als arnegis VXSadriaj Predgovor Prvi dio TEMELII USPIESNOG GOVORA 1) SAVLADAVANJE OSNOVNIKE VIESTINA 1) Uste se hrabrost na iskustos drug 2) Mislite na cl} koji elite postes 3) Pripremite se u duhu na Uspjeh 4 Iskoristite svakw prilk za wjezbanje 2) RAZVLIANIE SAMOPOUZDANJA 1) Analizirajte fenomen straha od Javaih nastupa 2) Pripremite se kako valia 4) Pripremite se w dunt na uspjeh 4) Potatajte se samasvjesno 3) BRZ. ILAK PUT DO USPJESNOG GOVORA 1) Govorte 0 onome na Sto vam daje pravo votno iskustvo ill stegeno zanje 2 Provjerite da Il vas tema doista odufeviava 3) Pokaite susatejima 2elju da govor podijelite = ajima Drugi dio GOVOR, GOVORNIK I SLUSATELISTVO 4) STJECANJE PRAVA NA GOVOR 1) Ne pretjerujte 1 pogled optimnosttteme 3) Pripremite zallhu podataka 202 55 56 3) Ispunite govor ilustracijama | prim) ' Koristite se kookretaim, wobicsjenim rijetima za dovaravanje slika 5) OZIVLIAVANIE. GOVORA 1} lzaberite tema u koju évrsto vjerujte 2) Protivite ponovno osjecaje u vezt ' odabranom temom 3) Ponatajte se uvjerivo 6) PRILAGODITE GOVOR SLUSATELISTVU 1) Govorite o stvarima koje su bliske sutateima 2) Pokazito Slusateljima Iskreno postovanje 3) Poistovjctite se_saslufatejstvom 4) Poxovite slusstlje na suradnju 5) Nastupite skromno Tre€i dio ‘SVRHA PRIPREMLJENOG I IMPROVIZIRANOG ‘GOVORA 1) KRATAK GOVOR ZA POTICANIE, SLUSATELIA NA DJELOVANJE D Tanesite primjer i vlastitog tivota 2) lanesite poantu — Sto Zelite of slusatelja 3) Inlotite syoje argumente —objasite sluaeljima kakvu Korlst mogu ofekivati 8) INFORMATIVNI GOVOR 1) Prilagodite tomu raspolotivom wremenu 2) Poredajte misti logitnim sijedom 3) Nabrojite redom glavae toéke svoga govora ') Nepemnate pojmove usporedite » pornatim 5) Slusite se vizualnim pomagalima 9) GOVOR SA CILTEM PRIDOBIVANIA SLUSATELIA 1) Trudite se da zaslutite povjerenja sutatelja 2) Nastojte postici poztivau reakiju shuStelja 4) Govorite toliko zanosa da on prijede na shutelje 1 2 108 106 109 mL im 13 19 ry ns 2s 19 2081» 11) GOVOR KAO UMIECE KOMUNICTRANIA » 1» 204 4) Iskadite postovanje i naklonost prema sluatel/stva 5) Pognite prijateljskim tonom IMPROVIZIRANI GOVOR 1 Vjexbajte improvizirant govor 2) Budite pshiehi pripravni na Iimproviirant govor 3) Odmah prijedite na primjer ') Govorite Biv | energicno. 5) Drlite se pravila: ovdje i sada 8) Neimproviarajte, nego odrdite Improvizirant gover cetvrti dio ‘UMIJECE KOMUNICIRANJA 1 Probijte Yustura nesigurnosti 2) Ne oponatajte druge — budite ono Sto Jeste 3) Razgovarajte sa shilateljima ‘9 Govorite lz srea 5) Viezbaite jacinu i iarafajnost glasa Peti div IZAZOV USPJESNOG GOVORENJA -PREDSTAVLSANJE GOVORNIKA, DODJELSIVANSE I PRIMANSE NAGRADA 1 Dobro se spremite za ono Sto éete redi 2) Driite se formule T-V.G 5) Pokatite odutevijenje §) Budite iskreno srdacai 5) Pailjivo.pripremite prigodni govor prilikom dodjejivanja nagrade 6 Termite svoje ikrene osjocaje priikom primanja ‘agrade PRIPREMANIE DU2EG GOVORA 1) Odmah privucite painju 2) Inbjegavajte tzazivanje nepovoljne 130 BL 136 at 139 40 ui rt wm ur 7 we 151 155 157 189 161 18 167 198 m0 m 1 180 2 Obralotte svoju poruk 49 Siste dobar tavrctak 1) KAKO PRIMDIENITI ONO TO STE NAUCILE 2 Koristt zniljve pojedincst Walodnemom faxgnont 2) Slale 6 metdasnwpichog sora 2 Tate tt sa 3 Eagle momeost x por re pion 5) Vjerujte'w nagrads koja vas Seka 1 137 191 193 194 15 135 188 4 ;Predgovor Dale Carnegie poteo je sa svojim tefajevima jav- ‘nog govorenja 1912, u New Yoru, Tada se na jamno joverniwvo gledalo kao na umjetnast a ne vieitinu, pa Sul elljevi podugavanja bill usmjereni prema stvara- inju oratora 1 zlatoustih govornike. ProsjeSan pos- Tovat éovje, koji je tudio 25 urnijecem lakeg i samo- vjeanijeg izvatavanja u svojoj sredini, nije Zelio tra tit! vrijeme { novae ma ufenje mehanizma govora, na Stank glasova, fonetaih pravila, kiéenth rij i govor- rite gestkulacie, ‘Tefajevi djelotvornog govorenia ‘Dalea Camegieja poatizali su izravan uspjeh stoga 8t0 su svojim polaeniclma cmeguéii uspjeh Koi je njima bio potreban. Dale nije prifao javnom govornilivu kao Lumjetnoati koja izekuje osobitu nadarenost i sktonast, rag Kao vjedtin\ koju mote svladati svaki prosjeino inteligentan éovjek | razvitt je po vol Danas su tetajevi Dalea Carnegicja poznati u cje- tom svijetu, a valjanoet njegova pristupa provjerile su tisude polazaik, mukaraca { Zena svih zanimanja, ko~ i su uspjedno sviedali wjedtinu javnog govorenja i po- ‘yeéal svoju popularnost 1 ugled Priruénik D. Camegleja za njegove tetajeve djelog tvorsog javnog govorenja kao natipa napredovanja u ‘peslovnom 2ivotu objavijen je w vie od pedesetal i2- Ganja i jo8 za. njegova fivota preveden na 11. jexika, 1‘Autor ga je nekoliko puta revidirao 1 dopunjavao no- vostefenim spomajama i iskustvima. Priruénikom se odisnje sluti vige Judi nego 3to ih se upiée na sva ame- ‘idka sveuéilisia ulupno. Ova éetvrta revizija knjige nastala je na osnovi bi etaka i ideja moga supruga. Simm je izabrao i naslov Ikratko veijeme prije no to ga je smart prekinula w ra- du, Nastojala sam uvijek imati na umu njegova omov- ‘nu postavku da uspjeian govor zati mnogo vibe nego sedi nekoliko rijeti«sludaoeima: to je nagin otkrivanja, Taveaje Soleere oma Srakadllatnot u Sale iota fe fda ta ko- smunitacje, all upravo govorom fovjek se razikije od svih ostalih bigs. Samo éovjel posjedaje dar govorne Komunikacje, a kvalitetom svoga govora on najbolje laradava svoju indvidualnest, svoj duh, Ked nije Ki dar da bilo zbog nervoze,plaljvost ili kohfwznih mi Sl Jaano ierazt ono Bo Zell re, njgova je lgnoatblo- ea bere tie agen TS -~ Poslovni, dribivent T osobni uspjeh wake] mje! visi 0 covjekovo} spocobnosti da judima w svofo} oke- lini jasno propé tho je, ato Zeli, u Sto vjeruje, A danas, 1 ovo nate doba napetoe, strahovanja i nesigurnost tu svijetu, potent su nam vite nego ikads otvorent pu- tovi Homuniciranja medu Wjudima. Nadam ae da Ge ova knjiga bit u tom pogledu vitestruko Korisna { podjed- ako od port! kako onima Kojt fele samo 8 vite s2- Imopouzdanja | lakege 1 javnom nastupu uspleinije e- bavljati svoje poslowne i druftvene obawere tako i oni= rma Koji tele usavedavanju svog nadina Saralavanja za ceobno zadovolstvo. Dorothy Carnegie Prvi dio TEMELJI_ USPJESNOG GOVORA Uy sak ajo pot so neo) pravila -mmogo prakse, ns) Same nekolik Upoglavlju koje saéinjava prvi dio ove knji- ge razmotrit cemo osnovna natela uspjeinog govora i moguénosti da ta naéela provedemo U Praksi. Kao odrasli i odgovorni ljudi, zainteresirani smo za brz i jednostavan put do uspjesnog £o- vora. Jedini put koji mote dati bree rezultate ie ispravan odnos prema cilju koji Zelimo post Gi postavljanje évrstih temelja na kojima valja gradi.1) Savladavanje osnovnih vjedtina Predevnja © jevnom govrenj paleo sam deat sn geen hate ppeane eae 9 tata eee store eo 60 00 a 0 psi, mses sey web ps ue daje pita de bab sais Be pt (So oe nde je peat rasan ake Caja a ro. vuliite, all Jo glavnn lia. velko} veins fore na eka Cola att gover poland ts Seater eens | | se nikako sabrati ni sjetiti Sto sam htio reti. Zelim ste- | @ samopousdanje, sigumno drlanje i sposobnost da mi- | | slim stoeét na nogama. 2eim sabrati mist logitan |, jer gover usno f weivo pred pelo | \(aruitventin supomee ~ Ne zvuéi li vam to poznato? Niste i se i vi osjetili nezadoveljnt vlastitim natinom iazavanfe milena? Zar ne Diste dat bogatstvo da motete uvjeriivo tsi sestiono ilo svoje millenje pred vetim skupom I 4? Siguran sam da biste dali. Sama Sinjnica da ste oft Station knjgu dokat je vatog zanimanja 22 Fjceanje sposobnstl uspjeinog govorenja Zacielo ele rel: All, ospodine Carnegie, zr do- fata mislite da ih mogao skupt tolko hrabrost i ste- nern i suotim ses dovoljno samopouzdanja da ustanem frupom. judi te da im se obratim govoreft euvislo twino™ Gotovo etjeli divot prove sam pomaiuél Iyudimna da 9 Sitbode taenovanih strahovanja x20 tae teopousdante, Mogae. bh ispunitnokoliko eta sano Pekar 0 Cuditea Sto su se dogadala mo- XO ae. ij; dake jt tome 30 Ja mistin. Fi da wi motet sve to post ako primijenie 7 Tavjete je Cte nal w ov Koi ™ ?Postoji li i najmanji razlog na svijeta bog kojega se bate i Kadet mist tole uspravno pred sate ne tako dobro hao Ho motets do shdite? Ina ime ie astoga da dopustate da vam trepert cele 3 ea re OGgvaaj fates Kad usajte dt progo- ewes Joe alata? Narawno, sami senate da rere eee ime jek, da Ge poduka 5 veda ease tne Seca od publike {dat vam samopourdane sat en eign pornotl postin) age li. one ij ita asbenlk. Nie puna prvi © wehe- oon a cea Ne bavi se filokim espektima nasa Sie eekovane glasova. Ona Je resulta icon fe Sani fa poreecenog vjebaniu oasis spies a te Potinge sara Hake! Jete tof te premise fever apregue prema zakljuti: ale zit Bit ree aaerte surdival, drat se uputa 1 Kojigs Mi al hw evakol govorno] situs | — sir: iat ‘Da biste od ove knjige profitiral ito je vide mog- éq,i to Ho bite, pomotl ée vam eli slijedeéa pravia 1) Utite se hrabrosti na iskustvu drugih [Nema fovjeka 2a kojega bi se moglo reti da je Fo- deni govornik. U onim razdobljima povijesti kad se na ry javno govornibtvo gledalo kao na umjetnost Koja je laiskivala peimjenu zakona retorike i ljepotu izvedbe {ol Je tee bilo postath vrsnim govornlkom. Danas go- ‘Yorenju w javnosti mislimo kao 0 prosireno} Konverza~ ij, Nema vie pompoznog stila ni patetitnog. glass. ‘Ono ito danas Zelimo sluéati na druftvenim veéerama, na teloviiji i radifu je icravan govor Koj je plod zdra- ‘yog raruma, u kojemu se govornik obraéa nama, a ne raspreda neka nejasna temu, Premda bi nas mnogi udibenici mogli navesti da povjerujemo u to, javno govorenje nije telko savadi- vo umijee Sto se postize tek nakon dugih godina usa~ vrfavanja glasa i borbe s tajnama retorike. Gotovo ci- jelu svoju predavadkcu karijeru proveo sam dokazujuti ‘udima da je lako govoriti pred publikom, samo ako se Dridréavaju nekih jednostavnih ali vatnih pravila. Kao ‘lad predavaé nisam to zao, kao sto niu znali ni mo- jl prvi udenici. Svoje prve razrede poduéavao sam I~ ‘lavnom onako kako su me uélli na koledgu u War- renaburgy, dréava Missouri, Uskoro sam, medutimn, u- «| stanovio da sam na pogreinom put. Pokusao sam po- Ffakama, dok je dmhtavom rukom prinosio éasu vade saertanim usnicama. Bio je tuina slika éovjeka obuze- Gahom, a eve zbog gotovo posverasnje nepriprem= Henust, Napokon je sje, posazljen i pontien. Preda- venje je pripremio onako kako Rousseau sie da st Tide ubawno. pismo: poéeo je ne mejuéi o Gem ée/ ovorit, a zavrSio ne zajuéi Sto je rekto. ‘od 1912. godine bila mi je profesionalna duznost cocienjivanje vite od pet tisuéa govora godiinie. 1 to- Ge sem iskustva izvukao jednu neoborivu poulu: 6 Be eripremijen govornie ime pravo na samopordanse.” ‘Kako se modete nadati da ete osvoyiti tyrdavu strahs, tke kreéete-u borbu s neispravnim oruajen iit bez mu 30 icjet -Vjerujemsrekao je Lincoln, da nikada ne: tacts ako star da mi ne bi bilo neugadno govoriti ko nemam Bo resi "ako elite ateti pousdanje, zasto da ne vdinite Je dine stvar Koja Ge vara dati sigurnost? ~Savréena {i> in sMgpisa’ je apostal Yvan, ~astjerae strah+ 140 pava' nawrdena priprema. Daniel Webster je rekao da we. pelle u jevnost pojavio napola odjeven nego ma~ pola pripremljen. [Niked ne uélte govor od rijedi do rijett Misite i da »savréena priprema« znati napamet Ma den govor? NI GOVORA! Pokusavajuti x zaSttitt od iesenbett da pred slsiateljstvom ostanu Bet rife, mp9" Sree govorniel hvataju us zamiea uéenja napamet, Pov Bere Ar ovisan o to} metodi, govornik je beznadno ve- are cripreme koje iiakuj mnogo vremens, & ne- ‘maju pravih reaultate ‘Dok je pomnait amerikt radio-izvjestitel) H. V. Ki tentorn bio student na Harvardy sudjelovao je u take errenja 28 najbolt gover. Odabrao je pripowijetku pod clover Gospodo, kralj- Zepamtio yu je od rijeét do Tipe f aproboe stotinu puta. Na dan takmigenje na: Jeo je naslov: -Cospodo, kralj-, Stupivii pred elata- Jie, onan je ber jet, Smacilo mu se pred ofa Tibeuite ga Je ulas. Iz ofaja je poéeo preprigavatl Pri; Pipette seejim rijesima. Nitko nie blo tmenadenit reve kad su mi dodielli prvu nagrad. O8 tad of nice Kaltenborn nije nikada Gio ill mapamet nar aise govar {-u tome je tana njegova uspjeha- Na te- we proutenih biljeaka on se obraéa svojm slubaa- Ema spontano, bez celanjanja na tekst, ‘Rother oft pige 1 udi napamet predavanja ih ovo" ve abode tro vrijeme i encrgiju tzazivajuéi au Kob a peeLjudi eije 2ivot govore spontano, ne razmiiljajuct 0 rijetima, nego 0 idejama. Ako su nam ideje jasne, rijo- & dolaze prirodno | nesvjesno poput disanja Cale je § Winston Churchill to morgo s mukom na- ‘iti, Kad Je bio mlad, Churchill je pisao i pamtio svoje ‘govore. Kad je Jednog dana driao napamet nauten go- vor pred britenskim perlamentom, najednom je 22- stao kao ukopan. Bio je zbunjen, postiden, Ponovio je fod rije8i do rijedi zadnju reéenicu, Paméenje mu je i2- Dilijedilo, a lice mu oblilo rumenilo, Sjeo je, i otada nie kad vile nije doiao ¥ napast da odr#i napamet naugen ‘gover. ‘Aico govor upemtimo od rijedi do eijed, velo vjero- jatno demo ga zaboraviti kad se suotimo sa slusatelji- ‘ma. Cak i ako ga ne zaboravimo, napamet nauéen go- ‘vor po svoj demo pill jzgovoriti mehanigki. Zasto? Zato Hto nose ielazti iz sres, nego iz paméenja, Kad riegovaramo ¢ judima vijek mislimo na ono Sto éemo edi, a onda to kademo ne misledi na rijedi, Tako je i> lo oduvijek. Cemu to sad mijenjati? Ako ipale napite- mo | napamet nauéimo svo} govor, moze nam se do- oditl isto to 1 Vaneou Bushnell ‘Vance je diplomirao na Skoli primijenjene umjetoo- sti u Pariza, a kasnije Je postao potpredsjednik jednog od najvetth osiguravajuéih druftava na svijetu, Jednom prilikom zamolili st ga da odréi govor pred skupom fd dvife tisuce predstavnika spomenutog osiguravaju- eg, druttva iz cijele Amerike na sastanicu u White Sulphur Springsu, u dréavi Virgin. Tada je bio tek ddvije godine u osiguravajucem drustvu, ali kako je bio ‘veoma sposoban bilo je predvideno da odr#i govor od ‘dvadesetsie minuta. ‘Vance je odutevijeno prihvatio. Osjecao je da ée se ‘ime istaknuti, All, na nesreéu, govor Je napisao i ne: uhtstut, kaa fe witao da ode gowne upon an eo Je Bo} udiow ovem proeatne a Je Jada, Zbunio se, edsupio dva hors noeae's po. Kada efit! put akoato nate alfa na rubu podijuma i stropostao se : ‘ol fe re pd ian nega. SHutatel Siva se Previjalo od smijeha. Jedan se Govjek skotrjan Shatalte, Nani je iota esate me lo da fe sve to bila gluma, Starejedioc esneeeene, eg druitva jot prigaju o toj predstavi " ° Ruzaciji- Ali nikada vile nije svoje govore uti ces ‘et. Okoristimo se 1 mi njegovim iskustvort “P* 4! odrdati napamet naugen gover, til se ne rea Jednog govornika koji ne bi bio uvjerljivi oiciale Ji Hadad je sxpamven gover Se ese volim vidjeti da se ponala kao a aa kao da se bori $ péelama.. “Lincoln je rekao da Zell Eu kako se govocne wana” {2 webuduje. Nijadan govornik ko} se pokutave ot lis sapaméenih rjeti ne ostavja taka doje 3 Pit ent 33v tea 2a pripremanje govo- 'w svom vlastitom iskustvu "bu vas poutili negemu u Zivotu; svofe ldele, svoja uvjerenja ie ti, va priprema mati razmisljanje 0 tema Tim Pile nekoliko godina doktor Charles Reyeotd Brown rekao je u invrsnoj serif Predavanja na Yaleu: ~Obradujte temu sa svih strane dok ne postane patet, na | elastin... zatim sve te ideje zabiljetite sen bake riety tek toiko da uhvatite amisay "Pe ara i Komadicima pepira, bit Ge vam Iakde ory Risa | sortcati te nepovezane ceduljiee Ked potas sredivati cjelokupni materijal-- (ie bi se reklo da Je to veoma tetak zadatak, Ini- AUP samo malo koncentrscije i svesishodnog suemitij sata kaka zanimljive primjedbu koje vam oe wemntit, Nese zat da isprobavate predavania, ay Pavan! Y88R0. No, razgovor ge mu vjerojatno bil ax. Davan, 4 3) Pripremite se u dubu na uspjeh siete s¢ da ie u prvom poglaviju ova reéenca poduey iene 28 iegradivanje pravitnog stare Sen Udublie se w temu ‘Nakon Sto ate izabrai tem, razradil je i isproba- 15 Rim Peiatelima,pripcema jl nije gotove Meee, Mote 9 Peeves odabeano tem 1 bauble wnt Pee mat! prema nj odnos koi fe nadaheiyeo Sams Eavilenelitnott — gvrstu vjeru u svebe agers statin? Were raplamsat ée vatru povieenje rea Diste svojim govorom mogli pe. ‘moti shudateljima da poetanu boli a, Ne depustte da vas obuume malodutsost, 128 Primes amit kako pravitegramatdee ‘sre, tamichuete ise baited te nasi ne ng 8fovora, to Ge vam sigurno poljuljati pouzdanje prije otetka predavanja. Osobito je vaino da se ne bavite sami sobom neposredno prije govora. Usredototite se 1a ono to govore drugi govornicl, poswetite im punu aénju, pa dete ibjedi pretjeranu trem Odrtite sami sebi ohrabrujuet govor Osim ako nije prodet velikom idejom kojoj Je poovee Ho fivet, svaki de govornik iskusitttrenutke sumnje rediet svoga govors, Sumnjat Ge odgovara Ii mu te ‘ma, hoée I ona zanimati siufateljstvo. Bit ce w voll kom iskuenju da je promijeni, U ovakvim trenucima, Koji mogu potpuno unititi samopouzdanje, morate va, ‘mi sebe ohrabriti. Uvjeravajte sami sebe da varn tema edgovara, er je plod vatega iskustva, valega razmishje nla o tivotu, Recite sami sebi da znate o tome vie od bilo kojeg slusatelja 1 budite sigumi da necete zakeaze fi. de Ii to staromodino uéenje? Motda i jest, ali se cus ‘vremeni ekspecimentaini psibolozi slatu da Jo motive.) cils koja se temelji na autosugestiji snazan poticaj za) brzo utenje, cake i kada se pretvaramo, Kelike lige tele shadnijl biti uéinak Tekeije iskrenog ohrabrenja koje je zasnovano na istini? 4) Ponasajte se samosvjesno. can od natin amerikihpsiologa, prox (en rapisao Jeg-Cini te dae ay oh Bostupe rent ojeaj, alt su Apravo postapes fae { ia uzajamno povezan; kontrltaudl hctence Se \_ 34.14 pod neposredsim nadsorom vole maton rector \. no kontroirat | oxjaéaje koji to nisu 36 a Najbolji nagin da povratimo iagubljents radost je a se ponafamo i govorimo tako kao da smo vec rados- nl, Ako nas takvo ponaianje ne razveseli, u tom sluea ju node nas nita drugo modi raaveselt Prema tome, da biste se osjeali hrabri, ponasajte se kao da to doista jeste, upotrijebite svu snagu volje da se U to uyjerite, 1 osjeéaj hrabrosti 6e velo vjerojatno amnijeniti osjecaj straha.x Primijenite savjet profesor Jamesa. Da biste stekli Dnrabrost Kada se suotite sa slufateljstvom, ponatajte se kao da ste vee hrabei, Dakeko, ako niste pripremlje. ni, ni sva gluma ovoga svijeta nese vam pomoti. Pod Pretpostavkom da znate o demu éete govorti,ixiite Zustro i duboko udahnite. Zapravo, disite duboko tri eset sekundl prije svakog ielaska pred slusateljstvo. Povedana zaltha kisike rangalit ce vas | ohrabriti, Vel ki tenor Jean de Rescke govorio je da nervora nestaje kad vam je dah tako snalan da »modete sjediti na nje- Uspravite se u puno} visini, gledajte slusateljstvo, ravo w ofl i potnite govoriti taka samopouzdano kao da vam je avaki od prisutnih dan novae. Zamisite da Je doista tako, Zamislite da su se okupill zato da vas zamole za produljenje roka isplate, Time éete postiél pozitivan psiholoiki efek, ‘Ako sumnjate da takav pristup ima smisla, uvjer vam vas da biste promijenili misljenje nakon pelomi- ‘nutnog razgovora s bilo kojim od polaznika natih te- sjeva kojl su prije vas iskufali nagela na Kojima se ‘amniva ova knjiga. Buduéi da s njima ne motete raz. govarati, vjerujte Amerikaney koji Ge uvijek biti sim. bol hrabrost, a nekoé je bio edu najplaslivijima, ‘Vjetbajuéi samopouzdanje postao je jedan of najod- vvainijih: bio Je to omiljeni i jedan od najelokventaiih a{ najsposobnijth predsjednika SAD — Theodore Roose- vet Bio sam boleljiv i nespretan djetak, = priznaje on sutobiografij, ~a kao mladié ispeva sam bio priliéna nervozan i nepovjerljiv prema svojim sposobnostima. ‘Moreo sam bolno i mukotrpno preodgajati ne samo ti elo nego i dusu f dun On otkriva kako se preobratio. Napisao je: »Kada sam bio djetak, protitao sam 1 jedno) knjici odlomale Koji me se duboko dojmlo, U tom odlomku kapetan Jednoga maloga britanskog ratnog broda tumadi glav- ynom junaku Kako de postati neustrativ. Govor! mu da be u poéetku gotovo svaki Covjee plati kad ide u borbu, ali se treba svladati do te mjere da se ponata kao da 4 nije strah. Ako u tome ustraje dovatjno dugo, hi- njena hrabrost postaje prava 3 Eoviek zapravo postaje neustraiiv zahvaljujuéi najobiénijem uvjedbavanju ne- strativast! koju nije uopée osjeéan, Te sam se teorije dréao. U pofetku sam se platio ‘vega, potevii od medivjeda do ‘podmuklih’ konja i re. volverasa. Ali pretvarajuéi se da me nije strah, postup- fo sam se prestao plait, Veéina Ijudi mote uspjeti a tome ako évrsto adluse.« Previadavanje strsha od javnog govorenja ima go- emu moguénost preobrazaja svega Sto éinimo. Oni Ko- 3) prihvate taj izazov, otkrit ée put do boljeg dijela svo- ie lignostl. Pobjeda’ nad strahom od govorenja pred skupovima odvest 6e svakoga tho se na to odvadl bo- satit ¢ puni Jedan je trgovac napisao: -Nakon nekoliko govora codréanih pred Kolegama iz tefaja,osjetio sam da tao fs bilo kim izi na kraj. Jednog sam jutra posjetio izuzetno odbojnog komitenta, i prije nego 8to je do- ‘pio redi ‘ne’ prostro sam mut wzorke po stolu i dobio ‘ezapaméeno veliku narudzbu.= Jedna je domadica rekla: »Bojala sam se pozvati susjede u kutu iz straha da neu nati voditl konvorsn, ‘tit. Nakon nekoliko sati govornih vjezbi odvatila som 4 3 bripremila drustveno vete koje je dobro uspjee ‘Nisam imala tetkoge oko odabiranja zanimjivih sejed nldkih tema. Po vavrdetiu teéaja jedan Je prodaved rekao: »Pla- io sam se mudterija,oslavijao sam dojam kao da se stalno isprigavam. Nakon nekoliko govera pred pales, nicima teéaja nastupao sam sigurnije | sabranije, ne Prigovore sam poteo odgovarati autoritativng. Prodaje imi Je porasla za 45% vet u taku prvog mjeseca eke Sto'sam upisoo taéaj.. ‘Molt su poleznicl spoznali da je lako svladatt§ dru 48 strahovanja | tjeskobe te da mogu bili uspjednt 7 {amo gdje bi prije dotiviet neuspjoh I vi dete uvidjett a javno govorenje olakbava rjeSavanje svakodnevath tedkota sa sigurnoscu koju donosi pouzdanje, Bie ten ut stanju da oe suotite sa tivotnim problemima i tesker fama $s novim osjeéajem nadmoenosti. Mnoge situnc}o koje su vam se nekad éinile nerjetivim mogu pestat *animijivi feazovi koli danoce zadovoltvo u nivore3) Brz i lak put do uspjeSnog govora Rijetko gledam televiaiju danju, a me nedavno prijatelj upozorio da pogledam jedniy popodnevnu se- ‘ju namnijenjemu prvensiveno domasicama. Bila je ocl- Jenjena visokom ocjenom, a prijatelj je mislio da ée ‘me zanimati dio u kojem sudjeluje publika, Zaista je bio u pravu. Gledao sam nekoliko epizoda. Oéarslo me je kako Je voditelj uspio privoliti jude da govore na naéin koji Je privukso 1 zadr#a0 moju patnju. Ti Ijudi ofigledno zisu bili profesionalni govornii; nikad nisu bill pond vvani umijecu komuniciranja. Neki su pravili gramati- Ge greSke i krivo izgovarali rijefi, ali svi su bili za- nimljivt. Kad su potinjati gover, gubili su steah od kamere i privladli paénju slutateljstva. Kako to? Znam odgovor, jer sam se mnogo godina sam koristio metodama koristenim w tom programs. TL cobigni i jednostavai ljudi i Zene pijenili su padnju gle- dalaca ix ejele zemlje, Govorili su 0 sebi, 0 najneugod- nijim trenucima, 0 najjepsim uspemenama, o tome ka- ko su upomall svoje brane suputnike. Nisu mii na uvod, sredifnji dio i zakdjuéak. Nije ih se tala dikelja ni struktura regenice, a ipak su o@ sluSslaca dobili vi- solu prolaznu ocjenu: nishovu posvemainju patnju, 0 ‘To Je potwrda 2a prvo od tri glavna pravila breog i la- ‘kog naéina uéenja kako valja govoritiprilikom javnog. nastupa, 1) Govorite o onome na sto vam daje pravo H- votno iskustvo ill steveno znanje v Ljudi Gije su Zive prige wéinlle taj televiijakt pro- ram zanimljivim govarili sx o osobnom iskustwu; fo- Yorili su o pomatim stvarima, Zamislie kako bi pros ‘gram bio dosadan da su th pitali da objasne fo je 10 omunizam ili kako su organizirane Ujedinjene Nacije. A upravo tu gresku gine bezbrojni govornici aa bee brojnim skupovima i banketima. Odlucuju se da govo. re 0 temama o Kojima zaju malo ili niata i kojima su se bavi malo ili nimalo. Izaberu temu kao Sto je Ro oljublje, Demokracija, Pravda, a anda, postije neko. liko sati mahnitog tratenja po neko} knji citata ili po govornitkom priruéniku #a ave prlike, na brzinu ne. Arljaju nekoliko opéih raza kojih se maglovito sjecaja 4a kolegija politigkih manosti na faultety, te odr2e go- vor koji se odlikuje samo duljinom, Takvim govorms ‘ma nikeda ne pada na pamet da bi slusateljstvo mogle zanimati stvarne éinjenice koje bi te napuhane ideje spustle na zemlja Na jednom sastanku mojih nattavnika w Chicagu jedan je polaznik ovako poteo: »Sloboda, jednakost, bratstvo, To su najmoinije ideje u rjetalku éovjedan- stva! Bez slobode Sivot nije veijedan Zivljenja, Zami- slite na Sto bi lidio Ijudski Zivot kad bi nam sloboda jelovanje bila ogranigena u svakom pogledu« Na tom mjestu prekinuo ga je nastavaik i upitao ‘zaito vjeruje u to Sto je rekao, Upitao ga je ima Ii ka. akav dokaz ill osobno iskustvo Koji bi podrZall njegovu tvednju, Ispriéao mam je impresivnu pritu. Bio je borae francuskog pokreta otpora. Ispritao ‘nam je 0 ponizenjima koja su on i njegova obitel) pre- tupjeli za vrijeme nacistidke okupacije. Slikovito Je opi- sto kako je pobjegao od tajne poliije 1 kako je najzad Stigao u Ameriku. Zavriio je rijetima: »Danas kada fam iSao ullcom prema hotelu bio sam slobodan da po ‘vojoj zelji udem ovamo ili prodem mimo hotela. Pro- a0 sam pokraj polleaea, a on me nije ni primijtio ‘Ulao sam u hotel | nisem morao pokazati osobnu kar- fu, a kada ova) sestanake zavesi mogu oi na bilo ko- je'mjesto u Chicagu koje sam odaberem. Vjerujte mi za slobodu se vrijedi boritil« Bio Je poxdrevijen dugo- ‘cajnim pljeskom prisutnih Isprigajte drugima Semu vas je poutto Zivot ./ Govornicima koji govare o Zivotu nikada ne izmak- ne painja slufatelia, Iz iskustva mam da govornike nije lako uvjerti da pribvate to glediste — oni izbjega- ‘Vaju dase koriste oscbnim iskustvima, smatraju ih bemnetajnim i ogranigenim. Radije bi se vinuli w car~ stvo opéenitih ideja i flozofskih natela, gdje je, na % fost, zak tako prorijeden da je obitnim smrtnicima teS- eo disati, Daju nam uvodnike, dok smo mi Zeljni no- Yosti, Nitko nije protiv uvodnika Kofi daje kvalificira- fra osoba — urednik Ili idavaé novina. Bitno je ipak fvo: govorlte © onome Sto ste protivjeli | predano éu vvas slusat ‘Kadu da je Emerson uvijek bio spreman slubat! ava- ‘kog tovjeka, ma kako skromna drustvenog polozaja bio, jer fe osjeéao da od svakog Zovjeka moze neéto nauéi- i. Ja sam Guo motda vise prita odraslih Ijudi od bilo koga u zapadnom svijetu i mogu iskreno reéi da mi ni- 2 kkada nije bilo dosadno kada Je govornik priéao o ono- ime ito je nautio u Zivotu, ma kako ta pouka bila ne- ‘zatna i obiéna, Evo primjera: prije nekoliko godina jedan je nas- tavnik vodio teéa} javnog govorenia za starije bankov- ne sludbenike iz New Yorka. Polazniei su imali mnogo ‘obavera, pa se esto nisu mogli pripremitl na odgov rajuéi agin it obaviti zamisijens pripremu, Citay su ‘ivot mislli vlastite misll, ga vlasita uvjerenja, gle- dali na stvaci iz svoga ugla, profivijavall svoja iskus tva, Proveli su éetrdeset godina w prikupljanju mate Hijala za predavanje, Pa Ipak, nekima je to bilo tke shiva JJednog je petka stanoviti gospodin, nazovimo ga ‘eckson, shvatio da je veé protlo Ztiri sata, a on nema pojma o demu 6e govorti. Yzigao jo iz ureda, kupio us- ‘put na kiosku svoj omiljeni éasopis ¢ u podzemnoj fe- emici, na putu prema mjestu gdje se tea] odrzavao, profitao Glanak Deset godina do uspjeha, Nije titao z= to tto bi ga dlanak poscbno zanimao, vet zato Sto Jo ‘morao o negemu govoriti na sat, Jedan sat kasnije ustao je i pokuiao uvjerljive | za- rnlmljivo govoriti o sadrtaju toge dlanka. Kakav je bio nelzbjezni rezultat? Nije ni prihvatio ni profivio ono © Bemu je pokulao govoriti: pokufeo — uprava talco! Nije u njemu bilo prave pocuke koja vapi da se iskaZe, 8 to su pokezivali I natin { ton govora. Kako je mogeo cofekivati da ée ostavitl dojam na slusatelje? Pozivao se rna Glanak, na autorove rijeti, U svemu je bilo premalo ospodina Jacksona, Kad je zavrdio govor, nastavnik je rekao: ~Gospodi- ne Jackson, ne zanima nas taj nepoznati Sovjek kojl Je napisao Glanak. Njega ovdje nema. Ne vidimo ga. Nas animate vi I vate ideje, Recite nam sto vi mislite, a “anett Je neko drugirekao, Date malo vie gepodina Teoksona, Hote Iv za aliedoeltedan une itu t- ma? Proitafte ponovno ta cana raze slate Ise s pacem ih ne. Ako se slaete, rel nam zaftn Neka‘ovaj anak bode poazna tafta sa vate naredno predavanjes Goapodin Jackson Je ponovo proitao elanak 4 za- auto da se + placom uopce ne slabe. Pronao fo primjere da podrit to neslaganje. Razvio je | protic fej pojedincntima ts svogainkutva upraviteljaban- ke Sjodot je tedan adeno predavanje hole se ot nyalo nt njogova vlstita uvjerenjasarnovana 1a nje- fovim attnim glntime, Proved trl koje Je pre Gavenje otal at dam na pola! Potradite teme u svakodneynom #ivotu Je ow pron has mabe epee 29- pte lc gael ear tr pevin atovinn aed problem what pos de pel paren otrod Sin je piava teat Medco WA sigur da imate pra emu ako ste nn Sel ak te f uve SSratvom 1 seiljnjen, Kalo Sete prot cmt Pratt usec too} sine ono Sa as bate oj Pale neko gone vsti smo ppi ema toe su pate pln polenta ath telaer. Naa Bie prvtene tne ue verte» woblaenim pe pt pare ese Djetinjetvo 4 odgo}. Teme koje se odncse na obitel sjofanja na djetinjstvo, na dazke dane, redovito priv vlage painju, jer nas votinu zanima kakve su drugl “ Audi imal teSkoce u sredini u kojoj su odrasli kako su th prebrodil. Gaje god je moguce ubscite u priéu dogadaje iz mla- esti, Populamnost drama, filmova i pripovijedaka s te- ‘mama iz fivota mladih i njihovih sukoba sa svijetom dokezaje da se na tom podrutju mogu nati dobre teme za predavanja, Ali kako matemo biti sigurni da Ge ne koge sanimati sto se nama dogodilo u mladosti? To je Jako provjerti: ako vam je i poslije mnogo godina ne- to ostalo tivo u sjeéanju, gotovo je sigumo da ¢e to zanimatijslulateje Borba za ofirmaciju u mladosti. 1 ovo je podrutje bogato zanimljivim temama. Painja skupa moze se 2a- Artati prepritavanjem prvih pokutaje da se probijete ‘ivotu. Ksko ste izabrali zanimanje ili na8li posao? Ka- ‘eva vam je igra sluéaja pomogla da uspijete u poslu? Pricejte o vlastitim porazima, nadama i pobjedi Sto ate ie izvojevali u ovom takmiéarskom avijetu, Realistigne slika blo dije Zivotne avanture wvijek ée naiéi na od jek ako je isprigana sa sreem Hobi i razonoda, Teme ie ovoga podrutja zasnovane su na osobnom izhoru i kao take zahtijevaju paznju. Ne motete pogrijetiti u izboru ako govorite o nesemu ime se bavite in eistoga usitka. Odutevijenje 2a hobi Pomoti ée vam da tu temu pribidite sludateljstvu, Podruéie ule specijainost. Baveci se godinama is- tim avanjem, postali ste struénjak na svome podruju Siqumo éete privuci paznju i pottovanje ako raspray- ate o problematic: posla ili struke na temelju gedina: fakustva ili proutavanja Neobiéni dotivijai. Jeste li upoznali kakvu slaynu Wenost? Jeste ti sudjelovall u rata? Jeste li bili w du- evnoj levi? ‘Ta iskustva daju najbolji materijal 2a redavanje 4“Vijerovanja i uvjerenja. Mota ste mnogo vremena | truda posvetili razmisljanju o bitnim temama danai- nije. Ako ste mnoge sate posvetili prouwéavanju vatnih problema, imate pravo 0 njima i govoriti. Ali kad go- vorite, dajte za svoja uvjerenja odgovarajuée primjere. Sludsteljstvo ne voll opéenite govore. Citanje novin~ skih élanaka nije dovoljna priprema za predavanje 0 tim temama, Ako o predmetu zate tek malo vile od udi u slufatelstvu, bolje ga je izbjeci. Ako ste pak rousavanju nekog predmeta poavetili godine, to Je pra- ‘vatema 2a vas. Svakalo je iskoristite ‘Kao Sto smo istakli u drugom poglaviju, priprema Predavanja ne sastoji se samo od mehanitkog zapisi- vanja rijedi na papir ill paméenja ideja iz neke na br- nu profitane knjige lt novinskoga Ganka. Ona se sa Stoji od zavirivanje u vlastitu dusu 1 pronalazenja ide- ja i uvjerenja Sto th je Zivot tamo pohranio. Nemojte hikada posurnnjati da tamo nema materijala. Ima gal Bogate zalthe &ekaju da ih otkrijete, Nemojte taj ma- terial potejeniivatl kao previte osoban, bezagajan. ‘Takvi su me govori veorna zabavljali i duboko diral, vige nego govaei mnogih profesionalnih govornika Samo ako govorite 0 nome o demu imate pravo go- vorit,ispunitéete drugi zahtjev da br2o lako nautite sgovoriti u javnost 2) Provjerite da li vas tema doista odusevijava Ne oduievijavaju nas sve teme o kojima imamo ppravo govoriti. Na primjer, iako kao poklonik devize ‘uradi sams znam prati sude i imam pravo govoriti o tome, ne mogu se odufeviti tom temom. Zapravo bil za nju najradije zaboravio. A ipak sam éuo domaéice — slusbenice u domatinstwa — kako drée iavrma preda 46 ‘anja upravo 0 toj temi, U njima je narastao takav Dijes od ogoréenja, ili su pak razvile tako vjedte melo de invrSavanja toga mrskog kuénog posla da ih je ta tema doista odutevila. Zahvaljujuél tome bile su w sta ju uspjeino govoriti o temi pranja sud, Evo pitanja koje 6e vam pomoti da cdludite o pri- ‘kladnosti teme © ojo} se otjeéate sposobni goveriti Dred optinstvom: ako bi se tko eliza suprotstavio vatem ‘idaganju,biste li bli spremni, uvjerijivo i iskreno, bra iti svoje glediste? Ako ste spremni, odabrali ste pravnt temu. Nedavno sam naifso na biljelke koje sam napisao 1926, godine prigodom prisustvovanja Sedmom zasjeda. jut Lige naroda u Zenevi. Evo jednog odlomka »Na kon sto su ti ili Setiri beaigna govornika protitalt svo- Je rukopise, na red je bio sir George Foster iz Kana Ge. § neopisivim sam zadovoljstvam primijetio da ne- ‘ma nikakih papira ni biljetaka, Govorio je od area i neprestano gestikulirao, Bilo mu je silno sialo do ono- i 0 éemu je govorio i bilo je otigledno da se iskreno frudi da { slufaoce uvjeri u to. Tal govor bio je na}. epi primjer atela Sto ih zastupam ut svom uéenja.s Cesto se sjetim govora Sir Georgea. Bio je to iskren, posten govor. Taka se iskrenost postide samo | isklju Givo izborom tema sto ih sree osjeéa a um uobliguje Biskup Fulton J. Sheen, jedan od najdinamiénijih go- vornika w povijesti Amerike, nauéio je to rano u fix vol. ‘Na fakultetu su me ieabrali w debatnu grupus; n piso je u knjizi Zivot je vrijedno sinjet, «Veto uot Sednog vainog takmigenja profesor me pozvao u svoj sobu 1 ingedio, 'Nikta ne valjai. Nikeda uw povijesti ovoge koledéa ‘nismo imaliloijeg govornika.? a"Ako sam tako loi’ pokusao sam se opravdati, '2a- Sto ste me izabrallu grup? "Zato Sto 2na’ mislti? odgoverio je, 'a ne zato sto ‘ana§ govoriti, Sjeda tamo u kut. Uzmi jedan odlomak iz svog govora i proradi ga’ Ponavljao sam odlomak je~ ddan sat, a onda me on upitao; "Vidi It u Gemu je gre- ka?” "Ne? Ponavijeo sam govor jo8 puna dvai po sata. Kad sam vet bio porve Iserpljen, upitao me: "Zar jat ne shvatat sto ne valja” Nakon dva I po sata najzed sam shvatio { rekao: "Da, nisam iskeen, Ne govorim iz Gute, Ne gavorim kao da tako mistim« ‘Tako je Sheen dobio pouku za &itav Zivot: shvatio je da se w govor valja unijet, zagrijati se za temu. Tele {ada je mudri profesor rekao: ~Sada si spreman govo- tite ‘Kad polaznik tefaja Kade: -Nista me ne uzbuduje, vodim jednoligan Zivot, nastavnike ga mora uptat! Sto radi u slobodno vrijeme, Jedan ide u Kino, drugi na Tkuglanu, treti uzgaja rude. Jedan je éovjek skupljao ikutije Sibiea, Nastavnik ga je isptivaa o tom neobit= nom hobija i Govjek je postupno zivauo. Uskoro je po= eo oplsivati ormarice u Kojima slave zbirku, Rekao je nastavniics da ima utija Sibica iz gotovo svih zoma~ ja na svijetu, Kada se posve odudevio za svoju omilje- imu temu, nastavnik ga je prekinuo: »Zaito nam ne bl- ste prigeli o tome? Meni to 2vuéi veoma zanimjivo~ ‘Odgovorio je da misli kako ta tema mikoga ne bi zani- mala! Taj ie govjek godinama ustrajao u hobij koji [Je 24 njega bio gotove strat, a ipake je miso da to nk- Je tema o kojoj bi imalo smisla govoriti! Nastavnik ga je uvjerio da se zanimljivost teme procjenjuje po tome kkoliko je ona uabudljiva 28 samog predavata. T tako je nai Kolekeionar odriao uspjeéan govor. Kasnije sam uo da je u lokalnim druitvenim krugovima stekeo Gale 8 ya ‘credens: reputaciju svojim govorima o skupljanju ka- tija Sibiea Ho ih je ode2avao prigadom svetanih obje- da i zabava. (Ovaj primjer vodi nas ke treéem glaynom naéelu 23 ‘one koji Hele bez | lako nauéiti govorisi pred opéin- stvor. 3) Pokadite slusateljima Zelju da govor podije- lite § njima ‘Svaka govorna situacija je 2broj teiju éinilaca: go- ‘vornike, govora ili poruke i slufateljstva. Prva dva pra- ‘ile u ovom poglaviju bavila su se odnosom govornika ‘prema govord, Preostaje nam jos govorna situacija, a 0 ‘joj motemo govoriti tek onda kad se govornik obraéa jnravno slutateljstwu, Predavanje mote biti dobro pri- premljeno, moze biti o teml koja uzbuduje govornilea fall za potpun uspjeh isloganja more postojat jo8 jedan, inilae, Govornile mora uvjerti sdatelje da je ono &to im ima reéi veoma vaino, To poslize samo onda ako vlastto urbudenje umije prenijeli na slusatelje. Svi ver iki govornici u povijesti govornistva posjedovali su neizostavnu karaicteristis pripovjedatkog, umijega. U- spjoSan govornik iskreno Zell da slufstlji osjefaju isto Sto i on, da se slaze s njegovim gledistem, da éine ono to on smatra korisnim 2a njib, da se zabave i ponoyno 's njime protive njegovo iskustvo. On je okrenut prema SsluSateljstvu, a ne prema sebi. Zna da o uspjehu ili ne- Uuspjeha predavanja ne odluéuje on sim, da ée ta odlu- ka biti donesena w glavema i sreima slutatelja, Polganiel jednog mog teéaja bili st sluzbenici Ame- ritkog institut 2a bankarstvo koje sam poutavao kako valje voditi kampanja Stednje. Medu njima je blo je- Gan polaznik Koji mikako nije mogao uspostaviti us- 4 Pete ade 1 4jedan kontakt sa slubateljstvom, Trebalo mu je pomo- i da se zagrije za temu govora. Savjetovao sam nuda Podne od sebe i da razmifia 0 temi dak ga ne potne odubevijavat Podsjetio sam ga na éinjenicu da vite of 85% Njujoréana umire bez ikakve ostavitine, a da so- ‘mo 3,3% Ijudi ostavlja 10-000 dolara ili viSe. Trebao jo eprestano mislti na to da on od Wjudi ne tradi usluge {1 Sto so ani seb ne mogu dopustiti. Savjetavao sam ‘mu da ponavija sam sebi: ~Ja pripremam ove ljude de ‘imaju ono ito im je najnugnije u starosti, da ostave svoje Zene i djecu zbrinute.~ Morao je imati na umu de ispunjava vaznu druftvenu obaveru. Ukeatko moreo je biti misionar, ‘Razmislio je 0 spomenutim &injenicama i one su mi Se urezale w pamcenje. Sim se zagrijao za temu i do- S20 do zakljudks da zaista ima znaéajau mist, Ked Je stupio na govornicu njegove su rijeti zvuéale uvjer~ lYivo. Pollo mu je za rukom uvjerit slusatelje wu do- brobit stednje, jer Je iskreno Belio pomoet Ijudima, Ni- Je vibe bio samo govornik naoruzan éinjenicama, bio Je misionar koji trazi preobracenike za vrijedau ideju, Jedno sam se vrijeme u svojo} nastavnigko} Karije- 1 prilifno oslanjao na pravila ix priruénika javnog go- Yorenja, Time sam sarmo podreavao loSe navike lojima Su me nauéili nastavnict nesposobni da se otrgau od kin éenih mehanizama govornigie vjestine, Nikad neéu zaboraviti svoju prvu lekeifu iz govor- nigtva. Usili su me kako treba opusiti ruku, dlana okrenutog prema natrag, prstiju napola svinutth, dok ‘i palac dediruje bedro. Vjezbali su me kako valja di- afi ruku, opisujui njome slikovitu krivalju, irvinuti apeée pod Klasignim ktom, isprutiti prvo kaliprt, zatim srednjak i najzad mali prst. Nakon izvedbe tik ‘estetskih i ukramih pokrets, ruku je trebalo putem 50 obmute krivulje vratiti uz nogu 1 opustiti. Cijela je ta predstava bila kruta | ivjettaéena, ber imalo osjeéaja il iskrencsti. [Nastavnile nije od mene trafio da u govor unesem malo svoje individualnesti; nije zahtijevao da govor rim kao normalno, 2ivo ljudsko biée koje se energiéno F oatueno obcaéa slusateljtra. ‘Suprotstavite takav mehanitki pristup vjefbanja go- vornistva trima osnovnim natelima o kojime smo ras- ravijall u ovom poglaviju, Ta tri nagela su temelj mog. clelokupnog. pristupa poduéavanju uspjesnog govore- ja I njima Gemo se neprestano vraéati w ovo} knjizh U naredna trl poglavlja potanko demo objaeniti svalco pojedino natelo, stDrugi dio GOVOR, GOVORNIK I SLUSATELJSTVO U ovom dijelu razmatramo govorni trokut koji tvore tri aspekta svake govorne situacije. Prvi je govor. Tu utimo 0 sadréaju predava- ja 0 tome kako ono mora izvirati iz iskustva. Drugi je govornik. Raspravljat éemo 0 oso- binama duha, tijela i glasa, to jest o elementima Sto oZivljuju’ govor. Tredi je slusateljstvo: cil} kojemu je uprav- jen svaki govor i konatni sudac uspjeha ili pro- ‘magaja govornikove poruke4) Stjecanje prava na govor Prije mnogo godina na mo tetaj u New Yorku ux pisala su se dva dovjeka: doktor filezoije i momak ko- 4 je mladost proveo u britansko} momarici. Covjek # Giplomom bio je falultetski profesor, @ bivéi moma vlasnik malog prevoznitkog poduzeéa, Grupa je mnogo bole reagirala na njegove govare nego ne profesorove, ‘Zaito? Profesor se slutio lijepim jezikom. Bio je ugla: den, Kulturan, profinjen. Predavanja su mu uvijek bila Togitna i jasna, ali im je nedostajalo neito bitno — onkretnost. Bila su neodredena i opéa, Niked nije ilu. strira mislienje osobnim iskustvom, pa su mu preda- ‘vanja bila samo niz apstraktnih ideje povezanth tan. xi koncem logike. Prevornikov je erik, medutim, bio odreden, kon Xkretan i slikovit. Govorio je svakodnevnim rjeéaikom. mio bi misljenje, a onda ga ilustririo dogadajima + Posla. Oplsivan je Ijude s Kojima je radio, govorlo 0 roblemima na poslu. 2ivogt i avjedina izradavanja da ‘ali su njegovim predavanjima notu poufnosti i zabay- ost, [Ne navodirm ovaj primjer zato ito Je tipidan za pro- ‘fesore ill prevoznike, nego zato ito pokazuje kaki moe imaju bogate, Zivopisne pojedinosti govora 2a privlae Senje painje 55oto detitnacina 2x teljstva. Ako ih prim ete na dobrom put telja nz. peicbvanje pain sae fenite u pripremanju govora, bit tt da zagospodarite paznjom slula 1) Ne pretjerujte u pogledu opsirnost! teme yg Std tore toma, vain je da ogra pode ellaganje | ostanetesirogo wok urea ee nica. Nemojte pogrijediti i pokugati obraditi cijelo tod je Jed je mladé pokutan adatom Mee wAtena od 500. godine prije \ aw Koretx. Nemogude!Jelva je sone aoe dee Idjena grada, a vee Je moray ses. pee og tag ge ae aa pei mater Ne su eps Jedolian ne pdnaka nt a0 lane pata fect a ese go sa pais Ea 26, U Beli da nsta ne izotav, vetina pony fen 9 ako lta ita pe ae Hierajucl slugateljstvo od jednog mjesta do * boravijajuci da Ge im na kraju u ajecanje ee ee, Zirka vodopad,planina tej, Koll b he pean ‘en je ueatow wane Orne Bee sao me Joan eps prt a foie ire fore Tae dee vei aie pojetnot ae tees Deora to uriect 2a sak te st tema, bil da je ej 0 te fovin, poten Kolats, pore lati a 56 tigkim profeitima, Temu treba ogranitti prije poget- ka Ialaganja i opsegom Je uklopiti u_vrijeme koje vam stoji na raspolaganju. 'U keratkom govoru od nepunih pet minuta moguée je obraditi samo jedni ill dvije glavne todke. U du- Jem govary, do tridesetak minuta, samo malobrojn go- ‘vornici mogs uspjeti ako ele obraditidetiri do pet bit~ ni totale. 2) Pripremite zalihu podataka ‘Mnogo fe lake odtZati predavanje hoje tek eti- migno dotiée glaynu temu, nego ga potkrijepiit tinje- ‘cama, Imajte na wmu da takvo predavanje neée na Sufateljstvo ostaviti snaian dojam. Nakon Sto ste o- franiili tema izlaganja, morate sami sebi postavit pl- tanja koja ée vam pomot da sa Sto veéim razumijeva- njem i sigumoséu govorite o odabrano} temi. Na pri- jer: #Zato u to vjerajem? Kada sam u tivotu vidio primjere.kojt potkrepljuju takvo miflenje? Sto =~ pravo felim dokazati? Kako se to tofno dogodilo?« ‘Takva pitanja iziskuju odgovore koji Ge bith izvo- rom vaie rezervne spotobnost i natjerat slutstelje da haGale uli, Kafu da je glasoviti botanigar Luther Bur- bank tuzgofio milijun biljaka kako bi do8ao do nekoli- ko savrdenih primjeraka, Tako je is predavanjem: pei- ‘kupite stotina misli w veri s temom, a onda devedeset odbacite, ‘Uvijelenastojim prikupiti deset puta vile tinjeni- ca nego Sto éu th upotrijebiti, katkada { sto puta vibes, rekao je John Gunther, pisac mnogih bestselers, tama Geéi kako postupa kad se sprema mapisati knjigu ill o- deat govor. 8vo iepa primjera te Gantherove prakee: 1986, go- dine napisto je nz elnaka o duevnin boli or Sletian je bolic, ragovarans upravelnng tones farina i palientina, U intativanja mit ones Jedan prjtel) pa mi je ispritas da ar oreo ae Decne ete urn pele, bike hod \ arade. Gunther je mastivo plea, a po poeta nee i sagao dete ivjedtale avesaje prieta tonee a state rash eo “Ne beau fo lspeitao mi je priate, wnaptao ée- fs rata asks, Papr na hen su ill nated oe Ho je otpritike nekolleo grama,Topunjene bere 1 fe ‘ostlo ito je upoebio hao anova erate fama prolevoda mora dae tfilo dent tare ey Gespotin Gunther je mao da rai» bogatin tne nithim materiaiom. Zo jo da ia ne mode probe St, Start pomnavalc saga pela petticoat vukap nara pode Mo} prijatel}kirurg ml Je rekao: Magu te w pet minuta nau kako se adi sjepo ejers, al ia trebale Eat godine da te nautim Sto da uli abet stan komplikacije« Tako je» goveenjem: vj oo Fripremite ko de budetespremnt na Sramet nee So J, na primer, promjena poate thea ae vora prethednogngoverika i nekog‘otsney ttn ir sulatatva'u tok dike pele vsee grec 1 vi matete pipremiizllny podataka ako na je me odaberetetomu, Nemjteodgadal do dan dea pine fovors. Ako se dovlino rand ote sn tema woe e Ses Ge rat a van. U rai trenucima dag te nist okupirani posiom moist profubit femur net Ais je koe telte prenijetslstaleljtu., Vajeoe to gs obiéno provodte'ssajarenje doko vou =, Eekte aust se vtec padzennom feo, 58 es eee en Samhita a Sepa ee tn de tabave: snc poutarajr morgju Bi elas, oe es oe ee sto da th zabavi« Charles Ketterin, jedan od utemeljitelja General Moora, io Je jedan od ajlamiin ameriekh gover aed ex pupa dar o kaa napano neko od fvolh predevanjs ofgoveto je: =i de ono io ta sel prove vatno da bse plo na ppl, Vie Teli celim tice pst po svijet {efealina so~ Bh altel, Komad pepo ne mote nije leds Imene cnn Kafe tel ject. 03) Ispunite govor ilustractjama i primjerima © Umit tho prnja Rut Flesch ping fede 2 poglavje ovom retenlcom: "Jedino a Reiger jeiee ‘asi ike Zain pone Hak tp eae ee “ites | "Reader's Digs Gotin J sal aa obiao aut pripoledanjem eoqataie agente © prinjusttatelsive hada gore peek ms, tao! tada plete 2s Son Norman Vineet Pele je au propvied na ra i levi Ell mijn, hate Se neon it primjer omiljeni oblik pomoénog materijala u pre~ davanf.Jednos Je reporter tn “pra primer nail mela dee lage ane {© ona int zanimvom | vjetivon oa et tim nekollko primjera za podupira tim nekoliko primjera za podupiranje svake vaine pe- Citatetji mojih injiga brzo otkrivaju da je koriite- je pritiea moja omiljena metoda u razvijanju glavnih foGak poruke, Pravila Knjige Kako sted! prijetelje f ‘naklonost Udi mogu se ispisati na jedno} streniel O- Stalih dvjesto 4 trideset stranica kajige ispunjene oe Pripovijestima i ustracijama da se istakne kako su judi upotrijebili ta pravila ¢ korisnim rezultatom, Kako ovladati tom najvsznijom metodom ‘upotreb- Yavanja itusteativnog materijala? Postoji 2a to pet noe fina: davanje Ijudske dimenzije, imenovanje asobe ‘abraanje pojedinot,dramatisiane, ormo predate Dajte govoru Hudsku dimenziju Je€nom sam zamolio grupa amerigkih pos en lovnih Uudi u Parizu da govore o temi Kako uspjeti«. Veli, 0 na ih je samo nanizala mnogo nestvarnth osobina i pro- povijedala o vrijednesti marljivog rads, ustrajmosti 1 ambicije. ‘Prekinuo sam ih i rekeao: =Ne delim da nam se drée propovijedi, Nitko to ne voli. Zapamtite, morate nas ‘zabavitl, I nedemo pazit, Priganje o drugim ljudima je jedna od najzanimljvijihstvari na svijetu. Zato nam Ispricajte 0 dvojie judi koje poznajete. Ispiéajte nam zaito je jedan uspio, a drugi nije. To éemo rado poslux Sal), zapamlll, 2 moda i nefto korisno nauéitl« U tom je tefaju bio jedan polarnik keojega gotovo rlita nije Zanimalo iti je mogao iim zainteresirati slufateje. Ipak je prihvatio prijediog o zanimanju za ude | isprigao nam 0 dvojicl kolega sa studija, Jedan Je Kupovao Kofulle u razlititim prodavaonicama w gea- 4a { biljetio koje se kotulje najbolje peru, najduze no- se i najvie isplate. Uvijek Je mislio nasitno. Kada je diplomirao — na tehniékom fakultet — imao je tako vicoko miilienje o svojo} vagnosti da nije htio u poslu pofeti od poéetka i penjati so navite, kao &to su radili rugi, Na skupu bivsth kologa nakon tri godine, on je 48 uvijek pravio grafikone o kvaliteti kosulja i éekao da mu se ukazo kakve sizuzetno povoljna prilikas. Ona se nikad nije ukazala. Od tada je pro8lo vet detvrt sto- jek, a taj Je Govjek, nezadoveljan { ogoréen Zivotom, 408 uvijek na bernagajnom polofaju. Govornik je zatim ovom neuspjehu suprotstavio prigu o Kolegt ko)l Je nadmasio sva ofskivanja. Taj je ‘momak bio veoma drufevan, Svi su ga voljell. Tako je ‘mao ambiclje da utini velike stvari u Bivotu, poteo je kno crtaé. Uvijek je imao oko za dobra priliku. U New ‘Yorku se pripremala svjetska izlozba. Znao je da ée biti potrebni Inzenjeri, napustio je svo} posao u Phila- deiphifi i odselio u New York. Osnovao je mali biro s pparinerom i prihvatio se peslova na temelju ugovors aObaviti su znatan posso 2a telefonsk kompaniju, ko- ia ga je zaposiiia kao stalnog struénjaka s velikim’ pla- ‘Samo sam u glavnim ertama tznfo Sto ham je govor- nik Ispeigso, Predavanje mu je bilo zanimlivo 1 na- ddahnuto zbog velikog broja zabavnih i zanimljivih po- Jedinosti. Govorio je i govorio — fovjek koji inaée iv Je mogao pronaéi materijala ni za govor od tri minu. ‘te Tznenadio se da je tom prilikom zadréao paznju shu Satelja punih deset minuta, To mu je bio prvi peavi us- Pieh. Gotovo svatko mote izvuti korist iz ovog primjera. Prosjeéan bi govor bio mnogo priviagnji kad bi bio ‘obogaéen prigama o Ijudima. Govornik bi trebao izn Jett samo nekoliko tofaka, a onda th ilustrirata stvar- ‘lm primjerima, Tako sastavljen govor mora izaavati i andreati painju, ‘Vai je tivot najbogatiji izvor materijala o Yudima, Nemojte okdijevati da govorite 0 svom iskustvu camo iz bojazni da ne valja govoritio sebi. Ljudi ne vole luc Sati kako netko govori o sebi samo onda ako govorntk to fini na uvredliiv i samodopadan nai. Inate slutar teljstvo neobitno zanimaju opobne priée govornika, One Su najsigumiji natin da se sadréi padnja, pa ga stoga nikako nemojte zanemarit Amenujte osobe o koftma govorite Kada prigate 0 drugima, svakako se slutite imeni- ‘ma, bilo da su stvarna ili tzmifliena. Cak 1 besiléna ‘mena kao gospodin Smith ii Joe Brown mnogo su stvar~ nija od »taj Eovjek ill -osobax. Ime daje dojam auten- ‘Héneati { individuatnost. Kao ito Rudolf Flesch itige Wilta ne pridonosi stvarnosti pripovijesti Kao Imena, Nita nije tako nestvarno kao snonimnost, Motete Ii 6 _zamiliti prigu u kojoj je glavni junak bez imena?= Ako ‘vam je predavanje puno imena { liénih zamjenica, mo. fete biti sigurnt da ée so Iako elufat, jer ée se u njemna cosjetati zanimanje za Ijude, Budite konkretal — ne zanemarujte pojedinostt Sada biste mogll rei: »Sve je to dobro, ali kako ‘mogu biti siguran da éu sakupiti dovoljno pojedinosti 2a predavanje? Postoji provjera. Upotrijebite formulu ‘od pet pitanja koje se dti evaki novinar prilikom pi- sanja ievjeltaja. Odgovorite na pitanja: Kada? Gdje? ‘Tho? Sto? 1 Zatto? Ako postupite po toj formu, pri= jeri de vam bill Zvotvornt | slikovit. Pokacat éa vam ‘to na svojo} pritiel Iz ~Reader's Digesta. Po zavrfetku studlja dvije sam godine proveo pu- tujuéi po Juinoj Dakoti kao trgovadki putnik. Putovao sam tereinim vlakovima. Jednog sam dana morao u ‘Redfieldu dekati vlak dva sata, Budutl da Redfield nix je bio na mom prodajnom podruéju, nisem mogao is- koristtt vrijeme za prodaju. Iduée godine spremao sam se u New York, na Ameritku akademija ra dramske Lumjetnosti, pa sam odludio slobodno vrijeme iskoristi= ti za vjethanje recitiranja. Hodao eam po nasipu uz 2e- emitku prugu i poteo vjetbsti prizor iz Macbetha. Ispeutenih ric dramatigno eam vikto: -Jel’ ovo bode ‘to pred sobom vidim, deskem spram moje ruke? Do- i, da te Steam, JoS nemam te, al ipak ja te vidi « Bio sam zadubljen u prizor kada su me zaskotila etiripolicajca 1 upitala me zaito plasim iene. Ne bih se bio zapanjio da su me optuai da sam orobio vlak. Rekdi su mi da me je neka domatica promatrala ica kuhinjskih zavjesa na rastojanju. od kojih_stotinjae ‘metara, Kako nikad nije tako nesto vidjela, pozvala je Polieju, a kada su mi se priblili,Guli su kako trabac 63rnjam neito o bodedima. Rekso sam im da svjetbam Shakespeareas, ali sam im morao pokazati potvedu zaposlenju kod firme za koju sam putovan prije nego Sto su me pustil Pogledajte kako ta pritica edgovara na pet pitanja iz novinarske formule! Naravno, previte pojedinosti gore je nego nijedna Sve su nas’ u Skoli gnjavill podugaékim nabrajanjem povrinih, nevainih pojedinostl. U pret o mome hap Henjuw w gradiéu Juine Dakote svako od tib pitanja lima kratak i sadet odgovor, Ako u govor natrpate pre- wide pojedinosti,slufatelistvo Ge ga kritizirat! time sto a nete pailjivo slutatl, Noma oittje kritike od nepad. vo slufateljstva. Dramatizirajte govor pomot dijaloga Pretpostavimo da elite isprigati kako ste uspjeli smiviti bijesnog kupea. Mogli biste poteti ovako: -Neki dan je jedan éovjek ufao u moj ured. Bio je priliéno Ijut, jer aparat Sto smo mu ga isporuéili prije tHedan dana nije ispravno radio, Rekao sam mu da ge. ‘mo uéiniti sve sto Je u mato} moguénosti da ispravimo abu greilea, Malo se smirio { bio zadovoljan sto smo pokazali tolike dobre volje-« Ova pritica ima jednu dobru stranu — prilitno je fodredena — all Jo} nedastaju imena, pojedinosti, a por sebno stvarni razgovor Koji bi mogas odivjeti zgodu, ‘Bvo je stim dodatnim za8inima: »Proilog getvrtka odjednom tresnufe vrata u moe Jem uredu. Kada sam podigao pogled ugledao sam Iju- Ito lice Chartesa Blexama, nateg redovitog kupea, Nic sam imao vremena ni da mu ponudim da sjedne. "Ed, ovo je prevrsilo svaku mjeru,’ reGe on, ‘alji amjesta kamion po taj stro} za pranje rublja’ 64 Upitao sam ga sto se dogodilo, Jedva je Sekao da mi ave kaze "Ne radi kako treba,” povikeo je, ‘roba se sva zapet~ Ya, Mojo} 2ent je to doztogrdila” ‘Zamolih ga da sjedne i sve mi potanko objasnl "Nemam vremena 2a sjedenje. Veé kasnim na po- sao i falim sto sam ikada kod vas kupovao. Vjeru) mi, nikad mi se vige to neée dogoditi” Pritom iupi Sakom po stolu i srufi fotografiju moje Zone. "Sluiaj Charley,’ rekeh, "ako sjednet i eve mi spr a8, obesajem ti da éu utiniti sve sto trazis' Nakon to- ga je sje0 | sve smo mimo rasprevili« [Nije wvijek moguée koristiti dijalog u pri ali iz gornjeg odlomka motete vidjeti kako citiranje uprav- ‘hog govora moze pridonijet! zanimljivesti dogadaja za slufatele. Ako govornik zna oponaiati i moe ponovi- 1 pravi ton rijeti,eijalog ée biti zanimljivji. Difalozi ddaju i autentigan prisvak normalnog raxgovora. Os- tavijaie dojam sivame ovobe koja govori preko stola 2a veterom, a ne ejepidlake Sto dri referat pred uée- ‘nim drustvom il govornika koji vide w mikroton Dajte govorn vizualna dimen Psiholoei kedu da nam vife od 85% znanja dolazi putem vizualnih dojmova, Ber sumnje je to raziog ve- Tikog uspjeha televizije kao medija za reklamiranje { abaya, Javno govorenje je | vizualno i auditivno umi- Jeée, Unolenje vizualnih primjera jedan je od najbolih nadina 2a obogaéivanje govora. Mogli biste satima go- voriti kako se 2amahuje palicom za golf, a mene Li to ‘gnjsvilo. All ako ustanete i kretnjama mi pokatete ka- ko postiZete da loptica astane na star, sav éu se pre- tvoriti u of I uf. Ako let aviona koji se umalo nije 5 Pat wih 6ssruSio opisujete rukama 1 ramenima, moja znatitelia {da éajem kako ste bili u smrtno} opasnosti bit ée veéa, ‘Sjecam se jednog predavanja u industijsko} Skolt keoje je uspjelo upravo zbog mnostva vizualnih pojed rosti. Govornik je dobrocudno ismijavao Inspektore { Htrutnjake za produldivnost. OponaSanje pokreta \ i2- taza lica te gospode dok pregledavaju pokvarene stro- jeve bilo je zabavnije od programa na televitj. Stovi- fe, vizualne su pojedinosti utinile to predavanje neta- Doravnim, Ja ga nikad necu zaboraviti, » siguran sam da utente! jod 0 njemu govore. ‘Dobro je sebi postaviti pitanje: «Kako bih mogeo w svoj govor uklopiti neld vizualni detalj?« Zatim se ulhvatitt pokazivanja jer, kao Sto su reklt stari Kineri [Jena slika vrijedi Koliko deset tisuéa rjet. 4) Koristite se konkretnim, uobléajenim rijet- ma za dotaravanje slike Za pridobivanje i zadrtavanje painje — sto je naj vvatniji ell} svakog govornike — postofi jedno pomo- hho sredsivo, veoma vatan postupale koji mnogi zane~ Imaruju. Prosjeéan govornik kao da nije svjestan nje- fovog postojanja. Vjerojatno o njemu vopée nije raz- fmifljao, Mislim na Koristenje rijeti podesnih za stva- ranje sllka. Lako je sluisti govornilea kojt nam doéara- a alike pred ofima, Tko upotrebljava maglovite obié- he, besbojne simbole, uspavljuje slusatelstvo, Slike! Slike! Slike! Slobodne su kao zrak kojt udi- emo, pa ih je stoga lako utkati u predavanje il fgovor. Postupite Il tako, postat éete zabavniji govornik: Futjecajnijifovjek uw drustvu, VU pomnatom eseju Filazofija sila Herbert Spencer codavno je istakao moé ieraza koi izazivaju jasne slike: Lali ne razmisljamo opéenito, nego uw slikama - ‘treba biemo labjegavati ovakve recenice Ako ni ponasanje, cbigaji | zabave jednoga naroda ckrutn! { barbarski, | odredbe kriviénog zakona te 2° mije bit de oBtre’ ‘Umjesto toga mogli ism napisa: “judi Kojt se odufevijavaju ratovanjem, borbama bikows 1 gladijatora, kainjavat ée vjeSanjem, spaljiva- injem 1 mugenjem’~ ‘eanice Biblije | Shakespearea vrve slikovisim 2 rekama, Na primjer, obian bi pisac rekao da je »su- Vianow popravijeti savrieno. Kako je Shakespeare i2va- Mie iota misao? Besmrtnom slikovitom resenicom: ~Po- Titi Gato alato, obofti jan, mirisom poSkropiti Hue bigicu~ vsece 1 ikada primijetii da su postovice koje Pre tare s pokoljenja na pokoljenje gotovo sve slikovite ix eke? SBolje vrabac u ruci nego golub na grani!« -Konja rmotete dovesti do vode, ali ga ne madete natjerati da Tyee Ta} ist slikoviti clement nalanl se i w gotovo Pie poredbama Koje postoje vee stoljecima 1 ializane cae Pppotrebe. ~Lukav kao lisicas, ~Pijan Kao Sep Swnd feo kremens. Lincoln je uvijek upotrebljavao “Iiovite ieraze. Kada su rau dosedili dug, zapletent bl- aepeatoki ievjedajt Bto su stizali w Bijelu ruéu, pobu- Tievge pretiv nj, ali ne bezbojnim rijeima, ve ne- apomarnom sltkovitor regenicom: ~Kada iupujers Ko- wr reo Je, neu da ei kab Kotiko dlaka sma w Pepa, Samo Zelim znati koje su mu odlike« Koristite se u govor odtedenim i podrobnim slika- ma, Nosiikajte prizor kofi opisulete tako zoeno da it~ leds ao slueta jelenovih rogova obasjan zalszetim aes, Rijed wpase, na primjer, Iaziva manje ili vi sansgredens predodibu te fivotinje — to mote biti ko- oreer Spanijel, skotsKt terife, bernardinae tlt Spie. Za- rislite Kaliko Je slike odredenija kad govornike kaze buldogs, a jo8 vige ako kale =prugasti buldogy. Nije i mnogo slikovitije ret) xcrni ¥ellandski ponix= nego fovoriti 0 =konjua? Ne predogava Ii izraz ~mali bie Dietlié <4 slomijenom nogor« odredeniju 1 jasniju si- ku nego ako se kaze samo =pijetaow? WU Blementima stila Wiliam Strunk madi kate ‘Ako se oni Koji su initavall umjetnost pisanja slazu tt Jednom jedinom misljenju, to je ovo: najsigurnisi na dn da se pobudi i zadr8i painja Gtatelja je da opis bu- de csebujan, odreden i konkretan. Najveti pisci — Ho- mes, Dante, Shakespeare — ostavijaju trajnt dojam na ‘Etaoce najvige stoga $to su niihovl opist podrobni | to fopisuju.bitne pojedinosti, Niihove rijeti dogaravaju ‘Slike U tome je vjeradostojnost kako govorenja tako i pisanje. TU jednom svom teéaju uspjesinog govorenja posve- to sam jedan sat vjetbanju govora s oslanjanjem na &i- njeniee, Prihvatili mo previlo da u svakoj reteniei go- ‘vornik mora upotrijebit Ginjenicu ii vlastitu imenie, proj fi datum. Rezaltati su bili izvanredni. Polaznict su to shvatii kao igru, hvatajucl jedan drugog u opée- ritestima; ubrzo nalcon toga. govorili su jasnim, 2ivim Jealkom Kakay sreéemo na ulici, a ne vie maglovitim ‘govorom koji lebdi nad glava’slusateljstva. ‘Apstraktan stile, rekao je francuski filozof Alain, suvijee je 108. Retenice moraju biti pune kemenja, me- tala, stolies,stolova, di Zena. "To se orinosi | na svakodnevni razgovor. Zapravo, ‘ve Hto je u ovom pogiavlju reeno 0 upotrebl pojedi- fosti us predavanjima pred skupovima, primjenjuje se Ina rezgovor. Razgovar mora iskriti pojedinostims ‘Tko Jeli usavesiti razgovorne sposobnosti, moze izvudt ‘korist ako se pridréava eavjeta iz ovoga poglavlja. Tr- oa ovat: putnii Ge otketi éarobmu mat pojedinosti ako Sr potrjebe u reklamiranju robe. Rukovodioe’, doma~ thee | nastavnielshvatit €e da Je davanje upuia i abs ‘ifesti mnogo Taki j jelotvornijiposao ako ga upotPu~ he stvarnim, einjeniéaim pojedinostima, 85) Oiivljavanje govora Neposredno nakon prvog svjotskog rata radio sam 1u London s Lowellom ‘Thomasom, koji je pred prepu- nom dvoranom odr#ao nix izvrseih predavanja 0 Al lenbyju 1 Lawrenceu od Arabije, Jedne nedjelje natao sam se u Hyde parku, na mjestu gdje govornicl svih vjera, bola, polititkih I vjerskih opredjeljenja-mogu slobodno izlagati svoja misljenja, bez straba od kaze zakona. Najprije sam poslufao nekog Katolika kojl je razlagao teoriju 0 papino} nepogretivasti, a onda sem priéso drugoj skupint koja je slulsla govor jednog so- cijlista o Karlu Marcu, Dogetao eam i do treseg go- ‘vornika, koji je tumatio zaSto Je dobro 1 nuino imati Seti Yene! Najzad sam iz daljine bacio pogled na spo- rmenute tri skupine, Biste Ii povjerovali da je dovjeka koji je govorio 0 poligamiji slusalo najmanje Ijudi? Bilo th je tek neko- liko, dok su se skupine oko druga dva govornike ne- prestano povecavale, Zaito? Zar zbog raznolikesti te- ma? Ne bih rekao, Dok sam th promatrso, shvstio sam dda razlog valja tratiti u govamnicima, Covjele kofi je govorio © prednostima poligamije nije se doimao spremnim da je { sam iskufa, Druga dva govornlka bi- Ja su, mefutim, posve zaokupljens temom. Govorilt su 4ivo | poletno, usbudeno maSuéi rukama, U glasu im je 0 odzvanjalo uvierenje, Zz njthova govora zratila je ikre- ost i nadahnutost. Vialnost, nadehnutest, zanos — to su itne osobi- ne govornika, Energiéan govornik neodolive privlat! Tjude, Kako se postize ta vitalnost izraavanja kojom ele dréati palnju slufstelstva? U ovom demo poglay- Ii govoriti 0 tri sigurna natina koji vam mogu poro- Gide unesete odutevijenje 1 uzbudenje govor 1) Yaaberite temu u koju évrsto vjerujete U treéem je poglaviju bila naglaiena vaznost emo- cionalne vezanosti za tem. Ako niste emocionalno ve- ani za predmet o kojem ste nakanili govoriti, ne mo- ete ofekivati da Ge slulateljstvo povjerovati u por: ‘ka, Ako izaberete tomu koja vas uzbuduje jer se dugo nome bavite, kao Sto su hobi ili razonoda, ih jer ste i esobne vas brine, kao Sto ko éete (© njoj duboko razmiljal Je, primjerice, potreba za boljim skolama, igovorili§ odulevijenjem. Snaga iskrenog uvjerenja za- raza je. To je najbolje demonstrirao jedan od polaz- hika mojih veSajeva evojim goverom odrzanim u New Yorku pre vide od dva desetjeéa. Cuo sam mnogo U- ‘vjerjivih govora i predavanja, ali ovo Sto sam ga ja ‘nazvao =Plava trava iz pepelae” izvaja se keo trijumt Gabokog uvjerenja nad zdravim razumom. Evo 0 &- smu je Tjet JJedan veoma sposcban trgovae iz pomate njujorske trgovatke firme eamouvjereno je tvrdio da mu je us- 7 Engl Bluegrase, vista trave Koja, se odie pose gm Sellotom Pasig nabolje uopljeva uw Kentucky SRB. Pog euetna mri ekstrake se Kost koemete fo} indus (Op. Bev) aplelo uagojiti plavu trav ber ikakva sjemena, Po mje ffovo} pri, on je svjeze usoranu zemlju posuo pepelom (0d hikorovine, Za éivno dado nikla je bujna plava tra~ Cursto je vjerovao da je iz pepela od hikorovine izasa plava traval ‘Komentirajaéi predavanje, rekno sam mu obszrivo ‘da Ge ga to otkrice veiniti milijunerom, jer mjerica sje- rmena te trave staji nekoliko dolar, i donijet Ge-mu sla- ‘a istaknutog znanstvenika, jer nikome do sada nije posto za rakom uzgoliti Avot iz mrtve tvart ‘kao sam mu to veoma suzdr2ano, jer mi se énilo ‘da je njegova zabluda tako ofita 1 apsurdna da je ne rcbe posebno isticatl, Svi su se prisutni Sofi sa rmnom, uvidaju ludost njegove tvrdnje, ali on ni za trea nije of nje ho odustati. Skotio je na noge i po- eo nas uvjeravati da se on ne vara, da zna o emu go Yori Nastavio je razlagati svoju twrdnju, davao nam ‘podatke, gomilao nove dokaze i doista zvuéao veoma rovjerjvo- ‘Kad sam mu ponova napomenuo da nema dvojbe ° etiglednoj zabludl, skotio je na noge 1 ponudio da se Gkdadimo w pet dolara, a spor de rijesitt americko mi- nistarstvo za poljoprivreds. ‘Sto se dogodilo? Pridobio je nekoliko polaznika na svoju stranu, jer se u mnogima poéela javljstt suranja, ‘Da sam proveo glasanje, vjerujem da vise od polovice Hugi u grupl ne Bi bilo na mojo} strani. Upitao sam th Sto im je poljuljalo prvobitno uvjerenje. Odgovorill sa ‘mi da su zbog govornikovih évrstih uvjerenja Sto ih Je ‘ako odluéno branio pogeli sumnjati u moé zdravog ra Nie mi preostalo nista drugo nego da piSem Mini- starstvu 2a poljoprivredu, isprigavajuti se zm tako bes- ‘misleno pitanje. Odgovorii s2, dakako, da je memogu ge dobitt plavis trav ii bilo Kava biljku #2 pepela hi- n orovine, i dodali da su primili J jetino pismo iz New ‘Yorke s istim pitanjem. Trgovac Je bio tako siguran svoju tvrdnju da je i sam sjeo 1 napisao im pismo! 1p toga sam dogadaja izvakaa necaboravnu poukt ‘Ako govornik w nelto duboko vjeruje i to unjertivo nese, sedi Ge pristage,fak 5 onda ako tvrdi da iz pra- Sine i pepela mote w2goiiti plavu travul Koliko li €e fee uvjerlivija bith naga uvjerenja ako su na strant is- tine § zaravog razumet ‘Gotovo se svi govornichpilaju hoGe It izabrana te- ra vanimati sudateljslve, Postoji samo jedan nadin da to postignete: govorite s puno odufevijenja 2a temu, pa vam nese biti teko zadrdati padnju slusateljstva "Jednom sam u Baltimore éuo govor jednog polaz- rika tefaja koji je upozoravao na opasnost izumiranja nneke rblje veste u zaljevu Chesapeake. Govorio Je an= gafirano i sa Zarom, te doista pokazivao iskrenu zabri- fnutest, Prije neyo sto je potco govoriti nisam zna0 da postoji takva riba u zaljeva Chesapeake, a pretpo- Mavljam da je vide od polovice sluSatelja dijelilo moje nemnanje. Ipak, na kraj govora, vjerojatno bismo bill vi potpisal petiesju da ge ta riba zakonom zaititit Kad su Richarda W. Childe, bivieg ameritiog am- boasadora u Ttaliji { zanimljiva pisca, ptali u emu je tajna uspjeha njegovih knjiga, odgovorio je: »Zivot e ‘2a mene tako urbudljiv da to ne mogu zadréati za sebe. ednestavno to moram kazati Yudima« Tko se make foteti dara takvog govornika it pisea? JJednom sam us London bio na predavan{u kojem je prisustvovao i posnatt englesli romanopisac E. F. Ben~ fon. U razgovoru nakon predavanja primijetio je da imu se vige svidio drugi dio. Kad sam ga upitao zaito rekao je: =Cinilo se da je i sam govornik bio vile za- interesiran za drugi dio, a oduievijenje j interes govor- ‘nika uvijek prelaze ina mene. 13 egvo Jol jodnog primjera o vatnosti pravilnog labora tome. Polaznike jednog teéaja u Washington, kojega ée- smo nazvati gospodin Flynn, odabrao je za temu govo- Farna jednom satu opis glavmog grada Sjedinjenih Dr- Java. On jena brzina i powrino polupio podatke iz jed- nog popularnog turistickog vodiéa + njegovo je preda~ Yanje zvutalo sturo, nepoverano i neproBivijeno, Tako Je u Washington 2ivio mnogo godina, nije se potrudio de dade kaleav opobni podatak, da kaze zaSto voli ta) grad. Nabrojo je niz dosadnih Einjenica, pa je | govor Tudima bio doradan, 2 njemu naporan. Cotenaest dana nakog tng govora dogodilo se netto sto je gospodina Flynna dienulo u sree: nepomati vo- ‘2 oftetio mu je novi automobil na parkiraligtu i po- bjegao. Osiguranje Stebu nije platlo i gospodin Flynn Je sim morao potimiiti troskove popravks. Bila je to 2a njega svraéa~ tema. Njegovo predavanje o Washing- fonu, u Kojem je mukotrpno nizao refenicu za reéeni- com, bilo je mugno t njemu i slufatejima. ‘Medutim, ada je govorio o svom razhijenom automobill, njegov Je govor nalikovso erupelji Vezuva, Tsta skupina po- Tamnika koja se prije dva tjedna nemieno vrpoljila na sjedalime, sada je pozdravila Flynna toplim pljeskom. ‘Veé sam mnogo puta maglasio da s pravom temom uspjeh ne mote izostatl. Pravu temu sigurno éete oda- beati ako govorite o svojim uvjerenjimat A to nije teS- Xo, jer zacijelo imate Evrsta uvjerenja 0 nekom aspek- ‘i Zivota koji vas okrufuje. Ne morate nadaleko 1 8- oko tralti takeve teme — one obiéno leZe na povelint svijesti, jer 0 njima Sesto razmiBijate. ‘Nedavno je na televiziji blo upriligen raxgovor 0 smrinoj keani, Pozvall su mnoge Ijude da imesu mis- Jjenje 0 to} spornoj tem, Bio je tu 1 jedan poticajac iz Tos Angelesa, Koji je ofito mnogo razmisijzo 0 smrt- " oj Kaznl. Njegova Evrsta uvjerenjs zasnivala su se na Ginjeniei da je jedanaest njegovih kolega poginulo uw fordéanim oktiajima s Kriminalcima, Govorio je 8 is- krenodéa tovjeka koji evim srcem vjeruje u ispravnost svoga stava. U povijestt govorniftva najvese su uspje- Ine postighi duboki ofjeiajt i uvjerenja, Iskrenost po- iva na vjetovanju, a vjerovanje je stvar srea 1 toplih fosjetaja, jednako kao i stvar uma i hladnog racmisl fnja, Sree pornaje razloge koji su razumu nepozna- tint Na mnogim sam teéajevima Gesto Imao priliku pro- ‘eriti istinitost te Pasealove oftrourne refenice, Sje- fam se jednog, odvjetnika iz Bostona koji se odlikovao iuzeino lijepom pojavom i govorio nevjerojatno lako i tegno, ali Kad bi zavriio govor, Hjudi bi samo reldi: -Bistar momaks. Ostavljao je dojam povrénosti, jer se Ginilo da iza 2vuénih rijeth nema nikakwih osjecaja. U isto} je grupi bio &inovnik iz osiguranja, tovjek niska rasia, nepriviagna iegleda, Kofi je ponekad tratio rijeti, ali kad je govorio sludatetji ni trenutak isu sumnjali Ga iza svake njegove rijedi stofi dubok osjeta} Proilo je vige od sto godina od ubojstva Abrahama Lincolna, ai iskrenost njegovib rijeti | njegova Zivota jos divi u nama, Mnogi su ga suvremenici nadmativa ‘anjem, otmjenciéu, prijaznoséu i ugladenoséu. Tpal postenje i iskrenost Linealnova govora kod Gettysbur- fa i na stepenicama Capitola u Washington nitko do ‘ada jo8 nije nadmasio. Moida dete, poput jednog mog polazniks, reti da nemate évrstih uvjerenja ill interesa. To me wvijek ma- To zaGudi, i tome sam covjelcu rekzo da se &to prije za neSto zainteresira. ~A za fo, na primjer?« upitao je. Odgovorio sam ofajno: Za golubove.« »Za golubove?. Tig jti ma engeshom: sh, ear has reasons that AE, 05S Pace Ga Liou eng, Hie" Feason Su Duket aioe um acumsatudeno je upitao, »Da rekoh mu, 7a golubove. Oti- ‘ite na te | pogledajte ih, hrantte th, podite w knjit- Shieu | citaite 0 njima, a onda se vratite {recite nam Rasto o njima.« To je 1 winio. Kad se vratio, nije ga bilo moguée zaustavit, Podeo Je govorti o golubovima fa Zarom Iubitelja, Kad sam ga pokuiao zaustavith Habrojio nam je Getedeset Knjiga o golubovima koje je profit, Oaria0 je neobiéno zanimljivo predavanie Evo jo8 jednog savjeta: nautite ito vite motete 9 onome Sto vam se Gini zanimljivom temom. Sto vite Ghote o neéerna to de vase zanimanje i oduievijenje 2 fo biti veéo. U knjizi Pet latnih pravita 2a trgovce Per~ Gg Whiting savjetuje trgoveima da niked ne prestans Slat @ peolavodima sto th prodaju, »Sto vise male 0 Gobrom protzvedu, to ée vas on vite odusevijavati-« To se ednost ina vaie teme — &to th bolje pornajete, vile ete se odutevijavatl njima 2) Protivite ponovno osjeéaje u veri s odabra- ‘nom temom Pretpostavimo da govorite o policajeu Koji vas Je zaustavio zato ato ste voull brie nego ito je dozvolje- fo. Taj dodivljaj modete isprifat! kao bladan nerainte- eairan promatraé, ai to se dogodilo vama i sigurno mate odredene osjecaje koje valja prenijeti odgovars~ ocim jezikom, Prifanje u treéem lieu nege ostaviti o- fobit dojam na cluSatelje, jer oni Hele znat! kako ste se recall dok je policaja ispsivao kar. Sto bole mo- ete ponowno profivjeti prizor i osjeéaje © Kojima go- vorite to éete se Hivije iretavati 'U kino i u kazaliste idemo djelomigno j i delje da ujemo | vidimo protivljavanje tudih osjotaja. Tliko se 6 platimo jsvao pokazatisvoje osjeéaje, da morame po- Ei kazaliste kako bismo udovel}ili potrebi za lzazave injem emocij. ‘Stoga ée uzbudenje i zanimanje Ho ga pobudjete uy slutatedja biti izramno povezano s uabudenjem t za- Jpimanjem s kojim ste pristupill pripremanja govora Ne potiskujte iskrene sjeéaje, ne resbladulte pravo Dltdevjenje. PokaZite slutateljima da rado govorite Gdabrano} temi, pa éete zadobiti njibovu pan 3) Ponasajte se uvjerljivo Kad istupate pred slutateljstve, neka to bude s ize ‘razom iitekivanja, a ne kao da vas vode na vjelala. 21- Vahnost hoda mote biti hinjens, ali Ge pomotiy a shi ateljtvo Ge dobiti dojam da Zelite progovoriti. Nepo- fredno prije poéetka duboko udabnite. Udaljte se od Sola Ii pastolja za govornike. Podignite glsvu, tzbaci- fe naprijed bradu, Znajte da se spremate rei nesto Weinoa to se mora jasno ofitovali na eijelo] vaio} pojave Viiu tom trenutku zapovijedate, pa se — Kao to bi rekeo William James — i ponaéajte kao da ste tapovjedaik. Ako se potrudite da vam glas dopre do ouljednjih redova dvorane, njegov odjek Ge vas ohrax brit; | najmenja gesta kojom popratite govor pridon- Jet & da se oslobodite i dat Ge vam poticaia ‘To nagelo »zagrijavanjaw mote se primijeniti w svim sitvacijema koje iziskuju duSevnu samosvijest, U koji- tiMetede uspjetnog paméenja Donald i Eleonora Laird avode primjer predsjednika Roosevelta, Govjeka koji Je stivio Hivot sa Zestinom, poletom, zanosom i oduse- ‘jenjem Sto su postall njegovim zaititnim znakom. 21- {yo #0 zanimao, i Je uspjeino hinio da-se zanima, 2 nsve 6oga se prihvatio.« Teddy Roosevelt bio je ivi pri- jer filozafije Williama Jamesa: ~Ponaiajte se uvjer= Iiivo, pa ée sve éime se bavite prirodno postati uvjer- Iiivio. = Prije svega upamtite ovo: budete 1i se uvjerijivo onaiali tao éote se 1 asjeta % 6) Prilagodite govor sluSateljstva Russel Conwell je svoje slavno predavanje ~Zemlja ijamanata~ odr2a0 gotovo Sesttisuéa puta. Verate se ako mislite da je Conwell uvijee govorio na isti nagin, Istim rjeénikom 1 intonacijom, Znao je da se slusatelji ruzlikuju. Shvstio je da avako slufateljstvo mora uvje- Hil! kako je njegovo predavanje diva, osobna tvorevina, srofena upravo i iskljudivo 2a tu priliku. Sto je Con well Gnio da bi izmedu jednog { drugog predavanja o- @uvao svjeSinu odnosa izmedy govornika, govora i slu- Sateljstva? Poslutajte: »Doputujem u grad ili mjesto dovoljno rano da upaznam upravitelja poste, brijacs, direktora hotela, direktora Skole, zatim posietim neko liko prodavaonica i razgovaram s Ijudima da sazmam neito o njihovo} proélost i o tome kako sada Zive, Tek tada sam spreman 2a predavanje, jer govorii tim lu dima o temama koje su im bliske i poznete~ De Conwell je zao da uspjeino kormuniciranje ovi- si 0 sposobnosti govornika da govor pribliti slufatelji- ma a slusatelje govoru. Stoga svoje slavno predavanje ‘sZemlja dijamanata« nikada nije stavio na papir, nl- jednom ga u potpunosti ponovio, iako je o isto} temi ‘ovorlo pred gotove Hest tisuéa razliith skupova Okoristite se njegovim primjerom i imajte na umu ‘da predavanje uvijek pripremate za odredeno sluéatelj- stvo, 9vo nekoliko Jednostavnih pravila koja ée vam po- roti da ostvarite évrstu povezanost sa sluSateljstvom, 1) Govorite o stvarima koje su bliske slusate- ima ‘To je upravo into de Conwell, Trudio se dau pre- davanja unos mnoétve lokalnih primjera i ilustraeje Sluateljstvo je pokasivalo tanimanje, jer Je predave je bilo © njima, 0 njhovim problemima 2eljama. Ta vyeza $ onim S10 sluSatelje najvie zanima, to jest s njima samima, esigarat 6e vam pagnju i pruiiti mogué ‘ost komunicirania, Erie Johnston, evojedobno prodsjednik Privredne ko- move SAD, a poslije Filmskog udrutenja, sutio se is- tom metodom. Pogledajte kal je jet iskoristio po- athe iz povijesti Oklahome w govors prilikom sveta- fh promecija na Sveulistu u Oklahomi ‘Svi vi iz Oklahome jal se dobro sjeéate bubs Liigavih tegovaca-pokuéaraca koji su Oklahomu ot- pisali kao beznadno jalovu zemlju za sva vremena. ‘Tridesetih godina éak su i gavranovi savjetova- 14 vrane da zaobilaze gladnu Oklahomu, ako nema~ st nikakve valibe hrane. Oklahomi su proricali buduénost nove ameritke pustinje. Govorili su da tu nifta vise neve evjetat Tpak, fetrdesetih godina Oklahoma se pretvorila u vet — njezino je ime zablistalo na reklamnim pa- ppoima Broadwaya, Ponovo su se 'usbibale Hine po- ja « kojth je vjetar raznosio slatki miris nakon ki- Je’, U kratkom desetiecu ix pragine je niklo visoko asic % To je bila nagrada za vjeru i uloten rizik. Ali Ganainjicu je uvijek moguée bolje sagledati w us- pporedbi s tofkogama prailesti, ‘Zhog toga sam, dok sam se spremao ovamo, pre sledao stare brojeve novina "Daily Oklahoman’ iz proljeéa 1901. godine. Htio sam udahnuti miris 3i- vola u ovom kraju prije pedeset godina, 1 Sto sam otkrio? Da su se eve nade polagale u buduénost, Da je ave bilo usmjereno prema njoj! (vo je izvrstan primjer kako se mate govorti 0 ano- ‘me Sto slulateljstvo zanima. Eric Johnston uzeo je pri- ijere iz tefke proélosti sludatelja, a oni sx osjetii da predavanje nije Sablonsko, nego da je sastavljeno st ‘mo za njih. Nema sluéateljd koji neée slubati govor ka ako govori o onome sto njih zanima, Upitajte se kako ée poznavanje tome pomodi shut teljima da rijele slastite probleme 1 postignu viastite eiljove, a onda im pokatite kako se to mote postiéi. Vje~ rujte, poklonit de vam punu painju. Ako ste knjigovo- a { potnete predavanja rijefima: -Nauéit éu vas Kako motete uitedjeti 50 do 100 dolara na porezus, ako ste fcdvjetnik i kaiete slufateljima kako se pile oporuka, sasvim je sigurno da éete pobuditi zanimanje. Zacijlo i vi mate nesto sto mote biti od pomod# sludateljima? ‘Kada su poznatog britanskog novinara Lorda North~ liffa upitali sto Ijude najvise sanima, odgoverio je oni samie, Na to) je istini sagradio cijelo svoje novie nnareko caratvo, U kenjsi Um w stuaranju James H. Robinson opisu~ je maftanje kao -spontant { omiljent nagin razmiilja- (6 Pate ert ajaw, Time 2eli reéi da u mast dopustamo mislima da du svojim tokom, a ta) tok oblikuje nate nade! bojezni, spontane Zee, njihovo ispunjenje ili nelspunjenje, onc ito volimo ili ne volimo, nage ijubavi, mrznje f odboy. ‘ost, NiSta nas tako silno ne zanima kao mi sam Harold Dwight iz Philadelphije odréao je inuzeino UspjeSan govor na svetano} veéeri na kraju tamoinjeg tetaja, Govorio je o svima kofi su sjedili oko stola, prt 20 0 tome Kako su govorili Kada Je teéaj poteo, kako su napredovali, Prisjetio se govora Sto su th odréali, te- ‘ma o Kojima su raspravijali. Neke je oponateo, isticao im osobitosti. Svi su se smijali, svi su bili zadoveljai Zaista nije mogao pogejeliti « tako idealnion materi jslom. Nifta na svijetu ne bi slupinu judi mogto vise Zainteresirati, Gospodin Dwight dobro je poznavan Yudsku prirodu Prije nekoliko godina pisso sam niz Slanaka za éa- sopis ~American Magazine~. Tom sam prilikom razgo- ‘yarao s Johnom Siddallom, novinarom koji je tada ple sao Intervjue sa zanimljivim Ijudima ~Liudi su sebiém, rekeo je. -Uglaynom se zanima- Jit samo za sebe. Ne zanima ih ranogo da li Feljemnice trebaju prijeti u vlasnitvo dréave, ali ele nat Kako a bolje napreduju u poslu, kako da vige zarade, kako da saguvaju zdravlje. Da sam urednik ovog Eatopisa, davao bih im sayjete o tome kako da Guvaja zube, la, ko da se kupaju, kako da im Ijetl ne bude vrute, kalo dda nadu posao, kako da se ophode s namjestenicima, kako da kupe kuéu, kako da ne prave gramatigke Ske lid, Ljude uvijek zanimaju priée iz tivota, pa bi ‘zamolio jednog bogataéa da isprita kako je stekao prvt milijun, Tazio bih da istaknuti bankari i predsjednict ‘aznih poslovnih udruzenja ispritaju kako su se borili {abort do meei | bogatstva = 2 Nedugo nakon toga Siddall je postao urednik, Ca- ‘opis je u to vrijeme imao malu nakladu. Novi ated. nik Siddall postupio je toéno ontko kako mi je rekan. Renultat je bio fantastican, Naklada se popela na dvije Sotine tisuea, pa na tri, éetiristotine, te napokon na Pola milijuna, Citateljl su dobii sto su 2eljell, Uskoro 4 milijun tjudi mjesetno kupovalo éasopis, zatim min jun { pol, te napokan dva milijune, Bro} ttatelja je i dalje rastao. Siddall je pogedio to jude zanime Keada se slijedeti put suotite sa sluateljtvom, po- misite na to da ljude utoliko zanima Sto éete im reel, tukoliko se to odnosi na njih, Govornie koi zanemerat ju tu Ginjenicu osuduju sami sebe na nemimno slut telistvo: slusateljima je dosadno, Zelino pogledavaju na sat i jol Zelinije prema ialazu i dvorane, 2) Pokatite slusateljima iskreno postovanje Slulatelstvo se sastoji od pojedinaca, { oni reagi- a)u kao pojedinei. Ako otvareno keitizirate slusatele, to im se nete svidjeti. Pobvalite neSto koriano sto ae ‘Einili, | put k nfihovim sreima bit 6e vam otvoren, To obléno zabtijeva od vas malo istrafivanje. ‘Fraze kao ~0v0 je najinteligentnija publika pred kojom sam iked Grta0 govors, obiéno svi odbacuju kao prazno laskanje. Po rijetima velikoga govorniks, Chaunceyja M, De. wa, morate im redi =nefto 0 njima Sto misle da nike. ko ne motete mati. Na primer, u Baltimores je jedan Sovjek govorio u Kiwanis klubu. O tom Klubu nije neo ‘lita neobigno, osim da je jedan od njegovib, clanows Divéi predsjednik, a drugi sadain)t pravni savjetnik mer unarodnog Riwanis Kluba. To za anove Huba nije bila novost. Zato je govornik to htio drukije prikesat, Poteo je govor ovom regenicom: »Baltimorski Kiwrnis Klub je jedan od 101898 kluboval« Clanovi su pa- Iiivo sual Pj govornik je doista u zabludi, jer u svi- jetu je registrirano samo 2897 Kiwanis Klubova. Go- vvornik Je nastavio: «Ck i ako u to ne vjerujete, ipak je €injenica da je vas klub jedan od 101 898. Ne jedan ‘od 100 000 il: 200 000, nego upravo jedan od 10% 898! Kako sam to izraéunao? Medunarodn se klub sastoi od 2807 klubova-dlanova, Klub u Baltimoreu ima biv- eg predsjednika medunarodnog kluba | sadainjeg @la- tna medunarodne uprave. Matematika vjerojatnost da i jedan Kiwanis klub mogao istovremeno imati biv- eg. predsiednika 4 lana uprave je jedan naprama 101 697 — a da je ta) podatak tofan znam zato Sto sam to dao lzraéunati jednom dokoru matematike sa Sveu- ‘lita John Hopkins. Budlte potpuno iskreni. Neiskrena isjava mode po- vremeno prevariti pojedines, ali nikada slufateljstvo. [Nikad nemojte ni pomisliti da kadete: Ova izuzetno Inteligentna publika .. Ova} izuzetan skup Yepote { plemenitost ...« ~Drago mi Je sto sam s vama, jer vpolim svakog pojedinog od vas.» Ako ne motete iska- ‘ati iskzeno poitovanie, bolje je da me iskazajete nika- evo, 3) Polstovjetite se sa sluéateljstvom Sto je prije moguée, najbolje vee prvim rijeéima, uspostavite izravan kontakt se skupom kojemu se ob- agate, Ako ste potaigen| pozivam, recite to. Kada je Harold Macmillan govorio na diplomskoj svetanosti Sveutiliita De Pauw u Greencastleu, dréava Indiana, ved je prvi rijetima uspostavio Kontak. ‘-Veoma sam zahvalan 2a vate srdatne rijeti dobro- oilice-, rekao Je. ~Poaiv premijeru Velike Britanije ra vate slavno sveutiliste nije uobiéajen protokelom, ali cajetam da moja sadainja funkeija nije jedini a vje~ rojatno ni glavni razlog Sto ste me pozvali« Zatim je spomenuo da je njegova maja bila Ame- rikanka, rodem iz Indijane, a da je njezin otac bio iz prve generacije studenata koji su diplomirall na Sveu- Sista De Pauw. Ponosim se Sto sam povezan sa Sveutilistem De Pauw isto obnevijam staru porodiénu tradiejus, rekao Obnevijanjom sjetanja na Skolovanje svoga djeda 1 ‘na ameridki natin Zivota svoje majke, Macmillan je od ‘mah steko prijatelje medu slusateljima. Slugateljima se mosemo peibRtl | spominjanjem ‘mena pojedinih ceoba koje su prisutne Na jednom sam banketu sJedio do glavnog govorni- ‘ka, Cudila me znatel{a kojom se raspitivao 0 pojedi- rim judima u dvorant. Cijelo je vrjeme domadina shu pa ispitivao tko je mufkarse 1 plavom odijelu it kako se zove dama u Setiru s cvjetovima. Kada je poéeo go- vor, odmah mi je pastalo jasno zaito je bio zatizeljan, ‘Velo je mudro ubscio naugena imena u govor, @ na li- cima spamenutih vidjelo se zadoveljstvo. Tom jedno~ staynom metodom zadobio je toplu naklonost slulatelj- iva Pogladajte kako je Frank Pace upotrjeblo nekoliko imena u svoj korist, Govorio Je u New York 0 ulozt religije w Zivot Amerie. Ova mi je veder bila znatajna i ugodna iz nokoti- ko razlogs. Kao prvo, medu vama je i moj svesenik, pretasni Robect Appleyard, éije su nije, djela i savje- 1 bili nadahnusem meni osobno i eljeloj mojo} obiteji ‘Drugo, posehno mi je zadovolstvo sjediti izmedy Lewisa ‘Straussa i Boba Stevensa, Ijudi je je zani= %manje 2a religiu popraéeno zanimanjem za druftveni rad pak pripazite: ako u govor #elite umetnutt strana mena koja ste tom prigodom saznali, vodite raéuna ¢ tame da ih iapravno ingovorite i da imate opravdan r82~ tog. zaito th upotrebljavate, spomenite th samo Por oljnom sms i nemoje ih previte nabrajat Upotceba zamfenice wvis umjesto ~onis takoder po- java painju sluiatejstva, Sluiatelji misle na sebe, fe nljedan govornik koji eli zadréati zanimanie | ps inj sludatelja ne smije zanemarit ‘Evo nekoliko adlomaka iz predavanja © sumporno} iselint Sto ga je odréao jedan polaznike mog tefsja u New Yorku. Sa stimpornom se kigelinom w aivota esto sre gemo, Da nije sumporne iseline, vaB automobil ne Giree pokrelao, jer se ona upotrebljava za cafinira- je Denzina. Bez nje ne bi bilo elektrgne rasvjete po vaiim aredima i kuéama Kea puflate vodu u kadu slutite se poniklova- nom slavinom 28 proizvodnyi koje je poteebna sur Doma Kiselina. I sapun koji wpotrebljavate viero™ Jatno je napravijen od masti i ulja obeadenth tom jeettirom. Vasa getka 20 Kost I celuloidnt éeSelj ven ae moglt zraditi bez aje. I vais je britvica, bez sumnje, bila u nju uronjena. Dorutkujete, Salice t tanjuriéi, ukoliko mist po- ve bijel, ne bi mogli nastatl bez nje. Vale Zitea, ob viljutka prosh au loz kupku sumporne Kise Tine ako su posrebreni, I tako se cijeli dan na sva- kom koraku sreéete ea sumpornom kisclinom. Kud fod se maknete, susret s njom je neizbjefan~ 88 a YVjestom upotrebom zamjenice vis i uvodeti shir aatciie u nike, govornik je uspio zadséat diva pale hu km teenutaks kada Je zamjenica -vie opaenay 89° a pe stvorit jaz, a ne most izmedu govornika i sli Su Eietva, To se mote dogoditi Kada se Gal da potcie- isha aludaeljstvo i nestor spoditavame, Tada Je bolje govoritt ml umjesto vin ‘be W. W. Baver, jedan od direktora Amerifkog ud ‘rubenja Tijetnika, esto se slutio tor metodom u predt- ‘Vanjima na radi i televisit vigvl mt Helio znati kako izabrati dobrog Tijetniks, ar note rekeo jeu jednom predavanju: »A. ako svi 2 set svog Ujetnika dobiti najbolje usluge, 7ar ne ‘Titans onda evi malt kako da budemo dobri pacijentit« 4) Pozovite sluiatelje na suradnju ‘elt vam ikad palo na pamet da ée slusatelit pratt ‘ovat tijel ako athada priredite mals predstavu? Cim sare nekoga izmedu sluSaelja da vam pomogne vaesfaganja misljenja ii dramatisiranju ideje, psénia qrrorimjetno porasti, Ako govornik uvuée jednog sIu- Sehr a epredstavu, ostalima pestae jamie sto se eta ako temeda govornika 5 shlatlja posto) dy sorrerovanje publike Ge ga sruiit. Sleéam se govornika waar e ebjainjavao Koliko ireba da se automobll 22~ tot ade ve pritisnw kognice, Zamolio je jednog sli sen He pevog feda da mu pomogne deronstiratl Ka fatal Miao berini automobile. Covjek je primio ira] We bmog metee I upatio se niz polar Gok nije doblo sane jane, Zanimanje siusetelja woljivo je port: sre Yepea metelnog metra nije sluila samo za Tas; Meaiye predavanja nego i za vert izmedu: govornlka | sree ive, Bez te male predstave slutateljstvo bi se amotda vite bavilo mislima 0 tome sto ée jesti za ver era ili kakav je program na televizii ‘Moja omiljens metoda za postizanje suradnje ski- ate Je postavljanje pitanja na koja ont odgovaraju. Volim ‘kad slufateli ustaju, ponavljeju retenicu za Innom, ili odgovaraja na pitanja dizanjem roku, U kenjizi Humor u govorn ¢ plaanju Percyja H. Whiting node se nact niz korisnih savjeta o tome Kako postict Tudjelovanje sluiatelja, On predlaée da slufateli gla- faju il pomatu rijeSiti problem, Whiting kete: -Preda vanje nije recitacija, Njemu je potreban odziv slusa- Teljstva, potrebno je da slufateli postanu sudionict u pothvatu.s Svida mi se kako opisuje slusatelje kao ~su~ Sioniie u pothvatue. To Je glavna ideja ovoga porlay- tia, Slusateljstvo koje sudjeluje u predavanju ima ste tas suradnika, 5) Nastupite skromno V odnosu govornikslusatelstve nista ne make za- mijenitiiskrenost, Norman Vincent Peale dao je Ko- Histon savjet Kolegt evoseniiew Gj} vjernick nis padji- wo lutali propovijedi. Rekao je tom sveéeniku da pre- Toplta osjetaje prema Yudima Kojima svake nedjelje Propovijeda —— voli li th, Heli I im pomoti, misit It da fu intelektualno nifi od ‘njega? Dr Peale je rekao da fe nikada ne penje na propovjedaonicu bez osjetaia ‘naklonosti prema Hudima Kojima se obraéa. Sluatel)- five brzo provijent govornika koji drdi da je intelek~ fualae nadmotnii i visi po druftvenom polotaju. Za~ fst, govornik mote omit, sluSateljstvu ako umanju- je svoje sposobnost. Dok je Fémund S, Muskie bio senator drZave Mai- ne, ovako je poseo govor Udrugenju sudaca w Boston: sJulros se s mnogo sumnje prihvaéam svog 23- datka, Prvo, svjestan sam profesionalnih odlika o- ‘vog skupa i pitamn se Koliko Je mudro izotiti moje Hkromne sposobnosti vaso} keitiel. Drugo, sastanale se odriava u vrijeme darucka — a to je doba dana Kad je éovjeku gotovo nemoguée da bude sasvim pribran, sto za politigara made biti Kobna greska. ‘Treti je problem predmet mog govora i utjeca} de- Date na moju karijeru drzevnog slusbentka, Doble fod se budem aktivno bavio poitikom, vjerojaino é Lvijek postojati cétra podjela misljenja medu mo- jim biratima da Ii je ta) utjeca) bio dobar ii Los ‘imajuél pred ofima sve te sumnje, osjecam se kao Komnarae koji se neofckivano naiao w nudist kom kamp. Ne znam odakle bih poseo-« Zatims Je senator Muskie nastavio i odriao dobar gover. ‘ligoo Je postupio | Adlai E, Stevenson ui govoru pri- likom promesija na Sveutilistu Michigan ~Osjeta] da nisam dorestao ovakvim prilikama pod sjeca me na Samucla Butlera, Jednom su ga zamolili da fai predavanje o tome kako se Zivot moze neJbolje fkorisiti, Mislim da je odgovorio: 'Ne zam ni kako bi najbolje iskoristio narednh petnaestak minuta.’ 1 {i se tako oojetam.~ ‘Ako sluiateljstvu pokadete da se smatrate superior~ nim, sigurno ce se okrenutt protiv vas. Za veljeme go- Vora ste kao u vitrini — 1 svaka crta vateg Karaktera je na ialogbi. Koban je { najmanji nagovjeStaj hvalisa- nije, a skromnost izaziva povjerenie 1 dobru wolju. Mo- 4p ae bili shroman ber Isprifavanja. Ako nagoviestite svoje ogranigenje, sluSatejima éete se dopasti { poS- tovat Ge vas ukoliko im dokagete da nastojite dati sve od sebe, aAmeritke telovizja postavija velike zahtjeve i s ke sezone vrhunski zabavljaéé nestaju zbrisant najer- dom novih suparnika, Jedan od pretivjelih je Ed Sul- livan, kojega gledamo iz godine u godinu. On Je zapra- vo novinar, # ne televizjski profesionalae; amater na tom podrugju Zestoke konkurencije, a odriao se zato Sto se ne pretvara da nije amater. Njegovo bi ponata- nije pred Kamerama bilo velik nedostatak 2a nekoga 5 ‘manje prirednog Sgrma. Bradu podboéi rukom, opusti rameng, poteie kravatu,rijeéi mu zapinju, ali nedo- saci ne Htete Edu Sullivany, Ne smeta mu #to ga Ijudi bog toga kritiziraju. Barem jednom na godinu unajmi talentiranog imitatora Koji ga saveieno oponata, Kari- keirajudi sve njegove mane. Ed Sullivan staije se aa svi- ma ostalima kad i2vodaé pred njim pokazuje kakav je ua prirodi. On prihvaca kritiku i publika ga zbog toma ‘voli. Publika voll ponizest. Ona ne podnasi ni razmet- vest nt umilljenost U knjiai Biografije vjerskih voda Henry 1 Dana Lee ‘Thomas reldi su o Konfuclju: =Nikada nije pokusavao zabljesnuti Yjude svojim izuzetnim zanjem. Samo ih je pokubavao prosvijelliti svojim pasvemainjim razi- ‘ijevanjem.~ Ako mi budemo imali isto takvo razumi- jevanje, imat emo Iljué koji otvara vrata u sree nah sluatlja Tre i dio SVRHA PRIPREMLJENOG I IMPROVIZIRANOG GOVORA U ovom éemo dijelu potanko razraditi dva esto koritena navina dréanja kratkog govora: na brzinu pripremljenog govora i govora impro- viziranog na licu mjesta, Tri poglavlja posvecena su na brainu pri- premljenim govorima kojima je cilj uvjerava aje, informiranje ili pridobivanje sluéatelja u raziigitim prilikama, Jedno se poglavije bavi govorima improvizi- ranim na licu mjesta koji imaju jedan od spo- ‘menutih ciljeva — uvjeravanje, informiranje— ili pak zabavu, ovisno o tome u Kakvo} se situa. ijt govornik ‘nade. Siguran uspjeh bilo kojega od dva spome- fsuta natina ovisi o tome koliko je govornik Svjestan glavne svtbe govora u odgovarajucoj pric.7) Kratak govor za poticanje lugatelja na djelovanje Za svaki govor, pripremljen ill improviziran, bitna je svrha govore. Isto tako svaki gover, bio govornik to- a svjestan ili ne, ima jedan od éetiri cilja, prema ko- jima mofemo odrediti u koju kategoriju spada i koji su momenti bitni pri pripremanju govora. Prema ta Getiriellja govore dijelimo na: 1) Govor uvjeravanja — s ciljem da potalene slu- atelje na djelovanie; 2) Informativni govor — s iljem obavjestavanja, "upornavanja sluiatelja s temom {lt s odredenim podaeima; 3) Govor koji ostavija dojam — s eiljem pridobiva- ja slutatelja; 4) Zabavni govor — s eiljem da zubavi lt razonodi slusatelje Pokuat éemo to ilustrirati nizom primera iz govor~ nlgke karijere Abrahama Lincoln. Malo judi ana da je Lincoln tzumio i patentirao na~ pravu za izvlatenje nasukanih brodova. U mehanifar- ‘oj radionici nedaleko od svoje odvjetnitke kancelari- Jeradio je na modelu toga stroja. Keda bi prijateli do 43H popledati model, Linceln bi im, ne Zaledi truda i vre~ ‘mena, potanko tumadio funkcioniranje svoje naprave. Glavna sveha th tumagenja bilo je informiranje.Kad je drfao besmrini govor kod Gettysburga, kad Je govorio prilikom prvog { drugog polaganja zakletve 24 predsjednika Sjedinjenih Dréava, kad je nad grobom Henryja Claya odriao posmrtni govor — glavna mu je sveha bila da ostavi dojam ne slusetelje { uvjeri th u intinitost svoiih rijeé. U govorima pred porotom Lincoln se borio 2a $0 povoljaiju presudu 2a avoje Klijente, 2 u polititkim je ovorima nastojao dobiti sto vibe glasova. Svrha mu 5 dake, bila poticanje na djelovanje. Duije godine pre bora za predsjednika Sjedinje- nih De¥ava Lincoln je pripremio predavanje o izumi- mma. Svrha toga predavanja bila je da zabavi slufaelje, to iest to je bila Lincolnova namjera, Medutim, valja redi da Lincoln nije imao mnogo uspjeha u tom pogle- {sto je 2a njega bilo priléno razotaranje. Cak se u Jedsom gradu dogodio’ da nitko nije doSao na zakaza- no predavanje [All je zato postizao zatan uspjeh u rugim vrsta- rma svojih govora, od kojth su neki postali Klasikom go vornickog tmijeca, Zaito? Uglamnom zato sto je u ta- vim govorima blo sviestan svoga cilja i znao kako ga ontvarit ‘Svrha govorn mora se poklopiti s ofekivanjem sku- pe i to je ono dega govornik mora biti svjestan ako 2eli postigi uspjeh, inage je govor promaten govornike o- staje osramocen. Primjer; Jednog poznatog politiara su u New Yor- ‘ku tzviddali { pris da napusti govornicu zato sto je — ber sumnje nesvjesno, ali ipale nerazborito — iea- bao govor tipa sinformiranjae, tj, poduéavanja, Publi- ci nije bilo do poruke vet do zabave. Strpljivo su ga 4 pristojno slufali desotak minuta, madajuci se da ée - ‘brzo zavrliti, ali on nije imao sluha 2a raspotofenje pur blike. Na kraja Je publika izgubila steplienje te podela Ismiavati zlosretnog govornika. Tisuéu je Iiudistalo viddati i vikati, al je tvrdoglavi poitiéar nastavio, To je publiku jo8 viSe razdratile. Govor je izazvao prava ‘buru negodovanja; nestrpljenje je neraslo do bijess, to vile Sto se govornik Jok uvije nije dao ufuthati, U to} alam i protestima govornikov se glas posve izgubio, a se nije Goo ni na pet metara, Najzed Je bio prir siljen prestai, priznsti poraz i ponieno se povudl [Nautite neito iz ovog primjera. Shvatite da clj go- vora valja prilagoditt slutateljstvu | prilct. Da je po- lititar unaprijed razmisljao da i cilj njegovog informa tivnog govora odgovara shutateljstru pred kojim Ge go- vorit, ne bi bio dezivio poraz, Izaberite jedan od Getii cilja tek kada ste upoznati s prosjekom slusateljstva i prigodom koja je povod okupljanju Cijelo je ovo poglavije posveceno Kratkom govoru ‘2a poticanje slufatelja na djelovanje. Neredna tri pog- lavija bit ée posvesena ostalim trima ciljevima govora Informiranju, ostav\janju dojma 4 pridebivanju slusa- telja te zabavl, Svaki cilj iziskuje drukéii pristup, sva- Ik rie zamke Koj se valja klont Prihvatimo se prvo sastavljanja govora koji 6 po- taknuti_slutateljstvo na djelovanje. Postoji Il metoda Po kojoj 6emo govor spremiti tako da nam osigura po- Voljan odriv slusateljstva u pogledu cilja koji nastoji- ‘mo post, je to pitanje: pogodit ell ili promaditi? O tome sam tridesetih godina, kada su tetajevi jav- nog govarenja poéeli nicati po eijeloj Ameri, rasprav- Ija0 sa svojim suradnicima. Zbog velkog broja polami- ka, svakd je mogao govoriti samo dvije minute, ali to ‘vremensko ograniéenje nije nepovolino utjecalo na go- vore Kojima je cilj bila zabava ili pouka. Drukéije je 98.‘bilo s govorima 2a poticanje na akeiju. Takvi govor! ‘ou inna uspjeha dok smo se sludili starim praviima, } uvodu, sadrlaju i zakljudku, kojth se govornici dete ‘fa vremena Aristotela, Oéito’je postojala potreba 28 Gesim novim | razliitim, Kako bi dvominutn! govor! + ‘jem poticanja slubatelja na djelovanje postigi povel}- ne rerultate Garfali smo sastanke u Chicagu, Los Angeles ‘New Yorku. Obratili smo se za pomoé svim nalim nas- evnicima, Moogi su bill predavaéi na uglednim sveuti- Tistime, Drugi su imal kjuine polotaje w vlad, Nekt su bill iz reklamno-propagandne struke. Od ovog sku- ‘pa mozgovea i iskustava radali smo se dobiti nov pristup ‘Srganiziranju govors, pristup koji je bio prirodan i o- Gredavao potrebu nadeg veemena za psiholoskom Tog thom metodom za potieanje slubatelja na djelovanj, ‘Nismo se razotarali. Dobili smo -arobnu formule za sastavijanje govora, Poteli smo je primjenjivati u (gropame, pa se jof f danas njome siudimo. U éemu je ‘tine -darobne formules? Naprosto u ovome: prvo, tre- be podetts izlaganjem pojedinosti iz primjera, 8}. do- fadaja Koji slikovito ilustrira poruku koju zastupate; ‘ago: sluSateljima treba lratko i jasno izoZiti poants {free im Ho Seite da utine; i tree: imesite im svoje Gigumente: objasnite im kalevu prednost ii Korist é© ‘ostiét ako vas posluiaj ‘Ta je formula podesna za danainji natin 2ivota, Go- -yorniei nemaju vibe yremena za duge, leZerne uvode. “tusateljstvo je sastavljeno od Iudi Kofi tele da im go- ‘Sori bruo i jasno Kaze Sto ima reti, Nauteni su na guanutt novinarski sil izravnog prenoienja éinjenics THlorent su. reklami Koja sh obssipa upetatlivim, ja phim jezikom oglasnih panoa, televizije, Easopisa i novi~ pa Svaka je fijet odmjerens, proragunata. Upotrebor Marobne formules pridobit ete padnju i usmieritl je 6 na glavni smisao poruke. Opominjom vas dane upo- Irebljevaie ovakve prame uvodne retenice: »Nije bilo Yremena da se dobro pripremim za ovaj govors, ik “Cudim se zaito je predsjednik mene izabrao da govo- Timo ovo} teri Shudatelje ne zanimaju ni stvarne mi emilljene tsprike 4 tzgovori, Oni Zele djela, ne rijeti, to je upravo ono Sto im nudi -Zarobna formulas Formula je idealina za kratke govore, Jerse zasniva na stanovite) napetost, Slufatel biva uvaéen u priéu, it mu do pred sam kraj nije Jasna poruka govors, To fe nuino 2 uspjeh u slutajevima kad od slusateljstva hedto tradimo, Nijedan govornike kojt Zeli da slus poeegnu u novéanik, pa ma kako dobar razlog mao, Ihete mnogo postiéi ako poéne: ~Dame i gospodo, do- ao sam od vas ubrath po pot dolara.~ Dame { gospoda pojurit ée prema ialazu, Ako govorntk, medutim, opibe Pointe gaje je vidio dijete kojemu Je potrebna novts nna pomeé za operacij, pa tele onda zamolt publiku za Aloprinos, igledl da doblje podrsku bit Ce neusporedi- Jowets To je, dakle, taj primjer ili zgoda Sto ute put 4eljenom djelova Pogledajte kako se Leland Stowe poslutio dotiviia~ jem—primjerom da potakne sludatelje na novéana po- mot u korist Ponda gladne djece pri OUN --Nadam se da mi se to nikad vie neée dogoditi Ima I io ateaSnije od jednog kikiiklja tzmeds dje- feta { smrli? Nadam se da ee ni vama to nikada ne Ge dogoditi, da neéete morati Bivjeti sa sjeéanjem ha takva sirahotu, Da ste im éull glasove t vidjeli 8 tog sijetanjskog dana u bombama razruseno} tadoitko} tetvrti Atene ....Sa sobom sam imao sa smo mala limenku kikirikija. Dok sam je s mukom o- tvareo, na desetke odrpane djece groznigavo se pr pilo us mene. Majke £ djecom u naru@ju gurale su 7 cei ip oFse borile da se priblize mojoj ruc. Podieale su dje~ feu prema meni. Gréevito su se pruzale djedje ru fdce, sama kost i kota. Nastojao sam da svako zrn0 ode do svog elja U svojoj ihezumljenosti gotovo su me sruil. (ko mene stofine ruku: ruke Sto prose, ruke sto se fgée, ruke koje ofajavaju; sve same jadne male ru- ke. Jedan kikiriki tamo, drugi onamo, Sest mi je tikirkije ispalo iz ruke. Oko mojih nogu nastala je Zestoka borba, Jo jedno zmno ovdje, drugo ondje. Stotine rulku ito se prufaju i mole. Stotine o&ju $ Iskricom nade, Bespomoéno sam stajao s prazom plavom Kutijom u ruct ... Nadam se od sveg seca fa se to vama nikada nese dogoditi« Carobna formula moze se upotrijebiti i 2a pisanje poslovnih pisama £ obavjestavanje slubeniika i potti- jenih, Majke je mogu upotriebiti kad Zele motiviratt (jecu, a djeca je moga iskoribiti Kad mole roditelje z= fneku uslugu ii povlasteu. Ona je korisna i leao psiho~ Todk eredstvo u svakodnevnom Zivotu, kad viastite ide je Zelimo prenijeti drugim Ijudima Carobnom formulom svakodnevno se sluti reklama. JJedna tvornica baterija objavila Je nedavno na radiju i televiiji nlz reklama po uror na spomenuta forma tu. Spiker bi ispriéao kako se, primjerice, netko naiso tu previnulom automobila kasno u not. Nakon stikovi~ tog opisa nesrege, poavao bi Srtvu udesa da doveli prix a i Rate kako Je raénom svjtilkom, s baterijama spo~ menute tvornice, doavao ude u pomot. Zavréetak bi flasio: »Kupujte baterije Eveready, pa se ne bojtesli~ tne nesreée.« Sve su te prige bile istinite { odlotene u arhivu reklamnog odjela tvornice. Ne znam koliko je bterija prodano ovakvom reklamom, ali zam de je tacobna formulas uspjeina metoda djelovanja na slu- fateljstvo. Razmotrimo pojedine faze u primjeni naie formule. 1) Innesite primjer iz vlastitog Zivota vaj dio govora iziskuje najvige vremeng, jer njime copinujete degadaj iz kojeg ste izvukli pouku. Psihotozt atu da uzimo na dva naéina: po zakonu vjetbe, kada ‘niz slitnih dogadaja dovodi do promjene ponasanja, i po zakons dojma, kada nas jedan jedini dogadaj toliko Potrese da smjesta mijenjamo ponaianje. Svi smo to prodivjel {lako éemo se sjtitprimjera. Naie fe pons Eanje uvelike odredeno dojmovirma takvih iskustava. 2i- ‘yor rekonstrukejjom takvih dogadaja motemo utjeca~ Yinna ponasanje drugih Lud, jer €ovjek gotovo jednako reagiea na rijei kao i na stvarne dogadaje. Zato w go- ‘Yoru orate obnoviti svae fkustvo tako da ono na slu~ {falcljeostavi sti dojam lego { na vas, To ves obavenuje Ga svojim prodivijavanjima date takvu Jasnoéu, snagu Pdramatiznost da vas natin peiganja prisili siugatelje nadivo zanimane | suasjeéanje. ‘Evo nekoliko prijedloga koji ée vam pomoti da dio ‘govora s primjerima u8inite jasnim, snaénim i sadéaj- {aaberite samo jedan primer Primjer je osobito snatan ako se temelji na jednom jedinom dogadajs koji je snazno utjecao na vaS Zivot. Maida nije trajao dute od nekoliko sekundi, ali ste w tom kratkom vremenu dobili nezaboravou poulku, ‘Nedavno je jedan polaznik ispriéao kako je 12 pre- ‘venutog éamea poksisso doplivati do obale. Stusateljisu zacjelo f2vulli dotivotau pouku iz njegova iskustva ‘Sjecam se jf jenog rruEnog dogadajas djetetom | pre- qatom clektriénem kosiliesm. Taj mi se dogada} fo urezo u ajcéanje da du uvijek biti opreran Kad se {jecn prblize mojo} Kasilcl. Pod dojmom onage sto su fail od polaznika tesaja, ranogi su nastavnici podszell pputna cxiguranja Kako bi sprijedi sine neagode u Mom domadinstvima Jedan od njshw kubingi di pri- pravan aparat za gaéenje polara, nakon ito je jedan Prjaznik sikovto opisao tregitan potar do kojeg je do- Ho zbog neopreca pri Kuhan{u. Drugi je omagio sve bo- fe s otrovom pobrinuo se da ih éuva izvan dohvata (Gjece: na Sto ga je potakla priéa nesretne majce koja je { tupaoniei zatekla onesvijeiteno dijete s boticam ot- Proi preduvjet za uyjeriiv govor je neko nezabo~ ravno iskustvo. Tako isustvo moze potaknati sh feljetvo na djelovanje. ~Ono Sto se dogodilo njeris m0 Je se dogediti i meni, reéi de stubatelji i pribvatiti sa- viet Govor poénite s konkretaim podatkom iz primjera—dozivijaja § primjerom potinjemo da bismo privulll pain Mogi govornicl ne uspijevalu privuc pany uvod- himrijecima zato sto su ane cesto tek ofrcan! izrazl { Tporidavanja bez efekta za slsatelistvo. Osobito je od- teojen potetak: =Nisam navikmut govorith pred publi- ome, kao i mnogi drugi wobiéajent potest. U kati fovorima za poticanje djlovanje nipodto ne smijete po- enko oplsivati Kako ste izabrali temu, Kazati da niste (dobro pripremljeni (Wo 6e slusatelt 1 sami uskoro shva- itp, Hl najavitl temu govora kao Sto propovjednik:na- vijetta propovijed. 100 Phmjeri tz fasopisa i novine mogu vam pomot pocnite odmsh goverti o primjeru i slubatelistvo Ge Pani Bro nekolizo poten reéenica magne priv- Pitnosth: 1942. godine naézo sam se w bolni&kor kre- aera Dole mi je juser za doruékom supruga vlljevala yavu -, #U sipnju sam brzo vaxio po autoputu Otvorila su se vrata i u ured je uletio Charlie Vann, Tes poslovada.« +Lovio sam ribu usred jezera, a kad Tarn podigao pogled, vidio sam da prema ment Juri mo- ‘orni éamac« “ako govor potnete reBenicama koje adgovaraju na pitanja tho? Koda? gdje? st0? kako? I zaito?, upotije- Bit este jedno of najstariih sredstava za priviacenje painje — bajku, »Blo jednom ... garobne ou ret Beje otvaraju vrata djefje mate Itim pristupem mor fete uvodnim rijetima pridobiti i slusatelje ‘daberite biine pojedinost! tx svoga dotieliaja FPojedinost sama po sebi nije zanimljiva, Soba pre- tepana pokuéstvom i sitnicama nije ijepa. Stika na ko- Jo) Je previte nepovezanth pojeinost ne privie’ oko. Iewo tak previSe nevainih pojedinosti u razgovora i Javnom govoru postaje dosacinim ispitom iadrAlivosti ‘Tajna je u tome dase odaberu one pojedinosti koje 6 is- faknutl ideju {ell} govora. Ako Zelite sluiatelje uvjeriti fa valja pregledati Kola prije duiog putovanja, sve poje- ‘enti moraju istieali Sto vam se dogodilo kada ste to Gropustii napravtl prije putovanja. Ako im prigate © enol! krajolika, ii gdje ste odsjel, samo éete razvod- nit glavnu misao, @ paznja ée se rasplimuti. ‘Ponovno proBivjeti odredeni dogeda} i prikavati gt slulateljsteu mode se najbolie s pomots vaknih pojedi- ‘oath izradenth stvarnim 1 ivopisnim jezikom, Suho- amo je { nezanimljivo samo reti da ste zbog nemara 101mali nezgodu, a malo je vjerojatno da ée to ikoga po- teknuti da bude pallivit 2a upravijaéem. ‘Ako, medutim, odgovarsjuéim opisima dogarate sli- teu zasteabujuceg dogadajs, on ée ostati urezan w svi- jestislufatelja. Evo kako je jedan polaznile na svojem primjera zomo dokazao potrebu za najvetim oprezom na zaledeno} cest -:Vorio sain prema sieveru Indijane, 1 prosincy 194, sa suprugom i dvoje djece. Nekoliko smo sati milli po Zivon, glatkom ledu, pa se automobil i= 220 i pri najmanjem pomalea upravljaéa. Gotovo ni- tho nije pokusavao pretjecati a sath su prolazili spo- 0 kao 1 automobili "Tada smo dodli do dstine gaje je sunce bilo oto- pilo led. Ubreao sam voinju da nadoknadim izgub- Teno vrijeme, kao i ostali voraéi. Svima se najed~ hom Jurilo da Sto prije stignu u Chicago. Kako je popustila napetost pred opasnoséu, djeea su na stral- ijem sjedalu potele pjevat ‘Cesta je ienenada krenula uzbrdo kroz fumovit predio. Dok su se automobill brzo priblitavali vrha Tugledao sam, prekasno, da je sjeverna strana brda do koje jot nije doprlo sunce, bila glatka kao sin- ko. Dyoja kola ispred nas potela su se Tudo klizati, ‘2 mi za njima, Tagubili smo Kontrolu, prevmnuli se {gavel u snjeznom nanosu. Automobil iza nas sur= ‘yao se za nama, polupao nam vrata i zasuo nas raz- mrskanim staklom.~ CObilje pojedinosti u ovom primjeru pomoglo Je sli Sateljima da se utive u dogada). Svrha vaieg govora je a sludateljt vide ono Sto ste vi vidjell, da Euju Sto ste Vi Gull, da osjete sto ste vi asjetil. To modete postéi ‘samo obiljem zanimljivih pojedinostl. Kao &to je istak- 102 nhuto u etvrtom poglaviju, zadatak pripreme govora je ‘odgovaranjena pitanja tho? kada? gdje? kako? i zaito? ‘Morate potaknuti mata sluSatelja govoredi u slikama, Utivite se ponomno u dogadaj dok prigate o nfemu Uz upotrebu slikovitih pojedinesti govornik bi tre bao ponovo prodivjet! dogadaj sto ga opisuje. U tome se govor priblitava glum, Svi veiki govornicl imaju sn Sle za dramatiéno, ali to nije rijetka esobina koju nala- imo samo kod govorniis. Ona je desta i u djece, Mno- fi nati poznanici nadareni su i2raZajnim licem, smislom ‘a tmimiks 1 pantomimy, st je ave dio nadasve vrijed~ ne sposobnesti dramatigiranja. Veéina nas ima neke slix ne epascbnosti Sto se § malo truda I vjedbe mogu jot bolje razvit ‘Ako dogadaj preprigavate éramatigno 1 uzbudljivo, ‘on de na sludatelje ostaviti jati dojam, Bex obzira na to koliko je bogsto pojedinostima, prepri¢avanje neée ima~ fi pravoga winks ako mu nedostaje Zar uzivijavanjs. COpisujete Ik potar, prenesite na slufatelje osjetaj ux- budenja koje je zahvatilo promatrate dok su se vatro- gasci borilis vatrom. Pripovijedate Ii o svadi sa susje- ‘dom? Usivite se, dramatizirajte! Prepriéavate Ii sludaj ‘utapanje, kad vas je obuzela panika? Neka slufsteji csjete te strane trenutke vatega Zivota. Cilj je primje- ra da predavanje ostane urezano u paméenjt. SluSate- Iii 6e zapamiiti govor : pouku alo im primjer ostane Zivom sjeéanju. Postense Georgea Washingtona pamti- mo po dogadaju s treinjom, opisanom u Weemovo} blo- rafiji Novi zavjet je bogata riznica navela moralnog ‘ponaanja, potkrijepljenih primjerima iz Zivota. Takwa Je, primjerice, pripovijest o dobrom Samaritancu. Tmotenjem jednog dotivijaja kao primjera pridont jet éete da slusatel! bolje upamte va govor, a to ga 103edno dni zanimiviim, uvjeriivjim | razumlivt- Jn Stufaelfatvo Je shvatilo vafe ivotno iskustvo, Pe Je spremno da se odazove pozivu, Tonas dovodi do dru ge faze u »Earobpoj formu 2) Imnesite poantu — sto elite od slusatelja io govora u Kojemu iznosite primjer eduzima tet detyrtine vremens, Pretportavimo da govorite dvije ri- hate, Preastaje vam otprilike dvadeset sekundi de ob Jamie Sto Zelite od slusatelja | kakva ée im Korat to anijetL Nema vide potrebe za pojedinostima. Veijeme Se zn ofvorenu, izravnu poruku, To je obrnuto nego u F winama. Umiesto da prvo date naslov, vi najprie i= beieate pri, a zatim sijedi naslov, to jest poziv na dje~ Tovanje, Tu vale pravila: Poanta mora bitt kratko 4 fasno formulirana Recite slufateljima toéno Sto of nj ofskujete. Bit- ro je da sami toeno mate to ofekujete od sluatelia akon sto ate ih pripovijedanjem pripremili na djelo~ Vanje, Dobro je da poantu u oblika prijedioga ispitete the plo kao da saatavijate telegram, sa Sto manjim beojem sijedi, a poruku véinite Sto Jasnijom i odredent- om Nemojte reti: »Pomorite sirtistu.« To je suvile opcenito, Recte; ~Veteras se obavedite da ete nared- ne nedjelje odvesti dvadeset 1 petoro djece na iaet-« Pocovite publiku na neéto stvarno i opipljivo, a ne na neato neodredeno. »Sijetite se ponekad djeda i bakex — ‘pruth odvide opéenito, Stoga recite: ~Posjetite djeda it tala ovog vikenda.« Poruics »Budite rodoljubs preina~ te u »Glasajte u Setvrtake. 108 Olakiajte slutateljima txrienje prijediogn Ber obrira na to sto tradi od sluistelja, govornie ora svoj prijediog, poaiv na djelovanje, izraitl tako (Ga ga sludatejt mogu Iako razumjeli { izveitl. Najbo- Ife je biti odreden, Ako 2elite da slusatelj lakie pamte fimena, nemojte reéi: »Potnite vjeabatl paméenje ime- rnac. To je opéenito, 1 toko se izvréava. Recite: »Cim lupoznate novu osoby, ponovite njezino ime pet puta u teku pet minuta nakon upomavanfa.« Govornici Koji potanko razloze poriv na djelova- je bolje motiviraju slufateljstvo of onih Koji se sluze ‘opéenitostima. Mnogo je bolje reéi: »Potpsite ov do- plonicu sa Zeljama za br2o ozdravljenjes, nego predlo- iti shtateljima da podalju dopisnicu il napisu pismo drug u bolncl Upotrebu nijetnih iit potvednih regenies valja raz~ moteti sa stajelfta slufatelja, Nisu sve nijetne reée- nice nedjeloworne. Kad pomotu njih 2elimo neito {2 bjed i ukinut, one djeluja uvjerjivije nego potwrdne. Reklama elektriih 2arulja neko se veijeme veoma us- pjeino sluzile izrekom »Ne kradite taruljel« Prijedlog txnesite sigurno 1 uvjerijivo Prijedlog je glavni smisgo vabeg govora. Stoge ga valja fznieti glasno 1 vjerijivo. Kao Sto su naslovi tis Jean! velikim masnim slovima, tako poziv na djelovanie ‘treba biti istaknut nadahnutim tonom izravnog obraéa- ‘ja sluSateljima, Spremate se na slusatelje ostaviti sna- Zan dojam, nuino je, dake, da oni osjete iskrenost Valeg poziva na djelovanje, Ne smijete pokazati nesi~ igurnest il ustrugavanje. Sigurnest u nastupu valia 2a- Grdati do poetjednjihrijet, koje su treéa faza ~Garobne formules 10543) Irlotite svoje argumente — objasnite sluse feljima kakvu korist mogu o¢ekivatl ovdje vaja biti kata i odejeren. U faz cbrane: ganja morste istaknutl Korst Kojo) s¢stuatelii mom Ber ako tine ono &to od njih tratite ‘Argument morn odgovaratl primjera ‘Mnogo je napisano o motivacit u javnor govore: ju Tove optetan proc, korstanaviua ROH Poe Feige ede na djelovanje, U kratkom govoru poticanls oiifelovanje, Holt fe tema ovog pogavlja, doveling is Mein I dja redenicama protumadtl Kors 98 ane ajvednije Je da glavmu,painja usmjeite 09 akc fo proivani iz primera Kojim se sludite, Ako vovhrite kako ste Stedjeli novac za kup polorad sevrpile | nagovarste stubateje da { oni pot Hed: seu, morate istaknuti da é= Kupnia polowno® meme: Jet Mignima donijeli Korist. Ne smijete se udalitl 08 erjera, navodee! kao objabajenje | Gnjenica, 3a 6 rr polovna Kota éesto Vea od novih model {staknite samo jedan Jedint angument ‘Vetina trgovaca nabrofit Ge vam niz razloga 72 Kup” ju cdvatenog prozroda, Zaijlo i vi imate vise arg, ni kan potkrepu 2a svoju poruku, evi mogy Bit retoranh = danim primero. Najolye pak fsbest Poveyijedan vaian argument, il jednu prednost, Pos: Tjednge ries upueneslubatejstv treba itera: vpoput poraka w reklamnim olasima. Proufavajues pe eemiglae, u koje je utrogeno mnogo truda, navilt ete kako walja prenijeti poruku | ebraziotit je. Niled” ete Salama ne nastoji da odjednom prog. vie od Jed og proiavada; veoma su rijetke one koje daju vibe od fodnog ralogs za kupa}s. Promjena media omar: eo moze utjecai na promjenu formulacje reklae, all sae Mijetko kada u jednoj rekiami naiéi a raziitite formutacie, bilo da su suditivne iii vizualne “aio analizirate reklame iz éasopise, novina { televi~ sije ionenadit de vas Kako se Sesto ~Earoba formula weigh kao potica) 2a Kupn{u. Shyatit éete Sto je to Sto overuje ogias il reklamu w sedinstvenn cjeliny. ‘Primjer ae mote obraditi i na druge natine: korife tenjem oglednog uzotka, demonstsiranjem, citiranjem, gporedivanjem, navodenjem statstiékib podataka,|O cae cero polanko govoriti w dvansestom poglavlfuy Iam ae bavimno dufim govorima uvjeravanje. U evor Je poglavja formula ogranigena na izafenje osobo0g 5 Baja kao primjera, jer je to U kratkom govoru za etieanje na djelovanye ajlakss, najzaniinljvij, m0} ramatignija i najavjerljivija metoda 1078) Informativni govor acijelo ste Sesto susell smutene govornike sliéne jednom vsckom funksionars, ameritke viede, Kolt sear govorima baceo w ofa} lanove strnog Kom See eridkog Senata, Kako nikada nit najduzer 69, ee sennje mao istaknuth glavnul misao, suSatelil et Ter deka o Gemu gover. Jeanom je senetor i SIe> ra cecline komentirajuéi njegova Konfuana ies Tye duborio rea da ga dotien funkcionar pods lo onantka te tnladesti Koi Je podnio zabtev 2a rate "8 Povaka, premda je priznao da mu je Bene Ujepe, t- Vesna kuherica i uzorna majka, nZaito se onda hoéet nik rasta? upitao ga je odviet= ~zato Sto ona neprestano pritae, edgovorio Je mut 0 demuts =U tome je probles ne kade 0 Germ v= glasio je odgovor, ontkad mt ‘To je problem i mnogin govornika, matkaraca | 26° nna, Sibert me znaj 0 emu takvi govern govore ‘cada nam ne Kaa, pa nam nikada nije jasno Sto Nor e neti 1 sedmom poglaviju dobili ste formulu 2a sastay- tjanje Keath govora za poticanie slutatelja na djlor | ‘vanje. Sada emo obragiti metode sastavijanja jasnh Jovora kad treba slusatelje obaviestith a ne motvirat TTaleve govore dréimo mnogo puta na dan: dajero upate | obevijesti, tumatimo, podnesimo trvjesisie, OF teNguvora Sto se svaki tjedan odravaju po cijelom Seely, govorinformiranja dolax odmah 38 govora W- SJesavanje Ti poticanja na djctovanje, Sposobnost jas soeratavanja predvet je spescbnesti poticanja drw> Ti judi na djeovanje. Owen Young, ean od Pro ain Min industejalae, istiée potrebu jasnog tzraze- Wenja u danainjem svijet exoliko éovjek razvije sposcbnost Jamnog iznoke- nfo mish toiko se povetava njegove moguénost oe ie koristan. U naéem drustvu, gaje Je potreb- oe Murednja i u nafjednostavnijim stvarima, & Pr 3a ered nuzno da jedni druge razamijemo, Je- Tae Je naivadniiprijenosnik cazumijevanie, stags a ae. neudii slusitl ee pjime paZljivo, a ne odno- sit ge prema nema nemarno.« ‘ovo poglavije sade2 naputke Koji 62 vam pomodi ‘aa se jeclkom slute jasno 1 paaiivo, tako da stulate- {hee iat teen da vas cazumi O sven ¢ 5 a ee opt moze razmilljat~, rekao je Ludwig Wi Tperaten, omogse Je azmitljat jsno. Sve Ho se mor Ze laze, moguée je rei Jasn0~ 1) Prilagodite temu raspoloiivom vrementt 1 jednom govoru nastavnicima profesor Wiliam ames je rekao da se w jednosatnom predavanju maze enjet samo jedno misljene. Tpak sam nedavno 209 ednog govornika, kojemu Je veijeme za govor bilo o- 109graniteno na ii minute, kako na poéetins govors Kade eeatestvu da mu Zell skrenuti padnju na jedanacst aeehat Seanaest f pol sekundi za svaiu! Cini se nev]e- (Satin da bi inteligentan Govjek pokufeo neito taco Spourdno. To je, dakako, krajnst, ali ma eklonost tak Gemigretkama nallazimo gotovo kod svakog poéetnika, Penemnici su nalik na vodiée koji nam Zele pokazati Puriz u jednom dant. To je izvedivo, kao Sto se t kroz filo koi mune] mode prof za trideset reinuta, ali nam fre pra ni radost ni pouku. Mnogi govori nisu jas Jor gowornik ao da nastofi oboritisvjtaki rekord uw i2- Asani materijala u zadanom vremenn. Skaée 6 jedne focke na drugu brzinom i okretoséa divokoze “Ako so, na. primjer, spremate govoriti o radniekim sindisatima, memojte & nekoliko minute pokafett radi ako su ae organiziral, Kojim se metodama slue, to ra peti 2a Sto se bore {Kalo sjefavaju razmisice me- ‘ta taantn geanama industrije. Ako sve to pokusate Fe- ff. marome nce bith jasno 0 éemu ste govorll. Sve ée oe doimatt zbrkano, imijefano, na brzinu skicirano. Ke'bi h bilo pameinije u2et) samo jedno razdoblje ia ranvoja radnigkih sindikata, pa ga ma odgovarajudt nn obpaditi | Hlustirati. Takav govor Je jednozaéan, Jasan, lako se sluda i lako parti “Jednog jutra ed sam Kkrenuo u posiet znanct, ri ovedioa Jednog, poduzeéa, na vratima sam protitao Mepeenato Ime. Direktor Kadrovskog sektora mi rebe Sto te 2bilo sOsvetilo mu se ime« Time?= ponovio sam »Zar Jones nije bio Gan obi- ‘tet Jones, Koja je vlasnik poduzeéa?~ Mistio sam na nadimake, rote mi prijateh, ~Zvalt su ga 'Gdjerje-sad?” Svi su ga 2vali "Gdje-jesad’ Jones, Na polofaju nije dugo izdrtao. Obitelj je na njegovo Jnyesto postevila jednog rodaka. Nikada st nlje pote an oda shvatl kojim se zapravo postom bavimo, Ratio je ‘Sjelt dan, ali sto? Skoknuo bi sad na jedno, sad na dru go mjesta, eijelo je vrijeme bio na sto strana. Mislio je a je vadnile provjeravatl je Ii obpremnilk ugasio evjet- Tega Je daliilograt uredno slotio papire, nego pro- veavati kretanje prodaje, Cesto nije bio u ured. Zato fuga inazval 'Gdje-je-sad?™ Gaje-je-sad Jones podsjeéa na mnoge govornike koji bi mogi imati vie uspjeha, a nemaju ga smo 23- foisto se ne znaju dlseiplinirati Spadaju u one tude Tesi, poput Jonesa, ele obraditi to vite materia, Si- Hee? tam da ste ih aluali i usted govora se upital: SGaje-je-sad?= 1 iskusniji govorniei ponekad Gine istu greéleu. Mor ada je to soge fio su samouvjereni, svesni svoj spo" ‘opnorti na dragim podrucjima, pa misle da mogu sve peonehde opasnoet oa pretepanih govora. Zato vain s8- ‘etujem da ne budete poput nj, da se évrsto drite lawne teme- Ako Zlite bith fast, slusteljt w svekom ecu moraju biti u stanju reéi: ~Razumljem ga. Sije- dm ga. Znam 0 emu govori= 2) Poredajte mis logiénim slijedom Gotovo svaka tema mote se obradit|primjenom a= ‘ela loginog sijeda, bilo da se radi o vremenskom, frostornom. li sadréajnom rasporedu U_vremensiom Bijedu, primjerice, temu mozemo promatrati s aspekto Srotlst,sadainjosti 4 buduénost, ii modem poet ¢ eipedenizn daturnom i krenuti od njega unatrag ili na- prijed. Predavanja o raznim procesima proizvodnie eoria bi podeti od sirovine, preko opisa proizvodnih Stupnjeva | zavrsiti Konaénim proizvodom. Bro} poje- uminant Sto th elite unijeti u predavanje ovisit Ge, da- kako, o raspolodivor vremens. prostornom slijed deje valja organizirath oko seeditnje toake i pofeli otuda u jednom smijeru, st pak tu ava detii smjera: sjever, Jug, istok I zapad, Ako opi- Gujete grad Washington, mofete sluSatelje odvesti na “ith Capitola i odatle im pokazivati znamenitesti na sve Zetii strane, Ako opisujete motor mlaznog aviona ii lutomabila, nejbolje Je goverili o sastavnim aijelovima, eke teme imaju same po sebi vet gotov, ustaljen redoclijed. Ako Zlite govoriti o strukturl vlade it dus fvenog uredenja najbolje ée biti da slijedite postojeéu organizacijska strukturu po zakonodavnim, izvrénim itd, shemama, 3) Nabrojite redom glavne totke svoga govora Da bi govor bio skladan i razumijiv slutstef layne totke izlaganja moiete nabrojili onim redosl edo kojim one prirodno nadolaze, Na primjer. »Peva Totka moga govora je .-.~ Kad zavrsite jednu todku, recite da prelazite na deugu, § tako sve do kraja, Dr Ralph Bunche, Koji je bio pomoénik generalnog sekre- ‘ara Ujedinjenih narods, ovako Je poteo jedan vaton. ovor u New York: =Veéoras kanim govoriti o odno- fima meds Hjudima lz dva razloga~ Odmah je nast ‘ior =Prvl je raziog ...«, a atm »Drugi razlog je «= ‘Utes eljelog govora pario je da slufateljima bude jas- no da ih korak po korak vodi do zakljuéka: »Ne smije- ‘mo nikada izgubiti vjera u sposobnost dovjeka da éint dobro Tstom metogom uspjeéno se postudio ekonomist Paul Douglas u govora odrzanom na sastanku komisije Kon~ fgesa koja se bavila problemom razvoja trgovine, Go- m2 vvorlo je kao struénjak 28 pores i kao senator dréave Minois. Poteo je ovako: ~Glavni argument moga izlaganja Je slijededi; nabret { najdjelotvorniji natin za rjebenje ‘ovog problema je da smanjimo porez grupacijama s nis- kim i stednjim osabnim dohocima, to jest onima koji _mjeseino trofe gotovo ditav dohodak.« ‘Konkretnos.«,nastavio je. ‘atim «=, produtio je osim toga = nastavio je ‘inv su osnovna razloga tome ... prvi <<. Arugi fret oo Da zakljudimno; treba smjesta smanjti porez gra pacijama s nizim 1 srednjim osobaim dohocima, kako bismo povecali potraznju i kupovmu mot.« 4) Nepomate pojmove usporedite s poznatim Kathad ete se nagi u situacji da uzalud pokusava- te protumatiti io misite. Vama je problem posve je~ sn, ali laiskuje ierpno objainjenje da bi i slusateljima posiao jasan. Sto dete utiniti? Usporedite ga s netim Sto slufateli razumiju. Recite da je jedng stvar nalik nna drugu, nepomato sligno pomatom. Pretpostavimo da goverite © jednom od doprinasa kemije u industriji — o katalizatora. Ketalizator je sup stanca koja u drugim supstancama izaziva promjene, a Sema se pri tome ne mijenja, Ovo je tumagenje prili- no jednostayne, no nije li bolje ovako: katalizator je neito poput djeéska koji w Skolskom dvoriSta gnjavi, tute, gurka svu djecu, a njega nikada nitko ne tale, ‘Neki su se misionari Jednom naili pred problemom prevodenja nepoznatih raza u pomate, kada su pre- Yodili BiDiju na dijalekt plemena iz ekvatorijalne Afri- 1 Pas rE aike. Moraju Ii prevoditi doslono? Shvatit su da meke fijedi ne bi urodenieima nita mafile ako bith tako pre- vel ‘Dosti su, primjerice, do stihova: Premda su tvoji rijest poput geimiza, postat ce bijeli kao snes Ka- Ho to prevesti? Urodeniel nisu zal Sto je snijog, all AA se desto penjali na etabla kokosa { brali plodove 2 ‘lo, Misionari su nepeznato poverali s poznatie i ova- Ao prevell tu retenicu: Premda su tvojigrijest poput frimiza, postal ée bijelt keo meso kolosova oraba.« ‘Summnjam da bi seu takvo} siuacjt moglo smisity resto bolje! Cinjenice prikatite opisno 1 slikovito Rotika je udaljenost do Mjeseca, Sunea iit najblie vijeade? Na pitanja o sverniru znanstvenict spremno Zhgovarajy, dajcl nam mnostve matematiih podate- panpredavadi | plscl, medutim, zaju da prosjetnog sli Faielja ne mogu obesipati struénim terminima, pa pre tvaraju brojke u slike ‘Pomati mansivenik siz James Jems posvetio je anoge vremena Ijudsko} elji za istrazivanjem svemi- soeeeo struénjaku, bile su mu pomate matematiéke injenie, all je mao da ée najbolje pisat it govoriti © ‘njima ako brojln ubaei samo povremeno, 1D knjizi »Svemir oko nas« on istive da sa Sunce, koje je jedna od nvijezda, i planett oko nas. toliko bint lhavne mozemo shvatiti goleme udaljenosti drugih ne~ peskth feta, ~Cak je 1 najbia zvijexia (Proxima Cen- taunl) udaljena 25,000 000 000 000 miljax Kako bi tw Tidaljenost Sto slikovitije prikazao, izratunao Je da bt ‘tam trebale fetish godine i tei mjeseea da stignemo do jer kad bismo sa Zemlje krenulibrsinom svjtloati, to Jest brzinom od 186 000 mija u sekundl ua ‘Tako objainjene te goleme udaljenosti Zine nam se mnogo stvarnijima nego podaci koje je jeden govornik Gao opisujucl udaljenceti na Aljasc, rekavii samo da ‘Aijaskn zauzima povréinu od 590.804 kvadratne mij, aida se nije potrudio oplsati i zorno predoaitt velitinu ‘te povrsine. Hote Ii nam sama brojka dogarati velitiny Aljske? ‘Meni ona nije nista znaéila, pa sam tek mnogo kasnije fi drugog izvora nauéio da njezina povrdina odgovare veakupno} povesine drgava Vermont, New Hampshi- Te Maine, Massachusetts, Rhode Island, Connencticwt, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Mary- fand, West Virginia, North Carolina, South Carolina, ‘Goorgia, Florida, Tennessee i Mississippi! Sada 590 804 vedratne milje imaju za mene posve drugo znaéenje we mmam osjeéa} da je Aljaska priliéno prostranat TJedan je polaznik prije nekoliko godina opisao za- stradujuct bro} Ertava u nesreéama na auto-cestoma, & poclutio se ovor straviganom shikom: »Voaite se od New Yorka do Los Angelesa. Zamislite da umjesto ces- tovaih stupova stoje uspravni ljesovl sa Zrtvama pro- Hogediinjeg pokolja na cestama. Jurettsvoiim kelima, Svaluh pet sekundi prodete pokraj jedne tskve sablas- jhe ounake, jer na svaka milju rasporedeno ih je éva- naest —s kraja na kraj zemlje ‘Kad sjednem u Kola, nakon nekoliko wilja sjeti ae te slike w svoj njezino} straviéno) realnosti, ‘Zato je to tako? Zato Sto je veoma telko zadréati sluine dojmove, Oni se odbijaju kao grad od stable. Ali vidnim dojmovima je drukéije. Prije nekoliko godina “adio sam na obali Dunava a zidu jedne kuée topovsko Tene ~- tane So ga je Napoleonova artijerijaispalila w biel kod Ulma, Vidni dojmovi su poput toga taneta: njihov je udarailno jak, ukopaju se, priijepe 1 uvrije- Ze, bribuéi sve druge manje zome dojmove, usIxbjegavajte strutne tzraze ‘Ako se bavite nekim tehnigkim postom, ako ste pravnil ijeénik, invenje, I visoko specijaliairant tr- Rovac, morat ote biti évostruko opreznt kad govorite Restradnjacima. Irragavajte se jednostavnim rijetima | protumatite nikine pojedinosti Morate biti dvostruko opreznl, jer sam ja sm, po profesionalno} duznosti, Guo ma stotine promasenih go- Bora koit su propall upravo zbog prevelike struénostl Ginilo se da su govorniel posve neupucent u sastay shx- fatesiva, da nisu svjemni potpunog nemanja W vezi $ niihovem spectalnoSéu, Razvlatill su svo} govor izno- Seth misli Sto su vrvjele struénim izrazima, Koji su njl- ima bili posve jasri, all neupuéenima nisu nista zat Sto, dakle, takav govornile treba utiniti? Pridréava- ti se savjeta iz pera bivieg senatora Indijane Beverid- ea: “Dobro je media slufatejima Irabrati osabu ko- ja ce ne doima odvise inteligentno, pa je poiratt Jainteresirati za predmet ilaganj. To se poste st- to. jasnim regenieama, oslonjenim na éinjenice i Jos jannijim obrazlaganjem. JoS je bolje govor us- jeriti na djetaka ii djevojéleu Kojt su doslt na predavanje § roditeljima, "Recite sami sebl — recite to naghas i sloSetelj= stvu ako hotete — da éete nastojati govoriti tako Jednostavno de ée i dijete mofi razumjeti { zapam- tint vada objainjenja onoga o emu govorite, i na ikon predavanja biti u stanju ponoviti o demu ste gover Jedan je lijeénike u predavanju na jednom naiem tegaju rekao da ~disanje dijafragmom zmatno pridono- 16 i bolo} peristaltic crijeva i da je Korisno za néravije~ ito je prvi odlomak predavanja zavrtiti tom reéeni- Bom i krenuti dalje all ga je nastavnik prekinuo za- Srotio prisutne da dizanjem ruke poturde ako zaju po tema se disanje dijatragmom razlikuje od drugih na Gna disanj, za5to je posebno Korsno 2a zdravije te Sto je to perisaltiko gibanje. Lijeénika je tznensdio evaltat glasanja; ponovio Je, protumaéio { protirio re- fenicu na slijedeti natin: “eDijatragma je tank mislé koji je smjeiten na anu pranog kota 1 dijell preni koS od trbusne Suplii- pe ead nije u_pokretu, 1 peilikom disanja prsnim Kedem, zaobljena je kao preokrenuta adjela, Kad ‘Gsemo utrobom tada svakh dah potiskuje ta) misié ‘prema dotje, dok ga gotovo splost, pa asjeéame Ka- Fo misiéiZeluca pritiséa na pojss. Pokreti dijafrag- ne prema dolje masirajy i potitu na rad organe #2 ornjeg dijela trbuéne Supljine: 2eludac, jetrw, af feraés, slezenu i pleksts Kad iadigemo, teludae | erijeva ponovo bivaji potisnuti prema dijafragmi i dobivaja novis masae Jar a maséza povoljno djeluje na proces izbacivan}a ‘vari, CGrijeune tegobe su uzrognici mmogih bolesti, Sla~ be probava, zatvor i trovanje bi nestali Kad bismo Zetudac | etijeva vjeSbali pomosu disanja dijafrag- 1 tumatenju je uvijek najbolje pot od jednostav- nog prema slozenijem, Pretpostavimo, na primer, da up domatiea pokuéavate protumaciti zaSto se hlad~ jee! moraju odledivatl, Ne bi bilo dobro kad biste re- wi: uteNatelo rashladivanja sasnovano je na Ginjenich da isparivaé crpe toplinu iz unutrasnjeg dijela hiad- fakes, Kako se odvedt toplina, prisutna vlaga skup- Tse oko isparivaéa 1 pretvara u led Koj djeluje tao ilator. To zahtijeva Eee ukjuéivanje moto- Lakée je razumjeti ako govornlk: potne s onim sto domatice dobro pounaju: wfnate gije se zaleduje meso u hladnjaku, a mate 1 kako 30 Oko tog dijela skuptja led. Led sva- Ki dan postaje deblj, dok se jednog dana ne mora filed da bi bladnjak mogao pravilno raditl. Led Gko ledenice nalik Je na polerivaé kojim se pokriva- no U lerevetu, ili na staklenu vunu to izolira zido- ‘Ye kuda, Sto je led deblji, to Je ledeniet teze izvlaei- TT copit ara iz hladnjaka | odeiavati niaku tempera- tur Zato motor mora éeiée | due raditl Ako je nt Vesem bladajaku ugraden automatski odlediva n= kad se nee nakupiti debell slo} leds, pa Ge motor frebati raditi manje | kraée vrijeme~ ‘Aristotel je dao dobar savjet: »Mislite kao mudraci, ‘a govorite kao obiéni Tjudi« Ako veé morate upotije- bit tehntdkt izcaz, prvo ga objasnite, tako da svi u Pu biel znaju ato znadi, To se osobito odnesi na Bijuéne rijeti Koje se éesto ponaslja. “Jedanput sam sluSao burzovnog slutbenica koji je skupini Zena govorio o osnovama bankarsiva 1 ulaga- ja, Slutlo se jednostavnim, razgovornim jezikam. Ob- Jnio je sve csim najvainijih strufnih rijet koje ow Publics bile nepoznate, a veéina ti zraza nije bile Zak Bhi ateuine bankarske termincloglje nego iz neke v= fe éinovnitkog Zargons ua Moglo je to biti zanimljivo predavanje, ali se pre= tvonieeu pravu zagoneti, jer predaval nije ehvatio sie satelice ne razumiju ijt Kojima se on Svako- “Gnevno slutio na poe. "Ne treba izbjegavath nerarumijive Kljuéne jet, al th valja ebjasniti onog éasa kad ih upotrijebite, ako Deetpartaejate da ih sluiatelj neée razumett Fite i govoriti 0 pjevanim reklamama? © nepro- ‘istjenom Hupovanju? © tefajevima slobodne umjet- aaa o knjigovedstvu? O samodoprinost Hi © Repro" Repti pretjecanju automobile? 2etite i brani teorie Ju popurljvesti prema djecl i govorit o procieni: sear inventara? Bio sto izaberete, morate se tradi sarlgatelf razumiju kiljugne rijeti ie th podruéa u ftom smialu w Kojem th vi upoteebljavate 5) Sludite se vizualnim pomagalima Zivot ko}s vode od oka do marga mnogo su debit od ‘vaca kojt vode 04 tba. Znanost nas uéi da vidi vniajima obraéamo dvadeset pet pula vfe pane ne go shuinim. otje Je stvar jedanput vidjetin, Kade stara Japan- ‘eke poslovica, ~nego sto puta slusati o jo} “Ao elite biti jasnl, glavne misti i ideje prikadite ‘pomoti aka, To je radio 1 John Patterson, osivaé wd- eerie profzvodata registarskih blagajnl. Patterson w edna Clank ueatko opisuje metode Kojima se sku= iho u rozgovorima s radnicima i prodavatims: tisim da sain govor nije dovoljan za razumi- jevanje 1 zadrzavanje pxinje, Poteeban je enatan sem. Gaje god je to moguce pozeljno Je koristiti ‘ie koje pokazuju sto je dobro, a So le, Difagee- uori su uvjerlivifi od rijeti, a slike uvjerljvije od dijegrama. Temu dete idealno prezentirati ako sv3- ki dio ilustrirate slikama, a povetete rijedima, Dav- ro sam otkrio da Ijudima slika vrijedi vite od bilo alvin ried Gerafidei prikaei ‘lt dijagrami trebaju biti dovoljno veliki da th svi vide, ali th nemojte previge korstit. Predugo nizanje dijagrama postaje dosadno. Ako ih er- tate dok govorite, nacriajte ih br2o i ugrubo. Sludatelje ne zanimaju umjetnitka djela, Upotrebljavajte kratice, piite velkim slovima { éijivo, govorite dok ertate i pifete, okresite se prema sluateljstv, ‘Ako pei govoru koristite za ilustraciju ogledn islo- fk, drdite se slijededih savjeta pa éo slusatelji napeto pati 2, Slutite se idlaicima dovolino velikim da bud vidljivi i iz zadnjeg reda, Nitko ne mote ni- Sta nauditi iz ielozenog predmeta ako ga ne vil 3. Nemojte nikad za vrljeme govora dat ilotake ‘medu slufstelje. Zaito izazivati nemir medu njima? Ti dobiti konkurenta? 4. Kad pokazujete lelozak, dignite ga dovolino visoko da ga svi vide. 5. Zapamtite: jedan ialodak u pokvet vrijedi vi- fe nego desetstatienih. Ako je moguée, poka- ite kako radi 6. Za vrijeme govora nemojte zurithu ialaiak trudite se da komunicirate sa slusateljstvom, fa ne = predmetom 7. Kad zavrsite s demonstriranjem i2latka, uklo- nite ga ako je to moguse, 120 8, Ako ielotak do odredenog trenutka mora os- tati tajnom., postavite ga na stel lraj sebe, ik uz postolje i pokrijte ga. U taku predava- ja pravite napomene koje ée pobuiti znati- ely — ali nemojte reél Sto je pod pokrovon ‘Tako éete unaprijed probuditi znatizelju, na pelost { zanimanj. ‘Virualna sredstva postaja sve znatajalji pomagate- 1ik za postizanje jasnote, Ako Zelite da vas slusateljstvo razumije, spremite se tako da im i pokaiete ono 0 6 smu govorte va ameriska predajednika, obojiea majstori govor= ne rijeti rekll su da je sposobnost jasnog izrazavanja rezultat diselpline 4 obuke, Lincoln je rekao da govjek ‘prema jashoci mora osjeéati strast. Doktora Gulliveru, predsjedniica koledéa Knox ispriéeo je kako je vet u ano} miladostsrazvio tu wstrast~ »Sieéam se kako sam se od malih nogu Ijutio kad ne bih razumio sto mi govore. Mislim da se ni nna Sta u fivotu nisam toliko Iutio. Sjeéam se kalo bih na veter, poslje razgovora susjeda § ocem, od Jaxio u sobu te provodio sate hodajuti gore doje Pokulavao sem shvatiti pravo maéenje nekih ‘ma lovitih? reéenica, Tako sam pokusavao, nisam mo- 20 zaspati kada bih pofso odgonetavati zaéenje eke taleve reéenice. Ponavijao bih je mnogo puts, dk je ne bih iarekao jednostavnim jesikom razum- Ijivim svim djetacima koje sam pomavao. To je bi- la trast Koje se nikada nisam oslobodio.« Drugi istaknutt predsjednik, Woodrow Wilson, napi- sao je nekoliko savjeta kojima moSemo zavrsiti ovo po- lavlje o vatnost jasnoce govora: anctr} -Otac mi je bio uman dovjek. Od njega sam nj- ‘vie nauéio. Nije podnosio nejasnoée. Od dana kad jam poteo pisati pa do dana njegove smrt, 1903. iodine, kad je bio star &l godinu, pokazivao sam mu sve Sto sam napisao. ‘Tratio je da mu Stam naglas, a to mi je wvijek bio nelagotno, Cesto bi me zaustavljao. ‘Sto to ma- Ai?’ Rekao bih ma i, naravno, irazio bih se jedno- Stavnije nego na papiru. ‘Zasto onda nisi tako napi- ‘$207 nastavio bi on. ’Nemo} pueati saémaricom ako ovis krupnu divljad, Samo unosié zabunu, Odaberi ravi kalibar za svaku met | gads) pravo u ono Sto Felis ei 9) Govor sa ciljem pridobivanja sludatelja JJednom se mala skupina mutkaraca i Zena nail pod naletom orkana, Ne pravog orkana, all neéega na- Tk tome. Orkan od Sovjeka zvao se Maurice Goldblatt, Evo opisa tog dodivljaja kako ga Je upamtio jedan od prisutnih’ sSjedili smo za svefanim objedom u Chicagu. ‘2nali smo da je taj Govjek pomat kao uvjeriiiv go~ vornik. Znatiselino smo gai paaljive promatrali kad Je ustao da odréi govor. Bio Je pristao, Iubazan 8ov- jek srednjih godina, Pogeo je thim glasom 1 zahva~ io na pozivu. Rekao je da Zeli govoriti o neem o2- biljnom { mello da mu oprostimo ako nas svojim govorom uznemiri ‘Tada se srudio na nas poput orkana. Nagnuo se prema naprijed 4 prostrjelio nas uokrug pogledom, Nije podigao las, all je svaka njegova Tijeé u mo- {oj svijest odjekivala poput udarca gonge. "Pogle- Galte oko eebe. Pogledajte jedan drugoga. Znate li kkoliko é od vas prisutnih ovdje umrijeti od raka? ‘edan od etvoro, jedan od Getvoro izmeds oni Ko $i su stariyi od 45 godina” Zastao je, a lice mu se razvedsilo, "To je jedno~ stavna, okrutna €injenica, ali ona ne mora bitt du- 123,ga vijeks, rekao je. ‘NeSto oe mote utiniti protiv fogn; ato nesto je napredak w IijeBenja ra istee Hvanje njegovih uzroka’ ‘Ovniljno nas Je promatrao, prelazeti pogledom = Jednog lea na drugo. Zatim je upitaa: ‘elite It pri- donijeti tome napretkut™ vzar je u svijesti koga of mas mogao biti dru dgovor osize da? ‘DA? miso sam, a tako su rise Wi svi drug Maurice Goldblatt osvojio nas je z= nepune dvi- Je minute. On nas je osobno manteresirao za svolu fiver, Bili smo pa njegovo) strani { pridrudili se ikampanjt koju je vadio u humanitarne serhe. CCilj je svakog governika, evil i ne svakom mje stu, do dabije pods shusstelja. Gospodin Gold Finis tmao je veoma drameti¢an povod za traienje podrske, On i njegov brat Nathan Goldblatt poéelt Pegotovo od nistice, ali im je uspjelo sagraditi nix Sonih Kuga i ostvariti godiBnji promet preko 00, 0000000 dolara. Uspjeh je ulijedio nakon du- fib, teskih godina, a onda je Nathan famenada obo- flood raka | ubrzo umro. Nakon toga Maurice Gold plait se pobrinuo da zaklads Goldblatt dade prvt Rihijun dolara za Centar 2m istrazivanje rake pri TReuelistu u Chicagu. Povukao se s posla i posvetto vo} Zivot | vrijeme borbi protiv rake Nas. su osvojile te Einjenice i Iénost Mauricea Gotablatta,Iskrenost, ozbiljnost i zanos — njegova ara Zelje da nam se potpuno posveti tih nekoliko Tinuta, kao fo je duge godine svoga Zivota posve- tGwao veliko} ideji — ave Je to potaklo u nema osje- ‘aj slaganja s govornikom, prijateljstva prema nje- nu i spremnosti da se sainteresiramo i da gs pods imo 14 1) Trudite se da zasludite povjerenje slutatelja ‘Kwintlijan je opisao govornika kao »dobrog, éovje~ ka vjeita govorenjue. Govorio je 0 akrenost-t karai- Tera, Nista Sto smo rekli u ove} knjizi i niita Bto Gemo Jor reci ne mode zamijeniti tu bitna Karaktesistika us Pjeina govorenja. Pierpont Morgan je rekao da se u- Fled naybole sede Karakterom, a isto tako 1 povjere- je slufateljsta. stskrenost kojom éovjek govoris, rekao je Alexan~ der Wooleott, ~daje gasu prizvuk istine Koji nijedan Drevarant ne mote odglumiti« Osobito keda je sveha govora uvjeravanje, ideje go vornika moraju izvieati iz njegovih évrstih wvjerenja Pre noge potnemo uvjeravati druge Ijude morame 5t- smi biti uvjerent 2) Nastojte posti¢i pozitivnn reakelju slusatelja ‘Bivai predsjednik Sveufilista Northwestern, Walter Dill Seote, Tekao je da nsvaku ideju, pojam Mi zaklju- dak arzino istinitom dok se ne pojavi suprotna ideas. Mo} dobar prijatelj, profesor Harry Overstreet, irvrsno je objesnio psthologi pozadina te ideje u jednom pred Manta dto ga je odeza0 u dkoll za drudtvena istradivanja a New York! -evjest govornile made od samoga pocetke dobitt poturdan odgovor od siusateja, Na taj Im natin psi- holodke. procese pokrede u pozitivaam smjeru. To je kao u bilijaru: posaljete If Joptiew u jednom smje~ ‘ha teeba vam prilifno snage da je skrenete, a joS ‘ike da je uputite u suprotnom smjert 125oave su jasni psthologki uzroci ove pojave. Kad neta kate "ne zaista taco isl, on éini ranogo vi- BEG ibukog izgovaranja te dvogiasne rijet. Citaw oa Rrganizam —— alijeade, ive), miBici — stevia re doje abijanja. Ujedno oe java, ulaynom slabo iungahaxaa 1 jae, Uelesno povlagenje il sprem~ ae Ppa povlagenje, Ukratko reéeno, cijeli se 2 post ign asta stavija u stanje opreza pred pric TerRanjem, Ako, medutim, netko kaze "da, neme ni Tikes poviagenja, Orgonizam je stanju pribvaéar wiry cteorenoat. Sto vide taeih odgavora doblie™ wis io Gemo bolje uspjeti pridobitt padnju 22 svo} onan prijediog Dobivanje potvrdnog odgovora je velo jedno: stavan postupal, all ga 1jud Spak Cesto zapostavljar Serene da se oajeéaju vaznijim ako odmalh m2 Po Se SS Jerove neprijatelstvo! Tako radial dolazt cet tanak s Konzervativeima i odma im bac tu pa ee u lice, Kakva je Korist od toga? Mozemo ru Sprowtit ukoliko to dint da bi se malo tabavio, ali so riekaje da ée time neSto posticl, moramo Pri weer da je & psiholotkom smiska posve BlUP. “Ako vam na samom posetku uéenik, musterije, dvjete, ru i prjatel) kite ‘ne treat Ge vam ma, ssc | andeoskog etrpljenja, da tt nakostrijebenty mnegecju pretvorite u potvrdan odgovor = Kako, dakle, veé na pogetku postieh Zeljeno pribvar danje? Jednostavno, Lincoln Je rekao: ~Raspravu pot jer tako da prvo pronader podrutje zajednickog sla- Janje Lincoln ga je pronaladio {onda kad je govorio aeretiiivo} ter ropstve. ~U prvih pola sata protiv- viet bi oe sod sa svalcam mjegovom rijetiny pale st cise neprietrane novine o jednom Lincelnavam gover 16 ru, »Zatim th je malo-pomalo poteo pridobivati, dok se Tije inilo da ih je ave do jednoga preveo u vias tar bor Govornik koji se prepite sa sluiateljima samo po- tite njihova twedoglavoet | izariva u njima obranv, pa fm time pomaze da ne mijenjaju misljenje, Mishite It da je pametno poteti rijetima: »Dokazat éu vam da sam B pravu? Slusateli é to po avo} prilct hvattt kao izazoy i refi gebi: Da vidimo kakol« ‘Nie i stoga mnogo botfe pofetis iatcanjem neSega U sto vjerujete i vi slubateli a tek tada izaé spitanjem Ae age evi Bele Cutt odgovor. Drugim rijeima, mudro Jeda se prvo nadete na zajednidkom thu sa sluisteljima, 3e Ga in tok akon toga povedete w ozbiljnu potragu 28 Cagovorom. Tada jasno ienesite svoje argumente, kako fitke th naveli da vase zakdjuéke prihvate kno svole Tat Ge vise povjerenja u Istinu Koju su sami otkri “Najboli je dokaz onaj Sto se doima kao objainjen U svakom sporu, bez obzira na Zestinu neslagen)a, postojt podeutje slaganja na kojemu se sve siranke mo- gu srest Pokazat éemo to na ovom primjeru: 3. veljace 1960 godine premijer Velike Britanie Harold Macmillan o- Griao je govor u parlamenty Judnoafrigke Unijo, Mo- ao je pred zakonodavno tjelo iznijeti britansk stev protiv rasizma u vrijeme kada je rasizam previadavao E politic, Je It zapoteo govor tim bitnim raxikama w hvaéanju? Nije. Zapoéeo je naglafavajuti veliki eko- rnomeki napredak Juine Afrike i zaéenje doprinasa ‘Jute Afrike cijelome svijetu A onda Je vjeSto tak~ tigno pokrenuo pitanje razigitih shvaganja, Cak Je £ tada rekao da je svjestan da se te razlike temelje na ishrenim uvjerenjima, Citav mu je govor bio majstor- at‘ko djelo, obzimno ali Gersto sroteno, poput Lincolno- ih govora. *Kao élanovima Commonwealtha~, rekao Je premijer, niskrena nam je Zelja da Juno} Afric pric tno podrileu | ohrabrenje, ali se nadam da mi netete ‘Zamjeriti ako otvoreno Krzem da postoje neki oblic va~ Ze politike koji nam to enemoguéavaju, jer bismo time Smnevjrili duboko vjeru 0. politika slobodnih Yjudiy Sto Jena svoiim pedrugjima pokwavamo ostvariti, Mislim a ae Keo priatelji moramo suotiti s Einjenicom, bee Sratenja zasluga ili kriviee, da je u danafnjem svijet ta varia w giedista ono Sto nas razdvaja« ee obaiva koliko smo ae spremali suprotstavitt g0- vorniku, taka ée nas Izjava potaknutl da povjerujemo th njegova iskrenost, -Kakay bi bio ishod da je predsjednil Macmillan od ‘mah istoknuo razike w politi umjesto zajednitkog sla- senja? 1 knjizi Um w stearanju profesor James Harvey ‘Robinson daje palholoski odgovor na to pitanje Katkada mijenjamo misljenje bez otpora t gor~ ‘ing, alt ako nam Kazu da nismo w pravu, opiremo fe prigovoru i ogoréeni smo u dull, Spori smo u ob- Iikovanja vlastitih uvjerenja, il th strasno branimo ako th netko nasiino hose opovrgnuti. Oéito je da ham nije toliko stalo do natih ideja koliko do wgro- Heneg samopostovanja, Rijeé od tri slova moj ijudi- mna je najvainija, a obratun s njom je poéetale mux Great. Ona ima fstu sagu u izrazima moja vetera, {oj pas | moja kuéa, Kao kad kazemo moja vier ‘moja domovina i moj bog. Mrska nam je veé napo- ‘mena da nam sat ne ide toéno ili da nam je automo bil raskliman, a Kamoll ne ako moramo mijenjath svoje miBljenje o kanalima na Marsu, o medicinsko} 228 ‘yrijednost saliila, olagovoru imena Bpiktel, 0 vee Te sladavine Sargona I itd, Volimo yjerovatt eo na sto amo naviks, pa svaka surmnja w nabe pret= Goetarke vada u nama negadovanfe Sto nas ters d& postive moguée natine érZimo svojih uvjeren}a. ‘R iahod je da te vesina nae takozvanos rasudive aie gastoji u pronalazensu dokaza da dalje vjeru- Jemo u ono u Ho smo uvijek vjerovall« 3) Govorite s toliko zanosa da on prijede na slusatelje COpreéne ée mis rjede niknuti w glavama slutetelia ako. govornikesvoje ideje imosi strastveno tsa 7Ano- ae Nodusevijenje Koje prelazi na druge Ijude otklanjs Soe opretne i negativne misli. Kada vam Je ell) uvjer Janje sjetite oe da je bolje pobualti osjecaje nego mi- wr bijecai su snadnii od hladnih ideja, « pobuduju se itheereséa, Uxalud vam kerasno srogena retenica, o&8- Hajuce ilustracije, skiad glasa | pokreta ako ne gover The takreno. Da biste na sluSatelje ostavili dojam, mo Tate sami iti pod dojmom svojih uvjerenja. Ona vary Troraju Blstati iz ofju, odzvanjati w glasu, opledati se tu ponafanju, pa Ge prijedt ina stusateljsvo ‘Svaki pu kada govorite, a posebno kada vam je cil uvjeravange, sami odluéujete 0 stave. slusstelja, Ako vee atoki, taki Ge biti 'ani, Ako ste éangrizavi i neprl- Jpteljes raspoloteni, {oni Ge biti takv. Kad Iu w er~ Heh undrijemaju, napisao je Henry Ward Beecher, ‘reba uéinili samo jedno: probuaiti propovjednika.~ “Jednom sam bio u diriju za dodjelu nagrade najbo- 1yemn govorniia na Sweutistu Columbia, Nastupilo je veetiko studenata. Svi su bill dobro uvjetbant, all Je bilo ofigledno da je svima — osim Jednome — bilo ste 4 eg wnt TE 129lo samo do toga da osvoje glavna nagradu. Lzabrali st ‘teme podesne 2a dokszivanje govornikih vjeiting, ali fe nisu trudili da uvjere slufatelje w svoje milljenje 1 Ga ga dokafu. Jednom rijegju, svi su govori bili napro~ ‘sto vjetbe lijepog izratavanj. nuzetak Je bio prine iz plemena Zulu, Tema mu je bila -Doprines Afrike modemno} civilizaijle. Svaku je rijed izgovaran © otjeéajem. Govor mu nije bio tek pu ka vjelba, nego five slova rodeno iz uvjerenja i odu~ fevijenja. Govorio. je kao predstavnik svoga naroda, svog Kontinenta. Mudro, poitene, dobronamjemno, pre- nosio nam je poruku o nadame svog naroda i molbu ta razumijevanjer. Dodijelii smo mu prvw nagradu, premda zacijelo ie blo mnogo vjeiiji u obracanju veéem auditoriju ‘od dvojice-trojice drugih takmigara. Ono #t0 smo mi Slanovi Zirija zapazil njegoven govora bio je 2ar is- lkrenosti; negov fe govor plamtio istinitoSéu poput bak~ Ie. Pokraj njega svi su drugi govori {injali poput plin~ ske svjetlke. Prine je u daleke} 2emtji nautio da se vlastita osob- post ne mage peeiotiti w govar samo pamogy razumd, a govornile mora pokazati public! kako duboko i snai- no vjeruje u vlastite rij 4) Iskadite postovanje i naklonost prema she Sateljstva sSvaki govjek trati Yubay, ali tradi 1 poltovanjes, ekao je doktor Norman Vineet Peale kao uvod razgo- Yoru 0 jednom profesionalnom komigaru, »Svako Ijud= tko bice ima osjeéaj vlastite vrijednostl, vainosti i do- janstva, Ranite liga tu, zauvijek ste ga izgubill. Ako 130 a nickoge volite | poitujete ga, pomaiote mu da se razvi- ji pa ion vas voli postuje ‘Jednom sem nastuplo na televizfi s nekim zabev- ijaéem. Nisam gs dobro pomavao, all sam Kasn\je é- tao da mu popularmost naglo opada. Mistim da znam sito. ‘Sjedto sam tiho pokraj njega jer sam uskoro trebso pastupiti, "Nemate valida tremu? upitao me je. "Kako ane’, odgovorio sam, Uvijek sam pomalo zbuden prije nastupa pred publikom. Publiku duboko postu- jem, pa imam tremu zbog odgovornosti pred njom. A ¥i nemate tremu’ "Ne, rege on, "Zaito bih imao? Publik sve progu- ta. To jerilja bezveznjaka’ WNe slazem se « vama’, rekoh. "Oni su naii vebovni suet. Ja postujem publiku's ‘Kad je protitao kako opada popularnost tog éovje- ka, doktor Peale je bio siguran da razlog leti u njego- ‘yom stava prema publcl, Kojim je okrenuo pubitku protiv sebe umjesto da Je trajno pridobiva, To je do- bra pouka svima nama koji Selimo saopéiti nebto dru- im Njudima. 5) Potnite prijateljskim tonom [Neki je ateist jednom lzazivao Williama Paleyja da pobije njegovu tvrdaju 0 nepostojanju Boga. Paley je Inirno i2vadio eat, otvorio ga i rekao: »Kada bih vam rekao da su se ove polugice, ktaéi | oprage sami stvo- ili, sami slofili | simi od sebe poteli rediti,sigurno bi- ste posumnjali u moju inteligenciu. No, pogledajte zvi= jezde! Svaka ima svoju odredens putanju i kretanje. Zemlja | planeti vrte se oko Sunca i eijela ta skupina prevaljuje vite od milijun milje dnevno. Svaka je 2¥i- 1asenda drago sunce se svoj svetovime, | sve see nau sverirom kxo nab Sunder stent {PS sere Pacara, ni poremecaje, nt zabune. Sve 3 0 aera praviin. Je Mi lakde vierovatl da se sutsine Take dogodllo ii da Je netko tako odredio-« Tramiaive da je odmah odbrusio protivnicu: -Nems ope Nemojte bit glupt. Ne anate io govorite= 59 ota” audio? Zacijlo bi uslijedio verbalnt dvoboh SG jem, dest 1 besplodan. Ateist bi ge POPUE ST” Tat ee svi Zarom aco na obrans viasitih mils 1 mado? Zato Ho su to bila njegove wrents, pa BL min Zgozeno njegovo aragocjeno, nenadcknadivo s- mropedtovanjes njegov poncs bio bl ma Kock “buduéi da je ponos u biti eksplazivna osobina 1iud ceo paivode, nije Hr mudsie nastojatl pridabit 4B” oe Pireadl ma nas, a-n¢ prot nas? Ali kako? Yebe met aa da eno Sto timc veoms siléno oneme t Pot protvnik wet vieufe. Tako € mu Bit ake Po eer eget oabiti natu tvrdnia. Takav pristup pe mepasta dase u njegove)glaviradaju opretne mish 72 baranje nasih tvrdni ‘Paley je veoma soptino pokszao da cazumije Wise ea ae Saegutima, vetina Hud ne posjedule spose: sie uit dre U tvedav Covjekovih wvjerenia rubs ey are nevi vlaefkor; ent pogreine Pea ae tava mora oaeaatl na Jurb bomber Mate erga Tato se delava? Cim podne neprlatelis! ran tmnt se ee, wrata se zatvaaju t ZakiuSA¥O ares napinjuatnijele — potinge bike, Tek so a cc eavrzavaja neviefenim rerltatom — Tito plkoga niu sto ne uvjeri ve) rarumniji natin Sto go 2astupam nie nov. D=Y ro oe Ajime poslutio i sv. Pavao. U govoru Ateniarl: noe pirjebo ga je wjetinom { Tukavesca Kojima. ee cuvimo i pose dvetnacststljoa. Bio Je nenbling © vie covjok. Nakon_prijelaza na kridansivo, 200 ranoergvorte arom postao eGov Vode! Po, 3 rye dana sigan u Atenu — u Atoms Posie rat atenu Koja Je vet odiviela vrhunac £7}? Peri Tau propodanju. U BXbLit ple 0 tom er sve atngont | srane Koi Bl ae (amg rate TOY ma nsta drug nego preprigavel i slusall novost= ie bit nt ais ni tlefonay ni novi, Pa ASS ine bio Tako svako ple prine prona Kak mi rsa Yo dotao Poveo. Pojavilo nebio Pove, mr nse oko njegs, matin pont Zana Sa ao. ercopaga gover su: ~Mozema & = Yet Sg nova doktsina Koju propovjedas? Coleme waive vari, Zee bismo znati Blo one znake~ ‘Drugim rijetima, porivali au ga da ode Oe, ¢ Paar vata. Zato je, wostalom, 1 dotan, £0 se} Panme ci popeo na povedl kamen i, kao #¥i Sob! Ee a ears pore osjeéao mal trams. Mea Fe 2” rerio rue {neko se peje wvodnih et nau yu se sidjele iti osimaa ug pHevATL SNS” ye ibid n Eaine stvar« To Je bio otrow. Morse Te eters te predodzbe Ho su bile malik ne Pat Je tore opreenih ristjenja Nile tio evel Tie Me oa ie kao nest Cad | stan, ve Je PUNE 1 Peseta ma wee vroval. To bi priguile pec eee eA ako to favest!? Rezo Je | SES stavlanie tn Zapoéeo je s¥o}besmrint gover iJeSne serra prmjeejem da stew ser Veoma PFaZTO” Yjerni« ‘U nekim prijevodima nalazimo ~veoma ste rligen- rie, Mist da je to bolje i odnile. Klanjall su se me Phos borime, bil au rlgien s pono se time Do Gir Empliment,udobrovelio ih. Peli su oxjeéat nay 133iconost prema njema. Vaino je pravilo wspieinog 6° weomaja da Izawa podrZite primjerom. Pavao je UTC vorenlt anion -Dolazeéi ovamne, uvjerio sam oe Vana Meguznae, Pronata sam ota na Kojemu je paso: Nev pomatom bogu« "To dokazaje da su bili veora religiomt. Plasill #3 se da ne poviiede neko botanstvo, pa ss podigll xe Se Tato bog da se osiguraju od eh nebo nerve nepostivanje. Spominjus ta oles, Faves eeeamno da im ne lanka, veé na wemelju obaisrie faeite iskrenu pohval Seda dolasi njegova fstina: “Objavijujem vam stor ga Onoga kojer se w nezanju blan}ste* Siu od wnove doktrine ... éudnih stvari«, Dosa je camo protumaliti nekoliko ttina 0 bogu Kobo se same veano Klanjll 1zrano je povesao stvarl Hoje tun wjerovallsnetim So su vet Erato phys Moe ie Mgofu navice o spasenju i uskeamué, cHf90 ‘ee dednog grtkog piesnika | — zavetio, Nok Os mit olga, al su drugi rei: Jo8 bismo te sTulal= “y govoru wvjeravanga i ortavtanja dojme valno 1° sa one avogis ud pond wantitu ide mast & tee cine ne probude opretna miljenje. Tho Je Wet seo nlnteafeduje moé govorenja i utjecania na druge jude, tome Ge vam posTuit prvi iz mole Knee Kale stetiprijatelje i naklonost lua CGotovo svakodnevno raxgovarate s Hudime kof, ° kann predmetu imaju druktige mitjenje. Ne poker nekont Peprestano prdobiti jude 22 avo} naéin misie vie ad roe, na pon, w sim mogucin staan? set Lincoine | Macmillana? Ako tak, posiese Foe tata diptomacija 1 izretmu rarbostot, Dot ser cise ried W, Wilsona: »Ako mi prstupie | KA seeRjednimo i posayjetujmo se, pa ako medu nama a postoje radlike, pokusehmo razumjeti bog Cega, fu °F Piper ge Je problem’, uskoro cemo oti da Ive av ake udaljeni, da se razlazimo u malom broji vasgfenje, a da se u manogofemu slazemo. Ako imano srasvenje, ako smo nepestrani | zaista se Zelimo slo- Zit, tada Gemo sei slozit« 13510) Improvizirani govor Prilikom otvorenja novog laboratorija jedne farma- ceulske trike okupii su se struénjaci i poslovni judi otitne firme i slu#benicl vlade, Jedan 28 drugim, ne- oli je govornika — po polobaju ispod feta laborato- qija _- govorile o izvanrednom radu Kemitara i biolo- fg Koji su usavrSil nova cfepiva protiy zaraznih bole- Sh, nove antibjotike protiy vicuse, nove Iijekove 2a u- fhirenje, Rezuitati pokusa sa Zivotinjama, # zatim pri- injena medikamenata kod Ijudl bil su velika novost To je favantednos, rekao je jedan of uzvanika Be- tu laboratorija, Ti Haden pravi éarobnjact. Ali zaito I vi ne odrtite govor?= weNe mogu govoriti pred publikoms, odgoverto je steuénjak potisteno ‘Malo kasnije ianenadio ga je generalni direktor. Nismo uli naieg Sefa Taboratorija, rekao Je. ~On ne voli dréati govore, ali éu ga ipak zamoliti da nam rade koju rijet 2alosna Ii prizora! Sef laboratorija je ustao i prom mucao nekoliko reéenica, Ispriéao se Sto ne mote due govoriti | to je bio sadrdaj njegova govora. "Taj invanredni steutnjak bio je odjednom sav abu jen, A mogao je lijepo i bez muke nauditi kako se im- 136 proviera govor! To je nesto Sto lako svlada svaki o2b- TJan 1 odhutan potetnik. Valin potetis nim 8to et 1a- Panatona nije uéinio — odluéno i hrabro odbiti mo Pecnoct poraza. Zatim je neko vrijeme potrebna Repo pevtpljve velja da se svlada nepor wen, ma Kako te ‘ak ingledao ‘asve je u redu ako pripremim i uvjezbam govor-, motda éete ret. vAli ako me zamole da odrdim gover rad to ne odekujem, ne mam reéi ni jedmw jean ti- jets Sposcbnost organiziranja mis 1 govorenja bez pei~ preme donckle je éak vaznila od sposobnosttInagenia Bok nakon dugih | marijivih priprema. Zahtjevi suvre- tmenog peslovanje i danas veoma moderna neformal- ont exmene Komunikacije tjeraju nas da brzo mislimo Tfetno ve leratavamo. Danas mnoge odluke u privredi { vlad? me donost samo jedan Eovjek, nego skupovi oko ‘kruglog stola, Svaki pojedinae porvan je da kale svo- Je misljenje, ali ono treba biti jasno izreéeno i argumen- Kune pred’ drugim élanovima skups. Upravo 20 takva {stupanja valja nam naueti kako éemo uspjeino odr23~ {i improvizirani gover. 1) Vjezbajte improvizirani govor ‘Svaki prosjetno inteligentan govjek s ovesom do zom samokonirole mote odrdati dobar, pa éak | lavrstan Improvizirani govor. Sposobnost teénog larazavana Ka- davvas nenadano pozovu da kaZete nekoliko rijeti mo~ gaia rauniti na nekoliko naéina, Modete se posiuiiti me odor nekih slavni filmskih zvijeada. Prije mnogo go- dina Douglas Fairbanks pisto je kako su on, Charlie Chaplin 1 Mary Pickford gotovo evake veteri u tok Gvije godine igrall gra domisljtost, Vjetbali ou naj- 137‘tetu govornigku vjeftiny — razmisljanje w uspravnom stat, elgras ve odvijala ovako. ‘Svatko bi napisao temu na komadiéw papira apirige bismo presavili | lzmijelali, a onda ih i2- logit, Cim bismo th iavukli, morall smo ustati ¢ ‘govoriti o temi Zezdeset sekundi, Niked nismo dva- put govorllo isto} temi. Jedne me veéeri dopalo da Zovorim o ‘senilima za svjetile’. Nimalo Taka to- sma, ali sam se nekako ipak izvukao, Svakim smo danom postajali sve bra 1 patljivi- jiu rermiSljanju, audit smo mnogo 0 raznovrsnim predmetima, i Sto-je najvadnije, nave smo brzo ‘rganizirati i manja o pojedinim predmetima, Uéili smo razmiljati stojeti ‘Moji polazniet mora{usnekoliko puta u teéaju govo- siti bez pripreme. Iskustvo pokazuje da takve vjeube flonose dvojaku Korist: 1) dokazuju Ijudima da mogu ‘rermisijati stojeé: 1 2) pomadu im da se osjete sigur- hijim | pouadanijim pellkxom dr2anja pripremljenth go- ‘ora, da shvate da mogu pametno govorti| onda ako ko- Jom nesregom izgube nit pripremljena govora. Svaki polaznik tefaja mora jednom uti ove rijeti: ~Vederas Ee svaki od vas dobiti drukaiju tomu govora, Neéete ‘pati koju dok ne ustanete, Sretnol« ‘Kako to ide? Knjigovoda dobije emu o reklamiranju ‘Tegovae mora govorti o djedjim vrtidime, wfiteljica 0 bankarstva, @ bankar © nastavi, Slusbenike mote do- biti zadatak da govori o proizvodn, a strudnjak za pro- favodnju da govort o prometu Mislite 1i da se pokunje | odustanu? Niposto! Ne pretvaraju se da su struénjacl, nego prilagode temu sv0- fe znanju. U potetku ne odrte uvijek dobar govor, alt 18 tstamu { govore. Nekima Je lako, nekima tetko, all 66 i predaju. Sui shvate da im ide bolje nego Sto su ofe- ival, pa ih to webuduje. Uvide da mogu razviti s90- wireat, za Kofu su mishii da je uopée ne posieduly. Yjerujem da svatko mote razviti ovu sposobnost uz Tip wolje t samopouzdanja. Sto deiée pokuiate, to ée ‘vam lake biti postiéi uspeh. Druga je metoda improvieirano Iantano priganje. ‘Jedan polsanik tapotne pripovijedati sto je moguée ne ‘Bolcajeniju priéu. Mote poéeti ovako: -Neki dan sar Yorio helikopter kada primijetth da se pribltava ro} Totedih tanjura, Potch ee spastat, ali Zovjetuljak w ns}- biz} Tetjelichotvori paljbu. Ja ..« U tom Gasu 282v0~ fi zvono, to ane da mu je veljeme istekio, pa slijede- i polamik nastavija peiga- Radnja tako maze zavrSiti sve tara il u dvoranama Kongresa, Ova metoda raz Tijanje sposobnosti improviziranog govarenja veoma fe Korlana, Sve takve vjedbe dobro ée vas pripremiti da fe euotite » i2nenadnim zahtjevima konkretnih situa ‘cija uw posloynom ili drubtvenorn #ivotu 2) Budite psihitki pripravni ma improvizirant govor Kad vas netko zamoli ds odrtite nepripremljen! g0- ‘yor, obiéno se od vas oekuje nekoliko informacija 0 Tom koja vam Je bliska ilt Je iz vaie struke. Vaino je hati pribvatti situacija | odlutiti sto Konkretno Zelite ech u kratkom wremenu Koje vam je na raspolaganju a takve je situecije presudna psihiéka priprema. Ako ‘prsustvujete nekom sastanku, upitajte se Sto biste re Pir da vas prozovu. O éemu bi bilo najbolje govoriti w tom trenutkeu? Kako biste peihvatili ili odbili Yenesene prijedloge? 189evi savjet glasi: pripremite se psihigki tao da odete improvisirati govor u svim prilikama. To zshti- Fee oa van razmislange, 2 razmiljanje je naitedt por Jove ot gijetu, Siguran sam, Spak, da nijedan covjek je stekao slavu improvirianim govorima, a da sate ree nie posvetio analizicanju svake jane situacije i foie] Je sudjelovao, Kao Sto se plot priprema pa Tradnolkrvmost u sluéaju opasnosti upornim rjeSavanjem Problema, tako ae { savjestan govornik priprema Dez Projnim, nikad odréanim govorima, Takvi govori zr aannikad nist nimproviziranie; to sv govori © opée- ritom pripremom, “Duduti da pomajete temu, jedini je problem kako organiziratigovor \ prilagoditi ga vremenu ¢ prilic Heer prigodel govornik, govorit Gete, neravno Kratko Mijeme, Odaberite neito Sto Ge odgovaratisituacij Ne Tepridavajte se sto se niste pripremil, Svi znaju da ni tern edite ilo prije na stvar. Svakaio postusajte ova) eavjet: 3) Odmah prijedite na primjer ‘esto? Ic tsi rexloga: 1) Oslobodit éete se potrebe da misite ato éete reti w narednoj reéenici. Dogadalt oo oko preprigavaju 1 bez priprema. 2) Ponijet é vas Stam govora i nestat ée poéetne treme; moti éele se wemjolotit a sadria) govora. 3) Odmah éele privuél Yaraje. stall mo veé u sedsiom poglaviju da Je pre Prfavanje dogadajasigurna metoda za priviagenie Pal~ nie. ‘lusateljstvo koje paljivo prati primjer iz #ivota dat ce vam podria onda kada vam je najpotrebnija — ortcvim irenueima govora, Komuniciranje je dvosme~ veer proces, Govornik Kofi privuge padnju odmah to o- 140 jet. Cim asjeti da. ga prihvacaju i ofekuly Mo 8 To sie fect biva paint da nastvi 5 dade ave 2 8 ae eines media govorrika | slubstljstva Je FNS “Tbjeinog govorenja. Bex njega nema prave, FATT aerate vam savjetujem da poenete 9 primer aeons had vas Sznenada ramole da kazete nekolko ied. 4) Govorite Zivo i energiéno Kao sto smo vet nekoliko puta istanull ovo} niin, ako govoritedivo | enegiéno vaniska Ge Bet veto unecli na vas du, este Ui Skado promatet) Pe oj rexgovara w grup i izoenada stan et soviet sora poéne govorti bez zstalkivanits Sat, tealretak Vlzveano, prolate paanju sTossteljs Posto? Mean vee tamed Tike aktiomost | cada Covekor® taetie, pa 2 subir gotovo isi rietima ra opis T= maemae iHausewnih radnji. Kader, primjericn, dots n= Toes ogedevito ve ubvait ra misao Rada se $160 veccne tne, mozak ce bride radi. Zato vam Si Pefua da oe uncsste u govor, cme éete sami rab nal- EAT pomoct do sigurnog uepjoha 3 te reputacl E> bolle pomfoyt e_uvijek w stanju odrfati improvizirant gover. 5) Driite se pravila: ovdje 1 sada Dodi dete u priiku da vas netko potapie po ramne- spa nator Kako bi bilo da kates nekoliko rijetit« Iso Tice nam se mote dogoditi da vas éak nitko ne uPoo” eee paaten se i zabavjaju vas ope domaéina 2k vad tmenada svete &8 govorto varna, Soi wtkrents prema vama — 1 prije nego Sto shvatite Sto se dogada prozvani ste keo slijededi govornik. 'U takvim nas situacijama Tako uhvati panika, a u- pravo tada potrebna nam je pribranost. Motete ubvati- 1 malo daha dok se obragate predsjedavajuéem, a na kon toga se valja évrsto dréati teme sustanka. Zapam- tite da sluiatelje sanima ono dime se oni bave. Stoga ‘doje 2a govor motete expst iz tri i2vora roi Je l2vor prisutno slutataljstvo. Zato, prekli- jem vas, govorite o slutateljima, o tome ito jesu, éime se bave, a csoblto 0 dobrobit sto su je u&inill za drus- ‘wo Il Zovjetansive. Navedite konkretar primer. Drugi je izvor prigoda. Motete govortl o okolnosti- sma koje su dovele do sastanka, bilo da Je rijet o neko} {odiinjicl, godisnjem sastanks,polititkom ili redoljub- ‘hom skups. ‘Treée: ako ste padljive slusali prethodna iaaganjs, mofete izraziti svoje zadovoljatvo metim posebnim Sto ste éuli od nekog govornika prije vas, pa to malo raz- raditi, Najuspjetniji improvizirani govori su oni kojt su doista improvizirant, jer lzratavaju spontane osjcaje ‘govornika u veri s publikom i prigodam. Oni su upravo idealni 2a ovakve prilke, pa u tome i lei tajna njiho- va uspjeha: rode se u jednom trenutky, a zamru u sli- jedeéem, Ostaje, medutim, zadovoljstvo sluSatelja, pa vas svi uskoro poénu smatrati majstorom improvizirax ne ried 6) Ne improvizirajte, nego odriite improvizira- nl govor Znatna je razlika u maéenju sadréana u gornjo} re Genici, Naime, nije dovoljno samo govoriti bez veze i nizati nepoverane Einjenice. Ideje valja logitno slot 142 ti oko glavne mist sto je Zelite tnijetl, 2 primjeri se rmoraju slagati 8 njome. Ako govorite s odusevijenjem, Lvidjet éete da improvizirant govor posjeduje Zivost t ‘aga rijetku & pripremfjenih govornik. Ako se bude- te. pridrlavali nekih savjeta iz ovog poglavija, ovla~ Gat dete vjestinom improviziranog govora, ali ne zabo~ ravite ni na korisne metode iz ranijih poglavlja. Dok sjedite na sastanku, motete se unaprijed pri- premiti ako ste svjesni da bi vas svakt €as mogli pitatt a vaie miiljenje ili prijedlog. Nastojte svoje misljenje Seiet! u nekoliko reteniea, | kad dode red na vas moti ete ga Kratko | jasno islet. Ako se tradi vase mis- Ijene, recite ga ubratko i sjednite ‘Norman Bel-Gedides, arhitekt | industriel dizajner, ‘govoria je da se ne zna leradavati ako ne stoji na no- ama, Najbolje se izraZavao fetkajudl se po uredu, raz~ fovarajuti sa suradnicima o planovima za gradnju ili Tntegbu, On je morao nauéiti govorti wu sjedegem stavu, pa je to dakako, | nautio. Vetina nas pati od obrnutog problema: moramo, { motemo, nautiti govoriti stojeti. Najvainije je pote Odedite jedan mali govor, pa jo Jedan, pa Jo8 jedan vyenbaite! Vidjet dete da de svaki govor bith boii od prethod- nog. Naposijetiu éete shvaliti da je improvizirant go- ‘Yor pred skupom isto Sto i raxgovor § prijateljima Kojt vodite 4 svojoj primaco} sobit ugCetvrti dio UMIJSECE KOMUNICIRANJA vo je poglavlje posveseno iskljudivo gover nom éinu, VU njemu ponovno istigemo osnovna natela uspjesnog govorenja koja smo izlotili u prvom {ifelu knjige. Uvjerliiv govor je rezultat prava sicgvor, stegenog iskustvor ili znanjem, { in- Teasiene elje da prenesemo poruku slusatel)- ea To su glavni preduyjeti za spontan i pri rodan gover. 10 gi pe us11) Govor kao umijeée komuniciranja Vjerujete Ib da postoje samo éetiri natina posred= stvom Kojih kentaktiramo sa svijetom? Ljudi nas pro- cjenjuju { surstavaju na osnovi te detiri vrste kontaka- 4a: Sto radimo, kako izgledamo, &to katemo i kako to kademo, U ovom ée poglaviju biti govora 0 over pos- Iednjem: kako to kazemo. ‘Kad sam tek pogeo poduavatl javno govorenje mno- fg sem wremena trosio na govorne vjeabe za razvijar inje zvonkosti, jane { milozvutnostglasa. Uskoro sam, edutim, uvidio da je posve beskorisno podutavati od rasle jude i2govaranjul slikvidnihe suglasnika { signih finesa. To je dobro 2a one koji mogu tei il Stiri godi- ne posvetiti usaveiavanju vjeStine glasovnog izraza\ ja, Shvatio sam da se moji polaznici moraju zadovo- iit glasom't glasnieama s Kojima su dofli na svijet. U- vidio san da éu posticsbrée i trajnie rezultate ako vr jeme | energiju sto sam th ranije posvetivao podutava- pju edlsanja dijaéragmom« utrotim ma mnogo vabnije eiljeve oslobadanja od inhibielja I ule8enosti. Nisam se ‘pokajao sto sam tako postuplo. 1) Probijte Yusturu nesigurnosti U_svakom teéaju govorenja obavezno posveéujem rekoliko sati vjedbama 2a oslobadanje od kompleksa urnih Ijudi koji pate of nelagode pred drugima. Molim thi prekdinjem da izdu iz svoih 1ustura, er Ge ih tek teda svijet dogeketi srdaéno i s dobrodoslicom. Prizna~ Jer da to nije lako, al se isplti To je, kao Sto meréal Foch kage o ratovanju, jednostavno zamisll alt na alot tedko u izvedble, Najveéa je prepreka pritom w= racenost, ne samo fizidka nego 1 psihicka. Nije lako i grrodan pred publikor, Glumei to najbolje 2nait Read‘ste bill dijete 0d, recimo, éetii godine, sigurno ste te mogli popeli na govornica i prirodno govoriti pred Publikor. Sto se, medutim, dagada éovjeku od dvade- et godina il Setrdesct Gotri godine? Uspijeva li satu Sati djetinju prirodnost { spontanost? Nekim Yjudime ve nodda polari za rukom, all veéina uglavnom poste- Jp ukogena | izjettagena | povladi se u sebe Kao pul 1 kuti. Cit} podugavanja odrasiih. govorenju pred publi- om nije mijenjanje postojedih individualnih osobina, nego oiklanjanje zapreka da se te osobine prirodno i Spontano fzraze pred drugima. Nestojanje, dakle, 24 po- stizanjem prirodnog natina govore. Bezbro| sam puta prekidso govornike usred gover. moto ih da agovore kao Ijudls. Bezbroj sam se veéeri ‘yradao ieuéi umoran i duhovno iserpijen od pokussje Ge peleznike nautim prirodno govoritl, Vjerujte da mi nije bilo lao Nekoliko seti w svakom tetaju uvijek posveéujem shumljenju dijaloge, ponekad { na nekom narjegju. Za- Prolth polaznike da se prepuste igri, a oni s tznenade- jem ubezo otlriju da se isu Tote osjéall dok su glue fil, makar im se €inilo da su pravili od sebe budale T seme polaznike poneked imenade dramske sperobno- fi njihovih kolega. Time nactojim dokazati da Coviek, 148 ako se pred grupom otvori i opustl, neée zatsjtt kad jednom U normalno}, svakodnevno} situaciji bude mo- ao faraziti svoje mitijennje, bilo pred pojedincima sit pred skeupom. Uspijete li to postic, osjedat éete se poput ptice puitene iz krletke. Postat ée vam jasno zadto Ijudi hrle ‘keno i u kazalifte: tamo vide Ijude sligne sebi kojt se ponataju bez inhibicija | otvereno iskazuju svoje osje- fae 2) Ne oponaiajte druge — budite ono Sto jeste Svi se divimo govarnicima Koji zadu glum, kojt se ne plaie irazit! svoju osobnost, Koji mogu na jedin- ftven, osobit { madtovit nadin govortl slufateljstvu Neposredno nakon prvog svjetskog vata u Londonu em upomao dva beata, st Rasa j sir Keltha Smitha. Bill su prvl Koji su preletjeli udaljenost od Londona {do Austtalije, te od australiskih vias dobill nagradu fod 60000 dolara, Bila je to prava senzacija u cijelom ‘Britanskom imperiju i kralj th je nagradio plemickim ‘itulama Jedan dio puta njima je letio pomati snimstely xkapetan Hurley. Pomogao sam im pripremiti 1 uvjed- Dati predavanje o letu, poprateno dokumentarnim film- skim prilogom, Govorili su dvaput dnevno u toku éeti- ri mjeseea u dvorani Londonske filharmonije; jedan Je brat govorio poslije podne, drugi naveter. ‘Obojica su imal ista iskustva, sjedili su jedan po- tera} drugoga dok su oblijetai svijet. Sada su pred pu- Dlikom dréali sth govor, gotovo od rijeti do rijeti, a ipak se éinllo da su to dva posve rasta govora, a91 govocs je, dalle, wabno 1 neo, Jo oS sa eat wean sumo Ho govoite, nego Sale (2 Sinite em je pornat rusk sikar Brisloy Pre ce Veen Je Henadeno pow aeniketaa | uneknuo: Samo st fe TAO otal, 2 se ave ae promjenion Brivow Jo ‘odgovorio nian nt odie upravo tamo gb poenNs Te Bmieiet B govorenie Eoje Je, its umes oat Fshanjas jel U englskor perlamensy postosl sta- Jenaimoing ve ovis o nadinu na tei neko Se a re gece ern gover, vinta ee Re 2 So gaa John eda 8 rmseth OED » ao edo” su posve into, tail su nner Pe ea She poste dva ita soviekn. Sea teva 2 Econo. Nikada I ae Hiv mo ie nite ada ie postfatls SH nla tay Tra to mii seb. Morn © 208 ‘eat 18 ov Pratl po ko} se ratkule avin oot ju sat je Sto snanije rasplamatis DISS cola «agua feugait, naroi ns ov SS jst ka rag wam kaze: emote GOPuahy oo o> ‘utmes T4po ase jedio stverno pravo na IRAN ar odoat aa uspjein govorenie, i Are? ae aaj nt Jeo bide aleno vara, MSI Boa eka, nom st, al ito nile Pewee alik vam, iu due Ona potpuno tate osbine tO Pons ‘stu nto nema tur, Maen ée se brob Wil ah kad goveite picodne, Druin STS iso ea Tj imdviguanost « 20 govorike 16 MO imate ene osblna, Caaste fe! Cente J! ‘Usavtiae sero jet iskra koja ce vase gover dati soa a jerjivont. To Je vate jesino evarny na gt ave cyte se stort walt time IA i svoju osebusnost. 43) Razgovarajte sa slusateljima ‘Kako govori votina Ijudi? Polulat éu to iusteiatt primjerom, Jednom sam ae stuéajno sausavio OS, peameTmovalista w avicarskim Alpama. Ods}¢0 sam, rea moj je upravsalo poduzece iz Landona: fs Po re guava tena salt pregavate da goin’ leit javanja. Med nena je bila i poenata enBlesk® 2s Mielie, Njezina tema bila je ~Buduénoss revert samt dn je nije sama tzabrale, « tO Je wkratso ear da nije bile zainteresirana da'o tome bilo #0 Zino Kafe. Na bezinu je nabacilanekoliko nepov aaeeeliese, stupila pred publik Kops se nile weer iia mt posted, sure povremeno nud iad Be, stole Met, povremeno u bijetke iu pod. jes 5 Y Svucate prano, alas tuple, a posed odsutno Felaje gowor to je monolog. U njermu nets oes Ja tomunitacte, aa dobrom Je govora natn 0 ‘a omunikecie. stutelt moraju ojetitt da im 900% es meratima peruka iz duse {rea govornika. SPme «eek predavanje isto tako mogio biti odréand % Dew, a edtanom prostransivu pustinje Goble J 2¥=- sere i vutalo tako lao da se odtava na tivo ‘esta, 2 ne pred siupinom 2ivih Hud. “Devbro} je glupost }besmislica napisano o rlant agovenaTyuh su iia llna prvi itu {98 retro miter), Staomadne ~govorancii danse 5° a svorieana, Krjiznice | knidare pane posve bes” Sete pga 0 roratorstt. Prema jena svim dre ree Doarutjma poxtgnut velknapreda danas © G7 Tm ery ardavama Amerike tjeraju weenike da res\> tara ulgene govore alavnih govorika, Sto Je potpune beskorisno i zastarjelo. ‘Dvadesetih godina ovog stoljeta rodila se nova #ko™ ta governtive. U skiadu 6 duhom vremens, tafe Skole astmoderna i praktiéna poput automobile, s8Heta poput verti, ekasna poput reklame. Danainje suisse telearemsranvaéa vige vatromete rijett koji su nekada bil mod. ‘suvremeno sluateljtvo, ber obzira na to da je pian petnacstae Budi na poslomom sastankat 5 2 rrr ajuch pod Satorom, Zelt da mu oe govern obese se Mepeevedan natin na Kofi bi govorio s nekim od ae tajava obitnom Fazgovoru, a jsti nai al as aan kergtnie. Da bi zadovolio rahtjev prirodmoss, areca treba mnogo wie enerdie Kad gover, Cet Te ecrmiet adi nego samo Jednome, kao to kip ma vr seer te mora bit veh razmjera da Bi 28 promatra- tas lee imao Tjudske dimenzile. “Jednom prilikor ada je Mark Twain drdao preda- vane rudurina jecnog rudarskog naceljau Nevadl, Pi Teele po zavretc jedan start rodar | upiiag 6 hatte tebi priroden natin govora?~ To Sto slsateljstvo trail —- ~prirofen natin govo, rac temo jain glasom. Vjsting te prrednst | jane jars tjege se samo wedbom. Ako piikom vieibe, © te da goworte ukoteno zstanite | rette sam) =! Pam a fe» toborn! Probudl sel Gover! kao govies Fel Sinan isaberite jednu osobu iz slutatelistva, neko fe tho sjedi uaadnjem redu it nekogs to slabe Fe se Mtajente govor prema to} oobl Zaboraite na G5. we Rasgovarajte + tom osobor, Zarisite 82 oom we avo pitanys «vi edgovarate: da ste i Feding 60" posje mote dati pravi odgovor. Kad bi ta osoba we, te woke vaala s vam, vaS bi govor postao prirodait ve cruceedniji. Zato zaislite da se to mista dogeds Motete doista postavijati prava pitanja odgovars- tina njih, U sredini govora recite na primer: Pilate A Beyme mogu dokazati tu tvednju? Imam dokaze -- + 182 s:zaim th nabrojte. To se mote stsvim pera ive BaNe tay ate natin cari jednaitost govars, uel wae vonedijin ugodnii t raxgovoraiim Goverite I pred Prvzednom Komrom, onsite se oe da ye pred vara John Heney Smith, st je ato santana Privredne komore nego skup nell rey pojdiaca? Tete meta koje ia} WSPIe- serepojedinec,uspjelne su {red skupor. Na pote poglavljaopaao sam govor fede sist- wae nas Pa ett tare hae = tee user Lodge. "era ms Je ila Ar vie fal st Otdaras Jo tem porvedo we od po sails see naj, intavenia,pokza I ‘straivana. Bio ie Teale ajogoa tcl, pa je ado govorio njemu. Z2- ee ie ga mora Slat wpredavanjon Tom Je bla era age Samo Je Hello govart atomima, ttn aan Renjeaio.Ikreno se tudo da nas potalme {eRe ono ss Joon vido fda ejearo on Ho Se on sii. Kakav je bio Ishod? Odriao je izvrsno prodavan}e Podjednako lijepo i snaino, priviaéno i dojmljvo. Bio Je neobitno sposoban govornik, a ipak sam siguran da 2 sedi nije imao takvo misljenje. Ne vjerujem da su Tuai wopée pomisili da je -govornik. ‘Ako pred publikom govorite tako da Ijudi primijete ‘aa ate vnimall lekclje iz govorenja, neéete osvjetati ob- faz svome nastaynilsu. Nastavnik Zelt da govorite pri- Toxin da slufeteljstva ni'u sou ne padne na pamet da Sle za govor ~8kolovants. Dobro ugraden prozor ne pri- Stati pednju, on samo propusta svjetlot. Takav je i do~ ‘bar governik, On je tako bezazleno prirodan da slusate- Ti ine opataju kako govori — svjesni su samo o gemu govori 1584) Govorite iz srea Pri svakoj vesti govora pomoél Ge vam srdanost, duterijenje 1 iskrenost. Kad je Govjele pod utjecajem Srjedaje, ne vidjeloirlasi njegova pravo lee, Prepreke ventaju, arijere uklanja snaga osjetaja. Govornik dje- Tuje spontano 1 govori spontano. On Je prirodan. Taco tae era, opal vraéamo nome sto smo veé nekliko pila istakli: govorite i= area ‘U tome je ava tajna, premda mam da takav saviet nije popularan. Cini se neodredenim { nejesnim. Pro Tjelan dovjek trazi opipljiva pravila, neito odredeno, eo poput uputa za rukovanje automobilom. Kako bi Tepe bilo kad bih mu ih mogso dati! Jer, pravila po- Bie, all maj jedn malu grefku: naprosto nemaje soya Ona oSuzmu gover svu prirodnost, spontanost, Gromont 1 toplinu, Zam to velo dobro, jer sam u rala~ ‘seat utrosio. mnogo energie iskufavajusi ih. U ovo} eeMcnjied note pojavit, jer, kao Sto je rekao Josh Bil- fing: +Nema smisia znati tako mnogo stvari koje nis prave TBamund Burke je pisao govore Koji se odlikuju ta- tevem logiénoseu, rasudivanjem 1 Kompozicijom, da se T danas po fakultetima proutavaju kao Klasiéni obrasci frovornidiva. Burke je ipa bio veoma ob govornik. Ni- Je blo sposoban da svoje briljantne misliizgovort on Ae MManimljive 1 snedno Kako su bile napisane. Kads bi Te ponjem damu ustao da gover, prsutni bi se lanovt Darlamenta poteli nakaSljavatl, vrpoliiti, pa bi na kra- Jo aaspelt ih brpimice napuitall dvoranu; zvall su 62 ‘avono 2a rufak« “Mlozete svorn snagom bacitt Gelifat metak u Eovje rea, nedele modi uiniti rupu Gak ni na njegov feape ar Topaite obiéma vostanu svijeéa s pomoéy baruta, Drobulit éete borovs dai. Tako jes mnogim gover 14 rma: na Zalost, esto vostani govor potpomognut baru: TE: Ranoea I yjettinom govoraika dopre dublje nego (allée! Kojemu nedostaju te Kvalitete '5) Vjezbajte jatinu 1 tzralajnost glasa ‘Kad nastojimo da siuéateljima dolsta prenesemo $v0" Je mia, slutimo ee minim clementima glasovnih | ie> Je rly rpolikosti, Sijetemo ramenima, gestikulirano ae mritimo obrve, podizemo elas, mijenjamo J snare slatevanja | modulaciju, govorime brie ill so~ ihe to ovo drabtvu u Kojem se nalazimo 10 as Ta patog govors. No, sve su to posjedic, @ ne =F Sal eanje modulaclja odvija se pod neposrednim Stjceajem dudevneg i emocionsinog stanja Zato Je veo- wilevtie matt term Koja dobro pomajemo § koja nas wae duje kad istupimo pred slusetelstvo, Moramo o- ‘Gata elu da svoju tera podietimo oa stusatelima, eta mnogi od nas vole spontanost i prirodnost mledost, stared! ipale postajemo sve sklonii prinvaca- Rha aataljenth kalupa tjelesnog { glasownog Komunicl- pia. Nismo vige #ivahni, bjegavamo pokrete Tks Fant jetko podizemo ili spustamo glas, Jednom rijelis, Fublane ayjetina | neusiljenostistinskog razgovors. Mex srgoverimo auvise sporo ili sve Bz, zastu}emo, fortsjemo,nemarni. U ovo} iat stalno vas open Pomrnlga we ponaiate prirodno, pa éete modde poral: TER feihvacam lagu dikeiju iki monotonos, ako 6 ne Home "prirodeni, Naproti, ja govorim 0 prirodnostl weit ianobenja vlastitih deja i osebujnosti arabaver ‘ie, Dobar govornik nikad neée pomislii da ie SP Goban prostitisvo} rjednik, usavriiti slikovitost ta” Savanja, popraviti diketju i uvjetbatt izrelajnost a wa tame Ge svatko ome je stalo do usavrsavanja igurmo uspjet 185Dobro je provjeriti oeljeniti viatite glasovne mo- uénodt'v pogledu jatine, nagladavanja t brzine govo~ repel tome vam mate pomodi magnetofon. Jo8 je bo~ je ako vam pomognu prijatelj, a naybolje Je ako mo- fete dobiti savjet struénjaka. Valja, medutim, imati na imu da se sve te vjedbe moraju odvijati dalcko od slu- Salelstva, Ako brinete o tim efektima dok govorite pred publikom, upropasit éete govor. Pred publikom peal predati govoru, posve se usredetofit! na to da Ta publiku djelujete snagom duba i osjeéaja 1 val ée fover Bit sasvim sigurno uvjerlivijt | snadniji nego iz ma koje knjige na svijet 156 Peti dio IZAZOV USPJESNOG GOVORENJA U ovom dijelu govorimo o primjeni natela iimetoda opisanih u ovoj knjizi u svakodnevnom govoru, od obitnog razgovora u drustvu do for- nalnog govora pred publikom. Pretpostavimo da trebate odriati govor ko- ji se ne mote uvjeZbati. Modda trebate predsta: Viti nekog govornika ili odr2ati dui govor. Zbog Yoga smo ukljudili poglavlje o govoru predstav- Tjanja 1 poglavlje o sastavijanju duzeg govora, od uvoda do zakljucka. U zavrinom poglaviju ponovno istiemo da su naéela ove knjige podjednako korisna u sva- Kodnevnom govora kao i u okolnostima koje iziskuju govor pred publikom. 18712) Predstavijanje govornika, dodjeljivanje i primanje nagrada Svakome se moée dogoditi da dode w pri u ko joj treba predstavitt drugog govornika st odréath dudt Boor iljem informiranja, uvjeravanja, nagovaranje, Bi pak govor za zabavu. Modda ste predsjednik neke fdrustvene organizacije ii ste Glaniea udruenja Zens, pe eve na narednom sestanku morati predstavittglav- Rog govornika. Motda se vesclite éasu kad éete odrda~ govor pred nastavnicima i rodieljima, pred sindice- tom ili politikom orgenizacijom. U 13. poglaviju dobit tele upute Kako pripremisi du2i govor, aw ovom éete poglavlju nauéith pripremiti govor predstavijanja. Do- Bit éete i nekoliko vrijednih savjeta o govorima pril- ‘kom dodjeljivanja i primanja nagrads, Pisac i predavaé John Mason Brown, &ja sa pre davanja covojila slulateljeSirom Amerike, jedne Je ve eri rangovarao_s Eovjekom Koji ga je trebao predsta- vith sludateljstvu =Prestanite brinuti flo dete retin, rekao Je najavtji- val gompodinu Brownu, ~Opustite se, Ja ne vjerujem pripteme. Nikakye korist! od njih. Kvare dra, ubijajt Tadost. Ja naprosto éekam da mi nadahnuée dode kad ‘vob ustanem — i nikada me ne izda~ U knjizi Takao Kakeu jeaom J. M. Brown se prisjeta kako su ga te o- Inrabrujuce rijeti uvjerile da ¢e biti doligno. predstav- 159jen, Ali kad je samouvjerent govornik stan, to Je > gledalo ovako: "Gop, slim vat pie me. Voerat eel Za td nan ee imam 2 Teuaccum, alone ogee df Bo ce ae) Onda a zamelh erlre se en Je aun oak) Ua 0 Bice door Llgde Grogan Kare Deka en) aka Jo mj nh ee si ie ae, Brow. = sjetajus_ se tog vemilog. dogedaj, Brown ate ora eenadeina 2 fe barem ie iegevorio re mera Gt fe dn ajo Ks 8 leo eae be rete hm, nije toga Labra Toit main 78 nit ee gover, Pex je ve bavezs rst pe Sema govornica tao | peta susil- “et Movers ni tnogobrjne als valet 2° stv genjeng Hak ih eto zaneraruf press a a tstanca,najlivat Hb vote kt Peover predstavijanja ima isti cilj kao 1 predstavlja- nin eudea: upomayesutateje s govorikam, sa nie oko rapoloenje i tebn da poakne obo weal? so kaze Ne morte aria gwar Vee aero govern, ka je ra potlenivane San ren ot mog i ako oakaent Kao go Nama got anja, zal zat sto th moog vate Se Po je povlrena dednost da th pripreme ‘arte matraju nevadnime sie ijnje Day teal vest emis n8.02- in atin ojo to vide Eu Trebalo Bi nab UPo™ ie oka eben nas ato Je bal on Fr uted Stn da gover! 0 odabrens er. Dri j= ada eeuajanje Di teh oprodatle tome stat- 100 teljstvu, a isto tako | govorntka, {to u Sto kragem vre- ‘Tako bi trebalo bit, ali se na dalost u devet of de set sludajeva to ne dogada, Voditejt w vetini sluéajeva fnajavijuju govornika aie, mlako 1 neoprostivo nepei~ Kladno. Onaj tko shvati vabnost ovog zadatka | potru- ise da ga korekino obavi, uskoro Ge postatl trafent Yoditelj ili najavijivaé na drustvenim i zabavnim sku- povima, "Evo. nekoliko savjeta 2a dobro sastavijen govor predstavijanja 1) Dobro se pripremite za ono Sto éete re¢t Tako govor predstavijanja gotovo nikad ne traje vi: fe od jedne minute, Ipak iziskuje beizljiva pripremu, Prvo morete prikupitt podatke o temi govors, o ovor- ‘nikovo} spremi i imenu, Cesto treba spomenuth i za8to je tema od posebnog zatenja za slusateljstvo. Provjerite znate li tofan naslov predavanja i gover nikoy pristup tematicl, Nema nifta neugodnije 23 20- ‘vornika nego kad se mora ograditi od pogresnih in~ ormacija it th djelomigno opovrgnuti, jer nis u skla~ da s njegovim uvjerenjima. To motete predusresti ako dobro provjerite govornikov odnos prema predmetu redavanja i ako se suzdréite od nagadanja Sto ée redi ‘Vala je duznost da tofno najevite naslov predavanja i ftaknete po demu je ono zanimijivo za sluistelje, Ako je moguée, pokuajle te podatke dobiti izravno of go vornika, Ukaliko ste ih dobili od treée otobe, sapisite 1h {na beeing prekontrolirajte s govornikom neposred- no prije predavanja Motda é najvedl dio pripreme zahtijevati prlkup- Ajanje podataka 0 govornikovim kvalifikacijama. U ne~ 1 Pitot tekim sluajevima, ako je & pitanju osoba dobro posts tr eulturmom fi javnom 2ivotu, to i nije tako te8ko, lGrugim slugajevima bit ée tete dati do toénih podata arponckad motete podatke provjriti kod govorniko- in rjateje, Kolegs, ili anova porodice. Biografskt Todsct moraju biti toéni. Ljudi koji dobro poznaju go Jomnika rado de vam reéi sve Sto Je potrebno, Previte podataka decadno je nabrajati, pogo ako je dobro pomato da je govornle stokao vii stupani ft furkeija nekon niza nidth, najredovitijim pute. Ako a mekoga kadete da je doktor nauka, suvisno Je 620 Fejetl da je bio magistar,asistent na fakultet i slit- potato je tako najbolje reGi koju funketju ima sada, & ne ianosit ave podatke o struénom ili kojem drugom Tapredovanju. Sto je najvainije, nemojte zaboraviti Spomenutl_govornikova najzapatenija dostignuéa ns brajajuti manje vadna Stuao sarm jeénog pomatog govornika kako pre stavija iskog piesnika W. B. Yealsa, Kojt je trebao Gi it Moje pjesme. Tri godine pije toga Yeats je dobio Nobelove nagrada za Knjizevnest, dakle najveée knji- somo priznanje. Siguran sam da ni desett dio publike erjor fe rijet nije znao za nagradu, nth je bio upo- Snat njezinim znaéenjem, all je to bilo najvadnije Sto Fe trebalo spomenuti, A ito je najavjivaé utinio? Nije Het cxvmnuo na Nobelovu nagradu, nego je odlutso rmitologia 4 gréku poerijul Najprie, morate tofno rnati govornikovo ime i kar ko se praviino izgovara. John Mason Brown kale da 1A ge predstavijall kao Johna Browna Masona it dak ‘kao Johna Smithe Mason: ‘VU avor sfajnom eseju Vederas je «nama, istaknutt kanadski humarist Stephen Leacock pripovijeds kako sa ga jednom predstavil 162 18 velikom radobéa ofgekivali smo dolazak gos- podina Learoyda, Po njegovim knjigama pomajemo a vet kao starog prijatelja. Mislim da ne pretjera- fem ako kazem da je u nagem gradu njegovo ime domadeno u svaic kus. Cast mi je { veliko zado- Volsivo predstaviti vam — gospodina Learoyda.« (© davanju preciznih podataka prilikom predstavlja- ja govornika U matno) mri ovisi uspjeh skupa. Ci} Teodnog govora je poveéanje zanimanja slusateljstva van predavanje. Domaéin skuupa koji pred slusstelje do- Tac slabo.pripremijen obléno ponavija nekoliko neod- redenih § uspevijujucih informacije, kao npr Nad veterainji govornik nasiroko je pomnat kno strutnjek -.. na svor podrugju. Veoma nas zanima to Co redi u svom predavanju, Jer je... prevalio ‘Gug put do nas. Necbiéno mi je zadovolstvo pred= Stavitl vam... da vidime ..., ah, da — gospodina Blanka< Posvetite li malo vremena priprem, matete izbje- & takvo predetavijanje Koje ostavija bijedan dojam ¥ tna govornika ina slufatel{stvo 2) Driite se formule T—-V—G Za vetinu predstavijanja formula T-V-G je Koris~ ‘tan vodié pei organiziranju i prikupljanju podataka: 1. madi tema, Zapotnite predstavijanje navode- _njem toénog naslova predvanje. 2, V madi vadnost. Povetite matenje teme i zani- manje prisutne publike za dotiénu tematic, 1833. mati govornik, Nabrojite govornikova iste hut dosiignaca, napote U veri s temot. Na kra~ Ju izgovorite njegovo ime, razgovijetno | glasno. Formula dopuita 1 upotrebu matte. Predstavijanje ne mora biti bez svjedine { originalnosti, Evo primjera Dredstavljanje Koneipiranog po formuli koje wopée ne cstavija dojam Sablone, Homer Thorne, urednike iz New Yorka, ovako je predstavio grupi novinara direktora Njujorske telefon tke kompanije, Georgea Wellbauma: Tema danainjeg govora g. Wellbaumia je "Tele- fon u vaio} sluabi’, Za mene je ono Sto se zbiva kad Gkrenom, nefiji telefonsk broj jedan od najvedih Imisterija na svijeta — poput ljubavi ik ustrajno- Si Kladitelja na konjskim trkama Zeito dobivamo krivl broj? Zaito Katkada brie dobivame veru izmedu New Yorka 1 Chicaga nego Ge dvadesst kilometaraudaljenim mjestom? Nas ovornile ma odgovore na ta { sva ostala pitanja u Sent ¢ telefonima, Vet se dvadeset godina bavi pro- “udavanjem telefona | prenofenjem svoga znanja dru- ima, Rukovodilac je telefonskog poduzeta, | svoju fe titala zashuaio radom. Govorit 6e nam o problematici telefonske mre 4e, Ako ste danas dobro raspolodeni prema telefon- ko} central, primite ga kao nafeg zastitnika. Ako Ste mementalno bijesni na njuy dopustite mu da bude braniteljtelefonske sludbe. ‘Dame i gospodo, potpredsjednik Njujorske tele- fonske kompanije, gospodin George Wellbeum- Jeate Ii zamijetit kako Je vjesto naveo shufatelje na razmialjanje o telefonima? Postavljajuéi pitanje, P 168 ‘kao je radomalost i istaknuo da ée govornik odgovori- tina njih, kao i na sva ostala pitanjs koja bi slubateljt moglt postaviti [Ne vjerujem da je ovo predstavijanje bilo napisa- zo i napamet nauéeno, Govor predstavijanja nilead ne Bi trebalo utiti napamet, On Sak ina papiru mora 2vu~ ath prirodno 1 raxgovorno, Corneliju Skinner jednom je predstavila voditeljiea Koja je zaboravila nauéeni go~ vor. Zbunivit se, duboko je uzdahnula i rekla: “Badu, Ga je Admiral Byrd. tradio astronomski honorar, na fost je veGeras gospoda Cornelia Otis Skinner.= Predstavijanje mora biti neusljeno i prilagodeno pile, a ne uageno, suko i pretjerano formaino. U navedenom predstavljanju gospodina Wellbauma nema frara nveliko mi je zadovoljstvo, ill »neobiéna fmi_je east predstaviti vam. Najbolje je govornika predstaviti njegovim imenom, il reti ~Predstavijam ‘vam — ivatim navest ime. Neki voditelji skupa govore suvige dugo, pa slusa- teljstvo pestaje nemirno. Drugi se razbacuju kigenim fgovorom da bi govorniku i slufatejstvu pokazali viasti- fh vainost, Neki pak éine neukusnu gresku ubactjuet lrcane, katkada i neumjesne Sale koje se odnose na ‘govorntkovu osobu ili profes. Tko Beli uspjeino pred- Stavit! govornika, mora mati izbjegavati takve greike. vo joS jednog nagina predstavijanja sastavijenog osjedno po formuli T-V-G, a koje ipak pokazuje ori- iinalnost. Obratite painju kako je Edgar Schnadig po- ‘veeao sve tri faze formule prilikom predstavijanja is- taknutog pedagoga { urednika Geralda Wendta: ‘Tema danainjeg govors, "Znanost danas’, veo~ ma je slotena. Podsjeéa me na pripovijest o duiey- nom bolesniku koji Je zamigioo da mu je u utrobl 165168 ‘matka. Buduél da ga nije mogao razuvjeriti, pstbi- jatar je irvrSio latau operaciju. Kad se éovjek osvi- jestio pokazali su mu crnu matku i rekli da je nje- ‘gov problem rijelen. Odgovorio je: 'Zao mi je, dok- tore, ali mene mudi siva matka! ‘Tako stoji danas sa manoiéu. Unvatite, na pri- jer, maGku U-236, a uz njuiskrsne leglo matiéa koji se anv neptun, pluton, uren 233 ilk notte drug. lementi su svladani, Alkemi¢ar {2 prodlastt | prvi nuklearni znanstvenik na samartno} su postelji mo- Tl jof jedan dan da otkriju tajne svemira. Danas rmanstvenict proizvode tajne o kojima svemir nije nked sanjao, [Nas govornik poznaje znanost kakva jest i kakva i mogla bit. Bio je profesor kemije na sveullitu 1u Chicagu, dekan Dréavnog koledéa u Pennsylvanl- 4, direktor Instituta za industeijska istrativanja u Columbusu, u detavi Ohio, Znanstvenik je u sluzbl vlade, urednik i pisac. Rodio se w Davenportu, u Astavi Towa, diplomirao Je na Harvardu, Skolova- xaje je upotpunio u vojnim tvornieams, putovao po ljelo} Evropi [Nab govornik je pisae i urednik brojnih udzbeni- dea iz vile znanstvenih podrutja. Nejpomatija mu je Jenfiga Znanost 0 sutrainji svijet, koju je objavio ad je bio direktor prirodnih znanosti na Svjetsko} faloabi u New Yorku. Bio je urednik-savjetnik w asopisima "Time’, Life, "Fortune? i "March of Ti- me’ | njegovi sa znanstveni élanel pommati Seokom Tkrugu Gtatelja, Njegova knjiga Atomsko daba po- avila se 1945, godine, deset dana nakon bombe nad Hiroshimom. Njegova omiljena lzreka glasl: 'Naj- Dolje tek dolazi, i zaista je tuko, Ponosan sam Sto ‘vam mogu predstaviti, a vi éete biti sretni Sto éote uti doktora Geralda Wendta, glavnog urednika & sopisa 'lustrirana zanost’« [Ne tako davno bilo je u modi hvaliti govornika. Ni Javijivaé bi ga obasipao pohwvalama, pa je ubogi go- Yvornik bio omamljen prevelikim laskanjem. ‘Tom Collins, popularni humorist iz Kansas Cityja, rekao je Herbertu Prochnowu, piscu Priruénika 2a sdravice, da je -pogubno prilikom predstevijanja ko- mitara oboéati slufateljima da ée se uskoro valjati od smijeha. Kad vam stan nadiroko i nadugaéko pred- stavljtl slavnog komigars, najbolje je pokupiti se #oti- 1 kuéi, Jer time je vet sve upropaitens.« S druge strane, valja paaiti da se ne poteijeni go- vornika. Stephen Leacock sjeéa se kako je morao go- voriti nakon predstavijanja koje je zavrilo ovim rije- Sima: Ovo je prvo u nizu predavanja ove zime, Svi ‘mate da nam je proBlogediinja sezona podbacila. Zapravo smo godinu zavrlili ¢ gubitkom. Ove smo fedine odluéili promijeniti repertoar, pokusat éemo 5 jeftinijim talentima, Predstavljam vam gospodina Lescocka.« Leacock sarkastitno komentira: »Prosudite sami ka- ko se csjeéa tovjek Koji pred publik ielazi etiketom "Jeltiniji talent 3) Pokatite odugevijenje Pri predstavijanju govornika natin je vatan koliko I nije. Nastojte biti sréatni: umjesto da kagete kako ste sreint, pokasite da vam je rasta drago predstaviti astovoenika, Ako u svom govoru vote ratung 0 tree aevperiijvie osavite za kraj, pije nego Sto najevite nelrkovo toe, med subatljia de rast DSSS” aero ge dotekatt govornika edusevijenim plik. we oPtriprenjens publika potaknut ce govornika da dade ave od sebe. ‘Kad na samom Kraju predstavljanja ingovorite 6o- yorsskove ime, dobro se prisjeite ovis rift: stanky voerinsie, nudar-- ~Stanka« znaui da ée mala Suinis ‘ip ncna potent fekivanje,+Razmalke smal pl lpreime treba ingoveritiodvojeno, kako bi Zh FO ica Nobro razumjla, ~Udar= meti da prezime treba Fagovorit poletno i jako nogladeno. fos jedna vaina napornena: dok frgovarate ime De mojie ce ekrenutl prema govoriu: obracate £© PX vt gledajte u publiku sve dok ne izgovorite zadal} vhog, a tek onda se okrenite prema govornikt. Ville slot e oge govormike Koji su pokvarili dobre GOvore ‘Stuutaijanja time Slo sa se na kraj okrenull rome Prvornik iagovori njegovo ime njemu simon 0 aovge eluate nisu uopée mogti But nk rma ko ée im sgovoriti. 4) Budite Iskreno srdaéni tina eeju, buditeiskreni! Ne upultajte se u pods: jive pemedbe it dnu dubovitost, Netko od shaate- rye note krive svat Saliv gover, Pokaite opt 5° ti Pont er sve u dragtveno} situaclji Koja iziskoje 03j- wa etupan) finoée 1 takta Moida ste s govornikom, Tetelekim ednesima, ai sluétejstvo nile, pa neke jee, ma Kaliko berazlene, mogy Bit Kiva Pro” tumagene. 168 5) Pailjivo pripremite prigodnt govor prilikom dodjeljivanja nagrade “eDokazano je da je nejdublja Geinja Ijudske duée tetnja za primanjem — 72 postovanjem-« Ove ries, eretejie Margery Wilson larazavaju sveepee osisia- JE Ger temo 28 uapjehor u tivotu. elim da mas 5 eye Svako prizan{e, pa ile to samo niet ll poklen jen om na sveéanom skupy, djeluje éudesno na podi- zanje morals nats teniaatica Althea Gibson uspjela je tu ~Se8- ‘nyu judske due lzraiti ul naslova svoje autobiograr {je koi glas: Zetjela sam biti net. ‘Kad Gezimo govor pri doéjeljivaniu prizmanjs, PO- tvrdujeme da je slavijenic netko, Njegovi naport si Trott uapjehom, Zaslutio je potast. Okupili smo $= Berm je odamo, Govor treba bit Krataly ali briZliv0 a Mmijen. On modda nece mnogo zit nekomne {ko Primtvikeo na primanja, ali a one Koj isu tas Heel ante, toe motda biti bistavi tenutalc Koses= Ge se sjeatleijelog voto. eee oxbiljno pozabavite izborom rijei za odave- je priznanja, Bvo provjerene formule: 1, Redite zabto se nagrada dodjeljuje. Moda za duc Fogodtin[t rad, pobjed na nabjecanjs il 7a ne Boecttaxnuto dostignnce. Objesnite to ukratlo, jednostavaim rijetima 12, Hecite nedto oivotu | radu osobe Kojo} s© nagre- arasaeljuje 1 spomenite sto fe povenife 6 Pri sutnom publikom. 3, Revite da je nagrada doista zasludene i da je skup dogjeljujes radoits. 4 Conttajte nagradenome | prenesite mu 2elje svil prisutnih za buduée uspiehe. 1691y ovem kratiom govoru nidta nije tako bitno kao sgrenost To modda svi maju i ber isticanje, ali ne 22- Haktepte da ate i vi poéadéeni Sto ate izabrant za urui- tenje magrade. Saradnici maja da vam moma povieds Tank ak koji lziskuje ne samo pamet nego i asieéaie erate da vas to navede na grske koje Eine nek! 6 wend, anajéesca od njih je preterivanje, yee Siren je prilikaroa veoma Tako precijeniti De je anlage. ko Je nagrada zaslutens, moramo oF" sae ies emijemo upustitiw precjensivanie. Pretie~ a hwaljenje zbunjuje nagradenog, a 28 prisutme, Ko” Jigu todno obavijedtenh, onako nema svehe Fekader je vazno ne pretjerati u istcanju magen}® came nagrade il poklona, Umjesto isticanja njefove came jednost, bole je Istaknuttpelatetiske osie- Eafe t dobre Sele onih koji ga poklaniai 6) Irrazite svole iskrene osje¢aje prilikom pri manja nagrade va] bi govor trebao bit jos kraét of govora Kolin se cdaje primanje. Niu kom slugaja ne smije bith a> See Mapamet, afi tora bith pripremljen. Ako namo eee. pers pagreda biti uruéena Uz popratni govor, Mo amo se aati zahvalith pravim rijetima Nie dubro saino promrmljati: “Halas dodavil Ka eo jo to zn vos =nailjepSi dan ivolu sk nezabora~ oi eaivjeje tu, kao i pri uruéivanju nagrad, Vre- Te cpuanost od pretjerivanje. Nailjep8i dans th wpe pascptran desivijaje niu nefiskreniit izrazi. Iskrena ‘abotpvalnost note bolje iraziti umjerenim rijetima Evo savjeta 1. Toplo zahalite eijelom skupu. 2 Odajte pelzanje onima koji su van pomogl 170 vojim suradnicima ili slutbenicima, priate sma ili obiteljt. +, Resite so vam poklon ili nagrada ana, Alco Je onion ummotan, razmotajte ga svime Pokal Pere prisutnima kako je Koristan ili jep, St icako éete nagradu wpotseblth a caste jok jednim iskrenim izrazavanjem 23- bralnost. 1U ovom smo poglaviju obradili tx osobite tina 6° wore Ko Bi moglt dog obair bilo w sklopu vale Te, wore rola il sudjelovanga ws druitvenim, sporti! 728 ol ativmcstima. Toplo vam aavietujem da se aeymimre navedensh uputa ako tkad dodete U pris Seale Rollo tih govora, pa éete oslettt zadovell= ore proidaah iz prave rijei lagovorene Prev? vijeme. imNijedan pametan Sovjek neGe poteti graditi kuéw ber ikakeva nacria, pa zalto bi onda poéeo govor bez Janne predodabe to njime Zoli postié Govor je putovanje s eiljem, pa eilj vabja zacrtat Covjek Koji potne ni od keds, obléno tamo f zavrsi Zelio bik da mogu iznad svih vrata na svijeta gdje se okuplfaju uenich uspjetnog govorenja plamentim ct- Venim slovima ispisati ove Napoleonovo rijett= -Umi- Jece ratovanja je znanost u Kojo} ne uspijeva nigta Sto Jie izratimato 1 promisljeno.~ To vadl podjednako 28 ovorenje kao i za ratovanje. Ali, Jesu It govornict uvic Bek toga avjesni? Ako jest, ponataju li se uvijek tako? Ne ponafaju. Mnogi govore golovo bez tkakva plana | pripreme, kao da je u pitanju gulf, u koji svatko stay Iie sastoke po svojo} voli. Kako Gemo najpolje i najdjelotvornije organtzirath odreden\ sklop misli? Na ta pitanja, nema odgovora Gok th ne proutimo. To su uvijek { za svakog govorni- a novi problemi i vjetna pitanja, na koja svakt poje- fdinac mora nadi svoje odgovore. Ne postoje nepogresi- ia pravila, ali moserno naznaéti ti glavne faze dueg ovara za poticanje na djelovanje: priviaéenje paanje, Sndréaj i zakljuéak. Za svaku fazu postoje provjerene metode. im 1) Odmah privuelte painju ‘Upitao sam doktora Lynna Harolda Hougha, bivies predsjednika Sveutilita Nortwestern, Sto smaira naj- Fagnijom poulkom ko je stekao u svom dugogodisnjem [ovornskom iskusivu. Razmislo je 1 rekao: -Zanimlitv Potetak, ko}t plijeni pabnju slufateja.« Doktor Hough Je dotakao sré uvjesjivog govora: kako pridobiti slu- Heeotjstvo vet prvim rijetima. Evo nekoliko nabela pi jenom kojih se moze postici dragocjena paénja vee fod uvodnih reéenica Govor potnite + primjerom—dotivljajem 1 svijetu pomati poliitki komentator, predavaé i himsia producent, Lowell Thomas, zapoéeo Je pred Yanje o Lawvenceu od Arabije ovim rijetima: wednog sam dana Setao ulicama Jeruzalema i sreo tovjeka edjevena 1 prekrasmu odora istognja®— tog velmode. O boca mu je vio svinut alata mat Kakay nose sarto potomel proroka Muhameda ...« Tepeiteo je priéu Koju Je sam dotivio. To sigumo peiviadi paznju. ‘To je provieren nadin za dobar Pod, Govor pratimo jer postajemo sudionicl abivanj t {elimo samatl Sto Ge xe dogoditi, Nema boljeg naéine ‘a potetak govora od prite. Jedan govor Sto sam ga O- edao mnogo puta potinje ovako: “=sNedugo nakon Sto sam diplomirao, Jedne sam noéi tetao ulicama Hurona, drtava Juma Dakota, fagledao govjcka kako siojeéi na sanduku govor! skupini Ljudh. Bio sam znatizeben, pa sam se pribli- Bio 1 uo njegove rijeti: "Znate Ii da nikada niste 173vidjet éelavog Indijance ilk éelavu Zena? Rett 6a vam zaito je bilo nikakvog uvoda ni nzagejavania~, Govan rik haji zapoéne govor j2ravnom prigom ii wiastitim bwejejem na sigurnom je thi, ne manjkca ru ni tk Soa ieja, Dodvijaj o Kojemu pripovijeda je do nie- sea tivola, tkivo njegova biéa, Rezultat je amopocs” roves opuiteno azanje sto pomade govorniku da sa shic Eatejstvom uspostavi prijsteliski odnos Pobudite napetost Evo kako je sospodin Powell Healy poteo govor tt Jednom poznatom Klubu Philadetphij Prije osamdesct 1 dvije godine w Londons je tiskara knjitiea, pripovijetka Koja je postala bes- tena, Mogi su je nazvall‘najveéom kjificom na Tyee. Kada oe prvi put posavila, prijateit eu se soil poadravijall pitanjem: “Jesl i je protitae? Dugovor Je uvijel glasio: etam, Bog ga blagoslo- ‘ti dan kad se pojavila bilo je prodano tisuéa primjerake, U toku sljedeca ava edna potrainis Te ponela na petnaest tisaéa prmjeraka. Od tad seer pexbrof fadanje, a prevedena je na ave svjet~ fe yealke, Prije nekoliko godina J. P. Morgan kas so Je origin! rukopis te knjiice 2m basnoslovis Pi a, 1 on sade poéiva medu neprocjenjivim Ete fom njegove umjetnike zbirke. Koje je to slavne lenjiga? To je + ‘Jeote Ii se zainteresirali? Zelite Tt znati dalje? Je 1b govornik privukao.paénju slutatelja Osjecate de am vam je taj potetak pobudio i produblo pslnju? Zasto? wee Mo je potaknuo vaiu radomalost i izazvao nape- Pa Rademalost! Tko jo} se mofe oduprijeti? T vi se ‘Btate koja je to knjige {tho ju Je napsao, Evo odgovor Pitvjsue ye Charles Dickens, a knjiga je Boziéna pjer- ‘stvaranje napetost! je provjerena metoda za poti- canje zanimanja Kod slutatelje. U predavanju ~Kake caret beige 1 pobett Bivjetis oveko pokusavam iza- seek napetost: «U protjete 1872. godine William Osler ahs ho} 6 posta ljednik svjetskog glass, dohvs cerca youn lnjigu i proditao iz nje dvadesct { jedny woke fe rieth imale su presudan utjece) na nlegors Dbuduénost-« ‘Koje su to bile rijeti? Cime su one utjecale na nie gov buduénost? Slutatelj Hele Gath odgovor na P= tonja Ianealte podatak koji pltfent palnj Ciitford Adams, irektor braénog savjetovalista Dr taynog koledta u Pennsylvanii, poéeo je Sana u E8- ‘pisu whe Reader's Digest« ped naslovom ~Kako (ae Tent partnera= vim zapanjujucim podacima “0 nate vrijeme postoje doista mall iagledi da 6 nledh Yuck wadl arc€u w brake. Broj razvods rosie rea sijugom bezinom. Godine 1040, svaki Je peti eearrat brake zavesavao rastavom. Otekuije se da Se Ao 19i6, godine ta} bro} biti jedan naprama det ico tako nastavimo, za pedeset godina oaréat Ge 8 ‘amo jedan od dva braka+ Evo jos dva primera 20 ofektan pobeale govors = podacima ko{! =plijene=: 175-Ministarstvo rata predvida da ée u prvoj not atomskog rata poginuts dvadeset milijuna Amerika =Prije nekolike godina_novinarsko poduzeée Seripps-Howard utrodilo je 176 000 dolara na snke: tu Kojom ge trebalo ustanoviti Sto kupel ne vole w trgovinama u Kojima se snabdijevaju, Bila je to naj- skuplja, najenanstvenija, najtemejitija anketa o problemima trgovine na malo. Upitnici su bill Zaslani u 54047 domadinstava u Sesnaest razictih fradova. Jedno je pitanje glaslo: ‘Sto ne volite u tegovinama v svor gradu” Gotovo dvije petine od govora na to pitanje glaslo je: 'Netjubazne proda- watel'= Uzbualjiv pogetak pomaze uspostavijanju veze sa ‘sluSateljem, jer ga sili na razmisljanje. To je w nek ruku =Sok metodaw koja privlati paznju upotrebom ne: ‘otekivanog, da bi je usmjerila prema tom govora, Jedna polaznica naéeg teéaja w Washingtonu poshi file se tom metodam — pobudivanjem radoznalasti — tako efekino da jedva da postoji balji natin, Zvala se (Meg Sheil, a evoju je peigu potela: ovako: Deset sam godina bila zatvorenica. Ne"u obif- ror zatvoru, vee u zatvora diji su zidovi bili mo} ‘osjetaj manje veijednosti, a reletke strah od peije kora.« Ne felite 1, nakon takva uvods, © Hivotu te dene? nat esto vise Naravno da previie Yokantne, pretjerano dramatig- ne ili senzacionalistidke uvode valja izbjegavall. Jedan je govornik poteo govor puenjem u zrak, Privukeo je 16 painju slufateje, all ih je istodobno na smrt isprepa- 80. "Dobro je poteti razgovornim tonom, kojt je moguse {sprebett za stolom s prijatejima. Ako takev ton nije podesan za raggovor oko stla, neve biti nl za slubate- Ye ‘Cesto je, na Zalost, potetak govora najéosadniji dio ovora, Nedavno sam, primjerice, Guo ovekav poteta: sUedajte se u boga i u vlasite snage ...~ Potetak pod ‘ota na propovjedacnicu, no poslusajte drugu reenl- ee aninnffiva je i ivotna: ~1O1B, godine majka mi je Geiala udoviea# troje djece Koju je morala podiéi, a ni- Je imala novaca ...~ Zaito odmah nije poteo govortt © aporima majke udovice da podigne troje male djece? ako zelite zainteresirati slulatelje, ne podinjite s ‘uvedom. Prijedite odmah na bit pride. Tako postups ¢ Feane Betiger, plsae knjige Moj put od neuspjeha do tuspjeha u prodaji, On vjesto stvara napetost vee u pr Yo retenich. Zajedno smo proputoval Siedinjene Ame- ‘ike Dedave { driali predavanja 0 problemima prods- Je pod pokrovitelstvom Privredne Komore. Uviieke sam A Rivio njegovo} sposobnosti da veé u prvo} refenici otakne bitno, a da ne 2vuél kao propovjednik. Evo ka- ‘ko je pofinjao predavanja o odusevijenj: "Nedugo nakon #to sam poteo igrati kao profesio~ nnalniigraé baseballs, dotivio sam pravi praveati Sok. Kako je ta} pofetak djelovao na slufatelje? Bio sam vjedok njihove reakcije. Vidio sam napetcot na licima: Pofetne jet! privukle su njihova posvemabiju pad Py. Svi su bil radozali Gime je § za8to blo Gokiran ¢ Stose zatim zbilo. Zamolite slubatelje da se txjasne dizanfem rake ‘Zanimanje i panjasilno ée porasti ako zamolite sux datelye da dizanjem ruku odgovaraju na pitanja, Evo 12 Patan ita 1 ryako sam poteo predavanje na temu Kako sprijetiti ‘aNeka dignu ruke oni koji se umaraju brte nego fo bi trebalo« Vaino je slusatelje unaprijed upozoriti da ofekuje- te sudjelovanje. Nemojte poteti ovako: ~Tko misli da bi pores na prihod trebalo smanjiti? Digniteruke.~ Ds te im priliku da se pripreme za glasanje: ~Zamolio bih vvas da dizanjem raku odgovorite na vazno pitanje. Evo pitanja: Tko od vas vjeruje da je kupovanje na kredit orisno 2a potredaée?« Posivom na dizanje rake posti- fete dragocjenu zainteresiranost koju nazivamo »sudje~ lovanje sladeteljstva-. Govor nije jednostran, Jer u nje~ yu sudjeluje i publike. Kada upitate: ko mist da se u- tara brZe nego sto bi trebalo?=, svi pon mistiti 0 sebi O evojim bolovima i umoru. DiZu ruke, pogledavaii Gko sebe da vide tko je jo8 digao ruku. Zaboravijaju da sjede na predavanju. Smjedkaju se prijateljima. To Shadi da je led probijen. T govornik | slusatejtosjeda~ ju se opuitenije Obecajte slusatelima da dete im reéi kako é postiel ono Sto Zele Gotovo ber izuzetka slutatelji ivo paze alco im o- ‘etate da Ge saznati kako Ge postidi Sto Zele. Bvo neko- Iiko primjera Bedi éu vam Kako se labjegava umor. Kazat x ‘vam kako ote produtiti dan za éitay jedan sat “Radi éu vam kako modete poveéati svoje prihode.~ NObeéajem da éu vas nauliti kako ete steét veeu populamost, ako me posluiate deselak minute. Posetak 5 ~obeéanjem« priviaél painju, jer dira a najskrovitije 2elje slufatelja. Govornict Sesto ne pove- 178 aya svoju temu 5 dabrobit stutatelj, Umeste 01 Pro, zu svepeyos one univ dosadnim poesia © Prvijenom razvu ik podrobnim episims. wm oe pregavanja na temmu vain £ zanimn Jy a eetajeso pote povremenos Weenie Prete” 7 eee ye preaved poten predavanie? Je, 2 fea tama dbogatioefekinim poéetom? Pesce. Oe, Mi in povijsnim pregledom. pa je sills zanim eae zanimanye | xa nie 28 predavan ose? Hgbetanjem~ io bh neobiéno prikadan 7 tu temo, Na primjet vanate Wi woliko Gate 2ivjeti? Uz pomot stat: sea tenth na ervelja Zivoimon woke me ve pad siguravajuca drustea predidal da fe vj die tretine vemena ome vale sds Biviet Geamdevete godine, Je i vam to, oval Gob dane! Sui Balimo Bivt de laze Dale sedvidanja niu toéna. Kako to penis” O° {eittaano: ako mags prosuail sv} VO? RN! wera to pitene, ajo vam rei so tebe ith romuite sam asia ovakay potta enianie gu napeto morale trem pete qovrmia. Vig nape res 1a Get gn samo ama 0 sta Je du ce vom roth neto Ho fe 22.708 neo eta a veg Tana dosh De: rods ka Takvor se poeta niko ne mois ook prijet ‘upotrijebite tlotal alle jo moda privat paznjs neki vias ero ra Covi, of najjednoetaenies do nal 179obrazovanijeg odaziva se takvom poticaju, i nema pu- Dlike koja na to nee reagirat. S. Elis iz Philadelphije ppoteo je govor tako da je visoko podigao ruku u kojo} je dr¥ao noviié. Svi su ga pogledali a on je upitao: ~Je~ ste I ikada na ulict nail ovakav ndvéie? Na njemu pide da de sretni nalaznik dobiti besplatno gradiliéte od tog i tog gradevinskog poduzeéa; treba ih samo posjetiti i predoditi ovaj novéié ...~ Zatim Je pofeo osudivati lo- povluke takva poslovanja, Svaka od navedenih metoda je preporuéljiva. Mo- ote se njima slusiti pojedinaéno ili kombinirano, ali Imajte na umu da poéetak govora uvelike odreduje ho- e II shuSatelji prihwatiti vas ¢ vay porulu, 2) Ixbjegavajte tzazivanje nepovoljne paznje Dobro zapamtite da nije dovolino samo privet pal- anju slusateljstva, Valja stvorti i prijeteljsko raspolo- ‘enje. Nijedan razuman ovjek nese pofeti govor veijeta- jem sluSatelja ii neugodnim i2javama koje bi ieazva- Te neprijateljstvo prema njemu i njegovom govoru. Go- ‘vorniciIpak éesto zapotinju govor jednim od dolje ma- ‘vedenih nating. Ne potinjite govor s isprikom Isprika nije dobar posetak, Cesto éujemo kako go- vorniel potinju govor $ napomenom da se nisu dovelj- no pripremall ill da ne zaju drfati govore. Ako se ni- ste spremili,sluSatlji Ge to shvatiti | bee valeg upezo- reenja. ZaSto ih vrljedati napomenom da nisu zaslubili pripremu? Nitko ne Zeli slulati lsprike, Svi felimo da ‘nas se informira i zainteresira — zapamtite to! Zato 0 nastojte da veé prvom redenicom izazovete zanimanje slufateljsiva, Ne drugom ill treéom, nego proomt Ixbjegavate »duhovites prige kao uvod Zacijelo ste vet opszili da ne preporuéam Eesti o- rmiljenu metodu mnogih govornika: po8injanje govora fev. eSaljivim« uvodom, Potetnik, na Zalost, misli da mora wosvjediti« govor priganjem isla. Umillja sebi da Dposjeduje duhovitest Marka ‘Twainal Izbjegavajte tt ‘opasna zatnku, jer éete ubr2o uvidjeti da fala mnogo eige zvuti fadno nego smijeino, a k tome je motda vee fofreana { siutateljima poznata. ‘Dakako da je smisao za humor dragocjen oslonac za govornika. Gover ne valja poteti, a ni nastaviti,tromo F suvige ozbiljno, Ako mofete nasmijatt slubatelje du- hhovitom dosjetkor na ragun prigode ili nekih rijeti prethodnog govornika, svakako to ufinite,Istaknite ne- feu nezgrapnost na daljiv natin. Takve Ge dasietke »u- paliti« bolje nego zastarjele Sale 0 Bobiju i Rua ili 0 unicama, jer su originalne § povezane s temom govo- Dobro raspolotenje je moida najlake izazvati pri Zanjem Sala na viastti Tagan. Opisite sebe u smijefno} f neugedno} situacijl. To je pravi humor. Jack Benny to ink veé godinama; on je jedan od prvih radio-komi= tara koji se je poteo ~izrugivatl« samom sebi. Saleti se rna raéun viastitog eviranja violine, vlastite Skrtostl { starosti, Jack Benny pokazao je izvanredan smisao za ‘humor, Koji mu je iz godine a godinu osiguravao po- pulamost. Slusateljstvo rado iskazuje naklonost prema govor- nicima Koji na Saljiv naéin namjerno otkrivaju svoje nedostatke i mane, Nasuprot tome, Eovjek koji se »pra i vafanei koji ave ana, ostavlja sludateljstvo bladnim. 1813) Obrazlozite svoju poruku U dutem govoru za poticanje na djelovanje obiéno se imnosi nekoliko tofaka. Sto manje, to boli, ali sva- ‘ku valja obrazlotiti. U sedmom poglavlju objasnili smo kako se poanta, tj, poruka govora mode Hlustrirath pri- povijedanjem stvarnih dotivijaja. To je omiljen nagin, Jer svi volimo pripovijestl. Prosjedan govornik najées- e se sludl primjerima iz Bivota, ali to nije Jedini nagin ilustriranja poruke. Modete Koristiti i statistike, ‘znanstveno abradene podatke, misljenja struénjaks, us- Poredbe, izlotke i druga viualna sredstva Slusite se statistikom Statisticki podaci pokazuju odnoce iamedu primje- aka neke vrste, U govoru mogu veoma avjeriivo djelo- Vati, pogotovo kad dokezuju isto Sto i jedan odredeni primjer. Povoljno ajelovanje cjepiva protiv djeéje pa- ralize proufeno je na csnovi statistika u éavo) Amo- ici. Pojedinaint slutajevi nedjelovanja bili su izuzeel koji potwduju pravilo. Predavanje na temelju takvih iuzetaka ne bi, dakle, moglo uvjeriti reditelje da epljenje neée pomodi njshowu djetetu ‘Same po sebi statistike su dosadne, pa th valja ko- ristiti umjereno i uz pomot 2ivog i slikovitog jezika, Evo lustracije djelotvorno koriétenih statistikih podataka u kambinacii ¢ pomstim primjerom, Brane- Gi tvrdnju da se u New Yorku gubi mnogo vremena Jer ludi ne odgovaraju odmah na teletonske pozive, je- dan je govornik rekao: Od sto telefonskth poriva u sedam sluésjeva protekne vife od jedne minute dok se nazvana oso- ba javi Tako se evakodnevno izgubi 200 000 minu- 182 ta. U tok dest mjeseci taj gubitak vremena otprili- kee je jednak ukupnom sbroju radnih’ dana od Ko- Tumbova otkriée Amerie. 1 brojke i statistike ne ostavijajus ceobite dubole ojam, pa ih valja ilustrieti. Moremo i, ako je mo- ue, pretvorit u nesto flo nam je blisko, ‘Seam se kako nam je vodié u hidroelektrani Grand Coulee slikovito predoéio velitinu golemlh hala. Moga ‘nam je dati najtoenije podatke o broju kvadrainh me- tara, all to ne bi bilo tako uvjerljvo kao Sto je bila us- pporedba kojom se posludio rekavii nam da je glavna hala tako velika da bi se u njoj mogla odigrati nogo- ‘meina utakmica za 10 000 gledalaca, i da bi pritom sa svake strane ostalo mjesta 2a jof nekoliko tenis igea- ita ‘Jedan polaznik naSeg tetaja u Brooklinu govorio Je © brojul kuéa unlétenih w pofarima w tok prethodne odie, Nanizane jedna do druge, reo je, te bi kuse ppovezsle razdaljinu od New Yorka do Chicags, a kad bi se Kudi stradali u potarima poredali na svakih pola rilje, ta bi tuina povorka nanizana u suprotnom prav- ‘cu pakrivalaistu razdaljinu Brojke koje je naveo zaboravio sam gotovo odmah, all jo8 i danas nakon mnogo godina, bez posebnog na~ ppora da dozover tu sliku u sjeéanje, mogu vidjeti niz kuéa u plamenu koje se protezu od Manhattana do o- eruga Cook u dréavi Minols! Koristite se misljenjem strugnjaka Glavna je ideju esto. moguée potkrijepiti mislje- njem strutnjaka, Ipak, prije nego Ho se koristite tak- ‘vim navodims, provjerite th odgovorima na ova pite ja: 13Da Je citat kojim se 2elite postutiti toga? ‘Da Ii podacl iz eitata potjeéu od struénjake s pod- rrudja na koje se odnose? Citirati mifljenje Joe Ui 0 privein} problematit mado i ori njegovo ime a ne znanje. 3, Dal fe autor odabnog sata Zoe eg Entei pomaju icijene? 4, Jeste Ii sigur da je autorova tvrdnja iskljutivo plod manja, a ne osobnog stava ill predrasude? ae Prije mnogo godina jedan je polamik mog tetaja Privredno} komori Broaklyna poéeo predavanje 0 po- trebi specjalizacije rijesima Andrewa Carnegie, T2a- bbrao je dobar pofetak, jer je naveo rjet dovjeka keo- ega je slutateljstvo eijenilo Kao strufnjaka koji ima pravo govoriti o poslovnom uspjeht. Ts} se eitat i dax nas mode ponovitl ‘Vjerujem da fovjek mate postiéi izuzetan ue- pleh na bilo kojem podrugju ako postane struénjak za to podruéje. Ne vjerujem u uspjeh ako neti ra sipa svoje sposobnosti na vite strana, U zivotu sam. vyeora rijetko steo Govjeka Koji je steko vedi ime lak i postigao ugled — a to se posobno ednosi na industrijstce — ako je bio angefiran na vite strana Ludi koji su uspjeli su ont Koji sa lzabrali jedno podruéje { ustrajno se razvijali i napredovall jed~ yom zanimaniu.« ‘Sluaite se analogijom Po Websterovom rjeéniku anslogija je ~podudara- nije slignosti izmedu dvije stvari... pei 8emt stvari a me nisu nalik jedna drugoj, nego se radio slignosti dva- ju ill vide svojstava, okolnost ii utjecaja 184 SIutenje analogijom Je izvrsna metoda za podria~ vanje glavne misli govora. Evo odlomica iz predavanja =Poveéana potreba za elektrignom energijom« Girarda Davidsona, pomoénika ministra unutrainyih poslova. O- Dratite painju kako se on koristi usporedivanjem — analogijom da bi potkrijepio svoju poruku Uspjeéna ekonomija mora se uvijek razvijal 1 napredovati, inaée ée se vrtjeti u krugu. Motemo je usporeditis avionom, Kofi je beskorisna hepa 3e~ Ijeza 1 vijaka dok miruje na zemlji. Medutim, kad fvion lei, on postaje ono &to jest i slut kao Koris~ no sredstvo, Da bi ostao na visini, mora se neprest ro kretati naprijed. Ako se ne kree, sunovratit ée 9,8 natraske se ne mote Kereta Evo fedne of najbolih analogija u povijesth govor- nigtva, To je Lincolnov odgovor kritigarima njegove politike ods2an u najtesim danima gradanskog rata: =Gospodo, Zelio bih da na trenutak zamislite edn situaciju, Zamislite da je sva vata imovina u ‘lat § da ste sve to lato dali rake Blondinu, slaw ‘nom hodau po tei, s molbom da ga prenete preko- slapova Nijagare, Dali bite tres 2ieu dak po njo} ho- dda, sli uavikvall: "Blondine, sagni se malo! Ho- ddaj malo brée!” Siguran sam da ne biste. Sutjeli bi- ste suzdrdana daha | mirno ékali da sretno prijede nna drugu stranu. Nata je vleda sada u isto) situact- 43h Ona prenosi strahovito tezak teret preko uzbur~ kkanog oceana, Nepreejenjiva su blaga u njezinim rrukama, Ona &ini najbolje sto mote. Nemojte je ki- jit, Micujte, { ona ée vas sretno prevesti na drugu obala« 105 | | |Poslutte se demonstracijom s Isloskom tlt hex njega Kad su predstavnici jedne velike tvornice 2a izradu Deli razgovarali strgoveima, morali su amisliti ne tae 1 bi natin najzornije dokazali potrebu da se pet! pune Sorivom odozdo, a ne odozgo, Dosjetli su se jednontans ze ali veoma uvjeriive demonstracije. Govarni je ue. lio svijetu 5 rekso: "-Pogledajte kako Je plamen proziran i visok. Ba uti da se sve gorivo pretvara u toplinu, dima go. ovo i nema, Plamen svijete hrant se odozdo. Tako treba sta- vijali gorive iw nase pedi. Pretpostavimo da se plamen avijege hrant gori- ‘yom odoage, (Govornik Je prookrenuo svijet) Pogledajte kako se plamen gusi. Osjeéate i mic fis dima? Cujete Wi pucketanje? Vidite Il kako jo Plamen crven sbog nepotpunog icgaranja, Plamen 58 hajzad gasi, jer se ne moze hraniti gorivam odes 0 Frije nekoliko godina w gasopisu Val zivol« Hene {y Morton Robinson je objavio zanimijiv élanak pod ne. slovem Kako odvjetnict dobivaju parnice. U njemu or Pisuje kako Je odvjetnlk Abe Hummer imao inectna sposobnost da djelotvornim demonstriranjem inscening ravu predsiavu w uloal branitela osiguravajudeg drat Stva u slugaju odstetnog zahtjeva, Tuzite Postieth. alte je izjavio da je prilikom pada w prostor 2a disalo {ako povrijedio rame da vite'ne moze podidi desnu rus ka Hummer je glumio veliku zabrinutost. Povierjivo ic tekao: »Gospodine Postlethwaite, pokadite porotl-ke, Miko motete podiet rulcu Postlethwaite je okijevajecl 135 Podigao ruku do visine uha. »A sada nam pokatite ko- Iiko ste je mogli podiéi prije nezgade.~ «Ovolikom, re- kao je tutitel | isprutio rueu visoko iznad glave.'Mo- ete vamisitl u &ju je korist presudila porotal U duiem govoru za potieanje na djelovanje motete fmnjeti ti, nave Getic totke, koje treba nabrojti nae ute za jednu minutu. Bilo bi dosadno da ih nadugo recitrateslufateljstvu. Pri tome su vaéna obradlofenja kojima th potkrepljujete, Ona o2ivijuju val govor i ei- fe ga zanimijvim. Iznofenjem dotivijja, usporedbl { emonstracija, ideje postaju jasne i five, dok statistt- kom i dokazima utvedujte istiniteat jistidete madenje vvaSe poruke 4) Smislite dobar zavrietak JJednog sam dans posjetio Georgea F. Johnsona, tvorniéara { volikog dobrotvora. Johnson je u to vrije. ‘me bio predslednik velike twrtke EndicottJohnaon, Me~ dutim, mene Je vige zanimao kao govornik koji je mao rnasmijati a katkads 1 rasplakati sludateljetvo, Niegove su govore Ijudi godinama parti Johnson nije imao privatnt ured. Smjestio se w jed- ‘Rom krilu velike buéne tvornice, a njegovo je ponatanje bilo tako jedncstavno kao i njegov start event pisadt ‘tol, Dodi ste u pravi gas, rekao je ustajudl da me po 4éravi. »Upravo sam dovrSio posao koji vas zanima: ‘abiljetke za kraj govora koji éu veteras odréati rad~ nicima« ~Pravo je olaksanje kad Govjok u mislima zaokewéi sovor od posetka do krajac, rekoh ma, Da, ali ja Jot nemam koncepeiju eijelog govorae, ‘odgovori on. -Imam samo opéenitu ideji i toznu pre- Adodébu kako ga elim zavr‘ith« 1‘Johnson nije bio profesionalni govornik. Nikada ga nisu zanimale zvuéne ni lijepe fraze, ali je lz iskustva ‘nauéio jednu od tajni uspjetnog komunicirenja: znao je da mora imati dobar zavrfetak da bi bio dobro prihva Gen. Shvatio je da sve &to kate mora voditi zavesetku, ‘ko 2eliostavitl dobar dojam na sluiateljstvo, ‘Zavréectak govora je doista veoma vatan, Zadnje rie {Jeti Koje nam jo zvone u utima kad govornik zamukne hhajduge se pamte, Za razliku od Johnsons, potetnict malo cijene njihovu vainost, pa Kojekako zaveiavaju nage dobre govore. Koje su najéeSce grotke? Razmotrit demo neke od »njih i pokusati im pronaéiIjeka, Ima govornika koji zavriavaju regenicom: »To je bilo otprilike sve sto sam htio res i mislim da, sam ovim zavrtio.« Nakon toga obiéno slijedi mlako chvala nna painjis. To nije nikakav zavréetak To je pogreska ‘koja odaje amatera, i ona je gotovo novprostiva, Ako ste rekli sve ito imate, zavrite govor{ sjednite ne spo. ‘minjuéi zaurfetak. Dakle, zavréite, a slufatestv pres lst zakljudak da je to ave fto ste imali rath Zatim ima govornika koji kazu ave Sto imaju, ali ne ‘maju kako prestat, Mislim da je Josh Billings rekao da se bik hata za rep, a ne za rogove, jer ga je tak lake Se pustiti. Takav govornik drii bike za rogove i eli se od njega odvojti, ali nigdje w blizini ni spasonozne o- grade ni stabla, Vrti se u krugu, ponsvija se, ostavija Jo dojam Kako to izbjeti? Samo unaprijed isplantranim zave- Setkom, Razmislte bili bilo razumno smisljati ka go. Yora pred publikom, kad ste pod pritiskom i morate ‘isliti o onem o demu govorite, il je to bolje uéinit nna miru j unaprijed? Evo nekoliko prijedioga za efekino privotenje go vora keaju, 108 Pripremite satetak U dutem govoru govornikobiéno kaze toliko mno go da na kraju zaviada mala zbria u glavame slusate- ja, Rijetko je koji govornlk svjestan te finjenice. Ako su njemu izlogene mis kristalno jasne, vjeruje da ta eve moraju biti i slusateljima. No, obiéno nije tako. Go. Vornik je dude vremena razmialjto o svojim tezama, ali su one slusateljima posve nove. Neke Ge im se mo- ‘da zadriatu sjeéanju, ali vaéinu neée zapamtit. Sh eespeare kate da de slusatelji ~zapamtiti mnostvo stv 1, ali nifta odredenos. Priga se da Je jedan snonimni iraki politiéar dao ovakay recept za sastavljanje govo- ra, =Prvo im kafite Sto ete im rei zatim to recite, @ ‘onda im recite Sto ste im rell.« Evo dobra primjera. Upravitelj jednog zeljemnigkog oduzeéa u Chicagu ovako je na kraju sadeo govor: ‘Ukratko reseno, gospodo, w nasim je radionica- ‘ma isproben taj ureda} za postavljanje pragova; ko- ist se veé na istoku, zapadu $ sjeveru; funksionira izvrsno i provjereno; jednagodiinja novéana usted, koja je rezullat sprijedenih nesreda, potiée me da rajsvesrdnije preporutim njegovo uvodenje i na na- Sim julnim prugama.« Primjetujete Ii to je govornike utinio? Sve je od ‘mah jasno i bez slubanja eljelog govora. Smisao govora satet je u nekoliko reéeniea. Nije li takav sadetake veli= ka pomoé? Ako misite da jest, usvosite gat Porovite stugatelje na aketju Clirani zavesetak je odlgan primjer i za zavrse- tak govora s pozivom ina djelovanje. Govornik je Zelio potaknuti uvodenje novog uredaja. Svoje je argumente zasnovao na wStedenom noveu i izbjegnutim nesreta-rma. Hitio je potati slubatelje na djelovanje i postigao je Sto je felio. Njegov govor nije bio rutinski. Odr2a0 go Je pred upravnim odborom 2eljezitkog poduzete | por ‘stigao uvodenje uredaja 2a koji 30 zalageo. U govoru za poticanje na djclovanje zavrietak Ye ona trenutak kad valja tznijti svoj prijediog. Zamol te sluSatelje da se pridrue, da dadu doprinos, da gla- saju, pik, telefoniraju, kupe, iebjegevaju, istrade, ost e, prijave, id Pridféavajte se ovih upozorenja: Prijediog — posto na djelowanje — mora biti kon- ‘kretan, Nemojte rei: »Pomozite Crvenom Kriéts, jer je to suvise opéenito. Recite: ~Potaljte jos vederas je- ‘dan dolar Ameritkom ervenom krifu, na adrest Ulica Smith 125.« Predlotite samo ono sto je izvedivo. Nemojte reti: ~Glasejmo protiv zioduha Alkchola.« To nije moguée ‘éinit, jer momentalno nije w pitanju glasaska kam- anja. Umjesto toga, motete im predloiti da se pric ljuze nekom antialoholiarskom drustvu ili da po- ‘mogniorganizaciji koja se bori prot alkoholizma Olakiaite siutatetjima Koliko god mafete odziv na vai apel. Nemojte radi: »Pisite svom delegatu u Kon. ‘resu da glasa protiv ovog zakona.« 99% siusatolja ne- e poslusati. Nisu zainteresirani, il th to gnjav, ill €e aboraviti. Stoga im olakajte izvréenje | unite ga la godnim, Sami napisite delegatu pismo; Mi svi, dolje otpisani, usrdno vas molimo da glasate protiv zakona br, 7432i.~ Pofslite modu shugateje pismo | kemijsku olovieu; sigumo Gate dobiti mnogo potpisa, premda ée ‘te motda ostati bez olovice! 14) Kako primijeniti ono sto ste naudili Na éelrnaestom satu tefaja testo sam se zadovolj- stvom sluiao kako polazniel govore © primjent state- nog znanja u svakodnevnom divatu. Trgove iste po veéanje prodaje, rukovodioe! unapredenja, izvrino. o- soblje boljy kontrolu, a eve zahvaljujuél usavréen} vjeSlini davanja uputa | rjefavanja problema. 1 fasopisu »Danain{i govors Richard Diller pise: -Govor, vrsta govors, njegova trajanje i povoljan wo aj mogu odigrati presudnu logs u aistemu industri. skog komuniciranja.« Fred Canaday, voditel) mojih te- ajeva govorenja u tvornlel Geneeal Motors, u istom je fasopisu napisao: =U twornici General Motors zaintere= sirani smo 28 poduku govora ponajvite bog toga ito shvaéamo da je svaki nadzornik donckle i ueitel. Od ‘renutka ada rargovara s buduéim namjedtenikom, preko pokusnog roka, pa do dodjele zadufenja i una predenja, nadzornik neprestano mora objainjavati, opi- sivati, kori, obavjeitavati, poutavat, iznositi misije- nja i raspravijati © tsuéama etvsri sa avakom pojedi- ‘nom osobom w svom adjeli. Sto vise sviadavamo umijece usmene komunikacije ‘na podrugjima najblizim javnom govorenju — a to su rasprave, donofenje odluka, rjeSavanje problema w vo- enju politike poduzeéa — to vie uvidamo da se vjei- 19ttine uspjeSnog govorenja opisane w ove) Knjizi mogu prenijeti na evakednevne govorne situacije. Pravila go- ora u javmosti neposredno se mogu primijeniti na vo~ denje sastanaka ili sudjelovanje na njima. Onganiziranje ideja o kojima govorite, izbor pravih rijeti,ozbiljncst { odutevljenje 2a tema govord osigue ravaju uspieh. O svemu smo tome podrobno rasprav- Yall u ovo} knjlal. Citatelju preostaje da steéeno znanje Primijent na odredene situacije, sastanke i skupove ‘Motda se pitate kad éete poteti primjenjivati zna- nje iz prothodnih trinaest poglavlja. Zacijelo éete se imnenaditi ako vam kadem da to valja uéiniti odmah. Premda se ne spremate odrZati javni govor u do= ledno veijeme, premda ga moida nikad neéete odr2at, siguran sam da éete nagela i metode iz ave knjige mo- i svakodnevno primjen{ivatl, Stoga upotrijebite stete- no ananje tim se nadete u prilct da govorite, ‘Ako usporedite svakodnewno govorenje i tipove for~ rmalnih govora o Kojima je bilo rijeéi w knjizl, imen ‘it Gete se koko su signi po namjeni I ilju U sedmom smo poglavlju istakli da valja zapamtitt etiriglavna cilja kad govorite pred publikom: slubate- Ije mozete obavjeftavati,eabavijatl, uvjeravatiu isprav= ‘ost viastitog mifljenja ili th poticati na djelovanje, U jaynom govorenju nastojimo jasno odvosti ove cilje- ‘vei po sadréaju govora i po nadinu izvodenja. U avakodnevnom govoru ti se cljevi ispreplicu { neprestano mijenjaju. U jednom trenuticu mozemo biti zaokupljent prijateljskim éaskanjem, a vet u nared~ ‘nom hvalimo neki proizvod ii nagovaramo dijete da stavi déeparac na Stedau knitieu, Primjenom metoda 4 ove knjige motemo imati vide uspjeha iu svakodnev- as nom razgovora, mofemo se jasnije t bolje tzrazitl, te vjesto 1 na ljep nagin motivirai druge Hude 1) Koristite zanimijive pojedinosti uw svako- dnevnom razgovoru Usmimo, primjerice, samo jednu od nevedenih me= toda, Sjedate ge da sam vam u éetvrtom poglavlju pre- ‘poruio da se u govoru sluite pojedinostima. Na taj na- Sin slikovito obivtjujete ideje. Tada sam uglavnom go- vorio 0 govorima pred publikom, no nije Ii upotreba pojedinosti iz Zivota vaina i u svakodnevnim razgovo- ima? Sjetite se znanaca koji lijepo pripovijedaju. Ne dopunjavaju Ii ont pripovijedanje slikovitim { drama~ ‘enim pojedinostima, ne slute I se slikovitim govarom? Prije nego poinete razvijeti govornitke vjetine, ruino je da imate samopouzdanje. Gotovo sve sto je rrefeno w prva tei poglavlja pomoti Ge vam u stjecanju ‘sigumosti prillkom drwenja s Nudima | u izrazavanju ‘misljenja wi manjim druftvima, Cim osjetite Zelju za i2- ‘atavanjem vlastitih ideja, potet éete traditi dogadaje in tivota kojima se motete poslusitt u razgovoru. Na taj ete natin | sami poteti druktije gledati na viastiti zi vot: éinit Ge vam se bogatijim, uzbudljivijie, zanimlji- vif, Najuzbudljivijt su ivjeltaji o tome Sto se dogada kad se steeno zanje i isprayne metode govera pon oristiti u drustva koje dobivamo od domatica tii je ivot Sesto monoton i skuéen. -Novestefeno potzdanje ddaje mi hrebrost da progovorim u drustvuye rekla je gospoda Hart kolegama u Cincinnati, »pa sam se po- ela zanimati 2a tekuse dogadaje, Umjesto da se povle- im iz razgovora, kao nekada, rado mu se pridrugujem. ‘Ali nie samo to, sve oko mene postalo je zanimljivije, 13 Peet pet 108sme stagniramo ili ak pokazujero nazadovanje, Pstho- Jozi dobro pornaju skokovitost procesa uenja, pa st razdobije stagnacije nazvali -ravnima w krivulj uée- ‘jae. Uenicl uspjetnog govorenja katkada de se na ta- vis ravnima zaustaviti i po nekoliko tjedana."Ma ko~ Iiko ae trudili, neve pokazivati napredak. Slabt u ofsju fodustaju, a hrabrifi izdrde | imenada ustanove da st otovo preko not, ne znajuéi ni kako ni zasto, neobié- ‘bo napredoval. Naglo krenu naprijed. Imenada steknu prirodnost, suagu i pouzdanje. Kao Sto smo ranije spomenuli, uvijek je moguée da ete cajelti prolazni strah, vzbudenje i tremu u prvim frenucima kad stanete pred publiku. Od toga pate t hajvedi glezbentcl, unatot mnogobrojnim javnim nas- ‘uupima. Paderewski je uvijek nervorno navlaéio ruka- vve kofulje prije nego sto bi sjeo za klavir. Cim bi po- ‘eo svirati, eva bi trema zatas nestle ‘To ée se i vama dogoditi, Ako ustrajete, uskoro ée- ‘te ave prebroditi, pa i a pogetnu tremu, Koja ée zaiste biti samo poteina trema, Svladat éete je poslije neko- Iiko potetnih reéenica i goveriti sa zadovoljstvom, JJedan mladié koji je Zelio studirati pravo, napisao Je Lincoln pismo moleé\ ga 20 sayjet. Lincoin je od- govorio: »Ako ste évreto odluéill postati pravnik, vee Ste obavili pola posla ... Uvijek imajte na umu da je fodludnost da uspijete vainija od svega.« Lincoln je to dobro znao iz vlastitog iskustva. U cle jelom evom Zivotu nije imao vie od godine dana pra- ‘Yog Skolovanja. A knjige? Lincoln je rekao da je pje- ee profao cijeli kraj w krugu of trideset milja oko svoje.kuge i posudio ave knjige na koje Je tamo na- {lao U brenari Lincolnovih vatea je obiéno gorjela cl- jelu_nof, Katkada je éitao pri svjetlosti te vatre, sa fenjigom zalaknutom u pukotine izmedu balvana, Cim i bi se injutra dovoljna razdanilo, skotio bi s leisja od ie, prorljao of izvukao kenjigu i pofeo je Zelino di tat, Lincoln je pietadio dvadesot do trideset milja da fu Je neki govor, a na povratku kuti vjeZba0 bi svoje go~ vore w polfy, u Sumi, pred ljudima Koji su se skupljeli lspred.prodavaonice u Gentryvilleu. Upisao se u knji= ewno drustvo 1 u debatni klub u New Salerou i Spring fieldu i vjedbao govore « temama iz aktualnih zbiv je. U drustvu dena bio je stidljv. Kad je udvarao Mi ry Todd sjedio bi u primago} sobi stidljv 1 tih, bez ri- jefi, slulajuéi dok je ona govorila. Ipak je Lincoln blo ovjek Koji je uetrajnom vjesbom 1 ufenjem kod kuée postao govornil, te raspravijao s najpoznatjim govor- nikom svoga vremena, senatorom Douglasom. Govorom kod Gettysburga { pei polaganju druge predsjednike zakletve undigao se do govornitke slave rijetko doseg- fnute u analima ovjeéanstva, Imamo lina umu sve te8- koée i nevolje s Kojima se je morao boriti, ne trebamo se tuditi to Je napisao: ~Ako ste &vrsto oduili posta 1 pravnik, vod ste obavili pola posla« 'U predsjedniko} gobl u Bijeloj kuéi na zidu vist i= ‘vrstan portret Abrihama Lincolna. »Kad sam morao onijeti_ nek odluku,« rekao je Theodore Roosevelt, nelto ito je bilo ttko rjelti, u Gemu su se sulcoblje- Yala prava 1 interes, esto bih podigao pogled prema “Lincoln i pokcufavao zamisliti Sto bi on utinio na mom ijestu, Motda vam zvud €udno, ali mi se zaista Ginilo da mi je na taj nagin bilo lakie rjefavati probleme Zaito ne biste iskuall Rooseveltovu metodu? Ako ‘ste obeshrabreni i skloni odustati od borbe da postane~ te boljim govornikom, zaito se ne upitate Sto bi Lin- coln uéinio na vasem’mjestu? Vi mate Sto bi on ure io. Pozato vam je Sto Je utinio. Kad ga je Stephen ‘Douglas pobijedio u trci 2a Senat, Lincoln je savjeto- 7va0 svojim sljedbenicima da se ne smiju predati ~ni poslije prvog ni pastije sto | prvog poraza 5) Vierujte u nagradu koja vas deka ello bih da svako jutro uz dorutak drtite na stolu cotvorenu ovu knjigu, sve dok ne zapamtite rijeti pro- fesora Williema Jamesa Neka se nijedan mlad govjek ne boji ishoda svo- gs obrazovanja iz bilo kojeg podrufja. Ako ustraj- po radi svaki dan, ne mora se brinuti 2a krajnje e- rultate. Mote bit! posve siguran da ée jednog lije- og jutra ustanoviti da pripada najspesobnijim Iju- dima svoje generaeije u zanimanju koje Je izabrao.« Uz podriku slavnog profesora Jamess, usudujem se reGi: ako nastavite inteligentno vjeZbat, i vi se modete nadati da éete jednog lijepog jutea ustanoviti da ste postali jedan od najsposobnijih govornika u svom gra a ili opéini ‘Ma kako vam to sada rvuéalo nevjerojatno, kao op 6 pravilo — to je istinito. Dakako da ima izuzetaka. Covjek bez duha i neizrazajne liénosti, Kofi nema o e- ‘mu govoriti, nege postati Daniel Webster; ali w grani- ‘come dostupnag, ta je tvrdnja toéna, Evo primjera. BivSi guvemer driave New Jersey, Stokes, prisustvovao je svetano} vederi na kraju Jed nog naieg tefaja u Trentonu, Rekso je da au govori te vveéeri ili ravni govorima fa ih je uo u Kongresu 1 Senatu u Washingtonu. Sve te =govore« u ‘Trenton fodréali su poslovni judi Koji nekoliko mjeseei ranije nisu od strahe mogli prozboriti pred publikom. Nisu to bili novi ciceroni, vet oblént poslownl Ijudl kakve sre 198 éemo u svim gradovima Amerike, Ti obiént Yu ipale su se jednog dena probudll otkrivii da su postali rave i bilo kojem dobrom govornilu u svom gredu, a mo- dat u zemii Pomaveo sam i padijive pratio na tisuée Ijudi koji Su se trudili da steknu samopouzdanje { sposcbnost go- Vorenja pred publikom. Od onth koji su uspjeli bilo Je vlo malo izuzetno inteligentnih. Vedinom su. to bill obigni postovni Ijudl kakve sreéete u svojoj okolini. All fu Dili ustrajni. Medu natprosjeéno inteligentnima bilo 4e mnogo vile takvih Koji su se brao obeshrabrill it ih Je previge povuklo gomilanje novea, te nisu daleko do Dili, dok su oni prosjeénih moguéndsti « dovoljno évrs- {ine i usmnjerenosti prema jednom eilju na krajt puta Dili medu prvima, ‘To je Wudski 1 privodno, Ne dogadaju It se uvijeke iste stvari | na drugim podruéjima? John D. Rockefel ler stariji rekao je da su stepljenje i spornaja da na kkraju puta écka sigurna nageada glavni preduvjett 2a Uspjeh u postu. To se odnosi i na uspjeh u govorenfu, ‘Jesinog ljeta prije nekoliko godina bio sam u austri}- skim Alpama i odludio da se popnem na veh zvan Wil- dor Kaiser. U turistidkom vodiéu plsalo je da je uspon ‘etal, te da je alpinistima amaterima potreban vodié ‘Moj prijatel i je nismo imali vodiga, a bill smo zalsta famateri u planinarenju; na pitanje jednog.planinara mislimo i da éemo uspjeti, odgovorii smo: »Naravnol ~2bog Sega vjerujete da éete uspjeti2« pitao je on ‘T drugima je uspjelo bee vodiéa,« rekoh, «pa znam a je u granicama dostupnog, a nikade ne podusimam neito misleéi na poraz« To je pravl stav prema svemu, od govorenja do pe njanja na Mount Everest, Koliko Gete uspjeti, uvelike ovisi o vafem stavu prije govora. Morate zamisit! ka- ko se obraéate publici savrieno sigurni u sebe. 199Vi to lako mogete posts 4 sposobni ste za to. Mo- rate vjerovatiw to, 4 uBinit éete ono Bto je potrebmo aa biste uspjel “Za veijeme ameridkog gradanskog rata admiral Du pont nabrojio je nekoliko veoma uvjerjivih razloga Pasto svoju topornjagu nije doveo uw luku Charleston. Ad- fniral Farragut padljivo je saslusao objainjenja i re kao: ~Ali posto jo8 jedan razlog Koji niste spomenti« Kojit« upitao je sémiral Dupont. »Niste vjerovali da Diste to mogli izvestil« glasio je odgovar. ‘Najyrednije Sto vetina polaznika natih tefajeva pro- fitira od govornih vjetbl je veée samopouzdanje | vise ovjerenja u vlastite sposobnostl, Emerson je naplsao: PRikada nista veliko nije bilo postignuto ber adusevije~ fnjaw To je mnogo vie od ljepo oblikovane mist to je putokaz k uspjehu, "Jedan od najomibjenijih { najpopularnijih profesora 1a aveuilifta Yale svakako je bio William Lyon Phelps. U enjizi Redost podudavanje on kale: ~Za mene je podu Eavanje vide od vjestine | zvanja. To je moja strast. Vo fim podudavati Keo So slkar voll slkati, pjevaé pie ‘vat, a pjestik pisati pjesme. Svako jutro kad ustajem iz kreveta 8 radoenim oduleyijenjem mislim na svoje studente.« “Zar je tudo Sto je nastavnik s toliko zanosa { oft sevljenja za svoj svakodnevni posao postigao uspjeh? Billy Phelps izvrdio je golem utjeca} na svoje studen- te, najveéma zbog ljubavi, zanosa i odusevijenja Kojima su bila prodeta njegova predavanja. ‘Ako i vi s oduievijenjem pristupite uéenju uspjet- nog govorenja, uvidjet éete kako prepreke na vate puta iscezavaju, Prihvatite izazov da sve svoje sposob- Dosti | moguénosti usredototte na ei uspjesnog koma niciranja u druitva, Mishte na samopouzdanje, na igumast koju éete stedi, na osjeta) da ste gospadar si- 200 situacie, koji proialea ix sposobnosti da pridobijete pa- ‘ju slusatelja, uzburkate njihove emocije 1 potaknete 1h na djelovanje, Otkrit éete da sposobnost izratavanja ppotite 1 druge sposobnost, jer je poduka u uspjeinom {ovorenju transverzala koja vodi do samopouzdanja na svim podrudjime Zivota i rada. prirugniku za nastavnike mojth tefajeva pite ovo: ‘Kad polamict otkriju da mogu zadobiti painju sluia- tela i zaslutiti nastavnikeovu pohvalu i pljesak grupe, kod njih se razvijaju osjeéaji unutarnje snage, hrabro- sti i stalodenosti koje prije nikad nisu dodivjel. Rezul- tat toga je da su u stanju poduzoti i ostvarit ciljeve © Kojima prije nisu mogli ni sanjati. Odjednom Imaju te~ ju da govore na skupovima, Djelotvorno se uldjuéuju 1u poslome, strutne | druitvene akivnosti i postaju predvodnici « Rijeti -vodetvo, predvodnilee éesto smo upotreblja~ vali u prethodaim poglavijima. Jasan, energitan i izra~ ‘Zajan govor, odnosno naGin izratavanja, jedno je od biljedja predvodnika u danainjer svijetu. Takav na- {in iaradavanja odlika je predvodnika u svim Zivotnim situacijama, od privatnog razgovora do javnih nastu- pa Ispravno primijenjene, pouke iz ove lnjige port Ge vam u razvijanju sposobnosti da postanete predvod- nik — u obiteli, w radno} ili drustveno} onganizacii { najzad w fro] drustvenoj zajednic. 01