16.

Ključne kamatne stope Evropske Centralne Banke

Tri ključne kamatne stope ECB su:

a)Kamatna stopa na ustaljene kreditne pogodnosti banaka koja se formira unutar ESF instrumenata.
To je kamatna stopa po kojoj se u bankama u euro-zoni nude krediti. Ova kamatna stopa je tzv.
„ceiling“ ili stropna kamatna stopa, ujedno i najviša kamatna stopa.

b) Kamatna stopa na depozitne pogodnosti koju banke daju za prekonoćne depozite unutar euro
sistema. Ova kamatna stopa je tzv. „floor“ kamatna stopa i predstavlja najnižu kamatnu stopu ECB

c) Kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja predstavlja referentnu kamatnu stopu ECB i njena
visina je u pravilu između „ceiling“ i „floor“ stope

Pomoću ove 3 kamatne stope u euro-zoni se formira transmisioni sistem kamatnih stopa.

Poslednja odluka Upravnog vijeća Evropske Centralne banke od 10.septembra 2014. godine je
odredila kamatne stope glavne operacije refinansiranja u iznosu 0,05 %.

Kamatna stopa na ustaljene kreditne pogodnosti MLF 0,3%, te na depozitne pogodnosti u iznosu od
– 0,2%.

17. Operacije na otvorem trzistu koje koristi EU

– glavne operacije refinansiranja − one su najvažniji instrument monetarne politike a obuhvataju

redovne povratne transakcije za omogućavanje likvidnosti sa sedmičnim ciklusima i s dospijećem od
dvije sedmice. Najniža ponuđena kamatna stopa za operacije glavnog refinansiranja, jedna je od
glavnih kamatnih stopa ESB-a. Ona se kreće unutar granica stopa depozitnog instrumenta i graničnog
kredita;

– dugoročne operacije refinansiranja – to su povratne transakcije za osiguranje likvidnosti sa

sedmičnim ciklusima i s dospijećem od tri mjeseca. One predstavljaju samo ograničeni dio količine
ukupnog refinansiranja i njihova namjera nije slanje signala tržištu; – operacije finog prilagođavanja −
cilj ovih ad hoc operacija je bavljenje neočekivanim oscilacijama likvidnosti na tržištu, posebno kako bi
ublažile uticaje na kamatne stope;

-operacije finog prilagođavanja − cilj ovih ad hoc operacija je bavljenje neočekivanim oscilacijama
likvidnosti na tržištu, posebno kako bi ublažile uticaje na kamatne stope;

– strukturne operacije – upotrebljavaju se za stalno prilagođavanje strukturnog položaja eurosistema

u odnosu na finansijski sektor;

– trajne transakcije – podrazumijevaju kupovinu i prodaju vrijednosnih papira, bez obaveze njihove
ponovne prodaje, odnosno kupovine, čime jednokratno utiču na promjenu novčane mase.

DODATAK: ECB

Primarni cilj ECB je održavanje stabilnosti cijena. Ova banka najčešće djeluje preko operacija na
otvorenom tržištu. Na tržištu novca dolazi do usklađivanja ponude i tražnje bankarskih rezervi,
odnosno primarnog novca, prevashodno između komercijalnih banaka.

U ponudi i tražnji bankarskih rezervi, ECB interveniše utičući na nivo kamatnih stopa na tom tržištu.
Važno je da kretanje kamatnih stopa na tržištu učesnici (banke, institucionalni investitori, preduzeća)
shvate kao signal kojim se sugeriše kakvu politiku likvidnosti vodi ECB, pri čemu će se oni, kod
donošenja poslovnih odluka, adekvatno ponašati.

Osnovni regulativni mehanizam ECB su nedjeljne transakcije refinan-siranja. U pitanju su aranžmani

ponovne kupovine i prodaje na bazi aranžmana o rekupovini, u kome se državne i druge vrijednosne
papire kupuje i prodaje uz obavezu ponovne prodaje ili otkupa istih papira u roku od nekoliko dana.
Ove transakcije se vrše u nedjeljnom ritmu, s rokom dospijeća do dvije nedjelje.

18.Preduslovi za uspostavljanje (izgradnju) monetarnog sistema u BiH:

-uvođenje jedinstvene novčane jedinice – monete države BiH;

Moneta, novčana jedinica države, je historijska kategorija. Međutim, po¬što su se na našim

prostorima dešavali burni historijski procesi, najbolje je iznaći opšte prihvatljiv naziv monete koja neće
asocirati na bližu historiju, a koja će biti integrativni faktor na prostoru države BiH. Sa stanovišta
savre¬mene teorije novca, naziv novca ima veliki značaj samo ako alocira na dobro vođenu
monetarnu politiku. Primjer za to je marka ili dolar koji nosi zvanje njemačka, odnosno američki. Dolar
može biti i druge zemlje, kao i marka, ali da nema značenje koje je vezano za državu. Takav je slučaj sa
EUR-om.-uspostavljanje centralne monetarne vlasti države BiH;

Centralna institucija monetarne vlasti države BiH je NB R BiH i CB BiH. Odgovornost ovih institucija
definisana je Ustavom R/F BiH. U osnovi se radi o provođenju jedinstvene monetarne politike na
području F/R BiH. Sa stanovišta upravljanja makroekonomskim sistemom, preduslov je uspostavljanje
centralne institucije monetarne vlasti koja će djelovati na cjelokupnom prostoru F/R BiH.

-uspostavljanje sistema plaćanja na cjelokupnom području države.

Rješenje pitanja sistema plaćanja često se postavlja kao jednostavno, iz razloga što počiva na
osnovnim pretpostavkama – uvezivanju finansijskih institucija u jedinstven sistem i postojanju
jedinstvenog sistema plaćanja. Međutim, kako je za uvezivanje finansijskih institucija neophodna
Centralna banka a za tehniku plaćanja, postojanje monete kao priznatog sredstva plaćanja, postavlja
se pitanje izbora rješenja koje će zadovoljiti sljedeće uslove – hitnost, jer su posljedice nepostojanja
sistema ekonomski štetne, i objektivna mogućnost da se nađe najracionalnije rješenje, sa stanovišta
provodljivosti istog. Ekonomski najracionalnije rješenje, koje uvažava prethodna dva uslova, je u
prihvatanju NB R BiH, kao centralne monetarne institucije, i dinara, kao valute R BiH.
19.KEJNS I FRIDMAN

Kejns

Po Kejnsu ravnoteza je moguca ukoliko je stednja jednaka potrosnji.Takoder smatra da potrosnja i

investicije odreduju nivo zaposlenosti.

U uslovima kada je kamatna stopa visoka,monetarnom politikom treda podsticati potrosnju i obarati
kamatnu stopu. Bitnu ulogu imaju tri funkcije: Funkcija potrosnje, Funkcija investicija, Funkcija
likvidnosti Rast agregatne traznje podstaknut mjerama monetarne i fiskalne politike uticati ce na rast
zaposlenost i proizvodnje i na taj nacin stabilizovati privredu.

FRIDMANOVA VERZIJA TRAZNJE ZA NOVCEM

Pretpostavke:• Kvantitativna teorija novca je stabilna f-ja traznje za novcem s realnim kolicinam

• Novac je za pojedinca oblik drzanja imovine

• Traznja za novcem zavisi od imovine,nivoa cijena,ukusa,preferencija

• Traznja za novcem i brzina opticaja sustinski su stabilni cak i uslovima hiperinflacije

• Nominalna kolicina novca utice na nominalan dohodak

• Najvazniji cinioci u traznji su permanentni dohodak i stopa inflacije

20.Da li su depozitni i kreditni novac jedno te isto?

Novac kao gotovina predstavlja danas najlikvidniji oblik imovine. Kredit predstavlja kupovnu moć koja
se posuđuje. Potpuno razumijevanje kredita uključuje i pitanje kamate koja predstavlja cijenu
korištenja novčanih sredstava, odnosno cijenu neplaćanja najlikvidnijim oblikom odmah i plaćanja u
produženom obliku. Kreditni odnos između dužnika i povjerioca se zasniva na potpunom povjerenju
gdje se pojavljuju kreditni instrumenti u obliku mjenice ili obveznice. Mjenica znači pretvaranje robe u
oblik kreditnog novca, a prilikom eskontovanja mjenice dolazi do pretvaranje kreditnog novca u
papirni novac-novčanicu.

Novčanica, kada postane zakonski i definitivno sredstvo plaćanja, sve više biva potiskivana depozitnim
novcem koji se iz novčanog surogata pretvara u novac sa svim karakteristikama savremenog novca.
Savremeni kreditni novac u obliku depozitnog novca obavlja pojedine novčane funkcije isto kao i
papirni novac:

• funkciju prometnog,

• funkciju platežnog sredstva,

• funkciju štednje novca.

depozitni novac predstavlja najsavremeniji oblik kreditnog novca. Depozitni novac je savremeni oblik
novčanog surogata koji je potisnuo sve ostale oblike novca i postao najznačajniji. Depozitni novac
predstavlja slobodno raspoloživa sredstva na računima banaka koja su odmah plativa – po viđenju ili
na poziv.

21.Latinoamerički model je posljedica pritiska ekonomskog rasta u uslovima nerazvijene društvene i

privredne strukture. Uzroci inflacije leže u sukobu javnog i privatnog sektora, usljed čega se javljaju
cjenovni poremećaji uslovljeni pogrešnom alokacijom investicija i politikom kontrole. Osnovni uzroci
inflacije, u ovom modelu, su strukturalne i političke naravi i proizlaze iz neuređenog stanja, gdje
određene društvene grupe žele da poboljšaju svoje stanje u raspodjeli nacionalnog dohotka. Stanje
nestabilnosti izvoza i prihoda u platnoj bilansi, neadekvatna struktura poreskog sistema sa
neadekvatnim troškovima kapitala i efekata po osnovu ulaganja, glavni su mehanizmi pokretanja
inflacije.
22.Skandinavski model objašnjava inflaciju razlikama rasta produktivnosti u sektorima industrije i
usluga. Osnova formiranja cijena je fiksna marža profita koja reprodukuje mehanizam inflacije
troškova, tj. „cost-push” tip inflacije. Sporiji rast produktivnosti u sektoru usluga, uz jednak rast
nominalnih nadnica, prouzrokuje cjenovne poremećaje. Posebni transmisioni mehanizmi, preko kojih
se pojašnjava inflacija u privredi, su:

o sektor proizvodnje uvozno – izvoznih roba (tradable goods), i

o sektor proizvodnje za domaće tržište (non-tradable goods).

Psihološko objašnjenje inflacije u prvi plan ističe očekivanja, predviđanja i ponašanje. Najpoznatiji
teoretičar koji se bavio ovim pojmom jeste Aftalion. on polazi od dohodne teorije koja kod njega
poprima karakter dohodno-psihološke teorije. Nivo cijena je funkcija varijacije dohotka i predviđanja.
To znači da cijene nisu ovisne samo od količine novca, pa će iste rasti i kada količina novca ne raste,
usljed promjene dohotka i sklonosti potrošnji. Dakle, promjena vrijednosti novca zavisi od očekivanja
njegove vrijednosti u budućnosti. Buduća očekivanja vrijednosti novca utiču na njegovu sadašnju
vrijednost.

Model racionalnih očekivanja polazi od statičkog, adaptivnog i racionalnog očekivanja. Statička

očekivanja preslikavaju sadašnje stanje u budućnost. Adaptivno očekivanje zasnovano je na prošlim
zapažanjima, stopi inflacije i postepenom ispravljanju grešaka. Racionalno očekivanje se zasniva na
očekivanjima zasnovanim na raspoloživim informacijama iz prethodnog perioda. Na toj bazi se
zasnivaju očekivanja inflacije zasnovana na nivou sadašnje inflacije i procjena ekonomskih procesa koji
se predviđaju u budućnosti. Teorija racionalnih očekivanja odbacuje ulogu države i njenu neefikasnu
ekonomsku politiku vraća na pojedinca i njegova racionalna očekivanja.

CBBIH Centralna banka BiH je bankarski i fiskalni agent Agencije za bankarstvo

Federacije BiH i Agencije za bankarstvo RS-a.Sa Agencijom za osiguranje depozita BiH radi na
investiranju sredstava u vrijednosne papire prema sporazumu Agencije za osiguranje depozita sa

Deutsche Bank Asset Management.Centralna banka BiH je od 2002. fiskalni agent Bosne i Hercegovine
za članstvo i odnose s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Funkciju depozitara (otvaranja i
vođenja računa za držanje domaće valute), CBBiHobavlja za MMF kao i za grupu Svjetske banke (WB)
koju čine IBRD, IDA i MIGA.U 2005. g. stvorene su zakonske pretpostavke da CBBiH djeluje kao

fiskalni agent za Ministarstvo finansija i trezora BiH, u oblasti emisije državnih vrijednosnih
papira.Odnosi Ministarstva finansija i trezora BiH i CBBiH, u oblasti državnih vrijednosnih
papira,definisani su Sporazumom o obavljanju poslova fiskalnog agenta za vrijednosne papire Bosne i
Hercegovine.

REPO UGOVOR Kao instrument monetarne politike, repo poslovi (promatrajući ih, najprije, kao
usporedbu kreditnom poslu) predstavljaju fleksibilan instrument kojim monetarne vlasti utiču na
likvidnost, odnosno nadziru količinu novca u opticaju. Činjenica je da učinak repo posla postaje
suprotan u trenutku kada repo posao dospijeva, odnosno kada monetarne vlasti moraju vratiti
vrijednosne papire a primiti natrag ranije plasirani Novac.Ključna odrednica monetarne vlasti kod repo
poslova, kao sredstva monetarne politike, jeste postojanje minimalne količine rezervi. Kod

monetarne vlasti, čije rezerve količinski zadovoljavaju potrebe tržišta, prilikom finog regulisanja
dnevne likvidnosti često nije potrebno poduzimati repo poslove – oni se već koriste za postizanje
dugoročnih ciljeva u rjeđim vremenskim razmacima.repo poslovi nose mali kreditni rizik jer su
osigurani (u pravilu) niskorizičnim državnim vrijednosnim papirima,relativno su fleksibilni jer njihovi
elementi, kao npr. dospijeće, iznos, učestalost, kamatna stopa i sistem tendera, mogu biti oblikovani
„po mjeri“, odnosno prema tačno određenom cilju koji se želi postići prilikom upravljanja likvidnošću.

Obrnuti repo predstavlja ranije kupljenih vrijednosnih papira.Pri ovoj prodaji vrši se povlačenje
novčane mase iz opticaja I smanjuje se likvidnost.
Curreny board currency board predstavlja „operativno pravilo za izdavanje domaće valute, prema
kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u
neto stranoj aktivi. To znači daCentralna banka ne može davati kredite poslovnim bankama.Za
currency board postoji opšte pravilo – emitirani novac, gotovi ili depozitni, mora u cjelosti (100 %) biti
pokriven konvertibilnim novcem.Currency board je dio monetarnog sistema koji determiniše
monetarni standard. Ovo podrazumijeva prihvatanje izvjesnih pravila u ponašanju komercijalnih
banaka, finansijskih institucija i vlade, u odnosu na kurs, konvertibilnost, vladine finansije i neka druga
pravila. Prema tome, currency board se može posmatrati kao poseban monetarno-valutni režim, koji
se zasniva na zakonom eksplicitno utvrđenim pravilima,tako da Centralna bankanema pravo
diskrecije,tj. pravo slobodnog odlučivanja.

monetarni agregat M1

M1, tj. novac, u užem smislu, i monetarni agregat M2, tj. novčana masa. Novčanu masu M2, čine
monetarni agregati, novac u užem smislu, M1 , i kvazi novac, QM (NM = M2 = M1 + QM).

Monetarni agregat M1 obuhvata gotov novac izvan banaka i prenosive depozite u domaćoj valuti, svih
domaćih sektora (osim depozita institucija na nivou države Bosne i Hercegovine). Monetarni agregat
kvazi novac, QM, obuhvata ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj
valuti, svih domaćih sektora (osim depozita institucija na nivou države Bosne i Hercegovine). Kao što
možemo vidjeti, novčana masa, M2 jednaka je zbiru M1 i kvazi novca, QM, i u izvještaju Centralne
banke Bosne i Hercegovine ne postoji širi monetarni agregat od M2 Gotovina izvan monetarnih vlasti
je preuzeta iz bilansa stanja Centralne banke Bosne I Hercegovine i predstavlja gotov novac izvan
Centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti komercijalnih banaka i ostali depoziti kod monetarnih

vlasti, predstavljaju sredstva komercijalnih banaka i ostalih domaćih

institucionalnih sektora (osim depozita države) na računima kod Centralne

banke Bosne i Hercegovine.

DEPOZITNI NOVAC Savremeni kreditni novac u obliku depozitnog novca obavlja pojedine novčane
funkcije isto kao i papirni novac: funkciju prometnog, funkciju platežnog sredstva, funkciju štednje
novca.Depozitni novac predstavlja najsavremeniji oblik kreditnog novca. Depozitni novac je savremeni
oblik novčanog surogata koji je potisnuo sve ostale oblike novca i postao najznačajniji. Depozitni
novac predstavlja slobodno raspoloživa sredstva na računima banaka koja su odmah plativa

– po viđenju ili na poziv.

KREDIT I NJEGOVO MONETARNO EKONOMSKO ZNAČENJE . Ovdje se javljaju

dva istovremena procesa sadržana u funkciji kredita: da podrži obavljeni promet, da istovremeno
dolazi do kreiranja novca u obliku surogata novca, tj.mjenice i bankarskog kredita.Odobravanjem
kredita stvara se novac a kredit odobravaju banke. Pitanje stvaranja kredita postaje centralno pitanje
monetarne politike. Dakle, kredit ima sve veće ekonomsko i posebno monetarno značenje. Uloga
kredita je vezana sa razvojem robne proizvodnje i rezvojem modernog bankarstva. Tehnika

bezgotovinskog platnog prometa omogućuje bankama da stvore kredit. Odobravanje kredita banka
vrši upisivanjem u knjige a ne isplatom gotovog novca. Plaćanje se vrši prenosom sredstava s računa
na račun.

MULTIPLIKACIJA DEPOZITA I KREDITNA EKSPANZIJA

Odobravanjem kredita stvara se novac a kredit odobravaju banke. Pitanje stvaranja kredita postaje
centralno pitanje monetarne politike. Dakle, kredit ima sve veće ekonomsko i posebno monetarno
značenje. Uloga kredita je vezana sa razvojem robne proizvodnje i rezvojem modernog bankarstva.
Tehnika bezgotovinskog platnog prometa omogućuje bankama da stvore kredit. Odobravanje kredita
banka vrši upisivanjem u knjige a ne isplatom gotovog novca. Plaćanje se vrši prenosom sredstava s
računa na račun.D = Do x 1/R

KVAZI NOVAC Kvazi-novac je monetarni termin koji označava novčana sredstva koja ne obavljaju
funkciju prometnog sredstva, ali veoma brzo mogu biti pretvorena u prometno sredstvo, a to su
štedni depoziti.

FUNKCIJE CENTRALNE BANKE ugih funkcija, od kojih izdvajamo sljedeće tri:

1) funkcija povezana sa regulisanjem novčane cirkulacije, tj. Platnog prometa i sa njegovom

likvidnošću. To je grupa poslova oko opskrbljivanja ekonomije novcem, odnosno briga o napajanju
ekonomije odgovarajućom količinom novca, kao i odgovornost za njenu likvidnost;

2) funkcija povezana sa regulisanjem poslovanja kreditnog sistema, tj.

drugih banaka. Ovdje je riječ o regulisanju kreditne aktivnosti bankarskog

sistema u skladu s potrebama privrednog života, pri čemu Centralna banka

onemogućuje neobuzdanu ekspanziju kreditnog novca ili eventualnu

oskudicu kredita. Dakle, osim odgovornosti za likvidnost ekonomije,

Centralna banka je odgovorna i za likvidnost kreditnog aparata;

3) funkcija povezana sa međunarodnim platnim prometom, kao što

je briga za međunarodnu vrijednost domaćeg novca i likvidnost platnog

bilansa, tj. osiguranje dovoljnih rezervi svjetskih platežnih sredstava.

Prema tome, Centralna banka se javlja i u određenoj ulozi regulatora

međunarodne likvidnosti zemlje.

PREDNOSTI CURRENCY BOARDA:a) Depoziti komercijalnih banaka su konvertibilni u novčanice

valutnog odbora po fiksnom kursu, koji je izabran zbog postojeće i očekivane

stabilnosti i međunarodne prihvatljivosti;

b) Currency board je jedini izdavač novčanica;

c) Postoji puno pokriće u konvertibilnoj stranoj valuti;

d) Niska stopa inflacije;

e) Ograničena monetarna politika;

f) Građani ne drže rezervnu valutu, niti koriste rezervnu valutu u

domaćim transakcijama.

FUNKCIJA NOVCA Novac ima četiri osnovne funkcije: • sredstvo razmjene, • sredstvo očuvanja
vrijednosti, • obračunska jedinica – mjera vrijednosti, • sredstvo odgođenog plaćanja. Novac kao
sredstvo razmjene znači da će sudionici u platnom prometu prihvatiti kao sredstvo plaćanja.
Pojedinac može prodati proizvedenu robu za novac i kupiti novu robu. Porastom obima
proizvodnje i prometa raste i značaj novca koji postaje 25 II dio Monetarne finansije sredstvo
razmjeneumodernojprivredi.Proces razmjene semožepredstaviti kroz odnos N-R-N, gdje je „N”
oznaka za novac a „R” za robu. Novac kao sredstvo očuvanja vrijednosti se javlja u njegovom
značenju sredstva za zgrtanje blaga i svjetskog novca. Stabilnost novca, iskazana kroz njegovu
kupovnu snagu i znak povjerenja u sistem važenja, preduslov je funkcije novca kao sredstva za
očuvanje vrijednosti. Novac kao mjera vrijednosti ima sadržaj kao i svaka druga roba. Novac kao
obračunska jedinica je u funkciji iskazivanja vrijednosti obima privredne aktivnosti i stečenih
materijalnih dobara. Preko obračunske jedinice, kao mjere vrijednosti, omogućuje se sudionicima
u ekonomskim transakcijama da uporede relativne vrijednosti različitih roba i usluga. Novac kao
sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja je u funkcijji razmjene i računovodstvene jedinice.

NEDOSTACI CURRENCY BOARDA Problem uvođenja currency boarda:Problem uvođenja currency

boarda se odnosi na problem prikupljanja dovoljnih rezervi čvrste valute da se pokrije monetarna
baza, a što je potrebno za njegovo uspješno uspostavljanje.Prelazak na fiksni kurs:Problem
prelaska na fiksni kurs odnosi se na opasnost da fiksni kurs, koji tradicionalno služi kao baza za
currency board, dovede do precijenjenosti domaće valute, ukoliko se currency board uvede u
zemlju sa visokom stopom inflacije.Problemi vezani za prilagođavanje platnog bilansa:Problem
prilagođavanja se odnosi na povećanje troškova, kada kurs ne može biti mijenjan da bi se
olakšalo prilagođavanje platnog bilansa, jer currency board isključuje upotrebu kursa da se
ispravi precijenjenost domaće valute.Problemi vezani za krizne periode:Currency board se ne
može ponašati kao davalac zadnjeg utočišta kada se događaju unutrašnje finansijske krize, zbog
toga što bi emitovanje domaće valute uzdrmalo njegov osnovni princip, mijenjajući je za
rezervnu valutu