Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma

„Dr. Mijo Mirković“

Indira Lukšić

REGULATORNI PRISTUP VIRTUALNIM VALUTAMA

U EUROPSKOJ UNIJI
Seminarski rad

Pula, 2021.
 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma

„Dr. Mijo Mirković“

Pula

REGULATORNI PRISTUP VIRTUALNIM VALUTAMA

U EUROPSKOJ UNIJI
Seminarski rad

Ime i prezime studenata:

Indira Lukšić JMBAG: 0303018421, izvanredni student

Studijski smjer: Financijski menadžment

Kolegij: Regulacija i nadzor financijskog sektora

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Marta Božina Beroš

Pula, lipanj 2021.

Sadržaj

1. UVOD1

2. POJAM I GLAVNA SVOJSTVA VIRTUALNIH VALUTA2

2.1. Prednosti virtualnih valuta4
2.2. Nedostaci virtualnih valuta5

3. VRSTE VIRTUALNIH VALUTA..6

3.1. Prva generacija6
3.2. Druga generacija7
3.3. Treća generacija8

4. TRŽIŠTE VIRTUALNIH VALUTA10

5. REGULATORNI PRISTUP VIRTUALNIM VALUTAMA12

5.1. Regulatorni pristup virtualnim valutama u EU12
5.2. Regulatorni pristup virtualnim valutama u Hrvatskoj14

6. ZAKLJUČAK16

LITERATURA17
ČLANCI, PUBLIKACIJE, RADOVI, ZBORNICI17
INTERNET18
POPIS SLIKA19
POPIS TABLICA19
 1. Uvod

U posljednjem desetljeću u svijetu tehnologije došlo je do mnogih velikih

promjena koje su u određenom smislu utjecale i na naše živote. Razvoj umjetnine
inteligencije, virtualne realnosti, okretanju alternativnim izvorima energije, nove
spoznaje u medicini, različiti pokušaji u osvajanju novih svemirskih prostranstva
samo su dio brzih promjena kojima svjedočimo u posljednjem desetljeću.

Međutim, s razvojem računalnih tehnologija te prvenstveno interneta uz težnju

za promjenom koji će pojedinca maknuti iz vlastite rutine, pospješilo je nekim novim
oblicima vrijednosti u koje ne ubrajamo onu vrstu tzv. tradicionalnih vrijednosti s
kojima se svakodnevno susrećemo. U tom kontekstu, podrazumijevaju se virtualne
valute, odnosno kripto valute koje predstavljaju novi oblik digitalnog novca čija opća
prihvaćenost, a samim time i transakcijska uporaba rastu iz dana u dan. Iako je
današnje saznanje oko virtualnih valuta u značajnom smislu konkretnije nego što je
to bilo u njezinim počecima u kojima je poradi svoje anonimnosti, ostvaren značajni
profit pojedinaca koji su bili skloniji određenom riziku trgovanja, odnosno iskoristili su
trenutak u kojem zbog određenog nedostatka informacija te nepostojećeg zakonskog
okvira iste se nisu oporezivale. Iako mnoge zemlje i danas ne znaju kako s njima
postupati niti pod što ih svrstati, postoje konkretniji postupci u regulaciji virtualnih
valuta na EU razini, što će se „per se“ također odraziti na zakonodavni okvir unutar
predmetne domene i u RH.

Nastavno navedenom, cilj seminara usmjeren je u boljem upoznavanju

regulatornog pristupa virtualnim valutama na razini EU-a. Također, kroz isti biti će
naglašen i svojevrstan pregled glavnih značajki te oblicima virtualnih valuta,
obuhvaćeno u drugom poglavlju seminara, u kojem će također biti navedene
prednosti i nedostaci predmetne valute. Treće poglavlje bacit će svijetlo na različite
vrste virtualnih valuta te kretanju njihove vrijednosti danas. U četvrtom dijelu
seminara, biti će naglašeno tržište virtualnih valuta, odnosno njihova potencijalna
volatilnost. Peti dio seminara okrenut je regulatornom pristupu tržištu virtualnih valuta
u Europskoj uniji, što zapravo predstavlja i glavno poglavlje seminara. U šestom i
posljednjem poglavlju unutar zaključka biti će izneseni konačni argumenti i spoznaje
koje se odnose na istraženu tematiku.

1
 2. Pojam i glavna svojstva virtualnih valuta

Svijet virtualnih valuta vrlo često se u neformalnom razgovor naziva i svijet kripto
valutama. U suštini, riječ je o sinonimu koji se sve češće obuhvaća nezaobilaznu
temu ne samo unutar državnih granica, već sve više plijeni pažnju financijske struke
diljem svijeta. Sam naziv takve vrste valute otkriva nam da se zapravo radi o jednom
virtualnom valutnom sistemu u kojem centralne banke više nemaju glavnu
monetarnu ulogu. Virtualne valute, kao što i njihov sam naziv otkriva, nisu
kontrolirani i opipljiv novac, dapače, generirane su putem složenih matematičkih
kripto operacija uz izuzetno kvalitetne mjere zaštite u sprječavanju kopiranja istih.
Međutim, kada je riječ o potrebi definiranja virtualnih valuta u svojoj suštini, izdvajaju
se zapravo dvije definicije koje u najboljoj mjeri opisuju takvu novu valutnu pojavu:

Virtualne valute u svojoj srži su jedinstvene, obično šifrirane, računalne datoteke

koje se mogu pretvoriti u ili iz fiat valute (op. a. valuta koju izdaju države i koja nema
podlogu u nekoj fizičkoj robi, poput zlata ili srebra, već garanciju daje država) za
kupnju dobara i usluga od trgovaca koji prihvaćaju virtualne valute (DFPI, 2014).

Virtualna valuta može biti definirana kao digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdan
od strane središnje banke, kreditne institucije ili ustanove za e-novac, koja se u
nekim okolnostima može koristiti kao alternativa novcu (European Central Bank,
2015.).

S obzirom na vrlo veliku uporabu termina kao što su virtualni novac, kripto novac,
digitalni novac i slično, postavlja se pitanje da li su virtualne valute novac? Da bismo
odgovorili na to pitanje, potrebno je izvršiti paralelu oko temeljnih funkcija samog
novca, odnosno onih svojstava koje bi po definiciji isti trebao posjedovati (Peters,
Panayi, Chapelle, 2015.):
 trebao bi biti jedinica računa tako da možemo usporediti troškove robe i
usluga s vremenom i između trgovaca
 trebao bi biti pohranjena vrijednost koja ostaje stabilna tijekom vremena
 trebao bi biti općenito prihvaćen kao sredstvo razmjene.

Po pitanju jedinice računa, čak i trgovci koji prihvaćaju virtualne valute, kao
sredstvo plaćanja, prikazuju svoje cijene u domaćoj valuti, što znači da nismo u

2
mogućnosti usporediti troškove roba i usluga s vremenom i između trgovaca.
Stabilnost virtualnih valuta je jako osjetljiva, te su promjene u cijeni česte i velike.
Nadalje, postoji mala vjerojatnost da ljudi žele uštedjeti ili uložiti novac u virtualnu
valutu čija bi se vrijednost mogla značajno promijeniti u relativno kratkom razdoblju,
te virtualne valute trenutno nemaju veliku prihvaćenost kao sredstvo razmjene s
obzirom na to da ne postoji veliki broj trgovaca koji su spremni prihvatiti virtualnu
valutu kao sredstvo plaćanja njihovih dobara ili usluga.

Iz svega navedenoga možemo zaključiti da virtualne valute trenutno ne

predstavljaju novac koji bi se mogao koristiti u svakodnevnom plaćanju, kao što je to
primjerice u slučaju pravog novca.

Tablica 1. Usporedba između elektroničkog novca i virtualne valute

Kriterij E-novac Virtualna valuta

Jednako iznosu fiat valute Određuje se opskrbom i

Vrijednost pretvorene u elektronički potražnja i povjerenje u
oblik sustav

Pristup elektroničkim U velikoj mjeri ograničen na

Pristupačnost uređajima poput Internet
mobiteli i mrežnim agentima povezanost

Vrijede međunarodni
ID kupca Anonimno
standardi identifikacije

Matematički generirano
Digitalno se stvara od strane
Proizvodnja („Iskopano“) od strane peer
središnje vlasti
mreže

Izdavatelj Zakonski osnovan Zajednica programera, zvani

Izdavatelj
izdavatelj e-novca "rudari"

Izvor: Izrada autora prema I. Nahorniak: Cryptocurrency in the context of development of digital single
market in European Union, InterEULawEast : Journal for the international and european law,
economics and market integrations, Vol. 3 No. 1, 2016.

U nekoj budućoj perspektivi, postoje realna očekivanja kako njezina budućnost

nije upitna, prvenstveno iz razloga što se putem jednog takvog imaginarnog svijeta
izbjegava korištenje posrednika u bilo kojoj transakciji. Takav vid slobode, odnosno
otvorenosti jedne takve digitalne sfere, korisnicima pruža slobodu izbora i kretanja
kapitala što je zapravo upotpunjeno predmetnom vrstom sporazumijevanja.

3
Međutim, paradoksalno činjenici kako je s jedne strane riječ o virtualnoj valuti, s
druge strane unutar takvog virtualnog svijeta sudjeluju subjekti koji su stvarni. Oni
nastoje digitalnim poslovanjem ostvariti adekvatnu zaradu koja dovodi i do stvarne
porezne obveze (ekonos.hr, 2021.).

2.1 Prednosti virtualnih valuta

Sukladno tumačenju i stavu „European Banking Authority“, sastavnice

Europskog sustava financijskog nadzora, postoje prednosti u korištenju virtualnih
valuta. Prvenstveno to se odnosi na transakcijske troškove koji ne bi trebali biti
prisutni, odnosno isti bi trebali biti izraženi u minornom obujmu s obzirom na
nepostojanje posrednika prilikom transakcije, iz razloga što dolazi do klasičnog
prebacivanja određenog iznosa sa računa na račun.
Nadalje, vrijeme potrebno za realizaciju transakcije značajno kraće. Prosječno
vrijeme za potvrdu transakcije određenih virtualnih valuta jest između 10 i 60
minuta,. Geografska udaljenost sudionika u transakciji nije bitna, odnosno neovisno
o njihovoj udaljenosti, isti vremenski rok je potreban za realizaciju transakcije. Ova
karakteristika smatra se iznimnom prednosti naspram ostalih načina plaćanja.
Nepostojanje troška konverzije, također predstavlja značajnu prednost pri korištenju
virtualnih valuta. Mogućnost povratne opcije u transakciji kod virtualne valute nije
izvediva, odnosno pri uplati za odabrani proizvod ili uslugu jedinice virtualne valute
ne možemo dobiti natrag. EBA je istaknula prednost od strane prodavača, jer kod
tradicionalnih oblika plaćanja u slučaju lažnih prijava o nedolasku naručenog često bi
se morao vračati novac (Kalinić, Višković, 2014.).

Individualne koristi od korištenja virtualnih valuta (European Central Bank,

2015):

a) Ograničeni upliv javnih vlasti – ne postoji središnje regulatorno tijelo koje bi

kontroliralo sustav, za razliku od primjerice stvarne valute gdje je središnja
banka vrši nadzor sustava. Pri virtualnim valutama postoje samo algoritmi koji
su u kodu određene virtualne valute s decentraliziranim kreiranjem novih
jedinica.
b) Financijske inkluzije izvan Europske Unije – radi se o preuzimanju ideja iz
sustava virtualnih valuta u siromašnijim zemljama. Tako se stvara mogućnost
poboljšanja financijskog sustava. ECB (2015) je navela da je software otvoren

4
 javnosti za uređivanje (opensource), te da svatko tko poznaje programske
jezike može sudjelovati u njegovom poboljšavanju.
c) Korištenje virtualnih valuta nije nužno vezano oko prethodno dostavljenih
osobnih podataka od strane korisnika.

2.2 Nedostaci virtualnih valuta

Univerzalno prihvaćanje virtualnih valuta bilo bi neupitno kada bi kod istih

postojale isključivo prednosti. Upravo iz tog razloga, u nastavku biti će riječ i o drugoj
strani koja predstavlja potrebiti oprez prilikom njihove uporabe (Whelan, 2018.).

a) Anonimnost transakcija jest uvjetovana određenom decentralizacijom, što

dobrim dijelom može pospješiti određenim „vjetrom u leđa“ ilegalnim
aktivnostima, odnosno utajom poreza. Vjerojatno su virtualne valute čak
sklonije takvim aktivnostima nego gotovina s obzirom na povećanu
mogućnost obrade velikih transakcija.
b) Algoritam odlučuje o količini privatnog izdavanja obujma virtualne valute a ne
određena financijska institucija, što posljedično povlači lošiju fleksibilnost pri
tržišnim šokovima.
c) Pojam sigurnosti vrlo je često narušen s obzirom da su virtualne valute
pohranjene u tzv. Virtualni novčanik služi za prihvaćanje virtualnih
valuta/kovanica te za njihov prijenos u drugi virtualni novčanik. Takve vrste
pohrana, vrlo su često na meti hakera, što se pokazalo vrlo problematično iz
razloga što pokradene valute nije moguće ni u kojem slučaju povratiti.
d) U slučajima gubitka, odnosno zaborava lozinke virtualnih novčanika, postoji
određeni niz otežavajućih okolnosti pri korištenju vlastitih virtualnih vrijednosti.
Također smrt vlasnika računa, zakonskim nasljednicima onemogućuje pristup
virtualnom novčaniku ukoliko isti nisu u posjedu lozinke istog.
e) Aprecijacija valute, odnosno vrijednost svakog pojedinog Bitcoina će s
vremenom rasti. Kao posljedica, biti će puno isplativije čuvati Bitcoin nego ga
koristiti za transakcije, što poražava svrhu postojanja virtualne valute koja
zatim poprima isključivo ulogu špekulacijskog ulaganja.
f) Plaćanje poreza u nekom obliku virtualne valute može dovesti do toga da sva
virtualna valuta završi kod države, što državi daje potpunu kontrolu nad istom

5
 3. Vrste virtualnih valuta

Predmetno poglavlje obuhvatit će različite vrste virtualnih valuta ovisno o

njihovom nastanku, odnosno generaciji kojoj pripadaju. Svaka generacija označava
napredak u tehnologiji i mogućnostima koje virtualne valute posjeduju, odnosno
napredak u njihovom korištenju.

3.1 Prva generacija

Nakon nastupa svjetske financijske krize 2008. godine, u kojem se značajno

narušilo povjerenje prema financijskim institucijama i Vladama, iznjedrilo je prvu
decentraliziranu virtualnu valutu na svijetu naziva „bitcoin“ koja je predstavljala prvu
generaciju virtualnih valuta.

a) Bitcoin

Bitcoin predstavlja prvu virtualnu valutu na svijetu, a prvi put je predstavljena

2008. godine putem tzv. white paper-a. Taj je pregledni dokument izdan od strane
osobe ili kolektiva osoba pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Postoje teorije da bi
Satoshi Nakamoto čak mogao biti kolektiv individualaca, ali to nije vrlo vjerojatno.
Postoje dva razloga zašto bi tvorac prve virtualne valute želio ostati anoniman. Kako
je bitcoin dobivao na popularnosti, prvenstveno kao svjetski fenomen, osoba iza
pseudonima bi privukla jako veliku pažnju medija i vlasti cijelog svijeta (Kaplanov,
2012.).Drugi razlog je sigurnost. „Gledajući samo na 2009., izrudareno je 32.489
blokova; po tadašnjem nagradnom iznosu od 50 bitcoina po bloku, ukupna isplata u
2009. godini iznosila je 1.624.500 bitcoina (op. a. cijena 1 Bitcoina u kunskoj
protuvrijednosti na dan 25.svibnja 2021. godine iznosi 226.858,42 HRK (37.117,53
USD).
Bitcoin je online digitalna valuta koja se oslanja na peer-to-peer tehnologiju za
upravljanje i distribuciju transakcija. Da bi razumjeli što predstavlja peer-to-peer
tehnologija, potrebno je zaviriti u rad Schollmeier-a koji piše kako se „distribuirana
mrežna arhitektura može nazvati mrežnom peer-to-peer (p-to-p ili P2P) ako sudionici
dijele dio vlastitih hardverskih resursa (procesorska snaga, kapacitet pohrane,
kapacitet mrežne veze itd.). Dakle, ovaj način predstavlja mrežnu povezanost više
korisnika, odnosno računala (čvorova), a svi čvorovi su jednaki na mreži. Pomoću

6
ovako postavljene mreže, korisnici su u mogućnosti pružati usluge ili sadržaje bez
potrebe za trećom (posredničkom) stranom (Schollmeier, 2002).

Slika 1. Prikaz kretanja vrijednosti Bitcoina u posljednjih 12 mjeseci

Izvor: Coindesc.com., dostupno na https://www.coindesk.com/price/bitcoin, pristupljeno 25.05.2021.

Slika 1 prikazuje kretanje vrijednosti Bitcoina u proteklih 12 mjeseci. Iako je današnja

cijena Bitcoina kreće između 37-39.000 USD-a, rekordna vrijednost istog u proteklih
12 mjeseci zabilježena je 15.04.2021. godine kada je vrijednost 1 Bitcoina iznosilo
62.926,56 USD-a.

Za korištenje Bitcoina, korisnik prethodno mora instalirati besplatni Bitcoin

softver (klijent). Aplikacija koristi kriptografiju javnog ključa (PKI) za automatsko
generiranje bitcoin adrese na koju korisnik može primati uplate.“60 Adresu
predstavlja unikatni niz slova i brojeva dužine od 27 do 34 članova, a ta adresa se
pohranjuje u virtualni novčanik na korisnikov tvrdi disk (Ogunbadewa, 2013.).

3.2 Druga generacija

Protekom od šest godina nakon nastanka Bitcoina, 2014. godine, pojavljuje se

druga generacija virtualne valute nazivom Ethereum koji trenutno predstavlja
najvećeg predstavnika druge generacije virtualnih valuta. Predmetna generacija
omogućava maksimalno 12 transakcija u sekundi. Ovo povećanje ne predstavlja
značajan napredak u tehnologiji da bi se govorilo o pomaku u generacijama, ali je
zato predstavljen novi koncept koji je omogućio Ethereum-u da postane druga

7
generacija virtualnih valuta. Uvođenje takozvanih smart contract-a, odnosno
pametnih ugovora omogućilo im je da postanu puno više od same valute.

Slika 2. Prikaz kretanja vrijednosti Ethereum-a u posljednjih 12 mjeseci

Izvor: Yahoo.finace., dostupno na https://finance.yahoo.com/quote/ETH-USD/, pristupljeno

25.05.2021.

Slika 2 prikazuje kretanje vrijednosti Ethereum-a u proteklih 12 mjeseci. Iako se

današnja cijena Ethereum-a kreće između 3 – 2.400 USD-a, rekordna vrijednost
istog u proteklih 12 mjeseci zabilježena je 3.05.2021. godine kada je vrijednost 1
Ethereum-a iznosilo 3.928,84 USD-a (op. a. cijena 1 Ethereum-a na dan 25.svibnja
2021. godine iznosi 2.434,89 USD).

3.3 Treća generacija

S obzirom da se rangiranost virtualnih valuta temelji prvenstveno na

generacijama tzv. blockchaina, s toga bitcoin predstavlja blockchain 1.0, ethereum
predstavlja blockchain 2.0, treća generacija bi se trebala zvati blockchain 3.0.
Međutim, takav logičan kronološki slijed nije moguć kada je u pitanju treća
generacija virtualnih valuta iz jednostavnog razloga što predstavnik virtualne valute
treće generacije uopće ne funkcionira na blockchain tehnologiji.

8
 IOTA je distribuirana knjiga nastala 2017. godine, koja ima za cilj ponuditi
rješenje problema skalabilnosti i visokih naknada koje su zahvatile blockchain
tehnologiju. IOTA predstavlja sljedeću generaciju distribuirane knjige koja koristi
novi izum u svojoj srži, nazvan „Tangle“.

Slika 3. Tehnologija Tangle

Izvor: Bitemycoin.com, dostupno na https://bitemycoin.com/cryptocurrencies/iota/how-does-iota-

tangle-work/, pristupljeno 25.05.2021.

Slika 3 prikazuje Tangle tehnologiju, koja predstavlja značajnu promjenu,

odnosno značajni evolucijski proces pri samom činu trgovanja virtualnom valutom.
Sudionici trgovanja zapravo samostalno potvrđivanjem prethodne dvije transakcije
stvaraju neophodan uvjet koji omogućava novonastalo vršenje nove transakcije,
čime su razina sigurnosti podiže na jednu značajnu razinu.

IOTA je dizajnirana specifično za IoT (Internet of Things) industriju. „Internet

of Things je po definiciji pristup informacijama posvuda. IoT predstavlja mrežu
fizičkih uređaja, vozila, kućanskih aparata i ostalih predmeta, koja omogućuje
povezivanje tih stvari i razmjenu podataka (Tennant, 2017.).

Zahvaljujući principu rada te neograničenoj skalabilnosti, danas vrijeme

potrebno za provedbu transakcije u IOTA mreži je gotovo trenutačno – u teoriji. Iako
je u početku vrijeme potrebno za provedbu transakcije iznosilo oko 15 minuta,
kasnije je došlo do značajno brze realizacije, prvenstveno iz razloga što u samim

9
počecima IOTA se nalazila u razvoju, s nedovoljnim brojem korisnika mreže. Većim
(dovoljnim) brojem korisnika mreže, transakcije su postale trenutačne.
Slika 4. Prikaz kretanja vrijednosti IOTA-e u posljednjih 12 mjeseci

Izvor: Coin.desk dostupno na https://www.coindesk.com/price/iota, pristupljeno 25.05.2021.

Slika 3 prikazuje kretanje vrijednosti IOTA-e u proteklih 12 mjeseci. Iako se

današnja cijena IOTA-e kreće između 0,90 – 1,00 USD-a, rekordna vrijednost istog u
proteklih 12 mjeseci zabilježena je 17.04.2021. godine kada je vrijednost 1 IOTA-e
iznosila je 2,54 USD-a (op. a. cijena 1 IOTA-e na dan 25.svibnja 2021. godine iznosi
1.01 USD).

4. Tržište virtualnih valuta

Kako i sam naziv priliči, trgovanje virtualnim valutama odvija se virtualno,

preko online spajajućih burzi na kojima djeluju kupci i prodavatelji. Paralelno uz
predmetne vrste burzi, prisutne su i online stranice koje prikupljaju i izvještavaju
aktivnosti koje se događaju na tržištu virtualnih valuta, ali ne prodaju izravno
virtualne valute (Gandal i Halaburda, 2016.).
Jedna od takvih stranica jest i CoinMarketCap koja izvještava o trgovačkim
aktivnostima na tisućama tržišta, ali ne prodaje izravno niti jednu virtualnu valutu.

Slika 5. Top 5 burzi kripto valuta po volumenu trgovanja na dan 25.05.2021.

10
Izvor: Coinmarket.cap, dostupno na https://coinmarketcap.com/rankings/exchanges/, pristupljeno
25.05.2021.

Prema podatcima sa CoinMarketCap, na datum 25.05.2021. postoji 5.308

kriptovaluta. Tržišna kapitalizacija iznosi 1,598,570,022,601 $, a volumen prodaje u
24 sata iznosi 198,767,301,798 $. Tržišna kapitalizacija je jedan od načina na koji se
rangiraju relativne veličine kriptovaluta. Izračunava se tako da se cijena pomnoži s
ponudom u opticaju. Iz slike 4. koja prikazuje najvećih 5 burzi kriptovaluta, može se
vidjeti da Binance drži prvu poziciju s volumenom u 24 sata od 51.080.067.617 $,
slijede ga Huobi Global te Coinbase Exchange.

Slika 6. Top 5 virtualnih valuta prema tržišnoj kapitalizaciji na dan 25.05.2021.

Izvor: Coinmarket.cap, dostupno na https://coinmarketcap.com//, pristupljeno 25.05.2021.

Slika 6 prikazuje top 5 virtualnih valuta prema tržišnoj kapitalizaciji na dan

25.05.2021. godine. Primat i dalje zauzima Bitcon, odnosno virtualna valuta koja je
svojevrstan pionir u predmetnom procesu trgovanja. Pri cijeni od 37.800 $, uz tržišnu
kapitalizaciju od 705.678.493.669 $, drži dominantnu poziciju na referentnom tržištu,
kojeg potom slijedi Ethereum uz tržišnu kapitalizaciju od 296.764.715.215 $.

5. Regulatorni pristup virtualnim valutama

Ono što su Hedge fondovi u svojim počecima predstavljali široj javnosti, a to jest
određeni vid ne toliko transparentnog poslovanja, na sličnom tragu predstavljale su i
virtualne valute. Njihova novina, brza popularnost, visoke stope prinosa, ne

11
postojanje decidiranog regulatornog okvira, u brzoj su mjeri predstavljale značajan
osjećaj ugroženosti „vis-a-vis“ klasičnih financijskih institucija, koje su s druge strane
u velikoj mjeri nadgledane regulatornih tijela i čije poslovanje se odnosi na jasne i
unaprijed postavljene zakonske okvire. Upravo iz tog razloga, u predmetnom
poglavlju, biti će riječ oko regulatornog pristupa koji se odnosi na virtualne valute
unutar područja Europske unije.

5.1 Regulatorni pristup virtualnim valutama u EU

Iako trgovanje virtualnim valutama iz godine u godinu poprima sve veće

razmjere, u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena regulativa koja se odnosi na
predmetnu vrstu trgovanja. Međutim, pravac u kojem ide Europska unije, jest
usmjeren prvenstveno neprestanom praćenju razvoja takve vrste valuta čime se i
može zaključiti da će u dogledno vrijeme biti postavljen i konkretan regulatorni okvir.
U svakom slučaju, bitna značajka na putu prema postavljanju pravnih značajki jest
suglasnost regulatornih tijela EU-a kojim se slažu da su virtualne valute predstavljaju
u potpunosti legalan način plaćanja.

Iako je stajalište Europske središnje banke (ECB) vrlo jasan pri definiranju
koncepta pojma novca, ista ne interpretira virtualni novac u termin novca u pravom
smislu te riječi, što posljedično vodi i ka zaključku da isti ne pripada određenoj
terminologiji koja bi u suštini trebala zauzimati određeno mjesto unutar ekonomske
literature (ECB, 2015.). S pravne dimenzije, zanimljivo je stajalište ECB koja pojam
novca tumači oblikom razmijene te široke koristi oblika vrijednosti prilikom
poslovanja. Pojam valuta se koristi za ''klasične'' forme novca, koji se obično
pojavljuje u obliku kovanica ili novčanica. U nekom konceptualnom smislu, valuta
predstavlja specifičan oblik novca koji se generalno koristi u nekoj zemlji. Obzirom
da sheme virtualnih valuta nisu široko korištene za razmjenu vrijednosti, nisu u
pravnom smislu novac i u odsutnosti materijalne verzije nisu ni valuta, te zato
virtualna valuta zapravo nije valuta literature. Na tragu takve konstatacije, ECB
smatra da je virtualna valuta vrsta digitalnog, nereguliranog novca, kojeg izdaju i
najčešće kontroliraju njegovi developeri i koji je korišten i prihvaćen među članovima
određene virtualne zajednice (ECB, 2015.).

12
 Iako je virtualan novac u pravnom smislu posve legalan, stječe se dojam da
su različite institucije na razini EU-a a i njezinih država članica, više pažnje posvetile
u pojmovnom definiranju virtualnih valuta, nego u postavljanju određenog pravnog
okvira. S obzirom da pravna domena na razini Unije podrazumijeva također načelo
supsidijarnosti, samim članicama nije ponuđen konkretan „pravni obrazac“ koji bi se
potom nadograđivao. Upravo iz tog razloga na razini EU-a, svaka članica
samoinicijativno primjenjuje vlastitu regulaciju pri poslovanju virtualnih valuta, što se
u konceptu pravne domene takav pristup smatra dovoljnim (ECB, 2012.).

Slika 7. Regulacija u trgovanju kripto valuta u zemljama EU-a i ostatku svijeta

Izvor: Visualcapitalist.com, Mapped: Cryptocurrency Regulations Around the World, dostupno na

https://www.visualcapitalist.com/mapped-cryptocurrency-regulations-around-the-world/, pristupljeno
25.05.2021.

Slika 7 prikazuje regulaciju u trgovanju kripto valutama u zemljama EU-a i ostatku

svijeta. Iz predmetnog prikaza, jasno je vidljivo da je na razini EU-a prisutnan
izuzetno blagi regulatorni pristup u trgovanju kripto valutama, odnosno virtualnim
valutama.

Relativno konzervativnom stavu pri zauzimanju jasnih pravnih regulatornih

odluka povezan još sa davnom 2012. godinom, konkretno predmetne je godine ECB
u svom izvješću navela da tradicionalna financijska regulacija možda neće moći biti
primjenjiva na bitcoin, kojega je i definirala kao konvertibilnu decentraliziranu

13
virtualnu valutu. Također, i tada, jasno su bile definirane „sive zone“, odnosno
pravne nesigurnosti koja okružuje sustave virtualnih valuta pred javne vlasti može
donijeti izazove poglavito jer takvi sustavi mogu biti korišteni za ilegalne aktivnosti
kriminala, prijevara i pranja novca (Zebec, 2018.).

5.2 Regulatorni pristup virtualnim valutama u Hrvatskoj

Na tragu ostalih država članica EU-a, Hrvatska nije regulirala pojam virtualne
valute, ali su pojedine institucije iznijele svoje stavove o tome. Hrvatska narodna
banka (HNB) kao čelna financijska institucija RH, ne nadzire poslovanje virtualnih
valuta s obzirom da ista nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj niti
su strana valuta (deviza) odnosno strano sredstvo plaćanja.
Virtualnim valutama ne izvršavaju se platne transakcije u skladu sa Zakonom
o platnom prometu niti se trgovanje i plaćanje virtualnim valutama mogu smatrati
platnim uslugama. Isto tako, virtualne valute nisu ni elektronički novac jer se
suštinski ne mogu smatrati novcem, odnosno one nisu pohranjena novčana
vrijednost ili novčano potraživanje prema izdavatelju. Naime, u skladu sa Zakonom o
elektroničkom novcu izdavatelj elektroničkog novca dužan je imatelju elektroničkog
novca na njegov zahtjev isplatiti novčanu vrijednost elektroničkog novca (iskup
elektroničkog novca), i to po nominalnoj vrijednosti.
Za razliku od toga, vrijednost virtualnih valuta po kojoj ih njihovi imatelji mogu
unovčiti najčešće, zbog brzih i velikih promjena cijene, nije jednaka novčanoj
vrijednosti koju su prethodno u njih uložili. Također, pojedince ili organizacije koji
izdaju virtualne valute ili njima trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka, niti ona
nadzire njihovo poslovanje, kao ni bilo koja druga institucija u RH (HNB, 2021.).

U RH, oporezivanje kripto valuta, odnosno ostvarene dobiti po osnovi

virtualnih valuta jest regulirano kroz Zakon o porezu na dohodak po osnovi kapitalne
dobiti, prema članku 67. navedenog zakona. Sukladno mišljenju porezne uprave,
porezni obveznik je obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih
dobitaka, obračunati, i uplatiti do posljednjeg dana veljače tekuće godine za sve
kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne
gubitke.

14
 Porez na kapitalnu dobit je konačan te se ne zbraja s drugim dohocima, što
znači da određenog pojedinca ne može dovesti u viši porezni razred. Sukladno
izmijenjenom zakonu na dohodak koji je stupio na snagu 1. 1. 2021., na kapitalnu
dobit pojedinac jest dužan platiti porez od 10% + prirez koji je specifičan za svaki
grad na području RH. Također postoje i ostali aspekti koji generiraju obvezu u naplati
poreza kroz mining, staking te druge aktivnosti. Takvu vrstu zarade Porezna uprava
gleda kao drugi dohodak. Predmetni porez iznosi od 20% do 30% + prirez. Svi
dohoci za koje se utvrđuje godišnji porez na dohodak ulaze u prag od 360.000 kuna,
ispod kojeg će se porez plaćati po stopi od 20%, a iznad kojeg po stopi od 30%.
U RH nije realno za očekivati da će biti donesen jedan sveobuhvatan pravni
okvir, već realnije je za očekivati sporadično definiranje pojedinih aspekata ovisno o
razvoju industrije i naravno ovisno o regulativi koja se bude donosila na razini EU-a
(Crobitcoin.com, 2021.).

6. Zaključak

Povijesni kontekst obuhvaćen u radu u kojem su navedeni počeci virtualnih

valuta, vrste, nedostaci, odnosno obujam trgovanja, značajni su kako bi se u
konačnici dotaknula i tema regulatornog pristupa oko istih. Moderno doba jednako je
fascinantno koliko i zastrašujuće. Procijeniti što je prolazni trend ili pomodarstvo, a

15
što fundamentalna promjena čitavog financijskog svijeta, nije ni izbliza toliko
jednostavno koliko bi mogli pomisliti.
Usprkos tomu, s razvojem informatike, te napretkom tehnologije razvile su se
virtualne valute, koje postaju sve važniji faktor u ekonomiji. Vidljivo je da virtualne
valute imaju mnoštvo prednosti, ali i nedostataka. Ovisno s kojeg se polazišta
promatra, potrebno jest sagledati prednosti, odnosno nedostatke u jednom ili
drugom vidu te pojave, među kojima se ipak u česti kontekst naglašava negativna
konotacija oko istih. Konkretno, skepticizam u velikoj mjeri usmjeren je mogućoj
podložnosti kriminalnim radnjama koja su dobrim dijelom uvjetovana putem
anonimnosti njihova korištenja. Zbog toga postoji potreba da se zakonodavac
opredijeli za neki način pravne regulacije decentraliziranih valuta, slično prijedlogu
Europske komisije iz 2016. godine, gdje se virtualne valute stavljaju pod nekakvu
vrstu kontrole. Vrijeme koje dolazi bit će obilježeno značajnim događanjima na polju
novca i plaćanja općenito, što će svakako biti obilježeno i dodatnim vidom zakonske
regulative u smjeru virtualnih valuta s obzirom na njihovu legalnost, odnosno opće
prihvaćenu zakonitost u vidu platežnog sredstva.

Sve veća kritična masa posjednika virtualnih valuta, predstavljat će svojevrstan

katalizator prvenstveno u stvaranju konkretnijih zakonodavnih okvira na području
EU-a i RH. Neovisno u kojem smjeru će se stvari razvijati, činjenica jest da digitalne
valute istovremeno donose nove probleme, nedostatke ali i nove mogućnosti. Kao i
mnogo puta ranije, nove tehnološke mogućnosti mogu se iskoristiti i u pozitivnom i u
negativnom smislu. Digitalne valute su novi ekonomski alat, čiji značaj, doprinos i
korisnost ovise prije svega o okolnostima i načinu korištenja.

LITERATURA

Knjige:

1. Ogunbadewa, A. A. (2013): The 'Bitcoin' Virtual Currency: A Safe Haven for

Money Launderers?, Cardiff Law School, str. 7.-9.
2. Schollmeier, R. (2002): A Definition of Peer-to-Peer Networking for the
Classification of Peer-to-Peer Architectures and Applications, str. 1.

16
Članci, publikacije, radovi, zbornici:

1. European Central Bank, Virtual currency schemes (October 2012), dostupno

na
https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/virtualcurrencyschemes201210en.p
df,pristupljeno 26.05.2021.European Central Bank (2015): Virtual currency
schemes – a further analysis., dostupno na:
https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/virtualcurrencyschemesen.pdf,
pristupljeno 24.05.2021.
2. Gandal, N., Halaburda, H. (2016): Can We Predict the Winner in a Market
with Network Effects? Competition in Cryptocurrency Market, Open Access
Journal, vol. 7, str. 8., dostupno na 24.05.2021.
https://ideas.repec.org/a/gam/jgames/v7y2016i3p16-d73475.html, pristupljeno
3. I. Nahorniak (2016): Cryptocurrency in the context of development of digital
single market in European Union, InterEULawEast: journal for the
international and european law, economics and market integrations, Vol. 3
No. 1, 2016., dostupno na https://hrcak.srce.hr/160591, pristupljeno
24.05.2021.
4. Kalinić, H. , Visković J., (2014.), Relevantnost virtualnih valuta za nositelje
monetarne politike: studija slučaja bitcoin. Financije nakon krize: Forenzika,
etika i održivost. Split: Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, str. 279- 300
5. Peters, G. W., Panayi, E., Chapelle, A. (2015): Trends in crypto-currencies
and blockchain technologies: A monetary theory and regulation perspective,
str. 7., dostupno na https://ideas.repec.org/a/ris/jofipe/0089.html, pristupljeno
24.05.2021.
6. Tennant, L. (2017): Improving the Anonymity of IOTA Cryptocurrency, str. 1,
dostupno na https://laurencetennant.com/papers/anonymity-iota.pdf, ,
pristupljeno 25.05.2021.
7. Whelan, K (2018): hould central banks be concerned about virtual
currencies?, Policy Department for Economic, Scientific and Quality of Life
Policies, 2018.,
Dostupno na file:///C:/Users/ddavid/Downloads/tihomir_culig.pdf, pristupljeno
25.05.2021.

17
 8. Zebec, S(2018): Bitcoin - pravna regulacija u Europskoj uniji i domaćem
zakonodavstvu, Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Vol. 9
No. 1, 2018., dostupno na https://hrcak.srce.hr/202082, pristupljeno
26.05.2021.

Internet:

1. Coindesc.com., BitcoinBTC dostupno na

https://www.coindesk.com/price/bitcoin, pristupljeno 25.05.2021.
2. Coinmarket.cap, dostupno na https://coinmarketcap.com//, pristupljeno
25.05.2021.
3. Department of Financial protection & Innovation - DFPI (2014): What You
Should Know About Virtual Currencies. Dostupno na:
https://dfpi.ca.gov/2019/11/04/what-you-should-know-about-virtual-currencies-
2014/., pristupljeno 24.05.2021.
4. Econos (2021): Kriptovalute - Kako iz neopipljivog poslovanja utvrditi poreznu
obvezu? Dostupno na : http://www.ekonos.hr/naslovnica/kriptovalute-kako-
iz-neopipljivog-poslovanja-utvrditi-poreznu-obvezu/., Pristupljeno 24.05.2021.
5. Hrvatska narodna banka (2018): Što su virtualne valute? Dostupno na:
https://www.hnb.hr/-/sto-su-virtualne-valute-?p_l_back_url=%2Fweb%2Fguest
%2Fpretraga%3Fq%3Dvirtualne%2Bvalute, pristupljeno 26.05.2021.
6. Kaplanov, N. M. (2012): Nerdy Money: Bitcoin, the Private Digital Currency,
and the Case Againts its Regulartion, dostupno na
https://core.ac.uk/download/pdf/205137385.pdf., Pristupljeno 24.05.2021.
7. Kriptovaluta.hr (2021): IOTA – kriptovaluta 3. generacije, dostupno na
https://www.kriptovaluta.hr/altcoin/iota-kriptovaluta-3-generacije/, pristupljeno
24.05.2021.
8. Visualcapitalist.com (2018): Mapped: Cryptocurrency Regulations Around the
World, dostupno na https://www.visualcapitalist.com/mapped-cryptocurrency-
regulations-around-the-world/, pristupljeno 25.05.2021.

Popis slika:

Slika 1. Prikaz kretanja vrijednosti Bitcoina u posljednjih 12 mjeseci7

18
Slika 2. Prikaz kretanja vrijednosti Ethereum-a u posljednjih 12 mjeseci8
Slika 3. Tehnologija Tangle.9
Slika 4. Prikaz kretanja vrijednosti IOTA-e u posljednjih 12 mjeseci. 10
Slika 5. Top 5 burzi kripto valuta po volumenu trgovanja na dan 25.05.2021. 11
Slika 6. Top 5 virtualnih valuta prema tržišnoj kapitalizaciji na dan 25.05.2021. 11
Slika 7. Regulacija u trgovanju kripto valuta u zemljama EU-a i ostatku svijeta. 13

Popis tablica:

Tablica 1. Usporedba između elektroničkog novca i virtualne valute3

19