Tema:Osiguranje kapitala za slučaj

doživljenja

Predmet:Kvantitativni modeli u finansija

Mentori:prof.dr.Željko Šain
Ass.Mioković Tea

Studenti:Maja Slomo 75451

Kovačević Nejra 75046
SADRŽAJ:

SADRŽAJ: .................................................................................................. 1
1. UVOD .............................................................................. 2
2. VRSTE OSIGURANJA ZA SLUČAJ DOŽIVLJENJA ....... 3
a) Zadužbine povezane za udjele(Unit-linked endowment) ...... 3
b) Potpune zadužbine(Full endowments) ................. 3
c) Nisko budžetne zadužbine,LCE (Low cost
endowment) .............................................................. 3
d) Trgovačke zadužbine ........................................... 4
3. FORMULISANI OBLIK ŽIVOTNOG
OSIGURANJA ZA SLUČAJ DOŽIVLJENJA ....... 4
a) Jednokratna neto premija ..................................... 5
4. VIŠEKRATNA NETO PREMIJA ....................... 9
5. ZAKLJUČAK:..................................................................... 14
6. LITERATURA:............................................................................... 15

1
1. UVOD

Osiguravajuća polica za slučaj doživljenja je ugovor o životnom

osiguranju namijenjen isplati paušala nakon određenog termina (na
dospijeće) ili smrti. Tipični rokovi su deset, petnaest ili dvadeset godina
do određene dobne granice. Neke se politike isplaćuju i u slučaju težih
oblika bolesti.Politike su obično tradicionalne s profitom ili povezane s
udjelom (uključujući one s neovisnim novčanim sredstvima). Osiguratelj
tada prima vrijednost predaje koju određuje osiguravajuće društvo ovisno
o tome koliko dugo traje politika i koliko je uplaćeno u osiguravajuće
društvo u tom periodu.Osiguratelji mogu birati koliko će platiti svakog
mjeseca i koliko dugo žele ostati.Zajamčeno će se isplatiti iznos koji se
naziva osigurani iznos i koji se može povećati na temelju uspješnosti
ulaganja dodavanjem periodičnih (na primjer godišnjih) bonusa. Redovni
bonusi (koji se ponekad nazivaju i reverzioni bonusi) zajamčeni su po
dospijeću, a daljnji negarantirani bonus može se isplatiti na kraju ,te je
poznat i kao terminalni bonus. Tijekom nepovoljnih uvjeta ulaganja,
vrijednost zaloga ili otkupna vrijednost mogu se umanjiti
MVR-om(Market value adjustment).Ideja takve mjere je zaštititi ulagače
koji ostaju u fondu od drugih koji povlače sredstva čija je nominalna
vrijednost veća ili postoji rizik da će biti veća od vrijednosti temeljne
imovine u vrijeme kada su dionice niske. Ako se primijeni MVA, rana
predaja smanjuje se u skladu s politikama koje su tada prihvatili
upravitelji fondova.

2
2. VRSTE OSIGURANJA ZA SLUČAJ DOŽIVLJENJA

a) Zadužbine povezane za udjele(Unit-linked endowment)

Osiguranje povezano s udjelom su ulaganja u koja se premija ulaže u

jedinice neosnovanog fonda osiguranja. Jedinice su kodirane da pokriju
troškove životnog osiguranja. Osiguratelji često mogu birati u koja
sredstva su uložene premije i u kojem omjeru. Cijene udjela objavljuju se
redovito, a vrijednost zalihe polica je trenutna vrijednost jedinica.

b) Potpune zadužbine(Full endowments)

Potpuna zaduženost je obveza sa profitom u kojoj je osnovni osigurani

iznos jednak naknadi za smrt na početku osiguranja i, pod pretpostavkom
rasta, konačna isplata bila bi mnogo veća od osigurane svote.

c) Nisko budžetne zadužbine,LCE (Low cost endowment)

Niskobudžetno osiguranje u slučaju doživljenja predstavlja zadužbinu u

kojoj će procijenjena buduća stopa rasta dostići ciljni iznos i smanjuje se
element životnog osiguranja kako bi se osiguralo da će se ciljni iznos
isplatiti kao minimum ako nastupi smrt (ili ukoliko bude dijagnosticirana
teška bolest).Glavna karakteristika niskobudžetne obveze je da hipoteke
zaduživanja za otplatu kamata koriste samo hipoteku u trenutku dospijeća
ili ranije smrti u korist pune darovnice s potrebnom premijom koja bi bila
mnogo veća.

3
d) Trgovačke zadužbine

Trgovačke zadužbine omogućuje kupcima (investitorima) da kupuju

neželjene police osiguranja za više od vrijednosti prijenosa koju nudi
osiguravajuće društvo. Ulagači će platiti više od otkupne vrijednosti jer
polisa ima veću vrijednost ako ostane na snazi nego ako se prijevremeno
ukine.Kada se polisa proda, sva korisna prava na njoj prenose se na
novog vlasnika. Novi vlasnik preuzima odgovornost za buduća plaćanja
premije i prikuplja vrijednost dospijeća kada polisa dospije ili smrtnu
naknadu kada izvorni osiguranik umre. Osiguratelji koji prodaju svoje
polise više nemaju koristi od životnog osiguranja.

3. FORMULISANI OBLIK ŽIVOTNOG OSIGURANJA ZA SLUČAJ DOŽIVLJENJA

Na osnovu iznesenih konstatacija može se formulirati ovaj oblik

osiguranja na slijedeći način:

(1) Osoba životne dobi x godina želi osigurati kapital od K novčanih

jedinca da joj se isplati ako

doživi x+n godina.

(a) Kolika je jednokratna neto premija?

(b) Kakvi oblici višekratne neto premije mogu biti u ovom životnom
osiguranju?

Grafički prikaz ovog oblika osiguranja može biti ovakav:

4
 Slika br.1 Grafički prikaz osiguranja u slučaju doživljenja

Značenje simbola:
K – fiksan iznos kapitala, jednokratne isplate n x E - jednokratna
neto premija za osiguranje kapitala za slučajdoživljenja

a) Jednokratna neto premija

Princip ekvivalencije za ovaj modalitet osiguranja glasi: sadašnja

vrijednost jednokratne neto premije mora biti jednaka sadašnjoj
vrijednosti kapitala za slučaj doživljenja u istom vremenskom trenutku.
Princip ekvivalencije vrijedi u bilo kojem vremenskom trenutku u
granicama obligacijskog perioda. Samo iz praktičnih razloga, ovaj se
princip prezentira na samom početku obligacije. Šta to u ovom modalitetu
osiguranja znači? Uvažavajući algoritme dolaska do konačnih obrazaca
za izračunavanje premija, odnosno premija u aktuarskoj matematici
životnih osiguranja, i kod modaliteta osiguranja kapitala za slučaj
doživljenja vrijede temeljne pretpostavke: polazi se da x l osoba, one
same ili neko u njihovo ime, uplaćuje premiju osiguravajućem društvu.
Ako je to jednokratna neto premija, onda x l osoba uplaćuje (ili neko u
njihovo ime) po n x E novčanih jedinica (n.j.) Princip ekvivalencije
uvjetuje jednakost uplata neto premija i isplata osiguranog iznosa. U

5
tekućem promatranom modalitetu osiguranja to matematički znači:

Dobili smo obrazac (49) za izračunavanje jednokratne neto premije za

osiguranje kapitala, odnosno jednokratne isplate, za slučaj doživljenja x+n godina
osiguranika.

6
Primjer br.1 :
Osoba životne dobi 53 godine želi osigurati kapital od 10.000,00 n.j. da
joj se isplati ako doživi 60. godinu života. a. Kolika je jednokratna neto
premija? b. Kada je poznat rezultat pod (a) izračunati na koji bi iznos ta
veličina (izračunata pod (a)) narasla ako bi se uložila u banku na period
od 7 godina, uz godišnji obračun kamata po kamatnoj stopi 5% p.a. c.
Ako se u banci želi osigurati isplata od 10.000,00 n.j. nakon 7 godina od
danas, uz kamatnu stopu 5 % p.a. i godišnji obračun, koliko danas treba
uplatiti za tu isplatu? Usporediti rezultate pod (a), (b) i (c) i dati
odgovarajuće komentare. Izračunavanje veličina pod:

7
 Uspoređivanje rezultata sa odgovarajućim kamatama:1

1 Dr.Sc.Željko Šain;”Aktuarski modeli životnih osiguranja” ;Sarajevo,2009;str 195.

8
4. VIŠEKRATNA NETO PREMIJA

Pored uplate jednokratne (neto) premije za osiguranje kapitala za

slučaj doživljenja, može se plaćanje premije obavljati i višekratno.
Višekratno plaćanje premije, prema zakonitostima aktuarske matematike,
ima svoja određenja, propozicije, matematičku i ekonomsku logiku. Iz
grafičkog prikaza ovog oblika osiguranja može se i slikovito vidjeti do
kojeg se trenutka u obligacijskom periodu, prema ekonomskoj logici, ima
smisla vršiti plaćanje višekratne premije. U svemu je ovome temeljna

9
odrednica vezana za vjerojatnost doživljenja i smrti. To znači, ukoliko bi
unutar obligacijskog perioda umro osiguranik, automatski prestaje i
potreba plaćanja premija za tog osiguranika, jer prema karakteru ovog
oblika osiguranja, u ovom slučaju ne bi bilo isplate osiguranog iznosa
kapitala. Pored ove temeljne odrednice općeg karaktera, odrednice
posebnog karaktera su vezane za algoritme aktuarske matematike.
Odrednice posebnog karaktera daju ograničenja u vidu: i. vremenskog
perioda plaćanja višekratne premije ii. karaktera plaćanja višekratne
premije. Vremenski period plaćanja višekratne premije počinje sa
početkom obligacijskog perioda i maksimalno može trajati do jedan
period plaćanja premije manje od kraja obligacijskog odnosa, odnosno
isplate osiguranog kapitala za slučaj doživljenja x+n godina. U ovom
matematički i ekonomski logičnom vremenskom intervalu plaćanja
višekratnih premija, prirodno je da premija može biti uplaćena minimalno
dva puta, a maksimalno onoliko puta koliko to omogućava karakter, način
plaćanja premije (uvažavajući opću odrednicu da se premija plaća samo
za žive osiguranike!). Karakter plaćanja višekratne (neto) premije mora
biti utemeljen na zakonitostima aktuarske matematike. To znači: -
premije se mogu plaćati u jednoj ili više serija plaćanja, - u svakoj seriji
plaćanja premije se trebaju plaćati u jednakim vremenskim intervalima
(ista frekvencija plaćanja), u jednakim ili varijabilnim iznosima, s tim da
varijabilitet mora biti zasnovan na aritmetičkoj ili geometrijskoj progresiji,
- ako se premije plaćaju u dvije ili više serija, nema propisane zakonitosti
između serija i njihovih međusobnih odnosa. Odmah se može zapaziti da
su navedene zakonitosti kod plaćanja višekratnih premija istovjetne
zakonitostima osiguranja osobnih renti. Očito je da navedene odrednice
općeg i posebnog karaktera daju nekonačan broj oblika i modaliteta
plaćanja višekratnih premija za ovaj, ali i druge oblike osiguranja kapitala.

10
U narednom primjeru daje se jedan od najprostijih, ali i vrlo česti oblik u
praksi, plaćanja višekratnih premija za ovaj modalitet osiguranja. 2

Primjer br.2:3

Osoba životne dobi 55 godina želi osigurati kapital od 100.000,00 n.j. za

slučaj doživljenja 70-te godine. Za ovo osiguranje plaća se anticipativna
jednaka godišnja (neto) premija (simbol: ( ) P En x u: a. toku cijelog
obligacijskog perioda i b. toku prvih 5 godina obligacijskog perioda
Koliko iznosi jedna godišnja neto premija za slučaj pod (a) i (b)?

x = 55, K = 100.000,00 n.j., n = 15 (70 – 55 godina)

P(nEx)=?

Napomena: premija se plaća samo za osiguranike koji su živi u periodu

od 55. do 70. godine života. Ukoliko, nažalost, osiguranik umre u toku
ugovorenog obligacijskog perioda (od 55. do 70. godine svog života),
automatski prestaje plaćanje ugovorene premije. Grafički se ovaj primjer
može ovako prezentirati:

2 Dr.Sc.Željko Šain;”Aktuarski modeli životnih osiguranja” ;Sarajevo,2009;str 195.

3 Dr.Sc.Željko Šain;”Aktuarski modeli životnih osiguranja” ;Sarajevo,2009;str 196.

11
P(nEx)=P(5E55) za slučaj pod (b).

Za ovaj slučajosiguranja princip ekvivalencije je :

Jednogodišnja neto premija iznosi 3.331,71 n.j. Pod pretpostavkom da će

osiguranik biti živ tokom cijelog obligacijskog perioda, uplatit će se 15
neto premija po 3.331,71 n.j, odnosno ukupno 49.975,71 n.j. Osigurani
kapital iznosi 100.000,00 n.j. Znači, razlika između nominalnog iznosa
osiguranog kapitala i zbira nominalnih iznosa svih 15 uplaćenih neto
premija je 100.000,00 - 49.975,71 = 50.024,29 n.j. Ova se razlika anulira
na osnovu uplaćenih neto premija osiguranika koji umru u periodu od 55.
do 70. godine i ne prime osigurani kapital za slučaj doživljenja 70. godine
svog života i uvažavajući vremensku vrijednost novca kao njegovu
neminovnu vremensku sastavnicu.

12
Ad (b)

Za ovaj oblik osiguranja, princip ekvivalencije je:

Jedna godišnja neto premija iznos 7.316,70 n.j. Pod pretpostavkom da će

osiguranik biti živ tokom cijelog obligacijskog perioda, uplatit će se 5
neto premija po 7.316,70 n.j. odnosno ukupno 36.583,50 n.j. Razlika
između nominalnog iznosa osiguranog kapitala i zbira nominalnih iznosa
svih 5 uplaćenih neto premija je 100.000,00 – 36.583,50 = 63.416,50 n.j.
Ova se razlika anulira na isti način kako je to objašnjeno i u slučaju pod
(i). Ovdje treba dodati da je značajnije povećanje vrijednosti uplaćenih
neto premija u slučaju pod (ii) od slučaja pod (i) iz prostog razloga jer je
veći iznos privremeno slobodnih novčanih sredstava. Zbir nominalnih
iznosa prvih pet neto premija u slučaju (a) je 5 · 3.331,71 = 16.658,55 n.j.
a u slučaju (b) je 5 · 7.316,70 = 36.583,50 n.j.

13
5. ZAKLJUČAK:

Ovaj vid osiguranja,poznat i kao životno osiguranje, vrlo je

popularan,kako u našoj državi tako i u državama regiona.Ugovaratelj
osiguranja sklapa ugovor sa osiguravajućim društvom da osiguravatelj
isplati osiguraniku određeni iznos novca ako on doživi godinu života koja
je ugovorena ugovorom.Obično osiguravajuće kuće,uz neznatno veći
trošak nude i dopunsko osiguranje od posljedica nezgode,te pružaju
mogućnost ugovaranja dopunskog osiguranja od operacije kao i drugo

liječničko mišljenje koje podrazumijeva analizu postavljene dijagnoze i

preporučenih liječenja od strane medicinskog stručnjaka iz vodećih
svjetskih medicinskih centara.Po isteku osiguranja, Vaš kapital možete
podići odjednom ili ugovoriti isplatu u vidu mjesečne rente, odnosno vid

privatne penzije.Prema izboru klijenta premiju možete uplaćivati

mjesečno,kvartalno, polugodišnje, godišnje ili jednokratno,te se
osiguranje može zaključiti u trajanju od minimalno 7 godina pa nadalje,u
zavisnosti od osiguravajuće kuće te njihove politike.

14
6. LITERATURA:

 Dr.Sc.Šain Željko;”Aktuarski modeli životnih osiguranja” dio 1.;Sarajevp,2009.

 Jelena Kočović: “Aktuarske osnove formiranja tarifa u osiguranju lica”, Beograd,
2004.

 https://www.uniqa.ba/zivotno-osiguranje-kapital

 https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_13683/objava_22713/fajlovi/1
1_12%20predavanjeFM.pdf

 https://en.wikipedia.org/wiki/Endowment_policy

15