i guéteraéa, koje pomazu pri razgradnji uzete tekuce i krute hrane. Kao organi za izluéivanje sluze prabubrezi, mesonephrosi ili Wolffova tijela. Izvodni kanali tih ongana izljevaju se u nedisnicu, s ijom je prednjom stranom povezan mokraéni mjehur. U vodozemaca su spolovi odvojeni, Spermatozoidi iz muskih spolnih dlijezda preko prednjeg dijela prabubrega dolaze u Wolffove kanale, a odatle u negisnicu. Iz, strainjeg dijela prabubrega izlaze izvodni kanali koji provode mokracu i izlijevaju se u zavidetak ctijeva, Na taj nacin Wolffovi kanali obavijaju funkciju mokra¢ovoda i sjemenovoda, Zenske su spolne Zlijezde relativno velike. Jaja nakon dozrijevanja iz njih padaju u tjelesnu Supljinu, a odatle kroz otvore u Milllerove kanale, koji su u Zenki pretvoreni u jajovode. Produkt jajovoda takoder se izlijevaju u neéisnicu. Prema tome, produkti obaju spolova preko izvodnih kanala dospijevaju konaéno u Kloaku Oplodnja moze biti vanjska | unutarnja. Vodozemci su spolno zreli obino od treée ili €etvrte godine. Do oplodnje jaja u majéinu tijelu dolazi samo u repatih vodozemaca (unutarnja oplodnja), dok za ostale vodozemce vrijedi pravilo da se jaja oplode tek posto izadu iz. majéina tijela u vodu (vanjska oplodnja). Zbog toga muzjaci vodozemaca nemaju iavana vidljiv niti razvijen kopulacijski organ. Samo se iznimno roditelji, bar donekle, brinu za oplodena jaja, ali tu ,brigu” redovito prepuStaju ekoloskim uvjetima okoliga (voda, temperatura is.) Vodozemci st najaktivniji nocu. Zbog razvijenih organa za vid, sluh i miris, uglavnom love noéu sitne Zivotinjice, Koje im sluée kao hrana (kuke, koluti¢avee, puzeve i sl). U stadiju litinke vodozemei jedu iskijudivo bilinw hranu, Na kraju je potrebno istaknuti sposobnost regeneracije pojedinih dijelova tijela vodozemaca. Ozlijedeni ili osakaéeni dio tijela (najee8¢e rep) vodozemci za odredeno vrljeme nadoknaduju izrastanjem novog. Trajanje Zivota vodozemaca sukladno je duljini njihova tijela, pa Zivotinje duzeg tijela Zive dulje od onih s kratkim tijelom. ‘Taksonomija RED: BEZNOSCI - GYMNOPHIONES ili APODA Bezno8ci cine poseban oblik vodozemaca dija je osnovna karakteristika da imaju tijelo bez nogu, odakle im i naziv. To je ujedno i najmanja skupina vodozemaca, koja se svojim iagledom razlikuje od ostalih. Tijelo im je zmijoliko, sto im omoguéuje Zivot 1u zemiji ina slignim skrivenim mjestima. Predinii straZnji udovi toliko su im reducirani da ih nemaju ofuvane ni u tragovima, ukijucujuét i rep. Lubanjske kosti évrsto su im povezane, a specifiénost gradi lubanje daju neke kosti srasle u jednu vecu kost, jedinstvenu kost éine i nepéana i éeljusna Kost, ali su eona i tjemena kost odvojene. BeznoSc u eljustima imaju zubi¢e. Koza im se sastoji od prstenastih nabora, pokrivena je plodicama, a gradena je slitno kozi riba. Dud tijela proteze se kraljeZnica od nekoliko desetaka kraljeZaka, a na svaki se nadovezuje kratko rebro. O&i su beznoZaca zbog ivota pod zemljom zakrZijale. Na usnom dijelu imaju pipala za osjet, Pluca beznozaca nisu potpuno razvijena, Lijevo im je plucno krilo aakrZjalo, veliko je nekoliko milimetara, 2 desno je dugacko i protede se do potetka straznjeg crijeva. Dio dusnika pri pojacanom disanju pomage pluéima u toj funkeiji, pa ih nazivamo dusnitkim pluéima, Beznosei hemaju organe za sluh. Najve¢i broj ovih vodozemaca razmnozava se vanjskom TIP ORGANIZACLIE CHOROONIA 1591[sstemanka SL.103. Bemotac (Gymnophiones sp) 1.104, Sibiskahinobifa (Hymobius keysering Dybousti SL 105, Pjegavi dafdevnjak (Salamandra salamandra) 160 oplodnjom, a neki su vivipami, tj. ra- daju Zive mlade. Liginke imaju vanj- ske 8krge i prezivijavaju preobrazbu uvodi, kao i ostali vodozemci. Stanista su beznoiaca u Juznoj Americi, Afric iu tropskim predjelima Azije. jedan od predstavnika jest Gymnophiones sp. (-» sl. 103}. RED: REPASI - URODELA ili CAUDATA Osnovno obiljezje ove skupine vodozemaca jest rep. Tijelo im karakterizira hrskavigna grada. Koza im je bogata Zlijezdama koje izluéuju jake sekrete otrovnoga djelovanja, zbog éega u Ijudi mogu izazvati upalu odiju. Povrsinski roZnati sloj Koze ljusti se i povremeno obnavija. Probayni sustay podinje usnom supljinom, u kojoj se nalaze i sitni zubi. Jezik im je nepomi¢no prirastao uz dno uste Supljine (u bezrepaca je slobodaa Usna Supljina vodi u Zdrijelo, jednjak, Zeludac, dvanaesnik (uz koji su smjesteni gusteraca, jetra i Zuéni mjehur), Disu pluénim_vrecicama koje su njezne jer je disanje vezano za kodu i sluznicu usne Supljine. Jedan dio repaga koji Zivi na kopnu nema pluca (bes- pluénjaci). Krynozilni sustav repasa éini srce s kiijetkom i dvije pretklijetke. Pretkiijetke su podijeljene izvedenom pregradom, a spojene su s Klijetkom zajednitkim otvorom koji ima dva zaliska, Crvene krvne stanice repaga jajasta su oblika, imaju jezgre i velike su, Limfni im je sustav dobro razvijen, Nemaju ni bubnji¢a ni uha. Najvazniji osjetni organ repasa jest tzv. bona pruga, MokraCno-spolni organi su im medusobno odvojeni Oplodnja je unutarnja, iako muzjaci nemaju razvijen organ za kopulaciju 1. PORODICA : HINOBUE ~ HYNOBIDAE Oblik tijela hinobija sliéan je guSterima. Na nogama imaju éetiti prsta, duzina repa iznosi koliko glava i tijelo zajedno, Odozgo su smedi sa svijetlim uzduZnim prugama, U Europi zivi samo jedna vrsta, sibirska hinobija ~ Hynobius keyserlingi (Dybowski), (+ sl, 104)2, PORODICA: DAZDEVNJACI ~ SALAMANDRIDAE. Oblik tijela im je kao u gustera. Na prednjim nogama nalaze se éetiri, a na straznjim 4 ~5 prstiju, bez plivace kozice. a) Pjegavi dazdevnjak, Salamandra salamandra (++ sl. 105) Sumama i na slignim viaznim mjestima, ali ne iznad 100 metara nadmorske visine, ) Alpskt ili crni da%devnjak, Salamandra atra (-+ sl. 106), manji je od pjegavog, ali se nastanjuje u visokim planinskim podrudjima, na visini iznad 2.500 metara. Pjegavi dazdevnjak rada 40 ~ 70 nerazvijenih liginki, esto jo8 u jajima, koje se razvijaju u hladnoj vodi izvora i potoka. Zenka crnog da%devnjaka rada dva Ziva, potpuno oblikovana mladunca, koji se do kraja razvijaju u tijelu majke. ©) Vodenjact ~ Triturus,&j je najpoznatiji predstavnik vodenjak ili motorad obiéni, Triturus vulgaris (-+ sl. 107), morfolo8ki sliéan daZdevnjaku, a trbuh mu je sivo obojen. Dok ih za vrijeme parenja nalazimo u vodi, tijekom Zivota zadréavaju se pod kamenjem i trulim panjevima, Narastu do 8 cm u duzinu. U vodenjaka je osobito iztazena sposobnost regeneracije, pa im izgubljeni rep ili noge ponovno narastt 3, PORODICA: BESPLUCNJACI - PLETHODONTIDAE Ingledom podsje¢ gama imaju pet prstiju, na kojima su kratke plivaée koZice. Rep je u presjeku okruglast. U Europi Zivi samo jedna vista, smedi bespluénjak, Hydromantes 43 genei italicus dunn (- sl, 108), una gustera, Na straznjim no- 4. PORODICA: GLAVASICE ~ PROTEIDAE Imaju izduzen, jeguljast oblik tijela. Na nogama imaju tri prsta. Pripadnici ove obitelji cijelog zivota imaju tri para vanjskih Skrga. Rep im je plosnat i pogodan za kretanje u vodi. Covjetja ribica, Proteus anguinus (-» sl, 109), stanovnik je podzemnih voda, osobito dinarskoga krSa, pa je nalazimo na predjelima TIP ORGANIZACIE CHORDONIA ivi u listopadnim SL. 106, Alpski il cri dadderjak (Salamandra atra sl 107 Vodenjak ili movorad obi (Triturus vulgaris) SL 108, ‘Smedi besplucnjak (Hydromantes gene’SISTEMATIKA ee ee od Slovenije do Hercegovine. Buduéi da Zivi u tami, nema oti. Na prednjim nogama ima tr prsta, ana straznjim samo dva. Koza joj je izgubila pig: ‘ment, pa je blijedoruziéaste boje, slit ne boji éovjekove kozZe, zbog éega je i dobila ime. U vezi s razmnozava- njem zanimljivo je spomenuti da & yjetja ribica u hladnoj §piljskoj vodi izleze dvoje Zivih mladih, a u toploj vodi nese jaja, RED: BEZREPCI - SALIENTIA Osnovne karakteristika ovog reda vodozemaca jest gubitak repa nakon preobrazbe u odrasli stadij, Najpoznatije su ove porodice: 1, PORODICA: ZABE - ANURA, BATRACHIA ili SALTENTIA ‘Tijelo im se sastoji od triju dijelova: glave, zdepastog trupa i dva para dobro razvijenih ekstremiteta, od kojih su straznje noge mnogo dulje i odebljalih hedara, Sto im omoguéuje skakanje. Izmedu prstiju straznjih nogu Zabe imaju opne z plivanje. Na glavi imaju nosne otvore. Siroka usta i krupne oti zaStiGene su vjedama i prozimnom opnom Znjirnjatom, membrana nictitans, koja le2i ispod vjeda, u prednjem kutu oka, te se s pomoéu misica moze navuél preko cijelog oka, U usnoj Supljini Zabe imaju izrazito razvijen jezik, koji je prednjim dijelom prigwrséen za Luo. osnovu, a straénji mu je slobodan da bi ga Zaba mogla isplaziti i njime hvatati Mukad (Discoglossus muhe i druge kukce. Pri tome im znatno pomaze ljepljivost jezika, jer se uhvaceni re kukac ne mode izvudl iz jepljiva sekreta, U donjoj vilici Zaba nema zubi, a gornja ann vilica, meduviligna kost i ralo su nazubljeni. Ve¢ina Zaba ima sluSnu opnu i kanal, Noseta2aba koji je Eustahijevom cijevi povezan sa Zdrijelom. Kraljeznica im je sastavljena od (Rhinephyrinus dorsal) devet kraljeZaka, a koa Zaba za8ti¢ena je roZnatim slojem i sadr2i mnogo sluznih TIP ORGANIZACIIE CHORDONIAsi uz Zapadns glibnjata (Belodytes punctatus) Si. 113. Obigna Sebnjata (Pelobates usu SL ‘Smeda krastata it Bubavica (Bufo bufo) Hijezda, koje neprestano izluéuju sluz, pa su Zabe uvijek viadne. Neke Zabe nakon zavrSene preobrazbe napuStaju vodu i Zive na viaznim mijestima na tlu ili na drvecu, U nagim krajevima abe u proljece ulaze u vodu radi patenja { razmnozavanja, Sposobnost glasanja Zaba osobito je razvijena u mudjaka upravo u vrijeme parenja. 115. Najpoznatiji su predstavnici rodovi: mukati ~ Discoglossus (+ sl. 110}, nosate Zabe Gatalinka (Hla arborea) ~ Rhinophynus (+ sl. 111), glibnjate ~ Pelodytes (~ sl. 112), Se¥njate - Pelobates (++ sl. 113), krastate ili gubavice - Bufo (+ sl. 114), gatalinke ~ Hyla (+ sl, 115) i dr. sutinamskakornjavica pandzatica (Pipa pipa) slur. Alrigka Skornjavica panddatice (Xenopus laevis TIP ORGANIZACIJE CHORDONIA |SISTEMATIKA, PORODIC: BEZJEZICNJACE ~ PIPIDAE Zabe su bez jezika, a najpoznatiji su rodovi juznoameritke Skornjavice ili pandéa¥ice, Pipa (~ sl. 116) i aftitke Skornjavice ili pandzasice, Xenopus (-+ sl. 117). 3. PORODICA: LEIOPELMATIDAE Najprimitivniji su oblici medu bezrepcima (~ sl. 118) SLU. Leiopelmatida (Heiopelma sp) EERERS Gmazovi - Reptilia Ako vodozemce oznazimo kao prijelazne oblike izmedu vodenih i kopnenih zivotinja, onda gmazove, sa svim njihovim obiljezjima, moZemo svrstati u stanovnike kopna. Najbitniji ekolo’ki parametar stani8ta gmazova jest toplina. Toplina je za njih Zivotni tuyjet: Sto je kraj topliji, to su brojniji, a u hladnim ih je prostorima sve manje. Iako neke viste stalno Zive u vodi (neke vrste kornjaéa izmija stalno Zive u moru), mozemo ih smatrati kopnenim Zivotinjama. Kao stanista na kopnu najéesée birajut 3ume wz. \lem, na stablima iu kroSnjama ‘im predjelima. Najvi8e gmazova vodene povrsine. Tu Zive na tlu, medu grmljem i kori} drveéa, Zive takoder u suhim, pjeSéanim ili kamen 2ivi u nizinskim predjelima ekvatorskih zemalja. Naziv su dobili po naéinu svojega kretanja, jer éak i kada hodaju Zivotna aktivnost ovisi o temperaturi, a tijelo im ima moguénost prilagodb rasponu temperatura. Primjerice, siva gusterica ima tjelesnu temperaturu od 14 do 32°C, Gmazovi reguliraju tjelesnu temperatura premjestanjem u okoli8 odgovarajuce temperature. te, oni zapravo gmizu, tj. vuku trbuh po tlu. Njihova rokom, Najveci dio kostura gmazova ¢ini kraljeZnica, Na nju se nadovezuju rebra koja, u najveéeg broja gmazova, Ova fizioloska osobitost rebara omoguéuje zmijama da svoj relativno veliki plijen (svinju, oveu, tele i sl) uvué 1 vezana za prsnu kost, U zmija su rebra slobodno pokretna. 1 svoju unutragnjost, fj. u probavni sustav. U kornjaéa su rebra stasla s prsnom kosti Nasuprot tijelu vodozemaca, koje j kIjucivo golo i pr za gmazove je bitno da povrsinu njihova tijela pokrivaju roznate tvorevine ~ Kjuske i plotice (kornjate, krokodili). Spektar boja po kojima se gmazovi isticu potjeve od raznobojnih pigmenata koji se nalaze u koZi, Nasuprot obilju Zljezda w kozi vodozemaca, kot iromasna njima, gotovo ih i nema, Kornja se Ijusti i obnavija gornji sloj koe, kao u sisavaca iu ptica, svlave gornji sloj koze, poput kosulje, odnosno tzv. zmijske koSuljice. Taj biologki proces odbacivanja gornjega sloja koze ,svlaéenjem” prati povecana prozdrijivost i agresivnost ‘0 mnostvom Hijezda, sma i krokodilima postupno je gmazova a ostali gmazovi odjednom Zivotinje u lovu. Dini sustav poéinje usnom Supljinom koja se nastavija u disni otvor (glotis). On vodi u grkljan, larynx, a na njega se nastavija duinik, trachea, koji zavr8i vreéastim pluénim krilima Sto se pruzaju cijelom trbusnom supljinom, TIP OR NIZACHE CHORDONIA_ — __|KrvnoZilni sustav éini sece s krvnim Zilama, arterijama i venama. Stee se sastoji 0d Getiriju dijelova, dvije potpuno odvojene pretklijetke i dvije kiijetke, ¢ija se pregradna stijenka nepotpuno zatvara, pa ostavlja veée ili manje otvore, 2bog Cega se ne iskljuduje moguénost mijesanja krvi uKlijetkama, U krokodila je pregrada izmedu kiijetkt potpuna. Prema tome, desna strana stca tih Zivotinja sadr2i vensku, a lijeva arterijsku krv. Probavni sustav potinje usnom Supljinom, u kojoj su smjesteni jezik, zubi iZlijezde. Jezik je krokodila npr. izboéeni plosnati izdanak na dnu usne Supljine, koji je eijelom duzinom pritastao na dno usne Supljine i potpuno je nepokretan. Jezik je kornjata mesnat, kratak i debeo. Zdrijelo gmazova nastavija se u jednjak, a on prelazi u Zeludac, koji je naborom ili zaliskom odvojen od crijeva. Na Zeludac se nadovezuje crijevo koje zavrSava nevisnicom (cloaca). Na prijelazu izmedu tankog i debelog crijeva nalazi se slijepo crijevo (coecum). Od 2lijezda koje reguliraju probavu kornjace imaju jetru, slezenu, guéteraéu i Zuéni mjehur. Mokraéni i spolni organi su odvojeni. Funkeiju izluénih organa obavljaju bubrezi. Do njih su i nadbubredne Zlijezde. Pri dnu trbwSne Supljine lezi mokraéni mjehur, Oplodivanje svih gmazova jest unutrainje i gotovo se svi izlegu iz jaja slicnih ptigjima, Ljuska jaja je ko2nata i elastiéna, a u njoj je sadrZana samo neznatna kol ‘vapnene tvari. Zbog tih razloga jaja gmazova zakopana t pijesak mogu podnijetirelativno visoke temperature. Zametak se u jajetu podinje razvijati jos prije nego Sto gmaz snese se potpuno razvije w jaje, i to veé u majéinu jajovodu. Embrio pojedinih vista majci. U tom sluéaju mlado probije lupinu jajeta veé u jajovodu, pa se tako rada Zivo. U druge skupine gmazova, Koji svoja jaja snesu mnogo prije nego Sto se mladi {alegu, mladi se potpuno razviju ako se jaje nade u povoljnim ekoloskim (temperaturnim) uyjetima za razvoj. Za unoSenje sperme w tijelo Zenke mu2jaci imaju vanjski kopulacijski organ (penis), Koji je u razlititih gmazova razlitita oblika, a prema njemu se provodi i Klasifikacija tih Zivotinja. Zmij ju dva penisa u unutrainjosti nedisnice i pri parenju se izvlate kao prsti te uvlate u kloaku Zenke. Vanjski se otvor Kloake w zmija i gustera nalazi pri korijenu repa, a kornjace i krokodili imaju uzdu/nu Kloaku i samo jedan penis. Od osjetila gmazovima su razvijeni organi vida. Odi veGine gmazova zastigene su ‘ognim kapcima, osim u zmija. Zmije nemaju oéne kapke, ali su im slojevi koze koji prelaze preko otne jabutice prozirni, pa se ispupéuju i stvaraju Cahuru koja je prozima kao staklo na satu i sprijeda zaiti¢uje o&nu jabuéicu. Sluh gmazova ne zaostaje mnogo za sluhom vi8ih Zivotinja. Njihovi slusni organi siosti nemaju usnu skoljku, a unutragnjost ha mnogo im je jednostavnija od unutras uha toplokrvnih kraljeZnjaka. Gmazovi imaju puZnicu, koja u nekih oblikuje okruglastu koznatu vre¢icu ili kratki kanal s nepotpuno razdvojenom stijenkom i unutranju slusnu cjeveicu u obliku privjeska slitnog boci. Ostala su osjetila gmazova viSe-manje dobro razvijena, Gmazovi se u prehrani koriste biljnom i Zivotinjskom hranom (biljke i Zivotinje u raspadanju, voce, lise, vodozemce, kukce i njihove litinke i dr), a bez. brane mogu izdréati relativno dugo. U jesen se, kao i sve poikilotermne zivotinje, zavlace u pogodno skloniste i provode zimski san. Osim kornjai ima i guster, kojemu se moze regenerirati rep. Starost gmazova doseZe i stotinu godina (krokodili te neke tropske zmije i kornjaée), (+ sl. 119). , mo¢ regeneracij ___iP ORGANIZACUE CHORDONIA -— 165(iamana SL19. Gmazov A~komjata; B-krokodil: | Taksonomija RAZRED: GMAZOVI ~ REPTILIA PODRAZRED: ANAPSIDA RED: KORNJACE ~ TESTUDUNES, CHELONIA PODRED: KRIJOVRATKE ~ CRYPTODIRA PODRED: PLEURODIRA PODRED: CHELONIIDEA PODRED: TRIONYCHOID! RED: COTYLOSAURIA PODRAZRED: LEPIDOSAURIA RED: PREMOSNICI ~ RHYNCHOCEPHALES RED: LJUSKASI - SQUAMATA, PLAGIOTREMATA PODRED: GUSTERI - SAURIA PODRED: ZMIJE - OPHIDIA, SERPENTES RED: ZOSUCHIA PODRAZRED: ARCHOSAURIA RED: KROKODILI ~ CROCODYLIA RED: THECODONTIA RED: LETECI GMAZOVI ~ PTEROSAURIA RED: SAURISCHTA RED: ORNITISCHIA PODRAZRED: ICHTHYOPTERYGIA PODRAZRED: BURYAPSIDA — SYNAPTOSAURIA PODRAZRED: SYNAPSIDA RED: PELYCOSAURIA -APSIDA ED: ICTIOSAURIA P ORGANIZACIIE CHORDOWA_____1. PODRAZRED: ANAPSIDA 1, RED: KORNJACE ~ TESTUDUNES, CHELONTA Oblikom tijela razlikuju se od drugih gmazova. Dok je 2a veéinu gmazova karakteristitno izduZeno tijelo, kornjage su zdepaste te zasti¢ene koStanim oklopom, Kotani im je oklop srastao s ktaljeznicom i rebrima, a otvori na njegovoj prednjoj { straZnjoj strani omogucuju kornjaéama da izvuku ili uvuku glavu, te da pruze rep i noge izvan oklopa. Ledni im je dio oklopa ispupéen, a trbusni je ravan. ‘Umjesto zubi, u usnoj Supljini, u éeljustima, imaju snazne roznate navlake o8trih rubova, s pomoéu kojih kornjaéa uzima i usitnjava hranu. Viatni i repni dio kraljeznice kornjaca karakterizira izuzetna pokretljivost, « ledni im je dio nepokretan. Kostur glave dine évrste, medusobno spojene kosti Ekstremiteti kornjaéa dobro su razvijeni Na predinjim i straznjim nogama imaju prste koji zavrSavaju pandzama, a ekstremitett kornjaéa koje Zive u moru pretvoreni su u organe sligne onima u riba, prikladne za kretanje u vodi. Organ za disanje, pluéa, izuzetno su velika, pa kornjaée udahom wzmu veliku koliginu zraka, zbog tega se mogu dugo zadrZati pod vodom, sto je vazno za one koje stalno tive u vodi. Krynodilni sustav kornjaéa sastoji se od Botallijevih kanala Kopnene su kornjaée, u pravilu, biljozderi, a morske i rijeéne mesodderi (jedu ribu, mekuce, rakove | sl.). Od ostalih organa dobro su im razvijeni organi vida - oti, na kojima se nalaze oni kapci, a organi sluha sastoje se od Sirokoge sluSnog kanala 5 bubnjiinom opnom i slusnim kosticama. Predstavnici ove skupine gmazova uglavnom dive na kopnu, u rijekama i u morima, Razmnozavaju se nesenjem jaja ‘u zemlju ilu pijesak. Broj snesenth jaja kreGe se od 5 do 10, a umorskih predstavnika i po nekoliko stotina. jaja slatkovodnih i kopnenth kornjaéa sligna su jafima ptica, a za jaja morskih kornjata karakteristiéno je da su za8tiéena kofnatom opnom i da nemaju vapnene Jjuske. PODRED: KRJOVRATKE ~ CRYPTODIRA PORODICA: SLATKOVODNICE ~ EMYIDAE Pripadnike ove skupine kornjata modemo prepoznati po tome Sto pri uvlatenju glave u oklop savijaju vrat u obliku slova §. Iz ove porodice u na8oj domovini Firvatskoj najpoznatije su barska kornjaga (Emys orbicularis), TIP ORGANIZACIIE CHOROONIA SL 120 Barska komjata (Emys orbicularis) SL 12h Obiéna li gréka tanéara (Testud hermanni) 1671’ (+ sl. 120), koja je stanovnik mimnih i sporoteku¢ih voda nasih krajeva. U Europi iz roda rijeénih kornjaéa (Clemmys) obitavaju maurska rijeéna Kornjata (Clemmys leprosa) i kaspijska rijetna kornjaéa (Clemmys caspica rivulata) PORODICA: KOPNI TESTUDINIDAE Pripadnici ove skupine kornjaéa obitavaju na kopnu, a najpoznatiji su predstavnict iz.roda antare (Testudo), to obina ili gréka Zanéara (Testudo graeca), (~ sl. 121) te maurska fanéara (Testudo hermanni). ‘ORODICA: MORSKE KORNJACE ili MORSKOVODNICE - CHELONIIDAE Stanovnici su mora i oceana, Jedna od najbitnijih osobina tih kornjaca sh jest sposobnost dobroga plivanja i ronjenja, te nepotpuna okostalost oklopa. pln Vodu napustaju samo za vrijeme nesenja jaja, ana povrdinu izlaze radi disanja. Jedan od najpoznatijih predstavnike morskih kornjaéa iz roda prave Zelve sues (Chelonia) jest golema Zelva (Chelonia mydas), (~ sl. 122), Eije je meso Sedmoprugausminjaga izuzetno kvalitetno i ukusno. Stanovnik je tropskih mora i oceana, duga je (Dermochely corte) do 1,5 metara i teska do 500 kg. PORODICA; USMINJACE ~ DERMOCHELYIDAE vo) porodict pripada najveca morska kornjatsaiz.roda usminjaée (Dermo- chelys) sedmopruga usminjata (Dermochelys coriacea), (> sl. 123), koja je duga i do dva metra, a mase i do 800 kg. Stanovnik je tropskih i suptropskih. mora, PODRED: PLEURODIRA Uvlaée glavu u oklop, te skupine ne Zive u Europi, nego su rasprostranjeni u Judnoj Americi, na Madagaskaru, u Australiji i Novoj Gvineji. Zive u slatkim vodama, a izmedu - prstiju imaju opne za plivanje. avijajuci je sa strane u horizontalnoj ravnini. Pripadnici IP ORGANIZACE CHOROONIA___ 168PODRED: TRIONYCHOIDEA Jedno od najpoznatijih obiljezja ove skupine jest specifi¢an izgled. Njuska im je izvuéena u obliku surle i okruzena mesnatim usnama. Najpoznatiji predstavnik ove skupine jest Trio- yx ferox (~ sl. 124) iz Sjeverne Amerike, Zivi u slatkim vodama i moze doseéi masu 100 kg, U Zdrijetu tih kornjaéa nalaze se mnogobrojne izrasline sluznice u obliku resica, prozete i ispunjene mnoswvom krvnih Zila, a fizioloski funkcioniraju kao dopunski organ za disanje. Pripadnici ove skupine Zive u morima iu rije- kama Sjeverne Amerike, Aitike, Azije i Nove Gvi- neje. 124 2, RED: COTYLOSAURINA Tony ferax vom redu pripadaju najprimitivnije gradeni gmazovi. Njihovi su fosili nadeni wu Teksasu, sh.12s Tl. PODRAZRED: LEPIDOSAURIA ‘Tautera il haterje (Sphenodon punciatum) 1. RED: PREMOSNICI - RHYNCHOCEPHALES Obitelji gmazova koji su praktiéno izumtli pripada i ovaj red te njegov jedini predstavnik tautera ili haterija, Sphenodon punctatum (-> s1. 125), koji Zivi na Novom Zelandu i obliznjem otogju. Taj Zivi fosil doseZe duzinu od 50 do 75 cm, a Zivot provodi u podzemnim hodnicima. Kao i ostali gmaz noéni Zivot, razmnoZava se putem jaja (8 do 18) koja Zenka Wi i polaZe u rupu u tlu, Kao i gmazovi koji Zive u na8oj zemlji, provodi zimski san, 2. RED: LJUSKASI - SQUAMATA, PLAGIOTREMATA PODRED: GUSTERI - SAURIA Medu ovim, najmnogobrojnijim predstavnicima gmazova izuzetno je velika nu tijelu cilindriéna oblika sa strane se nalaze raznovrsnost. Na njihovu izdu: dva para dobro razvijenih nogu koje zavrSavaju pandzama, Nekim vistama udovi sluze za puzanje po drvecu iliza kopanje po zemlji. Mnogi gusteri imaju neparno tjemeno oko smjesteno u otvoru tjemene kosti. Od daljnjih specifiGnosti nuino je istaknuti sposobnost regeneracije repa. Razmnozavaju se nesenjem jaja ovijenih juskom, Neke su od tih Zivotinja i viviparne. TIP ORGA NIZACHIE CHORDONIA 1691SISTEMATIKA St , PORODICA: MACAKLINI, GEKONI Zid macatin (Tarentoa mania To su mali gusteri Koji se 2bog hrapavih koznih progirenja na prstima GUBAVICE ~ GEKKONIDAE mogu penjati po glatkim povrsinama stijena i razligitih predmeta, U nas stt sl rentola mauritanica), (sl. 126), kuéni macaklin egejski macaklin (Gymnodactylus kotschya. f poznati zidni macakli etl aes (Hemidactylus turcicus), (-> sl. PORODICA: E- AGAMIDAE Ovi gusteri Zive na drvecu u Europi (Gréka i otoci Jonskog mora), Azij, Australiji i Aftici. Najpoznatiji je predstavnik kellati zmaj (Draco volans), sh 128 (sl. 128) ops Kamel im omoguéuje da se spuitaju s drveé i128 Klatt zmaj (Draco volar) Gija su rebra produzena prema van, a izmedu njih je ko2a koja odnosno prelijecu s grane na granu. PORODICA: KAMELEONI - CHAMA RHIPLOGLOSSA amaeleon), (-» sl. 129), Prilagoden je Zivotu na drve¢u. Zbog rasporeda prstiju na nogama Ovoj skupini pripada europski kameleon (Chamaeleo cl (po dva i tr prsta zajedno su prirasta i postavijena su nasuprotna) kameleon na, ima kodni se moze évrsto dr2ati na granama Na glavi, sploste! greben. Za kretanje po drvecu slu2i mu i rep. Oti obrubljene ljuskavim kapkom pomicati tako da desnim okom mote gledati oj sa st mogu se istodobno razli¢ito TIP ORGANIZACUE CHORDONIASISTEMATICA na jednu, a lijevim na drugu stranu, Kameleon moze ispru2iti jezik dalje od deset centimetara. Posebno svojstvo kameleona jest mogucnost promjene boje tijela, od zelene do modre te od crne do bijele, i to zahvaljujuét razmjestaju kromatofora u kodi. Zive u Spanjolskoj, Portugalu, Aftici, Aziji i drugdje. PORODICA: GUSTERICE - LACERTIDAE Pripadnici ove porodice relativno su maleni. Karakterizira ih dva para razvijenih nogu te dugaéki i tanki rep. Osobito im je izraZena sposobnost regeneracije repa. Hrane se kukcima i njihovim litinkama, paucima idrugim sj, 130, malim Zivotinjama. Zenka nese 5-10 jaja s pergamentnim Ijuskama, zakopa- Zidna gusterice (Lacerta vaju ih u rupe koje same iskopaju, Najpoznatije gusterice u nas jesu: zidna "4 gusterica (Lacerta muralis), (> sl. 130), primorska gu&terica (Lacerta sicula), 9.131 livadna ii siva guSterica (Lacerta agilis),(-r sl. 131), pjegavi zelembaé (Lacerta yada i sivaguterica lepida), Zivorodna gudterica (Lacerta vivipara), koja rada Zive mlade. (Lacerta agilis) PORODICA: PUZASI - ANGUIDAE Imaju zatezan jezik i nemaju nogu. U nas Zive dvije vrs (Anguis fragilis), (~ sl. 132), koji je rasprostranjen po cijeloj Hrvatskoj, i blavor (Ophisaurus apodus), (~ sl. 133), koji Zivi u nasim juznim primorskim krajevima, Sljepié je Zuckastosive boje, sa strane je smed, a dugatak je oko 50 cm. Blavor je debljeg tijela, crvenkastosmede boje i éesto je dulji od jednog meta, SL is Obignisjepié (Angus fags SL133, Blavor (Qphisaurus podus) iP On GaNizacuE cHOROONIA iSisTEMATIKA PORODICA: VARANI ~ VARANIDAE To je obitelj kojoj pripadaju najveci guéteri danainjice. Mesodderi stt ‘izuzetno dobro organizirani. Zive u Aftict i Aziji, Najveci je medu njima komodo varan, Varanus komodoensis (~ $1, 134), s otoka Komoda, Kofi doseze i nekoliko metara u duzinu SL 134, Yomodo vatan (Varanus PORODICA: PRSTENASI ~ AMPHISBAENIA Fomodoenss) Imaju crvoliko tijelo, valjkasti i debeo rep koji tupo zavrSava, a zbog stalnog sus Zivota u zemlji imaju zakrdljale ili reducirane noge i oti. U Europi Zivi samo alate dvople (Blas jedan predstavnik koluti¢avi dvoplaz (Blanus cinereus), (+ sl. 135), @ ostali cinereus) 2ive u Juznoj Americi i u Maloj Azifi. PORODICA: BRADAVICARL HELODERATIDAE 51.338 Predstavnici ove obitelji He- Bradavigar (Heladerma loderma suspectum (-+ sl. 136) even i Heloderma horridum jedini su a predstavnici otrovnth gustera. Ina ova abephaas Ne obitavaju u Europi, nego u aiden Ariel, Aziji i u Juznoj Americi. PORODICA: LEGUANI - LEGUANIDAE U Europi nemaju predstavnika, a obitavaju u Sjevernoj Americi, na Madagaskaru i na otodju Fiji. Zive na thu i drvecu, a neki od njih mijenjaju boja tijela kao kameleoni PORODICA: ROVASI - SCIENCIDAE Porodica obuhvaéa oko 600 vista. Na Balkanu 2ivi inanjski rovas (Ablepharus kitaibellid, (~ sl. 137) Ljudima najkorisnifi predstavnik porodice jest Scincu scincus, Koji Zivi u pijesku sjeverne Afrike i stuZi Jjudima kao hrana i lijek, IE CHORDONIA,PODRED: ZMIJE ~ SERPENTES Dugo, izduzeno tijelo koje se pokreée puzanjem osnovna je osobina ove skupine Zivotinja. Naéin njihova kretanja uyjetovan je nepostojanjem ckstremiteta. Zmije nemaju nogu, samo su se u nekih egzotiénih zmija (Boidae, Iysiidae) pod koZom sa¢uvali koStani rudimenti straznjih nogu. Glavni i osnovni dio tijela zmija Gini kraljeZnica, na kojoj se, osim na prvome i na repnim kraljescima, nalaze dugacka, na kraju zasiljena rebra, koja slobodno zavrSavaju u tijelu jer je nemaju prsnu kost, pa krajevi rebara nemaju za Sto biti uévrSéeni. Tijelo zmije pokriveno je roznatim Ijuskama, Sto ih te Zivotinje povremeno odbacuju. kao zmijsku koSuljicu. O&ni kapci zmija srasli su u pritodnu konveksnu plozu, koju pri presviaéenju takoder odbacuju. Nepokretne oti tih gmazova, sa staklastim sraslim kapcima, daju im uko¢en, leden i neugodan pogled, Usta zmija izuzetno su rastegljiva, au njima se nalaze zubi koji sluze samo za prihvacanje, ali ne i za grizenje i ivakanje hrane. Zmije su iskljucivi mesoZderi. Gutaju cijeli plijen (esto i mnogo vecu Zivotinju od sebe), a pri tome Zlijezde slinovnice izlutyju izuzetno veliku koliginu sluznog sekreta koji oblaze tijelo Zrtve da bi ona lake a prolazila kroz probavni sustav (jednjak, Zeludac), koji su takoder velo rastegljivi. Neke zmije gutaju Zivi plijen, druge ga najprije stisnu i uguse tijelom, a treée {ga usmrte otrovnim ugrizom, Probava, avisno o veligini samog plijena, traje anima, pa éak i tjednima. Zmije w ustima imaju dugaéak, raévast jezik. Otrovni zubi zmija otrovnica su Zljebast ili clevasti, Supljt kao igla za uStrcavanje i povezani s izvodnim kanalom otrovne dlijezde smjestene izniad gornje usne, iza oka. Otrovna je Zlijezda zapravo modificirana 2ijezda slinovnica. Zmijski otrov toksoalbumin je stalan i nakon duljega stajanja se koncentrira pa su i zubi mrtvih i osuSenih zmija otrovnica otrovni. U sluéaju ugriza zmije otrovnice, ranu treba najprije zarezati i spaliti, a zatim ruku ili nogu iznad mjesta ugriza lagano podvezati. Serum je najsigurnifi Iijek pa Sto prije treba potraziti lijetni¢ku pomoé, jevo pluéno krilo zmija je zakrZljalo ili reducirano. Samo neke zmije iz porodice Boidaeimaju oba pluéna krila. Zmije odlazu jaja s mekom ovojnicom ili legu Zive mlade. Osjet mirisa ima presudnu ulogu u Zivotu tih Zivotinja, a njegovu funkeiju znatno potpomaze jezik i Jakobsonov organ. Zbog nepostojanja bubnjine opne i slusnog kanala zmije ne primaju zvudne valove koji se prenose zrakom, ali zato dobro reagiraju na valove koji se prostiru preko tla. Organ vida takoder im je slabo razvijen, a zmije koje su aktivne nocu imaju vertikalnu zjenicu eliptiéna oblika. ksonomija PORODICA: SLJEPARICE - TYPHLOPIDAE U Europi (Balkanski poluotok) zivi samo jedna vista ervolika sljeparica (Iyphlos vermicularis). O& su im zakrZljale, a zube imaju samo u gornjoj ili donjoj &eljusti, To su malene a hrane se uglavnom kukcima, Stalno Zive w tlu ili pod kamenjem ivotinjice, dugatke oko 30 cm. Nisu otrovne, P ORGANIZACIIE CHORDONIA SISTEMATIKA[ssrewaca IL: KRZLJONOSKE - BOIDAE Ova prastara porodica zmija, poznata i pod nazivom udavi, spominje se jo8 u eocenu. Glavna im je karakteristika njihova veliéina, odnosno du’ na, 81.138 pa se ubrajaju medu najveée zmije danaSnjice. lako su neotrovne, plijen wlo efikasno svladavaju gusenjem, uvijanjem i stezanjem oko njegova tijela sk car i uday (Baa consiritar) Za pripadnike ove obitelji anatomska je karakteristika postojanje kostanih 139. Anakonda rudimenata straZnjih udova s kukasto 5 savijenom roZnom pandzom, Jedan od tipiénih predstavnika jest zmijski car ae ic ili udav (Boa constrictor), (-> sl. 138), Anakonda Buneces rmurinas) dug oko pet metara, dije Zenka rada SLL sala ito (Phyton sae ‘ive mlade, a Zivi u Juénoj Americ. Tu ivi i najveéa zmija danasnjeg doba anakonda (Eunectes murinus), (+ sl. 139, 140), koja moze izrasti i do deset 818 cma metara, a Zenka rada vise desetaka Zivih mladih. Piton (Phyton daudin) na- sl uday (Er jaculus seljave Afriku, Australiju i Indokinu, a njihove Zenke nesu 100 ~ 150 jaja. U TIP ORGANIZACUE CHORDONIA__Africi Zivi asala (Phyton sebae), (+ sl. 141), koji predstavlja bozanstvo za neka urodenidka plemena. U Europi tive dva predstavnika: stepski udav (Bryx jaculus turcicus), (+ sl. 142), na istoénom dijelu Balkana i u Maloj Aaiji, te kavkaski udav (Eryx miliaris) od sjevernog podrutja Kavkaza do Urala, Ove urste narastu do jednog meta, a Zenke poladu jaja PORODICA: GUZEVI ili SMUKOVI - COLUBRIDAE voj obitelji pripada najveéi broj zmija koje Zive na svim kontinentima, a medu njima su neotrovne zmije, Najpoznatijii u Europi najrasprostranjeniji predstavnik jest bjeloudka (Natrix nazrix), (- sl. 143), koja je obiéno siva, ali moze biti i potpuno crna, Na zatiljku, sa svake strane, ima bijelo-Zutu pjegu, ali moze biti i bez nje. Zivi uz tijeke i potoke, gdje lovi Zabe i ribe. Ujedno je i naga najveca zmija jer mode narasti i do dva metra. U primorskim krajevima obitava balkanska ili Sara poljarica (Coluber gemonesis), (-» sl. 144), Koja je smedosive ili sjajne crne boje. lako guéevi nisu otrovni, velo su SLU. Bjelouska (Nanri nati La Balkansks il Sara poljarica (Coluber gemonesis Eskulapova zmija ili Djelice (Bape longisima} sus. Cetveroprug gut ii Irevoses(Blaphe uaturinatasaromates slur, Silac (Coluber najadum) razdraZ\jivi. Eskulapova zmija ili bjelica (Elaphe longissima), (~ sl. 145), odozgo je ednobojno sivkasta do tamnosiva, odozdo bjelkasta, a sliepootnice mogu biti bjelkaste. U nasem pi guéa ili kravosasa (Elaphe quaturlineata sauromates), (-> sl. 146), koji se balju mozemo nai¢i na éetveroprugog hrani gustericama, sitnim glodaveima, pticama ijajima. U primorju obitavaju jo8 i Silae (Coluber najadum), (- sl. 147), miSarica ili Sareni uz (Elaphe TIP ORGANIZACUE CHORDONIA —[SISTEMATIKA, SLB, Migarica ii Sareni gu (Elaphe stu sh. 9 Zena ili zmajut (Malpoton rmonspessulants Sh.15 Prdac ili cenokepice Telescopus fallax fallax) sis Kobra naotaria (Naja | naj) (Ophiophagus hannah) L183, Zelena mama (Denaraspis angustceps) SL 154A. p SL 1548. jada (Ne ll kockasta vode. sselata)situla), (-» s1, 148), 2rna ili zmajur (Malpolon monspessulanus), (> sl. 149}, préac ili crnokrpica (Telescopus fallax fallax), (+ 1.150), ribariea ili kockasta vodenjata (Natrix ‘essellata), (+ sl. 154. B) smokulja (Coronella austriaca) i dr. PORODICA: OTROVNI GU ZEVI - ELAPIDAE Ovo} porodici pripada skupina otrovnica (Preroglypha), koje u gornjoj Geljusti imaju Ajebaste otrovne zube. Najpoznatiji je predstavnik kobra ili naoéarka (Naja naja), (-> sl. 151). Nelazimo je u Indij, na Cejlonu, u Indokini itd, Najveéa danas poznata otrovnica jest earska ili kraljevska kobra (Ophio 154), (Dendraspis angusticeps, D. polylep na drveéu. PORODICA: LJUTICE - VIPERIDAE, SOLENOGLYPHA Za une iz ove obitelji karakteristiéno jeda u gomnjoj éeljusti imaju dva pomigna otrovna zuba. To stt uglavnom zdepaste, trome i debele zmije kratkog repa i Siroke glave trokutasta oblika, vidjivo odvojene od vratnog dijela tijela. Zive na svim Kontinentima, asim u Australiji i Novo} Gvineji. U nas obitava poskok (Vipera amimodytes),(-+ sl. 155), lako prepoznatljiv po kratkom i mekanom rox slave. Boje je pepeljastosive, naraste do 90 cm, a Zenka rada Zive mlade, NajéeSCe cu na vrhu se zadr2ava u suhim kamenitim brdskim krajevima, u nas najées6e u Dalmaeiji, ako mu ottov djeluje polagano, za Govjeka je izuzetno opasan. Na pse djeluje prolazno, ana matke uopée ne djeluje. Najradije se hrani malim sisavcima, osobito mise- vima i krticama, a napada i gusterice, male ptice i druge’ zmije. U suhim Sumskim podrugjima s niskim raslinjem i na mo¢- varama sa Sikarama u nas je zastupljena ridovka (Vipera berus berus), (-> sl. 156). Sive, smede ili eme je boje, na ledima je karakteristiéna uzduéna cikcak-pruga, @ naraste do 85 cm. Obie: 10 je aktivna nocu, TIP ORGANIZACUE CHORDONIA is), duge SISTEMAT Poskok (Vipera phagus hannah), (- sl. 152), koja u duzinu dosegne do 5,5 metara. OVO} tmmaiyey. obitelji pripadaju i afri¢ke otrovnice zelena (-> sl, 153) i erna mamba (~> sl. iSe od tri metra, a ive Sl 156. Ridovka (Vipera berus eras)za viaina vremena i danju, a hrani se miSevima, Zabama i gustericama, Zimi aes se skriva skluptana s drugim ridovkama pod korijenjem drveca, pod kamenjem Bia (Eehiscarinans aaa ili u pukotinama kamenih stijena. U Afric Zivi poznata efa starih Egipéana aie (Echis carinatus i Cerastes cornutus), (-+ sh. 187). tu i avetarka tren PORODICA: JAMICARKE - CROTALIDAE Obiljezje zmija ove porodice jest da se odozgo na glavi nalazi cijeli pileus (titogubica), a izmedu prednjeg ruba otiju i nosnih otvora duboka je jamica, po emu su i dobile ime. Ova porodica obuhvaca éegrtuse ili zvetarke, koje ‘ive samo na ameriékom kontinentu, Najveca i najopasnija otrovnica u Americi jest Segrtuia ili zvetarka (Lachesis mutus) (~ sl. 158) koja moze biti dugatka do Getiri metra i debela kao éovjekova noga, a pripada najljucim otrovnicama svijeta. U Europi, u Rusifi izmedu Volge i Urala, Zivi samo jedna vista, Halyjeva Stitogubica (Agkistrodon halys caraganus). IIL. PODRAZRED: ARCHOSAURIA 1. RED: KROKODILI - CROCODYLIA Tielo krokodila pokriva koza od Sirokih kostanih plotica presvutenih roznatim navlakama, Na straZnjim udovima imaju Ceti prsta, medusobno spojena opnama za plivanje, a na prednjim imaju pet slobodnih prstij. Glava je w krokodila produzena u dugaéku gubiou, a u deljusti imaju évrste, Sljaste zube, Ovi, nozdrve i usi dobro su im razvijene, a prema potrebi ih mogu zatvoriti posebnom kozicom da u njih ne ulazi voda, Zanimljivo je naglasiti da krokodili nemaju Hlijezde slinovnice. Zive u tropskim rijekama i rasprostranjeni su na svim kontinentima, osim u Europi, Razmnozavaju se tako da Zenka nese na desetke jaja s évrstom Ijuskom i zatrpa ih 1 pijesak uz samu obalu. Zenka ih briZljivo Cuva sve dok se ne izlegu mladi, koje onda otkopa. Najpoznatiji su predstavnici nilskt krokodil (Crocodylus niloticus), (sl, 159), dugatak 7 do 8 metara, a ivi u Africi i na Madagaskaru. Najveéi krokodil je Crocodylus porosus, (+1, 160), koji moze izrasti i do deset metara, a nastanjuje Salomonska otodja. Rod Alligator nastanjen je u Aziji iu Sjevernoj Americi 118Tzumrli gmazovi 2. RED: THECODONTIA Ovoj skupini pripadaju izumrli gmazovi éiji fosili datiraju samo iz trijasa 3, RED: LETECI GMAZOVI - PTEROSAURIA Fosilnih ostataka ovih gmazova vecinom ima u slojevima koji su se talozili u moru. Takvi su gmazovi mogliletjeti sliéno dana’njim pticama i slijepim migevima. 4. RED: SAURISCHIA Ovo je red izumrlih gmazova koji su dosezali divovske dimenzije i bili najvece Zivotinje u povijesti Zivotinjskog carstva. Najpoznatiji medu njima je skupina Dinosauria, a pronadeni fosilni ostaci potjetu iz trijasa i jure. 5. RED: ORNITHISCHI Ovaj red izumelih gmazova kretao se uspravno na dvije noge. Najstariji im fosili potjetu iz trijasa, a svoj razvojni vrhunac dosegli su u kredi. TV. PODRAZRED: ICHTHYOPTERYGIA Ribogusteri su se prilagodili Zivotu u vodi i postali prave morske Zivotinje. Zbog vivipamog natina razmnozavanja ne moraju izlaziti na obalu da bi snijele jaja. Fosilni ostaci datiraju iz trijasa, a najpotpuniji su razvoj dosegli u kredi, V, PODRAZRED: EURYAPSIDA ili SYNAPTOSAURIA Pripadnici ovog reda bili su uglavnom stanovnici mora, Zanimljvo je da su te Zivotinje imale dugatak i savitljiv vrat, koji je u nekih bio dul od tijela i repa zajedno. Fosilni ostaci potjetu iz trijasa i krede. — TIP ORGANIZACKE CHORDONIA rewarka Si. 18, Nilski kzokodil(Crocodylus 160, KrokodilSalomonskog, otogja (Crocodylus porosus)[sisterearica Vi. PODRAZRED: SYNAPSIDA To je prastari red gmazova koji st se u karbonu odvojili od Cotylosauria i u trijasu sasvim odumeli, Glavna osobina ove skupine gmazova jest sinopsidna lubanja, koja ima samo jedan jagodigni luk. 1, RED: PELYCOSAURIA voj skupini pripadaju najprimitivniji oblici, Fosiini ostaci nadeni su u karbonskim slojevima Sjeverne Amerike, Europe i Afrike. RED: THERAPSIDA Gmazovi zvijeri ove skupine izravni su reptilski predei sisavaca. Njihovi fosilni ostaci datiraju od perma do trijasa. 3, RED: ICTIOSAURIA Fosilni ostaci pronadeni stu slojevima trijasa i jure, a nadeni su u Juénoj Africi, Europi, Aziji i u Sjevernoj Americi. Ova se skupina gmazova tjelesnim izgledom priblizila sisaveima. wes ‘Moguénost obitavanja u ztaku daje posebnu drai:Zivljenja tim bi¢ima, barem gledano s ljudskoga stajaliSta, Osnovne morfolosko-anatomske osobine tih biéa jesu kijun, kcila i perje. Vanjski je tjelesni omotaé perje, koje je proizvod kode. Sva pera ptitjeg pokrivaéa nisu jednaka, Razlikujemo velika pokrivna, pruzena ili konturna pera, pennae, aispod njih su mekana, njeZna perca, paperje ili pahuljice, plumae. Posebno su razvijena repna pera. 81.161 Pera ne sluze samo za let, Ona griju tijelo iStite pticn [7 Viste perja od vode (ki8e, snijega). Omoguéuju sakrivanje, privla- Zenje Zenke, zagrijavaju jaja (odréavaju toplinu dok se embrij ne igval iz jajeta) ili odréavaju ravnotezu na stablu (djetlig, zuna) Pokrivna pera razlitta su velitinom i oblikom. Neka sluze samo za zagrijavanje i prekrivanje ptidjeg tjela, no neka imaju i druge namjene, npr. za snubljenje (svad- beni ples), pa su stekla sjajntt boju ili &udnovate oblike. Paperje (plumae), mekana, njezna perca nalazimo tikuz koZu ptice. Njihovt isperci nisu medusobno évrsto povezani, nego su ratireni i tvore meku, nepravilnu gomilu. Paperje pripada medu najdjelotvornije organske vari za zadréavanje tjelesne topline u Zivotinjskom _— carstvu (+ sl. 161). TIP ORGANIZACUE CHORDON! 80,[serene REPNA PERA. Ptice se koriste repom za upravljanje u letu, za odréavanje ravnoteze pri slijetanju natlo, a mugjaci njime zavode ili impresioniraju Zenke ili suparnike u vrijeme snubljenja (svadbeni ples). Repna su pera raznolikog oblika, velidine i boje. Pero je gradeno od drika, scapus, i zastavice, vexillum. DrZak je u svojem donjem dijelu Supalj, a u gornjem pun. Vth je pera u koi povezan s misi¢ima, Sto se ovituje pri disanju, spuStanju, sirenju ili sklapanju krila. Raznobojnost perju daju pigmenti Koji se nalaze u peru, a optitke boje, npr. kovni sjaj ili preljevne boje, nastaju zbog Joma svjetlosti u povrSinskim slojevima strukture pera. Ptice najée8¢e mijenjaju perje jedanput u godini. Taj se proces zove mitarenje. Mitarenje moze biti potpuno, pri emu se mijenja sve perje, zajedno s letnim i repnim perjem, za razliku od nepotpunog, kad se letno i repno perje ne zamjenjuje. Sam proces mitarenja najuée je povezan s djelovanjem Stitaste Alijezde, tj. sdjelovanjem hormona tiroksina. Ta je pretpostavka potvrdena izazivanjem umjetnog mitarenja, pri emu su pticama davani preparati Stitaste ijezde. U ptica koje se mitare dvaput u godini potpuno se mitarenje dogada samo jedanput. KRILA Krilo je u ptica lagano, snazno i pokretljivo. Ono je lagano zakrivijeno od sprijeda prema straga, Sto mu daje aerodinamitni oblik koji podize (gura) pticu nagore dok krilima mage kroz zrak. Krila mogu ponijeti tezinu ptice, te manju koliginu hrane ili materijala za gradnju gnijezda. Pakrilce ili alula Ova se skupina pera drdi otvorenom za vrijeme spora leta kako bi se sprijetilo nekontrolirano propadanje, Primarna letna pera proizvode snagu za let kad ptica mahne krilima nadolje. Vanjska primarna letna pera mogu se rabiti i za upravljanje, poput zakrilaca na krilu aviona. Sekundarna letna pera Cine, s unutrainje strane krila, zakrivijenu povrsinu koja ptici omoguéuje podizanje. Manja pokrovna pera oblikuju prednji rub, dio krila koji se pri letu sudara s nadolazeéim zrakorn. Glavna pokrovna pera, slozena u nizovima duz unutrainje i vanjske strane krilca, Gine zakrivijenu povrsinu koja omoguéuje podizanje ptice. Tereijarna su letna pera od letnih najbliza tijelu i vezZu krilo u zajednieki obris s tijelom, kako bi se sprijetile turbulence tijekom leta Brzina letenja Sivi je sokol najbréa ptica na svijetu. Jako se njegova brzina precjenjuje, vjerojatno mote ponirati, loveci druge ptice, brzinom od koje zastaje dah - 280 km/h. Plijen hhvata pandiama, obarajuéi ga na tlo snagom udarca, Patke (Zliéarke) u seobi mogu proputovati i do 1 600 km u jednom danu, lete¢i prosjeénom brzinom od 70 km/h Guske (selice) krstare brzinom od oko 55 kmn/h, ali tu brzinu mogu odrZavati satima, bez zaustavijanja, _____iP ORGANIZACHIE CHORDONIA | 8SISTEMATKA KLJUN S obzirom na to da su im predaji udovi (ekstremiteti, noge) potpuno za let, vetina ptica — uz vazne iznimke kao &to su papige i grabljivice — hvataju i drée hhranu iskljudivo kljunom. Kijunovi su u ptica velo raznoliki, specijaliziranih oblika koji im omoguéuju uzimanje razliite viste hrane, : Kijun mesozdera (ptica grablj Nii karakterizira kukasti kijun. Kuka ovim mesozdemim pticama omoguéuje kidanje (Komadanje) Zivotinje koja je prevelika da bi je ¢itavu progutali ili ponijel. | Osjetilni kijunovi Osjetilni receptori (s pomoéu Kojih ptice trae hranu ili nasluéuju opasnost) razmjesteni su po ¢itavom tijelu, no u dugokljunih ptica (Sjuka i sl.) postoje i na viSku Kijuna, Kad 8ljuka pretrazuje mulj duboko zabadajuéi kljun, ona zaista osjeca Sto je ispod. ica) Kijun biljozdera Brojne ptice koje se hrane tvrdim sjemenkama imaju kratak, stozasti kijun kojim ‘mogu drobiti hranu s najvecom moguéom snagom. Te ptice spretno kljunom odbacuju. Ijuske sjemenke prije no Sto progutaju sadréaj. Kijun za pljuskanje ! Mnoge se patke i ostale ptice koje obitavaju na vodi hrane ,pljuskajuéi’, odnosno if otvaranjem i zatvaranjem kijuna dok klize povrsinom vode. Voda ulazi u dvije plosnate i polovice kijuna i tada sve &to je raspréeno u njoj, procjeduje i guta, Pljuskanje pataka sligno je procjedivanju u plamenca, Kijun za éupkanje ZavtSava oftrim wrSkom koji pti omogucuje skupljanje siti zmaca poput sjemenki, ali mu duljina omoguéuje zahva¢anje veéih komada hrane, npr. gujavice. Kljun sa zubima Price nemaju prave zube, Ipak, u nekih su se ptica razvile tvorbe koje velo nalikuju. : na zube. Ronei, kormorani, na primjer, imaju nazubljene rubove kljuna, Oni te zube upotrebljavaju za hvatanje ribe u slatkim vodama i morima (+ sl. 162). S162, ipovi junova kukcolovae TIP ORGANIZACHIE CHORDONI 182[ ~ SISTEMATIKA Anatomske, odnosno fizioloske osobitosti nogu ptica prilagodile su se ovisno 0 naginu Zivota pojedinih ptica npr. plivace kozice u ptica motvarica, duge i ostre pandze u graberjivica i sl. Od ostalih roznatih tworevina ptice uglavnom na nogama imaju roZnate Ijuske, a na prstima pandze ili ostruge (+ sl. 163) Koza je ptica suha zbog nepostojanja lojnoga Zljezdanog sustava. Zlijezda znojnica takoder nemaju, a od lojnih 2lijezda imaju samo trtiénu Hijezdu (glandula uropighi), koja je zapravo nakupina 2lijezda smje8tenth pri dnu repa, Sekret Zljezde sadrZi mnogo masti, kojut ptice istiskuju kljunom i njome mazu perje. Mnogo lojnica imaju ptice koje obitavaju na vodi (divlja patka, divlja guska, potrk i dr). Sika 1163. Tpovl nogu Kosti u ptica dijele se na dva sustava: osovinski idodatni. Osovinski dio kostura obuhvaéa lubanju, kraljeZnicu, rebra i prsnu kost. Dodatni kostur tine kosti ekstremiteta, Koji su specifitnih fizioloskih namjena i posebnog oblika (~ sl. 164) Lubanjske kosti &ini sjekutiéna kost (os incisi vum), nosna Kost (0s nasale), suzna kost (os lacri- male), kvadratna kost (os quadratum, nepéana kost (0s palatinum), éeljust (maxilla), vilica (mandibula), jagoditna kost (os zygomaticum), zatilina kost (os oceypitale, Krilasta kost (os pterygoideum), Klinasta kost (os sphenoidale), rato (vomer),jezitna kost (os entoglosum) KraljeZnicu cine kraljesci vrata, prsa, slabina i repa, Rebra sti povezana s prsnim kralje8cima do prsne kosti (sternum). Dodatni kostur obuhvaca i kosti krila, koja se sastoje od nadlaktice, podlaktice, lakatnice, kerpusa, metakarpusa i prstiju. Kosti ramenog pojasa sastoje se od lopatice (scapula), korakoidne kosti (os coracoides) i Kjuene kosti (clavicula), nadlaktice (humerus), podlaktice TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA — ne SL 164 Kostu pice 1 ~Rjen, 2 =wratni kraljesc, 3 ~ledni kraljetci, 4 ~sabinsko-koiza hraljedci, 5. ~repni kraljetel, 6 trina kest, 7 ~sedna kost, 8 ~stidna kost, 9 ~ foramen obturatum, 10 ~bedrena kos, 1a ~éasiea, 11 ~trbusni idanak grudnice, 12 ~lisnjaga, 13 ~prsna kos, 14 ~goljenice, 15 ~metatarzaina kos, 16 ~19 Gane pest, 20 -rebra, 21. = korakoldna kost, 22 ~kijudna kost, 23 ~ lopatica, amena kost, ‘ble, 26 - laktenica, 27 ~ metakarpalne kosti, 28-29 elandl prstjuSSAA | cote ga vhs .@ GP cccrctcrceas é - ‘lsc opal Diva pata w hot | PR cnccccecerece | Sika u hod a Golub raw oda (BL ana u hod | a AR tet AR eee OE Sota hod MG Tetjgd glhanu vs | 4/ ebetebebetite Teed a ukoraku f KER KE BAK re a rue v tok a Tete rufvacu kvaks 4 < eee HER EEE y | eka ruta ut Teka (enka) u ku mee he azn ku chet ete tree 184 (radius), lakatnice (ulna), karpaine kosti (os carpale), metakarpalne kosti (os metacarpale) i prstiju (phalanges). Kosti zdjeliénog uda ili nogu sastoje se od a, kukovlja (ossa coxae), koje Cini boéna kost (os ilium), sjedna kost (os ischii) i | preponska kost (0s pubis). Na kukovije se nastavija bedrena kost (ferau), goljenica (tibia), lisna Kost (fibula), taxzalne kosti (ossa tarsale), metatarzalne osti (ossa metatarsale) i kosti prstiju (phalanges). Kosti prstiju dine osnovicu stopala, koje ostavlja karakteristi¢ne tragove ptica (- sl. 165, 166). Sustav za disanje Eine di8ni putovi, pluca i zratne vrecice. Vanjskim nosnim otvorima, smjestenima na dnu gornjeg kijuna, potinju disni | putovi. Ti putovi preko nosne supljine dalje vode kroz dva unutarnja otvora (choane) u Zdrijelo, Osim kroz vanjske nosne otvore, zrak u Zdrijelo moze ui {kroz usnu Supljinu. Dospjev$i u Zdrijelo, zak ulazi u digni otvor kojim podinje dusnik (trachea). Dusnik prolazi pokraj jednjaka kroz vrat sve do pluca. Na dusniku se stiéu dva dijela: gornji dusnik, kojidini (akozvani gorni grkljan (larynx), i donji dusnik, koji se u prsnoj Suplini dijeli na Avije dusnice (bronchus) koje ulaze u pluéa (pulmo). Na mjestu gdje se dusnik grana u du ptice imaju organ za proizvodnju glasa ~ pjevalo (syrins), (+ s1.167), Nemaju ga noj, roda itd. Vazan element disnog sustava jesu zratne vrecice, koje su prosirenje glavnih i sporednih duSniea izvan ne vrecice, povezane s pluéima do petine tjelesnog volumena ptica Nalaze se u prsnom koSu (torakalne), u trbusnoj pljini (abdominalne), a protez se éak iu | unutrasnjost krilnih Kostiju. Funkeija disnih vrecica nije samo disanje. One olakSavaju pligje tijelo za vrijeme leta, smanjuju trenje izmedu unutraSnjih organa i pomazu otuvanje tjelesne temperature te tako zamjenjuju masno tkivo, jer su i zrak i mast lo8i vodiéi topline (+ sl. 167). SI, 165/168, | Tragovi dive guske, die patke, duke, goluba grivnjasa, | rane, Soke, tetrijeba rusevea,trcke i fzana TIP ORGANIZACI ORDONIA__Glavni organ kevnozilnog sustava ptica jest srce, gradeno od éetiriju dijelova: dvije Klijetke i dvije pret- Klijetke. Nadalje, krvnozilni sustav ine jos krvne dile (arterije i vene), Limfni sustav ptica nije osobito raz- vijen. Crvene krvne stanice ptica ima- arakne wetie pri bai atu ju jezgru i jajast oblik. Tjelesna je Taeasce. | temperatura u ptica visoka i kreée ramenu ost | se od 40 do 44 °C, Probavni sustav ptica poéinje antoe usnom Supljinom, na éijem je dnu Nese woine wets | jezik, U jednih je ptica jezik kratak a en turd (grabezljive ptice), mesnat i prosiren (divlje guske), a u nekih je tanak i dug (Sljuka), Jezik ptica koje —— uzimaju nektar s medonosnog bilja usne Supljine ptica Gini Zdrijelo, Zdrijelo prelazi w Si. 167. ‘rane veticew pica posebnog je oblika. Straznji di jednjak, koji se na jednom mjestu prosiruje u volju. Na jednjak se nastavlja Zeludac, sizrazenim 2 koji pomazu razgradnju hrane. Drugi je dio Zeluca preteZno misicni, a njegova je stijenka prekrivena debelom kutikulom. Misiéava vreéa Zeluca melje hranu, éesto s pomoéu kamenti¢a (zrnea sijunka, pijeska, kamenéi¢a ili Zbuke sa zidova) koje ptice progutaju. Ptice obvezno u odredenim kalendarskim razdobljima uzimaju kamendi¢e kako bi jezdanim dijelom. U njega se izluéuju sekretis fermentima ili enzimima, 3.168, } Probavni susta pica Sjezdani feludac ie Nor za ctewne i ceo ar mokratne produkte or iterats TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA 1851ISTEMATIKA, i. 169 Zenskispolnl organi ptica 1 jal 2-folikull raze starost 3-ljevakjajovoda, 4 di jajovode gale se lua bjelance, 5~ mezenterj 6 suen! dio jajovoda, 7 maternica, 8 vagina, 9 ~zavttno cljevo, 10--otvornetisnice 186 organizmu omogucéile normalnu probavu. Neprobavljivi dijelovi hrane ne prolaze dalje U crijevo, nego ih ptica kroz usta izbacuje van (sokolovke izbacuju dlake, perje, zube, kosti itd), Probavljeni dio hrane odlazi u crijevo, koje se prema anatomskom obliku dijeli na tanko i straznje (debelo). Na prijelazu izmedu tankoga i straznjega crijeva nalaze se dva slijepa crijeva (coeca). Straznje crijevo ulazi u netisnicu, u koju, osim crljeva, ulaze i izvodne cijevi spolnih i mokraénih organa. Na lednoj je strani netisnice Fabricijeva vrecica (bursa Fabricid, vazan organ limfnog sustava, a studi za obranu organiama od Stetnih agenasa, bakterija, virusa i drugih uzrotnika bolesti. Zijezdani dio probavnog sustava ine jetra | gudterata (- sl, 168). Ekskrecijski organi u ptica jest. bubrezi, duz kofih se prema negisnici spustaju mokta¢ovodi, Uz prednji dio bubrega smjestena je nadbubrezna Ziijezda. Zenski spolni organi sastoje se od jajnika (ovarium) i jajovoda (oviductus). Jajovod je dugacki cjevasti organ koji je u jednom svojem dijelu suzen, a u drugom prodiren, Prodireni dio jajovoda naziva se werusom. Na uterus se nastavija vagina ili zavrSni dio jajovoda. Vagina uvire u Kloaku, sabitno mjesto 2a ekskremente koji dolaze iz ctijeva te za mokraéu, koja dotazi iz mokra¢ovoda, Kloaka zavrdava kloakalnim otvorom (anus), (> sl. 169) Muski spolni organi sastoje se od sjemenika (testis), nuzsjemenika (epididymis), te dvaju sjemenovoda (ductus defferens), koja se proteZu usporedo s mokra¢ovodima i otvaraju u neéisnicu. Za vrijeme parenja sjemenovodi se produze i na krajevima progire u mjehuriée za spajanje s jajetom. Vecina ptica nema vanjskih organa za kopulaciju, U gusaka, pataka, labudova, noja, emua, nandua itd, s trbuSne strane netisnice razvijen je organ za kopulaciju ~ penis. Pri parenju, koje dugo traje, taj organ ude u neéisnicu Zenke, sastavljenu od tiju dijelova, Prednije dio zapravo produzetak straznjega crijeva, u srednji se otvaraju spolni dovodi i mokra¢ovod, a u strainjem su Fabricijeve vrecice (— sl. 170). TIP ORGANIZACIIE CHORDONIARazvijanje jajeta. Oplodnja je ptigji jaja unutarnja, obavija se 1u gornjem dijelu jajovoda dok je jaje jo8 bez ovojnice. Spustajudi se niz.jajovod, oplodeno jaje stalno dobiva ovoje. Jaje je inate sastavijeno od Zumanca, bjelanca i juske. U Zumancu se nalazi najvazniji dio jaja, ,zametna plotica” (cicatricula). Snesenom je jajetu za daljnji razvoj potrebna toplina, pa Zenka ili muzjak leze na njima, Temperatura se mora kretati oko 40 °C. Treceg dana nasadnje kokoéi na jaja oko zametka se mogu vidjeti nabori. Preko : Vanjska, Koja se naziva serozom, kotion ~ chorion, i unutarnja ili amnion. Supljina amnionske zametka se oblikuju dvije ovo} ovojnice ispunjena je amnionskom tekuéinom, koja za8ti¢uje zametak od udaraca. Petog dana nasadnje oko zametka se formira druga ovojnica, alantois, koja se razvija kao izrastina trbusne stijenke poteine crijevne Supljine. Sedmog dana nasadnje alantois se utisne izmedu amniona i serozne ovojnice, neposredno ispod Kuske, te sluZi kao organ za disanje zametka, jer kroz poroznu lupinu plinovi ‘mogu ulazitiu jae, Alantois istodobno obavija i funkeiju mokra¢noga mjehura zametka, te u njega ulaze sadrZaji Sto ih icluéuje bubreg zametka (~ sl. 170). - - SL. 170, ‘Muski mokraéno-spolni ‘organ pica pile u razoju 1-nadbubreine dijeate, 2~sjemenici, bjelanjak ‘umanjak ~ bubredi, 4~sjemenovodi, 2 5 -mokratovodi, 6 ~netisnica smanjena zametak ‘umanitane vretica feragna wetic 4 alanis slim (vetica za otpadne war) Razvo) embrij ujaeru ‘Vrijeme leZanja ptica na jajima razlitito je dugo. Male ptice leze kraée (npr. zlatoglavi kraljié 11 dana), stednje velike ptice 15~26 dana (fazan 23 ~25 dana), pjevice 15 ~ 18 dana, a velike ptice 26 ~ 40 dana (lebud Sest tjedana) Ziveani se sustav ptica sastoj od sredignjega Zivéanog sustava (mozak iledna moddina) i perifernoga Zivéanog sustava (vegetativni zivci). Od osjetila ptice imaju razvijen sluh i vid. Slabo su im razvijeni osjetilo mirisa i okusa. Ptice su rasprostranjene po cijeloj Zemiji, na otocima, oko polova, jednako kao i oko ekvatora, na najvisim planinskim vrhovima, na plodnom zem)jistu i u pustinji, u TIP ORGANIZACHE CHORDONIA 187| | | prasumi i na golim Gunjastim hridinama koje strSe neposredno iz mora. Ptice 2a prezivljavanje trose goleme kolitine hrane, jedu mnogo vise od bilo kojega drugog Zivog biéa, Mnoge ptice jedu sve dok su bucine, a one koje se brane insektima pojedu na dan dva ili tri puta vecu koli¢inu hrane od tezine njihova tjela. U ptica mesozdera taj je omjer povoljnij jer je njima pottebno samo onoliko hrane Koliko iznosi gestina njihove tjelesne tezine. Opéenito se moze reci da ptice dugo Zive, a orlovi mogu dozivjeti vise od stotinu godina. Sistematika ptica RAZRED: PTICE - AVES I. PODRAZRED: BEZGREBENKE (STAROCELJUSKE) ~ PALAEOGNATHAE 1, RED: KAZUARI i EMUI ~ CASUARIIFORMES 2, RED: KIVIKALCI - APTERYGIFORMES 3, RED: NOJEVI ~ STRUTHIONIFORMES 4, RED: NANDUI ~ RHEIFORMES I, PODRAZRED: GREBENKE (NOVOCELJUSKE) ~ NEOGNATHAE 1, NADRED: PTICE KOJE ZIVE NA TLU I PTICE MOGVARICE (GEORHITHES) 1. RED: KOKOSKE - GALLIFORMES 2. RED: ZDRALOVKE ~ GRUES RED: VIVCARKE (ZALARI i GALEBOVI) ~ LIMICOLAE-LARI RED: GUSCARICE ~ ANSERES 5, RED: PLAMENCI - PHOENICOPTERT 6, RED: RODARICE ~ CRESSORES 7. RED: GRABLIIVICE ~ ACCIPITRES 8. RED: VESLONOSKE ~ STEGONOPES RED: CJEVONOSKE ~ TUBINARES 10. RED: PINGVINI ~ SPHENISCI IL, RED: PLENORKE - PYGODES II. NADRED: PTICE KOJE ZIVE NA DRVECU (DENDRORHITHES) 12, RED: KUKAVKE CUCULI 13, RED: GOLUBOVKE ~ COLUMBAE 1M. RED: PAPAGAJKE ~ PSITTACI 15, RED: SOVKE - STRIGES 16 RED: SIROKOKLJUNKE ~ CAPRIMULGI 17. RED: TROGONKE - TROGONS 18, RED: LIHOPRSTKE - CORACII 19, RED: SRPOKRILKE ~ MACROCHIRES 20. RED: DJETLOVKE - PICT 21. RED: VRAPCARKE ~ PASSERES TIP ORGANIZACIIE “JI. PODRAZRED: BEZGREBENKE (STAROCELJUSKE) — PALAEOGNATHAE Posebna su skupina pti a koje na prsnoj kosti nemaju greben. Zbog zakrZljalosti kala nemaju sposobnostletenja, nego se kreéu iskljudive hodajuéi, te zato imaju iauzetno razvijene i snazne udove. 1, RED: KAZUARI i EMUI - CASUARIIFORMES Kazuari ive u Sumskim predjelima Australije i papuanskog podrugja, a najpoznatij » sl, 172). Istiéu se svojom, visinom (150 ~ 170 cm) i krupnoéom. Tijeto im je, osim glave i vrata, pokriveno perjem u obliku dlake. Buduéi da ne mogu letjeti, imaju snazne i razvijene noge s tri prsta okrenuta naprijed. Od vanjskih anatomskih osobina za njih je kerakteristican kostani greben u obliku kacige na glavi. Zenka nese od tri do pet jaja, na kojima lezi iskljuéivo muzjak, je predstavnik australski kazuar (Casuarius casuarius), Australski noj ili emu (Dromaeus novae hollandiae), (-»s|. 173), Zivi iskljudivo uSumskim predjelima iu skupinama. Zenke nesu od 15 do 18 jaja, a brigu o gradnji gnijezda i prehrani preuzima muski élan zajednice. Mase je od 40 do 60 kg, 2. RED: KIVIKALCI ~ APTERYGIFORMES Za ovu skupinu trkadica niskog rasta vazno je istaknuti da su im krila potpuno zakrAjala, a perje koje pokriva tijelo ima oblik dlaka. Kljun na nosni otvori dugaéak je i tanak. Kivikalci na nogama imaju éetiri prsta s pandzama, od éega su tri prsta okrenuta naprijed, a jedan je otraga. Zive u parovima, Zenka jedanput ili dvaput u godini snese po jedno jaje i odlodi ga u rupe koje iskopa u tu iu kojima provede najve¢i dio vremena po danu, skrivajuéi se od neprijatelja ‘jem se vrhu isticu Jedini predstavnik ovog reda jest kivi (Apteryx australis), (++ s1. 174), koji Zivi na Novom Zelandu. __TIP ORGANIZACUE CHORDONIA si.172 Austalsk kazuar (Casuarus casuarius) 81.173. Australski emu (Dromacus nove hollandL174 Kivi (Apter australis) 81.178, Ariki noj(Stuahio camelus) 81.176. Stepskd nandu (Rhea americana) sim, Darvinoy nandu. hea pennata) 3. RED: NOJEVI ~ STRUTHIONIFORMES ‘Tu skupinu obiljezava najveéa ptica danasnjeg doba, aftitkt noj (Struthio camelus), (+ sl. 175). Osim visine (muzjak moze doseéi visinu do 275 cm) i mase (90 kg), 20 tu je pticu karakteristiéno da ima samo dva prsta, oba okrenuta naprijed. Predjeli 1 kojima Zive u skupinama jesu stepski i pustinjski dijelovi Afrike, Na jajima koje Zenka izleze (15 do 20) i polozi u gnijezdo na pjeskovitome tlu naizmjenigno leze oba roditelja, ovisno o dijelu dana. Po danu na njima sjedi Zenka, a noéu muzjak Nojeva jaja istiéu se svojom masom od 1,5 kg, a sadrZa) je priblizno jednak sadr2aju 24 kokosja jaja. 4, RED: NANDUI - RHEIFORMES Ovom redu pripadaju nojevi iz Juéne Amerike, zvani nandui, Od skupine afri¢kih nojeva razlikuju se po broju prstiju (tri prsta koja zavrSavaju pandzama) i po siringi Muzak Zivi u zajednici s 5 do 7 Koka, koje nesu i u zajedniéko gnijezdo poloze 50 ~ 80 jaja, na kojima led iskijutivo muzjak. U juznoameri¢kim stepama ili pampama ivi stepsld nandu (Rhea americana), (~ sl. 176), ana visoravnima Kordiljera njegov srodnik, Darwinov nandu (Rhea pennata), (+ sl. 177) TIP ORGANIZACHE CHORDONIA___Il. PODRAZRED: GREBENKE (NOVOCELJUSKE) ~ NEOGNATHAE Ovom podrazredu pripada najve¢i broj ptica, a vecina njih moze letjeti [ast 1. NADRED: PTICE KOJE ZIVE NA TLU I PTICE MOCVARICE ~ GEORHITHES 1. RED: KOKOSKE ~ GALLIFORMES - LJEPOTOM KOMPENZIRANA NEMOC DUGOG LETENJA Kosti ptica koje pripadaju tom redu masivnije su i teze nego u drugih ptica. Vjerojatno je i to razlog Sto su te ptice stabiji letadi. Na zdepastom im se snadne noge koje zavrSavaju pandzama i koje suze pticama za ¢eprkanje po tlu u potrazi za hranom (glistama, kukeima i njihovim liginkama i dr). Gornji je dio Kijuna kokoSiju jak i svojim bridovima preklapa donji kljun. Na glavi je muzjaka kresta, koZno ispupéenje ispunjeno vezivnim tkivom i protkano krvnim ilama, od Gega i potjete njezina crvena boja. Ptice tog reda zive u manjim skupinama, koje tine po jedan muzjak i viSe koka. Koke nose veti broj jaja. U nekih vista u zajednici previadava monogamija, tj jedan pijetao Zivi samo s jednom kokom. Ovom redu pripada 5 porodica s 262 viste, od kojih 14 zivi u Buropi, a najpoznatiji su predstavnici fazani, jerebice, prepelice i tetrijebi. PORODICA: FAZANI ili GNJETLOVI - PHASIANIDAE Ova je porodica najbogatija vrstama, tak 198. To su ptice koje Zive, hrane se i veGinom gnijezde na tlu, Mladi se nazivaju potrkuScima, a favale se sa zametnutim paperjem. U sklopu ove porodice postoje dvije potporodice pravi gnjetlovi ili fazani (Phasianinad){ tetrijebovi (Tetraoninae), POTPORODICA: PRAVI GNJETLOVI ~ PHASIANINAE Najpoznatiji je predstavnik obigni fazan ili gnjetao (Phasianus colchicus), (-> sl. 178). Ljepota njegova perja, lukavost u izmicanju pred lovcima i psima te kvaliteta njihova mesa éine ga najtrazenijom divljadi. . |, tax. niskog lova. Iako je njihova prava domovina Azija, fazani Zive napisy fazan (Phasianus svim kontinentima, 2 ima ih i u nas, Tijelo im je dugo 70-100 cm, od colchicu) Gega polovica otpada na rep. Raspon krila iznosi oko 75 cm, a teZina od 1,2 do 1,6 kg, lako je fazan Sumska ptica, prilagodio se i Zivotu u polju, Hrana mu je Zivotinjskog (razni kukci, puzevi, crvi i sl, i biljnog (sjemenke, Zitatice, bobice) podrijetla. Fazan je poligamist, tj. a vrljeme parenije traZi i okupla vide kok, Parenje potinje polovicom oZujka i traje nekoliko tjedana, Fazanka snese od 10 do 12 jaja ina njima sjedi 22 - 23 dana. Gnijezdo pravi u TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA -——[sistemanKa sL.179. ‘ka skvrdulja (Perdis perdis) SL. 180, Prepelica puepura (Coturniscoturnis) — zaklonima po sumama i livadama, Da bi se zadovoljile potrebe lovaca, te zhog izuzetne popularnosti fazana medu divljati, danas se fazani uzgajaju umjetno u fazanerijama. U posljednjoj fazi uzgoja fazani se stavijaju u tzy, prostor za ,podivijavanje’, da bi poprimili osobine prave fazanske divijai, i odatle se pustaju u otvoreno loviste, U ovu potporodicu pripada i tréka skvrZulja (Perdix perdix), (+ sh 179), koja je dugavka 30 cm, od Gega treGina otpada na rep. Raspon je krila do 50 em, Masa je oko 370 grama, Stanista su joj poljski predjeli zasijani Zitom, prosom, kukuruzom, djetelinom i sl, Osim biljnog, fet jede i hranu Zivotinjskog podrijetla (kukci) Tréka je monogamna zivotinja, a za vrijeme parenja muZjaci se medusobno bore za Zenku. U travnju ili svibnju snese oko 7 ~ 10 jaja, na kojima le2i 21 dan, Ubraja se u lovnu divijaé, @ takoder se uzgaja-u umjetnim uzgojima. SL 181 Jarebica kamenjarka rime (Alectoris graeca) Prepelica puépura (Coturnix coturnis), (+ sl. 180), naj- manja je poljska ptica u nas. Pripada u selice, K nama dolazi U travnju ili svibnju, a odlazi u rujnu, Dugatka je oko 18 com, od dega na rep otpada 2,5 do 3 cm, a raspon krila je oko 35 cm. Hrani se sjemenjem raznih biljaka i trava, pu- poljcima liséa i evijeca, a mladi konzumiraju kukce. Pari se u lipnju, Zenka snese 8 ~ 16 jaja, na kojima sjedi 19 ~ 20 F dana. U nas Zivi i jarebiea kamenjarka ili grivn(j)a (Alectoris graeca), (+ sl. 181), koja je malo veéa od tréke, a perje sa strana ima vrlo karakteristi¢ne tamne pruge. Obitava u suhim, stjenovitim predjelima, Hrani se biljnom i Zivotinjskom hranom. Gnijezdi se dvokratno u svibaju i lipnju, a mladi se izlegu 2a 24 ~ 26 dana, U rod se jarebica ubrajaju i juzna kamenjarka (Alectoris barbara), koja u Europi Zivi na Sardiniji i Gibraltaru, u Afric i dr,, te rida kamenjarka (Alectoris rufa), koja obitava na Pirenejskom poluotoku, Engleskoj i na Korzici. TIP ORGANIZACHE CHORDONIA -Porrc ICA: TETRUEBOVI - TETRAONINAE Najpoznatiji predstavnik jest tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus), (+ sl. 182), koji prebiva medu visokim granama, U nas ga ima u Lict iu Gorskom kotaru, Danju se zadrZava na tlu, a nocu je na visokom drveéu. Od kijuna do repa dug je 90 - 110 cm, od Gega na rep otpada 35 em, a raspon je krila 110 ~ 140 cm, Mase je 3 ~8 kg. Noge su mu obrasle perjem. Nad o¢ima mu je izrasla polumjesecasta goba, mesnata jarkocrvena koza. Hirani se biljnom hranom (pupoljei li8ca i evijeca, bobice, sjemenke, a zimni i iglice borova). U vrijeme parenja, koje potinje u travnju i traje Eetiri tjedina, pijetao oplodi 4 ~ 8 koka, a mujaci se bore za Zenke. Koke snesu 8 -16 jaja, na kojima sjede 26 dana. U nas je poznat i neSto manji tetrijeb rusevac (Lyrurus terrix),(-» sl. 183). Od europskih wrsta ovoj porodici pripadaju i tetrijeb kopilan (Tetrao hybridus), HeStarka (Tetrastes bonasia), (sl. 184), te alpska (-> sl, 185), sjeverna i Skotska snjednica (Lagopus mutus, Lagopus lagopus, Lagopus lagopus scoticus). TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA 1B Tetrjeh gluhan (Tetrao urogalls 183 Tetijeb rugevac (Lyrarus a) sh a4 Ljedtarka (Tetrastes onasia, SL 185 Alpska snjebnica (Lagopus mutus)2, REI ZDRALOVKE ~ GRUES Jako se pripadnici ovog reda po vanjskom izgledu vidljivo razikuju, po unutrasnjim anatomskim osobitostima pripadaju istoj skupini, Postoje 22 porodice s 204 vrste. . PORODICA: LISKE ~ RALLIDAE Zajedni¢ka karakteristika liski jest da narastu do veligine doma¢e kokoii. Jedna od najpoznatijih vrsta jest crnalliska 'ulica atra),{-» sl, 186) koja se zadrZava najvise po obalama i ibnjacima. Boja joj je perja sasvim cmna, a @ na glavi ima bijelu lisu. Liska je prava ptica motvarica. lavrsno lovi i pliva, izmedu prstiju nema plivacu kozZicu, nego samo nesrasle iroke krpe. Duga je 40 cm. Hani se vodenim Zivotinjama, vodenim biljem, poslastica su. joj mlade ribe i riblja mlad. Osim erne, u roduiliski (Rulica), upodrudju Gibraltara, Francusko},Iaij ina Siciii obitava ‘krunasta liska (Fulica cristata). U ovu porodicu pripadaju i ovi europski rodovi: mlakare (Rallus),Stijoke (Porzana), prdavei (Crex), mlakue (Gallinula) i sultanovke (Por- phyrio), Gna liska (Fuca ata 2, PORODIGA: ZDRALOVI - GRUIDAE - ,PTICA MIT” Priligno su snazne ptice na ko- jima se istiéu izduzene, ali snazne noge, dug i u letu ispruzen vrat te dug kijun. Najrasireniji europ- ski predstavnik jest sivi Zdral (Grus grus), (+ sl. 187). U nas ne obitava, a stanista su mu moé- varna i viaéna podrugja. U hra- nidbi dominira animalna hrana (cniSevi, gusteri, mlade ptice, ska- Kavei isl). Vio je plaha Zivotinja, a muzjak se Zenki udvara prepo- ‘znatljivim svadbenim plesom. U Europi obitava joS i krunasti Zdral (Antropoides virgo), kojeg karak- terizira Cuperak perja iz svakog si.187 Sivi ral (Grus gras) oka poput krune, P 3. PORODICA: TRKUSE - TURNICIDAE Ovu obitelj predstavija samo jedna europska vrsta, Sumska trkuia (Tiernix = sylvatica) TIP ORGANIZACHIE CHORDONIA___ 1944, PORODICA: POTRCL ili DROPLJE ~ OTIDIDAE ~ ,TRKAC I LETAC - ISTODOBNO” Veliki potrk ili velika droplja (Oris cardo), (-+ sl. 188), naa je najveéa ptica, danas dosta malobrojna. Dugatka je oko 100 cm, rep je dug oko 27 em, a raspon krila 225 cm, Mudjak je teZak od 9 do 15 kg, a Zenka od 5 do 7 kg, Mudjak na objema stranama glave, iza Zvala, ima bradu od mekanog, rascikanog perja koje naraste do 15 cm u duZinu, Tréi veoma brzo, a isto tako i leti. Hrani se sjemenkama livadnih trava i liséem, a mladi kukcima, Zabama, crvima i miSevima Pari se u travnju, a Zenka na tlu snese 2 ~ 3 jaja, na kojima sjedi 21 ~ 26 dana. Poznati su i mali potrk (Oris tevrax), (+ s1. 189) i ogrlivasti potrk (Chlamydotis undulata), 3. RED: VIVICARICE (ZALARI i GALEBOVD) - LIMICOLAE-LART 1. PODRED: SLJUKARICE ~ LIMICOLAE 1, PORODICA: VIVCI ~ CHARADRIIDA\ sINDIANAC KOJI LETI" Ptice su ove porodice malene do srednje velitine (14 ~ 58 cm), raznth oblika, relativno dugih nogu (Stakastog izgleda), Kijun im nije osobito évrst, imedu prstiju nemaju plivaée opne. U nas najpoznatiji predstavnik jest vivak pozvildat (Vanellus vaneltus), (> sl. 190). Pripada pticama selicama, a gnijezdi se u ofujku i travnju. Zenka snese 3 - 4 jaja, na kojima sjedi 17 dana. Vivak je dug oko 35 cm, ana glavi ima desetak centimetara dugu perjanicu. Zivi u jatima po mogvarnim livadama, a hrani se kolutiéaveima, skakaveima, puzevima i bilinim raslinjem (travom). TP ORGANIZA\ cHoRDONIA SISTEMATIKA, Si. 188 Veliki potr ili vetika roplia (Oris tardy Si. 189. Mali pote it mala déroplja (Otis trax) 190. Vivak pozviddaé (Vanellus vanellus)L191 Sums joka it bena (Seolopax rustica) SL 192 Seebrnast gab il Klaukavae (Larus argentatus) SL 183 Obigni galeb (Larus ridibundus) SL 194 Dugorepi podmornik ili tena (Stereorarus longicaudus) GALLINAGO - ,KIJUN KAO RADAR” lo je ovih ptica zbijeno, a trk im je kratak. U Europi ivi jedna vista, { to Sumska sljuka ili ,bena” (Scolopax rusticola), (-» sl. 191), Ptica je selica, koja u vrijeme proljetne i jesenske seobe ptica prolazi kroz nase krajeve, ali se u nas rijetko gnijezdi, Dugatka je oko 30 cm. Rep joj je dug oko 8 cm, a kijun oko 7 cm. Raspon je krila oko 60 cm, a ‘masa 220 ~ 420 g, Hirani se iskijugivo Zivotinjskom hranom, i to glistama i kukcima. Pari se u oZujku i travnju, u vrijeme svoje proljetne seobe. Zenka najéesée snese 4 ~ 5 jaja, na kojima sjedi 18 - 20 dana. Zanimljivo je spomenuti nadin kojim Sijuka pronalazi hranu, Prigodom trazenja hrane udara po zemilji nogama i krilima s ciljem da poplasi i pokrene crve na gibanje, liste i kukce. Na vrhu kijuna nalaze se Zivci koji joj sluze kao ,biol u pronalagenju hrane, i radar” 3, PORODICA: GALEBOVI ~ LARIDAE - ,PONEKAD I RAZBOJNICI” Duga krila omoguéuju pticama dugotrajno i brzo letenje, a zbog dugatke opne izmedu prstiju mogu i plivati, Hrranu (ponajprije ribu i dr) nalaze ondje gdje najéesée i borave-na § povisinama rijeka i mora. Gnijezde se uz obale rijeka, jezera i mor enim gnijezdima u koja polazu 2-3 jaja, na kojima naizmjenitno leze oba roditelja. Najpoz- natiji predstavnik jest srebrnasti galeb ili kla~ ukavac (Larus argentatus), (-» sl, 192), koji obitava gotovo uz sve obale eu- ropskih mora, jezera i rijeka. Uz njega poznat je obiéni galeb (Larus ridi- bundus), (- sl. 193), koji Zivi pokraj rijeka, jezera i ribnjaka. ,u jednostavno naprav- Ovo} porodici pripada rod podmornict ili otimati (Stercorarius), koji su najveGi razbojnici medu pticama. Napadaju druge ptice: galebove, Zigre, vrance, pingvine, patke itd. U potrazi za hranom prate ribarske brodove. Predstavnik je dugorepi podmornik ili otimat (Stercorarius longicaudus), (- sl. 194). TIP ORGANIZACUE CHORDONor [sere 4. PORODICA: CIGRE ~ Sterninae Vitkije su od pravih galebova. Krila su im duza i Siljastija, Kijun je vitak i o8tar, a za vrijeme leta i lova ispruzen je nadolje. Iz vode izlazi s plijenom u kijunu. Za vrijeme lova treperi i Ijulja se iznad mjesta lova. U nas je najpoznatija obiéna tigra (Sterna hirundo), (-» st. 195). Pripada ee uptice selice, a gnijezdi se po prudo- hirund) vima velikih rijeka. 4, RED: GUSCARICE - ANSERES — ,PERNATE ZVIJEZDE VODA” Prave su guStarice velike do stednje velike ptice. Neke od ptica ovog reda k nama dolaze u prolj (labudovi, patke i guske). Ge, au jesen nas napustaju. Poznate su tri skupine guéarica POTPORODICA: LABUDOVI - CYGNINAE Pripadnici ove potporodice velike su ptice relativno dugog vrata. Duije vrste, labud Zutokljuni (Cygnus cygnus), (> sl. 196) i ervenokijuni labud (Cygnus olor), (-+ sl. 197), ptice su koje katkada i zimi dolaze u nage krajeve, Hrane se vodenim biljem, sjemenkama, kukcima, ribama, crvima isl. ina tlu. U svibnju Zenka snese 5 — 8 jaja, na kojima lezi 35 dana. nijeade se u trsci 81.196, Zatokijunilabuad (Cygnus vgn) SLs CCrvenokijunt Iebud (Cygrus olor) POTPORODICA: GUSKE ~ ANSERINAE Guske su prepoznatijive po dugom vratu koji je pri pri napadu ga isprux spravan, a noge su raz- imjerno duge. U nas je zastupljena divija ili siva guska (Anser anser), (+ sl. 198), koja se gnjezdi iu nasim krgjevima. Obitava._ 18. umoévarama i barama, ukojima gradi Di svoja gnijezda. Vilo je slitna domatoy “*” Ii siva guska (Anser _______ IP oRGANIZACHE CHORDONIAguski, Dugatka je oko 80 cm, a raskriljena mjeri do 160 cm. Masa joj je 3 ~5 kg. Perje je na ledima sivo, ana trhuhu bjelkasto. Krila joj seZu do kraja repa. Divlja je guska ptica selica koja nas u kolovozu ostavija, te se seli u june krajeve. Hrani se biljkama, sjemenkama, vodenim Zivotinjicama, a poslastica su joj mlade zelene Zitarice. Za parenje je zrela tek u tre¢oj godini. U oZujku ili travnju snese 5 ~ 10 jaja, na kojima le%i 28 dana, U nas su poznate jo3 i guska glogovnjaéa (Anser fabalis), (-+ sl. 199) i lisasta guska (Anser albifrons), (~ sl. 200) 199, Guska glogovnja Jabal (anser si. 200 Lisasta gu albifro POTPORODICA PATKE ~ ANATIDAE Prepoznatljive su krilima uodjivih boja, Polozaj tijela za stajanja na kopnu im je vodoravan, a dok pliva, dobrim dijelom tijela uranja u vodu. Ne rone gotovo nikada. Najpoznatiji i najéeséi predstavnik jest divija patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos), (+ sl. 201), koja u nas i prezimljuje. Duga je oko 50 cm, a raspon je krila oko 90 cm, Glava i vrat su crvenkastozeleni, Na vratu muzjak ima bijeli prsten, a pesje na prsima joj je kestenjaste boje, a na ledima 2 smede, s crnim i bijelim prugama. Na krilima ima jubiéasto perje (ogledalo) Pata inka (Anas oko njega dvije bijele pruge. Kijun joj je Auckastosive boje, a noge crvenoduckaste. Divja patka i gluhara (Anas platyrhynchos) IP ORGANIZACHIE CHORDONIAPatkalatarka (Anas acute) SL 204, Patka kali krda (Anas Patka je tamnokestenjasta, sa svijetlim pjegama i prugama, Divija se patka pari uw o2ujku. Gnijezdo pravi na thu, u SaSu i trsci, ili u Supljim vrbama. Snese od 8 do 15 jaja, na kojima le2i 26 dana, Mitarenje (mijenjanje perja) pataka podinje 1u rano prolje¢e i kontinuirano traje do srpnja. Patke mijenjaju perje u lipnju, i to iznenada, tako da jedva mogu poletjeti. Potkraj jeseni patke se kupe u ve jata od nekoliko stotina. Meso im je izuzetno ukusno, stoga su i jedna od najpopularnijih lovaékih meta. U nas povremeno ili stalno borave i ove vrste: patka Hlivarka (Anas clypeata), (-> sl. 202), patka lastarka (Anas acuta), (+ sl. 203), patka zviédara (Anas penelope), patka kreketaljka (Anas stepera), patka krkulja ili kra (Anas crecea), (-> sl. 204), patka pupéanica (Anas querquedula), patka njorka (Aythya nyroca), (- sl. 205), glavata patka (Aythya fering), kranasta patka (Aythya fuligula) i patka batoglavica (Bucephala clangula). SL 205, Patka njorka (Aythya nyroca Si. 208 Rutitast plamenac it Aamingo (Phoenicopterus ruber) PLAMENCI ~ PHOENICOPTERI Pripadnici ovog reda srodni su, s jedne strane, guStaricama, buduéi da u kljunu imaju posebne lamele, u borbi se glasaju guséjim gakanjem, pri letu udaraju krilima, a vrat je malo ispruzen i svinut, a, s druge strane, srodni su rodama jer imaju velike i pregradene zratne vrecice. Jedan od najpoznetijih europskih pripadnika ovog reda jest ruzitasti plamenac (flamingo) (Phoenicoprerus ruber), (- sl, 206), koji je velitine rode. Vth je kijuna kukasto svinut prema dolje, a unutar njega su lamele kojima cijedi vodu u potrazi za hranom (vodenim kukcima, njihovim liginkama, crvima, ribicama, puzevima i Skoljkama). Perje mu je blijedorudiéasto, krila su crvena s crim vrhovima, a noge i vrat karakteristiéno dugi. — TP ORGANIZACUE CHORDORIA 1991[serena 6, RED: RODARICE - CRESSORES ~ , MANEKENK! L. PoROpICA: RODE ~ CICONIDAR U nas ive dvije vrste roda: bijela roda, Ciconia ciconia (~ s1. 207) i erna roda, Ciconia nigra (~ sl, 208). Obje su izrazito ptice selice. Bijela je roda razmjerno nezgrapno gradena moévarna ptica, visokih crvenih nogu i crvenoga Kijuna, dugog i do 20 cm. Dugacka je oko 110 cm, a promijer krila joj je 180 ~ 225 em. TeSka je3~4 kg, Perje joj je bijelo, osim na vrhovima icila ina repu, koji su cri. Svojedobno je Zivjela iskjudivo u stepama i mogvarama, ali se privikla na Zivot blizu naselja, iskori8tavajuct krovove kuca, plastove sijena i dimnjake kao mjesta gnijezdenja. 207 Bijele coda Uglavnom obitava ondje gdje se jos mogu na¢i livade, bare i moévarno tlo, (Cea cone ji ‘s : " J u Kojima nalaai hranu, Hrani se zmijama, otrovnim i neotrovnim, Zabama, gusterima, kukeima, ribama, te manjim sisaveima {rovéicama, misevima), no S208, Cma roda ( nigra) ne prege uhvatiti ni tek oko¢enog zediéa, pa i mladog fazana, ako joj se pruZi prilika, Crna roda (Ciconia nigra) mato je manja od bijele. Noge i kljun starih roda su crveni, a mladih zelenkasti. Glava, vrat,leda i krila su im crna, s kovno- zelenim preljevom. Donji dio tijels im je bijel. Za razliku od bijele rode, izbjegavaju naselja te se gnijezde samo u Sumama blizu rijeka. U nas je dosta malobrojna i U Africi od pripadnika tog reda ptica Zivi marabu (Leptoptilus crumeniferus), koji karakterizira pro8irena koZna vre¢ica ispod donjega kljuna i vrata, L208, Siva Eapla Ardea | cinerea) 2, PORODICA: CAPLJE - ARDEIDAE Zatu skupinu ptica takoder je bitno da Zive uz vodu (Citovi, moévare, obale rij tinjsko bogatstvo vode pine, iako Zive u vodi, ne mogu plivati. Osnovna ana tomska osobitost svih dijelova njihova tijeta jest izdu nih prstiju, dug vrat i Kjun. Velik dio njihovih udova nije pokriven perjem a 1 jezera), a biljno i zivo. luzi im kao hrana. Ptice te sku: Zenost, Ptice imaju dugacke noge r pa mogu nesmetano gaziti po ritovima i moévarama Caplje Zive u zajednicama i gnijezde se u kolonijama radi djelotvornije zastite od neprijatelja. Gnijezda su Cap\jijednostavna, gradena od grancica itrave, poredana jedno do drugoga na granama drveta po titovima. Zenka nese veéinom dva,rjede tr jaja. Sve Cape koje obitavaju u nagim krajevima pripadaju selicama koje u jesen napustaju nasu zemlju, a najées¢e vrste jesu: siva faplja TI? ORGANIZACUE CHORDONIA =(Ardea cinerea), (~ sl. 208), €aplja danguba ili hrdasta ¥aplja (Ardea purpurea), bijela Zaplja (Egretta al- ba), (+ sl. 210), stebrnasta Eaplja (Bgretta garzetta), éapijica voljak ii ‘mala éaplja (Ixobryhus minutus), uta €aplja (Ardeola ralloides), (+ sl. 211) gak kvakavac (Nycticorax nycticorax), (- sl. 212). Ovoj porodici pripadaju i Dbukavci, a najéesi je bukavac nebogled ili vodeni bukavac. Ime je dobio po karakteristinom polozaju tjela s glavom usmjetenom prema nebu ,poput kolca” kada se nalazi u gnijezdu, koje pravi u trsticima i rogozicima. Od egzotiénih ptica Capljama je srodan ibis (Ardeola ibis), (-» sl. 213) te egipatski ibis (Jbis aethiopica), sveta ptica starih Egipéana. 3. PORODICA: RAZNJEVI ~ THRESKIORNITHIDAE Ova je porodica u Europi predstavijena dvame rodovima. U rodu ranjevi (Plegadis) poznat je blistavi raZanj ili turko& (Plegadis falcinellus), (+ sl. 214), koji karakterizira dugi, Siljati, tanki i nadolje svinuti Kijun. Drugije rod zastupljen vrstom bijela 2liéarka ili lopata’ (Platalea leucorodial, sl. 215) koja je duga 70 - 90 cm, Ime je dobila po Kijunu koji je na kraju TIP ORGANIZACUE CHORDONIA 1.210, Bijela apa (Epreta alba) s.2u 2uta éaplja(Ardeota ralloides si.212. Gak krakavac (Nj nyeticorax) sl.213. Ibis (Ardea iis) sL2u4, lista azanj it wrkoe (Plegadlsfatcinellus 1.215, Bijel itarka (Platalen lewcoradia) aot81.216 Sivi soko (Faleo peregrinus} sL.217 Bjetonol naumaani 202 plosnat i kao lica radiren. Kijun je crn (u mladih crven), na vehu Zut, Oéi su cevene, a perje bijele boje. Na prsima ima hrdastozutu pjegu, a na zatijku perjanicu iste boje, Hrani se glistama, kukcima i njihovim liginkama. Gnijezdi se na niskom grmlju i du, U svibnju snese 2 ~ 4 jaja, na kojima Neki rabe njezino meso u prehrani. sjedi 21 dan. Ptica je selica, RED: GRABLJIVICE ~ ACCIPITRES — ,,Z1VIO PLIJEN” Sam naziv tih ptica upucuje na prirodu njihova Zivijenja. Grada je njihova tijela prilagodena grabedljivom i ratniékom nadinu Zivijenja. Na prstima imaju pandZe odtrih vrhova. Grabljivice, kao i sove, plijen hvataju (ugrabe) nogama (ostale ptice tako ne love). Plijen najprije grubo oterupaju, a zatim raskomadaju. Hrana su im uglavnom toplokryne Zivotinje ptice i sisavci, koje traze danju, a nocu miryju i odmaraju se. Hranu gutaju brzo i skupljaju u voljci (prosirenju jednjaka), a poslije je postupno probavijaju. Za razliku od gvalja sova, u gvaljama grabljivica nema Kostiju, jer gotovo sve smrve i usitne u misiGnom Zelucu, SnaZan Kijun éiji gornji dio zavrSava kukastim vrhom i o8trim bridovima, izuzetno je razvijen. Morfoloska osobina ptica grabljivica jest zbijeno tijelo i kruto perje. Ptice grabljivice Zive u parovima i po nekoliko godine nesu jaja w isto gnij ne ba uredno sloZenih, a smjestena su na visokom drveéu, na zdo, Gnijezda grade od grana, amenoj litici ili u spiljama, Na jajima leZiiskjutivo Zenka, a muzjaci se brinu za prehranu mladih i za obranu od neprijatelja. Mladi svih grabljivica su éuéavci (izvale se otvorenih odijui u8iju, odmah pokrivenih tzv. zametnim perjem). Pravo (bijelo do sivo) paperje izsaste im prvoga tjedna. Dok ne izlete iz. gnijezda, éuéavei mnogih grabljivica bog obilne su hrane toliko teSki da premase i najvecu masu odrastih 1, PORODICA: SOKOLOVKE ROD: SOKOLOVI (FALCO). Od svih ptica grabljivica sokolovi su najljepse gradeni, Glava im je dosta velika. Vrat je kratak, kijun évrst i veé od korijena .aub’, koji pristaje u udubinu donjega ‘ALCONIDAE zavinut. U gornjem kijunu imaju o8ta Kjjuna, Krila su im dugacka iiljasta, noge kratke, s dugim, jakim i zavinutim TIP ORGANIZACUE CHORDONIA |judi ih iskori8tavaju u lovu na druge ptice. Hrane se sisaveima, pticama i kKukcima, Gnijezde se u piljama ina visokim stablima. U travnju Zenka snese 3 ~ 4 jaja na kojima sjedi oko 30 dana. Neki se sokolovi gnijezde i u nagoj domovini: sivi sokol (Falco peregrinus), (+ sl. 216), sokol kraguljac (Falco biarmicus}, sokol kraguljéi¢ (Falco columbarius), sokol grla’ (Falco subbuteo), vjetruia (Falco tinunculus) i bjelonokta vjetrusa (Ralco naumanni), (~ sl 217). ROD: EJE (CIRCUS). Pripadnici ovog roda imaju malu glavu, a oko ogiju imaju vijenac mekog perja. Karakterizira ih slabo, vitko tijelo, uska dugacka krila, dug i Sirok rep, te visoke i tanke noge. U svibnju Zenka snese 4 ~ 6 jaja, na kojima sjedi od 29 do 33 dana, Hrane se pticama moévaricama, sitnim sisavcima, gmazovima i ribama. U nas su najpoznatiji predstavnici eja moévarica (Circus aeruginosus), (-r sl. 218) i eja livadarka (Circus pygargus) ROD: SUPOVI (GYPS). Zivotni su im prostor stepska, suha podruéja, Ima ih u Europi (Apeninski, Pitenejski i Balkanski poluotok), a u naioj domovini na otoku Crest, Hrane se iskjudivo strviname, no katkada i Zivim Zivotinjama. Glava i vrat obino su im goli ili poktiveni pahuljicama. Noge su im dosta slabe, a pandze nemaju. Kljun im je snazan i zavrnut. Tijelo im je jako, a imaju i velika krila. Gnijezda prave na nepristupaénim hridima ili na usamljenom drveéu. U ozujku Zenka snese 2 ~3 jaja, na kojima lezi 40 dana, U nas je najpoznatiji bjeloglavi sup (Gyps fulvus), (+> sl. 219) ROD: JASTREBOVI (ACCIPITER). Jastrebovi su najkrvoloi je ptice grabljivice vo} plijen hvataju u zraku, na tu ina vodi, Glavna su im anatomska obiljezja malena glava, Kijun dug kao polovica glave, od korijena zavinut. Na gornjem kljunu imaju tubast, plosnat ,2ub", Imaju dugatke prste, od kojih je srednjt najveéi. Rep im je dugatak i do polovice prekriven krilima. Gnijezda prave na visokom drve¢u u Sumama. U travnju Zenka snese 2 ~ 4 jaja, na kojima sjedi 35 - 38 dana. U prehrani upotrebljava sisavce, ptice, kukce i strvine. U nas su najpoznatiji predstavnici: jastreb koko¥ar (Accipiter gentilis), kobac ptiéar (Accipiter nisus), (+ sl. 220) i kratkorepi kobac (Accipiter badius). TIP ORGANIZACIIE C HORDONIA si.218. ja motvariea (Circus aeraginosus 81.219. Bjeloglast sup (Gyps fulous} 203TEMATIKA 81.220 Kobac ptiar(Aecipiter risus} SL.221 rao esta (Aguila hreliaca) sh2ze Shanjac mar (Butea 8.223 Stanjac gas (Suto lagopus} ROD: ORLOVI (AQUILA). Orlovi su najvece ptice grabljivice. KIjun im je jako zavinut i snazan. Tjeme im nije zaobljeno veé vodoravno. Strazji dio njihova vrata pokriven je dugim zastitnim perjem. Noge su veéine orlova sve do prstiju obrasle perjem .gacicama’, Prsti su im goli i zavrSavaju o8trim Pi seu §piljama, ‘gorama i planinama te na visokim stablima, Zenka u oZujku ili travnju snese 2-3 jaja, na kojima sjedi 45 dana, Hrane se ribama i strvinama. U nas su najpoznatiji orlovi: orao Stekavac ili bjelorepan (Heliaetus albicilla), orao krsta’ (Aquila heliaca), (-> sl. 221) i suri orao (Aquila chrysaetos). ROD: SKANJCI (BUTEO). Skanjci su ptice selice. Krila i rep su im Siroki i zaobljeni. Gnijezde se na stijenama, niskom drvetu, grnlju ina tu. U prehrani upotrebljava sisavce, gmazove i ptice. U nas su najpoznatiji Skanjae migar (Buteo bureo), (-» sl, 222) i Skanjac gaa’ (Buteo lagopus), (-r sl. 223) fama. Krila su im velika i doseZu do vrha repa, Gnijezd saveima, pticama, gmazovima, IP ORGANIZACIJE CHORDONIA. oeSL.204 rdasta lunje (Midous milous 81.205, CinkastaIunj (Milos migrans) ROD: LUNJE (MILVUS). DuzZine su poput skanjca migara, tj. oko 55 do 60 comm, rep im je ra8ljast. Zi naselja. U prehrani upotrebljava crve, kukce, sisavce, gmazove, ptice i strvine, Najpoznatiji su hrdasta lunja (Milous milous), (+ sl. 224), koja je skitalica, ii ernkasta lunja (Milvus migrans), (~ sl. 225), koja je selica. unizinama sa Sumama, blizu vode i ne izbjegava 8, RED: VESLONOSKE - STEGONOPES Sve viste ovog reda karakteristigne su po plivaéim opnama izmedu sva cetiri prsta na nogama za veslanje. Hrane se uglavnom ribama, 1, PORODICA: VRANCI ili KORMORANI - PHALACROCORACOIDAE, »BESPLATNI RIBARI” Karakterizira ih dug ivitak Kijun, na kojemu su dvije wzduzne brazde. Ispod donje éeljusti imaju kozno prosirenje koje sluzi kao spremiste hrane, Hrane se preteZno ribama, te rakovima i vodenim biljem. Tijelo je ovih ptica te8ko (kosti su vrlo malo pheumatiéne), a noge kratke, Pr njaju duboko u vodu. Zenka nese 2 ~ 3 jaja. Zive posvuda, gotovo na svim syjetskim slanim i slatkim vodama. U nas najpoznatiji predstavnik jest veliki vranac (Phalacrocorax carbo), (-> sl. 226), koji divi wz nasa jezera i pokraj mora. Obitava i uz ribnjake, na kojima nanosi goleme gubitke jer se brani ribom iz njih. Mnogi se njima sluze kao ribarima. Prilovijenju igodom hvatanja plijena ura- riba stavljaju im prsten na vrat, tako da ribu ne mogu progutati. PORODICA: PELIKANI ili NESITI - PELECANIDAE 8225, Veliki vance Dugadki su 140 ~ 180 cm, veCi od labuda, a osnovno im je anatomsko obiljezje _phalacrocorax carbo dugi, Zuti kijun s velikom koZnom vre¢om u donjem kijunu. Hrane se ribama, koje love u skupinama kao pogoniéi u redu, Iupajuéi krilima po vodi i jerajuci plijen u pliéak, gdje ga grabe vrecom na kijunu. Gnijezdi se jedanput u godini u skupinama, a Zenka snese 1 ~ 2 jaja, na kojima sjedi 30 - 42 dana, ovisno 0 an sti, U Europi na obalama Cog mora i Kaspijskog jezera zive ruzi¢asti pel (nesit) ili gem (Pelecanus onocrotalus), (+ sl. 227) i kudravi pelikan (nesit) ili panac (Pelecanus crispus), (+ sl. 228) __llP ORGANIZACHE CHORDONIA fo “[sisTeManixa, 81.227 uzitasti pel gem (Pelecanus ‘onocrotalus) nest L208, Kudravi pela, sit ii panac (Pelecanus cispus) sh Albatros (Diomedea exulans) 206 9, RED: CJEVONOSKE - TUBINARES Na kijunt ai je vrh kukasto savijen i sastavljen od nekoliko razdvojenih roZnatih dijelova nalaze se nosni otvori u obliku cijevi. Te ptice, koje medu prstima imaju plivaée opne, nisu samo odliéni plivaci nego pripadaju najboljim letacima koji sate i dane provode lete¢i iznad morskih povrSina, Gnijezdo prave na strmim liticama morskih obala, Zenka nese samo jedno jaje. 1, PORODICA: ALBATROSI - DIOME- DEIDAE - ,DIVOVSKI LETACI NAD SLANIM VODAMA” Albatros (Diomedea exulans), (> sh 229), tii raspon krila iznosi éetiri metra, najveCa je ptica koja leti, a Zivi u juznim predjelima Allantskog oceana, a u Europi st opazeni samo kao rijetki gosti. Ovoj po- rodici pripada i rod zovofi (Puffinus), koji ive na Atlantskom oceanu iu Sredozem- nom mort. 2. PORODICA: BURNICE ~ PROCELLARIDAE Na obalama Sjevernog ledenog mora i Atlantskog oceana Zivi kao skitalica » sl. 230 burnica ledara (Fulmarus glacialis 3. PORODICA: ZLOGODNICE ~ HYDROBATIDAE Na otocima Atlantskog oceana Zivi zlogodnica lastarka (Oceanodroma leucorrhoa), a alogodnica burna (Hydrobates pelagicus), (-> sl. 231) zivi ina Stedozemnom moru 10, RED: PINGVINI - SPHENISCI - ,PTICE RIBE” Za pripadnike je ovog reda karakteristiéno da dive iskljudivo vezani uz morske Tijelo tih ,vodenih ptica” pokriveno je gustim perjem koje ne propusta vodu. Krila stt im se transformirala u peraje, a s pomoéu njih se krecu i rone, povrsi TIP ORGANIZACLIE CHORDONIA__kratkim nogama potisnutima prema natrag imaju éetiri prsta usmjerena naprijed i medusobno spojena opnama za plivanje. Te se ptice hrane iskijucivo onim sto nalaze u stedini u kojoj Zive, u moru, Pingvini Zive u velikim zajednicama blizu morskih obala antarkti¢kog pojasa. Zenka nese samo jedno jaje, koje pazljivo Cuva, Najpoznatiji predstavnik te skupine jest carski pingvin (Aptenodytes patagonica), (> sh. 232) 11, RED: PLIJENORKE ~ PYGODES - ,NEMIR ISPOD VODENTH POVRSINA” PORODICA: GNJURCI - PODICIDIPEDIDAE Slignost s pingvinima o¢ituje se u gradi njihova tijela, koje je valjkasto. Noge su im okrenute unatrag, medu prstima imaju plivaée opne, te dobro plivaju i rone. Zenka snese 3 do 5 jaja i polozi ih u pokretno gnijezdo, koje pliva na vodi. Za vrijeme odsutnosti gnijezdo za8tiCuje od neprijatelja pokrivajuct ga travom i vodenim biljkama, Od predstavnika ove porodice spomenut é ACIIE CHORDONIA STEMATICA 8.230 Burnicaledara (Palmares slacilis 31.231 ogodnica burma (Hydrobatespelagicus) ski pingyin (Aptonadytes paragonica) 81.233 sti gnjurac (Pod cristatuséubastog gnjurca (Podiceps cristatus), (~ sl. 233), koji Zivi na nadim rijekama, jezerima i moévarama, te velikoga morskog, gnjurca (Colymbusa artic ali zimi dolazi i u Jadransko more. ), koji Zivi u sjevernim morima, PORODICA: PLIENORI ~ GAVIDIDAE To su velike vodene ptice, koje odlitno plivaju i rone, a plivaée su im opne izmedu prednjih prstiju. U opasnosti brzo zaranjaju ili leze tako duboko pod vodom da se vidi samo 24 glava. Rep im je vrlo kratak. Dok lete noge im str8e iz repa, Najpoznatiji su |, srednji plijenor (Gavia Veliki plifenor (Gavia predstavnick:veli rumen aarticus) te mali plijenor (Gavia stellatus) plijenor (Gavia immer, (> sl. i, NADRED: PTICE KOJE ZIVE NA DRVECU - DENDRORHITHI ED: KUKAVKE ~ CUCULI- ,PREVARANTI BEZ KOMPLEKS, Ovaj red ptica rasprostranjen je u razligitim emljopisnim predjelima, a njegovu prisutnost unas potvrduje vista kukaviea (Cuculus cano- rus), (» sl, 235). Ona pripada skupini puzavica (Scansores), &iji su ekstremiteti prilagodeni pu- zanju po drveéu. Naime, karakteristi¢an je polo- 2aj njihovih prstiju: dva su okrenuta naprijed, a dva unatrag. Zenke imaju naviku da svoja jaja snesu u gnijezdo drugih ptica, a osobito ptica pjevica, Lukavost tih ptica ofituje se u tome da pri polaganju svoga jajeta u tude gnijezdo izbace jedno jaje iz gnijezda, tako da broj jaja ostane sue nepromijenjen. Kukavice izlegu mnogo jaja, a Kukaviea (Cucuts canons ili vide muzjaka, Zenke Zive u poliandriji, tj, Zenka se pati s dva 13. RED: GOLUBOVKE ~ COLUMBAE - ,PISMONOSE MIRA” Duga krila, kratke noge s éetiti prsta, zbijeno tijelo, kratak, na vrhu orozen kijun; uotijive su anatomske osobine ovih ptica, Zive monogamno i prave jednostavna gnijezda.u koja Zenka polaze dva jajeta. Ako Zivi odvojeno od muzjaka, npr. u krletci, a mote ga vidjeti, zajednici nema muzjaka, njegovu ulogu preuzima jedna enka. Nakon odredenoga nka ée i bez kontakta s njim snijeti neoplodena jaja. Ako w vremena obje Zenke koje Zive u zajednici snesu jaja. Mladunéad golubovki odgajaju oba roditelja | TIP ORGANIZACHIE CHORDONIA______ROD: GOLUBOVI ~ COLUMBA Ima ih vige vista, od kojih u Europi i u nas Zive éetiri viste, Golub grivnjas (Columba palumbus), (-» 1. 236), jedan je od najvecih, divijh golubova. Na objema stranama vrata imaju bijelu prugu, kao ogrlicu (grivau), po emu je i dobio ime grivnjas. Ptica je selica Gnijezda pravi u Sumi, na visokim stablima, Golub dupljas (Columba ‘ena, (> sl. 237), dobio je ime po tome sto se gnijezdi u Supljinama drveca. Golub diviji ili peéinar (Columba livia), (- sl. 238), u nas obitava u primorskim krajevima iu Hercegovini. Perje mu je pla na ledima bijelo, Na krilima ima dvije ere pruge. Od njega pot golub (Columba livia domestica), (- sl. 239). kastosive boje, domaéi ROD: GRLICE ~ STREPTOPELIA Unnas Zive dvije vrste: divija geliea (Streptopelia turtur, (+ sl. 240) te gugutka ili kumra (Streptopelia decaocto), (+ si. 241). Divija je grlica ptica selica, koja nama dolazi u prolje¢e, a u jesen nas napusta. Gnijezdi se na drvecu i grmlju od svibnja do lipnja. Snese po dva jaja na kojima sjedi 15 dana. Duzina je tijela do 30 cm, Osnovna boja perja je plavkastosiva. Mugjak je po vratu bijelo-crno prugast. Najvige se zadrzava u Sumama, poljima i livadama, uz potoke i rijeke. Hrane se sjemenkama raznih trava iZitarica. Neprijatelji su joj ptice grabljivice, lasice i dr, _P ORGANIZACIIE CHORDONIA, 31.236, Golub grvaja (Columba pala 81.237. Golub dupljas (Columba SL.238, Golub dsj pecinar (Columba toi) 8.239. Domati golub (Columba livia dormestica 1.200. Diva turn) ica (Steptoplia s.241 GGugutka ii koma (Streptoplia decaveto) al(sstemanca Si. 242 2uo-plava ae (Am araraune) ga tigrica (Melopsitacus undulatus) 1.246 Sova wSara (Bubo ubo) S12 Ck (Athene nactua) L266. ep Crimuge 14, RED: PAPAGAJKE — PSITTACI - »PONEKAD I UGODNI SUGOVORNICI” Papagajke pripadaju skupini puzavica, a stanovnici su viednih tropskih Suma, Na prstima imaju snazne pande, a noge im sluze i za prinoSenje hrane ustima. Pri puzanju po drvecu sluze se i kijunom. Perje razligitih boja daje ovim pticama posebnu drat, Jezik im je debeo i mesnat. Hrana su im sjemenke i ostali biljni plodovi. Zive u monogamiji, a gnijezda prave u Supljinama drve¢a gdje Zenka obiéno smjesta dva jaje. Najpoznatiji su predstavnici ara (Ara sp), (~ sl. 242), tigriea (Melopsitiacus undulatus), (-» sl. 243), nimfa i dr. OVKE, STRIGES —,, KRALJICE NOC” Pripadnici su ovog reda nocne ptice grabliivice, éiji let prati tina, Ova neéujnost rezultat je mekog, rastresitog perja koje str8i iznad tijela ptice i éini je mnogo v nego Sto jest, Ptica preko dat ma drveéa, Spiljama, napustenim i usamiljenim objektima, ‘om miruje, obiéno u Supljina: Slab je letaé, koj izlazi nocu i tradi hranu (poljske mi8eve, Btakore, je itd). Zbog noéne aktivnosti imaju izuzetno dobro razvijen sluh i vid. U organima ve, zeteve, Kuni za probavu nemaju voljku, Neprobavijene dijelove hrane (perje, dlake, kosti) izbacuje kroz usta u obliku loptice. Gnijezde u Spiljama i Supljinama sova velika uSara (buljina, sovuljaga), (Bubo bubo), (-» sl, 244), koja je duga oko 70 cm, a na glavi ima karakteristiéne ike", Ostale su viste Guk (A‘hene noctua), (-> sl. 245), uk (Glau cidiun), wSati Cuk ili jeft¢ lulavac (Otus scops), Sumska sova (Strix aluco) te Sumska ufara ili utina (Asio ofus) rveCa, U nas je najpoznatija i najveé: Sumski TIP ORGANIZACE CHORDONIA_16. RED: SIROKOKLJUNKE ~ CAPRIMULGI- yNOCNE LASTE” Imaju velike oti koje su, za razliku od sova, sa strane glave. Perje je mekano kao u sova, Kijun je malen sa irokim otvorom, prilagoden za lov lete¢ih kukaca, Gnijezde se na tlu, ali ne oblazu gnijezdo. Jaja, kao i mladi, boje su poput okoliga, Zive u suhim crnogoriénim Sumama i pustarama. Hrane se kukcima. U nas je rasprostranjen leganj, pomrakuSsa ili kozodoj (Caprimulgus europaeus), (+ sl. 246), poznat i kao noéna lasta. Ima izrazito velika usta, obrasia ¢ekinjama i pogodna za hvatanje kukaca u letu. Jaja polaze na tlo, Aktivan je noCu. 17. REI JHOPRSTKE ~ CORACII- ,BOJA, MIRIS, MED” Ukragene su Sarolikim jarkim perjem (plavim, ljubigastim, zelenim, svijetlosmedim, crvenkastosmedim). Noge st razmjerno kratke, predni su prsti na osnovi vise ili manje srasli, Gnijezde se u Supljinama, a mladi éuéavel — izlegu se goli. 1. PORODICA Izgledom i Kijunom slitne su vranama. Pere je 2ivih boja, preteZno plavo, Ijubiasto i zeleno, Najrasirenija europska vista jest zlatovrana (Coracius garrulus), ( sl. 247). Osnovna je boja modrozelena. Gnijezdi se u nas u Supljinama u drveéu. U travnju ili svibnju Zenka snese oko éetiri jaja, na kojima sjedi 18 dana, Hrani se uglavnom Zivotinjskom hranom (velikim kukeima). SMRDOVRANE - CORACIIDAE 2, PORODICA: VODOMARI ~ ALCEDINIDAE Glava im je razmjerno velika. Kijun je jak, a perje Zivih boja. Zivotni su prostor bistre vode s pojasom drveéa i grmlja. Gnijezda prave u rupama u tlu. Hrane se ribicama, vodenim kukeima, Zabama i njihovim liginkama. Za vrijeme gnijeddenja od svibnja do lipnja enka snese 3-7 bijelih jaja. U nas je najpoznatiji vodomar (Aicedo atthis), (~» sl, 248). 3. PORODIGA: PCELARICE ~ MEROPIDAE Zivotni prostor su otvoreni, suhi i sunéani predjeli s jezerima, rijekama i malo drveéa. U prehrani se koriste péelama, bumbarima, osama i ostalim velikim kukeima (konjska smrt). Gnijezda pravi u zemlji (vodoravni hodnict u ilovati ili pijesku dugi 1 -2 m). Zenka snese Ceti jaja. U nas je predstavnik ove porodice vista péelariea (Merops apiaster), (-» sl. 249) TP ORGANIZACHIE CHORDONIA SISTEMATIKA L247, ‘Zlatowrana (Coracius garrulus) i248. Vodoma (Alcedo atthis) SL 248, elatca (Merops apiaster)i. 250, Pupavac (Upupa epops) 8125 SiveGiopa (Apus pallidus) 81.25 olona Buna (Pcus vir 4. PORODICA: PUPAVCI ~ UPUPIDAE Pupavci su ptice selice, za koje je karakteristi¢na Guba na gla prostor mijegane sume, krGevine i parkovi. Hrane se kukcima, paucima i gusterima, Gnijezde se u rupama i zidovima, Supljinama, kuéicama za ptice itd, Gnijezdo oblaze mahovinom i travom. Za vrijeme gnijeZdenja Zenka snese 6 - 7 jaja. U nas je poznat pupavac ili futat (Upupa epops), (-r sl. 250) ivotni su 19. RED: SRPOKRILKE ~ MACROCHIRES - ,,UKRAS PTICJEGA SVIJETA” 1, PORODICA: CIOPE - APODIDAE Zivotni je prostor stjenovito tlo na bregovima i obalama. U prebrani upotteb- java kukce. Gnijezdi se u kolonijama pod krovovima, u pukotinama stijena jedanput u godini. Nese 34 jaja. Izgledaju poput lastavice, kijun je vrlo kratak sa irokim otvorom, Noge su kratke i neprilagodene kretanju. U nas su poznate bijela &iopa (Apus metba), cena &iopa (Apus apus) i siva Hopa (Apus pallidus), 2. PORODICA: KOLIBRI ~ TROCHILIDAE - ,ZLTNI DUKAT” ‘To su najmanji pripadnici ptigjeg carstva. Veliki su kao bumbari, a hrane se nektarom koji sigu svojim dugim kljunom, Predivne boje njihova perja éine ih najljepsim pticama u svijetu. Zenka obiéno nese dva krupna jaje. 20. RED: DJETLOVKE ~ PCI ~ ,CUVARI SUMA” PORODICA: DJETLOVI ~ PICIDAE Stanovnici su Suma i voénjaka u nagim krajevima. Hrane se kukcima i njihovim liginkama, koje nanose Stetu Sumskom drveéu i voénjacima. Imaju izrazito jak Adjun. Dugaéka jeziéna kost omoguéuje im da daleko isprude jezik, tako dai zimi relativno lako dolaze do brane. U prehrani se koriste kukeima koji Zive ispod kore drveéa, te njihovim litinkama i mravima, Gnijezde se u rupama u starom drveéu. Za vrijeme gnijeZdenja od travnja do lipnja nese 4 ~ 6 jaja na IP ORGANIZACUE CHORDONIA__Kojima sjedi 12 ~ 18 dana. Predstavnici su erna una. (Dryocopus martius), zelena una (Picus viridis), (+ sl. 252), siva Zuna (Picus canus), bijelohrpti djetao (Dendrocopus leuconotus), mali, srednjl iveliki djetao (Dendrocopus minor, D. medius, D, major, (+ sl. 253). 21, RED: VRAPCARKE ~ PASSERES ~ »NEDO- STIZNI GLAZBENICI” Ovom redu pripada 5 066 vrsta (vise od polovice Zivucih vesta ptica). Tijelo im je dugo od 7,5 do 110 cm. Zivotni su im prostor viaéne livade s visokim raslinjem, 1.258, Veliki djetao (Dendrocopus major) em i grmljem. U prehrani najvi8e upotrebljavaju kukce, katkad i bobice. Gnijezda prave od Sirokog li8¢a, trave i mahovine. Skrivaju ih na tlu ispod gtmlja i trave. Svi su mladi Guéavci slijepi kad se izvale iz jajeta, Roditelji im stavijaju hranu duboko u Zdrijelo. Ptice ovog reda imaju sposobnost melodiénog javijanja koje daje jo8 veéu draz prirodi u kojoj obitavaju. PODRED: PJEVICE - OSCINES NATPORODICA: MUHARICE ~ MUSCICAPOIDAE Ova skupina ima ak 1 483 vrste, od kojih u Europi Zivi 77 vrsta, Velo ih je tedko determinirati, Sto je Sesto moguce samo po pjevu. Najpoznatiji su S254 predstavnici crnoglava grmusa (Sylvia airicaplla), (~ sl, 254), vatroglavi (insu alg (Regulus ignicapilus), Zutoglavi kraljé (Regulus regulus), siva muharica (Muscicapa striata), erni kos (Turdus merula), (-+ sl. 255), drozd imela¥ (Turdus sl, 255. viscivorus), (> sl. 256), primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), cenogrli. Ci kos (Tutus merula) batié (Saxicola torquata), rod slavuji (Luscinia), rod ervendaéi (Erithacus), rod cariéi (Troglodytes), rod popiéi (Prunella), rod pliske (Motocillidae) i 5% mnoge druge. a IP ORGANIZACIE CHORDONIA(sstuarea L257 Seva (Alaula arvensis) si. 258 Sjenica (Poecile carolinensis) 259 Crvenogrul brgljer (Sta canadensis) 1.280. Rusogra lastavica (Hirundo NATPORODICA: SEVE - ALAUDOIDAE Zivotni su im prostor polja, livade, pa8njaci, pustare i motvare. U tim rostorima grade gnijezda koja skrivaju medu travom, grmljem i Sibljem. Nesu 3 ~ 5 jaja dvaput u godini, Hranu (sjemenke, kukce, trave) traze na ty, kre¢uéi se pri tom tréeéi (ne skakuéuci). Poznati su predstavnici planinska Seva (Eremophila alpestris), Sumska Seva (Lullula arborea), poljska seva (Alauda arvensis), (- sl, 257), Seva krunéica (Galerida cristata) i dr. NALPORODICA: SJENICE ~ PAROLDAE Male su i veoma pokretne ptice, évrstog i malog Kljuna, koje se, veoma ‘esto skaduéi, penju po drvecu. Najpoznatiji su predstavnici porodica: sjenica (Paridae), (+ sl. 258), brgljezi (Sittidae), (+ sl. 259) | puzawel (Certhiidae). NATPORODICA: LASTAVICE - HIRUNDO Obiljezja su tijela ovih ptica duga i uska krila, railjast rep, sitne noge, kratak kljun diji Siroki otvor se%e gotova ispod prednjeg ruba odiju. Plijen love u zraku, kupaju se i piju u Jetu, dok prelijeéu vodenu povrsinu. Lete bbr¥e od ostalih ptica pjevica. Gnijezda prave u rupama u obliku ¢upa i oblazu ih travom, stabljikama i perjem. Zenke nesu 3 — 5 jaja na kojima sjede 12 16 dana, Najpoznatiji su predstavnict viste rusogelalastavica (Hirundo rustica), (+ sl, 260) i piljak (Delichon urbica),(-+ sl. 261) TP ORGAWIZACHIE CHORDONINATPORODICA: SVRACCI ~ LANUIDAE Zivomni su im prostor guste crnogoriéne sume, tubovi moévara s brezama i sl. Osnovna im je karakteristika kukasti gornji Kijun, uglavnom s évrstim zubom” na rubu sa svake strane Kljuna za otvaranje plodova kojima se hrane. Ganijezda prave na vthovima stabala. Najpoznatiji su predstavnici rusi svraéak (Lanius collurio), velikt svraéak (Lanius excubitor), mali svraéak (Lanius minor) i dt NATPORODICA: VRANE - CORVIDAE Zivotni su prostor ernogoritne i brezove sume, livade, polja s grmljem. Hrane se kukcima, bobicama, plodovima (tir, bukvica, IjeSnjaci). Gnijezda oblozena sibljem prave na drvetu. Nesu 7 ~ 10 jaja, na kojima sjede 20 ~ 24 dana, Respoznajui se po nosnim otvorima, na Kojima je Cetinast cuperak. Ovo} skupini pripadaju najve¢e ptice pjevice. Najpoznatiji predstavnici jesu Sojka zlogodnica ili zlogodnjaéa (Perisoreus infaustus), Sojka (Garrulus sglandarius), (+ 1.262), svraka (Pica pica), (~sl. 263), €avka (Corvus moneda), (+ sl. 264), gavran (Corvus corat), (-+ sl. 265), gatae (Corvus frugilegus), (~ sl, 266), erna vrana (Corvus corone corone), (-+ sl 267) i siva vrana (Corvus corone cornis), (-- sl. 268). NATPORODICA: VUGE ~ ORIOLOIDAE ‘ive u bjelogoriénim Sumama, parkovima i vrtovima. Hrane se kukeima, treSnjama, krutkama, bobicama. Gnijezda obladu mahovinom, perjem, travom, a vjeSaju ih o raslje vodoravnih grana. Zenka snese 4 ~ 5 jaja, na kojima sjedi 14 ~ 15 dana, Imaju kratke noge i zadréavaju se na drve¢u. Na{poznattija je vuga (Orialus oriolus), (+ sl. 269). TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA, Si. 2g. Sojka (Garrutus slandarius) 1.283. Seraka (Pica pica) SI. 254 Cavka (Corvus monedula) Si. 255. Gavran (Corvus corax) Si. 286. Gatac (Corus jragilegus) 215]f k Cina wana (Corus NATPORODICA: ZEBOVKE ~ FRINGILLOIDAE corone) Zivotni prostor zebovki jest listopadne (joha) i vazdazelene sume, parkovi i SL 268 \vrlovi, Relativno su male ptice, a hrane se sjemenkama, kukeima i njthovim Siva wana (Corvus corns) liginkama. Pri gradnji gnijezda, éesto ,umjetnicki" vilo neobienih, sluze se si. 269 tehnikom pletenja i provlaéenjem kao pri tkanju, Oblazu ih dlakom, perjem i Yugo (Oriol rious) prave na vrhu drveéa, Najpoznatiji su predstavnicis domaéi vrabac ili vrabac pokuéar (Passer domesticus), (~ sl. 270), poljski vrabac (Passer montanus), (> sl. 271), BeSljugar, grdelin ili Stiglic (Carduelis carduelis), (> sl. 272), &vorak ili si.270 Domadi wabac (Passer eveljak (Sturnus vulgaris) (+ sl. 273), zelenéica ovéiea ili lugerin (Carduelis lomesticns) spinus), konopljarka (Carduelis cannabina), (- sl.274), batokljun (Coccosthraustes sian coccosthraustes), zeba (Fringilla coelebs), (- sl. 275) i dt Polski vrabac (Passer montanus) Cedluga (Candulis cardi) 81.273. CCvorak ii évljak (Sturn vulgaris} si.274 Konopljarka (Carduelis eannabina) 81.27. ‘Zeba(Fringilacoelebs| TIP ORGANIZACUE CHORDONIA lors |SISTEMATIKA praéenoj i intelektualnim ponasanjem, dosegli su kraljeZnjaci razreda sisavaca (Mammalia). Sisavci koji Zive na Kopnu uglavnom su Getveronozne Zivotinje. Vanjski pokrivaé njihova tijela jesu dlake razligita oblika, Neke skupine imaju i krute Gekinje, npr. divlje svinje, a neki imaju bode (je, dikobraz). Ti sisavei na rubovima ognih kapaka imaju évrste i krute dlake, trepavice. Dlakavi je poktivat sisavaca koji obitavaju u vodi reduciran. Tako kitovi imaju dlake samo na pojedinim dijelovima tijela, i to rijetke Gekinje na glavi i na gornjoj usni, samo u odredenoj Zivotnoj dobi u stadiju zametka i dok su mladi. Zanimljivo je istaknuti da je dlaéni pokrivaé (lanugo foetalis) gotovo redovita pojava isavaca u embrionalnoj fazi. Poslije, u razvijenom stadiju, dlakavi se pokrivaé gubi i nestaje. Diake mogu biti vigebojne i Zivotinje ih u odredeno godisnje doba ijenjaju, linjaju. Visebojnost dlaka rezultat je organskog sadrZaja (pigmenata) i Ginilaca ekologkog miljea (temperature, vlage]. Zastitna obojenost, koja se ofituje identificiranjem boje (kao i sve ostale Zivotinje) obojene su sivopjeSéanim bojama, kakva je i prirada oko njih. U odredenim kalendarskim razmacima sisavei mijenjaju dlaku, a nova im je dlaka obiéno druktije boje. Prvo linjanje testo se zbiva veé u embrionalnoj fazi. Osim dake, sisavei imaju i druge roZnate tvorevine, RoZnate Ijuske nalazimo na nogama mnogih sisavaca (npr. u veéine miSeva u sirem smislu Muridae), a prstenasti raspored Ijusaka specifigan je na repovima razlittih sisavaca (toboléara, glodavaca, kukcozZdera). Ostale su roznate izrasline pandze (unguicula), nokti (unguis), kopita (ungula), rogovi irogovije, koje neke Zivotinje stalno imaju, a druge th u odredenim periodima Zivota odbacuju ili zamjenjuju novima (- sl. 276). Najveéi stupanj savréenstva u svojoj anatomskoj gra usvi inje s okolinom, dobro je poznata. U pjeStanim pustinjama gotovo svi sisavei Uloga je koze u Zivotu sisavaca videstruka, prije svega zbog bogatstava Zlijezda u njoj. Naj- vatnije su Zlijezde lojnice i znojnice. Znojnice nalazimo u razligitom broju, ito na golim mjes- tima na tjelu. U kukcoZdera i glodavaca nalazi- mo ih na tabanima, u jelena blizu repa itd. {i krezubice uopée ih nemaju. Njthova se fiziolotka vaznost za cijeli organizam ofituje uu reguliranju tjelesne temperature. Znojne Z jeade izluéuju vodenastu luénatu tekuéinu — znoj, u kojemu se, osim (vari koje se izluéuju iz organizma, nalaze i tvati posebnoga, speci fignog mirisa, Poseban su oblik mlijegne zlijez- de, vazne za reprodukeiju i prebranu sisavaca. ‘Dijezde lojnice smjestene su blizu dlaka i omo- guCuju njihovo fiziolo8ko djelovanje — izluéi- vanje loja. Osim na mjestima pokrivenima diakom, lojnice su smjestene i na dijelovima | IP ORGANIZACIIE CHORDONIA — 81.276, Kostur elena 1 = zatilina kos, 2~beona kost, 3-belust, 4 vila, 5 vata kraj, 6 prsni kraj, 7--slainskt kraj, ‘8 kena kos, 9 repni kale, 10 adjeica, U1 lopatica, 12 nadlakaena Kost, 13 -lakatni glob, 14 podlaktiéna kost, 15 — karpaine host, 16 metakarpalne kosti, 17~ putitna kos, 10 krunska host, 18 papéiane kost, 20 ~bedrena Kost, 21 ~potkojeniéna kos, 22 -tarzalne kost, 28 ~ metatarzalne kosti 27(aan 218 ] 7: koze bez dlaka, na rubovima o¢nih kapaka, oko crijevnog otvora, na potkozici spolnog organa. Na nekim dijelovima tijela, obiéno oko anainih otvora, nakupine tih Zlijezda izluduju odredene mirise. Takve su na primjer analne Zlijezde ameri¢kih smrdljivaca (Mephitis conepatus) i nekih tvorova te nadrepne Zlijezde u lisice i vuka s gornje strane tepa. Predivadi imaju posebne koZne Zlijezde na nogama, uz papke, na licu, kod repa itd. Fiziologko djelovanje tih Zlijezda vezano je za odredeno razdoblie Zivotinja, a Hlijezde su posebno aktivne za vrljeme parenja (npr. rika jelena), Organe za disanje Cine Zdrijelo, zatim grkdjan, Koji se nastavlja u dusnik - trachea, Onse pak dijeli na dvije dusnice ~ bronchi, a svaka od njih proteze se do odgovarajucega pluénog krila. U plucima se dugnice granaju do svojih anatomski najsitnijih dijelova, pluénih mjehuriéa - sacculi alveolares, koji su prozeti krvnim kapilarama. One krvlju dovode kisik u organizam, gdje ga predaju stanicama tkiva da bi mogle obavijatisvoje Zivotne funkcije. Glavni dio krvnoZilnog sustava jest stce, smjeSteno u osréju - pericardium. Podijeljeno je pregradama na éetiri dijela, na dvije klijetke i dvije pretklijetke. Arterijama srce {jera krv, a zajedno s njom raznosi hranu i kisik do svih stanica tijela, Krvnodilni sustav odvodi razgradene produkte metabolizma i CO, iz organizma, i to svojim venskim dijelom. Svoje produkte u krv izravno izlijevaju i Zlijezde s unutra’njim izluéivanjem, endokrine dlijezde: hipofiza ~ hypophiss,stitasta Zlijezda ~ glandula thyreoidea, prsna dlijezda - thymus, nadbubregna Zlijezda— gl. adrenales, gusteraca ~ pancreasitd, Funkcija sekreta endokrinih Zlijezda inuzetno je bitna za Zivot organizma od njegova embrionalnog stadija do zavréetka Zivota. One praktiéno reguliraju sve najbitnije funkeije organizma (ast, spolnu:zrelost, reprodukeiju itd). Svaki poremeéaj u iludivanju tih dijezda dovodi organizam u te8ko stanje. Tjelesna supljina ~ coelom sisavaca podijeljena je o8itom na dva dijela ~ prsnu i trbu’nu Supljinu. Obje su Supljine oblozene posebnom ovojnicom: prsna Supljina popluénicom i porebricom ~ pleurom, a trbusna Supljina potrbugnicom ~ peritoneumom. Pojedini organi u tjelesnim Supljinama oblozeni su jo8 zasebnim ovojnicama (sréanom ovojnicom, ostéjem ili pericardiumom itd.), U tjelesnim su Supljinama smjeSteni organi za disanje, krvnodilni, probavni i Zjezdani sustav te sustav za razmnozavanie, Razlikujemo velike i male tjelesne Supljine. Velike su telesne Supljine: prsna, trbuSna i zdjelitna. Prsna tjelesna Supljina odvojena je oditom od trbusne. Unutrasnjost supljina oblozena je posebnim ovojnicama koje Stite organe u njima, Ovojnica prsne Supine zove se pleura, a trbusne potrbusnica, peritonej. Pojedini organi u tjelesnim Supljinama oblozeni su jos zasebnim ovojnicama npr. stce ostéjem (pericard) i dr. Male su tjelesne Supljine: usna, Zdrljelna, nosna i zglobna. Usna je Supljina pokrivena kutanom sluznicom (bez Zlijezda), a nosna Zijezdanom sluznicom. Kako se nosna Supljina nastavija iu dorzalni dio Zarijla, i taj je dio Zdrijelne Supljine pokriven pravom stuznicom, a unutarnji dio Zdrijela pokriven je kutanom sluznicom, koja je nastavak kutane sluznice usne Supljine. Organi za probavu potinju usnom Supljinom ~ cavum ors, raalitite veligine u pojedinih sisavaca, Za sisavee je karakteristi¢no da imaju mesnate usne bogate misicima, Sto im omoguéuje izuzetnu pokretljivost, veoma vaznu pri uzimanju hrane, Iamedu usana i zubi nalazi se dio usne Supljine koji se naziva predvorjem usta ~ vestibulum : Tie ORGANIZACUIE CHORDONIA___—$$$$——nneny eer scutes] —__| -——— oris, U mnogih glodavaca i majmuna predvorje se otraga prosituje u vrecice koje w nekih Zivotinja (npr. u hréka), kad su ispunjene hranom, mogu visjeti sve do prsa Slikovitost i izrazajnost pojedinim skupinama Zivotinja daje grada usana, Tako se u svinje, t@pira i u slona gornja usna, zajedno s njuskom, produljila u rilo, Sligne su grade i usne nekih kukcoZdera, npr. rovki i vodenkrtica (Desmana moschatak). Tvrdo nepee dijeli usnu Supljinu na dva funkeionalno razligita diel a) gornji disni dio (nosno-Zdrijelni prolar), b) donji dio. Meko nepce - palatum molle jest mi8iéno-sluzniéni zastor koji dijeli usu Supljinu od Zdrijelne Supljine, osim za vrijeme gutanja. U éovjeka i u visih majmuna iz nabora mekog nepca izlazi manji izdanak koji nazivamo resicom - uyula, U mnogih sisavaca na tvrdom su nepcu dva simetriéna reda nepéanih nabora, koji mogu biti i rozZnati, a sluze za usitnjavanje hrane, Osobito su jaki u prezivaéa. Na rubnom dijeltt usne Supljine, na prijelazu u Zdrijelo, nalaze se limfni organi, krajnici ~ tonsillae, koji imaju vaznu ulogu u oguvanju zdravlja Zivotinja (sprjetavaju prolazak hladnoga zraka itd.). ‘Uusnoj Supljini bitmu ulogu imaju i zubi. Malo je sisavaca koji nemaju zube (juskavel, neki kitovi, mravoZderi). Zubala sisavaca razlikuju se morfoloski izgledom. U kukco- ‘#dernom (insektivornom) zubalu kutnjaci imaju oftre rubove (lke) za grizenje tvedih kukaca. Svezdert (ommivori) imaju pak kutnjake s niskim i tupim kvrzicama, mesodderi (carnivora) s oénjacima i kutnjacima, od kojih su neki derati (u zvijeri). Glodnjatko (rodentno) zubalo sadi2i jedan ili dva para sjekutiéa bez korijena i s ocaklinom s predinje strane glodnjaka. U biljozdernom (herbivornom) zubalu kutnjaci imaju popretne nabore ocakline, a sjekuti¢a i ovnjaka djelomitno ili uopée nema, kao u Kopitara, Prema promjenama na zubalu posebnim se metodama moze utvrditi starost ivotinj. Jezik sisavaca karakterizira velika poktetljivost i mnostvo Alijezda na njemu, Od 2lijezda u usnoj Supljini fiziolosku funkeiju ima podjezitna dlijezda slinovnica ~ glandula sublingualis, donjoteljusna ~ gl. submaxillaris i douna Zlijezda - gl. parotis. Zarijelo je smjesteno iza usne Supljine i mekanim je nepcem podijeljeno na dva dijela: za gomii ili nosni i donji ili usni dio. U nosni dio Zdrijela otvaraju se dva straznja nosna otvora, a sa strane ulaze uS¢a Eustahijevih cijevi, Na slobodnom rubu mekanog nepca nosni dio Zdrijela prelazi u usni., $ donje je strane usnog dijela otvor koji vodi u grkljan i dusnik. Otvor je grkijana sprijeda anatomski zastigen nadsvedenom hrskavicom, grkijanskim poklopcem - epiglottis. Na Zdrijelo se nadovezuje jednjak. Njime hrana dospljeva u Zeludac ~ ventriculus, koji moze biti jednostavne (u mesozdera) i slozene grade (u prezivaca). Slozeni Zeludac anatomski se sastoji od Getiriju dijelova: buraga - rumena, kapure - reticuluma, knjiZavea ~ omasusa i siri8ta ~ abomasusa. Stijenke posljednjega dijela sloZenog Zeluca, sirita, ialuduju sok koji razgraduje hranu. Zlijezde jednostavnog Zeluca izluCuju sokove koji pomazu pri razgradnji hrane (+ sl 277) Nastavak probave hrane u organizmu obauija se u crijevima, koja se prema svojem obliku i funkeiji dijele na tanko i debelo. Tanko crijevo ~ intestinum tenue potinje zavojem, koji se zove dvanaesnik ~ duodenum. Na tanko se crijevo nadovezuje debelo LIP ORGANIZACIJE CHORDONIA 29sam. Predieludci i eludac (Govedo, desna strana): 1 -dorzalna buragova 2 ventralna buragova 3 kapura, 4 kntavae, 5~ site, 6 jednja, 7 kapuro-buraéni ‘Aljeb, 1 prednja wea burago, 9 desni dodatn! aie, 10~ desni wad aijeb, 11 otok burage, 12—Kaudodorzana spa 13 kaudaventana slijepa ve 1M ~ strani je buraga, 15 ~dorzalni krunast je 220 | crijevo ~ intestinum crassum. Na mjestu gdje tanko crijevo prelazi u debelo izdvaja se dugatko i siroko slijepo crijevo ~ coecurn. Zavr8ni dio crijeva naziva se ravnim crijevom ~ rectum. Njega na kraju zatvaraju kruani misi¢i (prstenovi), koji omoguéuju izlazak neprobavijivih i probavljenih éestica brane iz organizma. Samo u nekih sisavaca zavréetak crijeva, ulazi u netisnicu zajedno s mokraéno-spolnim kanalima, npr. u kijunasa, Znaéajnu ulogu u probavi hrane imaju Hlijezde koje svoje produkte izlutuju u probavni sustav, ponajprije jetra (hepar) i gusterata (pancreas), Jetra izluduje Zuc, koja u tankom crijevu ima ulugu raspriivanja (emulgiranja) masti, dok enzimi koje u tanko crijevo izluduje guteraca sudjeluju u razgradnji uglikohidrata, masti i bjelancevina. Jetra sim toga sudjeluje iu detoksikacijiiinaktivaciji Stetnih tvati u organizmu, dok gusteraéa svojih hormonima (inzulin i glukakon) regulira izmjenu Se¢era u krvi. Neki sisavei nemaju Zuéni mjehur npr. Kon} Glavni dio Zivéanog sustava jest mozak. Mozak se sastoji od pet dijelova, a iz njega ialazi 12 pari Zivaca. Periferni Zivéani sustav sastoji se od Zivéanih viakanaca koja ialaze iz neurona smjestenih u sredi8njem Zivéanom sustavu. U kraljeZnjaka iz svakog. segmenta ledne moddine izlazi po jedan par Zivaca s desne i s lijeve strane. Svaki vac ima u moddini dva korijena, od kojih gornji ima senzitivna viakna koja dopiru do koze i provode vanjske podrazaje prema lednoj moZdini. Donji korijen ima motorna viakna, koja ulaze u mi8iGe i dirigiraju njihovu kontrakeiju, Oba se korijena nakon izlaska iz mozdine spajaju u spinalni ganglij, a, posto izidu iz. ganglija, opet se razdvoje. Poseban dio perifernoga Zivéanog sustava jest simpatiéko 2 véevlje. To je pleter Zivaca koji je, dodute, povezan sa stedinjim Zivéanim sustavom, ali je ipak samostalan i inervira probavne, krvne (jj. stce), dine, mokraéne i spolne organe. Simpatitki Zivéani sustav sastavljen je od dvaju nizova ganglia koja se poput lanca protezu donjom stranom kraljeznice. Ganglij su medusobno spojeni Zivéanim viaknima, a povezani su sa spinalnim, Zivcima koji izlaze iz ledne mozdine. Simpatitki Ziveani sustav uglevnom djeluje samostalno i nije pod utjecajem vole, odnosno sredisnjega Zivéanog sustava, Filogenetski najniZi predstavnici sisavaca ~ kijunasi, i mravlji jez razmnozZavaju se kao i ptice, to jest nesu jaja, a Zenski spolni organi tih sisavaca sli¢ni su ptigjima, po éemu su i dobili naziv Ornithodelphia, Takoder radaju Zive mlade, ali u sasvim nerazvijenom stanju. Zenke drugih sisavaca nakon oplodnje nose u genitalnom sustavu embrij, koji je ovijen ovojnicama (amnion, alantois, chorion) i povezan s maternicom (placentom), a cijelo ga vrijeme hrane preko svojih krvnih Zila sve do njegova izlaska iz tijela (-» sh 278) Nakon izlaska iz tijela Zenka hrani mlade sekretom (mlijekom) svojih mlijeénih. dlijezda. Na vthu mlijetne Hlijezde su sise, a smjeStene su na pisima, trbuhu ili izmedu slabina Zenke, a neke ih imaju ina prsima, i na trbuhu, i na slabinama. Njihov broj varira izmedu dva i dvanaest, a ujedno je pokazatelj koliko Zenka moze poroditi mladih. TIP ORGANIZACLIE saMlijetne dlijezde prorade neposredno prije ili nakon potodaja. Prije spoine zxelosti te Zlijezde nemaju funkeiju, ‘2umanjéana —_—Korionske resice rake dali alantois etic e Sisavei su, kao i ptice, homeoterm. ne Zivotinje stalne tjelesne tempera- ture. ne Zivotinja, npr. medvjed, jazavac i jo8 neki, ponagaju se kao poikiloterm- Splecenta | ne Zivotinje: jedan dio vremena pro- vede u latentnom stanju, u kojemu amnionska tekutina | je njihova Zivotna aktivnost smanjena. ‘Taj dio Zivljenja navedenih ivotinja No, neki predstavnici te skupi- shoe \ i snom ili hil oS seca naziva se zimskim snom ill BibeI- eo aettau L nacjom. mn Sistematika sisavaca RAZRED: SISAVCI - MAMMALIA I. PODRAZRED: PRASISAVCI - PROTOTHERIA 1, RED: JEDNOOTVOR! ILI KLJUNASI - MONOTREMATA Il, PODRAZRED: PRAVI SISAVCI — THERIA 1. NADRED: TOBOLCARI ~ METATHERIA 1, RED: TOBOLCARI ~ MARSUPIALIA 2, NADRED: PLODVASI ~ EUTHERIA 1, RED: KUKCOZDERI (INSECTIVORA) 2, RED: KOZUSKARI (DERMOPTERA) 3, RED: NETOPIRI (CHIROPTERA) 4, RED: MAJMUNI (PRIMATES) RED: KREZUBICE (XENARTHRA) 6. RED: LJUSKAVCI (PHOLIDOTA) 2. RED: DVOJEZUPCI (LAGOMORPHA) 8, RED: GLODAVCI (RODENTIA) 9. RED: KITOVI (CETACEA) 10. RED: ZVERI (CARNIVORA, 11, RED: PERAJARI (PINNIPEDIA) 12, RED: CJBVOZUPCI (TUBULIDENTATA) 13, RED: SLONOVI (PROBOSCIDEA) 14. RED: PECINARI (HYRACOLDEA) 15. RED: SIRENE (SIRENIA) 16, RED: KOPITARI (PERISSODACTYLA) 17. RED: DVOPAPKARI (ARTIODACTYLA) 224_ | I, PODRAZRED: PRASISAVCI ~ PROTOTHERIA 1. RED: JEDNOOTVORI ILI KLJUNASI ~ MONOTREMATA Za ovu je skupinu sisavaca karakteristiéno da Zenke legu jaja, a mladi si8u. Ostale osobine koje ih odvajaju od drugih sisavaca jesu nestalna temperatura, koja se kreée u granicama 26 ~ 34 °C. Tijekom zimskoga sna spusta se i nize, a obiljeZavaju ih i nerazvijenost i nerazdvojenost pojedinih tjelesnih sustava. Primjerice, izvodni anali iziuénih i spolnih organa imaju izlazne otvore u debelom crijevu i zajedno formiraju negisnicu (cloaca), kroz koju izlaze i jaja ovijena Ijuskom. Od daljnjih osobitosti navodimo postojanje posebnih otrovnih Zlijezda u muzjaka, smjestenih na stopalu, Najpoznatiji predstavnik jednootvors ili kijunasa jest Cudnovatl Kljuna’ (Ornithorhyncheus anatinus), (- sl, 279}. Tijelo mu je pokriveno gustom dlakom, izmedu prstiju ima plivacu opnu, pa odligno roni i pliva, Slignost s pticama éini 8.278 veliki jun u kojemu nema zubi, Ziviuz vodene povréine i hrani se vodenim kukeima, fei ae puzevima, skoljkama i drugim vodenim Zivotinjama. Ovoj skupini pripada i mraviji ‘anatinus) je% (Echidna aculeata), (~ sl. 280) kojem je tijelo pokriveno ostrim bodljama, a zavréni prednji dio glave izduzen je u obliku cijevi i zavrSava uskim usnim otvorom. SI. 280, Mravi i termiti njegova su glavna hrana. Tre¢i predstavnik ove skupine jest Proechidna wale (Echidna bruyni, Sve ove Zivotinje Zive u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Il, PODRAZRED: PRAVI SISAVCI ~ THERIA 1. NADRED: TOBOLCARI - METATHERIA 1. RED: TOBOLCARI - MARSUPIALIA ‘Tobolac na trbuhu, u kojemu su anatomski smjestene mlijeéne Zlijezde, daje osnovno znaéenje ovoj skupini sisavaca, Zenka rada tive mlade koji su maleni, nerazvijeni i potpuno bespomoéni., Takve ih nosi u tobolcu, gdje zavréava njihov poslijeembrionalni razvoj. Zenka klokana npr. nosi mlado u svojem organizmu Tie oRGaNiz HORDONIA___ 222samo 39 dana i rada ga potpuno golog, velikog kao orah. Potom ga stavi u tobolac, gdje ga, zahvaljujuci mlijeénim alijezdama, brani sljedecih 250 dana, dok ne poraste. Ova skupina Zivotinja uglavnom Zivi na prostorima Australie, Tasmanije i Nove Gvineje. Nalazimo ih iu Juznoj Americi, odakle su se prosirile na Stednju i Sjevernu Ameriku, Oko 240 vrsta svrstano je u tri osnovne porodice: J. PORODICA: TOBOLCARI MESOZDERI ~ DASYUROMORPHIA Veliki su kao matke. Imaju zubelo i dugi, savitljivi rep s pomoéu kojeg se penju po drveéu traze¢i hranu i skloni8te, Hrane se kukcima i mesom drugih Zivotinja, a neki su i svezderi. Osim na drvecu, Zive na tlu, gdje neki kopaju rupe, ali zalaze iu vodu. Zenka rada od 10 do 18 mladih. Predstavnici su tasmanijski vuk, tasmanijski tigar i numbat. 2, PORODICA: CAENOLESTIDES Male su Zivotinj, razvojno smjestene u sredini velike skupine ovih Zivotinja, Tobolac im je sasvim rudimentiran, Naseljavaju Juinu i Srednjur Ameriku. Predstavnik je oposum. 3. PORODICA: TOBOLCARI BILJOZDERI ~ DIPROTODONTIA Ovi se toboléari hrane iskljutivo biljnom hranom. Najpoznatiji predstavnici sut Klokani: erveni klokan (Macropus rufus), (++ sl. 281), veliki sivi klokan (Macropus robustus) i koala (Phascolarctos cuinereus), (+ sl. 282). Klokan ima izuzetno razvijene straZnje noge i rep. Noge mu sluze za kretanje u velikim skokovima, dugim i visokim nekoliko metara. __IIP ORGANIZACUE CHORDONIA Si.28 Cveni klokan (Macropus ifs) i. 282 Koala (Phascolaretos ners) 2231[setae] 2. NADREE si.28. Sumska rovka (Sorex i 204 ‘Tamnoprs! jd (Erinaceus europaeus) L. : PLODVASI - EUTHERIA 1. RED; KUKCOZDERI ~ INSECTIVORA ~ ,PREPOZNATLJIVI PO JELOVNIKU” Njihova hrana (kukei, crvi, puZevi) te mjesto Zivljenja (podzemni hodnici i rupe) daje obiljezje ovom redu Zivotinja. Anatomske su specifiénosti nos produzen u obliku rila, koji sluzi za osjet i opip, a oti su im, zbog Zivota pod zemljom, sitne i Njihovo zubalo ima 44 zuba, a karakteriziraju ih o8tri sjekuti¢i i vrlo razvijeni oénjaci. Prsti im zavrsavaju pandZama, kojima kopaju zemlju i hvataju slabo razvijen plijen. Najpoznatije su porodice rovke, krtovi i jezevi. 1, PORODICA: ROVKE ~ SORICIDAE ‘Tijelo im je pokriveno kratkom mekom dlakom, rep je dugaéak i dlakay, a njuka diljasta. Zlijezde smjestene sa strane tijela izlucuju miris mosusa. Mjesta boravka (hodnike u zemlji) napustaju radi trazenja plijena, i tada izlaze na povrSinu. Njihova dnevna potreba za hranom izuzetno je velika. Koligina hrane koju dnevno pojedu veéa je od njihove tjelesne mase. Hrane se uglavnom kukeima, ali zbog velike potrebe za hranom napadaju sisavee, ptice, pa i vlastite mlade. Najées¢e vrste u nas jesu 3umska rovka (Sorex araneus), (-+ sl 283}, kuéna rovka (Crocidura rassula), mala poljska rovka ili vrtna rovka (Crocidura suaveolens), vodena rovka (Neomys fodiens), patuljasta rovka (Suncus etruscus) itd 2, PORODICA: JEZEVI - ERINACEIDAE Guste, odtre bodlje na ledima jeza izazivaju strah njegovih neprijatelja, a trbusna strana tijela pokrivena im je dlakom i éekinjama. Jez je aktivan u sumrak, kad hvata plijen (kukce, gustere, zmije, male ptice i njihova jaja, plodovi), a danju miruje. Ima 36 zubi. Zimsk od trave i mahovine u grmiju. Zenka rada do desetak mladih u jednom ili dva :zdoblje provodi u skrovistu, koje napravi navrata od svibnja do rujna, Mladi se radaju potpuno gol, ali im ubrzo izrastu bodlje. Najrasitenija je vista tammoprsi jez (Erinaceus europaeus), (~ sl, 284) TIP ORGANIZACIIE CH3, PORODICA: KRTICE~ TALPIDAE Nazoénost krtice (Talpa europaea), (~ sl. 285) potvrduje se po humcima zemlje napravijenima u poljima i vrtovima. Ispod zemlje izbaéene na povrsinu smjeSteno je krtigino gnijezdo. Od njega vode hodnici u Kojima krtica nalazi svoj plijen (gujavice, kuket i njihove liginke, puzevi, pijavice). Ljudima su korisne jer love Stetnike, no ponekad su i Stetne jer, bused podzemne hodnike u vrtovima, kidaju korijenje biljaka, dok svojim hodnicima mogu potkopavat nasipe. Tijelo im je pokriveno sjajnom, crnom i bar- Sunastom dlakom, Na debeljuskastom i valjkastom tijelu krtice imaju kratke i128. lopataste noge. Odi su im malene, nevidljive, skrivene u krznu, Umjesto usiju Krtiea (Tala europaea) imaju kozni nabor koji pokriva usnu Supljinu. U zubalu su 44 zuba. Zenka rada oko 4-5 (2-7) slijepih mladih. Najpoznatija je u priobalnom podrudju slijepa krtica (Taipa caeca) 2. RED: KOZUSKARI - DERMOPTERA Zivotinje ovog reda imaju sposobnost prelijetanja s jednoga mjesta (grane) na drugo, i to zbog koZne duplikature (patagium) izmedu prednjih i straénjih udove koja ujedno zahvaéa vrat i rep. Ne mogu dugo letjeti. KoZuskari na nogama imaju pet prstiju, izmedu kojih je napeta opna za letenje, Velike su poput maéke i iskljutivo su biljoZderi. Zenka rada jedno mlado, koje dugo nosi priévrSéeno na sisi. Zive na Filipinima i u Indoneziji. 3. RED: NETOPIRI ili SISMISI - CHIROPTERA ~ ,LETECI SISAVCI” Netopit ili 8ismi8i jedini su sisavei koji imaju sposobnost letenja zbog preobrazbe prednjih nogu u sustav za letenje, pa su im se stoga podlaktica i prsti produfili, a izmedu njih, izmedu trupa i straznjih nogu, a esto i izmedu nih i repa, razvila se tanka kovica ta. letnica (patagonium), koja im omoguCuje letenje. Ovi sisavei imajuy snazne prsne mi8i¢e, a na prsnoj im se kosti isti¢e koStani greben kao u ptica. Na straénjim nogama mnoge vrste imaju posebnu kost ostrugaéu, Koja omoguéuje razapinjanje letnice. Si8misi su uglavnom noéne divotinje, imaju male i nerazvijene oti, no uske su im velike i obiéno imaju i uSni zalistak. Zbog specititne grade u8iju imaju iavrstan sluh { izuzetno razvijen osjet opipa. Osobito im je razvijeno osjetilo opipa na letnici i njusci, na kojoj imaju i poseban koZni nastavak. Pri letenju u mraku sismisi se snalaze na natelu radara jer ispustaju poseban glas. Jeku vlastita glasa hvataju. velikim uskama i tako u mraku izbjegavaju svaki predmet koji im je na putu. Imaju dobro razvijeno zubalo, sa sjekutiima, oénjakom i tupim kutnjacima, ukupno 32 ~ 38 zubi. Pritom u donjoj Zeljusti uvijek imaju jedan zub manje nego u gornjoj | IP ORGANIZACIIE CHORDONIAZenke ovih sisavaca na prsima imaju par miijecnih Alijezda. Radaju, u pravilu, samo jedno mladunée, koje je usnama pritvrééeno za majéinu sisu i ona ga nosi sa sobom Danju izimi sismisi se, objeSeni naglavee, zadré uw raznim zakucima na tavanima kuéa i Spiljama, i redovito u velikim skupinama, Zimi spavaju zimski san. Sismisi se hrane kukcima, koje obiéno love u letu. U has su najéesée vrste: veliki topir (Rhinolopus ferrum- -equinum), mali topir (Rhinolopus hipposideros), veliki Si3mi8 (Myotis myotis), (> sl. 286) itd. SL. 286, ‘Vampiri - Phyllostomatidae, Zive u Juznoj i Srednjoj Americi, Zive parazits! Vel mis (Myous sigu kev Ijudima i Zivotinjama, [ATES MAJMUNI ~ PRIM Po razvoju mozga i misaonosti ovaj red stojina vrhu piramide Zivotinjskog carstva. Na sve Cetiri noge ima po pet prstiju, obiéno s plosnatim noktima, na tlo staje 2 ofi su usmjerene prema naprijed. Najveéi broj ovih ropi na Gibraltaru samo jedna vrsta cijelom povrsinom stop sisavaca Zivi u tropima i suptropima, a u E (bezrepi magot). Dijele se na dva podreda. PODRED: POLUMAJMUNI - PROSIMIAE | Zive w tropskoj Aziji, Afric’ ina Madagaskatu. To su majmuni koji pokazuju I odredenu stodnost s kukcoZderima, Uglavnom su noéne Zivotinje velikih ofiju | i otvorene oéne Supljine, tako da im od izgledaju mnogo sire nego Sto jest | sh.257 Zive na drvecu. Na prsima i trbuhu ka ima nekoliko pari mlijegnih Zlijezda. Obiéno radaju po jedno mlado. Najpoz- natije porodice ovog podreda jesu: Lemut (Le ur cata) Tupalidae; dive po drvecu prasuma jugoistoéne Azije ~ Lemuridae, &j je najpoznatiji prec stavnik lemur (Lemur catta), (-» sl 287) = Lorisidae; lori koji zive w Aftici iu tropskoj Aziji ‘Tarisiidae; imaju malu glavu s dugim uskama i izrazito krupnim otima, Imaju duge prste i rep. Zive na Filipi- nima, a najpoznatija je vista avet (Torsius spectrum), veligine kao Sta- kor.2, PODRED: PRAVI MAJMUNI - ANTHROPOIDEA Sirokonosni majmuni ~ Platyrrhini ili Ceboidea, prva je natporodica koja svi u Juznoj iSrednjoj Americi. Nosni su im otvori razdijejeni Sirokom pregradom. Imaju dugatak rep, koji im dobro sludi za vjeSanje po drveCu. Najpoznatiji su ridi urlikavae (Mycetes seniculus) i kapuetn (Cebus capucinus), (~ sl. 288). Uskonosni majmuni- Cercopithecoideaili Catarrhini, druga su natporodica kojoj pripada veéina danaSnjih majmuna koji Zive na th i oslanjaju se na éetiti noge. Nosne Supljine tih majmuna rastavijene su tankom pregradom, a nosni su im otvori okrenuti naprijed i dolje. Rep je u nekih zakrZljao; a u onih w kojih je razvijen sluzi za prihva¢anje. Zive preteZno u Africi i Aziji, gdje je najpoznatiji pavijan (Papio hamadryas), (+ sl, 289), a jedina europska vrsta koja obitava na Gibraltaru jest bezrepi magot (Macaca sylvana), (-+ sl. 290). Covjekoliki majmuni ~ Hominoidea, trea je natporodica majmuna, koji su po svojoj tjelesnoj konstituciji najsliéniji Govjeku. Kre¢u se na straznjim dyjema nogama, a rep im je zakréljao, Najpoznatije su porodice giboni i Govjekoliki ‘majmuni LIIP ORGANIZACIIE CHORDONIA L208. Kapucin (Cebus SL 289, sn (Papi hamadyas) 1. 200. Berrepi magot (Macaca sylvana) 81.291 Bjotodlani gibon ylobats lanSISTEMATIKA sl. 282 Gorila (Goria goritta 1.283 Cimpanza (Pan dyte) Porodica giboni ~ Hylobatidae isticu se po vrlo izduzenim prednjim ekstre- mitetima i spretno puzu po drveéu tropskih Suma, U Maleziji Zivi vista bjelodlant gibon (Hylobates lar), (+ sl. 291), a na Sumatri veliki gibon (H. syndadactylus). Porodica Eovjekoliki majmuni (Ponidae ili Antrhropomorphinae), ive u obiteljskim zajednicama. Rep im je potpuno zakrijao, a hrane se preteZno bijinom, hranom, Predstavnici ove skupine jesu gorila (Gorilla gorilla), (+ sl. 2 Umpanza (Pan troglodytes), (~ sl. 293), koji Zive u Aftici, a orangutan (Pongo pygmaeus), (-» sl 294) Zivi na Borneu i Sumatri, Cimpanza je od svih majmuna najslitnijiCovjeku, Kojemu je i flogenetski najsrodniji. Gorile i zimpanze imaju po 13 pari rebara, « Govjek ih ima 12, Orangutan ima 12 pari ebara i tri zakrZljala repna kraljeska, Zive gotovo iskljuvivo na divecu, kao i giboni, Porodici Hominidae pripadaju Ijudi i njihovi izravni predci. 5. RED: KREZUBICE ~ XENARTHRA Zivi iskljudivo u Juznoj Americi. Nepostojanje zubi u nekih vrsta daje naziv ovom redu sisavaca. Tijelo im je pokriveno dlako koje sluze za skakanje po granama su predstavnici troprsti Ijenivac (Bradypus tridactilus), (-> sl. 295) i mravojed n, @ pst zavrsavaju pandzama i za kopanje zemlje i mravinjaka. Najpoznatiji (Myrmecophaga tridactyla), {-» sl. 296). Tijelo im je pokriveno dlakom, izduéeni prednji dio glave zavréava uskim usnim otvorom kroz koji izvlaée Ijepljivi jezik zmijolika izgleda i njime hvataju mrave i termite kojima se hrane. Najveti primjerci doseZu duZinu i dva metra, Oklopni u krznu. Nogne su Zivotinje, hrane se kukcima i biljnom hranom, Zenke uvijek ~ Dasypodidlae, imaju oklop, tj kozni skelet u obliku kostanih plotica \daju nekoliko mladih. Jedan od tipiénih predstavnika jest armadilo (-+ sl. 297). GANIZACHE CHORDONIA___ | TIP 0eATKA Sd SL.294 Orangutan (Pongo pygmaeus) 1.295, ‘Troprst jenivac (Bradypus tridactlu) 6. RED: LJUSKAVCI - PHOLIDOTA 51.296 Mravojed (Mjrmecophaga Tijelo Ijuskavaca pokriveno je juskama, ‘!actylal izmedu kojih rastu rijetke dlake. Na nogama si.297 Okiopnik armacilo je snazni rep, takoder prekriven Ijuskama. (Priodontes maximus) imaju pet prstiju s pandZama, a na kraju trupa U usnoj Supljini nemaju zubi, veé samo Jepljivi jezik kojim hvataju hranu (mrave i termite), Roznati Zeludac ima izrasline kojima usitnjava hranu, Malobrojna skupina od sedam vista Zivi u Azijii u Africi, Predstavnik je pangolin (Manis gigantea), (~ sl. 298) jaskavac pangolin (Manis 7. RED: DVOJEZUPCI - LAGOMORPHA Ova skupina, za raziku od glodavaca, u gornjoj éeljusti ima takozvane zaglodnjake, ze poput manjih sjekutié glodnjacima u dvojezubaca je i s prednje i sa straznje strane, dok glodavci imaju samo s prednje strane. Dvojezupei, za razliku od glodavaca, iskljudivi su biljoZderi i hranu ne mogu drZati prednjim nogama koji se na iza pravih glodnjaka. Isto tako, caklina na ORGANIZACUE CHORDONIAL239 Obigni ze (Lepus europaeus) si. 300. Bijell i planinski zee (Lepus tims) 81.301 Kapski zee (Lepus capensis si. 302 Divi kunié (Onyeolagus unde) 230 Za porodicu zeteva (Leporidae) karakteristi¢ne su duge uske, kratki rep, te straznje noge duze od prednyjih. Ove plahe Zivotinje tive po poljima i Sumama danju skrivene u izdubljenim jamama, aktivne su uglavnom u predveverje i nocu, pare se cijele godine, NajéeS¢a i najrasprostranjenija vrsta u Europi jest obiéni zec (Lepus europaeus}, (-r $1,299), iznimno popularna lovna divijaé. Na sjevert Europe, Engleske ina Alpama ivi bijeli ili planinski zec (Lepus timidis), (+ s|. 300), koji ljeti ima smedu, a zimi bijelu dlaku, a na Pirenejima i Sardiniji obitava kapski zec (Lepus capensis), (+ sl. 301), Sligan je zecu diviji kunié (Orycrolagus cuniculus}, (+ sh. 302), koji, 2a razliku od zeca, nema ctne vrhove uski, a mladi su po okotu goli ine vide. U porodici zvitzdari (Ochotonidae), koji Zive oko Urala i Volge, poznata je vrsta patuljasti zviédar (Ochotona pusilla), tijela veliéine kao u zamortit 8. RED: GLODAVCI - RODENTIA Ovaj red Cini najbrojniju skupinu medu sisavcima, Osnovno obiljeZje po kojemu st pripadnici tog reda tako i nazvani jesu zubi glodnjaci, a u svakoj Celjusti imaju po jedan (vjeverica, mi’), Razlozi njihiave brojnosti rezultat su rane spolne zrelosti, veliki broj mladunéadi u jednom okotu i razmnozavanje nekoliko puta u godini. Hrana su im plodovi ratarskih kultura, korijenje i pupoljt biljaka. Pojedini pripadnici prenositelji su raznih zaraznih (kuga) i parazitarnih bolesti (trihineloza). Tijelo im je prekriveno dlakama, a u prednjem je dijelu malo uze nego u straznjem, Odi su im velike. Naseljavaju sve biotope, osim mora. Jedni Zive na drveéu (vjeverica, puh), drugi kopaju hodnike pod zemijom (hréak), a neki Zive i u vodi (dabar) itd. Mnogi od njih prezivljavaju zimu skriveni i za8tiéeni, spavajuci zimski san, PODRED: DIKOBRAZOLIKI GLODAVCL 1, PORODICA: DABRICI ~ MYOCASTORIDAE Zivotni su im prostor obale voda bogate raslinjem. Dobro plivaju, all slabo rone. U obali grace hodnike s podzemnim izlazima, Sto moze biti §tetno. U prehrani se koriste travom, li8éem, Zitaricama, korijenjem i raznim TIP ORGANIZACIIE CHORDONIAsi. 303 Barska nutrja (Myooastor coypus) SL 304 Dikobraz (yr cristata) plodovima, Pare se u tijeku cijele godine, mlade nose 110 ~ 150 dana. Godisnje kote 2~3 puta po5 ~6 mladih, a najpoznatijt predstavnik jest barska nuteija (Myocastor coypus), (-+ sl. 303) 2. PORODICA: DIKOBRAZI - HYSTRICIDAE Zivotni su im prostor suha i kamenita podruéja obrasta grmljem, Naledima su mu bodlje koje mu sluze u borbi s neprijateljima, Aktivan je u sumrak i noéu. Skriva se u Spiljama i Supljinama u stijenju. Pari se u travnju, amlade nosi oko 65 dana. Zenka okoti 1-4 mlada. Predstavnik je dikobraz (Hystrix cristata), (-+ sl. 304), PODRED: VJEVERICOLIKI GLODAVCI 1. PORODICA: VJEVERICE - SCIURIDAE Vjeverice imaju vitko tijelo pokriveno tamnokes- 8.305, tenjastom ili crvenkastosmedom dlakom, koja je po rvena li obiéna veverica trbuhu bijela. Glava im je Siroka, gubica kratka, oat ‘Ss ear) velike, steée uske zavréavaju dugackim dlakama, a rep im je kitnjast. Zive na drvecu u Sumama, gdje prave gnijezda i skupljaju zimnicu: dr ljesnjak, ora i druge plodove. Vjeverica zimi éesto nagriza zelene lade izboje na smrekama, ali se njezina korisnost ofituje u unistavanju Sumskih Stetnika, osobito kokona leptira i pagusjenica, Pari se dvaput u godini i svaki put okoti oko pet mladih. Vista rasprostranjena u cijeloj Europi jest vjeverica (Sciurus vulgaris) (~ sl, 305), leteéa vjeverica (Preromys volans), (-+ sl, 306) raéirena u Finskoj i Rusiji, a siva vjeverica (Sciurius carolinensis) Engleskoj, odakle je dopremljena iz Sjeverne Amerike. U ovu porodicu ubrajamo i tekunicu (Citelluscitellus), (+ 1,307) te alpskog i stepskog svisea (Marmota marmota, Marmota bobak}, (+ sl. 308) TIP ORGANIZACHIE C OMIA 231206. Leteéa vjeverica (Pteromys i307 Tekunica (C L308, Alps svizac (Marmota ‘marmota) 309, Dabar (Ca Lo Sumski skodinis (sii eta 2, PORODICA: DABROVI - CASTOR To su glodavei dugi do metta, Kojima je tijelo pokriveno gustom dlakom crnosmede boje. Rep im je Sirok, plosnat i pokriven Ijuskama, Dabrovi ive uz rijeke ijezera, Cesto pri gradnji svojih karakteristiénih nastambi u obliku brana nagrizaju stabla. Izmedu prstiju straZnjih udova imaju plivace opne, koje ih Gine dobrim plivaéima i roniocima. Broj je dabrova reduciran jer ih Ijudi ubijaju zbog krzna, U Hrvatsku je odreden broj dabrova uspjesno introducitan, Najpoznatija je vrsta dabar (Castor fiber), (-» sl. 309). RED: MISOLIKI GLODAVCI - MYOMORHA 1, PORODICA: SKOCIMISI - ZAPODIDAE ‘je skupina stepskih i pustinjskih Zivotinja dugack h straznjih nogu i izduzena repa. Obiéno se kreéu skokovima, po éemu su i dobili naziv. 8 (Zapodus sagitta Sicista betulina), Najpoznatiji europski predstavnici jesu troprsti skot i skodimi’ (Alactaga major) i Sumski skot nogai, velil (+ sl. 310) IRACUE CHORE2, PORODICA: PUHOVI ~ MUSCARDINIDAE ive na drveéu u Sumama, gdje provode i zimski san. Tijelo im je s gornje strane pokriveno sivom, a s donje mekom gustom dlakom. Dugi su oko 15 cm i vrlo su halapljive Zivotinje. Hrane se najée¥¢e sumskim plodovima, sjemenkama i kukcima, a napadaju i pernate Zivotinje. Zenka rada po nekoliko mladih. Predstavnici su: veliki ili sivi puh (Glis glis), (+ sl. 311), Sumski puh (Dryomys nitedula), puh orasar ili ieSnikar (Muscardinus avellanarius), (+ sl. 312) i vetni puh (Eliomys quercinus} 3. PORODICA: SLJEPASI ~ SPALACIDAE Pripadnici ove porodice Zive pod zemljom, gdje se hrane korijenjem Sumskoga drveéa i voéaka, gomoljima i sl, O&i su im zakriljale i prevucene koZom, nemaju repa, a izuzetno su im dobro razvijeni donji glodnjaci, Najpoznatiji su sitnooko i bjelozubo slijepo kuée (Spalax microphehaimus, Spalax leucodon), (-+ sl. 313). 4, PORODICA: HRCCI ~ CRICETIDAE Zivotni su im prostor Zitna polja i kultivirana stepa. U obraznim vre prenosi hranu koju sprema za zimu. U zemiji kopa hodnike u kojima sprema hranu. Pari se od travnja do lipnja. Zenka nosi 20 dana, Predstavnici su veliki hréak (Cricetus cricetus) (-> sl. 314), zlatni hréak (Mesocricetus auratus) i patuljasti hréak (Cricetulus migratorius). icama ___TIP ORGANIZACHIE CHORDONIA s.3i1 Veliki ili svi pun (Gs gts s1.312. Pu oraar ii esnikar (otuscardinus avellanarus) S131. Bjelorubo sifepo kuee (Spalax eucodon) SL.3M. Veliki hnéak (Crcetus cricets)8131s. ‘ida il Sums voluharica (Gethrionorays glareotus) L316, Bizamski stakor (Ondatra zibethica) 5. PORODICA: VOLUHARICE ~ CLETHTIONOMYS Zive u bjelogoriénim i mjesovitim Sumama s gustorn, niskom vegetacijom. U prehrani upotrebljavaju sjemenke, koru drve¢a, korijenje, zeljaste biljke, kukce i sl. Pari se od travnja do rujna, Zenka nosi 18 - 21 dan. Najpoznatiji su predstavnici rida ili {umska voluharica (Clethrionomys glareolus), (+ sl 315), poljska voluhariea (Microtus arvalis), livadna voluhariea (Microtus agrestis), podzemni voluharié (Pitymys subterraneus) idr. Uz vode s obalnim raslinjem Zivi bizamskt Stakor (Ondatya zibethica), (+-sI.316), koji je povetkom Avadesetog stoljeéa uvezen iz Sjeverne Amerike u stednjut Europu. 6. PORODICA: MISEVI ~ MURIDAE Ova porodica najbogatija je vrstama. Zivotinje su male (6 cm) do srednje veligine (27 cm), Siljaste njuske, dugog, slabo dlakavog i ljuskavog repa, Na prednjim nogama ima éetiri, a na straznjim pet prstiju. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, NajéeSée su viste patuljasti mik (Micromys minutus), kuéni mis (Mus musculus), (+ sl. 317), obiéni Sumski mis (Apodemus i syluaticus), (> sl. 318), Cje Zenke nose 21-23 dana, kote ido desetak mladih, a spolno su zreli sa 6 ~ 8 tjedana, sLai7 uc 8 (Mas muscu) TIP ORGANIZACUE CHORD 234U ovu porodicu pripadaju i stakori, koji doseZ masu i do 150 grama, a stopala straZnjih nogu duga su vise od 35 mm. Zive u naseljima i njihovo} okolici, kanalizaciji, viaénim stajama, dobro se penju i skatu i nasrttjivi su, Sl.319 Hiranu, u pravilu, ne biraju, a u njezinom nedostatku ne prezu ni od napada fe Sako (arts na Zivotinje i Ijude, Pare se gotovo cijele godine, Zenke nose 20 - 24 dana, okoti €ak do 15 mladih, koji spolno sazrijevaju vee s 2-3 mjeseca, Najéesee g, 320 su viste kuéni Stakor (Rattus rattus), (-+ sl, 319) i Stakor selac (Rastus Sakor selac (Rats norvegicus), (+ sl, 320). norvegius) 9. RED: KITOVI - CETACEA To su najve¢i tivuci sisavci (duZine i do 26 metara), koji obitavaju iskljudivo u vodi. Prednji su im se ekstremiteti pretvorili u peraje, a straznji su im potpuno zakriijali. Koza im je sasvim gola, bez. koZnih Zlijezda i dlaka. Ispod koze imaju sloj masnoga tkiva debljine i do pola metra. Kitovi na glavi imaju nosne otvore koji im za vrijeme plivanja strée iznad vode tako da se mogu dugo zadréati pod vodom. Prema nekoj vremenskoj ritmici, kitovi radi disanja izlaze na povrsinu svakih 15 ~ 20 minuta. 9 S321 avetnl kit (Balaenoptera musculus) Zeludac im je slozene grade i sastavijen od nekoliko dijelova. Zenka najées rada jedno mladunée, koje odmah nakon rodenja pliva uz majku i sisa. Ovaj se ted dijeli na dva osnovna podreda: kitovi usani (Mystacoceti) i kitovi zubani (Odontoceti). Kitovi usani stanovnici su uglavnom oceana. Na rubovima gornjeg nepca imaju priévrséene rofane plode tzv. usi, Kojima filtriraju plankton kojim se, uz ratiée i ribice, hrane ove izrazito velike ‘ivotinje. Najpoznatija i najveca v1 kit (Balaenoptera musculus), (> sl. 321), Koji moze | izrasti i do 35 metara i dose¢i masu 150 tona. Ljeti_ | ivi uarktitkim i antarkti¢kim, azimiusuptropskim |__ a jest plavetnt TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA8.322 Mal sjeverni kit (Balaenopiera physalis do 40 godina. Poznate su i vrste mali (-+ sl, 322) i veliki (~ sl. 3 morima. Zenka nosi jedno ili dva mlada deset i pol mjeseci. Zivotni mu je vijek i 3) sjeverni kit (Balaenoptera physalis, B, borealis), patuljasti kit (B. acusorostrata), (+ sl. 324) i grbavi kit (Megaptera novae-angliae), (> sl. 325). U nase, Jadransko more dolaze uglavnom sluéajno. S132, Veli sjeverni kit Balaenoptera borealis) sL3 Patuljat kit (Balaenoptera scutorosirata) 1.325, Grbavi kit (Megaprera 1.326, Dupin (Delphinus dei) sian, Kit ubojiea (Ores oren) TIP ORGANIZACIIE CHORDONIA 1236 |Kitovi zubani imaju relativno mnogo zubi u objema éeljustima ili samo u donjoj, na elu samo jedan nosni otvor (Strcalo), kao i sismisi orijentiraju se s pomocu ultrazvuka (cholokacija) i na taj naéin osjete neprijatelja ili nalaze plijen. Veéinom se hrane ribama i lignjama. Najpoznatija vista, a koja Zivi i u Jadranskom moru, jest obitna pliskavica, dupin ii delfin (Delphinus deiphis, (+ sl. 326), koji je sivo- cme boje, Sljaste njuske, a naraste do dva metra. Nakon 11 mjeseci noSenja Zenka donosi jedno mlado u godini, a Zivotni je vijek do 30 godina. Kit ubojica ili velika sabljasta pliskaviea (Orcinus orca), (-r sl. 327), odozgo je plavkastocrne, a odozdo bijele boje, najvedi je grabedljivac, koji naraste ido 2s devet metara, Napada dupine, tuljane, pingvine, pa éak i druge kitove, Jednom u godini na svijet donese jedno mlado, Medu najvece kitove zubane ubraja se uljeSura (Physeter macrocephalus),(-> sl. 328) koja intaste do 25,5 metara, tamnosive do srebrnasto- sive je boje. Oblik nezgrapna tijela gotovo je pravo- kutan, a na glavu otpada trecina. Jedno do dvoje mladih Zenka nosi 16 mjeseci. Zivi do 30 godina, 10. RED: ZVIJERI - CARNIVORA Ovi sisavci hrane se iskljuzivo mesom i krvjju drugih Zivotinja, osobito sisavaca i ptica. Imaju izrazito razvijene o&njake (koljaée), a zubalo je prilagodeno vise kidanju (deraéi) nego Zvakanju. Celjust je pomiéna samo gore-dolje za razliku od biljozdera u kojih ide i sa strane. Njihovo lukavstvo i, u usporedbi s drugim Zivotinjama, razvijene psihitke osobine rezultat su razvijenosti njihova mozga, Hemisfere njihova velikog mozga vrlo su dobro razvijene i na povrdini su uodljivi nabori i vijuge. Njjhova brzina i okretnost uvjetovane su snaZnim udovima koji zavrSavaju prstima i pandZama, Za mnoge je karakteristiéno i luéenje Zljezdanih sekreta neugodna a mirisa (tvor, smrdljivac). Nijedna zvijer ne spava zimski s Zvijeri su prema broju zubi podijeljene u dva podrazreda: psolike zvijeri (Canoidea), koje imaju i do 42 zuba (muski kopulacijski organ vecine ima kost, os penis, koja omoguéuje lak8e ulazenje penisa u tijelo Zenke) i matkolike zvijeri (Feloidea), koje imaju samo do 30 zubi. PODRED: PSOLIKE ZVJERT L. PORODIGA: PSI ~ CANIDAE U rodu vukovi (Canis) najpoznatiji predstavnik jest vuk (Canis tupus), ( sl. 329). Zivotni prostor su mu prostrane Sume, a naselja izbjegavaju. Ljeti Zive pojedinaéno a zimi u Coporu, Prehranjuju se divijim i domadim Zivotinjama od kojih vece napadaju u Coporu, te strvinama i biljkama. Vrijeme parenja je od prosinca do veljate. Zenka nosi 63 dana, a mladi sisu dva mjeseca. U nedostatku hrane priblizava se naseljima i kolje ovee u oborima, Cagalj (Canis aureus), (-+ sl. 330) drugi je predstavnik ovog roda, a Zivi u TIP ORGANIZACIJE CHORDONIA [asta |ATIKA, SL 328 UljeSura (Physeter rmacrocephalus)stepama, blizu mogvara, Mo- %e dobro i dugo tréati, a dobro i pliva. U prehrani se koristi svim kraljeZnjacima, strvi nama, kukcima, voéem, bo- bicama, peradi, oveama i sl Pari se u veljadi i oZujku, a Zenka nosi mlade 60 - 63 da- na, Koji sifu dva mjeseca. U rodu lisice (Vilpes} pred- B stavnik je lisiea (Vulpes vul- pes), (-»s1. 331), Zivotni su joj ‘ume i otvorena podruéja s grmljem. Pod drvecem ili na obroncima prostor kopa brlog koji se sastoji od razgranatih hodnika i prostorija za spavanje. U , perad, mlade zeéeve i kuniée, strvine, kukce, ka, Made nosi 50 - 52 Cagalj (Canis aureus) dana, Koti 3 - 8 mladih (slijepih), koji siu jedan mjesec. prehrani upotrebljava misev 330, bobice i voée. Vrijeme je patenja od sijeénja do sL33 Lisica (Vales si. 332, Kunopas (Nyetereutes procyonoides U rodu kunopsi (Nyctereutes) u Europi i u isto&noj AzijiZivi samo jedna doseljena vista kunopas (Nyctereutes procyonoides)(- s. 332). Ziviu viadnom podrugju uz vodu s grmljem, dobar je plivaé, aktivan u predveterje i nocu Hrani se ribom, mekuscima, kukcima i voéem. 2, PORODICA: KUNE ~ MUSTELIDAE 110: LASICE— MUSTELA Zivotni su im prostor polja, livade, motvare blizu voda, a pojedinim vrstama i u naseljima. Dobro rone i plivaju. Skroviste traZe u spremistima hrane, Supljinama drveéa i zidova i sl. Hrane se migevima, Stakorima, katicama, Zabama, gmazovima, ribama, puzevima i kukcima, Pare se e, neke vrste i cijele godine, mlade nose 26 ~ 43 di uglavnom u prolj na, koji sist 4-5 tjedana. Najpoznatiji su predstavnici mala lasica (Mustela | TIP ORGANIZACIE CHORDONIA 1238 “|— nivalis), (+ s|. 333), velika lasica, zerdav ili hermelin (Mustela erminea), 334), mrki tvor (Mustela putorius), (+r sl. 335), koji u obrani iz analnih Zlijezda ispusta smrdljivi mitis sl ROD: VIDRE~ LUTRA Zivotni su im prostor jezera, ribnjaci, potoct i jarci. Na nogama ima pliva . Dobro i brz0 pliva, dugo roni, Zivi u jazbini uz obalu, U prehrani se koristi ribama, rakovima, Zabama, vodenim voluharicama i ée kozi sitnim sisaveima, Pari se tijekom cijele godine. Mlade nosi 59 ~ 63 dana. Predstavnik je najve¢a europska kuna, vidra (Lutra lutra), (+ sl. 336), ROD: JAZAVCI - MELES Zivotni su prostor fume blizu livada i polja. Zivi pod zemljom. Na nogama ima vrlo velike pand’ za kopanje. U prehrani upotrebljava crvolike Zivo- tinje, iginke kukaca, miSeve, Zabe, Zitarice, Zr, hive, korijenje, strvine. Razdoblje je parenja od travnja do kolovoza, mlade nosi 7~ 8 mjeseci, a okoti 3 - 5 mladih, Predstavnik je jazavae (Meles meles) (-» sl. 337). TIP ORGANIZACHE CHORDONIA SL.333 Mala lasica (Mustela ais) 81.334 Velika asia (Mustela S335. Mrki vor (Mustela L336, Vidra (Ltr tu Si. 337 azavac (Meles rele{sistewanka ] 1336, Kuna aatica (Mart martes) 1339, Kuna bjeica (Mates foina) SL 340, Mrki medvjed (Ursus arcios) S134. Rakun (Procyon loro 240 ROD: KUNE ~ MARTES Zivotni swim prostor prostrane Sume i parkovi. Dobro se penje i skace. Zivi na drvecu, napustenim gnijezdima ptica ili Supljinama vjeverica. Svoje podrutje obiljezava izlutevinama analnih Alijezda. Hrani se sisaveima, pticama, kukcima, voéem, bukvicama i dr. Vrijeme je parenja u srpnju i kolovozu. Mlade nosi 260 - 305 dana, Predstavnici su kuna zlat martes), (- 1, 338) i kuna bjelica (Martes foina), (-> sl. 339). (Martes PORODICA: MEDVJEDI - URSIDAE Predstavnik je mrki medvjed (Ursus arctos), (~ sl 340), éiji su Zivotni prostor velike i guste Sume u planinama, Dobro pliva, penje se i tréi. U jesen odlazi na mirovanje (zimski san) u Spilje ili jazbine. U prehrani upo- trebljava biljnu (Zir, glive, trave, Korijenje i med) i Zivotinjsku hranu (sve Zivotinje). Vrijeme je parenja od travnja do kolovoza, Mlade (1-5) nosi 7 ~ 8 mjeseci, koji sisu 3 ~4 mjeseca 4, PORODICA: RAKUNI - PROCYON Vista amerliki rakun (Procyon lotor), (sl. 341) doseljen je iz Amerike 1u Europu u prvoj polovici dvadesetog stolje¢a, no zbog rata uzgajaliste je stuSeno i rakuni su se naselili u podrudju Berlina i Hessena. Zivotni su im prostor Sume, parkovi i vrtovi uz vodu, Stanuje u jamama, Supljinama drveéa TIP ORGANIZACL CHORDONIA___ 5i pukotinama stijena. Spava zimski san, Hrani se jajima, rakovima, puzer ku znim plodovima, Pari se u razdoblj od sijeénja do 07 le nosi 63 dana PODRED: MACKOLIKE ZVIERT 1, PORODIGA: CIBETKE ~ VIVERRIDAE Predstavnik ove porodice jest mungos ili egipatski ihneumon (Herpestes ichneumon), (-» sl. 342). To je Zivotinja srednje ili male veligine, duzine tijela 53 cm i tepa 39 cm. Zivotni su im prostor brdoviti i kréki predjeli s grmljem te pustare (Spanjolska i Portugal), Hrane se sitnim kraljeznjacima, jajima i kukcima, Parenje je u veljati ili oZujku, a made nosi 60 dana, U nas je na nekim dalmatinskim otocima naseljen sivi mungos (Mungos mungo), (+l. 343), kako bi smanjio populaciju zmija otrovnica. Ubrzo se ova namjera i ostvarila, no, buduci da je zmija ponestalo, postao je opasnost za domacu perad i stoku. Europska cibetka ili geneta (Genetta genetta), (-> s1. 344) ima tijelo dugo 52 cm { rep 45 cm. Zivotni su im prostor gemovita podruéja i sljunkoviti obronci sa Sikarom (Pitenejski poluotok). Hrani se i pari kao i mungos. 2. POROD! CA: MACKE ~ FELIDAE Jedan od predstavnika jest Sumski ris (Lyrax lyn), (+> sl. 345), najueca europska matka, éije su karakteristike: duzina tijela vise od jednog meta i rep oko 20cm s crnim vrhom, dok uske imaju éuperke. Zivotni su mu prostor TIP ORGANIZACIJE CHORDONIA sL.342, “Mungos (Herpestes ichrewmon) 8i.383. Sivi mungos (Mungos mungo) sla, Europska cibetka (Genetia sgenetia) 81.38, Sumski cis (yar Byes) 2aSL 346, Divija macka (Felis silvestris) sian. Tigat (Panthera srs), si. 30, Sibitsitigat (Panera Aris altaioa) Si. 3, Leopard (Panthera pardus) velike i guste sume. Zivi u napustenim lisigjim ili jazavéevim jazbinama, a ée stoke do visoke divljati) i pticama. i i o2ujku, a mlade rani se sisaveima (od mi8eva i doma Velike divije Zivotinje ubija ugtizom u siju, Pari se u vel nosi 70 dana. U nas najvile obitava na podrudju Risnjaka, koji je po njemu i dobio ime. Divija matka (Felis silvestris), (+ sl. 346) neSto je veca od domace matke. Duzina tijela joj je do 68 cm i debelog repa do 37 cm. Zivotni su joj prostor guste Sume i planinska podrutja s grmljem. Stanuje u Spiljama i Supljinama drveéa i stijena, rupama kuniéa te lisitjim i jazavevim jazbinama, Hrani se misevima, zetevima, kuniéima, lanadi, kukcima i dr, Pari se u veljati i ozujku, mlade nosi 63 dana, a koti 2 ~ 4 mladunéeta. vo} porodici pripadaju i neeuropske vrste kao npr. tigar (Panthera tigris), (© sl. 347), sibirski tigar (Panthera tigris altaica), (~ sl. 348), leopard (P pardus), (+ si. 349), jaguar (P onca), (-» sl. 350), puma (P. concolor), (- st 351), lav (Pleo), (+ sl. 352), gepard (Acinonix jubatus), (- sl, 353) i dr. TIP ORGANIZACHE CHORDONIA— : 7111, RED: PERAJARI — PINNIPEDIA Skupinu ovih Zivotinja nazivaju i morskim mesoZderima. Zive u morima i oceanima, te u Kaspijskom i Bajkalskom jezeru. Ekstremiteti perajara znatno su. skraéeni i imaju pet plivaéom opnom medusobno povezanih prstiju. Po kopnu se kreéu veoma tesko i na njemu uglavnom borave za vrijeme parenja i radanja miladunéadi. Koza im je pokrivena kratkom, oStrom dlakom i krznom. Ispod koze imaju debeli sloj sala koje Cuva tjelesnu toplinu, Neki perajari imaju uske, a drugi ih nemaju. Ljudi ih love radi krzna, masti i mesa. PORODICA: MORZEVI ~ ODOBAE- NIDAE Veliki su i teSki (duzine i do 4,5 mi mase do 2 200 kg). Imaju velike gornje oénjake u obliku Kijova, nemaju usne Skoljke, na gornjoj su usni jake Gekinje a strainje noge okrenute naprijed, Sto im olakSava kretanje na kopnu. Predstavnik jemoré (Odobaenus rosmarus),(-s1.354), kojiZivi na obalama i santama Sjevernog ledenog mora. _TIP ORGANIZACHIE CHORDONIA, 1.350. Jaguar (Panthera onca) 81351 Puma (Panthera concolor) 382, Lav (Panthera leo) 8.358. Gepard (Acinonis jubatus) 81.354 Mor2 (Odobaenus rosmaris)3 {sisteasanika - st. ‘Morski medtyjed (Callorhinuswrsinas} S356. Mors lav (Bumetopas Jubatus; 1.387 cate ee 2, PORODICA: USANT - OTARIIDS Karakteriziraju ih male une &koljke, vrat vidjivo odvojen od tijela i st dozen noge podvuéene pod tijelo, Predstavnici su morski medvjed (Callorhinus ursinus), evjedica (Monachus (> sl. 355) i morski lav (Eumetopas jubarus), (> sl. 356), a nalazimo ih na ‘monachus Antarktiku. PORODICA: TULJANI ~ PHOCIDAE Manji su i vitkiji od morkeva (dugi do 4 m i mase do 400 kg), dlanovi i tabani prednjih, odnosno straznjih ekstremiteta obrasli su im dlakama, nemaju. ih Skoljki, a straznje noge slude za plivanje. Predstaynici su obiéni tuljan (Phoca vitulina), (+ sl. 357), brkati tuljan (Brignathus barbatus) i druge nda, Irske, Gre eske itd. vi u Sredozemnom i Jadranskom moru jest kaluder ili sredozemna medvjedica (Monachus monachus), (> sl. 358), a Zivi u malim skupinama u skrivenim zaljevima s malim plazama, Danas je go na obalama anda, Norv vive vrste koje u Europ’ Jedina vista koja ‘ovo istrijebljena. TIP ORGANIZACHE HoRDOWA_—12. RED: CJEVOZUPCI - TUBULIDENTATA Izgledom su veoma slini domacoj svinj, Koza im je obrasta rijetkim tekinjama, a naziv su dobili po izgledu i gradi zubala. Zubi su im bez korijena, oblozeni slojem cementa. Izgledaju kao izduéene prizme unutar kojih se nalazi clevasta supljina, odozgo zatvorena, a adozdo otvorena, Njuska im je vrlo izduzena, a na glavi imaju i velike uke. Jezik im je oblozen sluzavom slinom, koju iziuéuju dlijezde slinovnice, a njime love mrave i termite, Zive u Africi 13, RED: SLONOVI - PROBOSCIDEA vom redu pripadaju najvece i najteze kopnene sisavaca jesu surla i kijove. Surla je anaraste do jednoga metra. Nosne Supljine koje se protezu duz.cijele surle medusobno Zivotinje. Glavna obiljezja ovih zapravo, transformirana gornja usna s nosom, su razdvojene. Slonovi surlom wzimaju i prinose ustima hranu (li8¢e, plodove, travu) ivodu, a diSu kroz nosne otvore. Ovaj organ sluzi i kao obrana od rijetkih neprijatelja, Kijove su im, zapravo, vrlo izduzeni i zaobljeni sjekuti¢i gornje éeljusti. Zanimljivo je istaknuti da svaki od tih golemih zubi moze dose¢i duzinu i vie od metra te masu i preko 50 kg, Danasnji slonovi obitno imaju jedan par modificiranih tankih sjekuti¢a, a u zubalu imaju ukupno 26 zubi. Njihovo je tijelo za’tiéeno debelom koZom. Visoki su i do 3,5 metra, a mase i do 4 tone. Zenka nosi mlado 18 mjeseci, a svake tree godine rada po jedno mlado. Slonovi postaju spolno zreli nakon 20. godine, a Zive dulje od stotinu godina, Nastanjuju Aziju (azijski slon, Blephas friku (afritki ston, Loxodonta africana), (-» sl. 359) 14, RED: PECINARI ~ HYRACOIDEA Peéinari su biljoZderi koji obitavaju u tropskim africkim savanama, mase do 5 kg. Glavni su predstavnici Dendrohyrax dorsalis (+ sl. 360) i Heterohyrax brucei. IP ORGANIZACIJE CHORDONIA 51. 358 Aldi slon Lorodonta africana) 51.360 Peéinar (Dendrohyrax dorsalisL361 i Morska Krava (Hydrodamalis i. 362 Magatae (Asus) Wt SIRENE Zbog svojeg izgleda ova je skupina Zivotinja postala dio gréke mitologije. Tijelo sirene valkasta je oblika, a zavrSava horizontalnom repnom petajom. Koza je sicene potpuno gola, au njoj nema ni Zlijezda, Predni su joj udovi skraéent i pretvoreni u peraje, a straznji su im potpuno reducirani, Ispod kozZe im je priliéno debeo sloj masnoga tkiva koje slu2i tijelu kao izvor topline i umanjuje njegovu specifiénu a ponegdje i u rijekama, Mlijetne su teZinu, Slabi su plivati, iako Zive u morima im Zlijezde na prsima. Spolne su Zljezde muzjaka u trbusnoj Supljini. Hrane s savel Zive oko Australie, Nove Gvineje, Juzne Amerike algama i vodenim biljem. Ovis itd. Najpoznatiji je predstavnik Stellerova morska krava (Hydrodamalis gigas), (-+ sl. 361). ISSODACTYLA 16, (UID: KOPITART ili NEPARNOPRSTASI - PE. Za ovaj red Zivotinja karakteristi¢na je redukeija prstiju, pa Zivotinje imaju razvijen neparan broj prstiju, dok je samo jedan, stednji ili treéi, izrazito razvijen, a ostali su zakrZijali. Na posljednjem je élanku prsta snazna roZnata navlaka ili kopito. Kopitari su biljozderi, s dugackim crijevnim traktom i izrazito razvijenim slijepim crijevom, Nemajui Zuéni mjehur, a Zenke u predjelu izmedu straznjih ekstremiteta imaju par mlijeénib Zlijezda Imaju razvijen samo jedan prst, stednji ili tre¢i, na vrhu oblozen kopitom 2), zebre (Hippotigris), (+ sl. 363) | konji dobivaju se Rodovi su magaref (Asinus), (-> sl (Equus). Medusobnim krizanjem mugjaka i Zenki konja i magarai bastardi ili neplodni potomci. Tako se parenjem pastua i magarice dobiva mazga (Equus hinnus), a parenjem magarca s kobilom muta (Equus mulus), ( podrijetlo od tarpana (Equus cabalus gmelini), skoga divljeg konja (Equus cabalus stenonis) 364), Lake pasmine danaSnjih konja (Equus cabalus), (+ sl. 365) vaku tedke pasmine konja od europ. IP ORGANIZACHIE CHORDONIA2, PORODICA: TAPIRI ~ TAPIRIDAE Zive u Indiji (Tapirus indicus) iu Juznoj Americ koje na prednjim nogama imaju éetiri, a na straznjim tri prsta (+ sl. 366). votinje su stednje velitine, 8, PORODICA: NOSOROSCI ~ RHINO :OTIDAE, Snaéne su i glomazne Zivotinje s tri prsta na nogama, Na nosnim kostima imaju dvije oBtre kone izrasline nalik na rogove. KoZa im je iauzetno debela i gotovo bez dlaka. P ‘masu do dvije tone. Godinu i pol nakon parenja Zenka rada jedno mlado. Zive ‘oko 40 - 50 godina, i to u Africi i u tropskoj Aziji. Predstavnici su bijeli, Cerato- therium simum (+ sl. 367), i erni nosorog, Diceros bicornis (~ sl. 368) adaju najkrupnijim sisavcima danaSnjeg doba i dosezu 17. RED: DVOPAPKART ili PARNOPRSTASI - ARTIODACTYLA Za razliku od nogu kopitara ekstremiteti ovog reda Zivotinja imaju paran broj prstiju, ¢iji su vthovi oblozeni roznatim navlakama ili papeima. Osim neprezivata, ostali dvopapkari, u pravilu, imaju parne rogove ili rogovije (muzjaci ih rabe u medusobnoj borbi za vrijeme parenja). Neki neprezivati (svinje) imaju veéi broj lijecnih Zlijezda smjeStenth na trbudnoj strani i radaju vise mladih. iP ORGANIZACHE CHORDONIA 1.363 Zebra (Hlpponigrs) Si. 366 Mula (Equus mulus) SL 365 Kon) (Equus) 81.366, Tape (Tapiridae 81.36 Bijeli nosorog (Ceratorherium simu) Sl. 368 ni nosorog (Diceos Dicornis)SITEMATICA J 1. PODRED: NEPREZIVACI ~ NONRUMINANTIA 1, PORODICA: SVINJE ~ SUIDAE Imaju izduzenu njusku ~rilo, koje im sluzi za rovanje pri trazenju hrane, a vrh joj je okruglasto-plotast s nosnim otvorima, Tre¢i i éetvrti prst jednako su razvijeni ina njima hodaju, dok su drugi i peti prst slabije razvijeni i samo dodiruju tlo. U zubalu se istiéu snazni oénjaci (nemaju korijena), koji su u muzjaka izuzetno razvijeni i shuée za obranu od neprijatelja, Svinje su svezderi, tj. u prebrani ravnopravno upotrebljavaju i biljnu i Zivotinjsku hranu, Najpoznatiji su predstavnici doma scrofa domestica), (+ 369) i divija svinja (Sus scrofa ferus), (- sl. 370) svinja (Sus i. 36, Domaéa svnja (Sus scrofa domestica 8.370, on) (Hlppoposamus ibis) i 372 dnogtba deva (Camelus 2. PORODICA: VODENKONII - HIPPOTAMIDAE Najpoznatiji predstavnik porodice jest nilski konj (Hippopotamus amphi- bius), (» sl. 371). Glomazna je i nezgrapna Zivotinja koja doseze masu i do tri tone. Zivi u vodama Afrike i hrani se vodenim biljem. lako ne predziva, ima sloZeno graden Zeludac sastavijen od tri dijela, Zenka rada jedno mlado. U1, PODRED: DEV ~ TYLOPODA Pripadnici ovog podreda jest jednogrba (Camelus medarius), (-» sl. 372) i dvogrba deva (C. bactrianus), (sl. 373) te Kjama (Lama glama), (~ sl. 374) Zeludac im se sastoji od triju dijelova, pa su po svojim osobinama prijelazni TIP ORGANIZACUE CHORDONIA__oblici izmedu neprezivaéa i prezivaéa, Deve na ledima imaju jedno ili dva ispupéenja (grbe). To je, zapravo, rezervna energijska tvar, a sastoji se od nagomilane masti L373 Ul, PODRED: PREZIVACI - RUMINANTIA Dvogaba deve (Camelus bacivianus) 1. PORODICA: SUPLJOROSCI ~ BOVIDAE Imaju rogove koji se ne mijenjaju, nego ostaju stalno i rastu cijelog Zivota, Sl.374 Ovoj porodici pripadaju rodovi: goveda (Bos), (+ sl. 375), bizoni (Bison), (> Hama (Lama glam) 6), vodeni bivol (Bubalus caffer),(-» sl.377), ovee (Ovis), muflon (Ovis aries musimon), (+ sl. 378), domaéa ovea (Ovis aries), (-+ sl. 379), sajge (Saiga), divokoze (Rupicapra),(-+ sl. 380), prave koze (Capra), kozorog (Capra hircus ibex), (+ sl. 381), domaga koza (Capra hircus), (-> sl. 362) i moSusna goveda (Ovibos) sl 1.375, 2, PORODICA: ZIRAFE ~ GIRAFFIDAE oe ‘Tijelo pripadnika ove porodice na izuzetno je dugim nogama, a vrat je izduzen i nekoliko metara. Na glavi imaju kratke rogove pokrivene koZom. 5-376. Zive u Africi Bizon (Bison bison) TIP ORGANIZACIJE CHORDONIA [ 2as|Vodenibivol ( caer sL.378 Mullon (Ouis aves shar (Ovea (Ovis ares SL 380. Divokoza (Rupicapra rupicapra) 1.381 Konotog (Capra hireus ite L382 Koza (Capra SI. 384 Jelenlopatar (Dama )RODICA: JELENI ~ CERVIDAE Pripadnici ove porodice na glavi imaju, mange ili vge, razgranate rogow koje svake godine obnavijaju. Stare rogove odbacuju, a rastu im novi. Za vrijeme parenja, muZjaci vode oftre borbe i tada izuzetno mnogo gube na tjelesnoj masi, Mjesto obitavanja su im prostrane Sume u nizinama i planinama. avnici su jelen obiéni (Cervus elaphus), (+ sl. 383), felen lopatar (Dara dama), (-> s|. 384), sika jelen (Sika nippon), bjelorepi jelen (Odocoilus virgininus), (+ sl. 385), sob ili irvas (Rangifer tarandus), (-r sl. 386), srna Preds sl, 387), los (Alces alces), (++ sl. 388) i dr. (Capreolus capreolus), ( fh TIP ORGANIZACHE CHORDONIASISTEMATKA i. 385 Bjelorepi jlen (Odocoitus virgininus) sl. 38, Sob i ives (Ranglfer ‘arandus} Si. 387 Sma (Caprealus capreolus) Si. 388, 0s (Alesalces)Kazalo pojmova abdomen, 37, 117 abiotski faktori, 80 Ablepharus kitaibellii, 172 abomasus, 45 aboralno, 34 Abraxas tip, 68 Acanthocephala, 104, 107 Acanthochiton, 113 Acarina, 119 Accipiter, 203 ‘Accipitres, 202 acelomatske zivotinje, 70, 86 Acephala, 110 cacidum uricum, 46 Acineta, 93 Acipenser ruthenus, 153 Acipenseriformes, 152 Acrania, 145, 146 Acrididae, 130 Actinia equina, 103 Actinopterygii, 151 Aculeatoidea, 134 Adamsia palliata, 80, 124 aduktor, 111 Adephaga, 131 adrenalin, 49 adultni period, 68, 70 aerobno disanje, 40 afrigki noj, 190 aftotropska regija, 82 agame, 170 Agamidae, 170 Agkistrodon halys caraganus, 178 Agronomski fakultet, 17 AIDS, 76 akomodacija oka, 57 akron, 121 aksoni, 32, 143 ala, 36 Alactaga major, 232 alantois, 147, 220 Alaudoidae, 214 albatrosi, 206, Alcedinidae, 211 Alcedo atthis, 211

You might also like

• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (821)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1104)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2104)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Toibin

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1946)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4610)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2521)
• Business English RB1 - Version - B - 2018-2019 PDF

  

  Document131 pages

  Business English RB1 - Version - B - 2018-2019 PDF

  tibor

  100% (1)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4203)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (897)
• Entriamo 1

  

  Document91 pages

  Entriamo 1

  tibor

  No ratings yet
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1850)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (440)
• Gospodarska Matematika - VERN PDF

  

  Document208 pages

  Gospodarska Matematika - VERN PDF

  tibor

  No ratings yet
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1898)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (537)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (401)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1716)
• Klasična Mehanika 1.dio - Skripta PDF

  

  Document139 pages

  Klasična Mehanika 1.dio - Skripta PDF

  tibor

  No ratings yet
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (590)
• Knjiga Higijena I Epidemiologija

  

  Document280 pages

  Knjiga Higijena I Epidemiologija

  tibor

  67% (3)
• Knjiga Higijena I Epidemiologija

  

  Document280 pages

  Knjiga Higijena I Epidemiologija

  tibor

  67% (3)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Pravna Informatika Skripta by MarinaM

  

  Document105 pages

  Pravna Informatika Skripta by MarinaM

  tibor

  No ratings yet
• Nadmudrivanje Vraga-Napoleon Hill

  

  Document141 pages

  Nadmudrivanje Vraga-Napoleon Hill

  tibor

  100% (2)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1016)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• Aspergerov Sindrom - Vodič Za Roditelje, Tony Attwood

  

  Document238 pages

  Aspergerov Sindrom - Vodič Za Roditelje, Tony Attwood

  Razvojni Problemi

  No ratings yet
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5807)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (346)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brené Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1091)
• Dio Genetike - Molekularna Genetika PDF

  

  Document150 pages

  Dio Genetike - Molekularna Genetika PDF

  tibor

  No ratings yet
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (842)
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (599)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (806)
• PZZ Zdravstvo I Zdravtsvene ustanove-SKRIPTA CIJELA PDF

  

  Document176 pages

  PZZ Zdravstvo I Zdravtsvene ustanove-SKRIPTA CIJELA PDF

  tibor

  100% (1)
• Emociometar Inspektora Kroka-A4

  

  Document94 pages

  Emociometar Inspektora Kroka-A4

  tibor

  100% (2)
• Čitanka Za Grčku Morfologiju-2019, A4

  

  Document373 pages

  Čitanka Za Grčku Morfologiju-2019, A4

  tibor

  100% (1)
• Izlječenje Raka I Leukemije-Breub PDF

  

  Document86 pages

  Izlječenje Raka I Leukemije-Breub PDF

  tibor

  No ratings yet
• Prirucnik Za Vjezbe Iz Fiziologije Za Redovni Studij Sestrinstva 2019 - 20

  

  Document65 pages

  Prirucnik Za Vjezbe Iz Fiziologije Za Redovni Studij Sestrinstva 2019 - 20

  tibor

  No ratings yet
• Algebra Filozofski Za Prijemni A4 2017

  

  Document118 pages

  Algebra Filozofski Za Prijemni A4 2017

  tibor

  No ratings yet
• Zadaci Za Vježbe-Molekularna + Mutacije

  

  Document5 pages

  Zadaci Za Vježbe-Molekularna + Mutacije

  tibor

  No ratings yet
• English For Civil Engineers-Špiranec 1.izdanje PDF

  

  Document104 pages

  English For Civil Engineers-Špiranec 1.izdanje PDF

  tibor

  No ratings yet
• Teorije Znanosti o Odgoju Konig Zedler

  

  Document140 pages

  Teorije Znanosti o Odgoju Konig Zedler

  tibor

  No ratings yet
• Biologija Skripta Za Državnu Maturu Kučanda Galić

  

  Document274 pages

  Biologija Skripta Za Državnu Maturu Kučanda Galić

  tibor

  No ratings yet
• GNOSTIČKA EVANĐELJA A4R-Elaine Pagels PDF

  

  Document100 pages

  GNOSTIČKA EVANĐELJA A4R-Elaine Pagels PDF

  tibor

  No ratings yet
• Osnove Biokemije-Miloš 2009 PDF

  

  Document114 pages

  Osnove Biokemije-Miloš 2009 PDF

  tibor

  No ratings yet
• FIZIKA PRIRUČNIK A4R - Tečić PDF

  

  Document168 pages

  FIZIKA PRIRUČNIK A4R - Tečić PDF

  tibor

  No ratings yet
• Buda Za Laku Noć-A4r PDF

  

  Document72 pages

  Buda Za Laku Noć-A4r PDF

  tibor

  No ratings yet
• Ekoturizam Skripta Usmeni

  

  Document30 pages

  Ekoturizam Skripta Usmeni

  tibor

  No ratings yet
• CAMWorks CNC Guide - Njemački PDF

  

  Document126 pages

  CAMWorks CNC Guide - Njemački PDF

  tibor

  No ratings yet
• Historijska Geologija - Skripta Za III. Dio Ispita

  

  Document16 pages

  Historijska Geologija - Skripta Za III. Dio Ispita

  tibor

  No ratings yet
• Računovodstvo I-Radna B.

  

  Document104 pages

  Računovodstvo I-Radna B.

  tibor

  No ratings yet
• Ispitna Pitanja

  

  Document27 pages

  Ispitna Pitanja

  tibor

  No ratings yet
• Carski Rez PDF

  

  Document19 pages

  Carski Rez PDF

  tibor

  No ratings yet