Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Hartman-Osnovne Crte Jedne Metafizike Spoznaje PDF

    Uploaded by

    kleopatra125
    121 views30 pages

    Original Title

    Hartman-Osnovne crte jedne metafizike spoznaje.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    121 views30 pages

    Hartman-Osnovne Crte Jedne Metafizike Spoznaje PDF

    Uploaded by

    kleopatra125

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 30
    Urednici biblioteke BRANKO BOSNJAK, MILAN KANGRGA GAJO PETROVIC, PREDRAG VRANICKI Naslov originala Grundziige einer Metaphysik der Erkenntnis von NICOLAI HARTMANN: Vierte Auflage Walter de Gruyter & Co., Berlin 19 Preveo i pogovor napisao BRANKO DESPOT Redigirala prijevod BLAZENKA DESPOT Lektor LINO VELJAK TER IQA SAPHAUSA Nicolai Hartmann Osnovne crteé” jedne metafizike spoznaje 9 BOON as nerane 1 ausevne = 1946 1976 2 1, FENOMEN I PROBLEM SPOZNAJE je za nju samu ravnoduSan, za misao je najbitniji. Jer, misao je ono ovladano, zakonitost je ono Sto viada. Ovaj se bitno- -bitak (Wesentlichsein) iscrpljuje tek ako se odnos ovladava- nja uzme u svojoj dvostranosti. Jer, u tome lei, prvo, raz- log da uopée postoji neka stalna zakonitost misli ukorijenje- na u najopéijoj strukturi stanja stvari (samo neka idealna zakonitost bitka mote biti upravo zakonitost mi8ljenja); i, drugo, da misao ima neko znaéenje spoznaje, da se npr. u za- Konomjernom slijedu misli mogu otvoriti nepoznati reaini stvarni sklopovi. Jer, kad logitka struktura ne bi bar djelo- migno bila realna struktura, svo na’e zakljuéivanje, ukoliko se odnosi na realne predmete, bilo bi posve pogresno zaklju- Sivanje — ma kako u sebi samom i bilo bezostatno doslje- dno. Iste ovisnosti koje viadaju u silogizmu moraju viadati iu realnome; samo u granicama ovog identiteta mote posto- jati otvoreni uvid u realne odnose.. Logiékoj (ideainoj) zakonitosti zaista je isto tako izvanj- sko da bude reaina zakonitost bitka, kao i da bude zakoni- tost misljenja. No, za mi8ljenje koje spoznaje oboje je con- ditio sine qua non. U njenoj idealnoj biti lei, zacijelo, mo- guénost da ona sluZi kao zakonitost kako realnom bitku tako i misli. No, faktiéno sluzenje ne lezi u njenoj biti, nego u biti misli kao takve s jedne, i biti spoznavanja koje misli s druge strane. No time stojimo ve¢ na granici uieg problema spoznaje. IL, odsjek METAFIZICKO U PROBLEMU SPOZNAJE 4. GLAVA. GNOSEOLOGIJSKA NASTROJENOST a) Metafizika i kritika Otkako je Kritika éistog uma iskorijenila vjeru u moguée ovladavanje tradicionalnim metafizitkim problemima, u filo- zofiji je na mjesto stare stupila nova, negativistitka vjera: uvjerenje o nuinosti suzdréavanja od svakog metafizitkog smjera misli uopée. Ova se tendencija ne moze zadovoljiti s odricanjem od pozitivnih rjeSenja, ona ide dosljedno dalje 4, GNOSEOLOGIISKA NASTROJENOST 43 do odbacivanja samih pitanja. Ona oznagava svoj postupak kao skritiéki« i smatra ga jedino prohodnim uskim srednjim putem koji udovoljava zahtjevima znanstvene izvjesnosti. Kon- zekventno prenoSenje ovog postupka na sve djelomigne obla- sti filozofije moglo je, medutim, isto tako malo izbjeci odiu- mu jednostranosti kao Sto to ne moze ni bilo koja druga eks- panziji sklona poscbna tendencija filozofije. Kao sto svaka reakcija, ako ne naide na otpor u novim pozitivnim proble- mima, prematuje cil}, tako i reakcija protiv metafizike: znan- stveno izabiranje problema, preraslo je u oportunisti¢ko obre- zivanje problema i neprepoznavanje problema. Kritika je po- stala kriticizmom. Nikako se ne mole sumnjati da se na taj nagin s Kanto- vim nasljedem nije postupalo u njegovu smislu i duhu. Upra- vo je on metafizitke probleme, bez obzira na njihovu nerjesi- vost, dréao sneotklonjivima« i promatrao rad kritike koja je ra8tistila s metodama racionalizma kao predradnju za njiho- ‘vu obradu. U otro} opreci spram toga stoji opée osiromage- nje problema, za koje su prividne razloge dale dvije tenden- cije Sto ogranigavaju: subjektivizam i logicizam, a koje se, zacijelo, takoder vra¢aju na Kanta. Konzekvencije potonjega upravo smo slijedili; konzekvencije prvoga lako je povuci. Da se »éisti pojmovi razumac ne daju primijeniti na stvari sebi, nuina je restrikcija. Metafizi¢ka je teza da kategorije uopée ne trebaju biti ni8ta drugo nego »

    You might also like