HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

Na temelju odredbi lanka 101. stavak 5. i lanka 107. stavak 7. Zakona o osiguranju (Narodne novine broj 151/05, 87/08, 82/09) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je na sjednici odranoj dana 23. srpnja 2009. godine

PRAVILNIK
O MINIMALNIM STANDARDIMA, NAINU OBRAUNA I MJERILIMA ZA IZRAUN TEHNIKIH PRIUVA OSIGURANJA
DEFINICIJE POJMOVA lanak 1. Za potrebe ovog Pravilnika koriste se sljedei pojmovi: Zakon Zakon o osiguranju (Narodne novine br. 151/05, 87/08, 82/09), Agencija Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Drutvo drutvo za osiguranje, drutvo za reosiguranje koje je dobilo dozvolu Agencije za obavljanje poslova osiguranja odnosno poslova reosiguranja, Ovlateni aktuar osoba koja ima ovlatenje nadzornog tijela za obavljanje poslova ovlatenog aktuara Imenovani ovlateni aktuar ovlateni akturar kojeg je imenovalo Drutvo da obavlja poslove propisane lankom 68. Zakona Priznati aktuarski postupci ope poznati aktuarski postupci koji su u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.

UVODNE ODREDBE lanak 2. 1. Pravilnikom o minimalnim standardima, nainu obrauna i mjerilima za izraun tehnikih priuva osiguranja propisuju se: minimalni standardi, nain obrauna i mjerila za izraun tehnikih priuva. 2. Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na upravu na odgovarajui se nain primjenjuju se na upravni odbor i izvrne direktore Drutva odnosno drutva za reosiguranje.

TEHNIKE PRIUVE OSIGURANJA lanak 3. 1. Drutvo mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajue tehnike priuve osiguranja namijenjene pokriu buduih obveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. 2. Drutvo je duno oblikovati sljedee vrste tehnike priuve osiguranja: 1. priuve za prijenosne premije, 2. priuve za bonuse i popuste, 3. priuve teta, 4. druge tehnike priuve osiguranja. 3. Drutvo moe oblikovati i tehnike priuve za kolebanje teta. 4. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka Drutvo je duno oblikovati tehnike priuve za kolebanje teta ako obavlja poslove osiguranja kredita. 5. Matematike priuve osiguranja duno je oblikovati Drutvo koje obavlja ivotna osiguranja, odnosno osiguranja kod kojih se kumuliraju sredstva tednje ili sredstva za pokrie rizika u kasnijim godinama osiguranja, s viegodinjim trajanjem na koja se primjenjuju tablice vjerojatnosti i izrauni kao i na ivotna osiguranja. 6. Drutvo koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi s ovim osiguranjima oblikovati i posebne priuve. PRIUVE ZA PRIJENOSNE PREMIJE lanak 4. 1. Priuva za prijenosne premije kod pojedinog osiguranja oblikuje se u visini onog dijela obraunate premije koji se odnosi na pokrie osiguranja za razdoblje osiguranja nakon obraunskog razdoblja za koje se izraunava priuva. 2. Minimalni standardi, nain obrauna i mjerila za izraun priuva prijenosnih premija prilog su ovog Pravilnika i njegov sastavni dio. PRIUVE ZA BONUSE I POPUSTE lanak 5. Priuve za bonuse i popuste oblikuju se u visini iznosa na iju isplatu imaju pravo osiguranici s osnove prava na: 1. sudjelovanje u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na temelju ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematika priuva, 2. budue djelomino snienje premije (popusti), 3. povrat dijela premije za nepotroeno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno). PRIUVE TETA lanak 6. 1. Priuve teta oblikuju se u visini procijenjenih obveza koje je Drutvo duno isplatiti na temelju onih ugovora o osiguranju kod kojih je osigurani sluaj nastupio prije kraja

obraunskog razdoblja, ukljuujui sve trokove koji na temelju tih ugovora terete Drutva. 2. Priuve teta moraju, pored procijenjenih obveza za nastale ali jo nerijeene tete, obuhvaati i procijenjene obveze za ve nastale ali jo neprijavljene tete. 3. Minimalni standardi, nain obrauna i mjerila za izraun priuva teta prilog su ovog Pravilnika i njegov sastavni dio. PRIUVE ZA KOLEBANJE TETA lanak 7. 1. Priuve za kolebanje teta namijenjene su izravnanju neravnomjernog nastajanja tetnih dogaaja. Drutvo moe oblikovati priuve za kolebanje teta u onim vrstama osiguranja za koje se na temelju statistikih podataka mogu oekivati znaajnija odstupanja godinjeg iznosa teta i to temeljem odstupanja kvote teta obraunskog razdoblja od prosjene kvote teta u promatranom razdoblju. 2. Minimalni standardi, nain obrauna i mjerila za izraun priuva za kolebanje teta prilog su ovog Pravilnika i njegov sastavni dio. DRUGE TEHNIKE PRIUVE OSIGURANJA lanak 8. Druge tehnike priuve osiguranja oblikuje Drutvo s obzirom na predviene budue obveze i rizike od velikih teta koji proizlaze iz: osiguranja od odgovornosti za nuklearne tete ili odgovornosti proizvoaa za farmaceutske proizvode, potresa, poplave te druge obveze i rizike u vezi kojih ne oblikuje: priuve za prijenosne premije, priuve za bonuse i popuste, priuve teta, priuve za kolebanje teta i matematike priuve. MATEMATIKE PRIUVE lanak 9. 1. Matematike priuve oblikuju se u visini sadanje vrijednosti procijenjenih buduih obveza drutva na temelju sklopljenih ugovora o osiguranju umanjenu za sadanju procijenjenu vrijednost buduih premija koje e biti uplaene na temelju ovih osiguranja, a izraunavaju se primjenom odgovarajueg aktuarskog vrednovanja koje uzima u obzir sve budue obveze Drutva na temelju pojedinog ugovora o osiguranju, ukljuujui: 1. zajamene isplate na koje osiguranik ima pravo, 2. bonuse na koje osiguranik ima pravo, samostalno ili zajedno s drugim osiguranicima, bez obzira na to u kojem su obliku izraeni, 3. druga prava koja osiguranik moe imati na temelju ugovora o osiguranju, 4. trokove, ukljuujui provizije. 2. Pri izboru metode aktuarskog vrednovanja Drutvo mora na odgovarajui nain uzimati u obzir i metode vrednovanja imovine koja slui za pokrie matematike priuve. 3. Drutvo mora izraunavati matematiku priuvu posebno za svaki ugovor o osiguranju. Primjena odgovarajuih priblinih vrijednosti odnosno poopavanja doputena je samo ako je vjerojatno da e njihova primjena dovesti do priblino jednakog rezultata kao pojedinani izraun.

4. Kada osiguranik ima na temelju ugovora o osiguranju pravo na isplatu otkupne vrijednosti, matematika priuva oblikovana u vezi s tim ugovorom ne smije biti manja od otkupne vrijednosti. 5. Drutvo je duno u dodatku uz godinje izvjee navesti osnovice i metode kojima se slui pri izraunu matematikih priuva. 6. Minimalni standardi, nain obrauna i mjerila za izraun matematikih priuva prilog su ovog Pravilnika i njegov sastavni dio. POSEBNE PRIUVE IVOTNIH OSIGURANJA KOD KOJIH OSIGURANIK PREUZIMA NA SEBE INVESTICIJSKI RIZIK lanak 10. Drutvo koje obavlja poslove ivotnog osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi s ovim osiguranjima oblikovati i posebne priuve za naknade osigurane ugovorom o osiguranju koje su direktno vezane za vrijednost ulaganja. 2. U sluaju da ugovor o osiguranju garantira odreene isplate za ivotna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja potrebno je oblikovati i zasebnu matematiku priuvu za pokrie zajamenih naknada (na primjer za pokrie rizika od smrti, trokova obavljanja djelatnosti ili drugih rizika poput zajamenih isplata o dospijeu ili zajamenih otkupnih vrijednosti). 3. Minimalni standardi, metode obrauna posebnih priuva ivotnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik dio su Minimalni standardi, nain obrauna i mjerila za izraun matematikih priuva.
1.

OBVEZE DRUTVA ZA OSIGURANJE ODNOSNO DRUTVA ZA REOSIGURANJE lanak 11.

1. Drutvo je duno najmanje 6 mjeseci prije kraja tekue financijske godine imenovati

2.

3. 4.

5.

ovlatenog aktuara koji e dati miljenje o obraunu tehnikih priuva za tekuu financijsku godinu. Drutvo je duno o imenovanju pisano izvijestiti Agenciju u roku od osam dana od dana imenovanja. Uprava mora imenovanom ovlatenom aktuaru staviti na raspolaganje sve podatke koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz lanka 12. ovog Pravilnika. Uprava Drutva duna je poduzeti mjere radi usklaivanja poslovanja sukladno izvjeu imenovanog ovlatenog aktuara. Drutvo je duno u roku od 14 dana od dana podnoenja godinjeg izvjea priloiti Agenciji i izvjee imenovanog ovlatenog aktuara iz lanka 68. stavka 3. Zakona s miljenjem imenovanog ovlatenog aktuara o oblikovanju cjenika premija i tehnikih priuva osiguranja sukladno odredbama Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa. Iznimno od stavka 4. ovog lanka, u skladu s lankom 158. stavkom 4. Drutvo je duno na zahtjev Agencije dostaviti izvjee imenovanog ovlatenog aktuara iz lanka 68. stavka 3. Zakona odnosno miljenje imenovanog ovlatenog aktuara o oblikovanju cjenika premija i tehnikih priuva osiguranja dostavti u roku koji odredi Agencija.

POSLOVI IMENOVANOG OVLATENOG AKTUARA lanak 12. 1. Imenovani ovlateni aktuar treba pri utvrivanju ispravnosti obrauna tehnikih priuva: provjeriti uva li Drutvo odgovarajue podatke za izraun tehnikih priuva kao i njihovu vjerodostojnost, provjeriti jesu li metode i temelji obrauna tehnikih priuva u skladu s pravilima aktuarske struke i vaeim propisima, provjeriti oblikuju li se tehnike priuve osiguranja tako da omoguuju trajno ispunjavanje svih obveza Drutva iz ugovora o osiguranju. 2. Imenovani ovlateni aktuar odgovoran je oblikuju li se premije osiguranja sukladno aktuarskoj struci i vaeim propisima te jesu li oblikovane tako da omoguuju trajno ispunjavanje svih obveza Drutva iz ugovora o osiguranju. 3. Imenovani ovlateni aktuar duan je izraditi miljenje o oblikovanju cjenika premija i tehnikih priuva osiguranja u skladu s odredbama Zakona i ovog Pravilnika. 4. Imenovani ovlateni aktuar duan je upravi i nadzornom odboru predoiti izvjee o nadzoru koji je obavljao na temelju stavaka 1. i 2. ovoga lanka. Izvjee mora obuhvaati prvenstveno razloge za pozitivno miljenje, miljenje uz ograde, odnosno negativno miljenje imenovanog ovlatenog aktuara uz godinje izvjee. 5. Ako imenovani ovlateni aktuar u obavljanju poslova iz stavka 1. i 2. ovoga lanka utvrdi nepravilnosti, mora o tome neodgodivo izvijestiti upravu Drutva. 6. Ako uprava Drutva ne poduzme mjere sukladno izvjeu iz stavka 4. ovoga lanka, imenovani ovlateni aktuar duan je o tome neodgodivo obavijestiti nadzorno tijelo. 7. Ako imenovani ovlateni aktuar prestane obavljati tu funkciju u Drutvu, duan je o tome obavijestiti nadzorno tijelo u roku od 8 dana od dana saznanja. MILJENJE IMENOVANOG OVLATENOG AKTUARA O OBRAUNU TEHNIKIH PRIUVA lanak 13. 1. Obraun odgovarajue tehnike priuve obavlja se na temelju priznatih aktuarskih postupaka. 2. Pravilnost obrauna odgovarajue tehnike priuve treba potvrditi imenovani ovlateni aktuar u vlastoruno potpisanom Miljenju imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu odgovarajue tehnike priuve. Miljenje imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu tehnike priuve moe biti pozitivno miljenje, miljenje uz ograde ili negativno miljenje. 3. Imenovani ovlateni aktuar treba obrazloiti razloge davanja pozitivnog miljenja, miljenja uz ograde ili negativnog miljenja. 4. Miljenje imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu odgovarajue tehnike priuve sastavni je dio godinjeg izvjea Drutva. 5. U Miljenju imenovanog ovlatenog aktuara navodi se koje su metode obrauna odgovarajue tehnike priuve koritene za pojedinu vrstu osiguranja.

ISKLJUENJA IMENOVANOG OVLATENOG AKTUARA lanak 14. 1. Imenovani ovlateni aktuar ne moe biti osoba koja u drutvu obnaa funkciju lana uprave drutva, lana upravnog odbora, odnosno izvrnog direktora ili prokuriste, odnosno koja posredno ili neposredno ima udio u Drutvu vei od 1. 2. Imenovani ovlateni aktuar koji potpisuje miljenje o obraunu tehnikih priuva u okviru revizorskog izvjea Drutva, ne moe istovremeno biti osoba koja je zaposlenik revidiranog drutva, koja je povezana sa revidiranim drutvom ili koja je zaposlenik povezanog drutva. ZAVRNE ODREDBE lanak 15. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o minimalnim standardima, nainu obrauna i mjerilima za izraun tehnikih priuva osiguranja objavljen u Narodnim novinama broj 139/06.

lanak 16. Ovaj Pravilnik stupa na snagu u roku od 8 dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: 011-02/09-04/57 Urbroj: 326-01-09-01 Zagreb, 23. srpnja 2009. lan Uprave Ivo ulenta

MINIMALNI STANDARDI, NAIN OBRAUNA I MJERILA ZA IZRAUN PRIUVA PRIJENOSNIH PREMIJA

I OSNOVNE ODREDBE
1. Ova Mjerila utvruju naine i metode obraunavanja bruto prijenosnih premija i 2.

3. 4.

5.

6.

7.

prijenosnih premija neto od reosiguranja. Drutvo obraunava bruto prijenosne premije i prijenosne premije neto od reosiguranja po vrstama osiguranja za one ugovore o osiguranju (police) kod kojih osigurateljno pokrie traje i nakon kraja obraunskog razdoblja budui da se osigurateljna i obraunska razdoblja ne poklapaju. Ova Mjerila se ne primjenjuju na osiguranja za koja se rauna matematika priuva. Osnovica za obraun bruto prijenosne premije je zaraunata bruto premija. Zaraunate bruto premije neivotnih osiguranja ukljuuju sve iznose premija koje su ugovorene (policirane) u tekuem obraunskom razdoblju na period najdue do godinu dana, bez obzira da li se ti iznosi u cijelosti ili djelomino odnose na kasnije obraunsko razdoblje. Prijenosne premije moraju biti dovoljne za ispunjavanje razumno predvidivih obveza koje e nastati nakon obraunskog razdoblja, a koje proizlaze iz ugovora o osiguranju i to za sve vrste osiguranja na koja se odnose ova mjerila, a kojima se Drutvo bavi. Ako primjenom dolje navedenih Metoda uvjet iz prethodne toke nije zadovoljen (npr. zbog velikih fluktuacija u teaju ili neprekidno loeg rezultata) Drutvo je duan poveati prijenosnu premiju do iznosa koji zadovoljava uvjet iz prethodne toke. Odredbe ovih Mjerila na odgovarajui se nain primjenjuju i na drutava za reosiguranje.

II METODE ZA OBRAUNAVANJE BRUTO PRIJENOSNIH PREMIJA

II 1

Pojedinani obraun za neivotna osiguranja s ravnomjernom raspodjelom rizika u vremenu 1. Pojedinani obraun za svaki ugovor o osiguranju radi se po sljedeem obrascu:

Gdje je: BPP = bruto prijenosna premija, BP = osnovica za izraun bruto prijenosne premije, d = broj dana nakon kraja obraunskog razdoblja do kraja razdoblja za koje je zaraunata bruto premija BP, dOB = ukupan broj dana trajanja osiguranja za koji je zaraunata bruto premija BP.

2. Za ugovore o osiguranju kod kojih je dolo do promjene osnovice za izraun bruto

prijenosne premije Drutvo se moe koristiti metodom koja nije u mjerilima i za koju imenovani ovlateni aktuar mora dati obrazloenje.

Pojedinani obraun za neivotna osiguranja s neravnomjernom raspodjelom rizika u vremenu 1. Za ugovore o osiguranju kod kojih se visina pokria (rizik) mijenja u vremenu trajanja osiguranja, Drutvo obraun bruto prijenosne premije radi pojedinano za svaki ugovor o osiguranju, uzimajui u obzir promjene visine pokria tijekom trajanja osiguranja i duinu trajanja osiguranja. 2. Takvi ugovori pojavljuju se naroito kod: osiguranja graevinskih objekata u izgradnji, osiguranja objekata u montai, osiguranja filmske djelatnosti, osiguranja ugovorne odgovornosti izvoaa graevinskih ili montanih poslova osiguranja potraivanja (kredita). 3. Ako je razumno za pretpostaviti da visina pokria (rizik) raste ili pada linearno u vremenu trajanja osiguranja i obveza u trenutku poetka osiguranja je OSp, a u trenutku isteka OSk, pojedinani obraun za svaki ugovor o osiguranju radi se po sljedeem obrascu:

II 2

4. Za ugovore o osiguranju kod kojih je dolo do promjene osnovice za izraun bruto prijenosne premije Drutvo se moe koristiti metodom koja nije u mjerilima i za koju imenovani ovlateni aktuar mora dati obrazloenje.

II 3

Pojedinani obraun za dopunska osiguranja uz osiguranje ivota

1. Kod godinjeg i ispodgodinjeg plaanja premije obraun bruto prijenosne premije za dopunska osiguranje uz osiguranje ivota radi se za svaki pojedini ugovor po sljedeem obrascu:

Gdje je: BPP = bruto prijenosna premija, NBP = osnovica za izraun bruto prijenosne premije (naplaena premija do kraja obraunskog razdoblja za zadnju osiguravateljnu godinu), BP = policirana premija za zadnju osigurateljnu godinu, d1 = broj dana od poetka zadnje osigurateljne godine do kraja obraunskog razdoblja, dOB = ukupan broj dana u zadnjoj osigurateljnoj godini.

2. Ako je rezultat negativan, uzima se da je bruto prijenosna premija 0 (nula). 3. Kod jednokratnog plaanja premije za cijelo razdoblje osiguranja ili za jedan njegov dio, gdje je cijelo razdoblje, odnosno njegov dio, vei od jedne godine, obraun bruto prijenosne premije za dopunska osiguranja uz osiguranje ivota radi se za svaki pojedini ugovor po sljedeem obrascu:

Gdje je: BPP = bruto prijenosna premija, JNBP = jednokratna uplata, d2 = broj dana od kraja obraunskog razdoblja do kraja razdoblja za koje je zaraunata jednokratna uplata, DOB2 = ukupan broj dana razdoblja za koje je zaraunata jednokratna uplata. 4. Za ugovore o osiguranju kod kojih je dolo do promjene osnovice za izraun bruto prijenosne premije Drutvo se moe koristiti metodom koja nije u mjerilima i za koju imenovani ovlateni aktuar mora dati obrazloenje.

II 4

Proporcionalne metode

1. Za obraun bruto prijenosnih premija mogu se koristiti matematiko statistike metode ukoliko daju priblino iste rezultate kao i pojedinani obraun. 2. Iz obrauna se iskljuuju osiguranja kojima se kraj osigurateljnog pokria poklapa s krajem obraunskog razdoblja. 3. Ukoliko Drutvo primjenjuje ove metode, mora navesti i obrazloiti sve pretpostavke koje su koritene (vrsta osiguranja, poetak i trajanje osiguranja, nain i kriteriji grupiranja podataka, te ostale elemente relevantne za vremensko razgranienje premije). 4. Za vrstu osiguranja s ravnomjernom raspodjelom rizika i prosjenim trajanjem osiguranja n mjeseci, ako su poeci osiguranja jednakomjerno rasporeeni u pojedinom mjesecu, sredina mjeseca uzima se kao prosjeni poetak osiguranja, pa se obraun bruto prijenosne premije za obraunsko razdoblje radi po sljedeem obrascu:

Gdje je: BPP = bruto prijenosna premija, BPi = zaraunata bruto premija u mjesecu koji je i mjeseci prije zadnjeg mjeseca obraunskog razdoblja.

5. Za vrstu osiguranja s ravnomjernom raspodjelom rizika i prosjenim trajanjem osiguranja od n mjeseci, ako su poeci osiguranja preteno poetkom mjeseca, obraun bruto prijenosne premije za obraunsko razdoblje se radi po sljedeem obrascu:

Gdje su: BPP i BPi kao pod 4. 6. Za vrstu osiguranja s ravnomjernom raspodjelom rizika i prosjenim trajanjem osiguranja od n mjeseci, ako su poeci osiguranja preteno krajem mjeseca, obraun bruto prijenosne premije za obraunsko razdoblje se radi po sljedeem obrascu:

Gdje su: BPP i BPi kao pod 4. 7. Za odreenu vrstu osiguranja s ravnomjernom raspodjelom rizika i prosjenim trajanjem osiguranja od m tromjesjeja, ako pretpostavimo da je sredina tromjeseja prosjeni poetak osiguranja, tada se obraun bruto prijenosne premije za obraunsko razdoblje radi po sljedeem obrascu:

Gdje je: BPP = bruto prijenosna premija, BPi = zaraunata bruto premija u tromjesjeju koje je i tromjesjeja prije zadnjeg tromjesjeja obraunskog razdoblja. 8. Metoda iz stavka 7. primjerena je za obraunavanje bruto prijenosnih premija aktivnih reosigurateljnih poslova po ugovorima o proporcionalnom kvotnom reosiguranju ako Drutvo nema podataka cedenta o tim prijenosnim premijama.

METODE ZA OBRAUNAVANJE PRIJENOSNIH PREMIJA NETO OD REOSIGURANJA 1. Prijenosna premija neto od reosiguranja je bruto prijenosna premija umanjena za ugovoreni reosigurateljni dio sukladno vaeim ugovorima o reosiguranju. 2. Drutvo reosigurateljni dio bruto prijenosne premije odreene vrste osiguranja utvruje ovisno o tipu ugovora i metodi obrauna bruto prijenosne premije.

III

3. Kod proporcionalnih ugovora o reosiguranju te pojedinanog obrauna bruto prijenosne premije reosiguravateljni odnosno suosiguravateljni dio se rauna po sljedeem obrascu:

Gdje je: BPP = bruto prijenosna premija, r = ugovoreni udio (%) reosiguranja u pojedinoj polici, tj. zaraunatoj premiji, BPPR = reosiguravateljni dio bruto prijenosne premije. 4. Ako Drutvo ne razgraniuje proviziju reosiguranja na posebnom raunu, BPPR je potrebno umanjiti za udio provizije reosiguranja. Kod neivotnih osiguranja pod pojmom provizije reosiguranja smatra se ugovorena provizija reosiguranja. 5. Kod proporcionalnih metoda i neproporcionalnih ugovora o reosiguranju imenovani ovlateni aktuar drutva odreuje metodu za koju mora dati obrazloenje. Osnovica za izraun moe biti bruto prijenosna premija ili reosiguravateljni dio zaraunate premije. IV DRUTVA ZA REOSIGURANJE

1. Drutvo izraunava bruto prijenosnu premiju domaih aktivnih poslova po metodi obrauna cedenta, ali bez umanjenja za proviziju reosiguranja. Reosiguravateljni dio bruto prijenosne premije, bez umanjenja za proviziju reosiguranja je bruto prijenosna premija reosiguravatelja.

2. Drutvo izraunava bruto prijenosnu premiju inozemnih aktivnih reosigurateljnih poslova po metodama iz toke II. 3. Drutvo rauna smanjenje za retrocesiju po metodi iz toke III. V POTVRDA OBRAUNA PRIJENOSNE PREMIJE Drutvo iskazuje u okviru tromjesenog izvjetaja strukturu priuve prijenosnih premija na obrascu sp 7, koji je sastavni dio Statistikih standarda. Ispunjeni obrazac sp 7 treba biti potpisan od strane imenovanog ovlatenog aktuara.

MINIMALNI STANDARDI, NAIN OBRAUNA I MJERILA ZA IZRAUN PRIUVA TETA

I OSNOVNE ODREDBE

1. Ova Mjerila utvruju naine i metode izraunavanja bruto priuva teta i priuva teta neto od reosiguranja, na kraju obraunskog razdoblja. 2. Definicije pojmova Bruto priuve teta su priuve teta, uveane za oekivane trokove obrade teta.

Priuve teta neto od reosiguranja su bruto priuve teta umanjene za reosiguravateljni dio. Pod otvorenom tetom smatramo tetu koja je prijavljena osiguratelju, ali jo nije rijeena. Pod otklonjenom tetom smatramo tetu koja je rijeena, a po njoj nije bilo osigurateljne obveze. teta je djelomino likvidirana ako postoji mogunost daljnih likvidacija temeljem osigurateljne obveze (to ukljuuje i direktne trokove obrade teta, ako se ne vode odvojeno) i kao takva treba biti u priuvi za prijavljene tete. teta je konano likvidirana ako na dan na koji ju promatramo ne postoji osnova za daljnju isplatu temeljem osigurateljne obveze. Takva teta ne ulazi u priuvu za prijavljene tete. Reaktivirana teta je ponovno otvorena ve ranije rijeena teta (konano likvidirana ili otklonjena). Naknadno prijavljena teta u nekom razdoblju je ona teta koja je nastala prije poetka tog razdoblja, a prijavljena je u tom razdoblju. Pojedinano velika teta ovisi o vrsti osiguranja i odreuje ju svako Drutvo za sebe. Direktni trokovi obrade teta su trokovi koji se direktno mogu locirati na pojedinu tetu (npr. kamate, sudske pristojbe). Indirektni trokovi obrade teta su trokovi koji nisu locirani na pojedinu tetu (npr. plae, administrativni trokovi). 3. Drutvo utvruje priuve teta po rizicima unutar vrsta osiguranja, a ako ne moe onda po vrstama osiguranja. 4. Za ugovore o osiguranju u kojima su obveze iskazane u stranoj valuti, priuve teta obraunavaju se ukoliko je to mogue u stranoj valuti (kod pojedinane procjene za svaku tete obraun u stranoj valuti je obvezan) i preraunavaju u kn po teaju na kraju obraunskog razdoblja na nain sukladan odredbama ugovora o osiguranju. 5. Utvrivanje priuve teta Drutvo utvruje: i) priuvu za prijavljene tete ii) priuvu za tete koje su nastale i nisu prijavljene do kraja obraunskog razdoblja za koje se utvruje priuva teta (IBNR),a ako je potrebno, ovisno o nainu utvrivanja priuve za prijavljene tete i tehnologiji obrade teta, i: iii) priuvu za nastale a nedovoljno prijavljene odnosno rezervirane tete (budui razvoj po prijavljenim tetama IBNER), iv) priuvu za tete koje bi mogle biti reaktivirane u budunosti, v) priuvu za tete u prijenosu (prijavljene, ali nisu u priuvi za prijavljene tete ili nezapisane tete RBNR). Priuve navedene od ii) v) zajedniki se nazivaju priuva za nastale a neprijavljene tete te Drutvo nije obvezno svaku od tih priuva zasebno iskazivati.

II PRIUVA ZA PRIJAVLJENE TETE Priuva za prijavljene tete utvruje se za sve tete koje nisu rijeene do kraja obraunskog razdoblja. Drutvo moe priuvu za prijavljene tete utvrditi na sljedee naine:

1. Pojedinana procjena za svaku tetu utvruje se prema procjeni vrijednosti oekivanih iznosa na temelju prikupljenih dokumenata, a u nedostatku dokumenata koristi se miljenje odgovarajue strune osobe (procjenitelja, lijenika, pravnika, ovlatenog aktuara itd). 2. Ovisno o karakteristikama pojedinog rizika unutar vrste osiguranja, za utvrivanje priuve prijavljenih teta moe se koristiti i jedna od aktuarskih metoda. 3. Paualna metoda za utvrivanje priuve teta koristi se kod onih rizika unutar vrste osiguranja koji imaju znaajan broj teta i kod kojih veina teta nije ekstremno razliita. Drutvo mora najprije izdvojiti otvorene pojedinano velike tete po pojedinim vrstama osiguranja. Za takve tete iznos priuve je potrebno utvrditi pojedinanom procjenom. Paualnom metodom izraunava se iznos priuve teta na sljedei nain:

Gdje je: P = iznos priuve teta bez priuve za pojedinano velike tete, N = broj otvorenih teta u vrsti osiguranja na dan utvrivanja priuve, n = broj otvorenih pojedinano velikih teta na dan utvrivanja priuve, = prosjeni iznos tete za vrstu osiguranja u tekuem obraunskom razdoblju revaloriziran i korigiran, S = ukupan iznos likvidiranih teta u vrsti osiguranja u tekuem obraunskom razdoblju, s = ukupan iznos likvidiranih pojedinano velikih teta u tekuem obraunskom razdoblju, M = broj konano likvidiranih teta u vrsti osiguranja u tekuem obraunskom razdoblju, m = broj konano likvidiranih pojedinano velikih teta, f = koeficijent revalorizacije na kraj obraunskog razdoblja, t = koeficijent korekcije, Koeficijent korekcije (t) odraava razlike u visinama prosjene likvidirane tete i oekivanog prosjenog iznosa tete u priuvi kao i trendove u visinama teta te neka druga saznanja kao to su promjene osigurateljnog pokria, promjene sudske prakse itd. 4. Rentne tete U priuvi za prijavljene tete utvruje se i priuva za rentne tete iz ugovora o osiguranju od odgovornosti. Priuvu za rentne tete utvruje Drutvo aktuarskim metodama kao sadanju vrijednost buduih obveza za rente. Priuva se utvruje za svaku rentnu tetu posebno i pri tom se koristi razborite tablice smrtnosti i diskontira sa stopom koja nije vea od 5% godinje, te uzima u obzir oekivano poveanje iznosa rente. Ovu priuvu je potrebno i posebno iskazati. III PRIUVA ZA NASTALE, A NEPRIJAVLJENE TETE Priuva za nastale a neprijavljene tete utvruje se temeljem statistikih podataka za takve tete, podataka o prijavljenim tetama i tehnologije obrade teta, te ostalih raspoloivih podataka i informacija.

Zavisno od karakteristika pojedine skupine ili vrste osiguranja, portfelja osiguratelja i oblika i kvalitete raspoloivih podataka, priuva za nastale a neprijavljene tete utvruje se sljedeim metodama ili njihovom kombinacijom. 1. Aktuarske metode: Osnovna metoda ulananih ljestvica Metoda ulananih ljestvica prilagoena za inflaciju Metoda prosjenog iznosa tete - Priuva po ovoj metodi utvruje se iz projiciranog prosjenog iznosa tete i projiciranog broja teta obzirom na konani razvoj teta Metoda oekivane kvote teta - Oekivana kvota teta odreuje se to je mogue tonije na osnovi podataka drutva, pretpostavki na kojima su odreene premijske stope odnosno premije, vanjskih statistikih podataka te oekivanih trendova u zakonodavstvu, sudskoj praksi i ostalog. Ova metoda moe se koristiti kada zbog nedovoljnosti podataka nije mogue koritenje preciznijih metoda. Bornhuetter-Fergusonova metoda Metoda tablice odgode Ostale aktuarske metode

2. Paualna metoda po sljedeem obrascu:

Gdje je: P = priuva za nastale a neprijavljene tete, N = prosjean broj nastalih teta, a naknadno prijavljenih u sljedeim godinama, kroz najmanje tri godine prije godine za koju se utvruje priuva teta, Kod izrauna prosjenog broja nastalih, a naknadno prijavljenih teta u sljedeim godinama moe se uzeti u obzir korekcija obzirom na broj otklonjenih teta u naknadno prijavljenim tetama. = prosjena likvidirana teta u vrsti osiguranja u tekuem obraunskom razdoblju, revalorizirana i korigirana, S = ukupan iznos likvidiranih teta u vrsti osiguranja u tekuem obraunskom razdoblju, s = iznos pojedinano velikih likvidiranih teta u tekuem obraunskom razdoblju, M = ukupan broj konano likvidiranih teta u vrsti osiguranja u tekuem obraunskom razdoblju, m = broj pojedinano velikih konano likvidiranih teta u tekuem obraunskom razdoblju, f = koeficijent revalorizacije na kraj obraunskog razdoblja, t = koeficijent korekcije; definiran je u toki II 3. U vrstama osiguranja kod kojih je broj teta (M-m) mali ili jednak nuli, odreujemo po procjeni na razini skupine osiguranja ili se uzima prosjek koje druge srodne vrste osiguranja. U vrstama osiguranja kod kojih je prosjean broj teta N mali ili jednak nuli, mogue je taj broj procjeniti na razini skupine osiguranja ili se uzima prosjek koje druge srodne vrste osiguranja.

Metoda iz toke III 2. moe se koristiti za utvrivanje priuve za vrstu osiguranja za koju su ispunjeni sljedei uvjeti: Drutvo raspolae potrebnim podacima za najmanje tri godine koje prethode godini za koju se utvruje priuva teta, portfelj drutva u toj vrsti osiguranja je izbalansiran i stabilan (obzirom na zaraunatu premiju, ukupan broj teta i broj naknadno prijavljenih teta unutar razdoblja za koje se utvruje prosjean broj naknadno prijavljenih teta), velikoj veini broja teta treba krae od dvije godine da se prijave i/ili rijee u odnosu na razdoblje izloenosti i/ili nastanka. Metoda iz toke III 2. nikako se ne moe koristiti za utvrivanje priuve u osiguranju od odgovornosti za tete na osobama (ukljuivo i za tete na osobama u osiguranju od automobilske odgovornosti).

3. Paualna metoda po sljedeem obrascu: P = nX+1 * Gdje je: P = priuva za nastale a neprijavljene tete, nx+1 = oekivani broj naknadno prijavljenih teta (broj teta koje su nastale do kraja godine za koju se utvruje priuva teta i nisu bile prijavljene), = oekivani prosjean iznos naknadno prijavljenih teta, x = godina na kraju koje utvrujemo priuvu za nastale a neprijavljene tete. Oekivani broj naknadno prijavljenih teta nx+1 procjenjuje se na temelju sljedeih podataka: BX-3 = broj prijavljenih teta u godini (x-3), BX-2 = broj prijavljenih teta u godini (x-2), BX-1 = broj prijavljenih teta u godini (x-1), BX = broj prijavljenih teta u godini (x), nX-2 = broj naknadno prijavljenih teta u godini (x-2), nX-1 = broj naknadno prijavljenih teta u godini (x-1), nX = broj naknadno prijavljenih teta u godini (x). Oekivani broj naknadno prijavljenih teta nx+1 razmjeran je broju prijavljenih teta u godini za koju se odreuje priuva teta: nX+1 = k * BX Gdje je k aritmetika sredina razmjera naknadno prijavljenih teta i prijavljenih teta u proteklim godinama:

Ukoliko nisu poznati svi podaci o brojanom stanju teta za protekle godine, moe se aritmetika sredina k raunati samo za poznate podatke.

Prosjeni iznos naknadno prijavljenih teta utvruje se iz sljedeih podataka: s1 = iznos teta koje su bile u godini (x) naknadno prijavljene i konano likvidirane, s2 = iznos teta koje su bile u godini (x) naknadno prijavljene i djelomino likvidirane, s3 = iznos priuve teta za otvorene tete na kraju godine (x) koje su u toj godini naknadno prijavljene. Oekivani prosjeni iznos naknadno prijavljenih teta jednak je:

f = koeficijent revalorizacije na kraj obraunskog razdoblja t = koeficijent korekcije; definiran je u toki II 3. U vrstama osiguranja kod kojih je broj naknadno prijavljenih teta nx mali ili jednak nuli, mogue je procjeniti na razini skupine osiguranja ili koje druge srodne vrste osiguranja, ili e se primjeniti odteta u godini (x) koja se odgovarajue revalorizira na kraj te godine. Metoda iz toke III 3. moe se koristiti za utvrivanje priuve za vrstu osiguranja za koju velikoj veini broja teta treba krae od dvije godine da se prijave i/ili rijee u odnosu na razdoblje izloenosti i/ili nastanka. Metoda iz toke III 3. nikako se ne moe koristiti za utvrivanje priuve u osiguranju od odgovornosti za tete na osobama (ukljuivo i za tete na osobama u osiguranju od automobilske odgovornosti). 4. Priuva za nastale a neprijavljene tete na kraju obraunskog razdoblja kraeg od godine dana moe se utvrditi i drugim metodama procjene koje nisu navedene u tokama III 1. III 3., s tim da u tom sluaju taj iznos ne moe biti manji od iznosa priuve za nastale a neprijavljene tete na kraju prethodne godine. 5. Rentne tete Ukoliko podaci za utvrivanje priuva za nastale a neprijavljene tete ne sadre i podatke o rentnim tetama, priuvu za nastale a neprijavljene rentne tete je potrebno posebno utvrditi koristei metode iz toke III 1. 6. Ako zbog karakteristika koritenih podataka, informacija i metoda, obraunata priuva za nastale a neprijavljene tete ne sadri sve dijelove navedene u toki I 5, potrebne priuve za nastale a nedovoljno prijavljene tete, za reaktivirane tete i za tete u prijenosu utvruju se zasebno. 7. Priuva za nastale a neprijavljene tete ne moe biti manja od zbroja iznosa likvidiranih i rezerviranih otvorenih teta koje su nastale i nisu prijavljene do dana na koji se utvruje priuva teta, ali su prijavljene do poetka izrauna priuve. IV TROKOVI OBRADE TETA U PRIUVI TETA Trokovi obrade teta u priuvi teta sastavni su dio bruto priuve teta, a odnose se na direktne trokove obrade teta i indirektne trokove obrade teta. 1. Direktni trokovi obrade teta u priuvi mogu biti sastavni dio priuva za prijavljene tete i priuva za nastale a neprijavljene tete, ovisno o tome da li su podaci o tetama, koriteni kod izrauna navedenih priuva, ukljuivali u cijelosti iznose o direktnim

trokovima obrade teta.Ukoliko su direktni trokovi obrade teta u priuvi sastavni dio priuva za prijavljene i priuva za nastale a neprijavljene tete, onda se to mora posebno napomenuti. Ukoliko direktni trokovi obrade teta u priuvi nisu u cijelosti sastavni dio priuva za prijavljene i priuva za nastale a neprijavljene tete, moraju se posebno obraunati po vrstama odnosno skupinama osiguranja. 2. Minimalni iznos za indirektne trokove obrade teta u priuvi je 0,50% od zbroja priuva za prijavljene tete, priuva za nastale a neprijavljene tete i direktnih trokova obrade teta u priuvi.

V UMANJENJE PRIUVE TETA ZA REGRESNA POTRAIVANJA I SPAENE OSTATKE OSIGURANE IMOVINE 1. Umanjenje priuva tete za oekivana naplaena regresna potraivanja i spaene ostatke osigurane imovine moe biti sastavni dio priuva za prijavljene i priuva za nastale a neprijavljene tete, ovisno o tome da li su podaci o tetama koriteni kod izrauna navedenih priuva ukljuivali iznose o naplaenim regresnim potraivanjima, prodanim spaenim i zaprimljenim ostacima osigurane imovine i potraivanja za meunarodne tete. 2. Ukoliko uvjet iz prethodnog stavka nije ispunjen, navedeno umanjenje moe se posebno obraunati. 3. Priuvu teta Drutvo moe umanjiti i za oprezno odreenu visinu regresnog potraivanja, ukoliko su neosporno ispunjeni svi uvjeti za takvo potraivanje i njegovu naplatu, to se mora posebno napomenuti.

VI PRIUVA TETA NETO OD REOSIGURANJA Drutvo reosiguravateljni dio bruto priuve teta odreene vrste osiguranja utvruje u skladu s odredbama ugovora o reosiguranju i ovisno o primjenjenoj metodi obrauna priuve teta.

VII POTVRDA OBRAUNA PRIUVE TETA Drutvo iskazuje u okviru tromjesenog izvjetaja strukturu priuve teta na obrascu sp 8.1, koji je sastavni dio Statistikih standarda. Ispunjeni obrazac sp 8.1 treba biti potpisan od strane imenovanog ovlatenog aktuara.

MINIMALNI STANDARDI, NAIN OBRAUNA I MJERILA ZA MATEMATIKU PRIUVU IVOTNIH OSIGURANJA I DRUGIH OSIGURANJA ZA KOJA SE OBRAUNAVA MATEMATIKA PRIUVA TE POSEBNU PRIUVU IVOTNIH OSIGURANJA KOD KOJIH OSIGURANIK PREUZIMA NA SEBE INVESTICIJSKI RIZIK
I OSNOVNE ODREDBE

1. Ova

mjerila utvruju nain obrauna matematike priuve, nain utvrivanja reosigurateljnog dijela tih priuva, dozvoljene metode i principe obrauna matematike priuve, dozvoljene temelje obrauna matematike priuve i nain ukljuivanja neamortiziranih trokova pribave osiguranja u obraun matematike priuve. Ova mjerila takoer utvruju obveze upravitelja matematike priuve. 2. Odredbe ovih mjerila na odgovarajui se nain primjenjuju i na drutva za reosiguranje. 3. Drutvo duno je oblikovati matematiku priuvu za sve dugorone ugovore o osiguranju osoba kod kojih se kumuliraju sredstva tednje ili sredstva za pokrie poveanih rizika u kasnijim godinama osiguranja, a posebice za: i. ivotna osiguranja, ii. druga osiguranja kod kojih se upotrebljavaju tablice vjerojatnosti i obrauni kao u ivotnim osiguranjima (npr. zdravstveno osiguranje s viegodinjim trajanjem ako je premija osiguranja, neovisno o starosti, jednaka za cijelo vrijeme trajanja osiguranja).
4. Matematika priuva mora biti dovoljna da omogui ispunjavanje svih razumno

predvidivih obveza koje proizlaze iz ugovora o osiguranju i to za sve vrste osiguranja na koja se odnose ova mjerila, a kojima se Drutvo bavi.

II UPRAVITELJ MATEMATIKE PRIUVE 1. Drutvo duno je imenovati upravitelja matematike priuve i dostaviti podatke o imenovanju Agenciji. 2. Upravitelj matematike priuve mora biti ovlateni aktuar. 3. Upravitelj matematike priuve: i. kontrolira da je matematika priuva u skladu s preuzetim obvezama Drutva, ii. kontrolira konzistentnost matematike priuve, iii. daje preporuke za ulaganje matematike priuve kako bi se matematika priuva uloila u skladu s preuzetim obvezama Drutva i u skladu sa Zakonom o osiguranju i drugim podzakonskim aktima, iv. kontrolira ulaganja matematike priuve, v. kontrolira knjigovodstveno stanje sredstava matematike priuve. 4. O ispravnosti obrauna i nainu angairanja sredstava matematike priuve, dostavlja Upravi Drutva i Agenciji, izvjee na kraju svakog tromjeseja i po godinjem obraunu za tekuu godinu.

III PRINCIPI OBRAUNA MATEMATIKE PRIUVE Matematika priuva treba biti obraunata u skladu sa sljedeim principima: 1. Matematika priuva treba biti obraunata dovoljno opreznim prospektivnim aktuarskim obraunom kao razlika sadanje vrijednosti svih buduih obveza definiranih uvjetima i ugovorom o osiguranju za svaki pojedini ugovor o osiguranju, ukljuujui: sve zajamene naknade, ukljuujui zajamene otkupne vrijednosti, udjele u dobiti na koje ugovaratelji osiguranja, pojedinano ili kolektivno, imaju pravo neovisno kako su ti udjeli u dobiti opisani i neovisno o tome da li su dana jamstva o visini udjela u dobiti, sve opcije dostupne ugovaratelju osiguranja prema uvjetima ugovora o osiguranju, trokove pri emu trokovi ukljuuju i provizije i sadanje vrijednosti svih buduih obveza ugovaratelja osiguranja po svakom od tih ugovora o osiguranju (npr. uplate premija);

2.

3.

4.

5.

6.

7. 8.

9.

10. 11.

12. 13.

Oprezan obraun nije obraun najboljom procjenom, ve mora ukljuiti odgovarajue dodatke za tetno odstupanje relevantnih faktora. Pri odreivanju temelja obrauna treba uzeti u obzir sve okolnosti koje mogu utjecati na promjene i kolebanja statistikih podataka vodei rauna o zemljopisnom podruju u kojem se preuzima obveza, tipu ugovora o osiguranju, individualiziranim poveanim rizicima i oekivanim administrativnim trokovima i trokovima pribave osiguranja; Metoda obrauna matematike priuve mora biti ne samo razumna po sebi, ve takoer mora biti razumna uzimajui u obzir metodu utvrivanja vrijednosti sredstava u koja je matematika priuva uloena; Matematika priuva obraunava se u pravilu odvojeno za svaki ugovor o osiguranju. Agencija moe dozvoliti upotrebu statistikih i matematikih postupaka, ukoliko se moe pokazati da taj postupak daje priblino iste rezultate kao i pojedinani obraun. Princip odvojenih obrauna ne smije ni u kojem sluaju sprijeiti stvaranje dodatnih priuva za openite rizike koji nisu individualizirani; Ako je otkupna vrijednost osiguranja zajamena, iznos matematike priuve za pojedini ugovor u svakom trenutku mora biti najmanje u visini otkupne vrijednosti zajamene u tom trenutku; Prijenosne premije osiguranja za koja se obraunava matematika priuva ukljuuju se u matematiku priuvu; prijenosne premije dopunskih osiguranja uz ivotna osiguranja za koja se ne obraunava matematika priuva iskazuju se na pozicijama prijenosne premije; Negativna matematika priuva nije dozvoljena i postavlja se na 0; Premije za novozakljuena osiguranja moraju biti dovoljne da, na temelju razumnih aktuarskih pretpostavki, omogue Drutvu ispunjenje svih njegovih obveza, a posebno oblikovanje odgovarajue matematike priuve; U sluaju ugovora koji sudjeluju u dobiti metoda obrauna matematike priuve moe implicitno uzeti u obzir budue udjele u dobiti svih vrsta, na nain koji je konzistentan s drugim pretpostavkama o buduem iskustvu i s vaeom metodom raspodjele dobiti. Temelji obrauna matematike priuve moraju ostaviti dovoljno prostora da omogue ostvarenje predvienog sudjelovanja u dobiti; Dodaci za budue trokove mogu biti implicitni ili eksplicitni, a u svakom sluaju ukupno ne smiju biti manji od razborite procjene relevantnih buduih trokova; Metoda obrauna matematike priuve ne smije biti podlona diskontinuitetima iz godine u godinu nastalim zbog proizvoljnih promjena metode ili temelja obrauna i mora biti takva da omogui distribuciju dobiti na adekvatan nain tijekom trajanja svakog ugovora o osiguranju. Ovaj zahtjev ne smije se tumaiti na nain da sprijei promjenu kamatne stope za obraun matematike priuve ukoliko promjena proizlazi iz promjena kamatnih stopa na tritu, ili promjenu pretpostavki o smrtnosti ili drugih pretpostavki u obraunu matematike priuve, ako te promjene proizlaze iz promjena, stvarnog ili procijenjenog budueg iskustva Drutva; Drutvo treba omoguiti uvid u temelje i metode upotrijebljene u obraunu matematike priuve ukljuujui priuvu za udjele u dobiti svim zainteresiranim osobama; Ako su obveze osiguratelja iskazane u stranoj valuti, matematika priuva obraunava se u toj valuti, a preraunava u kune na datum obrauna priuve, na nain sukladan odredbama ugovora o osiguranju.

IV METODE OBRAUNA MATEMATIKE PRIUVE I POSEBNE PRIUVE IVOTNIH OSIGURANJA KOD KOJIH OSIGURANIK PREUZIMA NA SEBE INVESTICIJSKI RIZIK

IV 1. ivotna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja 1. Za ivotna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja obraunava se zasebna matematika priuva, na nain iz dijela IV. 2., za pokrie rizika smrti, trokova obavljanja djelatnosti ili drugih rizika poput zajamenih isplata o dospijeu ili zajamenih otkupnih vrijednosti. 2. Za ivotna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja uz navedenu matematiku priuvu, potrebno je oblikovati i odgovarajuu posebnu priuvu za naknade osigurane ugovorom o osiguranju koje su direktno vezane za vrijednost ulaganja. 3. Kada su naknade osigurane ugovorom direktno vezane za vrijednost jedinica investicijskog fonda ili za vrijednost imovine sadrane u investicijskom fondu Drutva, obino podijeljenom na jedinice, posebne priuve za te naknade moraju biti prikazane to je mogue priblinije s tim jedinicama ili, ako jedinice nisu odreene toj imovini. 4. Kada su naknade osigurane ugovorom direktno vezane za indeks dionica ili neku drugu referentnu vrijednost razliitu od onih navedenih u prethodnom stavku, posebne priuve za te naknade moraju biti prikazane to je mogue priblinije ili s jedinicom za koju se smatra da predstavlja referentnu vrijednost ili, u sluaju kada jedinice nisu odreene, s imovinom odgovarajue sigurnosti i mogunosti prodaje koja korespondira to je mogue priblinije s onima na kojima se odreena referentna vrijednost temelji. 5. Vrijednost posebne priuve iz prethodnih stavaka obraunava se kao broj jedinica dodijeljenih ugovoru o osiguranju pomnoen s odgovarajuom vrijednosti jedinice ili, u sluaju kada jedinice nisu odreene, vrijednosti na datum vrednovanja bilo koje druge mjere pridruenja ugovoru ekvivalentne jedinicama. 6. Za ivotna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja nije dozvoljeno umanjenje posebne priuve za neamortizirane trokove pribave osiguranja. Trokove pribave osiguranja dozvoljeno je razgraniiti, i iskazati ih sukladno raunovodstvenom standardu drutava za osiguranje, do visine stvarnih trokova pribave, ali ne vie od 3,5% manjeg od: i. iznosa koji bi se na datum vrednovanja isplatio u sluaju smrti, i ii. zbroja vrijednosti, na datum vrednovanja, jedinica pridruenih ugovoru o osiguranju (ili, u sluaju kada jedinice nisu odreene, vrijednosti na datum vrednovanja bilo koje druge mjere pridruenja ugovoru ekvivalentne jedinicama) i ukupnog iznosa buduih premija za vrijeme trajanja osiguranja, ali najvie ukljuujui premije koje se plaaju do 75 godina starosti osiguranika ako je trajanje osiguranja dulje. IV 2. Ostala osiguranja 1. Matematika priuva obraunava se prospektivnom neto metodom kao razlika: sadanje vrijednosti svih buduih obveza po ugovorima o osiguranju definiranih uvjetima i ugovorom o osiguranju, ukljuujui ugovorene svote i udjele u dobiti na koje ugovaratelji osiguranja, pojedinano ili kolektivno, imaju pravo neovisno kako su ti udjeli u dobiti opisani i neovisno o tome da li su dana jamstva o visini udjela u dobiti, i sadanje vrijednosti svih buduih uplata tehnike premije.

2. Kod ugovora o osiguranju kod kojih je trajanje osiguranja dulje od trajanja plaanja premije u obraun matematike priuve eksplicitno se ukljuuju budui trokovi uprave. 3. U temeljnim ivotnim osiguranjima dozvoljeno je smanjenje matematike priuve za neamortizirane stvarne trokove pribave osiguranja (cilmerizacija), pri emu stopa cilmerizacije ne moe biti via od 3,5% od ugovorene svote odnosno od godinjeg iznosa rente (u oba sluaja ne ukljuujui dobit). Obraunati iznos neamortiziranih trokova pribave osiguranja obvezno se iskazuje u prilogu financijskih izvjea. 4. Tehnika premija u obraunu matematike priuve, diskontiranje neamortiziranog troka pribave osiguranja i diskontiranje vrijednosti buduih obveza obraunavaju se na temelju istih temelja obrauna. 5. Tehnika premija koja se koristi u obraunu matematike priuve uveana za dozvoljeni godinji iznos cilmerizacije u smislu stavka 3. ne smije biti ni u kojem sluaju vea od 90% bruto premije iz ugovora o osiguranju za razdoblje za koje je obraunata tehnika premija. U sluaju da uvjet iz prve reenice nije zadovoljen, u obraunu matematike priuve umjesto tehnike premije uveane za dozvoljeni iznos cilmerizacije uzima se 90% bruto premije. Bruto premija iz prethodnih reenica ne ukljuuje doplatke na osnovnu premiju iz cjenika poput doplatka za ispodgodinje plaanje premije, fiksne trokove po polici i slino. 6. U sluaju da su predvieni budui trokovi za postojea osiguranja vei od implicitno uraunatih trokova u obraunu matematike priuve (razlika stvarne bruto premije i tehnike premije koja se koristi u obraunu matematike priuve uveane za dozvoljeni iznos cilmerizacije) Drutvo duno je oblikovati dodatnu priuvu. Iznos dodatne priuve, te pretpostavke i metoda za procjenu buduih trokova sastavni su dio Izvjea imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve. 7. U sluaju potrebe za stvaranjem dodatnih priuva za openite rizike koji nisu individualizirani iznos, te pretpostavke i metoda obrauna dodatne priuve sastavni su dio Izvjea imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve. 8. Za grupna osiguranja zakljuena po jednoj dobi s pojedinanim policama matematika priuva se obraunava prema stvarnoj pristupnoj dobi svakog osiguranika. 9. Ako za odreeni tip ugovora o osiguranju nije mogue koristiti neto metodu obrauna matematike priuve zbog svojstava ugovora o osiguranju, matematika priuva se obraunava drugom prospektivnom metodom u skladu s ovim mjerilima, a posebice principima izrauna matematike priuve iz toke III. i odredbama ove toke. U tom sluaju potrebna je prethodna suglasnost Agencije. 10. Matematika priuva na datum vrednovanja dobiva se linearnom interpolacijom obraunatih matematikih priuva (prije eventualnog postavljanja na 0) na poetku i na kraju tekue godine osiguranja. Za temeljna ivotna osiguranja matematikoj priuvi na datum vrednovanja dodaje se prijenosna premija uzimajui u obzir nain plaanja premije. Obraun prijenosne premije temelji se na tehnikoj premiji, trokovima uprave i dozvoljenom godinjem iznosu cilmerizacije iz ugovora o osiguranju. Ukoliko je tako dobivena matematika priuva negativna, postavlja se na 0. 11. Unutar financijske godine Drutvo duno je po isteku svakog mjeseca poveavati matematiku priuvu na temelju pojedinanih mjesenih obrauna analognih obraunima na kraju financijske godine ili na temelju privremenih mjesenih obrauna. 12. Privremeni mjeseni obraun matematike priuve unutar financijske godine, za ukupno poslovanje, obraunava Drutvo kao razliku prihoda i rashoda na sljedei nain: i. Prihodi: zaraunate bruto premije osiguranja, prinos od ulaganja matematike priuve, ii. Rashodi:

 obraunate naknade iz osiguranja, neto od reosiguranja, ukalkulirani trokovi poslovanja, reosigurateljna premija. iii. Postotak ukalkuliranih trokova koji se moe primijenjivati tijekom sljedee financijske godine na kraju prethodne financijske godine oprezno odreuje aktuar uzevi u obzir predvienu strukturu budueg portfelja. Iznos i metoda odreivanja tog postotka sastavni su dio Izvjea imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve. 13. Matematika priuva se na temelju mjesenih obrauna ne umanjuje, kod privremenih mjesenih obrauna ako su rashodi vei od prihoda, odnosno kod pojedinanih mjesenih obrauna ako je obraunata matematika priuva manja od matematike priuve prethodnog obrauna. U iznimnim sluajevima na temelju pojedinanih mjesenih obrauna dozvoljeno je umanjenje matematike priuve unutar financijske godine. V TABLICE VJEROJATNOSTI

1. Izbor tablica vjerojatnosti koje e se primijeniti u obraunu matematike priuve (poput tablica smrtnosti, tablica poboljevanja, tablica odustanaka od osiguranja, tablica branog statusa i slino) treba biti razborit. U obzir treba uzeti relevantne trendove u iskustvu Drutva i osigurateljne industrije u cijelosti, oekivane trendove, politiku preuzimanja u osiguranje i druge promjene koje mogu znaajno utjecati na rezultat. 2. Kod ugovora o osiguranju kod kojih pretpostavke o smanjenju smrtnosti poveavaju matematiku priuvu, treba pri odreivanju smrtnosti u obraunu matematike priuve primijeniti odgovarajue korekcije za budue smanjenje smrtnosti. Kod ivotnih osiguranja koja pokrivaju rizik smrti i zdravstvenih osiguranja treba pri odreivanju vjerojatnosti smrtnosti i poboljevanja uzeti u obzir mogue promjene rizika iz poznatih bolesti iji utjecaj jo nije evidentiran u postojeim tablicama vjerojatnosti. 3. Pri odreivanju tablica vjerojatnosti za obraun matematike priuve u pravilu treba koristiti najnovije slubene tablice vjerojatnosti i druge statistike Republike Hrvatske. Iznimno je dozvoljeno koritenje i drugih tablica vjerovjatnosti ako se njihovom primjenom dobivaju vei iznosi matematike priuve i ako imenovani ovlateni aktuar to obrazloi u izvjetaju imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve. Uz navedeno obrazloenje trebaju biti navedene koritene tablice vjerojatnosti, razlozi njihove upotrebe te iznosi poveanja matematike priuve po svakom cjeniku. u kojem su koritene druge tablice vjerovjatnosti. 4. U sluaju da u portfelju osiguratelja ima vie od 10% osiguranika s prebivalitem izvan Republike Hrvatske, za ugovore o osiguranju tih osiguranika treba uzeti u obzir iskustva i trendove u tablicama vjerojatnosti zemlje njihovog prebivalita, uz predhodno odobrenje Agencije. VI KAMATNA STOPA 1. Kamatna stopa koja se koristi u obraunu matematike priuve treba biti razborito odabrana i treba zadovoljavati sljedee uvjete: i. Najvia kamatna stopa za obraun matematike priuve u 2009. godini iznosi 3,3% pri emu kamatna stopa ne smije biti via od prosjenog prinosa koji je Drutvo postiglo ulaganjem sredstava matematike priuve u prethodne tri godine. Agencija e utvrditi kamatne stope za naredno razdoblje. ii. Prosjean prinos iz toke i. rauna se kao ponderirani prosjek prinosa na matematiku priuvu u posljednje tri godine, pri emu se za pondere uzima prosjena vrijednost matematike priuve tijekom godine, a prinos u odreenoj godini se izraunava kao:

Gdje je: P = prinos, PU = ukupni prihod ulaganja matematike priuve, TU = ukupni troak ulaganja matematike priuve, VMPO = prosjena vrijednost matematike priuve tijekom promatrane financijske godine. Prosjena vrijednost matematike priuve izraunava se tako da se uzima vrijednost matematike priuve na najmanje dva datuma tijekom promatrane financijske godine i to na poetku i kraju financijske godine. Prinos se izraunava posebno za svaku financijsku godinu. Prosjean prinos dobiva se kao zbroj prinosa pomnoenih s prosjenom vrijednou matematike priuve za posljednje tri pune financijske godine (u godinjim financijskim izvjeima ukljuujui godinu za koju se radi obraun matematike priuve) i podijeljen sa zbrojem prosjenih vrijednosti matematike priuve. iii. Drutvo za osiguranje nije obvezno koristiti tako visoku kamatnu stopu; iv. Odredbe prethodnih toaka ne odnose se na matematike priuve ivotnih osiguranja u kojima ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja iz toke IV.1. VII REOSIGURANJE 1. Reosigurateljni dio matematike priuve obraunava se u skladu s odredbama ugovora o reosiguranju. 2. Reosigurateljni dio sredstava matematike priuve vei od 15% ukupno obraunate matematike priuve treba biti deponiran kod Drutva, a podlijee odredbama ulaganja kao dio matematike priuve. Navedeno se ne primjenjuje ako je reosiguran samo rizik smrti. 3. Drutvo za reosiguranje obraunava matematiku priuvu u skladu s odredbama ugovora o reosiguranju. Umanjenje matematike priuve za dio predan u retrocesiju obraunava se u skladu s odredbama ugovora o retrocesiji. VIII IZRADA I POTVRDA OBRAUNA MATEMATIKE PRIUVE Imenovani ovlateni pri utvrivanju ispravnosti obrauna matematike priuve treba: 1. Provjeriti da li se raunalni programi za obraun matematike priuve i dokumentacija izraena na temelju tih raunalnih programa temelji na vjerodostojnim izvornim podacima i da li udovoljavaju programiranim raunskim kontrolama raunalnih izrauna; 2. Provjeriti da li je suma matematike priuve Drutva i obveze reosiguratelja dovoljna za pokrie svih obveza iz ugovora o osiguranju na kraju promatrane financijske godine; 3. Provjeriti da li su premije za ugovore o osiguranju koji su zakljueni tijekom financijske godine dovoljne da na temelju razumnih aktuarskih pretpostavki i uzimajui u obzir druge financijske izvore Drutva koji su dostupni za tu svrhu, omogue Drutvu ispunjenje svih njegovih obveza u odnosu na te ugovore o osiguranju, a posebno oblikovanje odgovarajue matematike priuve; 4. Za svaku od toaka navedenih u prethodnom stavku imenovani ovlateni aktuar treba u Miljenju imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve navesti da li je zadovoljena; 5. Imenovani ovlateni aktuar duan je uz Miljenje imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve izraditi i Izvjetaj imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve koje se dostavlja Agenciji zajedno s financijskim izvjetajima; 6. Izvjetaj imenovanog ovlatenog aktuara o obraunu matematike priuve treba sadravati za svaki tip ugovora o osiguranju:

 detaljan opis obveza, bitnih za obraun matematike priuve, definiranih uvjetima osiguranja i ugovorom o osiguranju, ukljuujui sve garantirane naknade, nain raspodjele dobiti i opcije; temelje obrauna i metodu kojima je obraunata matematika priuva; ukoliko je koritena modificirana neto metoda ili druga metoda u skladu s odredbama toke IV. ovih Mjerila detaljan opis metode, i pojanjenje zbog ega je koritena druga metoda; iznose, temelje obrauna, pretpostavke i metode obrauna za sve dodatne priuve ukljuene u matematiku priuvu poput priuve za neindividualizirane rizike, priuve za budue trokove, priuve za specijalne garancije i opcije; iznos i metodu odreivanja postotka za izraun ukalkuliranih trokova poslovanja u privremenim mjesenim obraunima; ukoliko su koritene promijenjene tablice vjerojatnosti u smislu toke V. ovih Mjerila detaljan opis i razlog promijena, te metodu izrauna; popunjene obrasce definirane od Agencije; 7. Drutvo iskazuje u okviru tromjesenog izvjetaja strukturu matematike priuve na obrascima sp 13, koji su sastavni dio Statistikih standarda. Ispunjeni obrasci sp 13 trebaju biti potpisani od strane imenovanog ovlatenog aktuara. IX ODREDNICE POJMOVA, OBRAZLOENJA IZRAZA I OBJANJENJA 1. Zaraunatom premijom smatra se naplaena premija (stvarno naplaena premija ukljuujui naplaeni dio djelomino naplaenih rata). Dospjele djelomino naplaene rate mogu se smatrati naplaenima ukoliko je naplaeno najmanje 50% rate. 2. Trokovi pribave osiguranja ukljuuju samo neposredne trokove pribave osiguranja od zaraunate premije. Pod neposrednim trokovima pribave smatraju se trokovi provizije za zakljuena osiguranja i trokovi zaposlenika direktno i iskljuivo zaposlenih na pribavi osiguranja, odnosno u sluaju zaposlenika koji obavljaju vie poslova razmjerni dio trokova tog zaposlenika za dio radnog vremena koji prosjeno godinje provodi na direktnim i iskljuivim poslovima pribave osiguranja. Trokovi ispostavljanja dokumenata o osiguranju ili ukljuivanja ugovora o osiguranju u portfelj, kao i posredni trokovi poput trokova reklame ili administrativni trokovi vezani s obradom ponude i izdavanjem police ne smatraju se neposrednim trokovima pribave i nije ih dozvoljeno razgraniavati. 3. Temelji obrauna matematike priuve su tablice vjerojatnosti (tablice smrtnosti, tablice poboljevanja, tablice odustanaka, tablice branog statusa i slino), kamatna stopa i trokovi. 4. Matematika priuva obraunata u skladu s ovim Mjerilima je matematika priuva, bruto iznos. 5. Matematika priuva, bruto iznos umanjena za dio predan u reosiguranje je matematika priuva, neto od reosiguranja. 6. Datumom vrednovanja u smislu ovog Pravilnika smatra se datum na koji se odnosi obraun matematike priuve. 7. Individualiziranim rizicima smatraju se rizici koji se odnose na pojedinca, primjerice rizici zanimanja, sporta ili bolesti osiguranika. 8. Neindividualiziranim rizicima smatraju se rizici koji se ne odnose na pojedinca, ve na veu grupu ili sve osiguranike zbog primjerice zemljopisnog podruja na kojem osiguranici borave ili pojave nove bolesti.

MINIMALNI STANDARDI, NAIN OBRAUNA I MJERILA ZA PRIUVE ZA KOLEBANJE TETA

I OSNOVNE ODREDBE 1. Ova Mjerila za priuve za kolebanje teta utvruju nain obrauna priuve za kolebanje teta. 2. Drutvo utvruje priuve za kolebanje teta po vrstama osiguranja sukladno ovom Pravilniku. 3. Priuva za kolebanje teta ne utvruje se za dugorone ugovore osiguranja osoba kod kojih se kumuliraju sredstva tednje ili sredstva za pokrie poveanih rizika u kasnijim godinama osiguranja. II NAIN OBRAUNA 1. Podaci potrebni za izradu Za izraun (utvrivanje) priuve za kolebanje teta koriste se sljedei podaci: i. kvota teta za pojedinu osigurateljnu skupinu (vrstu) u obraunskom razdoblju na kraju kojeg se utvruje priuva, ii. kvote teta za pojedinu osigurateljnu skupinu (vrstu) i to za svaku godinu posebno u ngodinjem neprekidnom razdoblju koje prethodi obraunskom razdoblju za koje se utvruje priuva. 2. Kvote teta raunaju se poevi od 1998. godine. Svake godine broj promatranih godina n (iz toke 2. prethodnog stavka) na temelju kojih se rauna prosjena kvota teta uveava se za jednu godinu sve dok ne dosegne 10. Ako u razdoblju za odreivanje prosjene kvote teta Drutvo nije obavljalo poslove pojedine osigurateljne skupine (vrste), duno je za to razdoblje koristiti ukupnu kvotu teta za cijelo trite u Republici Hrvatskoj. 3. Kvote teta iz prethodnog stavka objavljuje Agencija. 4. Kvota teta je kvocijent mjerodavne tete i mjerodavne premije pomnoen sa 100 (Ki). Mjerodavna teta (M) znai: M = B R PP PPR PPB POOP PKOP Gdje je: M = mjerodavna teta u promatranom razdoblju, B = obraunate (bruto) odtete, R = udio reosiguranja u odtetama, PP = promjena priuve teta (nastalih prijavljenih i nastalih neprijavljenih), PPR = promjena priuve teta, udio reosiguranja PPB = promjena priuve za bonuse, POOP = promjena ostalih osigurateljno-tehnikih priuva, PKOP = prihodi od kamata ostvarenih na osigurateljno-tehnikim priuvama. Mjerodavna premija (MP) znai: MP = ZBP PRE PPP PPPR, Gdje je: MP = mjerodavna premija u promatranom razdoblju, ZBP = zaraunata bruto premija, PRE = premija predana u reosiguranje, PPP = promjena bruto priuva prijenosnih premija, PPPR = promjena priuva prijenosnih premija, udio reosiguranja. Ako su u promatranom razdoblju: M 0 i MP 0 tada je Ki = 0, M > 0 i MP 0 ili M = 0 i MP < 0 tada je Ki = 130, M < 0 i MP < 0 tada je

5. Temeljem izraunate kvote tete za razdoblje iz II 1. ii, na nain opisan u II 4., izraunava se prosjena kvota tete (PK) i standardna devijacija (SD):

Gdje je: n = broj promatranih godina (u pravilu 10) Ki = kvota teta u godini i Za izraun PK i SD ne koriste se podaci o kvoti teta (Ko) za obraunsko razdoblje za koje se utvruje priuva za kolebanje teta. Ako je Ki u nekoj godini vea od 130, za izraun PK i SD izjednait e se na 130. 6. Priuva za kolebanje teta na kraju obraunskog razdoblja utvruje se ako su ispunjeni sljedei uvjeti: i. Ki za i=1,,n najmanje jednom je iznad 100; ii. SD za promatrano razdoblje iznosi najmanje 5. 7. Gornja granica obveze Mjerodavna premija u obraunskom razdoblju (MPo) rauna se po formuli danoj u II 4. Ako se izraunom dobije MPo< 0, tada se MPo stavlja na nulu. Gornja granica obveze (GGO) dobije se tako da se MPo pomnoi s viekratnikom standardne devijacije (SD) iz II 5. podjeljenim sa 100 i to: i. za osigurane usjeva i nasada (ifra 09.11) ii. osiguranje kredita (ifra 14) sa esterokratnikom standardne devijacije, iii. za sve ostale vrste rizika (osiguranja) s etverokratnikom standardne devijacije. 8. Poveanje priuve za kolebanje teta Priuva za kolebanje teta poveava se za 3,5% gornje granice obveze (utvrene prema II 7.). Ako bi poveanjem iz prethodnog stavka priuva za kolebanje teta premaila gornju granicu obveze (utvrenu prema II 7.), priuva se poveava samo do gornje granice obveze. Ako je priuva za kolebanje teta na poetku obraunskog razdoblja vea od GGO priuva se ne poveava. 9. Smanjenje priuve za kolebanje teta Ako je kvota teta u tekuem obraunskom razdoblju vea od prosjene kvote teta (utvrene prema II 5.), priuva za kolebanje teta smanjuje se za iznos SP = (Ko PK) % MPo Gdje je: SP = smanjenje priuve za kolebanje teta Ko = kvota teta u obraunskom razdoblju. 10. Iznos priuve na kraju obraunskog razdoblja Kada su ispunjeni uvjeti iz II 6. priuva za kolebanje teta na kraju obraunskog razdoblja dobije se primjenom II 8. i 9. Iznos priuve za kolebanje teta na kraju obraunskog razdoblja ne moe biti manji od nule niti vei od GGO. 11. Kada nisu ispunjeni uvjeti iz II 6 nije potrebno utvrivati priuvu za kolebanje teta, iznos priuve na kraju obraunskog razdoblja je nula.

III IZRADA I POTVRDA OBRAUNA PRIUVE ZA KOLEBANJE TETA Drutvo iskazuje u okviru godinjeg izvjetaja strukturu priuve za kolebanje teta na obrascu sp 10, koji je sastavni dio Statistikih standarda. Ispunjeni obrazac sp 10 treba biti potpisan od strane imenovanog ovlatenog aktuara.