PLAE I NADOKNADE

RRiF br. 12/12.

UDK 657.1/336.2

Mr. Anja BOINA, ovl. ra.

Boinica i prigodni darovi

Z

a vrijeme predstojeih blagdana poslodavci mogu svoje radnike prigodno darovati boinicom, darom u naravi ili mogu darovati njihovu djecu. Poslodavac ne mora imati obvezu darivanja zaposlenika nego je to njegova odluka, ali to moe biti uvjetovano i nekim od akata koji ureuju prava radnika.
Poreznim propisom se do odreenih svota i pod odreenim uvjetima navedena materijalna prava radnika
mogu isplatiti neoporezivo. Na koji nain poslodavci mogu darivati svoje radnike, proitajte u nastavku.

1. PRAVO NA BOINICU, DAR U NARAVI

I DAR ZA DJETE
Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava nego
se njima samo odreuje s kojom svrhom i do kojih se
svota te pod kojim uvjetima materijalna prava mogu
isplatiti bez obveze obrauna i plaanja poreza na
dohodak. Tako, prema poreznom propisu (l. 14. st.
1. t. 1.2. Zakona o porezu na dohodak Nar. nov., br.
177/04. 22/12., i l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak Nar. nov., br. 95/05. 61/12.)i pod odreenim
uvjetima, radnicima se, do odreene svote, moe neoporezivo isplatiti boinica, dar u naravi i dar za dijete. Sve prigodne nagrade koje poslodavci dodjeljuju
svojim radnicima, pa tako i pravo radnika na boinicu, dar za dijete ili dar u naravi, predstavljaju materijalna prava radnika. No, materijalna prava radnika
nisu izravno ureena Zakonom o radu (Nar. nov., br.
149/09. i 61/11.), nego se utvruju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili samom
odlukom i voljom poslodavca za isplatu. U gospodarstvu je sklopljeno oko tridesetak kolektivnih ugovora,
koji su objavljeni u Narodnim novinama, a odnose se
uglavnom samo na potpisnike, dok ih je samo nekoliko Odlukom o proirenju nadlenog Ministarstva
proireno i na sve poslodavce i radnike u odreenoj
grani djelatnosti, odnosno i na one poslodavce koji
nisu pristupili sklapanju kolektivnog ugovora.
Kad je rije o granskim kolektivnim ugovorima,
ija je primjena odlukom nadlenog ministarstva
proirena na sve poslodavce u odreenoj djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, putnike agencije, drvna
industrija i graditeljstvo), obveza isplate prigodnih
nagrada propisana je u djelatnosti putnikih agencija i drvnoj industriji, a obveza darivanja djece radnika u djelatnosti ugostiteljstva, putnikih agencija i
u djelatnosti drvne i papirne industrije.
Dakle, kada neko pravo radnika na boinicu, dar
u naravi ili dar za dijete nije utvreno nekim od spomenutih akata (a poslodavac nema volju za isplatom), radnik to pravo ne moe ostvariti bez obzira
na svoj zahtjev za isplatu.
Ako poslodavac ima volju za isplatom navedenih
materijalnih prava, uvijek moe naloiti isplatu na temelju odluke o isplati.
U praksi je mogue da je visina svote (boinice,
dara u naravi i dara za dijete) koja se treba dodijeliti
radniku u svim navedenim aktima razliito utvrena,
primjerice kolektivnim ugovorom je dano vee materijalno pravo radnika u odnosu na ono koje je propisano pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U tom
sluaju isplatitelji trebaju voditi brigu o l. 7. Zakona
o radu, prema kojem se sva materijalna prava radnika

trebaju sueliti te se za radnika treba primijeniti pravo koje je za radnika najpovoljnije.

 Primjer: Utvrivanje najpovoljnijeg prava za
radnika
Prema kolektivnom ugovoru, radnik ostvaruje pravo na boinicu u svoti od 1.500,00 kn, dok je
ugovorom o radu radniku zajamena isplata boinice u svoti od 2.000,00 kn. Prema poreznom propisu poslodavac moe isplatiti sve prigodne nagrade
neoporezivo do svote od 2.500,00 kn. Osim u sluaju
ako poslodavac nee donijeti posebnu odluku o isplati boinice u svoti odreenoj poreznim propisom
(2.500,00kn), suelit e pravo na visinu boinice u
svoti od 1.500,00 kn i 2.000,00 kn. Na temelju l. 7. Zakona o radu, prema najpovoljnijem pravu radnika poslodavac e isplatiti boinicu u svoti od 2.000,00 kn.
2. NEOPOREZIVA BOINICA
Poslodavac je tijekom 2012. mogao radniku neoporezivo isplatiti do 2.500,00 kn prigodnih nagrada.
Uobiajeno, ta prigoda su boini ili uskrsni blagdani i koritenje godinjeg odmora. To znai da ako
poslodavci ovu neoporezivu mogunost isplate nisu
iskoristili pri isplati neoporezive uskrsnice ili regresa,
neoporezivu isplatu mogu obaviti sada prigodno za
boine blagdane.
Prigodna nagrada od 2.500,00 kn odnosi se na
isplatu koja se neoporezivo isplauje radniku, stoga poslodavci trebaju voditi brigu da tu isplatu, bez
obveze obrauna poreza na dohodak, mogu isplatiti
svim osobama koje su na osnovi radnog odnosa prijavljene na obvezna osiguranja. U skladu s time, neoporezivu svotu boinice mogu ostvariti i radnici na
bolovanju, komplikacijama u trudnoi te rodiljnom
ili roditeljskom dopustu, godinjem odmoru i sl.
Isplatu boinice u poslovnim knjigama treba evidentirati kako prikazujemo u nastavku.
Tek.
br.

Svota
OPIS

Raun
Duguje

1. Prigodne nagrade (boinica)

Obveze za darove i potpore
Za evidentiranje obveze za isplatu
boinice

4616
2302

2.500,00

2. Obveza za darove i potpore

iro-raun
Za evidentiranje isplate sa iro rauna

2302
1000

2.500,00

Potrauje
2.500.00

2.500,00

Isplatu neoporezive boinice poduzetnici mogu

obaviti na tekui raun zaposlenika, ali je mogu
obaviti i u gotovu novcu.

Raunovodstvo, revizija i financije, prosinac 2012.

123

PLAE I NADOKNADE

RRiF br. 12/12.

No, boinicu, Pravilnikom utvrenu u novanoj

svoti od 2.500,00 kn, poslodavci mogu isplatiti neoporezivo i u novcu i u naravi. Meutim, ako je rije o isplati
prigodne nagrade u naravi, treba voditi brigu o tome da
s motrita poreza na dodanu vrijednost neto-svota od
2.500,00 kn sadrava i porez na dodanu vrijednost.
 Primjer: Isplata boinice u naravi i novcu
Poslodavac je donio odluku da e radniku za Boi isplatiti boinicu u naravi (digitalni fotoaparat)
i novcu 800,00 kn. Pri nabavi fotoaparata poslodavac
je od dobavljaa FOTOAPARAT d.o.o. zaprimio raun
na svotu od 1.700,00 kn (1.360,00 kn + 340,00 PDV). U
poslovnim knjigama isplatu boinice treba evidentirati kako prikazujemo u nastavku:
Tek.
br.

Svota
OPIS

Raun
Duguje

1. Prigodne nagrade (boinica)

Obveza prema dobavljau
Za evidentiranje boinice u naravi

4616
2200

1.700,00

2. Prigodne nagrade (boinica)

Obveza za darove i potpore
Za evidentiranje obveze za isplatu
boinice

4616
2302

800,00

3. Obveza za darove i potpore

Obveza prema dobavljau
iro-raun
Za evidentiranje isplate boinice sa
iro rauna i podmirivanje obveze
dobavljau

2302
2200
1000

800,00
1.700,00

Potrauje
1.700,00

800,00

2.500,00

Kako je vidljivo iz knjienja, poslodavac pri nabavi

fotoaparata nije odbio pretporez. Naime, prema l.
3. st. 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar.
nov., br. 47/95. 22/12.), isporukama dobara uz naknadu smatra se ako porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja ine
dio poduzetnike imovine, ako njima raspolau bez
naknade ili ih izuzimaju u druge nepoduzetnike svrhe, a za ta dobra se u cijelosti ili djelomino mogao
iskoristiti odbitak pretporeza. U skladu s navedenim
odredbama, pri nabavi fotoaparata koji je namijenio
darovati radniku kao boini dar, poduzetnik nije odbio porez na dodanu vrijednost, tako da ga pri darovanju (isporuci) nije niti obvezan zaraunati.
Nadalje, esto se postavlja pitanje ostvaruju li pravo
na neoporezivu boinicu (i ostale prigodne nagrade,
regres i sl.) i radnici koji nisu cijelu godinu zaposleni
kod poslodavaca. Na ovaj nain uvjetovano pravo radnika uobiajeno se odreuje izvorima prava radnika,
dok porezni propis na ovaj nain ne ograniava isplatu.
Dakle, prigodna nagrada moe se neoporezivo
dodijeliti radniku, neovisno o tome u kojem dijelu
godine je s poslodavcem zapoeo radni odnos (ako
je pravo na isplatu boinice steeno za vrijeme
trajanja tog radnog odnosa).
U sluaju ako je radnik kod poslodavca zapoeo radni odnos tijekom godine, u poreznom smislu nije bitna injenica je li radnik ve moebitno
dobio na ime prigodne nagrade svotu od 2.500,00
kn neoporezivo. Naime, novi poslodavac svome
radniku, potujui porezna pravila, moe isplatiti
boinicu u svoti od 2.500,00 kn neoporezivo.

124

Ako radnik radi kod dva ili vie poslodavca, porezni propis u ovom smislu ne postavljaju ogranienja o isplati boinice, stoga smatramo da svaki
poslodavac moe isplatiti neoporezivu svotu potujui uvjete odreene poreznim propisom (isplata do
2.500,00 kn godinje).
Postavlja se pitanje mogu li poslodavci na ime neoporezive boinice, odnosno prigodne nagrade, platiti radniku neku drugu naknadu.
Miljenje o tome dalo je Ministarstvo financija (MF
Kl.: 41001/0601/138. od 31. oujka 2006.; u cijelosti
objavljeno PiP br. 6/06.) iji dio prenosimo:
Ukupna godinja dotacija toplog obroka po
radniku iznosila bi najvie do 1.815,00 kn. Podnositelj
upita predlae primjenu odredbe l. 13. st. 2. t. 11. Pravilnika o porezu na dohodak kojom je propisano da se
prigodne nagrade do 2.000,00 kn na godinu (boinica, naknada za godinji odmor i slino) smatraju neoporezivim primitcima s osnove nesamostalnog rada
koje poslodavci isplauju svojim radnicima. Tako bi
izbjegli preraunavanje mjeseno dotirane svote koja
bi se trebala uveati za doprinose za obvezna osiguranja te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Pri isplati boinica, uskrsnica i slino obavio
bi se obraun s uveanjem za doprinose za obvezna
osiguranja te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak... Prema navedenom smatramo da se dotiranje
toplog obroka ne moe tretirati kao prigodna nagrada
(boinica, naknada za godinji odmor i slino), koja
je neoporeziva do svote od 2.000,00 kn na godinu. Dotiranje toplog obroka smatra se primitcima s osnove
nesamostalnoga rada u naravi, prema navedenim
odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika
o porezu na dohodak
Dakle, prema navedenom miljenju, poslodavci ne mogu umjesto neoporezive prigodne nagrade od 2.500,00 kn (boinica, uskrsnica, regresa i
drugih slinih prigoda) neoporezivo isplatiti neku
drugu naknadu, odnosno bilo koju drugu isplatu,
koja bi inae podlijegala obvezi obrauna poreza
na dohodak.
Kad je rije o neoporezivoj boinici, poslodavac
nije u obvezi Poreznoj upravi ispostavljati izvjea
o isplati.
2.1. ISPLATA OPOREZIVE BOINICE RADNIKU
Ako zbog nelikvidnosti poslodavac nije u mogunosti radnicima isplatiti boinicu u svoti od 2.500,00
kn, moe priznati pravo na njezinu isplatu te krajem poreznog razdoblja (godine 2012.) u poslovnim
knjigama evidentirati obvezu za isplatu (4616/2302).
U poreznim propisima nema zapreke da se na ovaj
nain evidentirana obveza ispuni (isplati) tijekom
2013., i to neoporezivo. No u ovom sluaju poslodavci trebaju imati na umu da s obzirom na injenicu da
je rije o godinjoj isplati, boinicu za 2013. vie ne
mogu isplatiti neoporezivo pod uvjetom da je isplauju istoj godini (kao i boinicu za 2012.). Svota boinice koju bi poslodavac u ovom sluaju isplatio
u 2013. za 2013. smatrala bi se primitkom koji treba
oporezivati dohotkom od nesamostalnog rada.

Raunovodstvo, revizija i financije, prosinac 2012.

PLAE I NADOKNADE

RRiF br. 12/12.

Jednako tako, kada bi poslodavac radniku isplatio boinicu u svoti iznad propisane neoporezive
(2.500,00 kn), razlika izmeu propisane svote i isplaene svote smatra se primitkom koji se treba oporezivati na nain propisan za dohodak od nesamostalnog
rada. U tom sluaju na poslodavcu je da odlui hoe li
predmetnu razliku smatrati neto ili bruto-primitkom.
Posebice o tome trebaju voditi brigu poslodavci u
sluajevima kada je pravo na boinicu utvreno nekim od akata (ili njihovom voljom za isplatu) u vioj
svoti nego to je to utvreno prema Pravilniku o porezu na dohodak. U tom je sluaju tim aktima navedena obveza poslodavca treba li svotu boinice koja se
isplauje smatrati bruto ili neto-svotom.
Neoporezivu ali i oporezivu boinicu poslodavci
mogu isplatiti prije isplate plae, zajedno s isplatom
plae ili nakon to je plaa ve isplaena.
 Primjer: Isplata oporezive boinice
Radniku iz Zagreba je na ime regresa i uskrsnice isplaeno ve 2.500,00 kn prigodnih nagrada, no
prema Pravilniku o radu radniku pripada i pravo na
boinicu u svoti od 2.000,00 kn bruto. S obzirom
na to da se prema Pravilniku o porezu na dohodak
predviena svota od 2.000,00 kn ne moe isplatiti neoporezivo, poslodavac e navedeni primitak trebati
oporezivati na nain propisan za dohodak od nesamostalnog rada. Obraun treba napraviti kako slijedi:
OPIS
1. Ukupna bruto-plaa
Doprinosi iz plae za
mirovinsko osiguranje I.
stup 15%
Doprinosi iz plae za
mirovinsko osiguranje
II. stup 5%
2. Ukupno doprinosi
iz plae
3. Dohodak (1-2)
4. SVOTA osobnog
odbitaka
5. Porezna osnovica (3-4)
6. Porez na dohodak
od 12%
7. Porez na dohodak
od 25%
8. Ukupno poreza na
dohodak
9. Prirez 18%
10. Ukupno porez i prirez
11. Neto-plaa
DOPRINOSI NA PLAU
12. Doprinos za zdravstveno osiguranje 13%
13. Doprinos za ozljedu i
profesionalne
bolesti 0,5%
14. Doprinos za
zapoljavanje 1.7%

REDOVITA OPOREZIVA
UKUPNO
PLAA BOINICA
10.000,00
2.000,00 12.000,00

1.500,00

300,00

1.800,00

500,00

100,00

600,00

2.000,00
8.000,00

400,00
1.600,00

2.400,00
9.600,00

2.200,00
5.800,00

1.600,00

2.200,00
7.400,00

264,00

0,00

264,00

900,00

400,00

1.300,00

1.164,00
209,52
1.373,52
6.626,48
1.520,00

400,00
72,00
472,00
1.128,00
244,00

1.564,00
281,52
1.845,52
7.754,48
1.824,00

1.300,00

200,00

1.560,00

50,00

10,00

60,00

170,00

34,00

204,00

Ovdje je rije o drugoj isplati u mjesecu pa se obraun oporezive boinice provodi bez osobnog odbitka
jer je cjelokupni osobni odbitak radnika (2.200,00 kn)

ve iskoriten pri obraunu plae za redoviti rad. Kao

to je prikazano u ovom primjeru, pri obraunu oporezive boinice kao druge isplate u mjesecu treba
voditi brigu o tome da se razred poreza na dohodak
od 12%, koji je ve iskoriten pri obraunu plae, kod
druge isplate u mjesecu ne moe ponovo koristiti
nego sljedeu isplatu treba zapoeti oporezivanjem
stopom poreza na dohodak od 25%.
S obzirom na to da je ovdje rije o oporezivoj boinici, poslodavac treba o toj isplati ispostaviti i
odreena izvjea, a to su:
 Izvjee o primitcima od nesamostalnog rada
(plai i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu
_____ godine ____ Obrazac ID i
 Obrazac R-Sm.
Obrazac ID ispostavlja se, sastavlja i podnosi do
15. dana u mjesecu za prethodni mjesec Poreznoj upravi ispostavi prema sjeditu podnositelja (pravne
osobe), odnosno prema prebivalitu/uobiajenom
boravitu (fizike osobe i ostali podnositelji izvjea),
a doprinosi i porez na dohodak iskazuju se ukupno za
sve isplate u mjesecu.
Obrazac R-Sm dostavlja se Sredinjem registru
osiguranika REGOSU. Na obrascu R-Sm podatke o
plai (za redoviti rad) i oporezivoj boinici kada se
isplauju zajedno, potrebno je na stranici B prikazati
kako slijedi:
 ifra Osnove obrauna za obraun dohotka od
nesamostalnog rada prikazat e se sa ifrom
10 za radnika u radnom odnosu s punim radnim vremenom (i izjednaen s punim radnim
vremenom) za plau i ostala primanja koja
se smatraju plaom, dok je obraun oporezive svote nadoknade tete potrebno prikazati
u dodatnom redu sa ifrom 17 za radnika u
radnom odnosu ili u vezi s radom za primitke
na osnovi nadoknada, potpora i nagrada iznad
neoporezivih svota;
 kada se oporeziva boinica isplauje zasebno
od plae, podatci o obraunanim i isplaenim
porezima i doprinosima na obrascu R-Sm prikazuju se istovjetno kao i kada se boinica
isplauje zajedno s plaom (osnova obrauna 17). Isplatu je potrebno prikazati s novim
identifikatorom obrasca R-Sm, a Vrstu obrauna na stranici A, treba iskazati sa ifrom 03
obraun doprinosa kada je razdoblje obrauna vezano za godinu.
Nadalje, prema l. 204. Zakona o doprinosima
(Nar. nov., br. 84/08. 22/12.), za osiguranika pojedinca i za odreeni mjesec u mirovinskom osiguranju
obveza je obrauna i plaanja doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i
za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje do svote najvie mjesene osnovice propisane za godinu (najvia mjesena osnovica
za 2012. je 45.536,00 kn) na koju se taj mjesec odnosi.
To znai da onim radnicima kojima bruto-plaa za
redoviti rad premauje najviu mjesenu osnovicu
(45.536,00 kn), poslodavci pri obraunu plae doprinose iz plae (MIO I. i MIO II. stup) mogu obraunati
na najviu mjesenu osnovicu.

Raunovodstvo, revizija i financije, prosinac 2012.

125

PLAE I NADOKNADE
No, s obzirom na to da boinica nije nadoknada za rad tono odreenog mjeseca nego se isplata
odnosi na nagradu koja se radniku dodjeljuje prigodom boinih blagdana, pri obraunu oporezive
boinice ne moe se primijeniti najvia mjesena
osnovica za obraun doprinosa. Prema tome, radnicima kojima je bruto-plaa, primjerice, utvrena
u svoti od 50.000,00 kn, doprinose iz plae poslodavac moe obraunati na svotu od 45.536,00 kn, dok
e za oporezivu boinicu doprinose iz plae obraunati na bruto utvrenu oporezivu boinicu.

2.2. ISPLATA OPOREZIVE BOINICE RADNICIMA

KOJI SE PRVI PUT ZAPOLJAVAJU
Boinica se radnicima koji se prvi puta zapoljavaju moe, prema prethodno opisanim uvjetima, isplatiti neoporezivo. No, kada je rije o oporezivoj boinici,
postoje neke iznimke. U skladu s l. 21. st. 1. Zakona
o doprinosima, mjesena osnovica za obraun doprinosa jest plaa odnosno primitak od nesamostalnog
rada, oporeziv porezom na dohodak, to ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplauje (ili
daje u naravi) ili je bila obvezna isplatiti radniku za
rad u odreenom mjesecu. Pritom treba voditi brigu o
tome da mjesena osnovica za obraun doprinosa ne
moe biti manja od najvie svote koja se treba isplatiti
osiguraniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu,
kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, odnosno
prema drugom aktu koji ureuje obveze poslodavca prema radniku (ukljuujui i Zakon o minimalnoj
plai Nar. nov., br. 60/12., prema kojem je plaa za
puno radno vrijeme utvrena u svoti od 2.814,00 kn, i
ne moe za rad u punom radnom vremenu biti nia od
najnie mjesene osnovice (2.714,60 kn).
Treba imati na umu da se mjesenom osnovicom
odnosno plaom smatraju i novana naknada i dodatak na plau to ih poslodavac, za odreeni mjesec,
isplati pripadniku operativnih snaga zatite i spaavanja za vrijeme mobilizacije i sudjelovanja u akcijama pruanja pomoi u RH ili izvan teritorija RH, a
koju, sukladno posebnom propisu, refundira od tijela
koje je naloilo mobilizaciju ili sudjelovanje u akcijama pruanja pomoi.
Na primitke koji se smatraju plaom radnicima
koji se po prvi put zapoljavaju (prethodno nisu bili
prijavljeni na obvezna osiguranja i o tome posjeduju
potvrdu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) prema l. 20. st. 2. Zakona o doprinosima, poslodavci nisu u obvezi obraunati doprinose na plau
nego samo doprinose iz plae (MIO I. i MIO II. stup).
Nadalje, osnovicom za obraun doprinosa za osiguranika na osnovi radnog odnosa smatraju
se i svote ostalih primitaka od nesamostalnog rada,
oporezivih porezom na dohodak.
Ostalim primitcima, izmeu ostalog, smatraju se i
primitci na osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka
i otpremnine isplaenima iznad neoporezivih svota,
sukladno propisima o porezu na dohodak.
Stoga, poslodavac u sluaju primjene iznimke
neobraunavanja doprinosa na redovitu plau,
treba voditi brigu o tome da se oporeziva boinica

126

RRiF br. 12/12.

u smislu obraunavanja doprinosa smatra ostalim
primitcima na koje poslodavac treba obraunati
sve doprinose.
2.3. ISPLATA BOINICE BIVEM RADNIKU
IMOEBITNOM UMIROVLJENIKU
Drimo da se radniku koji vie nije u radnom odnosu kod poslodavca moe boinica neoporezivo
isplatiti samo pod uvjetom ako je pravo na njezinu
isplatu steeno za vrijeme trajanja radnog odnosa.
Primjerice, radniku prema Pravilniku o radu pripada pravo na boinicu u svoti od 2.500,00 kn. Meutim, poslodavac nije likvidan i ne isplauje radniku boinicu u razdoblju kada je to pravo i stekao
nego se isplata boinice obavlja u mjesecu kada je
radniku ve radni odnos prestao. To znai da je pravo radnika na tu isplatu steeno za vrijeme trajanja
radnog odnosa te da je poslodavac tu obvezu evidentirao u svojim poslovnim knjigama, a zbog nelikvidnosti ju nije podmirio.
No, u sluaju kada bi radnik, prema Pravilniku o
radu, stekao pravo na boinicu u svoti od 4.300,00
kn neto, a isplatu bi stekao nakon to je radni odnos
prestao, obraun oporezivog primitka od 1.800,00 kn
neto treba obraunati na bruto-svotu i oporezivati
dohotkom od nesamostalnog rada.
No, u ovom se sluaju osnovica za obraun doprinosa prema primitcima koje poslodavac isplauje
u novcu ili daje u naravi bivem radniku ili drugoj
osobi umjesto biveg radnika, prema l. 114. Zakona o doprinosima, smatra drugim dohotkom.
Dakle, bez obzira na to to je isplatitelj oporezive boinice koja se isplauje bivem radniku u obvezi obraunati dohodak od nesamostalnog rada, doprinose
e obraunati u skladu s primitcima koji se oporezuju
drugim dohotkom. To znai da e isplatitelj obraunati
doprinose koji se obraunavaju iz osnovice, i to doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 5% te doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane tednje (za osiguranika tog osiguranja)
po stopi od 15% te isto tako i doprinos na osnovicu doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.
Obraunani porez na dohodak od nesamostalnog
rad isplatitelj obvezno iskazuje na obrascima vaeim za obraun plae.
Prema podatcima iz prethodnog primjera poslodavac e bivem radniku (iz Zagreba) isplatiti neoporezivo 2.500,00 kn neto neoporezive boinice, dok
e svotu od 1.800,00 kn oporezive boinice trebati
preraunati na bruto-svotu.
Preraun neto-primitka u bruto-primitak treba
obaviti na temelju navedene formule:
za 18% prireza Kpr 12 1,164958
(neto plaa x Kpr 12)
Bruto plaa =
0,80
(1.800,00 x 1,164958)
Bruto plaa =

= 2.621,16 kn
0,80

Raunovodstvo, revizija i financije, prosinac 2012.

PLAE I NADOKNADE

RRiF br. 12/12.

Obraun oporezive boinice treba obaviti kako
slijedi:
Bruto oporeziva boinica
Mirovinsko I. stup 15%
Mirovinsko II. stup 5%
Dohodak
Osobni odbitak
Porezna osnovica
Porezna dohodak po stopi od 12%
Porez na dohodak ukupno
Prirez 18%
Ukupno porez na dohodak i prirez
Neto-boinica
Doprinos za zdravstveno 13%

2.621,16 kn
393,17 kn
131,06 kn
2.096,92 kn
Nema
2.096,92 kn
251,63 kn
251,63kn
45,29 kn
296,92kn
1.800,00 kn
340,75 kn

Kako je vidljivo, pri obraunu nije uzet u obzir osobni odbitak jer poslodavac vie nije u posjedu PK kartice radnika. S obzirom na to da isplatitelj na ovaj nain obraunava i isplauje spomenute primitke, treba
voditi brigu o tome da u vezi s obraunom doprinosa doprinose treba iskazati na obrascima vaeim za
obraun drugog dohotka. O isplaenoj oporezivoj boinici te obraunanom predujmu poreza na dohodak
i doprinosima isplatitelj treba sastaviti izvjea, i to:
 Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada
Obrazac DNR,
 Izvjee o primitcima od nesamostalnog rada
(plai i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu
_____ godine ____ Obrazac ID identifikator 13.,
 Izvjee o drugom dohotku, obraunanom i
uplaenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja Obrazac
IDD,
 Obrazac R-Sm- na stranici A Obrasca R-Sm potrebno je pokazati kako slijedi :
 pod I. red 2. Podatci za mjesec 00; red 3. Vrsta obrauna 03,
 pod II. red 5. Vrsta obveznika 17 isplatitelj
drugog dohotka,
 podatke na stranici B Obrasca R-Sm potrebno
je prikazati u stupcu 5. sa ifrom 21 za osobe koje ostvaruju drugi dohodak. Razdoblje s
istom osnovom obrauna potrebno je prikazati od 00 do 00.
Imajui u vidu da je rije o primitku koji se oporezuje na nain propisan za dohodak od nesamostalnog
rada (plaa) te da se samo doprinosi obraunavaju u
skladu s primitcima koji se oporezuju na nain propisan za drugi dohodak, isplatitelji na kraju godine
primatelju oporezive boinice nisu obvezni izdati
Obrazac Potvrda o isplaenom primitku, dohotku,
uplaenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu
porezu na dohodak u _____ godini. Isplatitelji navedeno nisu obvezni uiniti jer se podatak o primitku od
kojeg je utvren dohodak od nesamostalnog rada iskazuje na Obrascu Izvjee o plai, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu Obrazac IP identifikator 2.
Kako je i pri ovakvoj isplati rije o primitku koji se
oporezuje dohotkom od nesamostalnog rada, isplatitelj moe boinicu isplatiti u gotovu novcu.

Nadalje, kada je rije o isplati oporezive boinice umirovljeniku prema l. 209. st. 1. t. 15. Zakona
o doprinosima, isplatitelj (bivi poslodavac) moe
izuzeti primitak od obveze obraunavanja i plaanja doprinosa, bez obzira na osnovu isplate odnosno potraivanja i svotu primitka koji se isplauje.
Radi primjene ove iznimke isplatitelj primitka
mora osigurati dokaz. Dokazom o statusu umirovljenika smatra se preslika pravomonog rjeenja kojim
je utvreno pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog
isplatitelja mirovine, sukladno meudravnim ugovorima o socijalnom osiguranju:
 na starosnu mirovinu,
 prijevremenu starosnu mirovinu,
 obiteljsku mirovinu ili
 invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti
za rad.
S obzirom na to da se i u ovom sluaju rije o primitku na koji treba obraunati porez na dohodak
od nesamostalnog rada, isplatu oporezive boinice
bivi poslodavac moe isplatiti u gotovu novcu.
3. DAR U NARAVI
Na temelju l. 16. st. 3. t. 7. Pravilnika o porezu
na dohodak, poslodavci pri davanju darova, usluga bez naknade mogu svojim radnicima dodijeliti dobra i usluge, ija pojedinana vrijednost ne
prelazi svotu od 400,00 kn godinje. Darovima se
smatraju samo davanja u naravi.
Dar do 400,00 kn (ukljuujui i PDV) poslodavac
moe radniku dodijeliti iskljuivo u naravi (dobro ili
usluga) te se, stoga, u praksi pojavljuju razliiti oblici
i naini darivanja radnika:
 poslodavac moe dar (dobro ili uslugu) kupiti
sam te darovati radnike,
 poslodavac moe dar izuzeti iz vlastite prodavaonice ili sa zaliha gotovih proizvoda,
 radnici samostalno odabiru dar (dobro ili uslugu) u odreenoj prodavaonici s kojom je poslodavac sklopio ugovor o pristupanju dugu.
 Primjer: Nabava dobra kojim e poslodavac darovati radnika (vrijednost dara u naravi do 400,00 kn)
Poslodavac je donio odluku da e radniku za
Boi u visini 400,00 kn dara u naravi dodijeliti radio budilicu. Za nabavku radio budilice poslodavac je od dobavljaa zaprimio raun na svotu od
400,00 kn (320,00 kn + 80,00 PDV ). U poslovnim
knjigama ovaj poslovni dogaaj treba evidentirati
kako prikazujemo u nastavku:
Tek.
br.

Svota
OPIS

1. Prigodne nagrade (dar u naravi)

Obveza prema dobavljau
Za evidentiranje boinice u naravi

Raun
Duguje Potrauje
4616
2200

400,00

2. Obveza prema dobavljau

2200
iro-raun
1000
Za podmirivanje obveze prema dobavljau

400,00

Raunovodstvo, revizija i financije, prosinac 2012.

400,00

400,00

127

PLAE I NADOKNADE

RRiF br. 12/12.

S obzirom na to da se prema l. 3. st. 5. Zakona o

porezu na dodanu vrijednost darivanje zaposlenika
prigodnim darom do 400,00 kn smatra isporukom na
koju se plaa PDV, poduzetnik pri nabavi nije odbio
porez prema raunu.
 Primjer: Dodjeljivanje darova radnicima u naravi - ugovor o pristupanju dugu
Radnicima pripada pravo na dar u naravi u svoti od
400,00 kn. Na ime dara u naravi za svoje zaposlenike
poslodavac odreenom trgovakom drutvu uplauje predujam od 4.000,00 kn. Naime, na temelju l. 28.
Zakona o eku, zabranjeno je fizikim i pravnim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava kao to su
bonovi i sl. Stoga, za namjenu dara u naravi, zaposlenici dobivaju potvrdu na temelju koje mogu izabrati dar
u naravi u svoti od 400,00 kn. Prodavatelji e radnicima po kupnji izdati gotovinske raune, a nakon to su
radnici preuzeli dar u naravi, trgovako drutvo alje
poslodavcu tereenje po Ugovoru o pristupanju dugu.
Knjienje treba obaviti kako slijedi:
Tek.
br.

Svota
OPIS

Raun
Duguje

Potrauje

1. Prigodne nagrade (dar u naravi)

4616

Obveza za dane potpore (daru naravi) 2303

Za obvezu dodjele dara u naravi

zaposleniku

4.000,00

4.000,00

2. Dani predujmovi
iro-raun

Za dani predujam trgovakom drutvu

125
1000

4.000,00

4.000,00

3. Obveza za dane potpore (dar u naravi) 2303

Obveze za preuzeta plaanja na

temelju ugovora o cesiji, asignaciji i

preuzimanju duga
2312
Za Ugovor o pristupanju duguprimljen

od trgovakog drutva

4.000,00

4. Obveze za preuzeta plaanja na

temelju ugovora o cesiji, asignaciji i
preuzimanju duga
Dani predujmovi
Za podmirivanje obveze prema
ugovoru o preuzimanju duga

4.000,00

2312
125

4.000,00

4.000,00

S obzirom na injenicu da poslodavac nije dobio

raun za dar u naravi svojih zaposlenika nego samo
tereenje po ugovoru o pristupanju dugu (dokument
bez obveznih sastojaka rauna prema l. 15. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost), nije ni mogao
odbiti pretporez, stoga niti pri darovanju radniku ne
treba obraunati kao svoju obvezu.
S obzirom na to da je dar od 400,00 kn poslodavac
obvezan dati radniku u naravi, postavlja se pitanje
moe li se radniku darovati poklon kartica odreene
banke koja se moe koristiti za plaanje kao i ostale
kartice (kreditne i debitne), odnosno moe li se takva
poklon kartica smatrati kao darovanje radnika u naravi. Miljenje o tome dalo je Ministarstvo financija
(Kl. 410-01/05-01/1428 Zagreb od 12. prosinca 2005.)
iji dio djelomino prenosimo:
U l. 15. st 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak
(Nar. nov. br. 95/05.) propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju i primici radnika i
osoba koji ostvaruju primitke iz l. 14. Zakona o porezu
na dohodak, u stvarima i uslugama koje imaju novanu
vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), i ako su primici ostvareni u dobrima i uslugama

128

bez naknade ili uz djelominu naknadu, te raznim darovima i ugoenjima. lankom 16. stavkom 1.13. tokom 7. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da
se vrijednost primitaka iz lanka 15, ovoga Pravilnika
utvruje prema trinoj vrijednosti tih primitaka koja
je vaea u mjestu davanja (s ukljuenim porezom na
dodanu vrijednost). Vrijednost primitaka pri davanju
darova, usluga bez naknade i slino ija je pojedinana
vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i
osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona
godinje, utvruje se na vrijednost iste ili sline vrste
stvari odnosno usluge prema trnim cijenama u mjestu
davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga
Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi.
Slijedom navedenog, poklon kartice koje glase
na ime do 400,00 kn mogu se tretirati kao darovanje radnika u naravi u vrijednosti do 400,00 kn, te se
smatraju neoporezivim primitcima na osnovi nesamostalnog rada.
Kad je trina vrijednost dara vaea u mjestu
davanja dara ili usluge, manja ili jednaka svoti do
400,00 kn, rije je o neoporezivom primitku zaposlenika (l.16. st. 7. Pravilnika).
Ako poslodavac daje radniku dar (dobro ili
uslugu), ija je trina vrijednost vaea u mjestu
davanja dara vea od 400,00 kn, razlika iznad propisane neoporezive svote, u poreznom je smislu
plaa zaposlenika.
U tom je sluaju poslodavac obvezan na razliku
iznad neoporezive svote obraunati i uplatiti obvezne
doprinose, porez na dohodak i moebitni prirez na
nain propisan za dohodak od nesamostalnog rada.
Osnovicu za obraun doprinosa i poreza utvrdit e se
kao razlika izmeu trine vrijednosti dara i 400,00 kn
neoporezive svote po zaposleniku koju treba obraunati na bruto-svotu.
4. DAR ZA DJETE
Dar za dijete je neoporeziva naknada koja se do propisane svote isplauje prigodno djeci zaposlenika. Poslodavac moe svome radniku tijekom godine neoporezivo dodijeliti dar djetetu zaposlenika u dobi do 15
godina, odnosno koje je do dana 31. prosinca tekue
godine navrilo 15 godina. Dakle, poslodavci neoporezivo mogu darivati djecu zaposlenika u dobi do 15 godina, ukljuujui svu djecu koja do 31. prosinca 2012.
navravaju 15 godina. To znai da roditelj (zaposlenik)
za dijete koje je bilo kada tijekom godine 2012. navrilo
15 godina, moe neoporezivo ostvariti dar za dijete.
Neoporezivu isplatu poslodavci mogu obaviti u
svoti do 600,00 kn godinje (u novcu i naravi).
Budui da prava na materijalna davanja, pa tako
i na dar za dijete, radnicima pripadaju na temelju
nekog akta koji je izvor prava radnika (kolektivni
ugovori, pravilnici o radu, ugovori o radu i sl.), tim
se aktima moebitno ureuje pravo na dar za dijete samo onom roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano ili za dijete za koje roditelj koristi
uveani osobni odbitak. No, porezni propis ne postavlja takva ogranienja.

Raunovodstvo, revizija i financije, prosinac 2012.

PLAE I NADOKNADE

RRiF br. 12/12.

S obzirom na to da se mogunost neoporezive isplate dara za dijete odnosi na roditelja (radnika), u sluaju da u drutvu rade oba roditelja, poslodavac moe
neoporezivo isplatiti svotu ili dodijeliti dobro odnosno
uslugu od 600,00 kn i jednom i drugom roditelju.
Nadalje, kod veine kolektivnih ugovora koji su u
primjeni, moe biti ureeno pravo roditelja na dar
za dijete u dobi do 12 godina. Treba imati na umu da
porezni propisi doputaju isplatu za dijete, a dobna je
granicu do 15 godina. Stoga, u ovom sluaju poslodavci mogu odluiti svom radniku isplatiti dar za dijete
utvren u svoti odreenoj prema poreznim pravilima.
 Primjer: Dar za dijete u dobi do 15 godine
Zaposlenik ima dvoje djece. Prvo dijete ima 10 godina, dok je drugo dijete navrilo 15 godina u svibnju
2012. Prema kolektivnom ugovoru, radniku pripada
pravo na dar za dijete u svoti od 600,00 kn po djetetu.
Dakle, ukupno 1.200,00 kn za dvoje djece. Knjienje
treba provesti na nain kako prikazujemo u nastavku.
Tek.
br.

Svota
OPIS

Raun
Duguje Potrauje

1. Prigodne nagrade (boinica)

4616
Obveze za darove i potpore
2302
Za evidentiranje obveze za isplatu boinice

1.200,00

2302
1000

1.200,00

2. Obveza za darove i potpore

iro-raun
Za evidentiranje isplate sa iro-rauna

1.200,00

1.200,00

Prema navedenom knjienju vidljivo je da je poslodavac isplatio dar za djecu na tekui raun zapo-

slenika. Ovu isplatu jednako tako poslodavac moe

obaviti i u gotovini isplatom iz blagajne.
5. ISPLATA BOINICE, DARA U NARAVI I DARA
ZA DJETE U SAMOSTALNIM DJELATNOSTIMA
Na temelju l. 25. st. 8. Pravilnika o porezu na dohodak, obrtnicima i drugim fizikim osobama koji su
obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, u poslovne izdatke se priznaju:
 izdatci za boinicu u svoti od 2.500,00 kn,
 izdatci za dar djetetu do svote od 600,00 kn (do
15. godine).
Navedeni izdatci se priznaju i ako ih obrtnik
isplauje za svoje radnika i ako ih isplauje za sebe
osobno.
U sluaju isplate dara u naravi do 400,00 kn, izdatak se priznaje kada ga obrtnik isplauje za svoje radnike, no ako dar u naravi isplauje obrtnik obveznik
poreza na dohodak za sebe osobno, smatra se izuzimanjem i evidentira se kroz knjigu primitaka i izdataka kao primitak u naravi.
Kada je rije o obveznicima dohotka od samostalne djelatnosti koji djelatnost obavljaju s dvije ili vie
osoba (zajedniki obrt na temelju ortakog ugovora),
navedeno se odnosi na svakog obveznika dohotka od
samostalne djelatnosti zasebno.
Sve prethodno navedeno odnosi se i na obrtnike
obveznike poreza na dobitak ako su na toj osnovi prijavljeni na obvezna osiguranja (obvezno mirovinsko i
zdravstveno osiguranje) te doprinose plaaju na propisanu osnovicu za poduzetniku plau.

Raunovodstvo, revizija i financije, prosinac 2012.

129