Bert Hellinger

Ispravak
Serija: Pomo6i koje diraju u srce

MED ITACIJE
a Str. 76 umjesto ,,predosje(aia." ditati ,,predaka".
a Str. 7 6 umj esto,,predos j e iajirrra" titai,,precima".
a Str. 76 umjesto,,predosie eaje" ditati,,pretke".
a Str. 77 umjesto,,predosje taJf iitati,,preci".
a Str. 77 umiesto,,ptedos je ialima" ditati,,precima"
a Str. 7 8 umiesto,,predosje iaja" ditati,,predaka".
a Str. 88 umjesto ,,predosje(aje" ditati ,,pretke".
a Str. 88 umjesto ,,predosjeCaje" ditati ,,pretke".
a Str. 95 umjesto,,predosje taje" ditati,,pretke".
. Str. 95 umjesto,,predosjeetie" 6tau,,,pretle".
Biblioteka Mod lotosa
Bert Hellinger
Nashu izuorniha:
Bert Hellinger, Aus der Reihe: Hilfen, die zu Herzen gehen, Meditationen

ISBN 978-3-9 42808-03-3 Serija: Pomoii koje diraju u srce

Hellinger Publications
Sonnleitstr. 37, 83404 Bischofswiesen
www.hellinger.com

Copyright @ 2011
- Germany
MED ITACIJE
All rights reserved.

Nahladnik:
7-G Informatika d.o.o.
Tig L. Matadiia 8
wwwzgi.hr

Urednica hrua*kog izdanja: Svijedana Gojevii

Prijeuod: Svijedana iZeljko Gojevii
Nashunica i ilustracije: Hrvoje Ruiii
Lekrura: Ivan Blaievii
Korehtura: Darko Jurii
Dizajn i graftka obrada: Miljenko Bublii

Copyright @ 2A12 za hruatsko izdarye: ZG Informatika d.o.o.

f . izdanje

Tisak Grafiiki zavod Hrvatske

ISBN 978-95 3-57 2t8-0-2

Mod lotosa
CIP zapis je dostupan u radunalnom katalogu Nacionalne i sveudiliJne knjiinice
Zagreb,2012.
Zagrebt pod brojem 808512.
Sadriaj
Predgovor hrvatskom izdarya

Draga Svijetlana Gojevi6,

veseli me da ste ovu knjigu preveli na hrvatski jeziki time je udini-
li dostupnomSiroj javnosti na podrudju bivse Jugoslavije.
Ove meditacye grade most koji vodi preko mnogih razdvoje-
nosti i istodobno zawara stare rane. Jer ono zajednidko ostaje i u
jednom novom medusobnom posrovanju vodi u budu6nosr i ono-
me 5to svima sluii s ljubavlju.
Vi ste se stavili u sluZbu te ljubavi i u sluibu pomirenja jer sa-
mo mir ostaje.

VaI Bert Hellinger

Uvod
Sve meditacije koje sam izvodio imaju jedno neposredno mjesto u
iivotu. Thko, kako su ovdje opisane, izvodio sam ih iz odredenog
razlogana tedajevima i predavanjima pred ve6om publikom. U nji-
ma sam sudionike uvodio u nutarnje nastojanje koje im je oworilo
prilaz spoznaji, koja je u njima kao i u meni djelovala iscjeljuju6e.
Ove meditacije takoder djeluju na vas, ako ih ditate, kao da ih
slu3ate, dakle tiho i staloieno, dok vi u sebi doiivljavate iscjeljuju6e
iskuswo. Nakon toga potrebno je vrijeme, dok vi to iskuswo nePo-
sredno djeloworno doiivite u njegovim dimenzijama i njegovoj pu-
nini u svojoj duii i svom tijelu. Moida 6ete nakon nekoliko dana
opet osjetiti da je vrijeme za sljede6u vodenu meditaciju. Thko ra-
stete duvstveno i istodobno doiivljavate iskuswo druge ljubavi i is-
i1e\e$au svojoj svakodnevici, u sebi i svom okruienju.
Dakle prepustite se iznenadenj ima, iscjelj uj u6im iznenadenjima
i novoj dubokoj sre6i.
\/aI Bert Hellinger
10
Pomodi koje diraju u srce
Kod nas se od zanimanja koja obuhva6aju rad s ljudima odekuje da
onaj tko prtLa pomo6 preuzme inicijativu u odnosu na klijenta.
Klijent takoder odekuje da pomagad preuzme inicijativu.
Pomagadi nasjedaju na to. Ja im se pridruiujem, jer sam desto
na to nas.ieo, dakle desto je bilo miSljenje: ja bih morao nekome po-
mo6i.
'Pomo6i moie samo duh, swaraladka snaga. Nitko nije izgubljen
zatq dtth, za tu snagu, kao da ona treba naiu pomoi. Ako ostane-
mo sasvim orijentirani na sebe, bez nedijega vanjskog utjecaja, do-
lazimo u doticaj s istinskom snagom. Ona zna 5to je potrebno.
Kad pogledam unatrag na svoj Livot, vidim da za mene nije bi-
lo krivog puta, iako sam ponekad mislio da sam neSto krivo napra-
vio, takoder time Sto sam poku5avao nekome direktno pomo6i, 5to
uswari nije mogu6e. Pred ovom snagom nema ni krivnje ni nevi-
nosti, ni pravde ni nepravde. Sve je u jednoj veioj meduovisnosti
na svom pravom mjestu. To je nadin kako ja orrdje postupam, s vje-
rom u tu snagu.
Ipak ta snaga nas ponekad uzme u sluibu, bez obzira ielimo li
mi to i 5to se od toga ne moiemo obraniti. Sve je u drugim rukama.
Pred tom drugom snagom svi smo jednako dobri i jednako ljudski.
Pred njom smo svi ispod. Ona preuzima vodswo.
To je put kojim s vama u ovoj knjizi idem, u skladu s tom mo-
6i dinim najbolje }to mogu, bez presezanja.
ll
LJUBAV KOJA ISCJELJUJE
Biti u ljubavi

Htio bih neito reii o ljubavi, ali ne5to drukdije nego 5to vi moida
odekujete. Ponekad dujemo izraz,,biti u ljubavi!" Sto to znadi, biti
u ljubavi? Mi poznamo ljubav koja povezuje. Mi smo posebnom
ljubavlju povezani s roditeljima, s ljubavnim partnerom i sa svojom
djecom. Jer smo s njima tako povezani, istodobno smo od drugih
odvojeni.
Biti u ljubavi znati dasve, onakvo kakvo jest, bude voljeno, da
je sve, onakvo kakvo jest, primljeno u du5i. To znaii da mi to pri-
hvaiamo onakvo kakvo jest i volimo onakvo kakvo jest, todno ona-
kvo kakvo jest. To takoder znaii daprihva6amo cijeli iivot onakav
kakav jest, todno onakav kakav jest: vlastiti iivot onakav kakav jest,
iivot drugih onakav kakav jest, Swaranje onakvo kakvo jest, todno
onakvo kakvo jest.
I borba je dio iivota. Zivot pojedinaca hrva se sa iivotom dru-
gihzamjesto. Ako smo u ljubavi, volimo takoder suprotnosti, bor-
bu, pobjedu i propast. Volimo Zivot i smrt, iive i mrwe. Volimo
proSlost onakvu kakva je bila, i budu6nost onakvu kakva dolazi,
todno onakvu kakva dolazl U toj smo ljubavi prostrani i sa svim u
skladu i sporazumu.
Th ljubav je predanost cjelini. Ona je istinska religija. U toj smo
ljubavi potpuni i spokojni. Moiemo promatrati kako tede. Predani
smo vlastitoj sudbini i poltujemo sudbinu drugih i sudbinu svijeta.
Thko predan cjelini znadi biti u ljubavi.
To utjede na nalu svakodnevicu. Tko je tako u ljubavi, moZe sve
promatrati onako kakvo jest: sre6u i nesre6u, iivot i smrt, upletenost
i patnju. Jer on voli cjelinu i cjelini je predan, ponekad 6e biti dlela-
tan u rijeci iivota a da se ne uzdiie, uvijek u skladu i sporazumu.
Tko tako pomaLe, nema briga i on je slobodan. Oni kojima on po-
maZe isto su tako slobodni. Svi su jednako veliki i jednako vaZni. U
cjelini nitko nije bolji ili loliji. U cjelini smo jednosravno ovdje.

15
MEDITACIJA: Rij eka Livota
Zaworimo odi, saberimo se u svom sredi$tu. - Gledamo se kao di-
jete pred svojoj majkom i svojim ocem. - Gledamo ih s predano56u,
s kojom mala djeca gledaju svoje roditelje - s velikim odima i ne-
vjerojatno dubokom ljubavlju. Najve6a predanost koju smo ikad
doZivjeli bio je taj pogled na majku i oca. - MoZda je poslije dollo
nesto izmedu nas, ali sad se vratimo u tu izvornu ljubav.
Mi gledamo roditelje i iza nilh njihove roditelje - i iza njihove
roditelje - i njihove roditelje - i njihove roditelje - i na kraju be-
skonadno mnogo njih.
Kroz sve te generacije tede Zivot sve do nalih roditelja i kroz njih
do nas. To je isti Livot. Svi koji su ga primili i dalje dali dobro su
napravili. Nitko nije mogao neito dodati, nitko nije mogao neito
oduzeti. Zivot tede u svojoj puno6i kroz sve te generaci)e. Za nai
Zivot nema razlike kakvi su pojedinci bili, jesu li bili dobri ili IoIi,
poltovani ili prezreni. U sluZbi Livota bili su svi jednako dobri. Th-
ko je iivot dosegnuo takoder moju majku i moga oca i kroz moju
majku i moga oca dolao do mene.
Sada oworimo srce i duiu puno6i Livota, kao $to je ona kroz
naSu majku i nalega oca dosegnula nas. Mi im kaiemo: ,,Hvala. Pri-
mit 6u od vas - sve - po punoj cijeni koia je vas koltala i koja 6e
koltati mene. Drlat dt ga dvrsto i s poltovanjem. I dat 6u ga dalje
u njegovoj punoii, u okolnostima u kojima ga mogu i smijem dati
dal;e."
Priklanjamo se svojim roditeljima, od kojih smo iivot potpu-
no primili. Gledamo prema naprijed i dajemo ga dalje, kao uvijek:
vlastitoj djeci, vlastitim unucima, sljede6im generacijama koje na-
kon nas dolaze.Ili ako nemamo djece, dajemo ga na drugi nadin
dalje u sluZbi Livota. Ziuot tede kroz nas i tede dalje. Upravo kada
tede kroz nas, mi smo s njim najdublje povezani. Jer iivot, kao i
ljubav, tede.
16
Uspjeh i majka
Temeljna nastojanj a du5e
Postoje dva temeljna nastojanja u du5i. Jedno je temeljno nastoja-
nje prema Zivotu. Drugo je obrnuto, nastojanje prema smrti. Kako
se to odituje?
Nastojanje prema iivotu nastojanje je prema vi5e, vi5e, viSe. Na-
stojanje prema smrti nastojanje je prema manje, manje, manje dok
ne nestane.
MEDITACIJA: ViSe ili manje
HELLINGER: NaIa rema danas je uspjeh. Mislim da je to mnogima
veliki cilj. Ali nije tako.
Provjerimo t.o. Zaworimo odi. Usmjerimo sada painju na nu-
tarnje nastojanje u svojoj duii. Je li to nastojanje prema ViSe? ViSe
posla? Viie udinka? ViSe zdrav\a? ViSe veza? ViSe ljubavi? ViSe sre-
6e? ViIe radosti?
Ili je to nastojanje prema Manje? Manje posla? Na primjer ve6a
plaiazamanje posla? Manje udinka? ViSe slobodnogvremena? Ma-
njezdravljatakoder? Pazimo li uistinu na svoje zdrllje, svoje tijelo?
Jesmo li s Manje zadovoljni?
Sada okrenite nasto.ianje u drugom smjeru, od prema Manje k
prema Vi5e. Na primjer prema vi5e odnosa. Idite odmah u tom
smjeru. Sebe jednostavno predstaviti bilo bi manje. Odmah idemo
u smjeru prema vi5e zdravlja, prema vi5e ljubavi, prema viSe radosti,
prema ispunjenju Livota.
Tko nas vodi u tom drugom smjeru prema ViSe? Koliko god
dudno zvudalo, vodi nas nala smrt. Kad ona uistinu dode, u svoje
vrijeme, je li to tad nastojanje prema Manje? Ili je to nastojanje pre-
ma ispunjenju i prema ViSe?
Nahon nehog uremend: Kako se osje6ate?
17
PRIMJER: Povlaienje
Zelimu praksi demonstrirati 5to to znaii:Vi5e, viSe, viie, vile uspje-
ha. Jednostavno podinjem raditi na tE nadin. Proudimo pravila
uspjeha na konkretnim primjerima, a poslije 6u ih objasniti poje-
dinadno.
Jeli to dobar program zavas? Slaiete li se? Okay, onda podnimo.
Tko od vas ima problem s uspjehom i ielio bi raditi sa mnom?
Hellinger izabire iz publike jednog loujeba, hoji se jaulja.
HELLINGER tom ioujeku: Podinjem s tobom. O demu je rijed?
COulnr: Ponekad osje6am teLn|uk povladenju u sebe. Bojim se
da nisam u redu ili da ne Livim kako treba.
HELLINGER: Povladenje je naravno nastojanje prema manje,
manje, manje, manje. Je li se nelto dogodilo kad si bio mali?
Cou1rt<: Ne znam ni5ta konkretno. Moida sam bio napulten.
Ali nisam siguran.
HELLINGER: ImaS li konkretno ostaten?
sje6anje na to da si bio
Coulrl<: Znam to, kad sam bio star tri godine, moji roditelji su
desto noiu odlazili. Ja to nisam znao. Probudio sam se. Nikoga ni-
je bilo i satima nikoga nisam na5ao.
HELLINGER: To je dogadaj koji pobudi nastojanje prema Ma-
nje. Sad moramo na6i kako to nastojanje okrenuti prema Vi5e.
Coujeh si briie suze.
HELLINGER gru?i: Ovo Sto je on ispridao jedan je od glavnih
razloga za neuspjeh i nastojanje prema Manje.
To je moje zapaLanje, koje se sve viie powrduje time da je to
nastojanje povezano s nekim doiivljajem iz proilosti nakon kojega
smo odludili, umjesto prllaziti, odlaziti.
l8
Pratrauma
HELLINGER: Thj doiivljaj je gotovo uvijek jedan od doiivljaja ,,biti
napudten" ili ,,napu5teno se osjeiati". To je trauma. Kako je on to
opisao sasvim je jasno da je to bila trauma. Gotovo svi mi imamo
iskuswo s nekim nastojanjem prema nedemu koje nije bilo mogu-
ie. Na primjer, zato iro roditelji nisu bili prisutni. To je gotovo uvi-
jek bilo u vremenu od tre6e do detvrte godine, gotovo uvijek prije
pete godine Livota.
Thko kako nam je on ro opisao, rezukat je tog doLivlja)a da je
dijete bilo odajno. ,,Pa gdje su oni? Jesam li izgubljen?" To je trau-
ma. U osnovi to je pratrauma.
Sve traume koje su nam se poslije dogodile imaju isti razlog.
Jedno nastojanje koje bi bilo nuino nije bilo mogu6e. To 5to nasto-
janje nije bilo mogu6e izaziva traumu.
Postupanja s traumom, takoder za kasnije traume, u osnovi su
sasvim jednostavna. Jedno nastojanje koje onda nije bilo moguie
polako 6e se, usprkos svim strahovima, opet pokrenuti, dok ne do-
de do cilja. Ono iscjeljuje traumu.
Za traumu, nazvat 6u je pratrauma, vrijedi isto. Prekinuto na-
stojanje prema nedemu opet ie se pokrenuti.
MEDITACIJA: Prekinuto nastojanje prema majci
i posljedice toga
Napravit 6u to s vama kao jednu meditaciju. Zaworite oti.
Vratimo se u djetinjswo, daleko unatrag, u jednu situaciju ka-
kvu je on upravo opisao. Gdje smo htjeli k majci ili k ocu, ali oni
nisu bili tu. Gdje smo se iznenadaosjedali napuiteno.
Sto se onda dogadalo u naSoj du5i? Koji osje6aji? Moida tako-
der kakav bijes? Kakav odaj?
To iskl.iuditi, jer )e bilo nepodno5ljivo, i unutarnja odluka: ,,Po-
vladim se u sebe, nitko za mene nije swarno'tu, stojim sam na svo-
jim nogama."
19
 Kad se majka opet pojavila, bili smo suzdriani. Nismo se viie
kretali prema njoj. Iznenada smo imali drukdiju nutarnju sliku o
njoj, sliku koja boli i koja je povezana s prigovorom.
Th slika prati nas kasnije kroz cijeli iivot. Ovdje podinje nasro-
janje prema Manje u svemu.
Kad nam se majka htjela pribliiiti, povukli smo se. Nismo viSe
iSli prema njoj.
To ide dalje kroz cijeli iivot. Uvijek iznova, kad su drugi bili s
ljubavlju prema nama oworeni, bili smo u strahu i zaworili smo se,
imali smo zaworeno srce. Umjesto i6i prema, mi smo se povukli.
To ide kasnije u svakom pogledu dalje, na primjer u odnosu
prema partneru. Umjesto i6i prema, povudemo se. Kad nam se net-
ko pribliii, povladimo se. Sve je nastojanje prema Manje.
Sada se radi o tome kako da to nastojanje okrenemo, kako da
tu traumu rijeJimo. To ide samo tamo gdje je podelo - kod majke.
Razmislite koliko mnogo slika svoje majke imare, s obzirom na
to 5to je sve te godine danza danom zavas radila. MoLdapet, i sve
su povezane s prigovorom ili neprihvaianjem.
Iscjeljenje i nastojanje prema ViSe podinje s promjenom tih sli-
ka. K tome 6u vas sada voditi. PomaZem da te slike zamijenite dru-
gim, ljepSim slikama.
MEDITACIJA: Nasto i*i. prema natrag
Vratimo se natrag u vrijeme u kojem se trauma dogodila i jo5 dalje,
u vrijeme prije traume. Idemo k drugim iskuswima koja smo ima-
li s majkom. Sretna iskuswa, potpuno povjerenje, podevli sa slikom:
mi na njezinim grudima, od nje drlani, od nje hranjeni, s pogle-
dom u ryezine odi pune ljubavi.
I druga sretna iskuswa, desto prividno samo sitnice, gdje smo
sami od sebe bili sretni, jer smo se osjeiali zalti6eno i sigurno - sret-
no djetinjswo. Dajmo u sebi prostor tom sretnom djetinjswu, tim
z0
slikama -i osje6ajima koji su s njima bili povezani - i majci, koja
je u svakom pogledu blizu, od nje voljeni, od nje drLani - s njom
u svakom pogledu sigurni. Ako smo nelto trebali, ona je bila tu, u
svako doba. Thebali smo samo zvati ili vikati, ve( je bila tu, uvijek.
Prolirimo tu sliku u svojoj duii dok nas sasvim ne ispuni.
S tom slikom u srcu gledajmo majku nakon traume. Driimo
tu sliku dvrsto. Neka ta slika zauzme prostor na radun starih slika,
velik prostor.
Thda pogledajmo majku u odi i napravimo prvi mali korak pre-
ma njoj, usprkos strahu. Preko nale stare odluke donesimo novu
odluku i recimo svojoj majci: ,,Dolazim. Vra6am se."
Napravimo taj mali korak uvijek s pogledom u njezine odi. Th-
da, usprkos ondalnjoj boli, napravimo sljedeci mali korak.
Opet dekamo, dok se ne osjetimo sposobni, zaista sposobni sa
sje6anjem na prijadnja druga iskuswa, sretna iskuswa, napraviti slje-
de6i korak.
Thko idemo dalje, polako, sabrani, korak po korak, dok ne pad-
nemo u njezino narudje, sretni utonemo u njezino narudje.
Nakon nekog urement: Okay.
MEDITACIJA: Nasto j*j. prema partneru
Prekinuto nastojanje prema majci i njegove posljedice na isti se na-
din pokazuju u odnosu s nalim partnerom. Umjesto da mu prilazi-
mo, suzdrZavamo se i dekamo da on pride k nama.
Zaworite odi. Predodimo si svog partnera. Obratimo painju na
to u kolikoj se mjeri u odnosu s partnerom pokazuje prekinuto na-
stojanje prema majci, na slidan ili dak isti nadin.
Prije nego 5to mu podnemo prilaziti joS jednom si predodimo
svoje uspjelno nastojanje prema majci, s istim strahovima i istim
malim koracima dok nam napokon nije uspjelo.
21
 Nabon nebog aremenA: Sada na isti nadin u nutrini prilazimo Starac je rekao:
svom partneru. Umjesto da dekamo, prilazimo mu - s poStovanjem ,Ja sam bio vi5e.
prema njenoj ili njegovoj velidini - sa sretnim slikama. Napravimo
Dodu5e dinio se mladi dan,
prve male korake k njemu dok nam to nastojanje ne uspije i sretno
koji dolazi,
utonemo u njegovo narudje.
viSe nego stari,
jer je stari prije ryegave6 bio.
MEDITACIJA: Nastojanje prema poslu Ipak moie on takoder,
Vodit 6u ovu meditaciju jo5 dalje, jer posljedice prekinutog nasto- iako dolazi,
janja premamajcipokazuju se i u naiem zanimanju i poslu. Umje- samo biti, Sto je ve6 bio,
sto da idemo prema i s veseljem neito radimo, zaustavljamo se i po- i bit 6e vi5e,
dinjemo nastojanje prema manje umjesto prema vi5e. nego 5to je vi5e bio.
Zaworite odi. Iznova se vra6amo naiem uspjelom nastojanju pre-
Kao neko6 stari,
ma majci. Nakon toga nalem uspjelom nastojanju prema partneru.
uzdizao se on na podetku
Nahon nekog uremend: Kada smo do5li njima, pogledamo na
strmo do podneva,
svoje zanimanje i ovdje takoder nastojimo isto. Udaljimo se i ovdje
dohvati zenit prije Lege
od Manje prema Vi5e.
i ostane, tako se dini,
Nakon nehog aremenA: Okay. neko vrijeme na visini -
dok on,
HELLINGER gruPi: Sada smo ve6 usred uspjeha. Mi to moiemo 5to dulje, to vi5e,
primijeniti u mnogo konkretnih situacija. Thda udimo uvijek jo5 kao da ga vude njegova rastu6a teLina,
viSe o pravilima uspjeha. Ono 5to smo u sebi iskusili temelj je sva-
do vederi se duboko nagne,
kog uspjeha. Sve drugo je lak5e i time se lakie barata. i postane cijel,
Ovdje je takoder potreban nutarnji preokret. Totalni preokret. kada on,
Od Malo na Mnogo i od Manje na ViSe u svakom pogledu. kao i stari,
cijeli bude.
PRIEA: Punoda
Ipak 5to je bilo,
Mladi6 je pitao srarca: nije prollo,
,,Sto razlikuje tebe, ono ostaje,
koji si gotovo ve6 bio, jer je bilo,
od mene,
. .\t,
djeluje,
ko,l cu,os blui
! Y I

1a 23
iako je bilo,
Usvajanje iz duhovnog pogleda
i bude kroz novo poslije njega
vi5e.
Jer kao okrugla kapljica Sljededa razmatranja i meditacije izvorno su bile izgovorene za jed-
iz oblaka, koji plovi, no odraslo usvojeno dijete. Drugi ih ipak mogu prema mogu6no-
izranja, ono 5to je ve6 bilo, stima primijeniti na sebe same, jer bit nastojanja kod svih je ljudi
u moru, 5to ostaje. ista, neovisno o njihovim zasebnim sudbinama.
Samo nelto Sto nikada nije moglo biti,
jer smo samo sanjali, Dijete
ali ne iskusili, I usvojeno dijete ima svoje roditelje, kao i druga djeca. Usvojeno
razmiSljali, dijete takoder je dobilo iivot od biololkih roditelja. Pripada toj obi-
ali ne udinili, telji kao svi drugi dlanovi te obitelji. Ono je s tom obitelji poveza-
i samo odbacili, no, kakva god bila njegova sudbina. I svi drugi dlanovi te obitelli
ali nismo platili cijenu, bit 6e pod utjecajem njegove sudbine. Oni sudjeluju u njegovoj
za ono 5to smo rzabrali, sudbini kao da je njihova vlastita. Usvajanje u tome ni5ta ne mije-
to je proilo: nja, ni na koji nadin.
od toga ne ostaje nilta. Za tsvo)eno dijete takoder vrijedi da su mu biololki roditelji
Bog swarnog vremena darovani, onakvi kakvijesu, i oni su dio njegove sudbine, kao 5to
dini nam se kao mladi6, mu je odredeno. Svaki prigovor roditeljima, kao da su mu oni ne-
koji sprijeda uvojak
i straga 6elu ima. hovne snage, koja oboje, roditelje i dijete, tako pokre6e da nitko ne
Sprijeda mu moiemo dodirnuti uvojak. moie biti nelto drugo nego samo ono 5to jest.
Otraga dohva6amo samo prazninu." Kako se jedno dijete koje je dano na usvajanje moie i mora na
duhovan nadin nositi sa svojom sudbinom? Na koji nadin se s njim
Mladi6 je pitao: moie i mora postupati, koji mu omogu6uje velidinu koju njegova
,,Sto -oram diniti, sudbina zahtljeva, takoder u dobrom smislu kao veliko prrznarye i
da iz mene, odobravanje njemu, onakvom kakav jest?
5to si ti vei bio,
joi bude?"
Druktija ljubav
Starac je odgovorio: Dijete si moie predoditi svoje roditelje i ako ih ne poznaje. Ono ih
,,Budi!" treba samo osjetiti u sebi i ve6 sve zna o svojim roditeljima, jer su

24 25
oni u njemu prisutni. Oni su tjelesno tu, jer u djetetu dalie Live.
Oni su takoder u djetetovoj du5i. Dijete osje6a kao oni, nosi nelto
kao oni i takoder za njlh. Ono je upleteno u njihovoj sudbini i u
sudbini njihove obitelji. Ono trpi kao oni, nada se kao oni i deka
na nelto iscjeljuju6e kao oni. Osje6a se kriv kao oni i ieli okajati kao
oni, takoder krivnju, koju su mu oni prepustili.
Kao i njegovi roditelji, dilete se samo na duhovan nadin moie
osloboditi te upletenosti i njenih posljedica, ako preko povrSnih
telkoia dode u vezu s duhovnom snagom i nastojanjem duha, koji
ih sve s istom painjom obuhva6a i za nelto iznad njih prima u svo-
ju sluZbu. To je sluiba u kojoj ne samo oni nego i drugi rastu. Jer
usvajanje je za sve sudionike teiko i sudbonosno, pri demu oni po-
staju dovjedniji, ljubaznlji, ponizni i veliki.
MEDITACIJA: Rastanak
Ovdje predlaiem jednu nutarnju vjeibu koja pomaie djetetu da-
nom na usvojenje s ljubavlju se odvojiti od svojih roditelja. Tai ra-
stanak zahtljeva dvije swari:
Prvo, primanje, cjelokupno primanje svega 5to je djetetu kroz
njegove roditelje bilo dano.
Drugo, odustajanje od vile, cjelokupno odustajanje, odustaja-
nje zauvijek.
Kako se moZe tavjelba u pojedinostima odvijati?
Dijete zawori odi i predodi si majku i oca. Oni su se voljeli kao
mu5karac iLena. Oni nisu mogli drukdije. Kakve god da su bile pri-
like, jedna ve6a snaga niima se posluiila. Snaga je htjela da kroz tu
ljubav dijete dobije iivot. Dakle dijete gleda na majku i oca, kako su
od te snage bili uzeti u sluibu. Istodobno gleda iznad njih u tu sna-
gu i duboko se pred njom poklanja. Ono osje6a kako mu ta snaga
preko roditelja poklanja ljubav i iivot i s ljubavlju ga privladi. Dijete
se potpuno predaje toj snazi i njenim nastojanjimaikaLe:,,Da, pri-
26
mam to od tebe, cjelinu kako si mi je ti kroz moje roditelje kao moj
iivot dala. Siroko owaram duiu i srce tom daru. DrZim ga &rsto i s
poltovanjem. Idem s njim, kamo god me on vodio. Hvala."
Thda dijete pogleda majku, onakvu kakva jest, kako ju je snaga
uzela u sluZbu, i na sve Jto ju je ko5talo i 5to je moida joi koita.
Ono joj kaie: ,,Draga majko, primam ga od tebe, po punoj cijeni,
wojoj cijeni i mojoj cijeni. On mi je vrijedan svake cijene, woje i
moje. Hvala.
Iako si me prepustila drugim a zalijek, uzeo sam te sa sobom,
onakvu kakva jesi, kao svoju majku, koja mi je od te velike snage s
ljubavlju darovana. Thkoder smije5 me joS uvijek imati. Ja ti joi pri-
padam. Ako me jednom budel trebala, treba5 znati: Ti ostajel mo-
ja majka i ja ostajem woje dijete."
Thda dijete pogleda oca, onakvog kakav je, kako ga je snaga uze-
la u sluibu, i na sve 5to ga je koltalo i 5to ga moida jo} uvijek ko5ta.
Ono mu kaie: ,,Dragi ode, primam ga od tebe, po punoj cijeni, wo-
joj cijeni i mojoj cijeni. On mi je vrijedan svake cijene, woje i mo-
je. Hvala.
Iako si me prepustio drugimazauvijek, uzeo sam te sa sobom,
onakvog kakav jesi, kao svog oca, koji mi je od te velike snage s lju-
bavlju darovan. Thkoder smijel me jo5 uvijek imati. Ja ti jo5 pripa-
dam. Ako me jednom budei trebao, trebal znati daostajel moj otac
i ja ostajem woje dijete."
Tada dijete pogleda opet svoju majku ikaLejoj: ,,Draga majko,
vidim te kao svoju majku i sebe kao woje dijete. Thkoder te vidim
kao dijete woje majke i woga oca, s njima ljubavlju povezano i nji-
hovom sudbinom i svim 5to su oni s obitelji nosili. Njima sam ta-
koderja s tobom povezan i njihovom sudbinom, kakva god je ona
bila. Ostavljam te tamo, Sto god te tamo vude. Ja se znam s njima
povezati.
Ipak gledam takoder iznadvas, na snagu koja vas pokreie, kako
vas pokre6e i u dijoj sluibi ste bili i jo5 uvijek jeste. Predajem joj se,
27
zajedno s vama i kaiem joj: 'Da.' I kaiem joj: 'Hvala.' Ostavljam Trenutak
vas tamo, tako kako vas ona k sebi vude i prima, s ljubavlju...
Gdje i kako je sada to dijete? Je li dijete jo5 odbadeno? Ili se osje6a
Nakon nekog vremena dilete pogleda opet svoga oca i kaie mu:
primljeno na dudesan nadin? Ono se osje6a povezano sa svojim po-
,,Dragi ode, vidim te kao svog oca i sebe kao woje dijete. Thkoder drijetlom, dokud ono unatrag doseie. U svakom djeli6u svoga tije-
te vidim kao dijete woje majke i woga oca, s njima ljubavlju pove-
la osjeia se sa svim svojim precima i njihovom iivotnom snagom
zano i njihovom sudbinom i svim 5to su oni s obitelji nosili. Njima
kao jedno. Osje6a se kao jedno s onom duhovnom mo6i, koja ih je
sam takoder.ia s tobom povezan i njihovom sudbinom, kakva god
uzela u sluibu, kakvi su bili i kakvi jesu. Nitko nije bio u sluZbi te
je ona bila. Ostavljam te tamo, 5to god te tamo vude. Ja se znam s
mo6i bolji ili lo5iji, siromalni.ii ili bogatiji. Svi su bili jednako volje-
njima povezati.
ni i jednako u sluibi Livota.
Ipak gledam takoder iznadvas, na snagu koja vas pokre6e, kako
Thko se dijete osje6a njima jednako. Osje6a se jednako voljeno
vas pokre6e i u dijoj sluibi ste bili i jo5 uvijek jeste. Predajem jo.i se,
i jednako podriano. Dijete se osje6a u svakom ffenutku tu, potpu-
zqedno s vama i kaiem joj: 'Da.' I kaiem joj: 'Hvala.' PuItam vas
no tu, u svojoj puno6i tu, voljeno tu, sa svima tu, zajedno tu.
tamo, tako kako vas ona k sebi vude i prima, s ljubavlju."

Put
Kao sljede6e pogleda dijete na one koji su ga primili ikroz koje je
mogao ostati na iivotu. Kaie im: ,,Vi ste meni darovani onakvi ka-
kvi jeste. Vi ste me usvojili kad sam svojim roditeljima bio previSe.
Vi ste sadaza mene otac i majka. Vi ste sadaza mene postali mori
roditelji. Darovani ste mi kao moji drugi roditeli. Primam vas kakvi
ste mi darovani, kolika god da je cijena koja vas koita i koja mene
kolta, kako god vas sudbina odredila da budete moji novi roditelji."
Thda dijete gleda iznad njih na onu mo6 koja drLi sve sudbine
u svojim rukama, jer ih ona ieli onakve kakvi jesu. Dijete se pokla-
nja toj snazi koja sve pokre6e. Predaje joj se s ljubavlju i kaLe joj:
,,Da. Thko primam svoj iivot i svoju sudbinu od tebe. PrepuStam ti
se da me nosiS i vodii, tako ispunjam 5to mi ti darujel i kamo vodiS
moj iivot. Hvala."

2B 29
MEDITACIIA: Majka
Zelim nelto re6i o majci. Zaworite oti.
Gledajte slike koje imate o svojoj majci. Koliko je to slika? Je li
to vile od pet, nakon 5to se dvadeset godina zavas brinula? Bila tu
zavas dan i no6? Kad ste bili mali i ona nije mogla spavati, jer je
stalno bila budena, da bi bila pripravna uvijek kad ste je trebali? I
sada je preostalo pet slika? Ve6ina od tog lole slike, drske slike, uni-
Stavaju6e slike? Moida ste joj dak Leljelismrt? Sto preostaje od maj-
ke? Koliko snage? Sada 6emo promijeniti te slike.
Ponekad postoji prekid u djetinjswu, na primjer kada majka
nije bila tu, iz bilo kojih razloga.Moi-daier ste bili u bolnici ili ne-
ko vrijeme dani drugome.
Thda ste odludili: Nikada viSe natrag k njoj. Sve 5to je bilo pri-
je, duboka lijepa sjeianjasu kao obrisana.
Sada idemo unatrag u vrijeme prije prekida. K sretnim s.ie6anji-
ma, k sretnim slikama, i dajmo im nutarnji prostor. Dopultamo
sebi te sretne trenutke opet proiivjeti: zalti6enost, sigurnost, blizi-
nu, iskrenost.
S tim sretnim slikama u sebi odvaiimo se napraviti korak pre-
ma majci. Usprkos ljutnji, usprkos razotaranirt, preko prijalnje od-
luke nikada vi5e i6i prema njoj. Odvaiimo se napraviti prvi korak,
jedan mali korak i pritom je gledajmo u odi. - Thda skupimo svu
svoju snagu i napravimo sljede6i mali korak. - I tada opet jedan ko-
rak, sasvim polako, uvijek njoj pred odima. - Skupimo hrabrost za
sljede6i korak, sve dok joj ne padnemo u narudje. Napokon opet
doma. - Draga mama.
30
Ljubav prema majci, onalirroj kalcva jest
Jedna od velikih te5ko6a koje imamo jest da imamo velika odekiva-
nja od majke, koja idu daleko preko toga 5to jedna obidna iena mo-
Le datr. e.rto je majka morala biti bolja od Boga. Jao, ako nije kao
Bog! Thda joj predbacujemo. Sto treba nala majka tada napraviti?
Velika je nepravda koju joj time dinimo. Kada sam to shvatio, na-
pisao sam majci pismo. Ona je ve6 dugo mrwa. Ali ja sam joj na-
pisao pism o. Zaworite odi. Dok vam ja to pridam, moiete si predo-
diti svoju majku. Pismo majci izgledalo je otprilike ovako:
MEDITACIJA: Draga mama
Draga mama,
Ti si obidna Lena, kao milijuni drugih iena takoder. Volim Te
kao obidnu ienu. Samo jer si Ti bila obidna iena, voljela si moga
oca, koji je takoder sasvim obidan. Thko ste se Vi spojili kao mu5-
karac iLena. Vi ste se voljeli kao mulkaraciLena, sasvim obidno,
kao i milijuni drugih Lenai mulkaraca. Iz VaIe ljubavi nastao sam
ja, plodVaJe ljubavi, jedne sasvim obidne ljubavi, tako kako se mu5-
karac i Lenavole. Nakon toga ste s nadom i zabrinutoS6u na mene
dekali, ho6e li sve biti u redu.
Thda si me u boli rodila, tako kako druge iene svoju djecu ra-
daju, sasvim obidno, kako je priroda to uredila. Thda sam ja bio tu.
Vi ste me gledali i dudili se: ,Je li to nale dijete?" Vi ste se gledali u
odi i rekli: ,,Da, to je nale dijete i mi smo njegovi roditelji." Dali ste
mi ime, kojim su me zvali. Dali ste mi svoje prezime i svim ljudima
rekli: ,,To je nale dijete, ono pripada nama." Da, i tada ste se za me-
ne brinuli mnogo godina. Uvijek ste razmiSljali, kako mi je i treba
li mi 5to. Thko ste bili za mene tu, kao Sto su milijuni drugih rodi-
telja bili za svoju djecu, sasvim obidno.
31
 Jer ste bili tako obidni, radili i ponekad mi udini-
ste pogrelke,
li nai,ao.Ali samo zato 5to ste radili pogrelke mogao sam rasri i mo-
Praitanj e, Milosrde, Lj ubav
gao sam postati kao Vi. Zahval)ujem Vam 5to ste bili tako obidni.
Thko Vas volim, todno onakve kakvi ste bili. Thko ste bili pravi za
Prije nekoliko mjeseci bio sam u Izraelu s jednom pratiteljicom na
mene.
sveudili5tu Ben Gurion. Jedan tamolnji profesor koji se iako zalagao
Draga mama, moram Ti re6i joJ nelto vaino. Otpultam Te iz
za mir izmedu lzraelaca i Palestinaca rekao nam je: ,,Neobidno je,
svih svojih odekivanja koja su ve6a od onoga 5to se smije od jedne
kada bi Nijemci molili Zidoveza oprost, ne bi im gaZidovimogli
obidne Lene zahtljevati. Nitko nije za mene napravio vi5e nego Ti.
dati. Istodobno dekaju Izraelci u Izraelu da im moi.da Palestinci
To je mnogo vi5e nego 5to je bilo potrebno. Thko Te volim, sasvim
oproste."
obidno, draga mama.

MEDITACIJA: Praitanje
RazmiSljao sam 5to to znadi nekome oprostiti. Smijemo li mi to
uop6e? Ako si predodimo Sto se u na5oj duii dogada, kada pridamo
o praltanju ili o tome mislimo, }to osje6amo? Osje6amo: praltanje
postoji samo kod sitnica i uzajamno.
Ako se netko prema nama osje6a krivim, na primjer ako nas je
povrijedio, tada jepraitanje koje djeluje tiho, bez rijedi. Ono je bla-
go i obzirno. Zaboravimo 5to je tu bilo. Ne obaziremo se. Ako se
na takav nadin na to vile ne obaziremo, onaj drugi osje6a ljubav.
Ako vidi da smo mu udinili nelto naLao, odgovorit 6e na isti
nadin. Prije6i 6e preko toga i to zaboraviti. To je vrlo dovjedan nadin
praltanja. lJ osnovi je to .iednostavno obzir.
Sada 6emo nastojati istraiiti Sto se u nama dogada ako na taj
nadin oprostimo. Istraiit 6emo i 5to se u nama dogada ako drugi
nama na takav nadin oproste.
JoI o nedemu tu valja razmisliti. Ako u jednom odnosu drugo-
me kaiemo: ,,Opra5tam ti", u duli se dogada neito potpuno druk-
dije. Time drugoga optuiujemo da je kriv. To izgovoreno praltanje
razdvaja. Ono ne moLe spasiti odnos. Upravo suprotno. Ono uni-
Itava odnos. Dakle vratimo se praltanjima koja povezuju s ljubavlju
- oboje istodobno.
32 .).)
MEDITACIJA: Odustirrye Milosrde je nastojanje dule i srca s pogledom na patnju i kriv-
nju koje ostaju nedokinute. Tada moZda dinimo neka milosrdna
Postoje dogadaji kod kojih je svako praltanje zabranjeno. Na pri-
djela i znamo da krivnja i patnja s time ne mogu biti dokinute.
mjer kod ubojswa. tebamo si samo predoditi 5to se dogada u duli
Uiivimo se kako to milosrde u nama djeluje. S tim milosrdem
krivca ako odeku.ie da mu oprostimo? U tom trenutku on izgubi
jednaki smo drugima. Priznajemo nemo6 koju oni trpe i osje6amo
pogled na ilwe. Umjesto da s njima suosje6a i s njima trpi i Zali
se nemo6no. Ako se tako milosrdno ponaiamo, ne osudujemo i ne
zbog onoga 3to im je nanio, on gleda na sebe. Zeh se osloboditi
opraitamo. Niti - niti. Mi smo s njima samo tu.
krivnje, bez prihva6anja svih posljedica.
Osjetimo sada u sebi 5to se u nama dogada, ako bismo odeki-
vali i izmolili takvo praitanje. eit i li nas ono slobodniml eini li
Ljubav
nas ono jakim? IIi nas dini drskim? Ono 5to sam ovdje rekao o praltanju i odbijanju praltanja i o mi-
Sto ,. u nama dogada ako drugome kaiemo: ,,Opraitam ti"? losrdu, u osnovi sam rekao o ljubavi. Ipak to je posebna ljubav. Ona
Sto time porudujemo? Smijemo li takvo 5to? Ako kaiemo Sto takvo, je iznad i s onu stranu ljubavi koja jo3 ne5to ieli.
postavljamo se pokraj ve6e mo6i ili dak iznadnje, kao da bismo mo-
gli ili smjeli odredivati o krivnji i nevinosti ili u krajnjem sludaju o
Zivotu i smrti.
Ako se od nas ne odekuje praltanje i nije oproiteno, ostaje ve-
lidina onoga 5to se dogodilo nedodirnuta. Krivac zadrLavasvoje do-
stojanswo tako 5to ne odekuje praltanje i mi poltujemo njegovo
dostojanswo tako 5to mu ne opraltamo. On je predan nekoj ve6oj
snazi.
JoI je ne5to s tim povezano. Velika krivnja daje snagu ako smo
je priznali i pristali na njene posljedice. Ona daje krivcu snagu ne-
5to udiniti, 5to nevini nikada ne bi mogli, jer im ta snaga nedostaje.
Pogledajmo sada svoju krivnju i krivnju drugih s mnogo poSto-
vanja. Zamislimo sebe i druge pred tom velikom snagom u jednoj
drugoj ljubavi.

MEDITACIJA: Milosrde
Ipak se moiemo na neki nadin okrenuti onima koji ne mogu viSe
odekivati praitanje. Kako? Kroz milosrde.

34 15

PRreA: Se5ir na stra5ilu za ptice
Sastala se grupa istomi5ljenika i dogovarala planove za bolju budui-
nost. Zakljudili su da bi mogli raditi drukdije. Obidno i svakodnev-
no i to vjedno kruZenje bilo im je preusko.TraLlli su posebnost,
prostranost i nadali su se da 6e prona6i put k sebi kao nitko do ta-
da. U duhu su se ve6 vidjeli na cilju. Zamilljali su kako bi trebalo
biti i odludili djelovati. ,,Kao prvo", rekli su, ,,moramo traiiti veli-
kog majstora jer s tim se podinje." Thd su krenuli na pur.
Majstor je stanovao u drugoj zemlji i pripadao je drugom na-
rodu. Mnogo dudesnih swari pridalo se o njemu, ali nitko nqeznao
5to je od toga istina. Uobidajenom su uskoro vei izmakli, jer ovdje
je bilo sve drukdije, obidali, krajolik, jezik, putovi, cilj. Ponekad su
do5li na neko mjesto za koje se pridalo da je majstor tamo. No, kad
su htjeli doznati neito pobliZe, duli su da je upravo otiSao dalje i
nitko nije znao u kojem pravcu. Ipak, jednog dana su ga pronalli.
Bio je kod jednog seljaka na polju. Thko je zaradivao za hranu
i preno6iSte. Na podetku nisu htjeli vjerovati da je to dugo iSdeki-
vani majstor. Seljak se takoder dudio da je dovjek koji je s njim bio
na polju tako osobito valan. Ali on je rekao: ,,Da, ja sam majstor.
Ako ielite od mene uditi, ostanite jedan tjedan ovdje. Thda 6u vas
podudavati."
Istomi5ljenici su se zaposlili kod istog seljaka i dobivali su hra-
nu, pi6e i skloniSte. Osmi dan, kad jevec posralo mradno, pozvao
ih majstor k sebi, sjeo je s njima ispod jednog drveta i ispridao im
pridu.
,,Jednom davno jedan mladi dovjek je razmiSljao 5to bi trebao
napraviti sa svojim iivotom. Dolazio je iz ugledne obitelli, bio je
polteden nevolja i osjedao da u Zivotu mora napraviti nesto viJe i
bolje. I tako je napustio oca i majku, tri godine se prikljudio aske-
tima, i njih je napustio, na5ao je Budu u osobi iznaoje da mu to jo5
nije dovoljno. Zeho je jo5 vi3e, do mjesta gdie )e zrakvei rijedak i
gdje se telko di5e: gdje nitko prije ryega nikad nije bio. Kada je do-
5ao tamo, stao je. To je bio kraj puta i vidio je da je to bio krivi put.
Sada je Lelio i6 u drugom pravcu. Si5ao je, dolao u jedan grad,
uzeo najljeple kurtizane, uortadio se s bogatim trgovcem i uskoro
je bio bogat i ugledan.
Ipak se nije spustio skroz u dolinu. ZadrLavao se samo na gor-
njem rubu .Zapunipothvat nedostajala mu je hrabrost. Imao je lju-
bavnicu, ali ne Zenu, dobio je sina, ali niie bio otac. Umije6e ljubavi
i iivota naudio )e, ali nije naudio i ljubav i iivot sarne. Ono Sto nije
usvojio, podeo je omalovaiavati, sve dok se nije zasitio i to napustio."
Tir je majstor napravio pauzu.,,MoZda znate pridu", rekao je, ,,i
znate, kako je ona zavrJila.To znati, dovjek je na kraju postao po-
nizan i mudar i okrenut prema obidnom. Ipak, 5to to znaii, ako je
prije tako mnogo propustio. Tko vjeruje iivotu, njemu hrana nije
kaia oko koje se mota u daljini. On svladava prvo obidno. Jer inade
je njegovo neobidno - ako ga ima - samo kao Se5ir na straiilu za
ptice."
Zavladalaje ti5ina. Majstor je takoder $utio. Onda je ustao bez
rijedi i oti5ao.
Sljede6eg jutra nisu ga mogli na6i. Joi je u no6i opet otisao na
put i nikom nije rekao kamo.
Sada su opet istomiJljenici bili usmiereni sami na sebe. Neki od
njih nisu Leljeli prihvatiti da ih je majstor napustio i krenuli su na
put jo5 jednom ga pouaLiti. Drugi gotovo nisu mogli razlikovati
izmedu Leljai sffahova i besciljno su traiili bilo koji put.
MEDITACIJA: Posjed
Ali jedan sjetio. OtiSao je do stabla, sjeo je i gledao u daljinu, sve
se
dok nije u svojoj nutrini postao miran. Ono 5to ga je pritiskalo izvt-
37
dio je iz sebe i stavio pred sebe kao netko tko nakon dugog hoda
skine ruksak, dok se ne odmori. I njemu je bilo lako i osje6ao se
slobodno.
Ispred njega su sada stajali: njegove Lelje - njegovi strahovi -
njegovi ciljevi - njegova srvarna potreba. I ne pogledaju6i pobliie i
ne htjevii neito odredeno - prije kao netko koji je s nepoznatim
blizak - dekao je da se dogodi kao samo od sebe, da sve zauzme svo-
je mjesto, koje mu je u cijelosti pripadalo, prema vlastito.i teLini i
rangu.
Nije trajalo dugo i on je primijetio da je ispred njega postalo
manje. Kao da su se neke od njegovih predodZbi odluljale kao ot-
l<riveni lopovi, koji bjeie u daljinu. I shvatio je: ono Sto je on vidio
kao vlastite Zelje, vlastite strahove, vlastite ciljeve, to mu nikad nije
pripadalo. To je dollo odnekud drugdje i ugnijezdilo se. Ali je sada
njegovo vrijeme prollo.
einilo se da nastoji do6i u ono 5to je ispred njega joi preostalo.
Dollo mu ;'e natrag }to mu je zaista pripadalo i sve se smjestilo na
svoje pravo mjesto. Snaga se skupila u njegovu srediStu i tada je pre-
poznao vlastiti, njemu odgovarajuii c1\. Malo je jo5 pridekao dok
nije bio siguran. Onda je ustao i oti5ao.
3B
MEDITACIJA: Drugo rodenje
Tijekom Livotapredstoji nam mozda jo5 jedno, drugo rodenje. Pri-
je svega za jednu majku ako po drugi put mora otpustiti svoje vo-
ljeno dijete. ovaj pur na razinisrca i duha. uzivimo se sada u ovoj
meditaciji u to drugo rodenje.
Moida se dijete povuklo pred majkom i ieli se osloboditi od
nje, prije svega od njezinih briga. To je rodenje bolno za obje stra-
ne, jer duboka vezanosr i ljubav opstaju. Inade drugo rodenje ne bi
bilo tako bolno. uzivimo se u ovo drugo rodenje, kako za nas kao
dijete tako i za nas kao majku ili oca.
Drugo rodenje dini se neizbjeino u mnogim pogledima, kako
za majku tako i zadyete. Ono 6e biti neizbjeino kad zaoboie nelto
drugo nadode.
Majku odekuje rastanak, koji 6e doiivjeti kao umiranje' Majka
ostavlja iza sebe nelto najdragocjenije i na sveobuhvatan nadin po-
staje dista za jedandrugi svijet i za jednu drugu ljubav'
Vodim ovu meditaciju jo5 dal.ie. Drugo rodenje priprema nas
za sveobuhvatno tre6e rodenje. Izkrilazemlie rodit 6emo se u jed-
noj duhovnoj dimenziji i jednom drukdiiem bivanju. Ali tek kada
postanemo disti. Inade se moida moramo joi jednom vratiti u taj
Livot, ponovnom rodenju, dok nam nakon Prvog rodenja ne uspi-
je drugo - dok nam ne uspije potPuno.
Kako osje6amo kao dijete drugo rodenje? Ho6emo li isto tako
postati disti? Ili 6emo visjeti nakon tog rodenja dalje sa svojim osje-
ialimana majdinim grudima? Moida 6emo morati kasnije sami po-
stati majka, na isti nadin osjetiti drugo rodenje kao prije naSa maj-
ka, sve dok drugo rodenje ne doiivimo kako od strane djeteta tako
od strane majke i dok nam ono u sveobuhvatnom smislu ne uspije.
39
 NaS otac takoder doiivi drugo rodenje iako na drukdiji nadin.
On 6e kroz njegaisto postati dist, prije svega ako mu uspije zajedno
s majkom.
Moiete li me joi pratiti?
Kod drugog rodenja iivotno se nastojanje okre6e. Umjesto pre-
ma nadolaze6em iivotu, okre6e se prema svom nadolazeiem kraju
i prema onom nadolazeiem i skrivenom 5to nakon ryega dolazi i
Ito nas nakon ryega odekuje.
Prestaje li nakon drugog rodenja veza izmedu majke i djeteta?
Ho6e li se kroz njega zauvijek prekinuti? Spaja li ono majku i dije-
te ponovno, prije svega u vrijeme nevolje?
Ono oboje spaja na drugi nadin, na idealan nadin. Spaja ih bezu-
vjetno. Ipak ostaju tu jedan za drugoga, prije svega u potrebi smrti.
Oboje gledaju iznad tog iivota. Zajedno se rastaju. U njihovu
rastanku oboje su disti.
40
PRIeA: Gostionica uz cestu
Ispridat 6u jednu pridu. Ipak ona je kao meditacija, meditacija jed-
ne ljubavi koja oslobada.
Jedan dovjek hoda ulicama svoga kraja. Tu mu sve izgleda pri-
jateljski i prati ga os)ecq sigurnosti - ali i lagane tuge. Jer mnogo
toga mu je ostalo ta)na, i uvijek je iznova nailazio na zaworenayra-
ta. Ponekad bi najradije sve ostavio iza sebe i oti5ao Sto dalie odav-
de. Ipak, nelto ga zadrLava, kao da se bori s neznancem i ne moie
ga se osloboditi sve dok ga on ne blagoslovi. I tako se osje6a uhva-
6enim izmedu naprijed i natrag, izmedu i6i i ostati.
Dode u park, sjedne na klupu, nasloni se, diie duboko izatvo-
ri odi. Pulta da se odvija duga borba, prepulta se nutarnjoj snaz\,
osjeda kako postaje miran i prepulta se kao trstika na vjetru, u skla-
du s mnolwom) prostranswom i vremenom.
Vidi se kao oworenu ku6u. Tko Zeli u6i, smije do1i, a tko do-
lazi, nelto donosi, malo ostaje - i ide. Thko je u toj ku6i stalno do-
laLenje, donoienje, ostajanje - i odlaienje. Tko kao novi dode i no-
vo donese, postane star time 5to ostaje i dode vrijeme da on ode.
u oworenu ku6u dolaze mnogi neznanci koji su dugo bili za-
boravljeni ili iskljudeni. Thkoder donose nelto, malo ostaju - i od-
laze. I,,lo5i dedki", kojima bi najradije pokazali yrata, dolaze, i oni
neSto donose, prilagodavaju se, malo ostaju - i odu. Tko god da je
taj, koji dode, susre6e druge koji su prije njega dolli i koji 6e posli-
je njega do6i. Budu6i da ih je mnogo, svatko mora dijeliti. Tko ima
svoje mjesto, ima i svoje granice. Tko ne$to ieli, mora se prilagodi-
ti. Tko je do5ao, taj se smije raiiriti dokle god ostaje. On je do5ao,
jer su drugi oti3li i on 6e oti6i kad drugi dodu. Thko u toj ku6i osta-
je dovoljno mjesta i vremena za sve.
41
 Kako on tu samo sjedi, osje6a se dobro u svojoj ku6i, srdadan
je sa svima koji su dolazili i dolaze, koji su donosili i donose, koji
su ostajali i ostaju, koji su odlazili i odlaze. Njemu kao da je ono 5to
je prije bilo nepotpuno sada potpuno, osje6a kako borba ide prema
kraju i kako je rastanak mogu6. JoI malo prideka da dode pravo vri-
jeme. Thda owori odi, pogleda uokolo, ustane - i ode.
42
Spomen na mrtye
Mrwi
Kazat 6u vam ne5to o mrrvima tako da me pri tome moZete u nu-
trini pratiti i na duboki nadin s ljubavlju stupiti u vezu sa svojim
mrwima.
Gdje su mrrvi? Jesu li oni nestali? Je li s njihovom smr6u sve
proSlo? Kad biljke ili iivotinje umru, ne razmiSljamo jesu li one za
nas jo5 uvijek tu, osim jo5 u svom sjemenu ili potomswu ili Zivim
bidima kojima su sluiili za jelo. Ali kako je kod nas ljudi?
Podlijeie li na} duhovni dio i nala duia prolaznosti na isti na-
din? Nisu li oni moida kao njihov materijalni dio uvudeni u tok
umiranja sluie6i kao hrana i gnojivo? Opstaju li oni dalje na nema-
terijalan nadin?
Nala iskuswa s mrwima upu6uju nataj pravac. Ponekad nam se
tako Zivotno ukazuju u snu, kao da su jo3 tu i da iele nelto od nas,
nelto 5to njima jod nedostaje. Na primjer priznanje ili odlazak s lju-
bavlju, tako da im rastanak napokon uspije. Ponekad tebamo za
njih nelto urediti 3to im ne da mira i veie ih uz ovaj Livot. Ako na-
pravimo to 5to oni trebaju, nakon nekog vremena 6e se udaljiti, kao
da sada zauvi)ekmogu ostati medu mrwima i kod njih na6i mir.
Zivi takod,er teie k mrwima . Ziui teznu za mrwima i iele se s
njima ujediniti. Na primjer ponekad majku neito vude k mrwom
djetetu ili dijete k mrtvoj majci. Oni deznu za smr6u kako bi sa
svojim voljenima, koji im nedostaju, opet bili ujedinjeni. Za njlh
su ti mrwi jo5 uvijek tu i njihova vlastita smrt za njih je kao nasta-
vak Zivota.
Neki ljudi doLivljavajuneizdrLivu privladnosr prema smrri, kao
da ih mrwac privladi velikom mo6i. To izgleda kao da 6e mrwi pro-
na6i mir tek kad jednoga Livoga budu imali pokraj sebe. Ipak, moi-
43
da nije u pitanju iivi kao osoba, kojeg bi oni htjeli imati, nego nje-
gove misli ispunjene ljubavlju, njegovo poitovanje i njegovu
zahvalu.
Ako na prim.ier dijete koje je rano izgubilo majku - moida dak
kod svog rodenja - gleda majku s ljubavlju i njoj od srca kaie: ,,Hva-
ld', majka prestaje deznuti zau)edin)enjem s djetetom u smrti. Thda
dijete odjednom viSe ne osje6a struju koja ga vude k smrti.
Slidno vrijedi i za ubojice i njihove i.rwe. Jer takoder ubojice
vude ne5to k njihovim iltrama, i neke od tih Lrtava ne mogu na6i
mir sve dok njihovi ubojice ne leie mrtvi pokraj njih. Ipak i u tom
sludaju irtva ponekad pronade svoj mir kada je ubojica gleda s lju-
bavlju. Th ljubav nema vile straha od vlastitog umiranja i priznqe
dabizanjega smrt bila zapravo prvi korak prema pomirbi s njego-
vom irtvom. Thj korak dini ga slidnim njegovoj i.rwii ujedinjuje ga
s njom.
opreznijim u nalim osudama. Istodobno to potide na5 strah jer po-
stajemo svjesniji svoje nemo6i.
e.rto mrwe u svakodnevnom iivotu doiivljavamo kao da su
nam naklonjeni i prijateljski, prije svega mrtve iz svoje obitelji. Oni
nas prate neko vrijeme, kao da su jo5 medu nama, dok se nakon
nekog vremena od nas ne odvoje i mi od njih.
Pitanje .ie kamo idu mrwi kada zauvljek od nas odu? Postoji li
za njlhvlastito kraljevswo? Ili nakon nekog vremena upadnu u ni-
Stavilo, u konadan zaborav? Nitko fie zna.
Drugo pitanje je 5to ostaje nama koji jo5 iivimo i imamo smrt
stalno pred odima i svjesni smo njene prisutnosti? I to upravo onda
kada od nje strahujemo ili kada je potiskujemo i njeno kucanje na
na5a vrata nadglasavamo. Nama ostaje sklad s onim 5to 6e biti i ka-
ko 6e biti. Thda smo ve6 ovdje i sada spokojni.

Jesam li ovdje zaisragovorio o mrtvima ili moida samo o iivi- ,rfJ sredin i Livota smo. ..
ma? Ne znam. Ponekad ih ne mogu razlikovati jedne od drugih.
... obuhvadeni smr6u." Kao plesad obuhvati nas rukom i plele - ples
Nisu li oboji prisutni, samo na razlidite nadine, jedni nama vidljivi,
Livota.
a drugi nevidljivi?
Je li njena ruka hladna? - Ili je moida vru6a? Samo s njom, ka-
Mrwi za nas ostaju tajnoviti. Oni su nam istodobno udaljeni i
da ona daje takt i prema njenoj melodiji bit 6e to vatreni ples.
blizu. Moida nas oni mijenjaju iako to ne slutimo. Ponekad odito
Kada smo iscrpljeni i kada ielimo prestati, ona nas vodi u jed-
pokazuju svoju prisutnost na mo6an i zastra5uju6 nadin - pomaiu-
nu drugu prostoriju, o kojoj mnogi misle da 6e tamo na6i svoj mir.
6i ili uni5tavajuti. Mi vidimo da oni udu u iivu osobu, na primjer
Ili se tamo ples nastavlja? Samo prema drugoj melodiji? Jesmo li mi
u iscjelitelja,kroz kojega onda naprave nevjerojatne srvari. Nakon
moLda ramo u kretanju? Je li mir, koji neki snivaju, moida laLan?
toga se iscjelitelj probudi. On ne zna pojedinosti koje je napravio,
Sto pobuduje ta zamisao u nama? Moida: ,,Ple5imo dalje!"
samo zna da je mrtvac, desto netko itle je ime znao, kroz njega go-
vorio i djelovao.
Moida su mo6ne povijesne osobe koje su mnogim ljudima do-
nijele nesre6u bile pod vla56u takvih mrwih, koji su im s jedne stra-
ne dali veliku mo6, a s druge ih istodobno na tajanswen nadin 5ti-
tili. Ipak ni tu ne moiemo biti sigurni. To nas samo moida dini

44
45
Bududnost
vlFJZs/rz K novoj obali
Napravit 6u s vama jednu vjeZbu. Zaworite oii.
Uzmi si jedan slobodan dan. Kaii sebi: ,,Radio sam dovol.ino i
neito sam napravio. Sada idem na put oko svijeta." Na neko vrijeme
odlaziS iz mjesta koje je bilo woj dom. IdeS u prirodu, idei preko
mosta, dodel u oworeni krajolik i udahne5. Napokon je sve daleko.
IdeS dalje. Nakon nekog vremena ulica zavrlava na rijeci. Pitai
,.r ,,Sto da sad radim? Da li da se vrarim?" RazmiSlja5. Ali prije to-
ga gleda5 preko rijeke na drugu obalu i vidiS 5to sve ramo ima, do
unedogled.
Thda pomisliS: ,,Stavit 6u sve na jednu karru." Svude5 odje6u,
poveZei je, stavi5 je na glavu i pregaziS rijeku na drugu obalu.
Thmo legnei i osu5iI se na suncu. Thda se obudei i nastaviS dalje.
Odjednom vidiS nelto 5to prije nikada nisi vidio. Kaie5 sebi:
,,To je moje mjesto."
46
PRIeA: Gost
U ovoj pridi vodim prividno dugadkim obilaznim putem do
vas
todke do koje 6emo do6i. Ona 6e se pojaviti vrlo iznenadno i urezat
6e nam se u du5u.
Negdje, vrlo daleko, ramo gdje je jednom bio Divlji zapad, obi-
lazio je netko s ruksakom na ledima daleka podrudja gdje ljudi nisu
Livjeli. Nakon vi5esatnog marliranja - sunce stoji joI visoko i nje-
gova ied postaje velika - ugleda na horizontu farmu. ,,Bogu hvala!"
pomisli on, ,,napokon opet dovjek u ovoj usamljenosti. Svra6am k
njemu, molim gaza piie i moida 6emo sjesti na verandu i razgova-
rati, prije nego 5to odem dalje." I on si zacrtakako 6e to biti.
Ali kada se pribliiio, vidio je da se farmer u vrtu ispred ku6e
pripremao raditi, i obuzme ga prva sumnja. ,,Vjerojatno ima mno-
go toga za raditi i kada kaiem 5to ielim, dinit 6u mu se dosadan; i
on bi mogao misliti da sam bezobrazan " Kada je do5ao do vrtnih
vrata, samo je mahnuo farmeru i oti5ao dalje.
Farmer ga je sa svoje strane vidio joi izdaleka i veselio se. ,,Hva-
la Bogu! Napokon opet dovjek u ovoj usamljenosti. Nadam se da
6e do6i k meni. Onda 6emo neito zajedno popiti i moida 6emo sje-
sti na verandu i razgovarati, prije nego 5to ode dalje." Oti5ao je u
ku6u i stavio hladiti pi6e.
Kada je vidio da se stranac pribliZio, podeo je i on sumnjati.
,,Njemu se sigurno iuri i ako kaiem 5to Zelim, dinit 6u mu se dosa-
dan; i on bi mogao misliti da mu se name6em. Ipak, moida je Le-
dan i ieli sam od sebe do6i k meni. Najbolje je, oti6i 6u u vrt ispred
ku6e i pravit 6u se da se spremam raditi. Tamo me mora vidjeti i
ako zaista Zeli k meni, vei ie mi re6i." Kada je stranac samo mah-
nuo i nastavio dalje svojim putem, rekao je: ,,Kakva Steta!"
Srranac je nastavio dalje. Sunce se podiglo jo5 viSe i njegova ied
postaje ve6a i traje satima, sve dok na horizontu nije ugledao drugu
47
 farmu. Kaie sebi: ,,Ovaj pur svratir 6u k farmeru, dinio mu se do- stojim hrabro, dode mi nakon nekogvremena rijed od nje, kao kada
sadan ili ne. Toliko sam iedan da moram nelto popiti." munja osvijetli ono 5to je bilo u mraku - i meni je sve jasno."
Farmer ga je bio ugledao izdaleka i pomislio: ,,Nadam se da ne- Farmeru je razgovor bio stran i dugo je 5ute6i gledao u no6. Th-
6e doii k meni, samo bi mi jo5 to nedostajalo. Imam mnogo posla da je i on uvidio tko je njega pratio, svoju smrt - i on joj se poklo-
i ne mogu se joJ brinuti o drugim !udima." I nastavio je dalje radi- nio. Bilo mu je kao da se ostatak njegova Livotapreobrazio. Skupo-
ti ne bacivli pogled na stranca. cjeno kao ljubav ko)a zna za rastanak i kao ljubav ispunjena do
Stranac ga je vidio na polju, oti5ao je k njemu i rekao: ,Jako vrha.
Sljede6eg jutra jeli su zajedno i farmer je rekao: ,,Iako odlaziS,
iedan. Molim re,
sam Zedan. da) mi piti."" Farmer je pomislio: ,,Odbiti ga
te, daj
ostani mi prijatelj." Stupili su na oworeno i dali si ruke. Stranac je
sada ne smijem, napokon i ja sam dovjek." Poveo ga je svojoj ku6i i
otiJao svojim putem, a farmer na svoje polje.
donio mu pi6e.
Stranac je rekao: ,,Pogledao sam woj vrt. Odmah se vidi, ordj.
je na djelu pravi znalac koji voli biljke i zna Sto im rreba." Farmer
se veselio i rekao je: ,,Vidim, ti se takoder razumijes u to." Sjeo je, i
dugo su razgovarali.
Thda je stranac ustao i rekao: ,,Vrijeme je da idem dalje." Far-
mer je to odbio. ,,Pogledaj", rekao je, ,,sunce je ve6 nisko. Ostani
ovu no6 kod mene. Thda 6emo sjesti na verandu i razgovarati prije
nego 5to sutra nastavi5 dalje." Srranac je prihvatio.
Naveder su sjedili na verandi i prostrani krajolik je lei,ao kao
preobraZen u sutonu. Kada se smradilo, srranac je podeo pridati ka-
ko se za njega svijet promijenio otkad je shvatio da ga pri svakom
koraku netko prati. Na podetku nije vjerovao da je nerko stalno s
njim i5ao. Da je, kad je on srao, drugi isto srao, a kad bi krenuo na
put, drugi se takoder podigao. Tiebalo je vremena dok nije shvatio
tko je njegov pratitelj.
,,Moj stalni pratitelj", rekao je on, ,,to je moja smrt. Thko sam se
na nju navikao da je ne Zelim izgubiti. Ona je moj najvjerniji, moj
najbolji prijatelj. Kada ne znam 5to je ispravno i kako treba dalje,
tada se na trenutak umirim i molim je za odgovor. Predajemjoj se
svim svojim bi6em i znam: ona je tamo, ja sam tu. I, ne iele6i nilta,
dekam dok mi od nje ne dode uputa. Kada sam smiren i pred njom

49
48
 Sto r"* sada otkrio? Tko teii prema potPunosti osje6a da mu
MEDITACIJA: Pomoi na daljinu
nelto nedostaje. Ali }to mu nedostaje? Nedostaju mu osobe koje su
u njegovoj obitelji iskljudene. Zbog toga je nepotpun.
Iz svojih promatranja zakljudio sam da ako nam uspije sve oso-
Napravit 6u s vama jednu vjeibu. Zaworite oti. Zamislimo nekoga
be koje pripadaju naSoj obitelji primiti u svoje srce, osje6at 6emo se
zakoga moZemo neito napraviti. Na primjer jednoga klijenta ili
nekoga iz obitelji, nekoga kome Zelimo pomo6i, zakoga se brine-
odjednom potpuni. Onda ne moramo vile traiiti. To je swarna pot-
mo, na primjer neko dijete. punost. Ti pogledi i iskuswa ve6 su dalekoseini.
Poslije to ide jo} dalje, na duhovno) razini, tako 5to se obra6a-
Zamislimo tu osobu na daljinu, veliku daljinu. Pri tome budi-
mo bez namjere, bez brige, bezLaljen)a,bezbojazni,bezstraha 5to mo svemu onakvom kakvo jest, prihva6amo sve onakvo kakvo jest.
6e se moida dogoditi. Budimo takvi. Odjednom vidimo, Sto se kod
Time postajemo dio cjeline.
te osobe mijenja - i 5to kod nas. Kako mi i ta osoba dolazimo u U teinji k potpunosti, kao 5to vidimo u bratswima i u budiz-
sklad s nedim ve6im, s onu stranu svojih briga.
mu, neizbjelno je da se oni koji na tom putu napreduju bolje osje-
6aju, dalje razvi)a1ti sluZe kao uzor drugima koji 6e i6i istim putem.
Tada pogledamo iznad te osobe, na primjer na njenu sudbinu.
I jo5 iznad njene sudbine daleko u daljinu. Mi smo jednostavno tu,
Na duhovno) razini, ako se svemu obra6amo onako kakvo jest,
ne razlikujemo se viSe od onoga 5to jest. U skladu smo sa svim ona-
smireno. Kao prvo kaiemo u smislu tog nedega ve6eg: Da. I moida
joi drugu rijed: Molim. ko kakvo jest, dakle pred onim ve6im svima smo jednaki. Nitko
nije bolji, nitko nije loiiji. Sve nas pokrede ne$to zajednidko.
S tim nastojanjima spoznajemo sve viSe 5to duhovna pomo6
Na toj je razini sre6a, istinska, stalna sre6a. Time 5to smo svima
znaii. Osje6amo razliku u svom tijelu, u svojoj duli, u svojoj lju-
jednaki, svima jednako okrenuti, mi smo potpuni.
bavi.

Potpunost
U vezi s tim mogu vam re6i neito porpuno revolucionarno. U reli-
gqamapostoji potreba za potpuno56u. U katolidanswu postoje uje-
dinjenja, koja se skroz specijalizira)uza porpunost. Na primjer brat-
swa ili redovi. Ljudi idu u bratswo )er Lude za porpunoS6u. VjeZbe
u jednom takvom bratstvu, meditacija i moliwa, isto tako i djelo-
vanje, vode prema osobnoj potpunosti. Na primjer to vrijedi u bu-
dizmu. Meditacije sluie osobnoj potpunosri. Ti ljudi nikada ne do-
du do kraja. Zatudujfte je koliko se mnogo energije uloii u tu
potpunost. Oni koji su u tome daleko dolli smatraju se sveti. To je,
naravno, velidansweno.

50 5t
MEDITACIJA: Na{a redenica
Napravit 6u jednu meditaciju s vama. Zaworite odi. Idemo u svoju
obitelj, svima koji joj pripadaju. Postavimo se u obitelji na svoje
mjesto, todno na svoje mjesto. Thmo ostajemo. Osje6amo poyeza-
nost sa svima i osje6amo kako sudbine unutar te obitelji i nas ode-
kuju. Kako one nelto od nas odekuju, nelto 5to na kraju donosi mir.
Dok se tako svima i sudbini izlaLemo, ali uvijek ostajemo na svom
mjestu, dekamo sve dok nakon nekog vremena svima u obitelji ne-
Ito kaZemo. Jednu redenicu, svoju redenicu. Ne samo da mi njima
kaiemo redenicu, nego ta redenica takoder obuhva6a nas. Redenica,
koja nam je darovana, pogada takoder nas. Jer nas ona pogada i mi
nju moiemo prihvatiti, svima je lak5e. Th redenica duboko nas po-
vezuJ'e sasvima.
Nakon nekog aremen*: Okay.
MoLda ste pronaili jednu takvu redenicu. Dat 6u vam primjer
za takvu redenicu. Netko kaie, dok gleda cijelu obitelj: ,,Ostajem tu."
52
Duhovna polja
Svatko od nas kre6e se u duhovnom polju. lJ tom polju prisutno je
sve sto je u obitelji ikada bilo. Sve osobe koje su ikada pripadale
obitelji u tom su polju. I svi mrwi i svi dogadaji u obitelji.
Taj uvid ima dalekoseine posljedice. Nitko od nas ne moZe ne-
Ito 5to njemu pripada otpustiti. U svojoj obitelji ne moiemo ni jed-
nu osobu otpustiti. Ne moiemo na primjer pobadeno dijete otPu-
stiti. Ni odbadeno dijete ne moiemo otpustiti. Ni bolest ne moiemo
otpustiti. Ni prija5njeg partnera ne moiemo otpustiti. Svi su prisut-
ni u tom polju. Svi imaju jednako Pravo pripadati tom polju.
Svi koji su bili iskljudeni djeluju u tom polju dalje. To polje ne-
6e na6i mir dok svi iskljudeni opet ne dobiju svoje mjesto.
MEDITACIJA: Povratak kudi
Zaworimoodi i odimo u svoju obitelj. Zamislit6emo je ispred svo-
ga duhovnog oka. I sve one koie ne poznajemo osobno. Osje6amo
u svom tijelu je li netko tko nama pripada jos uvijek nezapaLen.
eekamo dok se ne pojavi. Kako mu ide? Je li morao zaworiti svoje
srce?
Dat 6emo mu da dode bliZe i pogledat 6emo ga u odi. KaZemo
mu: ,,Ako te nitko ne gleda, ja te vidim. Ja ti dajem u svom tijelu i
svojoj duli pripadaju6e mjesto' Osje6amo 5to se u nama mijenja'
Kako dalje pridamo. Kako dublje dilemo. Kako dobivamo novo sa-
mopouzdanje i novu ljubav.
Moida mnogi dekaju na to da se smiju vratiti u nas i nalu obi-
telj, takoder iz prijaSnjih generac\a.Uzet 6emo si mnogo vremena,
koje i nama i njima treba sve dok se srdadno ne zagrlimo - sretno i
potpuno.
53
NaSe bolesti na koga ta bolest gleda, na koga u nalem polju koji je bio zaborav-
ljen ili iskljuden. Moida se pojavi ta osoba samo kao sjena. Gleda-
Sada 6u redi nelto 5to je vaLno za na5e zdrav\e. Mnoge su bolesti
mo u tom pravcu i dekamo. Damo se voditi od te bolesti i od te
dodule u neskladu s nama, ali u rezonanciji s iskljudenom ili zabo-
boli. Kaiemo toj osobi: ,,Da, ja te vidim, jate volim, primam te u
ravljenom osobom. Bolest desto ukazuje na iskljudenu osobu. Ako
svoju duIu." - Osje6ate li, 5to se promijenilo?
mi s tom bole56u na tu iskljudenu osobu pogledamo i toj osobi da-
mo mjesto u svojoj duii i svom srcu, moida je bolest svoju duinost
obavila i moida ode.

Zahtjevna djeca
NeSto slidno vrijedi zazahtjevnu djecu. Postoje d)ecazakoje se ro-
ditelji brinu. Ovisnici o drogama na primjer, ili agresivna djeca ili
djeca koja ne Zele viSe uditi ili hiperaktivna d.ieca. To su draga d1eca,
;'er sa svojim postupkom gledaju na neku iskljudenu osobu i prisi-
ljavaju svoje roditelje i cijelu obitelj da pogledaju na ru osobu. Ka-
da drugi u obitelji pogledaju na tu osobu, djeca odahnu i odjednom
su normalna.
Na primjer, vidio sam da hiperaktivna djeca u pravilu gledaju
na nekog mrwog na kojeg obitelj ne gleda. Kada obitelj pogleda tog
mrwog s ljubavlju, djeca postaju mirna. Ovisnici o drogama gleda-
ju uvijek na iskljudenu osobu. Na koga gledaju posebno? Na oma-
lovaiavanog oca. Thko je to u duhovnom polju.
To sve naravno igra veliku ulogu i u odnosu medu parovima.

MEDITACIJA: Postati cjelovit

Sada Zelim s vama napraviti jednu vjeLbu, meditaciju, tako da se
moiemo uvjeibati u toj rezonanciji. Zaworite odi. Osjetite u tijelu
gdje vas nelto boli. Gdje moida neki organ ne funkcionira i gdje
ste moida bolesni. Idemo k toj bolesti i toj boli s ljubavlju. Kaiemo
toj bolesti i toj boli: ,,Primam te u svoju du5u onakvu kakva jesi."
Legnemo pokraj te bolesti i tog organa i dekamo sve dok ne do-
demo u sklad s tom bolesti, organom i boli. Thda moida osjetimo

54 55
Pomod u skladu s nekom vedom snagom binu? SaZalijevamo li ga kao da je on manje voljen od one swara-
ladke snage koja je bila na5 zajednidki postanak i jo} uvijek je u sva-
kom trenutku? Jesmo li u skladu s tom snagom i njoj u svakom
Ako nekome Zelim pomo6i, smijem li? Smi.iem li si predoditi da ne- pogledu predani? Predbacujemo li joj skriveno, predbacujemo li joj
5to bolje radim nego 5to jest? Smijem li pokulati promijeniti sud- kao da bi ona morala drugog na drukdiji nadin voditi i voljeti?
binu jednog dovjeka? Smijem li pokulati spasiti njega? Kako gatre- Sada se stavimo pokraj tog drugog. Um.iesto da na njega gleda-
bam spasiti? Mogu li ga spasiti pred swaraladkom snagom od koje mo preko puta sebe, pogledajmo skupa s njim u drugo svjetlo, u
dolazi sav Zivot u svakom trenutku? Kada to razumijemo, shvarimo, swaraladko svjetlo, i dekajmo dok ono ne kaie: ,,Bit 6e."
dakle, da 6e na5e drLanje prema pomaganju biti potpuno drukdije. Od njega osvijetljeni, oboje osvijetljeni, poklanjamo se duboko.
Ako nekome Zelim pomoii, provjerit 6u prvo smijem li to. Ako Odjednom znamo oboje 5to.ie u tom trenutku od te snage za nas
sam u skladu s tom drugom snagom, prisili me ponekad ta snaga primjereno i pokoravamo se onomu 5to nam ona daje ili od nas za-
nekome pomo6i htio ja to ili ne. Thda mu pomaiem u skladu s tom htijeva.
snagom.
Ali ako ielim nekome pomo6i iz saLaljenja, ludskog salal)enja,
svojim saLal)en)em optuiujem tu snagu. Ako sam u skladu s rom
snagom, moram prihvatiti da je on u dobrim rukama.
To su filozofska razmiSljanja, uvidamo da je drLarye kod poma-
gaila potpuno drukdij e.
To sada moiemo usporediti s nadinom na koji su mnogi poma-
gadi i psihoterapeuti Skolovani. e..to je njima zadano 5to je za jed-
nog dovjeka ispravno i kako oni trebaju za njega nelto ispravno na-
praviti. Opasnost je da to pomaganje pojedinca skrene s njegova
unutarnjeg puta i njegove sudbine i to na kraju mora propasti.
U nalidju tog razmi5ljanja moiemo bolje razumjeti 5to znadi
pomaganje u skladu s tom swaraladkom snagom. Zato ovdje nitko
nije bolji i nitko loiiji. Odjednom si moiemo medusobno pomo6i
u skladu s tom snagom. To prije svega sluii ljudskoj sre6i.

MEDITACIJA: Ti i ja, nas dvoje

Zatvorite odi. Gledamo nekoga tko od nas Zeli pomo6, s ljubavlju.
Kakva je to ljubav? Poltujemo li s llubavlju drugoga i njegovu sud-

56 57
Pomod s dostojanswom moiemo ako imamo cjelinu u vidu, kao u ovom primjeru majku i
u jednakoj mjeri i dijete,

Zelimjo5 ne5to reii o pomaganju. eesto pomagadi imaju predodi-
bu kao da mogu svojim pomaganjem duvati nekoga od posljedica
njegovih postupaka. Netko duva svoje dostojanstvo i snagu samo
ako prihva6a posljedice svojih postupaka. eovjeku pomaiem na do-
bar nadin ako sam posljedice njegovih postupaka uzeo u obzir i ako
na njegovu mjestu gledam na posljedice njegovih postupaka ako on
to sam ne dini.
Ako Zelim jedan postupak opravdati, moida ielim nekoga bra-
niti od posljedica njegovih postupaka. Sto t. dogada s tim dovje-
kom? Moie li on joS rasti? Ili ostaje na mjestu i propulta svoju bu-
du6nost? On ima budu6nost samo ako uzima u obzir posljedice
svojih postupaka i prihvati ih. Kroz to 6e postati drugi dovjek. Pri-
je svega bit 6e dovjek koji ima snagu. Kakav god bio njegov postu-
pak, ako prihvati posljedice, dobit 6e budu6nost i moie rasti.
MEDITACIJA: Sabranost
Zaworite opet odi. Saberimo se u svom srediStu. U njega tede sve
skupa i u njemu dobiva svoju puno6u. U sredi5tu sve ima svoje
odredeno mjesto. ei-, sebi doiivimo tu puno6u, gledamo na ne-
koga tko od nas odekuje pomo6. Thko sabrani gledamo kako na
njega, tako i na one od kojih ta pomo6 nelto zahti)eva. Th osoba
mora prihvatiti sve aspekte pomoii. Mi im prije svega darujemo
svoju ljubav ipai.ilu.Thko sabrani iskusimo cjelovitu ljubav i onaj
koji od nas odekuje pomo6 kroz nas iskusi ljubav na nadin koji ga
dini spremnim i voljnim za neizbjeLno. Istodobno iskusimo jednu
drukdiju ljubav i snagu i kroz nju smo sposobni i slobodni za od-
luduju6u pomo6.

Primjer
U ured za javnu brigu o mladima dode mladaLenaod 16 godina s
djetetom ikaLe:,,Ne mogu odgajati dijete, dajem ga na usvajanje."
Ako sluiba prihvati tu molbu, pomaie djevojci da poslledice svojih
postupaka ne uzme u obzir i prihvati ih. Oni to moida rade iz su-
osje6anja prema jadnoj djevojci. A 5to je s djetetom? Suosje6aju li s
njim? Th je vrsta suosje6anja jeftina. Oni ne zahtljevaiu od djevojke
da prihvati posljedice svojih postupaka. Ako, suprotno tomu, po-
mognu djevojci prihvatiti posljedice, takoder i ako to ne5to koIta,
bit 6e svima dobro. Djevojci 6e biti dobro i djetetu 6e biti dobro.
Pomagadu 6e isto biti dobro. Niza to treba mnogo snage,za'
htijevati od nekoga da prihvati posljedice svojih postupaka. Mi to

58 59
Trenutak MUSKARAC I ZENA

Svaki se Livotlivi u trenutku . ZaistaLivjeti moiemo samo u trenut-

ku. Ako mislim na buduinost, upropastim trenutak. Ako mislim
na prollost, pobjegne mi trenutak. Dakle, iivimo od trenutka do
trenutka. U trenutku imamo sve.
Ako mislim na neSto 5to bih mogao imati u budu6nosti, nemam
to jer to u ovom trenutku nemam. Dakle, sre6a je uvijek trenutad-
na. Nema sre6e u bududnosti, a ni u prollosti. Sre6a je sada. Ah,
kako bi parovi mogli biti sretni kada bi Livjeli u rrenurku.

MEDITACIJA: Naia sreda u trenutku

Saberimo se u svom srediStu od trenutka do trenutka, a da nas ne
odvra6a ono 5to je bilo ili ono 5to je pred nama. Mi smo potpuno
sada i ovdje. Kakve god bile unutarnje slike koje se pred nama po-
javljuju. One su sve ili slike iz pro5losti ili s onu stranu sadainjosti.
Na primjer sve brige. Biti u trenutku, bez gledarya natrag ili napri-
jed, zahtijeva od nas krajnost. Ipak u trenutku je sasvim lagano. U
n.iemu je sve oworeno i Siroko.
Dopultamo sebi uiivati bezbriga i straha u svakom trenutku.
Jednom nakon drugog. Od trenutka do trenutka iskusimo sklad sa
svima i svim u sre6i, u punoj sre6i.

60
Ljubav izmedu muSkarca i Lene

Moja tema je bila: ,,Kako ljubav uspijeva?" Gdje leZi podetak te lju-
bavi? Kako uspijeva taj podetak? On uspijeva kroz primanje i pri-
znan)e 5to su ga na5i roditelji nama u ljubavi dali i na sigurnosti i
pripadnosti.
Onda dode vrijeme kada kao djeca moramo oti6i od kuie. Ne
moiemo uvijek ostati djeca. Ako smo mnogo primili, dolazi vrije-
me kada ielimo i moZemo nelto napraviti. Sto ielimo napraviti? Sto
moiemo tada napraviti? Dajemo ljubav dalje. Kako?
Muikarac sretne ienu i Zena sretne mulkarca. Oni jedno drugo
privlade i povezuju se s ljubavlju. Ako su oboje od svojih roditelja
primili 5to su im njihovi roditelji ponudili i darovali, idu dalje. Ali
ne u sretnoj zaljubljenosti.
Moie li netko i6i dalje ako je zaljubljen? Koga gleda netko tko
je zaljrbljen? Gleda li on partnera? Ili sebe? Zaljubljenost je odeki-
vanje da 6eI neito dobiti. Sto mi prije svega u zaljubljenosti ielimo
dobiti? Sto r-o mi od svojih roditelja Leljeli,ali nismo dobili? Sada
nam to partner treba isporuditi. To znaii zaljubljenost. Ali upravo
zato 5to ste zaljubljeni nakon nekog vremena vi takoder morate da-
vati. Thda dolazi otrei,njenje. Iznenada vidimo da je na5 partner
drukdiji, poseban. Thda primimo od njega 5to nam kao partner da-
je, ne kao otac ili majka, i mi dajemo njemu, 5to mu kao partneru
moiemo darovati, kao nekomu odraslom. Thda ljubav izmedu nas
ima snagu.

Sigurnost pripadnosti
Sto je najdublja potreba u jednom odnosu? Do dega se dode na kra-
ju? Do sigurnosti pripadnosti, da sam siguran: partner ostaje kod

63
mene. Mi ostajemo zajedno, moiemo se cijeli iivot osloniti jedno
na drugo. On je za mene tu, ja sam za niega tu.
Kako se pokazuje da ste spremni dati tu sigurnost? Thko 5to se
vjendate. To je oworena powrda: mi pripadamo za)edno, za sve vid-
ljivo, svim posljedicama.
sa
Usporedite to s ovim: ,,Ostat iemo malo skupa, nedemo se vjen-
dati, mi smo samo par." Razliku molemo osietiti ako dodemo u si-
tuaciju kad je u opasnosti nale prihva6anje drugog i nala spremnost
za njega biti tu. Kada moramo uwrditi da i na5 partner nije spre-
man dati nam sigurnost.
MEDITACIJA: Prihv a(anje drugog onakvog kakav ie
Napravit 6emo jednu meditaciju. Zaworite oii.
Gledamo na partnera onakvog kakav je, kako je drukdiji nego
5to smo si mi to moZda predodili, i prihva6amo ga onakvog kakav
je. Kaiemo mu Da, onakvom kakav je, todno onakvom kakav je,
bez Lelje da je na bilo koji nadin drukdiji nego 5to jest.
Kako se onda osje6a partner? Sigurno. Sto to pokre6e u njego-
voj duli? Ljubav, zahvalnu ljubav, da ga prihvadamo onakvog kakav
je, todno onakvog kakav je. Ako partner isto napravi s nama, sigur-
ni smo oboje s onim drugim, neovisno o tome ito nas odekuje u
iivotu. Moiemo se jedno na drugo osloniti.
To mu ne ffebamo ni re6i, on to osje6a. Odjednom odmjera-
vamo zajedno na5 sljede6i zajednidki korak.
Rasti u ljubavi
Sto znadi dakle ljubav izmedu mulkarca i Lene? Oni se prihva6aju
onakvi kakvi jesu. Oboie zna)u, oni su jedno od drugog tazlititi.
Muikarac iLenatotalno su razliditi. Ako ga prihva6am onakvog ka-
kav je, ako se prepustim ljubavi prema njemu, ako prihva6anje pri-
jede od glave u nastojanje du5e, osje6a on to nastojanje prihva6anja
64
i odgovara na njega svoiim nastojanjem. Ako se njegovo nastojanje
poklopi s mojim nastojanjem, on 6e biti za mene duboko u du3i,
onakav kakav je, onakav drukdiji od mene i kroz to nastojanje bit
6u bogatiji.
Ovdje moiemo istraiiti 5to znadi rast. Rast znaii, primam nelto
novo u sebe. Neito drugo 6e biti dio mene. Thko rastem. Thko ra-
stem takoder u jednom odnosu, utoliko 5to drugog primim ona-
kvog kakav je. Ako ga tako primim, on ie dio mene i ja sam dio
njega.
Slike ljubavi
Parovi se razlidito odnose prema ljubavi. Neki biraju komotnu lju-
bav. Oni stoje dakle na obali rijeke s jednim staialiltem o ljubavi, a
rijeka ljubavi tede pokraj njih dalje.
Drugi nemaju nikakva pravila o ljubavi. Oni skode u rijeku lju-
bavi i ude plivaju6i. Odjednom ih rijeka ponese. Th ljubav dode po-
tiho na cilj.
Mnogi parovi stoje na suprotnim obalama i promatraju se sa
svojim stajali5tem o ljubavi. Zaiedno dodu samo ako oboje skode u
rijeku. Thda mogu drLatijedno drugo te ih rijeka nosi sigurnije.
To su samo slike. Istinska ljubav mnogo je vi5e od toga.
65
Selrsualnost i smrt
Odvodenje
Seksualnost je predstava protiv smrti. Sto prije svega obuhva6a sek-
sualnost? Smrt. Sto seksualnost Zeli prevladati? Smrt.
Seksualnost je usko povezana sa smr6u. Ona koSta mnoge ii-
uote. Ziuieti moZe onaj koji preiivi mnoge mrwe.
Tir je jo5 jedna neobidna slika. Tko prije svega gleda na iivot?
Tko vi5e vodi k iivotu? Muikarac ienu ili iena muSkarca? Mu5ka-
rac, posve sigurno. Mulkarac prije svega stoji zaLivot. Tko spaiava
dijete od smrti? Prije svega mulkarac.
Jedno dalje neobidno promatranje: iene su bliie smrti. Ne znam
smijem li to sve re6i. To su slike. Vi moZete u sebi istraiiti 5to su
unutarnja nastojanja. Ja to kaiem skroz ekstremno . Zenagleda pri-
je na smrt djeteta nego na njegov Livot. Zato su djeca u svom iivo-
tu sigurnija kod oca nego kod majke.
To je povrlno promatranje. Ziuot.iene vile je ugroien nego Zi-
vot mulkarca u mnogim pogledima, kroz Livot, koji se kroz seksu-
alnost izgubi na primjer kroz nenamjerni ili namjerni pobadaj ili
nekako drukdije. Zena)es tim 5to je izgubljeno sasvim drukdije po-
vezana nego muJkarac. Dakle kroz gubitke, koji koStaju Livota, Le-
na je prije povezana sa smrti nego sa iivotom.
Moiete li to osjetiti? To je kod iena nastojanje. To je podetni
polola). Sada nemam vremena to izloLiti. Ali mogu se time jo5 po-
zabaviti kod pitanja i odgovora kasnije?
Prihuaianje u grupi.
Zivot na ratun smrti
Zelirr.jo5 nelto re6i o seksualnosti. Seksualnost ima jednu funkciju
u nalidju smrti. Ona je priredba proriv smrti.
66
Zaito netko ieli imati djecu? Zalto on mora imati djecu? Zato
Sto umire. Djeca mu omogu6uju kasniie ostati na iivotu. Ako net-
ko prije nije imao djece, bio je izgubljen. Djeca su mu omogu6ava-
la preiivljavanje na jednoj strani, a na drugoj strani je on kroz njih
nastavljao Liv)eti.
Ali iivot djece i preLivljavanje roditelja idu desto na radun smr-
ti drugih u obitelji. Prije svega jezaLenuradanje usko povezano sa
iivotnom opasnoS6u, s osobnom Zivotnom opasnoldu. Ona je ta-
koder sa smr6u povezanazato 5to neki Zivoti koje u sebi nosi umiru.
Na primjer, ako dijete u maternici prerano umre ili ako majka ieli
da ono umre, desto s pretpostavkom da 6e ona onda bolje Livieti.
Ona irwuje dijete za svoje preLivl)avanie. Zivot i smrt tu su usko
povezani, prije svega za i.enu.
Unutarnja nastojani a dalje od iivotar prerno smrti
Postoji u nama instanca koja isto tako vodi k smrti. Th instanca je
savjest.
Ako jedna Lenaizgubi dijete ili ako ga ubije, bit 6e uvudena u
smrt djeteta. Ona u sebi osje6a deZnju slijediti mrwo dijete.
O"dj. jo( jedna predodiba igra ulogu. Ne smijem si kao muS-
karac dopustiti mnogo znai tli re6i. Ne mogu se osje6ati na isti na-
din kao i,ena.Pozivam se uglavnom na to Ito naizlaganiima vidim,
ali i na to 5to mi je moja iena Sophie na mnogo nadina objasnila.
Postoji predodiba koja ovdje odigledno igra odredenu ulogu.
Kod pobadqaLenaizgubi dio svoga tijela. To je kod nekih Lenapre-
naiine vratiti,
vratiti, na
dodiba. One pokulavaju izgubljeno na razlidite nadine
primjer - takva je moja slika - kroz neke probleme u donjem dije-
lu trbuha. eini se da miomi zastupaju nelto 5to je bilo oti5lo.
Dakle u mnogim je sludajevimaLenauvudena u nastojanja ko-
ja vode prema smrti. Gdje postoji barem predodiba: vude me pre-
ma smrti.
67
 Ali vi ne trebate o(a)avati. To je podetno stanje. Pitan.ie je: Po-
stoji li drugi put?
rrvu idemo
Prvo rrarrag k
lqsrrlo natrag savlesu. U
K savjesti. u mnogo toga Jto
sto se sa ienom
zenom
dogada savjest igra neku ulogu. Na primjer na mnoge nadine kada
iena samu sebe okrivljuje. Te krivnje ona se takore6i ieli rijeiiti. Od
tuda unutarnje nastojanje i.ene, ako dijete umre ili se pobaci, biti
njemu jednaka. S tim se olak5a osje6aj krivnje - ali po cijenu iivo-
ta. Dakle sva ta nastojanja izl<rivnle i kao poko ruzal<rivnju nasto-
janja su prema smfti.
MoZete li me u tome slijediti? Dakle sve 5to stoji nasuprot Li-
votu stoji nasuprot cilju seksualnosti.
Seksualnost koja stvara i rada Livot i tako sluZi iivotu okre6e se
ovdje u svom nastojanju. Rezultat je da seksualnost desto prestaje i
da je odbi.iena - da vi5e nije dio iivotnog nastojanja.
Postoje zato drugi razlozi i situacije. Na primjer kad se iena od-
voji od muia )er ga na jedan ili drugi nadin smarra odgovornim za
to 5to je pribliiava smrti.
ZiYotrlo nastojanje
Sada smo svi zarobljeni savje56u, nalazimo se u krugu prokletswa
te savjesti. To moiemo vidjeti kod mnoglhizlagaila. Sada se radi o
tome, da nademo snagu, iivotnu snagu, koja prevladava smrt. Ko-
ja takoder izmite na razlidite nadine nastojanjima koja vode prema
smrti, tako da se moiemo od tih nastojanja osloboditi.
Odluduju6e)edamrwe osravljamo mrwima, sve mrwe diju smo
smrt u povezanosti sa seksualno56u donijeli. Dakle djecu koja nisu
bila rodena iz bilo kojih razloga takoder i kad se Lenai muSkarac
osje6aju krivima za smrt djeteta.
Jedno ovdje mora biti lasno. Zivot Livi na radun Livota. Ziuot
moZe i6i dalje, jer drugi iivot umire. Hranimo se onim 5to je umr-
lo. Zivimo od smrti drugog Livota.To je iivotni zakon. Mnogi mo-
raju umrijeti da bi neki mogli Livjeti.
68
Moiete li me jo5 slulati? tebam li joi dalje pridati?
Prihuaianje u gru?L
Ono 5to sada kaZem nisam jo5 nikada na takav nadin rekao.
Dam se voditi iznutra i znam da se kre6em unutar nekih granica.
Problemi s kojima smo se u ovom poslu sreli, svi skupa ovise o
tome da netko ieli k mrwima. To sada kaiem skroz ekstremno: da
mi ne priznajemo da ti mrwi, koji su Zrwovani zaLivot drugih, da
bi iivot mogao i6 dalje,Lele dadrugi iive. Njihova smrt sluii iivo-
tu. Dakle, nastojanje koje je u skladu s mrwima bilo bi ono nasto-
janje koje ih ostavlja medu mrwima, na miru.
Ali mi to u pravilu ne moiemo - zbog osieca)akrivnje. Moida
bez osobne krivnje, nego jednostavno kroz to 5to smo shvatili: nji-
hovom smr6u stekli smo prednost. Tu prednost ielimo platiti. ei-
me ? Smr6u. Ovdj e zakon rzjednaiavania igra odredenu ulogu.
Kako moiemo svladati tu struju prema smrti? Obiteljska kon-
stelacija na nadin duhovnog nastojanja pokazuje jedan put. Idem s
vama u jednu meditaciju u kojoj to moiete sami uvidjeti. Zawori-
te odi, tada to moiemo unutar sebe.
MEDITACIJA: Odluiujudi korak
Osjedamo u svom tijelu i svojim osjetilima kako nas nelto vude pre-
ma smrti. Osje6amo u svojim mislima i osjetilima kako mnogi mr-
wi prisvajaju nelto od nas. Osje6amo kako nas nelto vude k smrti.
Kod toga osje6amo jedno drugo nastojanje. Ti mrwi iele u na-
ma Livjeti umjesto biti mrwi. Odlazak u smrt ni.ie im uspio i ne
moZemo se iz sebe samih od njih osloboditi.
Sada dolazi odluduju6i korak. Gledamo samo prema naprijed.
RazmiSljamo samo prema naprijed, iivimo samo prema naprijed.
Kao da kliznemo iz svoje stare koie, iz svoje,stare mrwe koie, i kre-
6emo se prema naprijed - prema naprijed i u prostranswo. Kre6e-
mo se u jednoj drugqj dubini, uvijek dalje, noleni jednom stvara-
69
ladkom iivotnom energijom, prema vi5e iivota, vile zdravlja, viSe
veselja, vi5e ispunjene ljubavi - u dvoje.
Sto rade mrwi koje smo ostavili iza sebe? Oni napokon zawore
ocl - svl.
70
Kako parovi srastaiu
Kada i gdje se osje6amo najiivljima? lJ vezi s partnerom. Ako se
muskarac i Lenasjedine na svakoj razini. To je takoder postupak u
kojem se Zivot daje dalje.
YaLan postupak u kojem iivot i zavr{ava i iznova podinje jest
seksualni din. On je ispunjenje iivota i ispunjenje ljubavi. Sto god
prethodi i slijedi u vezi mulkarca iLene kre6e se oko toga.
Naravno, znam datq odnos ponekad nije u prvom planu, gur-
ne se na stranu, bude onemogu6en jer je nelto drugo u prvom pla-
nu. Na primjer posao llizato sto to okolnosti tako zahtijevaju. Ipak
iivot ide dalje samo u tom dinu. NiSta drugo nema jednako dlelo-
vanje. zato za njega nema alternative koja mu se pribliiava ili koja
bi ga dak mogla nadomjestiti. eak i tamo gdje se seksualni din po-
jedincu potpuno zabranitie ostaje u sredi$tu Livota i ljubavi.
Kako parovi srastaju? Thko }to srastaju u sluibi iivota.
MEDITACIJA: Sreda na poietku
Gledamo sada svoga parrnera i na ljubav u podetku veze s njen-im
uiivanjem i ispunjenol6u. Vratimo podetnu ljubav u sadaSnjost. Sto
je bilo nakon te podetne ljubavi, moida razoiaraila, ostavimo zbog
sjaja sje6anja na tadaSnju ljubav. Gledamo partnera u odi i dalje u
njegovo srce. Tamo pronademo mir, mir ispunjene ljubavi. I vese-
limo se sto ga opet vidimo sa sjajem u odima i dajemo da tadalnje
sunce opet obasja nalu ljubav.
Pogled na neSto trede
Kadavezapodne, tada se gledaju mulkarac i Lena.Povezani su jed-
no s drugim. Niza trajniju vezu nije dovoljno da samo jedno dru-
go gledamo. Moramo zqedno gledati na nelto drugo, na nelto Sto
71
 jeiznadveze, tako da poduzmemo neiro za)edno. Najvede Sto jedan
par moie poduzeti na5a su djeca. Gdje to nije moguie, usmjerava
se zajednidko djelovanje na ne5to drugo swaraladko i produktivno.
Kako idemo zajedno prema naprijed, rako raste na5a veza.
Naia veza je umetnuta u din Livota, u napredak rivornosri i sto-
ji njemu u sluibi. Thda se moiemo opultenije nositi sa svim Sto nas
kao par odekuje.
MEDITAC\Az Zivot
Pogledajmo sada s parrnerom na sve 5to nam je zajedno uspjelo,
prije svega na svoju djecu. Thda se pogledamo u odi i veselimo se.
Thko mnogo roga nam je zajednidki uspjelo, postali smo tako bo-
gati kroz sluZbu iivotu. Primimo to zajedno s ljubavlju i zahvalno-
56u i budimo sretni.
Sreda
Ono 5to mi obidno smatramo sre6om, desto je ne5to poznato, Ito
se ponavlja. Usmjerena je jednom predodibom. Druga sre6a dolazi
iz sklada i moie biti povezana s velikom rugom, naporom, krizom,
ruzotaranjem. Ipak ona u svojoj dubini ima mirno6u i opuitenost
i velidinu. Sto s povrlnom sre6om podinje vodi kroz okoinosti ko-
rak po korak k toj drugoj sre6i.
U naiem druirvu postoje desto nepovoljne primjedbe kao ito
su da jedan par nakon nekog vremena izgubi podetni zailet. Ni za-
ista se dogada to da se oni pribliiuju srvarnosti, idu dalje od snova
i u swarnosti rastu, duhovno rasru. To ima drukdiju snagu nego 5to
je bila predodiba s kojom je par podeo svoju vezu.
72
Zena
Z.n. su drukdije. Kao muSkarac smijem to re6i. Kaiem to s dubo-
kim razumijevanjem. Sto bi bio moj Livotbeziena? Sto bih mogao
oswariti u svom iivotu i u iivotu drugih ljudi bez njih?
Znajuli iene svoju vainost? Daju li se one ponekad u ne5to uvu-
6i tako da izgledaju vi5e kao mu5karci i odvoje li se od svoga istin-
skog dostojanswa?
Prema demu je Lena usmjerena? Na to da postane ma1ka. Zene
koje nisu majke u mnogodemu zaostaju u usporedbi sa Zenama koje
jesu majke. Samo Lenakao majka potpuna je Lena. Ni jedna druga
Lena ne dini viie i ni.ie napravila viSe zaLivot.
Koju ulogu ima mulkarac? On joj pomaie u majdinswu i dije-
Ii s njom brige i zalaganje za djecu. Svakako u pozadini u sluibi
majke i djeteta.
Samo ako prijeti opasnost ili ako treba osigurati iivot i preliv-
ljavanje obitelli, stavlja se ispred majke, dak i po cijenu svog iivota,
kao 5to i,ena radi kod radanja. U tom je sludaju u sluibi iivota do-
rastao ieni.
Zena misli drukdije nego mu5karac. Ona je odito drukdija nego
mulkarac. Ona doiivljava bliskost s ve6om posve6enoS6u i pailjivi-
je, njeguje je i hrani. Ona je duva drukdije, veseli joj se drukdi.ie i
kod nje drukdije napreduje. Ona osjeti kad nelto nedostaje i dovo-
di to u red. Pritom ostaje u pozadini.
To je opredno ralirenom miSljenju, 5to mnogi prigovaraju ieni,
da i.eli biti uodena na primjer na nadin kako se obladi, tako da se
ponekad dini da )e zaLenu najvai.nlje lijepo izgledati.
To je na neki nadin todno. Ipak ona daje muikarcu prednost,
prije svega ako s njim ima djecu. Djeca su njezin ponos i prava lje-
pota. S njima zradi drukdije.
Ako gledamo ienu na strani njezinog mulkarca: tko od njih dr-
ii ono drugo na iivotu? Je li to mu5karac ili iena? Tko se od njih
73
bez onog drugog bolje snalazi u iivotu, prije svega u starosti? Tko Sklad
jest i ostaje za drugoga izvor mladosti? U pravilu )e to za mudkarca
njegova iena. LJnatod tomu ona ostaje u pozadini i daje muJkarcu
prednost. Zawofire odi. Re6i 6u nelto o ljubavi mulkarca i iene. Svatko od
Ze.re su poboine. A mulkarci u religijama desto imaju glavne
njih oboje titra u vlastitom tonu. Zena ima svoj ton, a mulkarac
uloge, ali svakodnevno prakticiranje religije prepultaju Lenama.
svoj. Zenamoie duti svoj ton i muSkarac sluJa svoj ton. Nakon to-
One drZe religije na iivotu. One su dublje u skladu s prauzrokom
gaLenaslula mu$kardev ton i titra u njegovu tonu. Ali to je druk-
Livota, neovisno o vanjskim formama kojima pokazuju svoju po-
diji ton. Mu5karac titra takoder u ieninu tonu, koji je drukdiji od
boZnost. Zene prije svega njeguju religiju i daju je dalje.
njegova. To su dva razlidita tona. Sada titraju oba tona zajedno dok
Zena je drukdije povezana sa smr6u. Ona je s njom dublje po-
se ne dobije lijepa harmonija.
vezana tako 5to dublje iskusi oboje, i iivot i smrt. Moida je zbog
Predodimo si sada svog partnera. Slulamo ga tako dugo sve dok
toga na poseban nadin poboina. Ona njeguje iivot i duva ga.
njegov ton ne zatitra u nalem srcu. Slulamo ga zajedno s nalim to-
Kada sve to mulkarac prizna, kako mu je i kako je Zeni? Oni
nom, sve dok zajedno nezatiuaju u skladu, razli(iti, ali opet jedno.
budu u skladu s dubinom Livota na poseban nadin. Oni su na Po-
nizan nadin u skladu sa iivotom. Na poseban su nadin sa Zivotom
jedno, potpuno jedno.

MEDITACIJA: MuSkar rc i i.ena prema Boijoj slici

Zaworimo odi i predodimo si svog partnera. Mu5karac si predodi
Zenu i iena mu5karca. Stanemo jedno pokraj drugog i gledamo za-
jedno na zapdnidko prapodelo. Na swaraladku snagu koja nas je
zajedno prema svojoj slici sworila.
Osje6amo kako smo prema boLjoj slici nerazdvojivo upu6eni
jedni na druge i traiimo u onom drugom drugu polovicu, koja nam
nedostaje za nalu cjelovitost - u nalem tijelu, u naSoj duIi, u nalem
duhu. Tir drugu polovicu primamo s ljubavlju u svoje tijelo. Osje-
6amo, kako postajemo drukdiji s polovicom koja nam je nedostajala.
Osje6amo kako drukdije doiivljavamo ono Ito pripada nalem pot-
punom iivotu. Vidimo drukdije, osje6amo drukdije, volimo drukdi-
je. Odnosimo se prema iivotu drukdije, i to Zivotu kao cjelini.
Okrenemo se prema svom partneru. Gledamo ga u odi. Prepo-
znajemo u njemu i sebe i kaZemo njemu i sebi kako smo tu, Da.

74 75

Snaga predosj e(aja
Postoji jedna dobra vjeLba za ParoYe. Stavimo mu5karca i ienu na-
suprot jedno drugomu. Na primjer jedan mladi par koji je na po-
detku veze i vidimo kako mnogo energije imaju. Stavimo iza mu}-
karca njegova oca i iza i.ene niezinu majku i osietimo razliku u
njihovim energijama. Thda stavimo iza mulkarca njegova diedaiiza
Lene njezinu baku i iza njih njegova pradjeda i njezinu prabaku i
osjetimo koliko energije sada imaju.
Yeza je nastavak velikog nastojanja. Mulkarac je u velikom na-
stojanju, i.ena je u velikom nastojanju. Muikarac je noien svojim
predosje6ajima, a iena svojim. Oboje osje6aju snagu Livota koja se
kroz predosje6aje na njih pretade. Thda pogledaju na svoju djecu
koja 6e do6i. Sada imaju snagu. Nakon toga sve se vra6a u normalu.
Sudbinske povezanosti
Zelimnelto re6i o sudbinskoj povezanosti. Jedan par ie skupa jer se
n.iih dvoje vole * u pravilu. Ali ne samo zbog toga. Oni to naravno
dine jer vole. Ali istodobno su povezani sa sudbinama svojih obi-
se
telji. Obitelj i za njih traLi rjeienje za problem uz pomo6 partnero-
ve obitelli. zapravo povezanost nije samo izmedu muSkarca i i.ene
nego izmedu sustava muikarca i sustava iene. Muikarac desto traZi
ienu koja pomaie njemu i njegovoj obitelji rijeliti nelto u obitelji.
To nekad poprimi dudne forme.
Bio jedan dovjek u Svicarskoj. Imao je malog brata koji je bio
izgladnio jer u ratu nije dobivao dovoljno hrane. Thj dovjek je mi-
slio: on bi morao takoder izgladnieti, izgladniivanje ili glad njegova
je sudbina. Sto je onda napravio? Oienio se anoreksidnom ienom.
Ona je trebala za ryegaizgladn)eti.
76
Ili netko tko misli umrijeti, pronade partnera ko-
da bi morao
i
ji je sam u smrtnoj opasnosti. Onda deka da se partner ubije umje-
ii
sto njega.
Postoje neobidni sludajevi sudbinske povezanosti. Otac jedne
djevojke bio je u Njemadkoj voda kotara, visoki nacistidki duino-
snik. I 5to je ona napravila? Udala se zaZidova. Ona je time neito
rzjednatlla. U njezinoj obitelji treba opet biti spojeno $to se prije
odvojilo.
Ne5to slidno nedavno sam doznao. K6i jednoga zapovjednika
koncentracijskog logora prella je na iidovsku vjeru i dala svom sinu
iidovsko ime.
Dakle, mnogo dogadaja iz obitelji djeluje navezu para. Ne uvi-
jek tako dramatidno kao u danim primjerima.
Ipak parovi rastu sa svojim sudbinama i sa sudbinama svojih
obitelji. Mulkarac raste sa sudbinom Lene. Zenaraste sa sudbinom
muikarca. Oni izgrad$rzalednidku sudbinu i rastu za)edno sa svo-
jim sudbinama.
MEDITACIJA: NaJi predosjedaji i mi
Zaworimo odi. Pogledajmo prvo na sebe. Koliko toga imamo? Ko-
liko budu6nosti? Koliko ljubavi koja nosi?
Sada podnimo rasti sa svojim predosje6ajima. Jedno za drugim
primimo s ljubavlju u svoje srce i tijelo.
Podnimo s majkom, onakvom kakva je, zaledno s njezinom
majkom i bakom i mnogim generacijama unatrag. Pogledajmo maj-
ke iza svoje majke i njihove odeve. Svi oni dali su u sluZbu Livota
nu dugadkog lanca. Pridekajmo sve dok u sebi ne doiivimo njihovu
prisutnost i djelovanje.
Sada primimo svog oca s ljubavlju u svoje srce i tijelo, zaiedno
s njegovim ocem i njegovom maikom i njihovim odevima i majka-
ma, daleko unatrag, jedan beskonadan lanac, svi u sluibi iivota od
77
onda do sada. Pridekajmo sve dok u sebi ne doiivimo njihovu pri-
sutnost i djelovanje. Kakva velidina! Kakva snaga! Kakva ljubav!
Sada pogledajmo svog partnera, njegovu majku i majke i odeve
izan)e. S partnerom primimo ih sve u svoje srce i svoju ljubav. Ka-
da doiivimo njihovu prisutnost u svom partneru, pogledajmo nje-
gova oca i odeve i majke izanjega. Primimo ih s partnerom zajedno
u svoje srce. Osje6amo velidinu svog partnera zaiedno s njima i n.ie-
govu Sirinu i snagu.
Na kraju pogledajmo svoju djecu. Jesu li ona samo nala djeca?
Koliko se nalih predosje6aja s obje strane u njima ponovo pojavilo?
Kako zahtjevno, susredjivo, mo6no i s ljubavlju su se ponovno po-
javlli uz nas roditelje na njihovoj strani.
78
Sto je potrebno partnerskoj Yezi
da bi uspjela?
Tii swari su potrebne. Svaka od njih ima vlastito znadenje.
PRVO: Selisualni odnos
Prvo 5to je potrebno za sretan partnerski odnos jest seksualni odnos.
On je odluduju6i za partnerski odnos. Ako seksualni odnos uspije,
to je poseban osobni uspjeh. U seksualnom su odnosu oba partne-
ra najdublje povredljivi. On uspije samo ako mu se s obje strane
pride s mnogo poitovanja.
e.rt" je smetnja u seksualnom odnosu to da ga jedan partner
zahtijeva, a drugi se, umjesto dazahtljeva, samo brani. Thda se onaj
koji zahtijeva osje6a malen. Onaj koji se brani osjeda se velik. Kroz
to je partnerska veza u opasnosti. Za seksualni je odnos dobro da se
oba partnera podjednako brane i podjednako zahtijevaju. U svom
zahtljevanju pokazuju svoje potrebe. Ako oboje podjednako poka-
zuju svoje potrebe, mogu jedno drugom na puni nadin to darovati.
To je uspjeh. Osobito je velik uspjeh ako seksualni odnos godina-
ma opstane u punini sa svim 5to mu pripada. To je prvo.
DRUGO: Ljubav srca
Drugo, jednako vaLno,ljubav je srca. Seksualni odnos moie posto-
jatibezljubavi srca. I ljubav srca moie postojati bez seksualnog od-
nosa. Da bi partnerskaveza uspjela, potrebno je oboje: seksualni
sklad i ljubav srca.
Sto je to ljubav srca? Ja Zelim drugome dobro u svakom pogle-
&t.Zelimmu jednostavno dobro. Ujutro se probudi par. Muikarac
pogleda ienu i on joj ieli dobro. Todno onakvoj kakva je on joj i.e-
79
li dobro. lLenapogleda muikarca i ieli mu dobro. To je lijep pode-
tak dana. To Zeljenje dobra nastavlja se cijeli dan. Zeljenje dobra
znati dakaiem drugom Da onakvom kakav je. Veselim mu se ona-
kvom kakav j.. To je drugi aspekt partnerske veze koji je potreban
da bi ona uspjela.
TRECE: Zai ednitki Livot
Tie6e jezajedniiki iivot, briga jednogzadrugo i zajednidko uprav-
ljanje iivotom. Postoje parovi koji se vole iz daljine. Oni se moLda
nadu za vikend i lijepo se skupa provedu. Ali ne mogu Liv)eti za-
jedno.
Na primjerTlistan i Izolda u prekrasnoj\Tagnerovoj operi. Oni
se tako snaino vole da mogu samo umrijeti. Da bi Izolda kuhala za
Tristana, ne mogu zamisliti. Dakle, za uspjelnu partnersku vezu po-
treban je zajedniiki iivot, sasvim obidan zajednidki Livot. Onda ie
takav par biti sretan.
MEDITACIJA: Primanje i davanje
Pogledajmo svoga partnera i pogledajmo sebe. Koliko dajemo i pri-
mamo? U seksualnom odnosu? U ljubavi srca? U zajednitkom Li-
votu? Gdje dajemo vile nego Sto primamo? Gdje primamo vi5e ne-
go 5to dajemo?
Potraiimo sada poravnanje u svakoj od tih dimenzija. Predodi-
mo si da je poravnavan.ie uspjeino i predodimo si korake koji k to-
me vode. Dajmo si za to vremena i pogledajmo partneru duboko u
odi. Kaiemo mu: ,,Zatebe sam sada tu, potpuno tu, kao woj mu5-
karac, kao woja iena. Primam te sada potpuno i dajem ti se potpu-
no - s !ubav!u."
$
80
&
Primanje i poravnanje
Ljubav koja nam poslije treba u odnosu mulkarca i iene podinje u
djetinjswu. Podinje s davanjem. Primamo sve }to su nam roditelji
darovali. Primamo i primamo i primamo ikroz to postajemo bo-
gari.
AIi primanje je jako te5ko, jer imamo duboku potrebu za Po-
ravnanjem. Kada nelto dobijemo, ielimo i ne5to dati. Djeca iele
takoder neSto dati. Ona su ponekad odajna zato 5to se ne mogu
izjednaditi. Vide da dobiju tako mnogo i pitaju se 5to mogu ttzvra'
titi? Djeca trpe zato }to ne mogu roditeljima uzvratiti ono 5to su od
nlih dobili. Ponekad se dogodi dudnovata reakcija kod djece. Ona
kaZu: ,,Radr1e (u uzeti malo od roditelja, onda im ne moram tako
mnogo uzvratiti." ili, $to je sasvim loIe, predbacuju roditeljima- Mi-
sle, ako predbacuju roditeljima zbog n.iihovih pogrelaka, ne trebaju
im tako mnogo uzvratiti.
Ta djeca ne zna)u ni5ta o pravom uzvra(anit Tlebam li nelto
re6i o pravom uzvraianju? Umjesto datzvratite, dajte dalje. Umje-
sto da nelto svojim roditeljima uzvratite, dajte dalje, prije svega vla-
stitoj djeci, kao 5to su nali roditelji nama dali ono 5to su dobili od
svojih roditelja.
Davati dalje
Kada to znamo, kaZemo: ,,Samo dalje s tim. Primam sve i dajem
dalje." Kroz to postajemo bogati. Odjednom smo tako puni da to
ne moiemo viSe izdrLati. Moramo nuino dalje davati. Sto se tada
dogada? Mulkarac nade Zenu iLenanade mulkarca. Daju dalje ono
5to su dobili od svojih roditelja.
ZapaLate li gdje podinje ljubav izmedu muikarca iLene i gdje
mora podeti? Kod nalih roditelja.
81
MEDITACIJA: Primanje s ljubavlju
Podinjemo s primanjem kod majke i oca. Predodimo si kako su nam
mnogo kao djeci dali. Uvijek su bili tu za nas. Sada nadoknaduje-
mo ono 5to moida dosad nismo cijenili. Vratimo se skroz unarrag
i primimo komad po komad ono 5to jo5 smijemo i moramo primi-
ti. Sve dok se ne osje6amo puni i u svakom pogledu bogati.
Zapalamo kako je vaZno da podnemo s ljubavlju kod nalih ro-
ditelja. Podinjemo s primanjem, primanjem, primanjem. Thda mo-
iemo kasnije takoder od naSeg parrnera primati, primati, primati i
njemu tada dati, dati, dati. Ljubav podinje s primanjem.
Pogledajmo sada svog parrnera i podnimo od njega primati s
ljubavlju, sve dok naia ljubav ne potede k njemu i k na5oj djeci.
82
MEDITACIJA: Zagrljaj
Napravit 6u s vama jednu vjeibu. Zaworire odi. Dat 6u vam jednu
sliku. Ovdje stoji mulkarac i njemu preko puta na nekoj udaljeno-
sti stoji iena. Mulkarac raliri ruke pozivaifti. Zena takoder ra$iri
ruke pozivaju6i. Pogledaju se u odi i krenu lagano jedno prema dru-
gom. Thda se srdadno zagrle.
Kako dugo stoje zagrljenl? Samo neko vrijeme. Thda se razdvo-
je. Srdadan zagrljaj dvoje ljudi ne mogu oboje dugo izdrLati.
Naprave nekoliko koraka unatrag. Thda mulkarac pogleda iznad
Leneiraiiri ruke. IzaLenevidi njezine roditelje, niezine slutnje, nje-
zin narod, njezin)ezik, njezinu kulturu, sudbine njene obitelji. On
izanjevidi cijelo dovjedanswo. Svojim ralirenim rukama sve ih obu-
hvati. Sa ienom i njezine roditelje, niezine slutnje, sve }to njoj pri-
pada i cijelo dovjedanswo.
Zrn n^pravi isto. Thkoder raliri ruke i vidi iza mu5karca nje-
gove roditelje, njegove slutnje, njegovu kulturu, sve 5to njegovoj
obitelj i pripada i iza njegacijelo dovjedanswo. Njezine ralirene ruke
obuhva6aju sve to skupa s njezinim mu5karcem.
Thda krenu opet ra5irenih ruku jedno prema drugom. Sto ,.
dogada sada? Sto se promijenilo? Koliko ve6e i Sire je sve postalo?
Koliko skromnije, ali s koliko viSe snage i puno6e?
83
earobne rijeii PET PRSTENA LJUBAVI

Mnogo sam studirao i promatrao da bih pronaSao 5to je potrebno

za sretan Livot. Na kraju sam pronalao: potrebne su samo tri rijedi.
Ti'i darobne rijedi. One vrijede za na5 odnos prema nalim roditelji-
ma - tri rijedi. A vrijede i za partnerski odnos - tri rijedi.

MEDITACIJA: Da, molim, hvala

Zaworite odi. Pogledajmo svoje roditelje ili svog partnera ili drugog
dovjeka s kojim imamo srdadan odnos. Pogledajmo mu u odi.
Kod roditelja je redoslijed rijedi drukdiji nego u partnerskom
odnosu. Kod roditelja je todno obrnuto nego u partnerskom odno-
su. Podet 6u s partnerskim odnosom.
Mulkarac ii,enagledaju se u odi i kaiu jedno drugom: ,,Prihva-
6am te takvog kakav jesi. Za meni si ispravan takav kakav jesi. Da.
Volim te todno takvog kakav jesi. Da." Da je prva darobna rijed.
Tada dolazi druga darobna rijed. Oni se gleda;'u i mu5karac ka-
LeLeniiLenakaZe mulkarcu: ,,Molim. Molim. Molim. Molim." Sto
se promijeni u duli samo kroz tu rijed molim? Kako se orvara srce
i ljubav? Molim.
::i'il
Tadadolazitreiadarobna rijed. Oni se gledaju i kaiu jedno dru- ,d}:trl
I,t. j.
gom: ,,Hvala. Hvala. Hvala." r,i i;ii
Sada idemo k svojim roditeljima i gledajmo ih u odi. Prvo im ,: rr i
l'i -'l
kaiemo: ,,Hvala." Onda: ,,Molim." I onda: ,,Da. Prihva6am vas ta-
kve kakvi jeste. Da. Da, talari ste ispravni za mene."

84
Pet prstena ljubavi

Ako posijedemo drvo, moiemo prebrojiti njegove godove, za svaku

godinu po jedan novi god. Rilke je u jednoj pjesmi napisao: ,,Ziui^
svoj iivot u rastudim prstenima." Uvijek jedan novi prsten, jedan
rastu6i prsten. Ja sam tu izreku malo promijenio. ,,Ziui^ ljubav u
rastu6im prstenima." Postoji prvi prsten ljubavi, drugi prsten ljuba-
vi, rreii, dewrti i peti. Pet prstena ljubavi.

87
PRVI PRSTEN: Roditelji dali su mi svoje ime i svima su govorili: ,,To j. naSe dijete." Od tada
sam pripadao obitelji. Prihvatio sam svoj iivot kao dlan obitelji.
Sto god je poslije bilo telko nije nalkodilo iivotu. Th te$ko6a
moZe jako mnogo od mene zahtijevati. Ali ako na to telko pogle-
Prvi prsten ljubavi podinje s ljubavi izmedu nalih roditelja kao pa-
dam - na primjer biti usvojen ili ne poznavati oca - i pogledam
ra.lz te smo ljubavi mi nastali. Oni su nas kao svoje dijete zaieli i
svoje roditelje i kaiem: ,,Ono bitno od vas sam dobio, 5to god ste
prihvatili. Oni su nas hranili, duvali i Stitili mnogo godina. Prima-
vi inade napravili", ja sam ipak u svojoj puno6i.
nje te ljubavi od njih s ljubavlju prvi je prsten ljubavi. On je pret-
Osje6am u svojoj nutrini: ja sam moji roditelji, poznajem ih
postavka za sve druge ljubavi. Kako bi netko kasnije mogao druge
iznutra. Mogu si na primjer predoditi: Gdje u sebi osje6am majku?
voljeti ako tu ljubav nije proZivio? Toj ljubavi pripada i to da mi Gdje u sebi osje6am oca. Tko je od njih vi5e u prednosti? Tko je vi-
predosjedaje svojih roditelja volimo. Jer nali su roditelji takoder jed- 5e u pozadini? Dopultam oboma da stupe naprijed i u meni se kao
nom bili djeca i primili su od svojih roditelja, baka i djedova ono moj otac i moja majka zajedno nadu i zajedno ostanu. Ostaju u me-
5to su na nas prenijeli. Oni su sa svojim roditeljima, bakama i dje- ni uvijek zajedno. Tome se mogu veseliti. Zaista ih imam u sebi.
dovima povezani u jednu osobitu sudbinu, kao 3to smo mi u nji- Sto r. jo5 dogodilo u mom djetinjswu, tome kaiem: ,,Da." Na
hovu sudbinu. Tu sudbinu takoder prihvadamo s ljubavlju. Sada kraju se dobro spojilo, mogao sam uz to rasti. Osim roditelja po-
pogledajmo svoje roditelje i njihove predosje6aje i kaiimo im s lju- mogli su mi mnogi drugi. Kada na primjer moji roditelji nisu bili
bavlju: ,,Hvala." tu, bio je tu iznenada uditelj ili tetka. Ili netko me na ulici upitao:
To je prvi prsren ljubavi. ,,Sto ima, mali?" On se mnome bavio i, na primjer, odveo me ku6i.
Primam ih sve sa svojim roditel.iima u svoju du5u i srce, odjednom
MEDITACIJA doZivim veliku puno6u u sebi. Ako to sve primim s ljubavlju, osje-
6am se potpuno i u skladu. Th ljubav je u meni i Siri se u meni.
Zawaram odi i idem natrag u svoje djetinjswo. Gledam na podetak
svog iivota. Podetak je bio ljubav izmedu mojih roditelja kao mu}-
karca i Lene. Oni su bili privudeni jedno drugom jakom pokretad-
kom snagom od nedeg velikog 5to je iza njih djelovalo. Pogledam
to veliko Jto je moje roditelje spojilo i poklanjam mu se. Thda po-
gledam svoje roditelje, kako su postali jedno i kako sam iz tog je-
dinswa nasrao ja, sazahvalnoi6u i ljubavlju.
Nakon roga su moji roditelji na mene dekali s nadom i strahom
ho6e li sve biti dobro. Thda me je mo)a majka rodila, u boli. Moji
roditelji su se pogledali i dudili se: ,Je li to naie dijete?" Thda su re-
kli: ,,Da, ti si nale dijete i mi smo woji roditeli." Dali su mi ime,

88 89

DRUGI PRSTEN: Djetinjsrvo i pubertet
Drugi prsten ljubavi je djetinjswo. Sve Sto su mi moji roditelji dali,
kako su na mene mislili dan i no6 i pitali ,.' ,,Sto treba nalem dje-
tetu?" To sam od njih primio s ljubavlju. Nevjerojatno je koliko
mnogo dobroga roditelji daju djeci. Roditelji znalu koliko ih je
mnogo truda dijete stajalo i 3to im jeznatllo.To priznajem. Sve Sto
se u djetinjswu dogodilo sada prihva6am. I to da moji roditelji ne-
ke swari nisu vidjeli, da su ne5to krivo napravili, da je neito bilo
moida dak pogrelno. I to pripada djetinjswu. Ako si sve te izazove
predodim, i tugu i bol i to 5to su me uvijek morali duvari, ako to sve
prihvatim i primim, rastem.
Dijete ponekad ieli izmaknuti primanju i zahvaljivanju tako 5to
samo daje. Ali desto daje krivo ili daje previle, na primjer ako od
roditelja ieli nelto preuzeti Ito njemu kao djetetu ne pristaje.
Djetetu ponekad primanje pada teiko, jer to }to od roditelja
dobije tako je veliko da ni5ta jednakovrijedno ne moie uzvratiti.
Thda radije prima manje, da ne mora tako mnogo poravnavati. ee-
sto djeca ne mogu izdrLati roditeljsko davanje, prije svega ako ne
znaju da je istinsko poravnavanje prema roditeljima u srvari dava-
nje dalje drugima, posebno kasnije vlastitoj djeci. Osje6aj ne mo6i
biti izlednaden jedan je od poticajakoji omogu6uju djeci da napu-
ste roditeljsku ku6u.
Pubertetlije si kupe pravo na razdva)anje desto kroz prigovore.
To je jeftin nadin zaizbjegavanje poravnanja. Ali to im ipak omo-
guiava da se odvoje od roditelja. Ako dovjek zna daje poravnanje
mogu6e kroz davanje dalje i da je djeci nakon nekog vremena neo-
doljivo dati dalje ono 5to su od svojih roditelja dobila, odvojit 6e se
od roditelja bez predbacivanja. Onda poznajuput, kako s onim 5to
su dobili postupaju i 5to s tim mogu napraviti. Pri tome je prednost
90
da ni5ta od onog 5to su od roditelja dobili ne trebaju odbaciti. Oni
mogu mnogo primiti )er znaju da 6e to dati dalje.
Mnogi neznajuda postoji poravnanje kroz vi5e generacija. eim
netko zna da ne treba uzvratiti tako mnogo, nego da 6e to kasnije
dati dalje, to je olakianje njegovoj du5i. Onda djeca mogu re6i ro-
diteljima: ,,Samo dalje s tim, ja primam sve."
Tek kada potpuno prodem drugi prsten ljubavi, sposoban sam
za partnersku vezu.
Mnoge telko6e i problemi u kasnijim vezama proizlaze rz toga
da prvi i drugi prsten ljubavi nisu potpuno proZivljeni. Tada se mo-
ramo jo5 jednom tamo vratiti i ono Ito nedostaje talno nadoknaditi.
MEDITACIJA
Zaworim odi i saberem se. Idem korak po korak natrag u djetinj-
srvo, kao kad silazim niz stubi$te, korak po korak. Moida dode do
situacija u kojima os.ie6am bol ili gdje sam nemiran. Na toj todki
dekam dok se ne pojavi slika onoga 5to se tada dogodilo. Mnoge
traume izranogdjetinjswa povezane su sa situaci)amau kojima smo
bili ostavl.ieni sami ili u kojima nismo mogli do6i tamo kamo smo
Leljeli ili morali.
Sada si predodim to dijete, dakle sebe samog i pogledam maj-
ku. Osje6am svoju ljubav prema njoj i kako ielim i6i k njoj. Pogle-
dam joj u odi i kaiem joj jednostavno: ,,Molim." Sada se nelto po-
mide u unutarnjoj predodibi i kod majke i kod mene. Sada 6e
moida napraviti korak prema meni, a ja prema njoj. Tome 6u se
suprotstavljati sve dok u sebi ne dodem na cilj, sve dok se u narud-
ju majke ne opustim. Thda je pogledam ikaLem:,,Hvala."
To je unutarnji postupak, ali pri tome ne smijemo odjednom
previ$e napraviti. Ipak ve6 kod prvog poku5aja nelto se u naloj du-
5i oslobada. Drugi dan mogu jo} jednom isto napraviti. Opet se
spultam stubiStem natrag u djetinjstvo i moida dodem do jedne jo5
ranije situacije. MoZda je opet rijed o kretanju prema majci. Nakon
91
toga opet dekam nekoliko dana i napravim to jo5 jednom - sve dok Sto je suprotno primanju od roditelja?
nisam takore6i sve obavio i stigao skroz do majke.
Da jane mogu podnositi telkode roditelja i da njima kao dijete Ze-
lim pomo6i i da se mije5am itzdilemiznadnjih. Ovdje bi bila pri-
Zaljenje kladna ista vjeiba, da roditelje pogledam s njihovim telko6ama, s
eesto ialimo za onim 5to smo u djetinjswu propustili i nismo do- njihovom isprepleteno56u, s njihovim nedostacima, s njihovom
bili i zbog roga smo ogordeni. Koje to posljedice ima? stra56u, s njihovim bolestima. Vidim koliko su tu moji roditelji mo-
Sve 5to me dini ogordenim iskljudim. Sve 5to optuiujem isklju- rali uloiiti snage da bi to prihvatili. Thko kako sam ja to prije sa so-
dim. Svaku osobu koja me jako ljuti iskljudim. Svaku situaciju u bom napravio da sam to primio u sebe, vidim 5to bi se dogodilo da
kojo.i se osje6am krivim iskljudim. Postajem siromainiji i siromaS- su moji roditelji svoje telkoie primili u sebe! I 5to se dogodi ako ja
niji i siroma5niji. to na njihovu mjestu za njlh napravim!
Obrnuti put bi bio: sve 5to me dini ogordenim pogledam i ka- Mogu si predoditi da moji roditelji prihva6aju svoje te5ko6e, to
iem: ,,Da, tako je bilo i ja to primam u sebe s cijelim izazovomko- im pripada, kao i svoje upletenosti. Vidim njihove upletenosti iz
ji mi to postavlja." Kaiem: ,,Napravit 6u ne5to s tobom. Primam te udaljenosti, doduie odozdo - kao dijete. Thda moji roditelji ostaju
kao svog prijate\a ili kao svoju prijateljicu - Sto god to bilo." potpuno moji roditelji. Ne trebam niSta od njih preuzeti, 5to nji-
Sve zbog dega sam nekoga optuZio pogledam i kaZem: ,,Da." ma samima pripada. To ostaje izvan mene, jer ostaje kod mojih
Pogledam oko sebe, kako na drukdiji nadin mogu dobiti ono 5to roditelja.
sam izgubio. I pogledam koju snagu imam da bih to sam napravio,
ne moleii nikog drugog zato.Tadaprimim tu situaciju u sebe i to
postaje snagom.
Isto vrijedi za osobnu krivnju, koju prije svega ielimo odgur-
nuti od sebe. Pogledam je i kaiem: ,,Da." Krivnja ima posljedice,
prihva6am te posljedice i napravim nelto iz toga. Krivnja postaje
snagom. Thko rastem.
Postoji jedno vaLno promatranje. To 5to sam odbio ili 5to je za
mene bilo bolno, gdj. sam osje6ao krivnju ili nepravdu - Sto god
da je bilo - ako to primim, ne ulazi sve u mene. Ostaje nesto vani.
To potpuno prihvadam, ali ono 5ro u mene ulazi samo je snaga. Ono
drugo ostaje vani. To me ne inficira. Todno suprorno - to me de-
zinfrc\ra, disti. Pepeo ostaje vani, Lar ulazi u srce.

92 93
TRECI PRSTEN: Primanje i davanje
Dolazim sada do treiegprstena. On zahtijeva oboje: prvo primanje
i onda davanje. Lakie je dati nego primiti, jer se kod davanja osje-
6am nadmo6no. Kada primam, osje6am se ponizno, to je obeshra-
bruju6e.
U Bibliji postoji izreka:,,Dati je lak5e nego primiri." To je tako,
jer se dovjek onda osje6a nadmo6no i veliko.
Ako zahtijevam, to onda nije primanje. Ako primim 5to mi dru-
gi daruju, pokazujem se potrebitim.
Ako primim s ljubavlju, to ima svoju velidinu. Ako tako mogu
primiti, onda mogu i dati. Davanje podinje s ispravnim primanjem.
U zrelim yezama rijei je o tome da oboje podjednako jedno od
drugog primaju. To je na)vaLnije poravnanje. Ne da podjednako da-
ju nego da podjednako primaju. Uzajamno primanje je telko i naj-
dublje povezuje, jer tada su oboje u potrebitoj poziciji.To povezuje.
To primanje je velika umjetnost. To je primanje s poltovanjem.
Poitovanje svega 5to od drugih primim, daje mu njegovu vrijednost,
dak i ako je to jako malo. Ako mi netko nelto daruje i ja to primim
kao dar, priznajem da mi on ieli ne5to dobro. IJ tom je trenutku
sve Ito on daje jako vrijedno. Ono se mijenja ako ga ja tako primim.
Kao odrasli dajemo bez odekivan)adadrugi mora dati nelto 5to
ne moie dati. Thkvim drianjem dobivamo snagu za vlastito rodi-
teljswo. Time zavriavaprimanje. Tir podinje davanje dalje, izmjena
kroz generacije. To je ueii prsten.
Ako su oboje, muSkarac iLenasvoje roditelje potpuno primili,
i oni su par, kroz njih tede ono 5to su od roditelja dobili. Thda jed-
no drugom dafuiz te puno6e. Ali iskuswo pokazuje da to ne uspije
uvijek.
94
PRVA MEDITACIJA
Stojim nasuprot svom partneru i pogledam prvo desno na svoje ro-
ditelje. Prodem joi jednom kroz proces primanja ljubavi od rodite-
lja. Moj partner stoji ispred mene i pogleda takoder prvo desno na
svoje roditelje i prode kroz isti proces primanja ljubavi od svojih
roditelja. Nakon 5to sam pogledao svoje roditelje i svoje predosje-
6aje, pogledam njegove roditelje i njegove predosjedaje. Vidim Sto
su mu sve dali i kako je on kroz to postao bogat. Odjednom se pro-
mijeni neito u na5em odnosu, jer mi se on dini drukdiji. Jer se u
njemu pokazuje ljubav njegovih roditelja.
Istodobno vidim telkoie 5to su ga ometale, 3to mu se dogodilo.
To sada vidim kao neito 5to je on primio u sebe kao snagu, a ono
5to se dini tako telkim ostaje vani. Isto napravim sa svojim teiko6a-
ma. Onda se ponovno pogledamo u odi. Ja kaiem njemu: ,,Da" i
on kaZe meni: ,,Da." Kaiemo jedno drugom: ,,Sada smo spremni
jedno za drugo."
Poslije par dobije dijete. Zrn prr i dijete od muia i mui pri-
mi dijete od iene ikaLu:,,NaIe dijete." Oni vide dijete kao dio ve6e
cjeline.
DRUGA MEDITACIJA
Gledam nale dijete i iza njega svoga partnera i iza svog partnera vi-
dim sve osobitosti njegove obitelji. Vidim sve 5to je drukdije nego
u mojoj obitelji. Primam to u svoje srce kao jednakovrijedno. U
tom je trenutku dijete za oboje jednako vrijedno. Ono se moie s
oba roditelja povezati na jednak nadin. Kaiemo partneru: ,To j.
naie dijete. S wojim udjelom kao oca i mojim kao majke ili wojim
udjelom kao majke i mojim kao oca." Thko oboga6ujemo svoje di-
jete i svoju vezu.
95
CETVRTI I PETI PRSTEN LJUBAYI: MEDITACIJA
Pogledam iznadgranica sebe samog i svoje obiteli, na l.iude koji su
Prihvaiarye svih ljudi i svijeta
drukdiji. Oni dolaze iz neke druge obiteli, a moida iz drugog na-
roda, rzdruge kulture, pridaju drugim jezikom i mole drugog boga.
Prva tri prstena povezanasu sa savjeliu i potrebomzaporavnanjem.
Ipak svi imaju jednog oca, jednu majku, svi su jednom bili djeca.
Svi imaju iste osnovne potrebe. Svi deznu za istom sre6om. U svojoj
eewrti je prsten s drugu stranu savjesti. U tom prstenu prihva6am
ljudskosti u svemu su mi jednaki.
sve ljude u svojoj obitelji onakve kakvi jesu, takoder sve iskljudene
Sada 6u im pri6i u svojoj nutrini, kao da sam jedan od njih s
i prognane.
jednakom painjom za njlhkao za sebe, iako se u mnogo swari ra-
U petom prstenu rljet je o ve6im grupama, o kulturama, o mo-
zlikujemo. Dodu5e u sporednim swarima. lJ onom vainom smo
ralnim i nemoralnim ljudima podjednako. Rijed je o tome da se
slidni ili dak isti.
obrati paLnjana sve ljude podjednako. Ovdje idem iznad uskih od-
Kako moiemo unutar sebe s njima postati jedno? Thko $to s
nosa u obitelji. Thko Sto druge ljude jednakovrijedno prihva6am
njima pogledamo na naie zajednidko podrijetlo, njemu se duboko
rastem daleko iznadgranica svoje savjesti. Peti prsten ljubavi usmje-
poklonimo, pogledamo se tada u odi i kaiemo jedno drugom: ,,Ti
ren je na dovjedanswo i na svijet kao takav. Ovdje je rijed o prihva-
takoder."
caryu svijeta onakvog kakav je. Ono nas dini sposobnim za pomir-
bu, na primjer izmedu naroda. To je sveobuhvatna ljubav koja zna
da nas pokrede neka veda mo6.
Thkvo je drLanje i postupanje ostvarenje vlastite duie. Nitko ne
moZe nekoga drugog od tog oswarenja udalliti. Mnogi ko)i traLe
pomo6 iele pomo6 bez vlastitog oswarenja. Ali kada bi oni u sebi
saznali kako to oswarenje daruje mnogo radosti, do5li bi preko tog
pogleda do drugih mogu6nosti kako Livjeti iivot. To uspije uvijek
preko jednog pogleda. Emocija ljubavi ima malo pogleda. Dok osta-
jem kod emocije ljubavi, dogada se malo, ostajem svezan.
U dewrtom i petom prstenu ljubavi idem preko te uskosti - na
duhovnu razinu. Na toj su razini za mene svi ljudi dobri. Svatko je
samo onakav kakav on moie biti. Nitko nije drukdiji nego 5to je on
sam u svojoj situaciji. I tako ja na sve obraiam jednaku pai,i1u.

96 97
Vlastita sudbina PHeAr Svedanost

Postoje situacije ukojima par za)edno nosi jednu sudbinu. Na pri-

Postoje pride koje povedu na put i kada ih pustimo da nas povedu
mjer, ako je jedan od partnera bolestan, onaj drugi nosi to s njim
komad puta, ispune Ito pridaju jo5 dok ih slulamo.
- do nekog stupnja. Samo do nekog stupnja. Onaj koji je svoju sud-
Netko krene na put i kako gleda naprijed vidi u daljini ku6u
binu sam skrivio moida je i nosi sam. Thko vrati svoje dostojanswo
koja mu pripada. Kre6e prema njoj i kad tamo dode, otvori vrata i
i svoju snagu. I partner moLe po$tovati to 5to on radi.
ude u prostoriju namjeltenu za svedanost.
Postoje sudbine kod kojih parrner ne smije od onoga drugog tra-
Na tu svedanost dodu svi koii su u njegovu iivotu bili vaini. I
Liti da je s njim nosi. Na primjer, ako se na podetku braka ispostavi da
svatko tko je dolao donese neIto, ostane malo - i ode. Thko kao kad
onaj drugi ne moie imati djecu. Thda parrner koji ieli imati djecu ne
misli dodu, nelto donesu, malo ostanu - i odu. I tako kako ielje
mora tu sudbinu s njim nositi. Dakle, parrner koji ne moie imati dje-
dodu ili tuga. One donose neito, ostanu malo - i odu. I isto kako
cu ne smije od drugog zahtijevati da ostane s njim. On mu daje slo-
bodu. Thda se oni dostojansweno razidu.To je primjereno.
iivot dode, neito donese, ostane malo - i ode.
Thko dodu svi na slavlje, svatko s osobitim darom, za koji je on
Postoje takoder bolesti kod kojih se od partnera ne moLe traLi-
ve6 platio punu cijenu. Kao i uvijek majka - otac -btaia- djed -
ti da on snosi njene posljedice. Aids bi bio ledan primjer. Navest iu
jo3 jedan primjer. baka - drugi djed - druga baka - stridevi i tetke - svi koji su za te-
be napravili mjesto - svi koji su se za tebe brinuli - moZda susjedi
Mui jedne iene imao je nesre6u s konjem. Pretrpio je telku oz-
l)ed:umozgai od tada se s njim nije moglo komunicirati. Par je imao - prijatelji - uditelj - partner - djeca, svi koji su u tvom iivotu bili
troje djece. Rekao sam ieni da treba od6i k muZu i re6i mu: ,,Ostav- vai,ni ili jod jesu.
ljam te wojoj sudbini, ja(utraLiti drugog muia. Ipak ostajem s ro- Nakon slavlja ostaje osoba s bogatim darovima i oni za koje
osoba smatra da trebaju joi neko vrijeme ostati. Thda osoba ode do
bom u ljubavi povezana." Iako je mui jedva mogao komunicirati,
razumio je to i bilo mu je mnogo lakie. prozorai pogleda van, vidi druge ku6e i zna: jednog 6e dana i u nji-
ma biti slavlje i ona 6e tamo oti6i, ne5to odnijeti, malo biti - i oti6i.
Dakle, postoje situacije kod kojih je rastanak prikladan.
Mi smo takoder bili na slatu, nelto smo donijeli i nelto uzeli.
Neko vrijeme smo bili i oti5li. Kako? Ispunjeno i bogato.
MEDITACIJA: Drukiija ljubav
Pogledamo sebe i svoju sudbinu. Pogledamo sudbinu svog parrnera.
Osje6amo 5to od na5e sudbine mora osrati kod nas, na primjer jedna
velika krivnja i njene posljedice. Osje6amo takoder koja sudbina s
njenim posljedicama mora osrati kod naieg partnera. Prihvaiamo te
posljedice, takoder ako vode k rastanku. Kaiemo mu: "Volim sebe i
volim tebe i volim i poltujem kamo nas vodi moja i woja sudbina."

98 99
 TAJNE LJUBAVI
Meditacije u Bad \Worishofenu, jesen 2010.
PRYI DAN: Na{a majka

Danalnja tema.ie: tajne ljubavi. Ljubavi si ielimo uvijek. No, po-

znapmo li tajne ljubavi koje nam pomaiu da ljubav u dubini sve-
obuhvatno iskusimo?

Ljubav potinje primanjem

Te tajne su sasvim jednostavne, nilta komplicirano, jer one pripa-
daju punom iivotu. To je taina koju desto zaboravimo: gdje i kako
podinje ljubav? Ljubav podinje primanjem.
U Bibliji stoji: ,,Davanje je lakle nego primanje." Ali to nije tod-
no. Tko daje osje6a se velik. Tko prima ostaje na podu. Cijeli iivot
je primanje, primanje, primanje, primanje. Sto stoji ljubavi na pu-
tu? Da se ustrudavamo primiti. To je ipak neobidno.
Gdje podinje ustrudavanje primanja? Kod naivai.niie osobe u
nalem iivotu, od koje smo dobili Livot.IJstrudavanje primanja po-
dinje kod majke. To je podetak nesre6e.

Unutarnja slika naie majke

Napravit 6u jedan mali test s vama.
Provjerite u svojoj du5i, koliko slika svoje majke imate. Koliko
unutarnjih slika? I s koliko su osje6aja te slike povezane? Jesu li to
lijepe slike? Jesu Ii to bolne slike? Jesu li to moida slike pune ljut-
nje? Stovi5e, slike u kojima se tako osje6amo da majci moida Zelimo
smrt. Ne sve, naravno. Ali ako je bilo traumatidnih dolivliqau dje-
tinjswu, pojavi se takva slika: ,,Zelim da si mrtva."

103
Primjer
Imao sam tedaj u Japanu. Jedna mi je iena rekla da se boji i6i ku6i.
Htio sam saznati kako to da ima takav strah pa sam posravio kon-
stelaciju.
Znate li Sto je obiteljska konstelacija?
Glasan smijeh u gru?i.
Postavio sam jednu predstavni cu za njezinu majku i njoj preko
puta jednu predstavnicu za nju samu. Njezina je predstavnica sti-
snula Sake prema majci. Osjetio sam da je ona smrtonosno bijesna
na svoju majku. Njezinoj sam predstavnici dopustio da majci do-
slovno kaie: ,,Ubit 6u te."
To je odgovaralo. Thda sam ienu postavio samu i zahtijevao od
nje: ,,Kalijoj i ti to."
Rekla je: ,,Ne, to nije todno. Ja to ne ielim. Ali ielim da ona
umre." To i nije neka razlika.
Dakle, ona uopie nije niSta primila od svoje majke. Thda ni ja
ne smijem niSta napraviti. Moram je prepustiti njezinoj sudbini.
Prekinuo sam ro - to je moj nadin, da se oslobodim iz takve si-
tuacije -zaboravio sam to, totalno zaboravio.
Zadnji dan tedaja dolla je k meni i rekla da ipak ieli jo5 ne5to
rijeJiti. Postavio sam normalnu obiteljsku konstelaciju, ali nije i5lo.
Thda mi je moj prijatelj, koji je stajao iza kamere, Harald Hoh-
nen, rekao: ,,Postavi ih u jedan red. Postavi iza klijenta njezinu maj-
ku, pa njezinu majku, pa njezinu majku, pa njezinu majku, pa nje-
zinu majku, pa njezinu majku." Postavio sam ih rrinaesr jednu iza
druge.
Pokazalo se da se majka klijentice nije mogla obratiti svojoj k6e-
ri. Thda sam je okrenuo n)ezinoj majci. Ona se takoder nije mogla
obratiti svojoj k6eri. Thko je to iilo dalje sa sljede6om, sa sljede6om,
do osme majke.
to4
Osma je majka gledala u pod i stisnula 5ake. Iz obiteljskih kon-
stelacija znamo da ona gleda nekog mrwog. Ali ne bilo koga, nego
nekoga koga je ona ubila.
Ovdje ve6 vidite: jednostavna obitelska konstelacija s ti i ja nije
u ovom sludaju dovoljna. Povezani smo mnogo generacija prije nas.
s
Thda sam polegao jednog dovjeka na pod ispred nje, dakle irwu
te majke.
Klijentica je na koljenima otpuzala pokraj svih tih majki do mr-
wog dovjeka i zagrllla ga s l.iubavlju.
Majka mrwaca podigla ga je k sebi i zagrllla ga. Sada je onaj
koji je prije mnogo generacija iskljuden ponovo primljen u veliku
obitelj.
Thda se ta majka obratila svojoj k6eri s ljubavlju. Ona se okre-
nula i obratila se svojoj k6eri s ljubavlju, i ona se okrenula svojoj
k6eri, ona pak svojoj, i sve tako do klijentice.
Klijentica je otpuzala na koljenima natrag do svoje majke. Za'
grlila ju je oko koljena, pogledala prema gore i rekla: ,,Mama."
Gdje se krije rjelenje? Kod majke. Ali ne moi.e to svaka majka,
jer je i ona bila dijete i bila je ukljudena u jednu drugu dinamiku.
Ali na kraju bude sve dobro ako majci primanje uspije.
Napravit 6u s vama jednu meditaciju.
MEDITACIJA
Zaworite odi. Pogledajmo svoju majku, kakva je ili kakva je bila,
ako je ve6 mrwa. Pogledajmo sada iznad nje u daljinu u onu swa-
raladku snagu od koje je dolao sav iivot, todno onakav kakav ie.Ta
nam je snaga nalu majku odredila kao majku. Ne zato 5to je ona
bila dobra, nego mnogo vi3e zato 5to je bila Zena prema Boijoj slici.
Svaki dovjek koji je sworen prema BoLjo) slici nije muikarac ili
Zena. On je oboje istodobno.
105
 On nije savrlen. Sve 5to je sworeno od Boga nije savrieno. Jer
swaranje s nalim podetkom nije zavrieno. Ono ide dalje od trenut-
ka do ffenutka u svakom sada5njem trenutku. Dodude todno onako
kako ta swaraladka snaga osje6a, swaraladki osje6a, sada.
Ne postoji nala slika koja bi to stvaraladko djelo na bilo koji
nadin mogla dovesti u pitanje, kao da bismo na primjer mogli re6i:
,,Th majka nije ispravna i potpuna. Ona radi mnogo toga krivo. Ona
bi morala biti drukdija."
Sto re dogada u tom trenutku? Stadamo se na BoZje mjesto i
ielimo u svom duhu svoju majku ponovo sworiti prema svojoj sli-
ci, potpuno odvojeno od Boije slike.
Sto r. dogada s nama? Mi smo onda od te swaraladke snage od-
badeni u svakom pogledu. Gubimo u osnovi i svoju majku i svoj
Livot.
Nakon nekoguremena. Sadapodnimo s primanjem, s primanjem
svoje majke. Pogledajmo joj u odi kao dijete, kao 5to smo joj u odi
gledali kada nas je drLalana grudima. Dojili smo prahranu koja da-
je Livor, njezino mlijeko iz njenog tijela, i gledali smo je u odi. Iako
smo tada jednostavno primali, primali, primali, ne znajuti ni3ta 5to
se ovdje dogada, tako primimo sada tu hranu i s njom svoju majku
- potpuno, onakvu kakva je. Jednostavno primiti, primiti s ljubav-
lju, kao 5to nam je ona mlijeko iz svojih grudi s ljubavlju dala.
Hvala, dragamama. To je tako mnogo, 5to je kroz tebe od vjed-
ne snage na mene preneseno, da bih ja mogao biti ovdje, ovakav
kakav jesam, kao woje dijete. Ah, kako sam te kasno prepoznao!
Nahon nekog aremenl: Okay
106
Osnovni osjeiaj
f{r. ljubavi, to je tema. Izvorno sam tu temu oznadio kao: tajne
sre6e. Ali to je jednako, nije velika razlika.
Meni je jako dugo trebalo da pronadem put natrag k svojoj
majci. Vrlo dugo.
Bio sam jednom u Chicagu kao gost terapeut kod jednoga brad-
nog para. Zvalisuse Haimowitz. Radili su analizu transakcija. Mui
je rekao kako je istraZuju6i zakljudio da svatko ima jedan osnovni
osje6aj. Tom osnovnom osje6aju uvijek se iznova vraiao. Svako od-
stupanje od osnovnog osje6aja doLivljava se kao stres. Svatko moZe
kod sebe provjeriti gdje je njegov osnovni osje6aj.
eovjek podne od nule i ide gore do plus 100. Thda ide opet na-
trag do 0 i prema dolje do minus 100. Moiemo si odrediti gdje jesmo.
Jednoj Zeni: ,,Tisi na plus strani. To mogu odmah vidjeti. ImaI
dobru vezu prema majci. Ja to vidim odmah. eovjek to moie vi-
djeti na licu. Drugima je teLe."
Jednoj drugoj ieni: ,,Tebi je reLe.
Ali to niSta ne znaii. Meni je takoder teiko. Ja sam takoder bio
na minus strani u svom osnovnom osje6aju."
Gospodin Haimowitz je rekao da dovjek ne moie osnovni osje-
6aj nikada promijeniti. Pronalao sam kako to dovjek moie promi-
jeniti.
Posjetio sam jedan tedaj o obitelskim terapijama, tako se tada
zvao. Thmo je netko, zvao se Leskadis - ostao mi je u dragom sje-
&ryu- radio sa mnom. Dao mi je jednu Gestalt terapiju. Iznenada
dok smo vjeibali shvatio sam odjednom, da je moja majka uvijek
bila tu. Uvijek. Nikad nije bilo da ona nije bila tu. To me tako uz-
drmalo, to da je ona uvijek bila tu, 5to to znati. Thda sam takoder
uvidio kako je hrabra bila moja majka.
r07
 Htjeli su mi uskratiti svjedodibu za maturu. Prije mature po-
zvali su nas u vojsku. Ja sam to s vojskom napustio jer sam se mo-
gao ruzviti u drugom polju. To nije bila moja zasluga. Zato mogu
drugome zahvaliti.
Moja je majka otilla u tu Skolu i borila se hrabro kao lavica i
dobio sam svjedodibu.
Kad sam to shvatio, primio sam svoju majku onakvu kakva je
u svo.iu du5u, potpuno. Kod tog iskuswa bilo je neobidno da je sve
5to sam njo.i htio predbaciti ostalo vani. To nije moglo u moju du-
5u. Samo njezinavelidina.
Thda sam napravio jedno promatranje s obzirom na osnovni
osje6aj. On se kod mene popeo za75 bodova. Od tog je vremena
tu ostao.
To je sre6a. Odakle dolazi ta sre6a? Od naSe majke.
DEMONSTRACIJA: Istina
HELLINGER: Ima li netko tedkoia sa svojom majkom? Tiebam li vam
demonstrirati kako to ide?
Jaui se jedna Zena. Hellinger je moli da dode na pozornicu- On
bira predstaunicu za njenu majku i postaui je malo udaljenu ndsuprot
njoj.
Hellinger grupi: Upravo 6u vam demonstrirati novu obiteljsku
konstelaciju. To je ne5to potpuno drukdije od onog do sada. Ni5ta
ne6e biti redeno, nema nikakvih upura.
Hellinger ieni i predstaunici njezine majke: Saberite se. Onda se
kre6ite po svom unutarnjem osjeiaju.
Zena napraui nekoliho koraka unatrag.
Hellinger grupi: Jeste li vidjeli kretnju? Ona se udaljava od maj-
ke i naravno udaljava se od Zivota.
Zrna rc ohrene i ohrene suojoj majci leda.
108
Hellinger grupi: MoLe li se ona spasiti?
Nekoliho je sudionika kimnulo glauom:Ne. Ona se ne moie spa-
siti.
Predstaunica majhe gleda u nebo i raiiri ruke s dlanouima prema
gore.
Hellinger grupi: Vidite kako je majci. Ona ne moi.e niSta na-
praviti.
Majka se primi jednom rukom zd urat, a druga ostdne uisjeti.
Hellinger ide k ieni i zamoli je da se opet okrene h majci.
Hellinger Zeni: Pogledaj majku. Pogledaj je u odi.
Majka stoji joi uuijek s otuorenim rukama i gleda u nebo. Zena
obriie nekoliko suza.
Hellinger Zeni: Owori lagano usta. Samo gledaj majku, ne oba-
ziri se na unutarnje slike.
Majka duboko uzdahne. Ona gleda u nebo i podigne obje ruke s
dlanouima prema gore. Opet se uhuati za urat i gleda u pod.
Hellinger: Tiebam jo5 jednu ienu koja je upoznata s ovim po-
slom.
Jaui se jedna iena. Hellinger okrene majku od kierhe i postaui joj
preho puta drugu ienu.
Hellinger ieni: Ti si njezina majka.
Obje ostaju neko urijeme stdjati bez ikahuog pohreta. Thda majka
majke raiiri ruke poziuajuii. Majka ohlijeua dugo. Thda njena majha
uzme njezine ruke i njima joj pomilaje lice. Njezina majka je zagrli i
tek nakon nekog uremenA majka zagrll i suoju majku. Zena ostaje sta-
jati bez pohreta.
Nahon nehoguremena majka majke okrene majku k njezinoj hier-
bi. Majha pruZi jednu ruku prema suojoj kierhi.
109
 Zena ide brzim horakom prema suojoj majci. Hellinger majci majke: Ti joj reci: ,Ja sam te ubila."
Majka majke: Ja sam te ubila.
Hellinger: Polako.
Zrna nattaui brzo dalje: Polako. Vrati se natrag. Zena zajeca. Mrtui se tijesno priljubi k njoj i gkda majku majke.
Hellinger grupi: Oslobadaju6i pokreti su polagani i sabrani. Ne Hellinger grupi: Sada se oboje mogu pogledati. Ubijeni je mo-
moiemo ovdje ni5ta posti6i na silu. gao nju pogledati. Ali mrwi se drii iene. To je krivo.
Hellinger ieni: Tamo moraS prema njima gledati.
Majka majke se pribliZi mrt't)ome, koii se i dalje driao za ienu.
Maika majke stane iza suoje hierke i otaga je zagrli objema ruka- Mrtui si obriie suze.
ma. Majha pruii obje ruhe prema suojoj kieri.
Hellinger Leni: Reci mrtvome: ,Ja sam ovdje malena."
Hellinger izabere sljedeiu ienu kao predstaunicu i zamoli je da le-
Zena jecajuii: Ja sam ovdje malena.
gne ispred kieri s ledima na podu. Ona zastupa jednog mrtuog.
Hellinger:,,Malena kao ti."
Sada se majka oduoji od suoje majhe i hrene s lagano spuitenim
Zrra, Malena kao ti.
rubama prema mrtuome. Preho mrtuoga pruii desnu ruku prema suo-
joj kieri. Ali ona odbtje otresajuii glauom. Nakon nekog aremena mrtui se oduoji od nje i obrene se Prema
Majka dalje gleda mrtaoga i sagne se Prema njemu. Mrtui se od majci majhe.
nje ohrene prema kieri. Majha se uspraui, ali i dalje gleda u mrtuogd. Hellinger Leni: Kako ti je sada?
Hellinger grupi: Zaone koji nisu vidjeli. Mrwi se na podu okre- Zenat Oslobadaju6e.
nuo od majke. Majka je Lel)ela preko mrwoga pruiiti ruku k6eri. Hellinger: Sada se okreni i odi nekoliko koraka naprijed.
K6erka se ne6kala. To pokazuje da postoji nelto nerijeleno u obite- Ona se ohrene i napraui dua koraka naprijed.
lji. Moja predodZba )e: rijet je o pobadenom djetetu.
Hellinger: Kako je sada?
Majba staui obje ruhe na suoje srce. Krene undtag i duboko se Po- Zrna' Dobro.
kloni pred mrtuim. Hellinger grupi: To je rjelenje iz upletenosti.
Sada pride majka majke laganim korakom k mrtuome. Trae gla-
Majka Zene neholiho se horaha pribliilla mrtuome.
uom dok spuita h mrtuome na koljena. Mrtui i i,ena se drZe za ruku.
se

Zena priuuie mrtuoga k sebi. Hellinger majci Zene: Reci mu ti takoder: ,,Ovdje sam ja malena."
Majka: Ovdje sam ja malena.
Hellinger grupi: Mrwi se okrenuo k ieni. On obuhvati n)ezina
koljena. Majka majbe gleda suoju kier i kimne.

U meduuremenu se majka skrozpouukk. Majka majke i dalje tre- Hellinger grupi: Mqka majke prihva6a. Sada je takoder majke
se ghuom. Ona ieli mrtuoga priuuii h sebi. Lene razrljeiena iz te upletenosti.

Hellinger grupi: Nema pomirenja bez istine. Majba lene ustane i udahne duboho. Napraui horah naprijed.

110 lll
 Majha majke jednom rukom zagrli mrtuoga. Obje gledaju dugo. Majka prui;i rube prema njoj. Izmedu toga
se

obje uiie puta gledaju mrtuoga.

Hellinger mrtuome:Tiioi moral gledati u odi. Kaii joj: ,,Mama."
Hellinger grupi: Baka i mrwi su se sada zagtlili- Oboje su pro-
Mrtui je dugo gledao ?rema nioj i nasmijeii joj se.
nalli mir.
Mrtui: Mama. Hellinger majci i Zeni: Ono staro sada je prollo.
Oboje se srdaino zagrle. Majka i i,ena kimnu.
Hellinger ieni: Sadase opet moZe5 okrenuti. Ti kaiel svojoj maj- Hellinger ieni: Napravi sada sasvim mali korak prema svojoj
ci: ,,Mama, ja sam sada tu." majci. Gledaj je pri tome u odi. Samo jedan sasvim mali korak.
Zeni, kada je tiho i brzo htjela reii: eekq, dok ne skupi5 snagu
Ona napraui mali korah. Odjednom se nasmijeii suojoj majci i obje
i gledaj je u odi.
se srdalno zagrle.
Doh je joi ghdala u daljinu: Gledaj je u odi. ,Ja sam ovdje ma-
lena." Hellinger grupi:Sto trrn sada napravio sa ienom i njezinom
Zrna' Ja sam ovdje malena. majkom? Spasio sam im iivot.
Hellinger:,,Malena kao ti." Majka i Zena se nasmijeie.
Zrna, Malena kao ti.
H e I li nge r p re ds tau n i c am a : Okay, zahvalj uj em svima.
Majka pruii obje ruhe prema kieri.
Pljesak u grupi.
Hellinger:,,Ipak uz tebe imam sve."
Zrra' Ipak uz tebe imam sve. Obja5njenja
Hellinger:,,Sve. "
Zena: Sve. Dakle, obiteljska konstelacija nije tako jednostavna kako se dini.
He I linger :,, Cij eli Livot." Demonstrirao sam duhovnu obiteljsku konstelaciju, gdje sve infor-
Zrrat Cijeli iivot. macije dodu iz kretnji predstavnika.
Tir je bila jedna kretnja kod iene kad je gledala na pod. To uvi-
Hellinger majci, dok je i;eliek doil bliie hieri: Stani u svojoj ve-
jekznad da ona gleda na nekoga mrwog. Kada sam postavio mr-
lidini i kaii: ,,To je todno."
tvaca, majka ga je gledala, ali mrtvi se okrenuo od nje. To znadi da
Ona kimne i kahe to suojoj kieri. majka nije bila ona prava. Tada mu je baka priSla. Tu leii izvorna
Hellinger grupi: Mrtvije sada legao i zatvorro odi. To znadi: on trauma. Ona je nekog ubila. Obidno je to pobadeno dijete.
je sada pronaiao mir. Pokazalo se, klijentica je bila povezana s tom traumom, a daie
Hellinger majci: Stani sada tamo, dalje od svoje majke i mrwo- nije pogadala i bilo je nuino da se toga rijeii.
ga, preko puta svoje k6eri. Okay, ne trebam to sada u pojedinostima objalnjavati.

tt2 tt3
PRreA: Dvostruka sreda Sam je prona5ao put natrag k svjetlu. Ipak, iivot mu je kod mr-
wih postao stran. Kada su ga opijene Zene htjele dovesti na prosla-
Hellinger grupi: MoLete li jo5 uop6e?
vu novog vina, odbio ih je i one su gaLivograstrgale.
Poturdujuie mrmljanje u grupi. Tako je velika bila njegova nesreia, tako uzaludna njegova
umjetnost. Ali cijeli svijet ga poznat
Moram s vama napraviti nelto jednostavni)e za oporavak. The-
bam li to? Drugi Orfej je bio malen. On je bio ulidni pjevad, nastupao je
Ispridat 6u vam jednu pridu. Prida se zove Duostruha sreia.To na malim proslavama, svirao )e za male ljude, pravio je malo veselje
je bila prva prida koju sam napisao. Imam je jo5 uvijek u glavi. i pri tome se sam veselio. Budu6i da nije mogao Livieti od svo.ie
umjetnosti, izudio je drugo, obidno zanimarye, oZenio se obidnom
U stara vremena, dok su bogovi jo5 uvijek bili bliski ludima,
Zenom, imao je obidnu djecu, povremeno je grije3io, bio je sasvim
Livjela su u jednom malom gradu dva pjevada po imenu Orfej.
obidno sretan i umro je star i sit iivota.
Jedan od njih dvojice je bio velik. Izumio je kitaru, jednu od No, nitko ga ne poznaje - osim mene!
preteda gitare. Kada se uhvatio Licai pjevao, priroda oko njega bila
je opdarana. Divlje su iivotinje pitomo lei.ale kod njegovih nogu, Smijeh u gruPi.
visoka drve6a su se savijala pred njim: niSta se nije moglo othrvati Zelim nelto re6i onima koji su me snimali zavrlieme pride.
njegovim pjesmama. Jer je bio velik, zaprosio je najljeplu ienu. Th- Imaju li obzira prema drugima ovdje? Jesu li nelto dobili od ove
da je podela propast. pride. NiSta nisu dobili. Sve su proigrali, i za druge takoder.
Tko na taj nadin Zeli imati, ne dobije ni5ta.
har, joi dok je podizao, rasprsne. lpakzavelikog Orfeja smrt ni-
ga
Okay, trebamo li napraviti malu pauzu? Tleba li vama mala pa-
je bila kra). Uz pomo6 svoje visoke umjetnosti pronaSao je ulaz u
uza?
podzemni svijet, spustio se u kraljevswo sijena, prelao je preko ri- Imam prijedlog. Popridajte sa svojim susjedom o tome 5to ste
jeke zaborava, pokraj psa pakla, stupio )e Liv pred prijestolje boga
za sebe dobili. Okrenite se oko sebe i razgovarqte.
mrwih i dirnuo ga svojom pjesmom.
Smrt je dala Euridiki slobodu - ipak pod jednim uvjetom i Or-
fej je bio tako sretan da mu je promakla podlost iza te milosti.
Krenuo je natragi sluSao iza sebe korake voljene Lene. Zivi su
prolli pokraj psa pakla, preili su rijeku zaborava, podeli su uspon
prema svjetlu koje su vidjeli u daljini. Tu je Orfej duo povik - Eu-
ridika je posrnula. Prestraden se okrenuo. Vidio je kako sjene pa-
daju u no6i i bio je sam. Zbunjen od bolizapjevao je pjesmu rastan-
ka: ,Ah, izgubio sam je, sva moja sre6a sada je oti5la!"

114 115
Pobadaj i njegove posljedice
Nahon pauze:
Maloprije smo se bavili temom koja u mnogim obiteljima ima
veliku ulogu s dalekoseinim posljedicama. To je tema pobadaja.
Jutros sam bio na predavanju Colina Tippinga o opra5tanju.
Prekrasno predavanje.J"ko me je dirnulo.
Dao mi je vrlo lijep kljud u ruke pogodan za temu pobadaja i
njeno rje5enje.
Pridat 6u o tome nelto iscrpnije, jer to ima veliku ulogu i dje-
luje dalekoseino kroz vi5e generacija.
avjest
U ophodenju s takvom krivnjom kljudnu ulogu ima na5a savjest.
Th savjest je kljud za smrt.
Moji uvidi o savjesti temeljno sluLe za prevladavanje granica te
savjesti.
Savjest funkcionira na razliiitim razinama. Jedno promatranje
za provjeru: ako netko slijedi svoju savjest, ubija nekoga u svom sr-
cu. Ni papa nije iznimka. Svatko tko se bolje osje6a odbila nekoga
drugog. Svi veliki ratovi vodeni su s dobrom savje36u. Samo 5to obje
strane imaju drukdiju dobru savjest. Dobra savjest je samo moja.
Drugi imaju potpuno drukdiju. Moja savjest ne moZe nikada biti
mjerilo je li nelto dobro.
Imao sam dubok doLivlp) kada sam u Kanadi sreo jednog po-
glavicu urodenika koji se jako zalagao za mir. Thj stari doviek mi je
rekao da u njihovu jeziku ne postoji rljet. za pravednost.
MoZete li si vi predoditi $to to znadi ako iz r)einlka izbacimo
rijed pravednost? Ili rijed biti u pravu ili dobro ili takoder rijed svet?
Svaki svetac odbila prije svega svoje vlastito tijelo.
116
Ipak, taj narod nema rijei za pravednost. Upitao sam poglavi-
.rr ,,Sto onda radite ako netko nekoga ubile?" Rekao je: ,,Onda ga
obitelj irtve usvaja."
Thj narod iivi u potpuno drugoj dimenziji ljubavi, u potpuno
drukdijoj dimenziji.
Sada se vra6am na Colina Tippinga od jutros. On je rekao da
mi tamo gdje se osjeiamo krivima - opra5tamo. Ne iz svoga J". To
bi bilo smijeSno. Opraitamo iz svogvilegJa, koji je u skladu sa swa-
raladkim nastojanjima koja stoje iza svega - takoder iza svakoga po-
badenog djeteta.
Zato nastojanje nijedno dijete nije izgubljeno. Ono je jo5 uvi-
jek tu. Ni jedno nije oti5lo. Mi smo malo prije vidjeli da dijete nije
otillo. Ono je jo5 uvijek tu - i dobro mu je.
Drugo nastojanje savjesti
Tko se osje6a krivim - smijem li ja to sve re6i? Vei sam rekao tako
mnogo. Kod ljudi koji osjedaju krivnju djeluje jedno drugo nasto-
janje savjesti. To je nastojanje prema poravnanju. Onaj tko je kriv
ieli pretrpjeti isto kao onaj prema komu je kriv.
Kod pobadqamoLemo vidjeti da majku vude prema smrti' isto
kao 5to je i dijete mrwo.
Th savjest je nastojanje prema smrti, smrti, smrti, smrti, jednoj
iza drtge. Kroz vi5e generacqajedna smrt nakon druge.
Dijete, kada vidi da majku vude prema smrti, kaLe io) u sebi:
,Janawom mjestu." Ali jedno mora umrijeti zapokaianje, ili maj-
ka rlr dr;ete.
JoI neSto. Kada dijete u obitelji u sebi doiivi da je jedno dijete
bilo pobadeno ili StoviSe vi3e njih, kale: ,Ja na rvom mjestu." Thko
se istodobno uzdlLe iznad majke i desto pobaci i ono samo. S tim
je jednako majci. Thko to ide od generacije do generacije.
117
 Klj"d je da prerastemo granice te savjesti na viSoj razini. Thmo je
sve ispravno. Thmo nema grijeha. Tamo nema krivnje i nema pokore.
Pokora
Pokora znadi uvijek: ja radim nelto nekome, sebi i drugome. Ako
ielimo pokoru, 5to ielimo? Da netko umre. Krik prema pravedno-
sti krik je prema smrti krivca.
Kakvi smo mi onda ljudi? Jesmo li jo5 djeca BoLja? Ili smo po-
stali vragovi?
MEDITACIJA: Ljubav s onu stranu na$e krivnje
Dakle, zaworite odi. Pogledajmo sada svoj Zivot i svoju krivnju. Sto
smo napravili nekome, 5to je njemu nanijelo Stetu ili ga je dak ko-
Stalo iivota.
Kako se osje6amo? Koja su sad nutarnja nastojanja? Jesmo li
ogranidili svoj iivot? Jesmo li moida postali bolesni? Moida je obo-
lio neki organ koji je sudjelovao u krivnji?
Na koga gledamo? Gledamo li na onoga kome smo nanijeli 5te-
tu? Ili gledamo sebe i ielimo si nelto napraviti da se rijelimo osje-
6aja krivnje?
Gdje je onda Bog, swaratelj, od koga se nitko ne moie odmet-
nuti, jer on sve u jednakoj mjeri uzme u svoju sluibu, i one koji ra-
no umru? I njih potpuno, sasvim, ravnopravno,bez predrasuda, k
svom srcu u miru.
Thmo ih ostavimo. Thmo je od podetka njihovo mjesto. Oni su
nama jednaki, i mi njima,bez razhke.
Nakon nekog uremena: Okay.
Kako vam ide pri tome?Jeste li postali mirniji? Popustljiviji pre-
ma sebi i drugima?
MoZda trebam o.rdje jo5 neito reii Sto jevaLno zarazumljevanje.
118
Zivotni krugovi
Ova godina se bliii tr<raju. Thda se zawarajedan godiSnji krug. Na-
kon toga podinje novi iivotni krug. I onda opet jedan i opet jedan
i opet jedan.
Mnogo godi5njih krugova zaiedno, ponekad ih ie mnogo, pone-
kad malo. Zawaraitse u nalem iivotnom krugu. To je razumljivo'
Pitanje je postoji li za nas samo taj jedan iivotni krug? Je li bilo
drugih prije nas? Ho6e Ii biti drugih nakon nas?
Ako sada pogledamo pobadeno dijete: to je jedan iivotni krug
od moida mnogo njih. Tir taj Livotnikrug ima svoje mjesto. Dakle,
to moramo gledati u mnogo ve6oj povezanosti.
I tada, mnogi iivotni krugovi. Zawara li se s njima jedan ve6i
krug i dolazi li do kraja? Kako do kraja? Moze li Swaranje prestati
djelovati? Postoji Ii Swaranju kraj?
Sto je onda? Gdje zavrlava taj golemi Zivotni krug sastavljen od
nas? U nedemu beskonadnom, sto ne postoji. On zavrsava u najve-
6em Sto uop6e postoji, u Nidemu.
Radimo mnogo pogrelaka u razmiSljanju jer uvijek podinjemo
s Biti Tu. Sve ja to ne smijem sve re6i. Tiebam li jo} nelto vise
- -
o tome redi?
Glasna poturda iz grupe.
NiSta
Sve $to je tu, ogranideno je. Okruieno je s Ni5ta, s Ne - Biti' Moie
li Bog biti ovdje? Ako .ie on ovdje, onda je ograniden. Onda je on
tu prema naSoj slici.
Ako on pripada podrudju Ni5ta, beskrajnom Ni5ta, smijemo Ii
ga zamiSljati? Smijemo li nelto o njemu re6i? Mora li to sve skupa
biti tako rastrgano?
119
 Jednom sam o tome napisao pjesmu. Jednu te5ku pjesmu. Ne i manje nego drugi
zrramjesam li u stanju to izvesti. tebam li je recitirati? od njega noien
ili njemu u slulbi biti?"
Jedan redounik, hojije bio u po*azL
zamolio je trgouca na tinici Redounik je uzuratio:
za jedan dar. ,,Zadnje pronalazi,
tho bliZnjega i sadainjega
Thgouac je nd trenutdk zastao se odrekne."
i pitao ga, hada mu ga je dao:
Tigouac je ipak razmislio dalje:
,,Kabo mode biti da ti od mene,
,,Ako Zadnje postoji,
ito tebi za iiuot nedostaje, molii,
onda je suakome blizu,
a ipak mene i moj naiin Ziuota,
premda, taho bao u suakom Biti jedno
koji ti to dopuitaju, Niha
za slabtje smatrati mordi?" i kao u suakom sada jedno prije i
jedno poslije,
Redounik mu je dao odgouor:
u. tome, ito nam se iini
,,U usporedbi s onim Zadnjim, ito ga taLim, i ito ostaje
ono drugo se iini bezurijednim." talno.

Ali trgouac je pitao dalje: U usporedbi s Biti,

,,Aho jedno Zadnje postoji, ito mi prolazno i ogranileno
hako moie neito biti, saznajemo,
ito bi jedan *aiiti ili naii mogao, iininam se Niita beskonaino,
kao da to stoji na kmju puta? kao odakle i hamo,
Kaho bi mogao netko ikada u usporedbi sa sada.
k njemu otiii, i to tako
Ipah prikaie se Niita namd
kao da je to izmedu drugoga i mnogoga
u Biti,
jedino,
kao odahle i kamo
uiie nego drugi i mnogi
u sada.
njega se domoii?
I kabo bi mogao obrnuto Niita je kao noi
od njega netko otiii i kao smrt

t20 121
 znajuii ?oietak
ne
i u Biti za nas samo kratko,
MEDITACIJA: MuSkarac i il,ena u nama
taho hao bljesah,
jedno
otuara oii.
Thko dolazi Zadnje takoder ndmA sAmo u
Hellinger: Zeli lijol netko sa mnom raditi?
blizini
blizu, Jaui se jedan ioujek i tjedne pohmj Hellingera.
i suijetli Hellinger ioujehu: O demu je rljei kod tebe?
sadd." Muiharac: Zapruvo o pojmu ljubavi.
Hellinger: Ljubav nije pojam. O demu je konkretno rijed?
Sada upita i redounih: Muikarac: Volim jednu ienu. Ona je takore6i munjevito ulla u
,,Ako bi ito ti kaiei istina moj iivot. Bilo je sigurno, to jeLenamog iivota, nakon 5to sam ve6
bila, iza sebe imao dva iskuswa. To je tre6i brak u koji ulazim. Kako se
ito bi ostalo joi ve6 trideset godina bavim astrologijom za Livotne planove, bilo je
zA mene i za tebe?" jasno da se u tom odnosu radilo o tome kako nebo spustiti na ze-
mlju, kako sam jato ruzumio. Dakle...
Trgouac rele:
Hellinger: Okay. Informiran sam. Jasno je.
,,NdmA bi ostala joi,
zajedno urijeme, Smijeh u grupi.
zemlja." Nije ni5ta neobidno Sto on prida.
Hellinger muikarcu: Zawori oii.
Sada sam napeo Siroki luk da biste ono 5to nam desto pravi bri-
Hellinger grupi:Yi moi,ete sudjelovati, ako Lelite. Napravit 6u s
ge i griinju savjesti mogli urediti u jednu drugu i iiroku povezanost.
njim jednu unutarnju v)eLbu i meditaciju.
Okay.
Coujek zatuori oii.

Hellinger: Sada razdvoji ruke. Jedna ruka si ti, druga ruka je ta

Lena.
Koja ruka je dominantna?
Koja je slabija?
Sada si predodi, da se ruke i s njima povezane polovice mozga
stope u jedinswo. Ti si odjednom taLenai ona je odjednom ti. Ne-
razdvojivo, kao muika r ac i i,ena prema BoZj oj slici.

r22 t23
 Istodobno 6e druge iene s tobom biti jedno i ti s njima. Jedno
meso.
Nakon nekog uremend: Sada obrati pozornost na Promjene u
svom tijelu. Na primjer izmedu gore i dolje. Sto tede u tebi ziedno?
I izmedu prije i poslije. Sto dolazi natrag u Sada?
I 5to preostale u ruzlici izmedu i-ivota i smrti?
Opet nakon nekog uremena: Okay.
Hellinger toujeku: Mogu li ovdje stati?
Coujeh: Da, hvala.
Hellinger: Dobro.
Hellinger gru?i: Smatram da )e za danas dovoljno. Sutra je jod
jed,na prilika. T[o zna Sto nas tamo joi odekuie. Zelim vam laku
no6 i sve dobro.
t24
DRUGI DAN: Mu5karac i L,ena
KaZemo: 5to dugo trqe nakraju je dobro. I oni koji juder nisu mo-
gli do6i srdadno su dobrodolli.
Nastavljam dalje s temom s kojom sam juder podeo: tajne lju-
bavi.
Novi koji su doili ne trebaju znati ono 5to sam juder rekao. Na-
stavit 6u dalje s drukdijeg stajaliJta o tajnama Livota. Danas vamLe-
lim ne5to re6i o tajnama ljubavi izmedu mulkarca i Lene.
To je ionako najve(atajna. S tom tajnom ne dodemo nikad na
kraj. Ona nam je nqbhLa.
BoiLja objava
U kri6anskom je svijetu vrlo desto tajna izmedu mulkarca i i.ene
bllazabranjena. Ipak je dudno da je u kr56answu najvetaBoLja obja-
va koja uop6e postoji i koja )e za nas iskuswena, gotovo bila poti-
snuta u podrudje zla. Pr\ tome se objavljuje swaranje, iz kojega po-
tide iivot i koje Livot dalje vodi, najupedatljivije u ljubavi izmedu
mulkarca i i.ene.
To je jo5 neobidnije jer u Bibliji pi5e: ,,Bog je srvorio ljude pre-
ma svojoj slici." Tada dolazi sljede6a redenica: ,,On ih je sworio kao
mulkarca i ienu." Jedna slika u dvije izvedbe, ista velika slika koju
Bog ima o ljudima.
Tu se, naravno, neito lole dogodilo s ljudima. tebam li jo5 ne-
5to o tome re6i?
Prihuaianje u grupi.
Spoznaja o Dobru iZlru
Svi vjerojatno poznajete pridu o raju. U raju je Bog hodao medu
ljudima. On je rekao Adamu i Evi: ,,MoZete jesti sve vo6e u ovom
125
lijepom vrtu. Ipak sa dva drveta ne smijete jesti." Jedno od njih bi-
lo je drvo spoznaje.
U vrtu je bila zmlja, koja je Adamu i Evi rekla: ,,Bog se boji vas
ako jedete s ovog drveta. eim s drveta neito pojedete, postat 6ete
kao Bog. Thda 6ete spoznati Jto je dobro, a }to lo$e."
Je li prida poznata?
Prihuaianje iz grupe.
Zmi)aih je zavela da jedu s drveta. Eva - ve6 tada su Zene pre-
uzele vodswo - ubrala je jabuku i dala je Adamu jesti.
S tim su dobili spoznaju. Sto je bila prva spoznaja? eudno. Oni
su spoznali da su bili goli. Prije su mu5karac i Lena za sebe bili je-
dinswo.
Kroz spoznaju Dobra i Zla do5lo je do podjele u svijetu na Do-
bro i Zlo i u tom smislu na mulkarca i ienu te su se oni podijelili.
Sto je bio rezultat? Adam i Eva potjerani su iz rujai od tada an-
deo s plamenim madem nadgleda ulaz u rq.
To je prida. Ali 3to je pozadina?
Drskost
Kada razlikujemo izmedu Dobra i Zla, stavllamo se na Boije mje-
sto. Uvijek kada netko kaLe daje nelto dobro ili lo5e, tadakaLe: ,,Ja
sam kao Bog. Ja to dinim bolje."
Vederas mi je jedna redenica pala na pamet, jedna neobidna re-
denica. Tiebam li je izgovoriti?
Prihuaianje u grupi.
Ne znam ho6ete li izdrLati redenicu.
Smijeh u gru?i.
Redenica je bila: ,,Tko nekogakritizira,zabranjt)e Bogu njego-
vu ljudskost." On oduzima Bogu njegovu ljudskost. Jer ako je on
126
svesrvorio, onakve kakvi jesu, moZe li nelto biti bolje ili lolije? eim
nekoga kritiziram, stadam se na Boije mjesto, ja sam kao Bog.
Smrt
Jelo s drveta spoznaje u raju, kada se ta takozvana spoznap posri-
gne, ima daljnje posljedice. Ona vodi k smrti. Svaki ubojica stavlja
se na Boije mjesto ikai,e nekom drugom: ,,Ti si proigrao svoj iivor."
Moie li postojati veia drskost?
Posljedica je bila da je Kajin ubio svoga brata Abela . Zaito? Za-
to 5to je mislio da Bog viSe voli Abela nego njega.
Savjest
Th je spoznaja takoder podetak savjesti. Preko savjesti razlikujemo
Dobro iZlo.
Ah, savjest je nelto najlo5ije 5to postoji. Dobra savjest je uzrok
svakom ratu, jer se onaj koji ima dobru savjest osje6a nadmoino i
na osnovi svoje dobre savjesti stavlja se na BoZje mjesto i drugima
uskraduje Livot.
Moji uvidi o savjesti najvaLniji su moji uvidi uopie. Kako sam
stekao te uvide? Primijenio sam jednu filozofsku merodu, fenome-
noloSke postupke ili metode. To znati, bez ikakve upute, bez ikakve
osude izloLim se situaciji onakvoj kakva je, todno onakvoj kakva je.
To sam napravio sa savjesti. Bez ogranidenja sam joj se izloLio:
kako se ponaiaju ljudi koji se pozivaju na svoju savjest? I ito je sve
o savjesti bilo redeno.
lzloLio sam joj se bez osude, jednostavno tako. Ako to dinimo,
iz puno6e mnogih fenomena dode odluduju6i uvid.
To sam radio Sest godina. Nakon Sest godina doSao mi je uvid
Sto sav.iest znati.
127
Dobra i lola savjest Neki kaiu: nagon ih tjera da budu zajedno tada su izvan sebe i
postaju par.
Kod savjesti kako je mi doiivljavamo razlikujemo dobru i loiu sa-
Taj nagon je BoLje nastojanje i to najvede koje postoji. To j.
vjest. Dobra savjest znati: dinim sve da bih smio pripadati svojoj
swaraladko nastojanje, kojem se nitko ne moie i ne smije odupri-
obitelji. Savjest je dakle povezana s pripadno56u. Ako imam dobru
jeti. To nastojanje nosi iivot dalje.
savjest, to znadi: ja sam siguran, pripadam tu.
Dakle, to je prvo 5to moramo prepoznati, da mu5karca i Zenu
Ako imam lolu savjest, prekrlio sam pravila i propise svoje gru-
spaja Boije nastojanje. To j. - trebam li ja to sve re6i? - Najduhov-
pe. Tada dobijem lolu savjest. Loda savjest znati: bojim se, ne smi-
nije nastojanje. Duhovnost je slijediti to nastojanje, sa svim poslje-
jem viSe pripadati tu.
dicama, naravno. Ono uzima nas u sluibu Zivota.
To je posljedica jela s drveta spoznaje, razlikovanje izmedu Do-
braiZla. Savjest imaveze s pripadno56u, uvijek. Rrzliiite savjesti
U krS6answu, uop6e na cijelom Zapadu, postojao je propis:
Izmedu muSkaraca i Lena postoji sada, naravno, jedna te5ko6a.
svatko mora slijediti svoju savjest. Svatko. Jer savjest je, tako nam
Mulkarac iLenadolaze iz dvljt razliditih obitelji. To znadi: obo-
je redeno, glas BoZji u na5oj du5i.
je imaju drukdije savjesti. Sada, nakon 5to je zaljubljenost proSla,
O tome sam napravio sasvim jednostavno promatranje. Svaki
podinje borba izmedu jedne i druge savjesti. Koja savjesr u parrner-
dovjek ima drukdiju savjest.
skom odnosu ima prednost? Sve bradne svade su svade izmedu ra-
Jedan jednostavan primjer. Kada idete k ocu, ponaiate se druk- zlrcrtrh sav.,estl.
dije nego kada idete k majci. Kod oca imate drukdiju savjest nego
kod majke. Druga razifia
Svaka obitelj ima vlastitu savjest, potpuno drukdiju. Svaka reli-
Sto bi ovdje bilo rjeSenje?MulkaraciLenamoraju prerasti svoju sa-
gija ima drukdiju savjest. Sto r., posljedice?
vjest. Dakle, oboje se moraju osloboditi savjesti, jer velika ljubav
Savjest nas povezuje u uske grupe. Istodobno zahtrjeva da one
nema savjest. Oboje prerastaju spoznaju Dobra iZla. Oboje prera-
druge koji imaju drukdiju savjest odbijemo.
staju razliku Dobra iZla.Tako oni nisu samo jedno meso. Oni po-
Sa svojom savje56u ponalamo se kao Bog. Razlikujemo, tko
staju jedan duh i jedna ljubav.
smije pripadati tu, a tko ne smije i tko smije Livjeti, a tko mora To je nastojanje kojim se dovodimo u sklad s jednim vi5im na-
umrijeti. To su sve posljedice jela s drveta spoznaje. stojanjem. To je Ljubav Bo[1a, koja je svemu 5to jest podjednako
okrenuta s jednakom ljubavlju. To je druga razina.
Sluiba
Sada idem na sasvim drugu temu - prividno. MEDITACIJA: Moj partner
Ovdje su jedan mulkarac i jedna iena. Oni se vole. Oni su jed- To je bio dugadak uvod. Moiete li me jo5 sluiati?
no drugome privudeni, neodoljivo.
Prihuaianje u grupi.

t28 129
 Sada prelazim na praksu. Zaworite oti.
Predodite si svog partnera, sadainjeg ili nekog ranijeg. Ako ne-
mare parrnera, ipak imate u sebi duboku tei.iluprema jednom par-
tneru.
Gledajte partnera u odi. Zaboravite sve razlike koje ste dosad
radili izmedu Dobra iZlalli izmedu ispravnog i krivog. Kaiite par-
tneru u odi: ,,Da. Prihva6am te takvog kakav jesi, todno takvog ka-
kavjesi-sfubavlju."
Predodite si 5to se u vaiem parrneru mijenja. Kako se on ili ona
mogu osloboditi. Napokon smiju biti onakvi kakvi jesu, rodno ona-
kvi kakvi jesu.
Sada si predodite da vam partner kaie to isro: ,,Da. Prihva6am
te takvog kakav jesi, todno takvog kakav jesi - s lubavlju."
Sto r. dogada u tom potpunom prihva6anju? Mulkarac posta-
je u tom prihva6anju i.ena, Lena postaje u tom porpunom prihva-
tanfu mulkarac. Oboje odgovaraju slici koju je Bog imao o ljudima
kada ih je prema svojoj slici kao mu5karca i ienu istodobno sworio.
Ne postoji viie Ja. Ja u osnovi znaii ja kao mulkarac ili ja kao
iena. Nakon toga Da i tog prihvadanja postoji joi samo Mi: Mi kao
muikarac i Lena.Iako je dijete ili dedko ili curica, njemu su oboje
roditelja jedno vidljivo Mi.
Nakon nehog uremenA: Kako se pritom osje6ate? Sto 6e se pro-
mijeniti kada se opet nadete s valim partnerom, s onu strane spo-
znaje DobraiZla? Vra6ate se u raj.
MEDITACIJA: Nale dijete
Sada 6u u praksi napraviti jo5 nelto malo vi5e. Thebam li?
Dijete ne slijedi ni majku ni oca, jer je to jedno Mi od oca i
majke zapdno. Sto r. dogodi ako bi majka htjela da dijete nju sli-
jedi, kako dovjek kai.e daje ono njoj slidnije nego ocu? I obrnuro,
kod oca? Dijete, jer je ono jedno Mi od oca i majke, moLesamo kao
130
Mi uspiievati, ako podjednako k majci i k ocu reZi.
Predodite si 5to se dogada ako majka kaie djetetu: ,,Nemoj po-
stati kao otac." Ili ako mu otac kaie: ,,Nemoj postati kao majka."
Kako se dijete osje6a? Ono se dileli iznutra. Ono Mi mu se izgubi.
Ako majka i.eli daje dijete drukdije od oca, kako to djeluje?
Odvojenost se ieli vratiti. fJpravo jekroz to dijete prisiljeno posta-
ti poput oca. To ima todno suprotno djelovanje.
Zaworite odi. Predodite si svoju djecu, dakle vi koji imate dje-
cu. Majka kaie djetetu: ,,Kada te gledam, vidim u tebi ffoga oca. lJ
tebi volim woga oca, onakvog kakav je. Ako 6eI postati kao woj
otac, veselim se tome." To j. potpuno Da prema djetetu.
I obrnuto kaie otac djetetu: ,,Kada te gledam, vidim u tebi wo-
ju majku. U tebi volim woju majku, onakvu kakva je. Ako 6eJ po-
stati kao woja majka, veselim se tome."
Sto r. tada dogada s djetetom? Ono se moie kao jedno Mi ra-
zvljati, kao jedno Mi od oca i majke i moie pronadi svo.i put i nji-
me i6i.
MEDITACIJA: Jedinswo
Th integracl)a oca i majke moie se u nama samima ispuniti.
Pogledamo svoju majku i kaiemo joj: ,,Draga mama, od tebe
traLim da svoga oca volim kao tebe, todno kao tebe." I kaiemo ocu:
,,Dragi ode, od tebe traiim da volim svoju majku kao tebe, todno
kao tebe."
Damo ocu i majci da se u nama sliju u jedinstvo, bez razlike.
Osje6amo djelovanje u svom tijelu. Na primjer:
- Kako se desno i lijevo u nama sliju u jedinsrvo.
- Kako se gore i dolje u nama sliju u jedinswo.
- Kako se tijelo i duh u nama sliju u jedinswo.
- I, istodobno iivot i smrt.
131
 Smrt prestaje. Ona je rczrtltatrazdvalanja. rezultar spoznaje Do-
braiZla. Gdje se oni sasranu, smrt )e prelazaku novi iivotni krug.
TRECI DAN: Svijetli trenutci

MEDITACIJA: NaJe zdravlje

Podet 6u s jednom pridom. Prida se zove:
Nahon nekog uremenA: Sada osjetite u sebi kako nasto jarye spa)anja
muikarca i Lene djeluje na vale zdravl)e. U zdravlju dolazi skupa Igrati
ono 5to je bilo rastavljeno. Ono je rezultat ljubavi prema svemu,
Oni predstauljaju kao protiunici.
se
onakvom kakvo jest - podjednako.
Onda sjednu jedan nasuprot drugom
i igraju
T,avrina rijet na istoj ploti
Kamo sam vas vodio? Natrag u raj. Tu 6u i stati. s razlilitimfgurama
Zelimvam sve dobro i da dalje idete u nastojanju koje vodi k ? rema h o mp li c iranim p rau i lima,
miru: u nama) naiim yezama, u svijetu. Sve dobro vam Zelim. ?otez Po potez
ista hraljeusha igra.

Oni u igri irtuuju

razlilite figure
i dri,e se napeto u ialtu,
dok pokret ne ?restane.
Kada uiie niita ne ide, ?artija zaurii.
Thda zamijene sffAne
i boje,
i ponouno poine ista igra
samo opet jedna druga partja.

Ali tho dugo igm

i iesto pobjeduje
i iesto gubi,
taj postaje na objema strdnnmA
majstor.

Th vjedna igra dobivanja i gubl.ienja, uvijek prema istim pravi-

lima, oblikuje nalu kulturu. U politici na primjer, a i inade. Ali ako

132 r33
su oba igrada postala majstori, zakoje se dobivanje i gubljenje
ne razlikuje, Ito se dogada tada?
Umjesto da igraju jedan protiv drugoga, igraju jedan pokraj
drugog i gledaju u istom pravcu.
MEDITAC\ A: Zajedno pobij editi
Zaworite odi. Predodite si kako igrate igru pobjedivanjai gubljenja.
Protiv koga igrate? I tko igra protiv vas? Kako zavr5ava ta vjedna
igra? Na primjer izmedu muSkarca i Zene? Izmedu takozvanih gu-
bitnika i pobjednika? Na primjer kod borbi na poslu. Sto t. doga-
da, ako umjesto da sjedite jedan drugome preko puta sjedite jedan
pokraj drugog i gledate u istom pravcu?
Na primjer roditelji gledaju zajedno dijete. Umjesto da stoje
jedno nasuprot drugom i razmiSljaju tko 6e od njih dvoje pobijedi-
ti, stoje jedno pokraj drugoga. Umjesto jedno Ja ili jedno Ti posta-
ju jedno Mi.
Nakon nebog uremen*: Okay.
Jeste li napustili igru. Kako to osje6ate, u tijelu, i u srcu?
Svjetlo
Posve sam zaboravio re6i 5to je danas moja tema. Moja tema se zo-
ve: Svijetli trenutci. Sto to znail? UkaZe nam se svjetlo. U tom svi-
jetlom trenutku postane svijetlo. Vidimo ne5to na potpuno nov na-
din. Taj svijetli trenutak ne dolazi iz naleg tijela. On dolazi rz
dubine. Iznenada je tu i todno znamo koji sljede6i korak moramo
napraviti.
Ispridat 6u vam o tome jo5 jednu pridu. MoZete li me jo5 slulati?
Poturdno mrmljanje iz grupe.
t34
viSe PRICA: Sredina
Netko napokon Leli znati. Popne se na bicikl , vozi otvorenim kra-
jolikom i nade sa na puteljku izvan uobidajenog puta.
Tir nije bilo putokaza i on se oslonio na to }to je mogao vidjeti
svojim odima ispred sebe i kamo njegova noga moie kroditi. Pokre-
talo ga je nelto kao istraiivadka radost, i 5to mu je prije bila slutnja,
sada postaje sigurnost.
Thj puteljak zavrli na jednoj Sirokoj rijeci i on side. Znada, ako
Zeli dalje, mora sve }to ima kod sebe ostaviti na obali. Tada te tzgu-
biti tlo pod nogama i nosit 6e gai tjerati snaga koja je sposobnija
od njega, tako da joj se mora prepustiti. Zato oldiieva i povladi se
natrag.
Kada je opet vozio prema ku6i, bilo mu je jasno da malo zna,
5to pomaie, i da on to drugima samo teSko moie prenijeti. Predesto
mu je ve6 bilo kao onom dovjeku koji je vozio bicikl iza nekog dru-
gog diji je blatobran klepetao. On mu dovikne: ,,Hej, ti, blatobran
ti klepe6e!" ,,Sto?" ,,Blatobran ti klepe6e!" ,,Ne mogu te razunr^jet|",
dovikne mu drugi, ,,blatobran mi klepe6e!"
,,Ne5to je ovdje oti5lo sasvim krivo", pomisli on. Stisnuo je kod-
nicu i okrenuo se.
NeSto kasnije sreo je jednoga starog uditelja. Upitao ga je: ,,Ka-
ko ti nekome pomaie6? e.rto ljudi dodu k tebi i pitaju te za savjet
o swarima o kojima samo malo zna5. Oni se ipak nakon toga osje-
6aju bolje."
Uditelj mu je dao odgovor: ,,Nije swar u znaniukada netko za-
stane na putu i ne ieli vile dalje. Jer on traii sigurnost gdje j. po-
trebna hrabrost i slobodu gdje mu ispravno ne daje viSe izbor i tako
se vrti u krugu.
Ali uditelj se opire izgovoru i prividu. On uaLi sredinu i tamo
deka sabran kao onaj koji razapne jedro pred vjetrom - dok mu
moLda ne dode rijed koja djeluje. Ako tada drugi dode k niemu,
t35
nade ga ondie gdje je sam morao do6i, ta rijed je odgovor za oboji-
cu. Oba su slu5adi."
I on tome doda: ,,Sredina se lako napuni."
To je put * svijetli rrenurak, novi uvid, ulovimo tako ito deka-
mo dok nam ne bude poklonjen.
Danas vas ielim uzeti sa sobom na pur koji nam poklanja takve
uvide. I pokazati kako ih poklanja.
Smrt kao prijatelj
Postoji jedna metoda koju ponekad primjenjujem. Pitam svoju smrt
za uputu 5to je za mene ispravno. Ona stoji pokraj mene, uvijek kao
prijate\. Kada je pitam i njoj se izloLim, gotovo cijelim svojim bi-
6em, dode mi od nje nakon nekog vremena jedna rijed. Thda znam
svoj sljededi korak. Smrt stoji u sluibi Livota. Ako skrenem s rog
puta u sluibi Livota, kazni me moja smrt. Ona mi daje rasti i osvje-
Stava me.
Navest iu jedan primjer.
Primjer
Jedan dovjek koji je mnogo toga napravio nazove me i pita bi li mo-
gao do6i k meni, jer mu treba pomo6.
Ali nisam znaoito trebam napraviti. Predodio sam si dakle nje-
govu smrt, polulijevo od sebe, i pitao sam je za savjet.
Nakon nekog vremena dolla mi je jedna rijed od nje. To je bila
rijed: igra. Pomislio sam, primit 6u se toga lagano kao igre.
Kada je dolao k meni, ispridao mi je }to mu se dogodilo kada
je bio mlad.
Njegov je otac bio protestantski svedenik r drLao je prodike u
Tle6em Reichu protiv reLima. Zbogtoga je morao uzawor. Nakon
nekog vremena bio je otpuiten. Prve nedjelje nakon 5to je bio orpu-
Sten iz zatyora otiSao je u radnu sobu da bi se pripremio zaprodiku.
136
Kako nije dolao na dorudak, a) je dovjek, dakle njegov sin, po-
5ao potraiiti ga. NaJao ga je u radnoj sobi bez svijesti na podu. To
je bilo u studenome. Thda mu je iznenada prollo kroz glavu: on
umire na Veliki petak u devet sati.
Thko je i bilo. Otac mu je umro na Veliki petak u devet sati. U
tom mi je trenutku bilo jasno: njeganelto vude k njegovu mrwom
ocu. Zato sam ga postavio ledima okrenutim zidu i rekao mu da si
predodi kako na suprotnom zidu stoji njegov otac.
Polako je i5ao prema njemu, sasvim polako. Kada je bio tamo,
rekao sam mu da si treba predoditi: iza njega stoji uie s omdom.
Theba svoju glavu provu6i kroz omdu i neko vrijeme dekati. Thda
treba glavu polako izvu(i iz omde i vratiti se narrag.
To je i napravio. Polako se povukao narrag. Kada je opet stajao
pokraj zida, duboko je izdahnuo. Pogledao je prema meni i rekao:
pa to je kao igra.
Vezano rz to palami je na pamer jedna redenica iz Biblije:,,Mu-
drost igra pred Bogom."
Dakle, to je bio jedan svijetli rrenutak, koji sam tu imao, i to je
bio nadin kako dobijemo jedan svijetli trenutak.
MEDITACIJA: Uputa
Zaworite opet odi. Predodite si da lijevo od vas stoji vaSa smrr, Boi-
ji glasnik u sluZbi Livota.
Prepustite joj se cijelim svojim bi6em i dekajte dok vam od nje
ne dode upura za odluduju6i sljede6i korak.
Nakon nekog uremend: Odluduju6i sljede6i korak uvijek zahtlje-
va hrabrost. On nema alternativu. Tir prestaje na5a sloboda izbora.
Kako se pri tome osjedate? Tiebam li dalje nastaviti?
Prihuaianje iz grupe.
t37
Svjetlo
Moja tema je bila: Svijetli trenutci. Je li ve6 bilo nekoliko svijetlih
trenutaka? Je li sjalo svjetlije svjetlo u dalini?
euo r"- za jednuemisiju na televiziji u kojoj je jedna inspek-
rorica bila zakljudana u mrwadnicu. Morala je tamo strpljivo deka-
ti cijelu no6. Ujutro ju je traLio jedan inspektor. Oworio.ie vrata i
upitao je: ,,Sto si tu radila?" Rekla je: ,,Obiteljsku konstelaciju."
Glasni smijeh i pljesak u gru?i.
AIi to nije bila obiteljska konstelacija koja dolazi od mene.
Mnogi od nas zadrLavaju se prije kod mrwih nego kod iivih.
Ne kod smrti, nego kod mrwih. Kod smrti se dovjek ne moLe za-
drlatijer nas ona tjera prema naprijed, prema Zivotu.
Prije6i 6u na drugu razinu, isto tako u vezi sa svijetlim trenut-
cima.
MEDITACIJA: Sreda
Zaworit.eopet odi. Sada si predodimo svog partnera. On stoji ispred
nas na nekoj udaljenosti. Mi mu se prepustimo, onakvom kakav je
ili onakvoj kakva je, todno onakvom kakav onaj drugi jest. Zabo-
ravimo unutarnje slike koje smo o njemu ili o njoj napravili. Stoji-
mo ispred svog partnera. Prepustimo mu se.
eekamo tako na jednu unutarnju rijed ili na jednu kratku unu-
tarnju redenicu, koja, kada je onom drugom kaZemo, njegovo lice
obasja rado56u.
Primjer zatal*nt redenicu bio bi:,,Samo ti." Ili rijed:,,Sada."
Nakon nekog uremenA: Sada 6u javama re6i jednu takvu rijed ili
redenicu koja 6e vas iznenada obasjati.
Opet nakon nekog uremend: Jeste li pronalli takve rijedi? Sretne
rijedi? Svijerle trenurke za vai iivot?
138
BoLja ljudskost
Thkve rijedi nam uspiju kada se unutar sebe oprostimo od predodi-
be Dobra iZlalli Ispravnog i Pogreinog. Pred Bogom, Sto god mi
pod tom rijedju podrazumijevali, ne postoje osude Ispravnog ili Po-
grelnog. Jer on, ta snaga, sve je napravila dobro, i svakog dovjeka
ispravno.
Ako nekoga osudujemo u smislu dobar i lo5 ili boli ili loliji, 5to
tada radimo? Oduzimamo mu nesto Boije od njegove ljudskosti.
Moiete li to slijediti? To bi bio jedan svijetli trenutak ako to ra-
zumijete. To bi bila vrata k miru i k ljubavi.
Tomu nasuprot stoji nala dobra savjest. Provjerite malo kod se-
be. Ako razmi5ljamo, kako razmi3ljamo? Razmi5ljamo uvijek u osu-
dama. Bez osuda ne moiemo razmi5ljati. Ako ostanemo na razini
razmiSljanja, to uvijek vodi k razdva)anju.
LJ nama postoji jedna druga instanca, vrlo duboko, sasvim du-
boko, u koju se sve slijeva u jedinswenost. Ako se na toj dubini sa-
beremo, dode sve skupa. Dodemo u sklad s jednim drugim nasto-
janjem. To nastojanje je obradanje prema svemu onakvom kakvo
j..To je prvo nastojanje obra1anja prema sebi samima onakvima
kakvi jesmo, bez osude bolji ili loliji. Ako dospijemo na ru razinu,
vidimo sve ispravno.
To je bila moja zavrlna rijed.
Dugaiah pljesab u grupi.
r39
Pogovor BiljeSke o piscu

Ako ovu knjigu takoder zavrlim s tim, ove meditacije idu dalje u Bert Hellinger je roden 1925. godine. Studi-
du5u. One vode k sveobuhvatnom napretku u iivotu, k bogatom, rao jefilozofiju, teologiju i pedagogiju. Radio
ispunjenom iivotu, koji nas i druge dini sretnima. je 16 godina kao misionar u juinoj Africi u
Mene takoder dini sretnim da ste vi sa mnom sudjelovali u ovim plemenu Zulu. Nakon toga je radio kao psi-
meditacijama. I u meni one idu dalje. hoanalitidar. Pod utjecajem grupne dinami-
ke, primarne terapije, analize transakcija i ra-
VaI Bert Hellinger
znih hipoterapeutskih postupaka razvio je
vlastitu formu obiteljskih konstelacija, koja
je danas prihva6ena Sirom svijeta i primjenjuje se u mnogim podrud-
jima - psihoterapiji, savjetovanju u raznim kompanijama, medicini,
iivotnom i odgojnom savjetovanju i brizi o duii u Sirem smislu.
Bert Hellinger je napisao viSe od 80 knjiga, koje su prevedene
na27 jezlka, izmedu ostalih na arapski, mongolski, kineski. Mnoge
od njegovih ranih knjiga iskazuju ga kao filozofai mudrog uditelja
vlastitog izritaja, koji se neposredno obraia duli i dira je dubinski
bez okoliSanja.

t40 141