Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

0. SAŽETAK POSLOVNOG PLANA/PROJEKTA

1. Investitor: “Janjiæ i sinovi”, d.o.o.

2. Naziv pothvata: Uzgoj ovaca i proizvodnja ovèjeg sira

2. Cilj: Dovršenje zidane staje i nabava dodatne opre-

me radi nastavka i proširenja intenzivnog
uzgoja ovaca i proizvodnje sira.

3. Karakteristike prodajnog tržišta: Nezadovoljeno tržište, poveæana potražnja

kvalitetne janjetine i ovèjeg sira s veæ uhoda-
nim poslovnim vezama i poznatim kupcima
na veliko.

4. Karakteristike nabavnog tržišta: Vlastiti pašnjak i sjenokoša, poznati domaæi

dobavljaèi dopunskog krmiva, minerala i lije-
kova.

5. Tehnološko-tehnièke osobine pothvata: Intenzivni uzgoj janjaca s odabranom viso-

kokvalitetnom pasminskom osnovom, stroj-
nom mužnjom ovaca i tradicionalnom recep-
turom za proizvodnju sira.

6. Lokacija: Planinski kraj na zemljištu investitora.

7. Broj zaposelnih: 4

8. Ukupna ulaganja: 730.760 kn 100%

8.1. Ulaganja u stalna sredstva: 527.217 kn 72%

8.2. Ulaganja u obrtna sredstva: 203.543 kn 28%

9. Izvori financiranja: 730.760 kn 100%

9.1. Vlastita sredstva: 393.160 kn 54%

9.2. Kredit 337.600 kn 46%

10. Bruto dobit/ukupni prihodi 27 - 31%

11. Bruto dobit/ukupna ulaganja 24 - 30%

12. Vrijeme povrata ukupnih ulaganja 4 godine

167
Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

1. INFORMACIJA O INVESTITORU I SVRHA INVESTIRANJA

Èlanovi obitelji Janjiæ godinama se i tradicionalno bave uzgojem ovaca. Dosad su postigli
vrlo dobre rezultate u uzgoju janjaca i proizvodnji sira za vlastite potrebe, ali i za tržište.
Daljnju egzistenciju vide u stoèarskoj proizvodnji.
Rukovodeæi se navedenim, investitor je osnovao društvo s ogranièenom odgovornošæu
“Janjiæ i sinovi” na trgovaèkom sudu. Temeljne djelatnosti novoosnovanog društva jesu:

• uzgoj usjeva
• uzgoj stoke
• proizvodnja sira
• trgovina.

Gospodin Janjiæ raspolaže poèetnim kapitalom, tj. dugotrajnom imovinom èija je

namjenska struktura:

• 100 ovaca i ovnova

• staja za 100 ovaca u punoj uporabi
• nedovršena staja za 400 ovaca
• stroj za mužnju
• manje teretno vozilo marke “mercedes”
• osobno vozilo
• vlastiti pašnjak.

U novoosnovano trgovaèko društvo investitor ulaže ovce i ovnove, obje staje i stroj za
mužnju. Teretno i osobno vozilo te pašnjak zadržava u svom privatnom vlasništvu.
Svrha njegova poduzetnièkog pothvata je:

• nabava 300 ovaca i 15 rasnih ovnova

• dovršenje zidane staje za 400 ovaca.

Planiranim ulaganjem investitor namjerava zaokružiti broj ovaca na željenu velièinu.

Dopunio bi ga iz podmlatka vlastitog stada u iduæim godinama i time osigurao reprodukciju
kao temelj uèinkovitog poslovanja. Dovršetak veæe staje jedan je od važnih preduvjeta
nesmetane proizvodnje i intenzivnog bavljenja ovèarstvom. Tijekom zimskog razdoblja
planina je nepogodna za napasanje stada. Ovce su u staji, gdje prezime uz odgovarajuæu
prehranu.
Poduzetnik Janjiæ izraðuje svoj poslovni plan kao investicijsku studiju koja æe mu
poslužiti kao dokument za provjeru isplativosti pothvata i obrazloženje zahtjeva za kredit, koji
se nada dobiti iz posebnog fonda za kreditiranje poduzetnika poèetnika.

168
 Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

2. ANALIZA TRŽIŠTA

U skladu s višegodišnjim iskustvom i stvorenim poslovnim vezama, poduzetnik Janjiæ

drži prodajno tržište neupitnim. Ulazak u novi pothvat je i uvjetovan nezadovoljenom
potražnjom za mladim janjcima i ovèjim sirom. Priznatom kvalitetom janjaca stekao je
povjerenje kupaca.
Dosad nije imao problema s naplatom svojih potraživanja. Prihvaæa rizik prvog ulaganja
obrtnih sredstava u svezi s poveæanim stadom i potrebnog vremena da iz “proizvodnje u tijeku”
dobije janjce za prodaju.
Razmišlja o kratkoroènom zaduživanju u poslovnoj banci èiji je štediša, jer nema
dovoljno vlastitih sredstava za financiranje obrtnih sredstava. Analiza uèinkovitosti njegova
pothvata treba mu dati odgovor je li njegovo oèekivanje realno i za banku prihvatljivo.
Imajuæi na umu tehnološko-tehnièke karakteristike proizvodnje janjaca i ovèjeg sira,
poduzetnik Janjiæ je u skladu s oèekivanim prirastom osnovnog stada predvidio strukturu
proizvodnje i prodaje janjaca i sira, o èemu su podaci navedeni u tablici 2.1.

Tablica 2.1. Dinamika prodaje proizvoda

STRUKTURA/GODINA Mjerna jedinica 1999. 2000. 2001. 2002.

1. Janjci kom. 480.00 430.00 510.00 500.00
2. Sir kg 5 880.00 5 880.00 6 468.00 6 468.00

Za analitièko razdoblje odabrane su èetiri godine proizvodnje, što se uèinilo dostatnim za

provjeru uèinaka. To je razdoblje u kojem je potrebno u cijelosti vratiti planirani kredit za
financiranje nabave osnovnog stada.
Premda dobra sorta ovaca daje na godinu i do dva janjeta, analiza je uraðena s
oèekivanjem 1,6 janjadi po jednoj ovci. Da bi se uvela i profitna rezerva u pothvatu, raèuna se
samo s novim stadom od 300 ovaca i 15 ovnova. Zamjena izluèenih ovaca obavljat æe se iz
podmlatka vlastitog stada, pa se u iduæoj godini odmah izdvaja 50, a u doiduæoj dodatnih 50.
Time je postignuta optimalna velièina stada 400 ovaca. Raèunajuæi na rizik od odreðenog
postotka smrtnosti janjadi, broj janjaca u èetverogodišnjem analitièkom razdoblju može se
prihvatiti kao ostvariv.
Proizvodnja sira zahtijeva odreðenu tehnologiju. Poznato je da prosjeèno na godinu ovca
može dati 2 dcl mlijeka na dan. Poduzetnik oèekuje dobivati na dan oko 80 l mlijeka od kojeg se
može napraviti 15-20 kg kvalitetnog sira.
Kada je rijeè o prodajnim cijenama, poduzetnik Mladen Janjiæ ima informacije iz “prve
ruke”. Poznato mu je da za komercijalnu težinu janjeta 25 kg može dobiti 750 kn, a za kilogram
kvalitetnoga ovèjeg sira 50 kn. To su parametri za kasniji proraèun ukupnog prihoda.

169
Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

3. TEHNOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI ELEMENTI PROIZVODNJE

3.1. O tehnologiji proizvodnje janjaca

3.1.1. Osnove tehnologije

Iznimno je važno poštovati tehnologiju proizvodnje koja je odreðena ciklusom ovèarenja.

Rijeè je o:

1. pripustu ovaca
2. procesu
3. graviditetu
4. ranom odbijanju janjadi.

Ranozrele pasmine ovaca spolno dozrijevaju sa 6-7 mjeseci. Spolna zrelost ovisi i o
tjelesnoj težini. Prvi se pripust vrši kada ovca postigne 60% od konaène težine. Ovnovi moraju
biti i tjelesno zreli, tj. imati 12-18 mjeseci. Ovce za pripust moraju biti u dobroj kondiciji.
Ovnovi za rasplod mogu se koristiti 5-12 godina.
Prosjeèni graviditet ovaca traje 140-156 dana, što ovisi o pasmini, spolu fetusa, broju
fetusa i o prehrani. Režim prehrane u poèetku graviditeta je normalan, dok u drugoj polovici
graviditeta potrebe za hranom brzo rastu zbog ubrzanog razvoja ploda. U tom je razdoblju
obrok sastavljen od 1 kg lucerne, 2 kg silaže, 300 grama koncentrata i 15-20 g minerala. U
posljednjih osam tjedana kolièina koncentrata se poveæava.
Dobra je smjesa najèešæe sastavljena od ovih komponenata:

• 48% kukuruzne prekrupe

• 20% zobene prekrupe
• 20% pšeniènih mekinja
• 10% sojine saème
• 2% mineralnih dodataka.

Novoroðena janjad mora posisati za stjecanje pasivnog imuniteta. Dovoljne kolièine

pravog mlijeka moraju posisati tijekom 24 sata i to u dovoljnoj kolièini. Prvi se mlazevi
mlijeka po moguænosti bacaju zbog velikog broja bakterija. Režim prehrane dojnih ovaca jako
je bitan, a naroèito u poèetku dojenja i u prva dva mjeseca laktacije. U to je vrijeme izluèivanje
mlijeka najintenzivnije. Ovce se hrane sijenom po volji i uz odmjerenu kolièinu koncentrata,
ovisno o mlijeènosti ovaca.
Tijekom dojenja s janjcima se postupa ovako: u prvih 15 dana postnatalnog života janjci
sišu po volji, a nakon toga moraju se odvajati od majke i puštati na sisanje u odreðeno vrijeme.
Prihranjuju se krmnom smjesom koja se sastoji od:

170
 Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

• 50% kukuruzne prekrupe

• 33% zobene prekrupe
• 16% pšeniènih mekinja
• 16% sojine saème
• 2% minerala

Intenzifikacija ovèarske proizvodnje ne može se ni zamisliti bez ranog odbijanja janjadi.

Meðutim, ideja ranog odbijanja u praksi nije prihvaæena. Problem prehrane rano odbijene
janjadi riješen je tehnièki, ali ne i ekonomski zbog skupih hranjiva koja bi morala zamijeniti
mlijeko ovce. Ranijim izluèivanjem mlijeko se koristi za proizvodnju vrlo kvalitetnog ovèjeg
sira. Može se poveæati indeks janjenja ovaca i na taj naèin proizvodnja mesa, pa su moguæa dva
janjenja u godini dana, odnosno tri janjenja u dvije godine.
Obrok za rano odbijenu janjad mora sadržavati oko 17% prob. proteina, a može se
napraviti od krmnih smjesa. Takve smjese mogu se koristiti sve do kraja 60 dana, nakon èega se
može koristiti koncentrirana smjesa slabijeg sastava jer je u ovoj fazi janje sposobno
konzumirati veæe kolièine voluminozne hrane.
Za rasplodnu janjad je potrebno osigurati dnevni prirast od 150 do 200 g. Za takvu janjad
najbolja je dobra paša. Osim dobre paše potrebno im je davati 250-350 g koncentrata na dan.
Rani tov je najrašireniji, a provodi se (u razdoblju) 3-4 mjeseca. Za to vrijeme postiže se
standardna težina oko 30 kg, uz pretpostavku 250-350 g prirasta na dan.

3.1.2. Prehrana i napajanje ovaca

Krmivo namijenjeno ovcama najèešæe je biljnog podrijetla i voluminozno. Pri prehrani

koncentratima potrebne su manje kolièine, i to najèešæe u pojedinim razdobljima reprodukcije,
u intenzivnom tovu janjaca i proizvodnje mlijeka, a sve ostalo pretežito je paša, sijeno i silaža.
U prehrani moraju biti zastupljeni vitamini i minerali.
Drži se da ovca može konzumirati 2,1 kg suhe tvari na 100 kg njezine tjelesne težine.
Potrebe za vodom ovca podmiruje dijelom iz vode koja se nalazi u hrani, a drugi i najveæi dio
napajanjem. Ovca redovito troši dva puta veæu kolièinu vode u odnosu prema kolièini pojedene
suhe tvari u obroku, a dnevne potrebe vode su od 2 do 10 l ili 6 l u prosjeku.

3.1.3. Prehrana ovaca i ukupna potrošnja stoène hrane

Prehrana ovaca temelji se na voluminoznoj hrani. To su zelene trave, razne vrste sijena,
slama, kukuruzovina, lisnik i dr. Kod masnog tipa mlijeène ovce voluminozne hrane u obroku
ima 80-90% na godinu. Od toga se 70-80% odnosi na zelene trave, a ostalo na proizvedena i
spremljena krmiva kao što su sijeno i ostalo. Koncentrirana krmiva (jeèam, zob, kukuruz,
posije, raž, soja i dr.) manje se koriste, ali su ipak u pojedinim tehnološkim fazama prijeko
potrebne. Koncentrat više služi za tov janjadi.
U planiranoj proizvodnji namjerava se najviše koristiti:

• zelena paša
• 2-3% probavljivih proteina
• sijeno.

171
Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

Ostala hranjiva kao što su kukuruz, soja i slièno imaju osobine koncentrata. Minerali i
vitamini podmiruju se pašom i sijenom, a dio se dodaje koncentratu. Sol i cigle za lizanje
(minerali) èesto se daju posebno.
Dnevni obrok uzdržne hrane ovisi o dobi i težini životinje. Prosjeène potrebe hrane za
ovce i janjce uz postojeæu pašu jesu:

• 0,5 kg sijena lucerne

• 0,5 kg livadnog sijena
• 200 g koncentrata.

Osobita briga vodi se o pašnjacima. Potrebno ih je pravilno koristiti, gnojiti i meliorirati.

To je temelj pravilne uporabe i održavanja. Stada ovaca pasu osam mjeseci, sve dok ne padne
snijeg na planinske pašnjake. Osim dobro organizirane paše i dovoljno površina za pašu, za
zimske mjesece, kada je stado u staji, mora se osigurati i hrana s livada i oranica. Rijeè je
uglavnom o sijenu lucerne i travama.

3.2. Mužnja ovaca, proizvodnja sira i distribucija proizvoda

Mužnju ovaca obavlja stroj. Stroj za mužnju je pokretan. Rabi se u skladu s

organizacijskim zahtjevima prebacivanja ovaca iz staje u staju. Tijekom ljetne ispaše mužnja se
obavlja na planini, pa se predviða nabava agregata za pogon stroja. Prijevoz hrane, koncentrata
i ostalih materijala potrebnih za uzgoj stoke, Mladen Janjiæ bi obavljao vlastitim kamionom.
Isto bi tako i odvozio janjce na tržište. Za manje nabave, a osobito za poslove komercijale,
služio bi vlasnikov osobni automobil.
Proizvodnjom sira, pripremom sijena, striženjem i uzgojem ovaca i janjaca, te prodajom i
nabavom potrebnih materijala bavilo bi se èetvero radnika. Osim investitora i njegova dva sina
u stalni radni odnos namjerava se primiti i jedan invalid Domovinskog rata.
Vodeæi brigu o velièini stada, te normativima potrošnje hrane i ostalih materijalnih
troškova, sastavlja se pregled njihove ukupne potrošnje. Podaci o tome su navedeni u tablici 3.1.

Tablica 3.1. Struktura ukupnih materijalnih troškova

STRUKTURA/GODINA Mjerna jedinica 1999. 2000. 2001. 2002.

1. Energija kn 36 000.00 36 000.00 36 000.00 36 000.00
2. Koncentrat kg 32 760.00 36 030.00 40 590.00 40 380.00
3. Ostali troškovi kn 4 000.00 4 000.00 4 000.00 4 000.00
4. Sijeno kg 163 800.00 180 150.00 202 950.00 201 900.00

172
 Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

4. LOKACIJSKI ASPEKTI

Na planini u predjelu Padina, obitelj Mladena Janjiæa posjeduje pašnjak, obiteljsku kuæu i
staru drvenu staju. Pašnjaci i livade u predjelu Padina dovoljno su prostrani i izdašni za
napasanje puno veæeg stada nego što se planira ovim pothvatom. U okolici grada Mladen Janjiæ
posjeduje još jednu kuæu uz koju je smještena nedovršena, suvremeno koncipirana, zidana staja
za planiranih 400 ovaca. Ta je staja prijeko potrebna ovcama u zimskom razdoblju, kada je na
planini snijeg.

173
Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

5. FINANCIJSKI ASPEKTI PRIPREME PROJEKTA

Financijska priprema pothvata je ureðena po sljedeæim temeljnim dijelovima:

1. Formiranje ukupnog prihoda

2. Investicije u stalna sredstva
3. Troškovi poslovanja i proraèun amortizacije
4. Izvori financiranja i obveze
5. Raèun dobiti i gubitka.

5.1. Formiranje ukupnog prihoda

Na osnovi analize o oèekivanom broju janjaca i kolièini proizvedenog i prodanog ovèjeg sira
te prodajnih cijena, obavlja se proraèun ukupnog prihoda. Podaci o tome navode se u tablici 5.1.

Tablica 5.1. Formiranje ukupnog prihoda

- u kn
STRUKTURA/GODINA 1999. 2000. 2001. 2002.
1. Janjci 360 000.00 322 500.00 382 500.00 375 000.00
2. Sir 294 000.00 294 000.00 323 400.00 323 400.00
3. UKUPNI PRIHODI 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00

5.2. Investicije u stalna sredstva

Struktura ulaganja u stalna sredstva u ovom pothvatu navedena je u tablici 5.2.

Tablica 5.2. Struktura ulaganja u stalna sredstva

- u kn
STRUKTURA/GODINA 1998. UKUPNO UDJEL
1. Graðevinski objekti 282 417.00 282 417.00 53.57 %
2. Ovce 216 000.00 216 000.00 40.97 %
3. Ovnovi 21 600.00 21 600.00 4.10 %
4. Projektiranje 7 200.00 7 200.00 1.37 %
5. U K U P N O 527 217.00 527 217.00 100.00 %

U vrijednost graðevinskog objekta uraèunana je procijenjena vrijednost postojeæe

nezavršene staje i dodatni troškovi njezina dovršenja. Osnovno stado 300 ovaca i 15 ovnova
posebna su ulaganja, a utvrðena su u skladu s tržišnom cijenom odabrane sorte ovaca i ovnova.
Predviða se i manji iznos osnivaèkih ulaganja za projektiranje.

174
 Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

5.3. Troškovi poslovanja i proraèun amortizacije

Polazište u proraèunu troškova poslovanja normativi su potrošnje sijena i koncentrata te

njihovih nabavnih cijena. Kilogram sijena nabavlja se po 0,15 kn, a koncentrata po 2,50 kn.
Troškovi elektriène energije i ostali troškovi procijenjeni su iskustveno u financijskim
iznosima. Podaci o ukupnim troškovima poslovanja navedeni su u tablici 5.3.

Tablica 5.3. Ukupni troškovi poslovanja

- u kn
STRUKTURA/GODINA 1999. 2000. 2001. 2002.
1. Materijalni troškovi 146 470.00 157 097.50 171 917.50 171 235.00
2. Nematerijalni troškovi 40 000.00 40 000.00 40 000.00 40 000.00
3. Plaæe 192 000.00 192 000.00 192 000.00 192 000.00
3. UKUPNO 378 470.00 389 097.50 403 917.50 403 235.00

Za odreðivanje velièine nematerijalnih troškova poslovanja korišteni su podaci o

cijenama osiguranja stada i graðevinskog objekta te iskustvena procjena za ostale
nematerijalne troškove. Za èetiri radnika utvrðene su prosjeène bruto mjeseène plaæe 4.000 kn.
Osim proraèuna materijalnih i ostalih troškova te plaæa radnika, važan je i proraèun
amortizacije s izraèunom ostatka vrijednosti stalnih sredstava. Plan amortizacije stalnih
sredstava s proraèunom ostatka vrijednosti naveden je u tablici 5.4.

Tablica 5.4. Plan amortizacije i ostatak vrijednosti stalnih sredstava

- u kn
STRUKTURA/GODINA Nab. vrijed. Stopa otpisa 1999. 2000. 2001. 2002. Ostatak
1. Graðevinski objekti 282 417.00 4.00 % 11 296.68 11 296.68 11 296.68 11 296.68 237 230.28
2. Ovce 216 000.00 25.00 % 54 000.00 54 000.00 54 000.00 54 000.00 0.00
3. Ovnovi 21 600.00 25.00 % 5 400.00 5 400.00 5 400.00 5 400.00 0.00
4. Projektiranje 7 200.00 20.00 % 1 440.00 1 440.00 1 440.00 1 440.00 1 440.00
5. U K U P N O 527 217.00 - 72 136.68 72 136.68 72 136.68 72 136.68 238 670.28

Plan amortizacije stalnih sredstava izveden je na temelju njihovih nabavnih vrijednosti i

korespondirajuæih godišnjih stopa otpisa, a kao nenovèani izdatak po godinama vijeka projekta
sastavni je dio rashoda poslovanja u raèunu dobiti i gubitka. Neotpisana vrijednost stalnih
sredstava èini ostatak vrijednosti. Sastavni je dio primitaka u novèanim tokovima.

5.4. Izvori financiranja i obveze

Na temelju proraèuna investicija u stalna sredstva, a u skladu s potrebom zatvaranja

financijske konstrukcije, utvrðena je struktura izvora financiranja, koja se navodi u tablici 5.5.

175
Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

Tablica 5.5. Struktura izvora financiranja

- u kn
STRUKTURA/GODINA 1998. UKUPNO UDJEL
1. VLASTITA SREDSTVA 393 160.30 393 160.30 53.80 %
1.1. Postojeæa sredstva 239 617.00 239 617.00 32.79 %
1.2. Novac 153 543.30 153 543.30 21.01 %
2. KREDITI 337 600.00 337 600.00 46.20 %
2.1. Dugoroèni kredit 237 600.00 237 600.00 32.51 %
2.2. Kratkoroèni kredit 100 000.00 100 000.00 13.69 %
3. U K U P N O 730 760.30 730 760.30 100.00 %

U strukturi izvora financiranja najveæi je dio zapravo vrijednost postojeæe imovine, tj.
nedovršene zidane staje 232.417 kn i veæ plaæenih troškova projektiranja 7.200 kn. Nakon toga
dolazi ulaganje u osnovno stado ovaca i ovnova. Osnovno stado namjerava se financirati
povoljnim kreditom za poduzetnike poèetnike.
Poduzetnik Mladen Janjiæ raspolaže i odreðenim iznosom novca. S njim namjerava
financirati dio za dovršenje zidane staje u iznosu 50.000 kn, dio obrtnih sredstava u iznosu
84.395 kn te kamate na bankarski kredit u vrijeme poèeka 19.595 kn. Planira podignuti i
kratkoroèni kredit u iznosu 100.000 kn za drugi dio pokriæa obrtnih sredstava u prvoj godini
poslovanja.
Da bi se mogla naèiniti cjelovita financijska priprema a naposljetku ocijeniti i likvidnost
projekta, tj. njegova sposobnost da u èetverogodišnjem razdoblju otplati preuzeti kredit,
potrebno je proraèunati i kreditne obveze.
Na temelju prethodnih informacija o uvjetima moguæeg kreditiranja ovoga investicijskog
projekta, tj. o razdoblju povrata i kamatnjaku kao najvažnijim parametrima, proraèunane su
ukupne financijske obveze po bankarskom kreditu u vidu aniuteta, o èemu su podaci navedeni u
tablici 5.6.

Tablica 5.6. PLAN OTPLATE BANKARSKOG KREDITA

- u kn
GODINA MJESEC OTPLATA KAMATE OSTATAK DUGA ANUITET
1998 1 0.00 0.00 237600.00 0.00
1998 7 0.00 10461.68 237600.00 10461.68
1998 12 0.00 8686.62 237600.00 8686.62
1999 6 29700.00 10461.68 207900.00 40161.68
1999 12 29700.00 9153.97 178200.00 38853.97
2000 6 29700.00 7846.26 148500.00 37546.26
2000 12 29700.00 6538.55 118800.00 36238.55
2001 6 29700.00 5230.84 89100.00 34930.84
2001 12 29700.00 3923.13 59400.00 33623.13
2002 6 29700.00 2615.42 29700.00 32315.42
2002 12 29700.00 1307.71 0.00 31007.71
UKUPNO - 237600.00 66225.86 - 303825.86

U proraèunu kreditnih obveza pošlo se od prethodnih podataka prema kojima se kredit za

tu djelatnost može dobiti uz kamatnu stopu od 9% na godinu i razdoblje otplate do 5 godina uz

176
 Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

moguænost korištenja odgode otplate do godine dana. U proraèunu kreditnih obveza pošlo se od
nešto strožih uvjeta. Predviðeno je da se kredit vrati za èetiri godine s jednogodišnjim poèekom
otplate u osam jednakih polugodišnjih otplatnih dijelova duga - obroka. U vrijeme poèeka
plaæaju se polugodišnje kamate uz kamatnjak 9% na godinu. U raèunu su pretpostavljeni teži
uvjeti zbog provjere osjetljivosti projekta na kamatno optereæenje.
Za kratkoroèni jednogodišnji kredit za obrtna sredstva proraèun je takoðer obavljen s
kamatnom stopom 9% na godinu.
Ukupne financijske obveze navedene su po razdobljima vijeka projekta u tablici 5.7.

Tablica 5.7. Ukupne financijske obveze

- u kn
STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.
1. Dugoroèni kredit - anuitet 19 148.30 79 015.65 73 784.81 68 553.97 63 323.13
1.1. Otplata 0.00 59 400.00 59 400.00 59 400.00 59 400.00
1.2. Kamate 19 148.30 19 615.65 14 384.81 9 153.97 3 923.13
2. Kratkoroni kredit - anuitet 0.00 109 000.00 0.00 0.00 0.00
2.1. Otplata 0.00 100 000.00 0.00 0.00 0.00
2.2. Kamate 0.00 9 000.00 0.00 0.00 0.00
3. Ukupno anuiteti 19 148.30 188 015.65 73 784.81 68 553.97 63 323.13
3.1. Otplata 0.00 159 400.00 59 400.00 59 400.00 59 400.00
3.2. Kamate 19 148.30 28 615.65 14 384.81 9 153.97 3 923.13

5.5. Raèun dobiti i gubitka

Prva indikacija uèinkovitosti investicijskog projekta je raèun dobiti i gubitka, naveden u

tablici 5.8.

Tablica 5.8. Raèun dobiti i gubitka

- u kn
STRUKTURA/GODINA 1999. 2000. 2001. 2002.
A. UKUPNI PRIHODI 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00
1. Materijalni troškovi 146 470.00 157 097.50 171 917.50 171 235.00
2. Nematerijalni troškovi 40 000.00 40 000.00 40 000.00 40 000.00
3. Amortizacija 72 136.68 72 136.68 72 136.68 72 136.68
4. Plaæe 192 000.00 192 000.00 192 000.00 192 000.00
5. Rashodi financiranja 28 615.65 14 384.81 9 153.97 3 923.13
B. UKUPNI RASHODI 479 222.33 475 618.99 485 208.15 479 294.81
C. BRUTO DOBIT 174 777.67 140 881.01 220 691.85 219 105.19
6. Porez na dobit 54 470.28 49 308.35 77 242.15 76 686.82
D. NETO DOBIT 120 307.39 91 572.66 143 449.70 142 418.37

Rezultati iz raèuna dobiti i gubitka zadovoljavaju. U svim godinama poduzetnik Mladen

Janjiæ može oèekivati znatne iznose neto dobiti. Osobito u kasnijim razdobljima, kada se

177
Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

smanjuje teret kamata. Na godišnjoj razini, pak, rijeè je o slobodnim novèanim sredstvima, tj. o
zbroju amortizacije i neto dobiti koji je veæi od 200.000 kn.

5.6. Proraèun ulaganja u obrtna sredstva

Uzgoj ovaca zahtijeva i predujam obrtnog kapitala u prvom razdoblju poslovanja.

Vrijeme zadržavanja sredstava je oko 180 dana, tj. koeficijent obrtaja 2. Pri procjeni potreba za
obrtnim sredstvima pošlo se od ukupnih rashoda koji u prvoj godini iznose 479.222,33 kn. Od
njih je oduzet iznos amortizacije 72.136,68 kn. Dobiveni iznos 407.085,65 kn podijeljen je s
koeficijentom obrtaja 2 i dobiven iznos predujma obrtnih sredstava 203.543 kn. Od toga iznosa
treba odbiti još kamate na bankarski kredit, koje se plaæaju u vrijeme poèeka, a iznose
19.148,30 kn, da bi se dobila procjena potrebnih obrtnih sredstava u iznosu 184.394,70 kn.

178
 Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

6. OCJENA UÈINKOVITOSTI

Ocjena uèinkovitosti pothvata novoosnovane tvrtke “Janjiæ i sinovi” vlasnika Mladena

Janjiæa temelji se na odreðenom broju pokazatelja. Njihove vrijednosti navedene su u tablici 6.1.

Tablica 6.1. Pokazatelji uèinkovitosti

STAVKA/GODINA 1999. 2000. 2001. 2002.
1. Ukupni prihodi/broj zaposlenih 163.500 154.125 176.475 174.600
2. Bruto dobit/broj zaposlenih 43.694 35.220 55.173 54.776
3. Bruto dobit/ukupni prihodi 0,2672 0,2285 0,3126 0,3137
4. Bruto dobit/ukupna ulaganja 0,2392 0,1928 0,3020 0,2998
5. Bruto dobit/vlastita sredstva 0,4445 0,3583 0,5613 0,5573
6. Neto dobit/vlastita sredstva 0,3060 0,2329 0,3649 0,3622
7. Vlastita sredstva/ukupna ulaganja 0,5380 0,5380 0,5380 0,5380
8. (Kamate+neto dobit+amortizacija)/anuiteti 1,1758 2,4137 3,2783 3,4502
9. Ukupna ulaganja/(neto dobit+amortizacija) 3,7973 4,4638 3,3896 3,4059

Raspoloživih vrijednosti pokazatelja sliènih pothvata nije bilo. Stoga je ocjena

uèinkovitosti izvedena na temelju iskustvenih parametara, koji uvažavaju i rizik negativnog
odstupanja. Zakljuèeno je:

• Ukupni prihod po zaposleniku zadovoljava, jer on na mjesec iznosi oko 14.000 kn prosjeèno.
• Slièno se može reæi za pokazatelja bruto dohotka po zaposleniku, koji smanjivanjem kamatnog
optereæenja po godinama projekta raste od oko 43.700 kn na oko 55.000 kn godišnje po za-
posleniku.
• Prihvatljiv je i pokazatelj udjela bruto dobiti u ukupnom prihodu, koji se po godinama vijeka
projekta poveæava s poèetnih 26,72% na 31,37% u posljednjoj godini.
• Bruto profitabilnost ukupnih ulaganja varira ovisno o promjeni ukupnog prihoda i kamatnom
optereæenju, ali je još uvijek u granicama prihvatljivosti.
• Unatoè visokom vlastitom ulogu u koji je ukljuèen i iznos novca za podmirenje kamata u prvoj
godini ulaganja, vrlo je visok odnos bruto dobiti i vlastitih sredstava uloženih u pothvat, koji
naposljetku doseže vrijednost više od 55%.
• Odnos slobodnih novèanih sredstava prema ukupnoj anuitetnoj obvezi vrlo je povoljan i u svim
godinama je iznad 1,0, što znaèi da su slobodna novèana sredstva višekratno veæa od anuitetne
obveze, pa se može govoriti o visokoj likvidnosti.
• Proraèun vremena povrata ukupnih ulaganja ne obavlja se samo na temelju vrijednosti neto
dobiti i amortizacije reprezentativne godine veæ na temelju vrijednosti neto dobiti i amortizacije
pojedinog razdoblja. To je alternativna analitièka moguænost u primjeni ove metode. Razlièiti
iznosi zbroja neto dobiti i amortizacije prema razdobljima daju razlièitu osnovicu za proraèun
vremena povrata ukupnih ulaganja pa su i rezultati prema razdobljima razlièiti. Buduæi da je
prosjek za sva razdoblja ispod 4,0, tj. ispod ukupnog broja godina vijeka projekta, projekt se
prihvaæa za izvedbu i s tog stajališta.

179
Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

Za izrièitiju analizu likvidnosti izraðen je financijski tok i naveden u tablici 6.2.

Tablica 6.2. Financijski tok

- u kn
STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Ostatak
I. P R I M I C I 737 960.30 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00 423 065.28
1. Ukupni prihod 0.00 654 000.00 616 500.00 705 900.00 698 400.00 -
2. Izvori financiranja 737 960.30 - - - - -
3. Ostatak projekta - - - - - 423 065.28
3.1. Stalna sredstva - - - - - 238 670.28
3.2. Obrtna sredstva - - - - - 184 395.00
II. I Z D A C I 737 960.30 620 955.93 512 190.66 549 713.62 543 244.95 -
4. Investicije u stalna sredstva 527 217.00 - - - - -
5. Investicije u obrtna sredstva 184 395.00 - - - - -
6. Troškovi poslovanja - 378 470.00 389 097.50 403 917.50 403 235.00 -
6.1. Materijalni troškovi - 146 470.00 157 097.50 171 917.50 171 235.00 -
6.2. Nematerijalni troškovi - 40 000.00 40 000.00 40 000.00 40 000.00 -
6.3. Plaæe - 192 000.00 192 000.00 192 000.00 192 000.00 -
7. Porez na dobit - 54 470.28 49 308.35 77 242.15 76 686.82 -
8. Financijske obveze 19 148.30 188 015.65 73 784.81 68 553.97 63 323.13 -
III. NETO PRIMICI 0.00 33 044.07 104 309.34 156 186.38 155 155.05 423 065.28
IV. NETO PRIMICI-UKUPNO 0.00 33 044.07 137 353.41 293 539.79 448 694.84 -

Pozitivni iznosi neto primitaka u financijskom toku pokazuju da je ovaj pothvat likvidan u
svim godinama svoga vijeka. To znaèi da se sve obveze prema dobavljaèima, radnicima,
financijerima i državi uredno podmiruju uz prihvatljiv priljev slobodnih novèanih sredstava.

180
 Primjer II: UZGOJ OVACA I PROIZVODNJA OVÈJEG SIRA

7. ZAKLJUÈAK

U nastavku se sažimlju one bitne odrednice koje usmjeravaju odluèivanje o prihvatljivosti

pothvata i opravdavaju traženje bankarskog kredita za financiranje dijela ulaganja.

1. Ovaj poslovni plan/investicijski projekt tržišno je orijentiran, a temelji se na nezadovoljenoj

potražnji za kvalitetnom janjetinom i ovèjim sirom.
2. Poduzetnik iskorištava svoje višegodišnje iskustvo u uzgoju ovaca, uspostavljene tržišne
kontakte, te raspoloživost svih bitnih parametara za pripremu pothvata i ocjenu njegove
uèinkovitosti.
3. Prema analizi uèinkovitosti poslovnim se planom ostvaruje udjel bruto dohotka u ukupnom
prihodu preko 30%.
4. Mjereno kumulativom neto primitaka iz financijskog toka utvrðeno je da se ukupna ulaganja
vraæaju u analitièkom vijeku poslovnog plana/investicijskog projekta.
5. Poslovni je plan/investicijski projekt i u svim godinama svog vijeka likvidan, tj. svojim
ukupnim priljevima sredstava uspijeva podmiriti sve svoje odljeve sredstava.

Na temelju iznesenih èinjenica i cjelokupno provedene ekonomsko-financijske analize

prihvaæa se izvedba ovoga poslovnog plana/investicijskog projekta.

181