EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU OBUKA ZA STICANjE ZVANjA CERTIFICIRANI RACUNOVODA PREDMET: FINANSIJSKO IZVJESTAVANJE 2 vala Isakovié-Kaplan -kaplan@efsa.unsa.ba Sarajevo, april 2010,po Koncep ty vocuvana fin kop." 1- TEST PITANJA Stone NO kro. | Hanjem no pocetu treba biti velo Qr Konceptu ,oGuvanje finansijskog kapitala dobit je zaradena samo ako finansijski (ili (ovéani) iznos neto sredstava na kraju perioda prema&uje finansijski (ili novéani) iznos neto sredstava na poéetku perioda, nakon iskljuéivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili niihovih doprinosa tokom perioda, b) Po konceptu ,.oguvanje finansijskog kapitala” dobit je zaradena samo ako finansijski novéani) iznos neto sredstava na kraju perioda ne premaauje finansijski (ii novSani) iznos neto sredstava na podetku perioda, nakon iskljutivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili njihovih doprinosa tokom perioda, ©) Po konceptu .ocuvanje finansijskog kapitala dobit je zaradena ako finansijski (iti novéani) iznos neto sredsiava na kraju perioda premasuje finansijski (ili nowsani) iznos new sredstavas na poéetku perioda wz uklj uni svih raspodjela vlasnicima ili njihovih doprinasa tokom perioda. d) Nita od navedenog, re unimomo u ab2ic ©) 2. Zaokeutite ispravnn terdnju: do bi bile pourdane mocayy brh feutrolne Da bi bila pouzdana, informacija sadréana u finansijskim izyjestajima mora biti neutralna, odnosno neoptereéena predrasudama, Finansijski izvjeStaji nisu neutralni ako putem izbora ili prezentiranja informacija uti¢u na donoSenje odluke ili prosudivanje sa ciljem postizanja unaprijed odredenog rezultata ili ishoda. ¥) Dai bila pouzdana, informacija sadr2ana u finansijskim izvjestajima mora biti neutralna, odnosno neoptereéena predrasudama, Finansijski izyjeStaji su neutraini ako putem izbora ili prezentiranja informacija utitu na donoSenje odluke ili prosudivanje sa ciljem postizanja unaprijed odredenog rezultata ili ishoda, Da bi bila korisna, informacija mora biti powzdana. Informacija ima kvalitet pouzdanosti kada u njoj nema znagajne greske i predrasuda i u koju se Korisnici mogu pouzdati u smislu da ona neSto vjerodostojno prezentira ili bi se od nje moglo realno ofekivati da to prezentira Informacija moze biti relevantna ali take nepouzelana po prirodi ili prezentaciji da njeno priznavanje moe potencijalno navesti na pogreSan zakljuéak. 3. Buduéa ekonomska korist od sredstava moze se_manifestovati na razligite nadine Kao Stosuz Mora S2 modi vrednovati upotreba sredstava u proizvodnoj djelatnost ili pruzanja usluga; razmjena za druga sredstva (materijalna, novéana, nematerijalna, kredite i druge oblike potrazivanja); . za plaganje obaveza nenovéanim sredstvima, i korist po osnowu odredenih prava zasnovana posjedovanjem sredstava.4, Sta je ispravno: a) Kada se pri osnivanju prije upisa drustva u sudski registar laze privatna imovina u drustvo koja Ge se voditi u poslovnim knjigsma taj unos podlijeze oporezivanju u sistemu PDV i podlijegao je oporezivanju « sistemu poreza na promet nekretnina, b) Kada se pri osnivanju prije upisa drustva u sudski registar ulaze privatna imovina u drustvo koja ée se voditi v pastovnim knjigama taj unos podlijeze oporezivanju u sistemu PDV a nije podlijegno oporezivanju u sistemu poreza na promet nekretni ©) Kada se pri osnivanju prije upisa drustva u sudski registar ulaze privatna imovina GruStvo koja ée se voditi u postovnim knjigama taj unos ne podlijeze oporezivanju u sistemu PDV a podlijegao je oporezivanju u sistemu poreza na promet nekretnina. (@) Kada. se pri osnivanju prije upisa druftva u sudski registar ulae privatna imovina w drustvo koja ée se voditi u poslovnim knjigama taj unos ne poditjeze oporezivanju u sistemu PDV i nije podlijegao oporezivanju u sistemu poreza nat promet nekretnina. 5. Osnivadi drustva mogu u druitvo unositi pokeetne i nepokretne stvari uz. saglasnost ostalih osnivaéa drustva. od ee igttocife U roku at 4 ged. Mog} RS vac @ Da do dana podnoSenja me 4 va osnivanja druStva u sudski registar b) Dautoku prve godine poslovanja drustva c) Da bez ogranigenja u vremenu upisa d) Ne o pisanog neuplaéenog kapitala nisu xekor 6. Kako postupiti u slugaju da ugovoreni izno: uplageni u ugovorenom roku? fe fok uplote bie. many! ates a) treba obavezno potpisati aneks ugovora <== 544 90. Cagover 02 pct >) treba éekati uplatu od strane osnivata. —~ treba stornirati iznos upisanog neuplaéenog kapitala ni8ta od navednog 7. Koja definicija nematerijalne imovine je ispravna prema vazeéim MRS: Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja je bez fizitkog abiljezja i koja se moze identificirati. b) Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja se moze identificirati, koja je bez fizickog obiljezja i koja se posjeduje za upotrebu u proizvodnji roba ili isporuci usluga, 21 imajmljivanje drugima ili za administrativne svthe. (Potpura eS. ¢) Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja je bez. fizitkog obiljedja i koja se ne move identificirati 4) Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja se ne moze identifieirati, koja je bez fizitkog obiljezja i koja se posjeduje za upotrebu u proizvodnji roba ili isporuci usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe. MRS No moter wreak,wer MSEL 3 grab iokruite uslove za evidentiranje goodwilla u knjigama kupea: da se radi o transakeiji izmedu pravnih lica (jedno pravno lice kupuje drugo pravno _~. ili njegovu zaokruzenu ekonomsku cjelinu), ) da je traisna vrijednost veéa od fer procijenjene vrijednosti kupljenog pravnog lica, odnosno od fer vrijednosti dijela pravnog lica koje se kupuje du se_gasi identitet kupljenog cijelog pravnog lica u korist kupca, te da se Konsolidacijom bilansa postujuci fer procijenjenu vrijednost u odnosa prema tr¥i8noj vrijednosti formira goodwill 4) ni8ta od navedenog. 9. Dalije tatna izjava “goodwill se priznaje u korist prodavea preduzeéa ako su ispunjeni da goodwill dolazi kao posljedica tr2isnih odnosa izmedu pravnih lica, kupovinom pravnog lica i konsolidacijom bilansa u korist prodavea.”? Os Gooduxti se euidentira Kod kupea 10. Da li se slavete sa izjavom: “Lako se goodwill ostvaruje kupovinom pravnog lica (tj- zaokruzene ekonomske cjelinc) do goodwilla se dolszi pajedinaénom procjenom kupljenih sredstava u kupljenom preduzeéu.”? De der se mora Pfoyeniti vr, go svako scedstvo ) Ne Kupoc 11, Ako je sticateljev udio u neto fer yrijednosti prepoznatljivih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza steXenog subjekta veci od nabavne vrijeduosti, sticatelj 6 — a) pomenuti udio priznati kao negativni goodwill - Neqativnt Coa wise ne -~ b) pomenuti udio priznati odmah u prihode Sak — c) ponovo procijeniti sredstva i obaveza i odmah priznati kao goodwill ify negativnl goodwill cjelokupni viSak koji je preostao nakon izvrsene ponovie procjene _~ @) ponovo procijeniti sredstva i obaveza i odmah priznati u prihade ili rashode cjelokupni viSak koji je preostao nakon izvrSene ponovne procjene. 12. Sta je ispravna: Godwill se pogetno mieri po njegovoj nabavnoj vrijednosti, koja predstavlja viSak iznosa nabavne vrijednosté poslovne kombinaeije u odnosu na sticateljev udio u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza. b). Godwill se poéetno meri po njegovoj nabavnoj vrijednosti, koja predstavlja manjak iznosa nabavne vrijednosti poslovne kombinacije u odnosy na sticateljev udio u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza. ¢) Godwill se poéetno mjeri po njegovoj nabavnoj vrijednosti, koja predstavija vigak iznosa fer vrijednosti poslovne kombinacije u odnosu na sticateliev sito} vriednoss prepoznatljivih sredstava, obaveza i potencijalnih obave ode u fer v0. 4) Godwill se potetno mjeri po ajegovoj nabavnoj vrijedaosti, koja predstavlja manjak iznosa fer vrijednosti poslovne kombinacije uv odnosu na sticateljev udio u nabaynoj vrijednosti prepoznatljivih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza,13. Kod kupovine pojedinaénih stalnih sredstava da li je moguéa pojava i knjizenje goodwill? a) Da Ne 14, Koja od navedenih metoda obraéuna amortizacije je najbolja za amortizaciju goodwilla: 4 sees Good will ng podbie re, b) degresivna AMOMABDVANI » ©) progresivna d)_ metoda jedinice proizvodnje LOS ‘od navedenih metoda biasnite svoj stav: Goodwill nema amortizaciju. 15. Ukoliko je plaéena vrijednost 2a kupljeno preduzeée 1.000.000 KM, knjigovodstvena vrijednost stefenih sredstaya datog preduzeéa 800.000 KM, knjigovodstvena vrijednost preuzctih obavezn kupljenog subjekta 500.000 KM, fer procijenjena vrijednost stegenih sredstava 1.500.000 KM, fer procijenjena vrijednost obaveza 400.000 KM, pastala razlika se klasificira kao: 400 .COO a) goodwitl 1. Too. ooo 400.00 +b) negativni goodwill A 000 Coo Aisa rashod gee. The Procena stali prihod (96.000 ao ima ponevna eprec\eng 16, Dugotrajna materijaina imovina prema MSFT i MRS obuhvata: ¢(upa 02, Dugotrajnu materijainu imovinu u potpunom viasnistvu preduzeéa koju vlasnik koristi w proizvodnji proizvoda ili isparuci roba ili usluga ili za administrativne svrhe (b)) Ulaganja w nekretnine radi davanja u najam w skladu sa odredbama MRS-a 40 @PNektetnine, postrojenja i opremu koje je preduzece nabavilo pomocu finansijskog najma Ib - Baz ioe" 1f.03. Jo00 - 18.03.2000 > same a 3 meseca ) 0KM tooo _ Goa yo 20. Sta je ispravno: {ay Stim sredstva koja se u potpunosti otpisu a i dalje se koriste u procesu proizvodnje, sva njihova korist se priznaje kroz. ostvarenu razliku u cijeni. Stalna sredstva koja nisu u potpunosti otpisana i koriste se u procesu proizvodnie, sva ihava korist se priznaje kroz ostvarenu razliku u ©) Stalna sredstva Koja se u potpunosti otpisu a i dalje se koriste u procesu proizvodnije, njihova kotist se ne prizmaje kroz razliku u cijeni. d) Nista od navedenog. b) 21. Naknadni izdatak na masini Koja je u cijelosti otpisana u prethodnoj godini a koji dovodi do praduyenja vijeka trajanja sredstva knjiZi se na: Klasi0 — ivesticarye Klasi3. — odrZavanye ©) Kasi 6 d) Klasi9 22. Preduzece gradi nekretninu. Za njeno vrednovanje je inicijalno (2003. godine) primijenjena metoda kapitalizacija troskova pozajmljivanja. Tokom 2006. godine Uprava preduzeéa je donijela odluku o promjeni ratunovodstvene politike: umjesto kapitalizacije troskova pozajmljivanja (kamate) po osnovu koriStenih dugoroénih. kredita kojima se finansira gradnja objekata, primjenjivaée se njihovo direktno priznavanje kao troskova ili rashoda perioda. Prema MRS 8, za nayedenu promjenu raunovodstvene politike potrebno ji roaktivna primjena promjene racunovodstvene politike kao da se nova 4tunovodstvena politika oduvijek primjenjivala (ispravka efekta promjene raéunovodstvene politike za 2005. i sve prethodne godine koliko god je to moguée) ’b) ispravka iskazanog stanja u finansijskim izvjeStajima samo za 2005. godin €) nije potrebno vrsiti ispravku iskazanog stanja u finansijskim izyjestajima niti za jednu od prethodnih godina uketo ro treat , Kamota obfad. dok ye cipleve, bilo MO. 0&5 a de no ‘025 ,0 Kad ge “yours: o70a we fo moxe Vee Mm trolok/rochad kona . ae oe at23, Zbog promjene tr2ifnih uslova ili nadina koriStenja dugotrajne mater stvarna vrijednost imovine u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost moze se dodatno: a) smanjiti ©) poveéati. 24, Vrednovanje nekretnina, postrojenja i opreme nakon poéetnog prizmanja moze biti prema ravunovodstvenoj politic: 4 (a) model troska ft ens (Oy oda anion ee Eas, n preenosi S uvyek se tadrZava mana ve K es 2 nat Sas ve. NeKeg sredstvq 25, Sta je ispravno: iho we nodownadiv: 1ENes Maaii od Knyiq. ens (a)yAo preduzeée sadumovodstvenom politikom odabere primjenu Mrodela troska, vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme treba se umanjiti ako je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog iznosa. b) Ako preduzeée ratunovodstvenom politikom odabere primjenu modela_troska, vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme ne treba se umanjiti ako je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog iznosa, ©) Ako preduzeée raSunovodstvenom politikom odabere primjenu modela_troska, vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme treba se poveéati ako je nadoknadivi iznos veéi od knjigovodstvenog iznosa. Ako preduzeée raéunovedstvenom politikom odabere primjenn modela_ troska, vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme ne treba se poveéati ako je nadokniadivi iznos veéi od knjigovodstvenog iznosa. ukolike Ye ipflacis loy. dain ste ceuloc cred 26. Sta je ispravno: ako je wood fox ‘)) Ako je sredstvo ranije bilo revalorizinino na visu vrijednost, pa je pri tome stvorena revalorizacijska rezerva, u sluéaju naknadnog smanjenja vrijednosti sredstava umjesto na rashode smanjenje se tereti na revalorizaeijsku rezervu do visine te tezerve. b) Ako je stedstvo ranije bilo revalorizirano na visu vrijednost, pa je pri tome stvorena revalorizacijska rezerva, ui shuéaju naknadnog smanjenja vrijednosti sredstava umjesto na rashode smanjenje se tereti na revalorizaeijsku rezervu u visini nastalog rashoda, ©) Ako je stedstvo ranije bilo revalorizirano na visu vrijednost, pa je pri tome stvorena revalorizacijska rezerva, u siuéaju naknadnog smanjenja vrijednosti sredstava umjesto na revalorizacijsku rezervu smanjenje se tereti na tashode do visine te rezerve. 4) Ako je sredstvo ranije bilo revalorizirano na visu vrijednost, pa je pri tome stvorena revalorizacijska rezerva, u shuéaju naknadnog smanjenja vrijednosti sredstava umjesto na revalorizacijsku rezervu smanjenje se tereti direktno na rashode, 27. Ako dobijemo sredstvo ber naknade ita trebamo utvediti da bismo sredstvo mogli aji#iti w maxim knjigama? (a) Provjeriti da li sredstvo pripada stalnim ili tekucim sredstvim: €&)) Utrditi_ vrijednost sredstva pe principu fer procijenjene vrijednosti, Ako je primljeno stalno sredstvo utvrditi da li se radi 0 sredstvu koje podlijeze obavezi amortizacije ili je to stalne sredsive bez obaveze amortizovania, Provjeriti ima li takva donacija odredenih dodatnih troskova, u postupku dovodenja doniranog sredstva u funkeiju. uxoliko Se primi sredstvo koje ne podtiete obrad. am . ondo ¥ difddtno KNX no hod. « a aXo sred pedliy- ee eee tee es eb a ak) Gee ct Dako evidentiramo prijem stalnil materijanih sredstava bez naknade? (a) 025/630 > Oke repodlyeZo Amortizacii 025/512 > ake podliiese Am. ©) 025/401 4) nista od navedenog 29. Koja od navedenih sredstava prema MRS 40 mofemo smatrati primjerima “ulaganja nekretnine"? 9(up@ 0% (a) zemljiste koje se dri radi dugorotnog kapitalnog paveéanja vrijednosti CB) zemjiste koje se dri bez odredene namjene ©). zgrada koja se dri radi iznajmljivanja deus nnajmu 4) nekretnine koje se namjeravaju prodati ¢) nehetnine koje koristvlasikw a aulnam proce +i ine adi, ent Peowadi ‘pouedan ves gerne nine ox ghee inine: etal ia eos Sosivni ae onda |e oF “slenspal! 30, Nakon pogetnog priznanja, za Fatal ra¢unovodstveni obuhvat “ulaganja u etnine” preduze¢e moze svojom racunovodstvenom politikom odabrati: model troika > Obavezn, obrotuna am. model fer vrijednosti, > Me olorazunava Se Am, ali \ma obavera ‘I dlrasuna Prine IL Taghodg ako SU rASta\h. subjektima pod ugovorom o finansijskom 31. Ukoliko se preduzeée odludi za primjenu modela troska za naknadno vrednovanje “ulaganja u nekretnine”, onda se znaéajni dijelovi imovine klasificirane kao “ulaganja unekretnine” koji imaju razlidit vijek trajanja: MRS 'G_\Mesbo Ca) knjize odvojeno i amortizuju odvojeno > ako se A23to my odvojeno 5 b)_knjize odvojeno, a amortizuju zajedno mora se odvgeno \ ‘amorh ©). knjize zajedno i amortizuju zajedno 4d) knjize zajedno, a amortizyju odvojeno. Kaye eduoneno samo ako 36 Zand Co iy 32. Ukoliko se ace odluti za primjenu modela fer vrijednosti za eR a¥o Podliy e vrednovanje “ulaganja u nekretnine”, onda se znadajni dijelovi imovine Klasificirane A\™.. kao “ulaganja u nekretnine” koji imaju razli ako fe fec a) knjize odvojeno i amortizuju advojeno ve, pola b) knjize odvojeno, a amortizuju zajedno 127 syedho ©). knjize odvojeno i ne podlijezu obavezi obracuna amortizacije é ay sien eee ieee ui nagsepseb et knjize zajedno, a amortizuju odvojeno knjize zajedno i ne podlijezu obavezi obracuna amortizuje 33. Ukoliko se preduzeée odluti za primjenu modela fer vrijednosti za naknadno vrednovanje “ulaganja u nekretnine”, onda dobici i gubi uskladivanja vrijednosti imoyine na fer vrijednost trebajut se priznati: a) ubilansu stanja, tj. direkino na klasi 4 u bilansu uspjeha, tj. na klasi 6 gubitak na klasi 3 kao troSak amortizaci FeR vR, UVIJEK NA KLRSI C . a dobitak na klasi 6 kao prihod.fazelo opreznasti - Cashed treba ent P eet 4 frri.tteea preanct bade @ taraden 42son 34, Koja(e) od navedenih izjava su u skladu sa MSFI 5: (2) Gubitke od umanjenja za bilo koji poéetni ili naknadni otpis imovine namijenjene prodaji treba priznati do fer vrijednosti umanjene za troskove prodaje. b) Dobitke od naknadnog poveéanja fer vrijednosti umanjene za troskove prodaje imovine namijenjene prodaji treba priznati do fer vrijednosti umanjene za tro8kove prodaje. Dobitke od naknadnog poveéanja fer vrijednosti umanjene za troskove prodaje imovine namijenjene prodaji treba priznati samo do nivoa koji ispravija ranije umanjenje vrijednosti posmatrane imovine. 4) Gubitke od umanjenja za bilo koji poéetni ili naknadni otpis imovine namijenjene prodaji treba priznati samo do nivoa koji ispravija ranije poveéanje vrijednosti posmatrane imovine. 4 + dobitae se make prienah ,alio je sred. ranite bilo smaneno samo de visine tog smanjenia i finansijske imovine, koja nije razvrstana za prodaju prema MSFI 5, a Gija cijena kotira na aktivnom t2i8tu, priznaju se u bilansu uspjeha, tj. putem klase 6 — prihodi i rashodi, b) Dobici ili gubici Koji proizilaze iz promjene fer vrijednosti finansijske imovine, koja nije razvrstana za prodaju prema MSFT 5, a éija cijena kotira na aktivnom tr2istu, priznaju se u bilansu stanja, fj. putem klase 4 - kapital. ©) Dobici koji proizilaze iz promjene fer vrijednosti finansijske imovine, koja nije razvrstana za prodaju prema MSFI 5, a éija cijena kotira na aktivnom tr2istu, priznaju se ubilansu uspjeha, tj. putem klase 6, dok gubici od iste priznaju se u bilansu stanja, ij putem klase 4, 4d) Gubici koji proizilaze iz promjene fer vrijednosti finansijske imovine, koja razvrstana za prodaju prema MSFI 5, a dija cijena kotira na aktivnom tr2iStu, priznaju se ubilansu uspjeha, tj. putem klase 6, dok dobici od iste priznaju se u bilansu stanja, i. putem klase 4, 36. Da li je nominalna yrijednost evidenciona vrijednost u raéunovodstvu imaoca (kupea) vrijednosnih papira (dionica i obveznica)? a) Dai za dionice i za obveznice b) Dazadionice, ne za obveznice > ¥ Co. Rdavacca @ Ne za dionice, da za obveznice Ne i za dionice i za obveznice 37. Prema meto dio u dobiti primaoca ulaganja se kod ulagata ili investitora evidlentira kao Povedanje uloga i kao prihod, a primljena dividenda smanjuje knjigovodstvena vrijednost ulaganja b) udio u dobiti primaoca ulaganja se kod ulagaéa ili investitora evidentira kao poveéanje uloga i kao prihod, a primljena dividenda ne utige na knjigavedstvenu vrijednost ulaganja ‘jako primaoe ulaganja ostvari gubitak, pripadajuéi dio tog gubitka ulagat ili investitor eba priznati kao smanjenje ulaganja i kao rashod (gubitak od ulaganja) 4) ulagaé ne evidentira, ni smanjenje ulaganja, ni rashod, u slutaju kada primaoe ulaganja ostvari gubitak38, U skladu sa MRS 27, kontrola postoji kada matigno drustvo posjeduje polovinu ili manje glasatke moéi pravnog lica, ali ima: ‘moé upravljanja finansijskim i poslovnim politikama pravnog lica na osnovu statuta ili sporazuma ©) moé imenovanja ili smjene jednog élana nadzornog odbora 4) moé nad polovinom ili manje glasaékih prava na osnovu szorazuma $ ostalim investitorima ‘moé usmjeravanja veéine glasova na sastancima nadzomog odbora ili odgovarajuéeg upravljackog tijela. Sz nad vie od polovine glasaékih prava na osnovu sporazuma s ostalim investitorima 39. Vezano za svoje udjele u zajednitki kontrolisanom poslovanju, poduzetnik treba u svojim finansijskim izvjeStajima priznati: Ga) sredstva koja kontrolise i obaveze koje nastaju 'b) sva sredstva koje posjeduje pravno lice (primatel} udjela) ©) sve obaveze pravnog lica (primatel} udjela) rashode koje ostvari i svoj udjel u prihodu koji zaraduje od prodaje robe ili pruzanja usluga zajednigkim uleganjem. 40. Na koji naéin izraéunavamo osnovau zaradu po dio 2) Osnovne zarade po dionie’ izraéunavaju se oduzimanjem dobiti (ili gubitka) koja pripada redovnim dionigarima matiznom subjekta od ponderisanog prosjecnog broja redovnih dionica tokom razdoblia. b)_Osnovne zarade po dionici izraéunavaju se oduzimanjem ponderisanog prosjetnog broja redovnih dionica tokom razdoblja od dobiti (ili gubitka) koja pripada redovnim dionigarima matitnom subjekta. ) Osnovne zarade po dionici izracunavaju se dijeljenjem dobit (ili gubitka) koja pripada redovnim dioniéarima matiénom subjekta s ponderisanim prosjetnim brojem redovnih dionica tokom razdoblja. 4) Osnovne zarade po dionici izraéunavaju se dijeljenjem ponderisanog prosjecnog broja redovnih dionica tokom razdoblja s dobiti (ili gubitkom) koja pripada redovnim dionigarima matiénom sujekta. 41, Koji troskovi mogu nastati u poslovanju ali ne mogu biti predmet troxkova zaliha veé se isknjizZavju kao rashodi perioda? Neuobigajeni iznos otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih troskova; ‘sim ako su ti troSkovi neophodni u proizvodnom postupku prije line faze proizvodni ©) Adninistrativni opéi troskovi koji ne doprinose dovodenju sadnje stanje, i @) Troskovi prodaje. U probaK GFiconja nekog s7ed. ukyuduyu ge svi tekevt keyi cu povetan’ Sa naboviam “tog iredetva , Sve Sto |ne doprinos) nebover i neki nevobicoyen’ fos, Se prienoju kao Tashodi period . ana sadasnju lokaciju i42, Da li je, u skladu sa MRS 2 ~ Zalihe, dozvoljena upotreba "FIFO" metode? a) nije dozvoljena, b)_dozvoljena je ako se radi o zalihama gotovih proizvoda ¢)_ dozvoljena je ako se radi o zalihama materijala (2) dozvoljena je za zalihe Ako se pojavi viSak na zalihama kod kojib je evidenciona metoda bila metoda prosjegnih cijena, vigak treba priznati po kojoj metodi? a) FIFO metodi b) LIFO metodi eee @) Mea sini em ave sé CeCERy IVISAK I MANIAK, Stalnim cijenama PO PROsTéCNOI CEN! standord 2 ,, PRorEWoD NTA 44, TroSkovi konverzije koji prelaze iznos trokova zasnovan na normalnom iskoriséenju proizvodnih kapaciteta: 2) Mogu biti ukljuéeni u eijenu koStanja ako je to u skladu sa aéunovodstvenim poiitikama usvojenim od strane Uprave preduzeéa b) Mogu biti ukljuéeni u cijenu koStanja ako ée cijena kostanja i nakon njihovog ukljudenja ostati na nivou ispod neto pradajne eijene c) Mogu biti ukljudeni u cijenu koStanja osim ako to nije u suprotnosti sa poreskim propisima vezanim za oporezivanje dobiti ‘Ne mogu biti ukljuceni u cijenu koStanja 45. Da li zal Gq) da b) Ne .¢ materijala moZemo vrednovati po meto prodajnoj vrijednosti? 46. Da li je nakon priznanja pada vrijednosti zaliha dozvoljeno kasnije priznavati porast istih zaliha? ce fame uw vigni ptahag smanieniq le 47. Sta je ispravna tvrdnja: a). Prilikom kupovine deviza za gotovina moze se pojaviti kursna razlika, jer za pojavu kursne razlike potrebno je da nema razlika u vremenu niti razlika u kursevima valuta. b) Prilikom kupovine deviza za gotovinu mode se pojaviti kursna razlika, jer za pojavu kursne razlike potrebno je distanca u vremenu i razlika u kursevima valuta. ©) Prilikom kupovine deviza za gotovinu ne moze se pojaviti kursna raztika, jer za pojavu kursne razlike potrebno je da nema razlika u vremenu nif} razlika u kursevima valuta. Prilikom kupovine deviza za gotovinu ne moze se pojaviti kursna razlika, jer za pojavu kursne razlike potrebno je distanca u vremenu i razlika u kursevima valuta? do bi se pojovila kurena farlilus mora postoah foxlika u vemeny | kus,48. Ako je neto dobit poduzeéa ""X" 240.000 KM, u zakonske reserve izdvojeno je 5% a za dividende je izglasano 50% neto dobiti. Koliki je iznos nerasporedene (zadrzane) dobiti koji se prenosi u zadrdanu dobit: 240,000 a) 42.000 KM BE ge 42.000 b) 140.000 KM 5 {20.000 108.000 KM. 107. je Ke Nita od navednog. Ispravan iznos je KM 408. 000 49. Sta je ispravn 8) U slu8aju iskazivanja dobiti u polugodisnjem obraéunu preduzeée se move odlusiti za promjenti nominalne vrijednosti dionice po principu emisije besplatnih dionica. (b) DU sluéaju iskazivanja dobiti u polugodignjem obratunu preduzeée se ne moze odlueiti za promijenu nominalne vrijednosti dionice po principu emisije besplatnih dionica, ©) U sluaju iskazivanja dobiti u polugodisnjem obraéunu preduzeée se moze odluditi za isplatu dividendi dioniéarima sluéaju iskazivanja dobiti u polugodisnjem obraéunu preduzeée se ne moze odluéiti za platu dividendi dionigarima. Identifikujte gotovinski (¢) tok (ove) od poslovnih, ulagackih i finansijskih aktivnosti? 2 a) Gotovinski primici od prodaje roba i pruzanja ustuga, @h b) Gotovinske isplate za nabavku nekretnina, postrojenja, opreme, '* ©) Gotovinski primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme, \P ) Gotovinske isplate dobavijacima za isporuéenu robu i pruzene usluge, €™ €) Gotovinske isplate zaposlenima i za racun zaposlenih, h 1) Gotovinske isplate za sticanje vlasnickih ili duzni¢kih instrumenata drugih pravni lica, {A 2) Gotovinski primici od prodaje vlasni¢kih ili duzni¢kih instrumenata drugih pravnih lica, (A Placene ili primljene kamate, kao i primljene dividende, i) Gotovinske isplate ili povrati poreza na dobit, P* i) Gotovinski primici od izdavanja dionica ili drugih vlasniékih instrumenata; © k)_ Gotovinske otplate dividendi viasnicima dionica pravnog lica, A 1) Gotovinske otplate pozajmljenih iznosa. F% Beli e Ca 22S VapPPF SPI HP? S LL 51. Tokom izvjeitajnog perioda preduzeée je imalo izdatak ili odliv gotovine po osnovu kupovine dionica drugog preduzeéa u iznosu od 50.000 KM i izdatak ili odliv gotovine po osnovu otkupa sopstvenih dionica u iznosu od 10.000 KM. Navedene tokove gotovine u Izvjestaju 0 tokovima gotovine preduzeée treba prikazati kao: 50.000 KM izdatak (odliv) gotovine iz investicionih aktivnosti i (0.000 KM izdatak (odliv) gotovine iz finansijskih aktivnosti ¢) 10,000 KM izdatak (odliv) gotovine iz investicionih aktivnosti i 50.000 KM izdatak (odliv) gotovine iz finansijskib aktivnosti 4) 60.000 KM izdatak (odliv) gotovine iz, finansijskih aktivnosti Baw KM izdatak (odliv) gotovine iz investicionih aktivaosti Kupovino dionica wagaé. alet ofkup Vi. dionioa — finan. old.52, Kako evidentiramo obraéunatu kamatu po dugoroénim kreditnim obavezama, koja se Ieninz evidencl}a reds (kns povetanje ubepae leds o (a)) na Klasi 0 b) na klasi 3 ©) naklasi 6 d) naklasi 9 53, Kod otplate kreditnih obaveza, odgovarajuéa konta na grupi 50 ée dugovat zavisnosti od naéina otplate kredita, potrazivati mogu konta: (a) Kase 0 aho banka prihvati noge dionice Bees onda boa, Mote h @ Kes & NG ako banka otpise obaveeu OF klse 5 to je | Mos prihod :) _klase 6 — rashodi Duis prihodi Ty klase 7 4) klase 8 k) klase 9 U 54, Sta je ispravno: a) Analiza finansijskih izvjeStaja koj razdoblju, da bi se otkrile tendencij 6) naziva se vertikalna analiza, moguéava uporedivanje podataka u duzem i dinamika promjena pojedinih bilansnih pozicija, Analiza finansijskih izyjeStaja koja omoguéava uporedivanje podataka u duzem razdoblju, da bi se otkrile tendeneije i dinamika promjena pojedinih bilansnih pozicija, naziva se horizontalna analiza. ©) Analiza finansijskih izvje8taja koja omoguéava tabelarno prikazivanje podataka u duzem razdoblju, da bi se otkrile fendeneije i dinamika promjena pojedinih bilansnih pozicija, naviva se vertikalna analiza, 4) Analiza finansijskih izvjestaja koja omoguéava tabelarno prikazivanje podataka u duzem razdoblju, da bi se otkrile tendeneije i dinamika promjena pojedinih bilansnih pozieija, naziva se horizontaina analiza. ne mora bit tabelarno moze i aro Fi ckk 55, Sta je ispravno: 8) laraavanje pojedinih pozicija bilansa kao postotak ukupne aktive ili pasive i njihovo uporedivanje w jednoj godini naziva se horizontainom analizor, ® Izragavanje pojedin-h poizicija bilansa kao postotak ukupne aktive ili pasive é njihovo uporedivanje u jednaj godini naziva se vertikalnom analizom. ©) Tzrazavanje pojedin-h pozicija bilansa kao postotak prihoda od prodaje i njihove ‘uporedivanje u jednoj godini naziva se horizontalnom analizom. (@)miavanie pojedinih poizicija bilansa kao postotak prihoda od prodaje i njihovo uuporedivanje u jednaj godini naziva se vertikalnom analizom.36. Postupak horizontaine analize finansijskih izvjeStaja usmjeren je wa: razmatranje tendencija promjene pojedinih pozicija finansijskih izvjestaja tokom duzeg 7 razdoblja razmatranje dinamike promjene pojedinih pozi razdoblja ©) razmatranje sturkture finansijskih izvjestaja 4) nista od navedenog. finansijskih izvjeStaja tokom duzeg 57, Identifikujte pokazatelj(e) sigurnosti, uspjeSnosti i aktivnosti: PU a) pokazatelji investiranja PU b) pokazatelji profitabilnosti PU c) pokazatelji ekonomicnosti PS PU ,PA 4) pokazatelji aktivnosti PS ©) pokazatelji zaduzenosti P50. pokazatelji likvidnosti 58. Koji od sljedeéih pokazatelja se odnose na ulaganja dionigara? @earada po dionici ’b} Uplaéeni iznos po dionici )Prinos od dividende YE pokazately odN0S d\ene 1 yarade 59, Koji od navedenih pokazatelja predstavlja koeficijent finansijskog leverixa (finansijske poluge)? a) Ukupno zaduzenje / ukupna sredstva b) Profit prije kamate i poreza / Prodaja Jkupno dugoroéno zaduzenje / Dionicki kapital + Ukupno dugorotno zaduzenje ‘@) Obaveze prema dobavljacima / Nabavke 60, Upifite naziy finansijskog pokazatelja na praznu ertu tako da sa navedenom regenicom dobijete ispravnu definiciju finansijskog pokazatelja: a) Dkaydleli_Zaduzenoslimjeri koliko se preduzeée finansira iz tudih izvora, mjeri sposobnost preduzeéa da podmiri svoje dospjelePregled pokazatelja poslovanja preduzeéa Analiza sigurnosti poslovanja Analiza finansijske stabilnosti dugoroéno vezana sredstva < viastiti kapital + dugoroéno pozajmijena sredstva Analiza solventnosti ukupna imovina > ukupne obaveze Analiza likvidnosti IN | POKA ‘[oeficijent tekuée likvidnosti “Tekuéa imovina Tekuée obaveze |[Koeficijent ubrzane likvidnosti Novac + potrazivanja || Tekuée obaveze | Koeficijent trenutne likvidnosti [Novae Tekuce obaveze. | [Koeficijent zaduzenosti Ukupne ohaveze [[Ukupna imovina J} | [Koeficijent viastitog finansiranja __|[ Kapital Ukupna imovina f '[Koeficijent finansiranja Ukupne obaveze Kapital i keri NAZIV POKAZATELIA || BROJNIK a __ |LNAZIVNIK } Koeficijent pokriéa Neto dobit Kamate } troSkava karate Stepen pokriéa 1 Kapital Dugotrajna imovina |/ Stepen pokriéa 11 |[_Kapital + dugoroéne obaveze Dugotrajna imovina |}Pregled pokazatelja poslovanja preduzeéa Analiza sigurnosti poslovanja Analiza finansijske stabilnosti dugoroéno vezana sredstva < viastiti kapital + dugoroéno pozajmljena sred= Analiza solventnosti ukupna imovina > ukupne obaveze Analiza likvidnosti NAZIV POKAZATELJA BROINIK |NAZIVNIK [Keeficijent tekuée Iikvidnost Tekuéa imovina ‘T[rekuée obaveze —]} [Koeficijent ubrzane likvidnosti___][Novac + potravivanja___|[ Tekuce obaveze _]' Koeficijent trenutne likvidnosti Novac |[Tekuée obaveze H na zen NAZIV POKAZATELJA BROINIK J[NAZIVNIK ([Koeficijent zaduzenosti Ukupre obaveze || Ukupnaimovina. [Koeficijent viastitog finansiranja__|[ Kapital [[Ukupna imovina J [Koeficijent finansiranja |[Ukupne obaveze Kapital a; Analiza pokri¢a NAZIV POKAZATELJA _BROJNIK_ _NAZIVNIK Koeficijent pokria Neto dobit [ Kamate. 7 troskova kamata L_ : poll a Stepen pokri¢al Kapital (Dugotajnar a] ['Stepen pokriéa II [Kapital + dugoroéne obaveze | |[ Dugotrajnain 1a)Analiza uspjeSnosti poslovanja i ‘[Produktivnost rada ‘Obim proizvednje Broj zaposlenih Produktivnost materiiala ‘Obim proizvodnie Uloeni materijal | Produktivnost stalnit sredstava __][ Obim proizvodnje Staina sredstva i ‘Liehnigka opremijenost rada || Stalna sredstva Broj zaposienih ((Energetska opremijenost rade Utrogena energija Bro} zapostenih Anali ie ([NAZIV POKAZATELIA || BROINIK [_Ekonomignost ukupnog posiovanja _||_Ukupni prinodi Ukupnirashodi Ekonomignost operativnih aktivnosti_|{ Operativni prinodi___|| Operativni rashodi Ekonomignost finansijskin aktivnosti_|| Finansijski prinodi Finansijski rashodt Ekonomignost ostalih aktivnosti |Ostali prihodi Ostali rashodi ‘Leto rentabilnost imovine Neto dobit + kamate _|Ukupna imovina_]} '[Bruto centabilnost imovine Dobit prije poreza + kamate || Ukupna imovina '[Rentabilnost viastitog kapitala __|[_Neto dobit J[Miastiti kapitat [Rentabilnost prometa Neto dobit ‘Ukupan prihod |) Neto marza profita Neto dobit + kamate ‘Ukupan prihod |} Bruto marga profita Dobit priie poreza + kamate |[Ukupan prihod —)/Analiza operativne aktivnosti (INAZIV POKAZATELIA|[BROINIK | '[Koeficijent obrta ukupne imoviné —__|[_Ukupni prihodi ‘Ukupna imovina '§oeficiient obrta kratkotrajne imovine _|[_Ukupni prihodi Kratkotrajna imovina ‘[Koeficijent obrta vot ivania “][Prihot od prodaje || Potrazivanja | ‘Luriteme ot Broj dana u godini || Koef. obrta potraziv nial Analiza pokazatelja investiranja | Dobit po dioniei 1 [eto dobit Broj dionica 1 || Dividenda po dionici re Dio neto dobiti Broj dionica H i za dividende 4 || Odnos isplate dividendi z Dividenda po Dobit po dionici i tl = dioniet H |[ Odnos cijene i dobiti po dionici ——_|| TriSna cijena Dobit po dionici f i Dionice H ‘LUkupna rentabilnost dionice | Dobit po dionici ‘Tr2i&na cijena dionice_]} || Dividendna rentabilnost dione ——_—|[ Dividenda po Trzisna cijena dionice |} 4 Dionici 4 '[Povrat od investiranja Dobit prije poreza_|| Investicije | ‘Povrat od prodaje Dobit prije poreza_|| Prihod od prodaje } 'LNAZIV POKAZATELJA _ UMANJENIK UMANSITELJ i ‘| Rezidualna dobit Dobit prije poreza |[ Zahtjevana stopa | 4 Povrata x investicije__|} ‘| Ekonomska dodana vrijednost Dobit nakon porezall UPTK x (Uk. imovina |! j = Tekuée obaveze) 4 luragunavanje ehonomse dodane veyednost \ yon ss 3 kam St uramnotezeni ponderisan trofok kapitala = hae ane _ KSnO x ve Kredit x Sfope prinosa « trina vr. dronica = Ne.Keedita + tréSna yr. dionica - \o7-* K5n0 = Kam. stopa ~ kam stopa xStopa yorera =11 DIO- ZADACT atak, Parcijalni bilansi preduzeéa A“ sastoje se od sljedeéih podataka: Bilans stanja preduzeéa A“ Jznosi u KM Opis 31.12.2008. 31.12.2009 Potrazivanja od kupaca 1,000 800 Zalihe 700 600 Unaprijed plaéeno osiguranje 900 400 Obaveze prema dobavljagima 350 500 Obaveze za dividende 80 100 Obaveze za plage 400 850 Obaveze za porez 200 375 Bilans uspjeha preduzeca .. Iznosi u KM Neto dobit 5.000 Amortizacija materijalnih stalnih sredstava 2.000 Gubitak od prodaje opreme 1.000 Amortizacija nematerijalnih stalnih sredstava 400 Utvrditi novéa ‘ok od poslovnib aktivnosti pomoéu indirektne metode! Zadatak 2, Na pogetku razdoblja saldo ra¢una zemljiste bio je 100.000 KM, na kraju razdoblja 170.000 KM, a tokom razdoblja prodato je zemlji8te nabavne vrijednosti 70.000 KM za 110.000 KM. Koliko je drustvo izdvajilo za kupovinu novog zemiljiSta? Kako ée se u izvjestaju 0 novéanim tokovima tretirati dobitak od prodaje zemljista u vrijednosti od 40.000 KM? Koje informacije ce biti ukljudene u izvje8taj 0 novéanim tokovima w dijelu investicijske aktivnosti? Zadatak 3, Tokom 2009.godine preduzeée AA“ zabiljezilo je sljedeée finansijske i investicijske aktivnosti + 249,000 KM kupljene su viastite dionice .prodata je masina za 19.000 KM . kupljene su dionice preduzeéa ,.B“ za 15.000 KM. prodato je dionica nominalne vrijednosti 4.000 KM za 4.500 KM isplaéeno je obvezenica od 10.000 KMZz =f isplageno je 2.000 KM za dividende izdato je za dividende 100 obitnih dionica pojedinatne nominalne vrijednosti od SO KM. ove mje mista jer nema odliva/pciliva Nevca Pripremiti izvjestaj o novanim tokovima — dio od finansijskib aktivnostiZadatak 4. Preduzeée ,AAA* na poéetku razdoblja, 01.01.2008.godine, ima sljedeée stanje imovine, obaveza i kapitala: Bilans stanja preduzeéa AAA“ na dan 01.01.2008. Iznosi u KM Oprema 200.000 Ispravka viijednosti opreme 50,000 Zalihe sirovina 40.000 Zalihe gotovih proizvoda 80.000 PotraZivanja od kupaca 130.000 ‘Dugoroéna ulaganja u vrijednosne papire 70,000 Novae 5.000 Obaveze prema dobavijacima_ 95.000 Obaveze po kratkorognim kreditima 120.000 Obaveze za poreze 20,000 Obavere za dividende 40.000 |_| Upisani kapital —_Tio.000 Zadrzana dobit 90.000 U toku obratunskog razdoblja, 2008 godine, nastali su sljedeéi poslovni dogadaji: 1. Naplaéena je potrazivanje od kupaca u iznosu od 95.000, od toga 60.000 se odnosi na prodane gotove proizvode, a 35.000 na prodanu opremu 2. Primljena je faktura za potroSenu energiju 10.000 - 9¢ Unde na NT 3. Primljeno je 60,000 na ime odobrenog dugorotnog kredita 4, U proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 30.000 5. Plagena je obaveza za porez. 20.000 6 7. 8. . Plagene su obayeze prema dobavijacima 15.000 Vraéen je dio kratkoroénog kredita u iznosu od 30.000, od ega je kamata 3.000 . Kupljene su dionice preduzeéa ,.3* za 30.000 9. Obragunate su place za protekli mjesec 40.000 10. Obragunata je amortizacija opreme 6.000 LL. Isplagene su dividende 40.000 12. Isplaéen je dio placa u iznosu 25.000 13. Izvrien je prenas troskova na proizvodnju 14. U toku razdoblja dovrseno je 60 kom. proizvoda .X". Obratunom je utvrdeno da trogkovi u dovrsenim proizvodima iznose 60.000 15. Prodano je 50 kom. proizvoda, za Sto je ispostavljena faktura kupeu na 140,000 16. Evidentirano je smanjenje zaliha za prodanu koliginu 17. Kupei su platili 15.000 na ime svog dugovanja 18, Utvrden je finansijski rezultat. Porezna osnovica jednaka je racunovodstveno utvrdenoj dobiti. Porezna stopa 25 %. ‘Napomena: U iznad navedenim poslovnim promjenama zanemaren je uéinak poreza na dodanu vrijednost Potrebno je sastaviti Izvjeitaj 0 gatovinskom toku za preduzeée ,AAA“ za 2008.godinu po direktnoj i indirektnoj metodi.Zadatak 5. Preduzeée X Bilans stanja na dan 31.12.2008. 000 KM Imovina ‘Tekuéa imovina Novac 2 —> #006 260 Potrazivanja od kupaca 240 Zalihe 500 Ukupno tekuéa imovina 2 460 1000 Postrojenja: Strojevi i oprema 1160 Minus: Akumulirana amortizacija 160 1.000 ‘Ukupna sredstva 27-—>1000 Obaveze i dionitka glavnica Tekuée obaveze 7-> 50° Dugoroéni dug (8% kamata) 21> 400 Ukupne obaveze ? Dioniéka glavnica 4200 Dioniki kapitala (SKM je nominalna vrijed. dionice) 600 Zadrzana dobit 200 Ukupno dionitka glavnica 800 Ukupno obaveze i dioni¢ka glavnica 2—=2000 Preduzeée X Bilans uspjeha za 2008. Neto prihod od prodaje ‘Troskovi prodatih proizvoda Bruto dobit od prodaje Poslovni rashodi Postovna dobit ‘Troskovi kamata Dobit prije oporezivanja Porez na dobit (10% od dobiti prije oporezivanja) Neto dobit Dadatne informacije codnos glavnice 40%, stepen zaduzenosti 60% jedini troSak kamata bio je na dugoroéni dug poéetne zalihe bile 300.000 KM, obriaj zaliha bio je 4,8 puta tekuéi odnos bio je 2:1, brzi odnos bio je 1:1 podetno stanje potrazivanja od kupaca bilo je 160.000 KM, godinji obrtaj potrazivanja bio je 12,8 puta, sva prodaja izvrSena je na raéun. ‘Na bari raspolozivih informacija popuniti praznine u bilansnim Semama,Zadatak 6. Izragunati pokazatelje investiranja za preduzeCe “ABC* za period od dvije godine na temelju podataka navedenih u bilansu stanja i bilansu uspjeha posmatranog preduzeéa, te dodatnih informacija - Bilans stanja preduzeéa ,ABC* POZICUA Prethodna godina ‘Tekuéa godina AKTIVA, DUGOTRAJNA IMOVINA Gradevinski objekti 53.000 52.000 Postrojenja i oprema 78.779 357.199 UKUPNO DUGOTRAINA IMOVINA. 133.779 108.199) KRATKOTRINA IMOVINA. Zalihe 50.000 50.000 Potrazivanja 120.008 147.284 Novac 18.200 21.300 UKUPNO KRATKOTRAINA IMOVINA | 188.208 218.584 UKUPNO AKTIVA 321.987 327.783 PASIVA GLAVNICA (VLASTITI KAPITAL) Uplaceni kapital 120.000 126.000 Kapitalni dobitak 12.000 12.000 Zadrzana dobit 48.157 57.707 UKUPNO GLAVNICA 180.157 189.707, DUGOROCNE OBAVEZE Obveznice, 8% 60.000 60.000 KRATKOROCNE OBAVEZE Obaveze prema debovijatima 66.600 62.000 Ostale obaveze 15.230 15.776 UKUPNO KRATROROCNE OBAVEZE 81.830 78.026 UKUPNO PASIVA 321.987 [327-783Ragun dobiti i gubitka dioniskog drustva .ABC* POZICIIA Prethodna godina | Tekuéa godina PRIHODI OD PRODAJE 958.000 992.000 RASHODI RPODAIE Materijalni troskovi 458.350 478.700 Plage 436.420 442.420 ‘Amortizacija 24.580 24.580 UKUPNO RASHODI PRODAJE 919.350 945.700 FINANSUSK! PRINODI 5.850 7.200 FINANSHSKIRASHODI (KAMATE) 6.100 6800 ‘UKUPNI PRIHODI 963.850 "999.200 UKUPNI RASHODI 925.450 952.500 DOBIT PRIE OPOREZIVANJA. 38.400 46.700. POREZ NA DOBIT 9.600 11.675, NETO DOBIT 28.800 35.025 Dividende 22.100 25.475 ZadrZana dobit 6.700 9.550 Vrijednost dionice ‘VRUEDNOST DIONICE, Prethodna godina Tekuéa godina ‘Nominaina 100 100 Knjigovodstvena 150.13 158.09 Tréisna 200 220 Komentarisite pokazatelje investiranja, pod pretpostavkom da su ylasniei kapitala o&ekivali zaradu od 10% na ulozeni kapital.tak 7. Tabela t: —_Bilans stanja privrednih drustava ,A“ i .B“ na dan 01.07.2008.godine — uKM. ‘Matiéno drusteo | Zavisno drustvo One Konto | Druttwo "A Drustvo “B” Gradevinski objektt 21 112,500 37.500 Oprema_ 022 121,400. 27.000 Zalilhe materijala 101 12,500 10.000 Zalihe got.proizvoda 120 37,500 11.250 | Ziro raéun 200 | 113125 3.125 Kupei u zemiji_ 2iL 21,250 5.000 Ukupno ative H18275 93.875 | Upisani uplaGeni osnovni Kapital 400 163,000 58.000 Obavezne rezerve 430 48.900 14.500 | Dugoroéni krediti od banaka 502 62,500 12.500 Dobavljati u zemiji Es 85,125 5.125) Obaveze prema radnicima S45 58.750. 3.750 Ukupno pasiva: 418,275. 93.875 Provesti pottebna knjiZenja u knjigovodstu privrednog drastva “A” a zatim pripremiti bilans stanja drustva “A”, odnosno grupe “A&B”: a) Privredno drugivo .,A“ kupilo je ¢jelokupnu neto imovinu privrednog drugtva ,B° za iste je platilo na tr2isnom principu 72.500 KM. Nakon navedene transakcije drustvo ,,B° je prestalo Galje poslovati kao samostalno pravno lice. Pravno lice A prihvatilo je knjigovodstvene vrijednosti stedstava i obaveza pravnog lica ,.B™ kao realne fer vrijednosti. b) Privredno drustvo ,,A“ kupilo je sve emitovane dionica privrednog drustva ,B", j. 11.600 dioniea drustva ,.B” i za iste je platilo na tr2inom principu 72.500 KM. Navedenom transakeijom drustvo A“ je steklo kontrolu nad drustvom ,.B“ koje je dalje nastavilo poslovati kao pedruznica Grustva ,A“., Pravno lice A“ prihvatilo je knjigovodstvene vrijednosti sredstava i obaveza pravnog lica ,.BY kao realne fer vrijednosti. ©) Privredno drustvo ,,A* kupilo je cjelokupnu neto imovinu privrednog drugtva Bi za istu je platilo na te2isnom principy 103.125 KM. Nakon navedene transakcije drustvo ,.B* je prestalo ddalje postovati kao samostalno pravno lice. Pravno live A imenovalo je kemisiju za procjena fer vrijednosti sredstava i izvora sredstava steSenog subjekta, j ista je procijenila veéu fer vrijednost gradevinskih objekata i opreme u odnosu na zatetene knjigovodstvene vrijednosti, dok kod ostalih sredstava i obaveza Komisija nije zabilje?ila odstupanja fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvene vrijednostiistih, Nakon unosa procijenjenih fer vrijednosti sredstava i izvora sredstava, bilans stanja pravnog lica ,B* dobija izgled kao w tabeli 2. 4) Privredno drustvo A“ kupilo je sve emitovane dionica privrednog drustva ,B", tj. 11,600 dionica drustva .,B” i za iste je platilo na u2isnom principu 103.125 KM. Navedenom transakcijom dmustvo .,A* je steklo kantrolu nad drustvom 4B" koje je dalje nastavilo postovati kao podruznica drustva ,.A*. Pravno lice A" imenovaio je komisiju 2a procjenu fer vrijednosti sredstav: stedstava stedenog subjekts, i ista je provijenila vecu fer vrijednost gradevinskih objekata i opreme wodnosu na zateéene knjigovodstvene vrijednosti, dok kod ostalih sredstava i obaveza komisija nije zabiljedila odstupanja fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvene vrijednasti istih. Nakon unosa procijenjenih fer vrijednosti sredstava i izvora sredstava, bilans stanja pravnog lica ,.B“ dobija izgled kao u tabeli 2.€) Privredno drustvo A“ kupilo je 9.280 dionica privrednog drustva ,,B” od ukupno emitovanih 11.600 dionica drustva ,B” i za iste je platilo na tZisnom principu 82.500 KM. Navedenom transakeijom drustvo ..A“ je steklo kontrolu nad drustvom ,,B" koje je dalje nastavilo poslovati kao podruznica drustva A“, Kupovinom 9.280 dionica drugtva ,B™ drustvo ..A je steklo 80% vlasnistva nad istim, Sto implicira obavezu iskazivanja manjinskog interesa u kensolidovanom bilansu stanja grupe ,A&B". Pravno lice ,,A“ imenovalo je komisiju za procjenu fer vrijednosti sredstava i izvora sredstava stetenog subjekta, i ista je procijenila veéu fer vrijednost gradevinskih objekata i opreme u odnosu na zatecene knjigovodstvene vrijednosti, dok kod ostalih stedstava i obaveza komisija nije zabiljeZila odstupanja fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvene vrijednosti istih. Nakon unosa procijenjenih fer vrijednosti sredstava i izvora sredstava, uz. prikaz. iznosa koji pripada manjinskim dionigarima, bilans stanja pravnog lica ,B* izgleda kao u tabeli 2. ‘Tabela 2: Komparativni bilans stanja preduzeéa ,,B“ na dan poslovne kombinacije uu KM Opis Knjigovodstvena Fer Raalitew [_ vrijednost vrijednost FV-KV Gradevinski objekti 37.500 50,000 12.500 Oprema 27.000 29.500 2.500 Zalihe materijala 10.000 10.000 - Zalihe got. proizvoda 11.250 11.250 s iro raun 3.125 3.125 me Kupei u zemlji 5.000 | 5.000 - Uhupno aktiva: 93.875 108.875 75.000 | | Upisani uplaéeni osn.kap. 58.000 | Be 2 ‘Ohavezne rezerve 14.500 = ‘Dug. krediti od banaka 12.500 12.500 = Dobavijadi u zemlji 5.125 5.125 : Obaveze prema radnicima 3.750 3.750 5 Ukupno pasiva: 93,875 21.375 5