qi

/l,r,rffil, t

OBAVIJESTI

HRVATSKO ARHEOLOSKO DRUSTVO

3:, ,. $;$ ;oavoz s;. Fn

,z"s,.btw2.
 t'

Arbcolosija i rat

CRADINE NA KOSORSKOJ GLAVICI I AIEBI.A KT-ILI

GI,A\,NA SU AGRESORSKA UPORISTA U NAPADIMA
NA VRIIKT I SI\J
CraLlinrla na'elia nalhrojniia (u !rsra aIh(oloikih Prapo!ijesnih nal'/'sla u
idrugdje. i7ulcrai sllrlcski polorai iwlo
Celini.r Osnovnc
^.Uir.'., i., kao
dohre foniTikdciie. po tr elemenli ncdvoibeno '\ iedoie di \u o!a Dasclja naslalala
u rrijeme kaLl ico.;o!na \vrhx ri\lj(nJI brlo u.utanie 7i!ui.r na'kialr su dakle
,, *i*, vniemi. iti oal u !rii(me neprc:lane ralne opd(nosri. Nd Talo'r. naiTna-
eatnire o.obinc rih prrpo\ii(.;ih nalaiiira u no.iic vnieme ru \e Pokazdle i lao n,i
tJvi naircci ne.lo'iaci. iei su uprrro to elcmcnri koiimr \e u pokuiaru o{rianir
"korisri
Cetrne ogt , ot"rn iajnovijem. u!ieren.am i po'liedniem domo\in-
'o, Prema nasim spoznajama, poscbno su stradala dva takva
skom ratu za Hiatsku.
naselir na koiima \u hile ili .u io( u!iieL ukopane irke nenriiareliskc lenkotske
i rop;L.ke jedinice. Tu iu E,rd,na na Ko.orskoj Slatici kod VrtiLc igradina na Ale-
bid kuli u Satriau. Prva j; kodstena zalapad na Vrliku, a druga joi uvijek.sluii
za napal na Sini. Oba p;loTaia io\ su nepubticilanr arheoloskd nalaziila ijcdni
.u ud rirerkih srid'n.kitL prapoi ije.nih nas(tia u CeriDi kuii imaju vr lo dobro saiu
ran kuirumi .T,-,1. ut<opararile t;nlo!a i topo\a na niima. lcj sloj be/ \umnie je
u cicLni poremerilo. pr ce Jo."d 'kupltena dokumentacila o tim nalaTislima t'\rali
vrcroiarrio r iediri ar'heolo(kr rrag o njrma. Na rrlo'r. s lak\im sno/naiama o lrm
viti. znacainim arheolo\lim nalazinima u Cetini dono'rm stijcdece.
Grdrlina na Kosotskoi glatici (sl. 1)
Smiestana ie na i,/dvoicnom i dominanlnom \rhu hrijetsx Ko'orska glalica
{kuta 4bvr. -ie!;roieroano od za'cota tunauli u Kosorama nedalelo Vrtikc. Svo-
iim polozajim dominira pro<rranim Pa(kim poliem nrema rlevcru I VrlieUm
noliem orema iuqu. r tizualno konlrolira podruiaa sieverno do Krleva r( elrne
i,.zno pieio Po'dJsoja r Carjaka do Or'sica i Mdlihova. Plaro gradine je trlo pro-
;tan i;ehdvno ravan. Duiina rnu ie 80, aiirina 55 m. Ovalnogje oblila, u sredini
slieno\ it. a uololo, pr(mi hedemima, Tarrdvnien i \ debelim \lojcm humu'a. snaT-
nim kamenim na.ipinra ul\ rJcn je \a .vih osim . iuSoistome strane Na lom diielu
padine Kosorsle ilcvice r.pod plrroa ima Dekolrko manjii nenagla(enii tcraea.
loje bi. sudeci po povr<in\[im kiramiakim DJdzima. mogle bili i.'lambene lerase.
feina takva terirsije vrlo iidbio shaxvana s vanjske stranc sjeveroistotnog bcdema.
Nd !re\eroom bedemu.u drelomiano.aau\ani lragotiTidanja. pa se mo/e prel
post;viri da je gradina u cietini bila u(vrdena \uhuTidnim bedemum rasipaniem

n. pooru.)u t bdjior d'den'iBnojc {ezdselal kl'1ih

"rirqke
.r r i, m di icnrd atr',unc rer ro,i a (f, ,1.1e b"lmr lor i'jc ,cmeljio elognosimft. u\p
"
A MIIoSL\lL.bhlnasi4i.Rc\oso.imnrcs..lrslrhnd'eljd,,'1f20. lo.l.20'1:ISTI.Nanara\
Dd;oviiA.iir oarlii" na ooiru.,r lnr'kc opci0<. t)ba lsn IUD 4. ttt-l loA1'
'er.no{ir"nid
2r, )' Isn. oDc,n; si.j. R(kJiT^.cimnie p,1po\, sn h e,rJtul' I na\ lja. AP. 2q. 1088. 215.
-no.,d"-,'.,"to*.o.cirr0rrm
47
Ot,viicsli. br. 1. aod. XXM92.

GEdlna na Kosorskol glavlcl

sj€Y..oilioarE po.lzilana
1:100

Juine strmbene ta6sa?

JutE kda

sl. 1 Gradina na Kosorskoj glavici (cne, A. Miloievia)

kojega je nastao danainji nasip. Glavni ulaz na prostor gradine bio je sa zapadne
strane, a preklapanjem sjevemog i zapadtrog bedema formiran je u obliku puZeve
ku6ice. Zapadni bedem gradine je aajmasivniji (u temelju je tirok 16 m, a ddnas
je satuvan do visine od oko 4 m) jer je odatle pristup gradini najlakai (po hrptu
brdske kose). Zapadni bedem na jugu zav.Sava aetvrtastom kulom koja dodatno
utlTaluje ve6 spomeflute stambere terase na padini glavice jugoistoano od platoa
gradire. Prigodom rekogtrosciBnja na platou gradine, po bedemima i nesto manje
na stambenim terasama skupljeno je nekoliko deselaka ulomaka uglavnom kasno-
bronaanodobne i ieljeznodobne keramike. O ostacima na toj gradini prethodno su
kratko izvijestili P. Stania'z i C. Patsch.3
Na gradid u Kosorama u vdjeme opsade vrliikog kraja i borbi za Kijevo i
Vrliku bilo jc srn.ieiteno i ukopano nekoliko tenkova i topova agresorske srpske
armije.
, P. STANIa, Predpovijesni spomenici wliEke okolie u Dalm ..li, VHAD, 14 2,1A92,'10 71.
Oldje je slania pokulao i iskopavati (vjercjatno na zapadnon bedentr), ari kako karc "nc nadjosmo
ni a do tri dcbele ruii@ od lone i jednn &rstu karih peaenu od remlje onoso pomieime sa knpdjim
piskom. Promjer joj je mut mji 3,2 cn, a vanFki 7,2 cm.n
3 C. PATSCH, A.h@lostccpigrafsta islrarivanja. L Dolin. gomje C€tiDe { nnsko doba, CZM,
ll, l8aa,82 8J,sl.5. Na Eradini Palschspodnje nalu rijl brcnianih qomrnih
r'iiubronianih \oraln'h pl
priviesrd du2ne 12,l
m. ud u posledd vrliakogopon*og lalnrld lta0a Breunl ,nl ledan
Jeda0 je
ie P,h.h
Par, h usnio n,6:viri
n 7, T,mxlicli
/ "snin

48
 Grarlina na Alebiis kuli u Satriiu (sl. 2)
Gradina je smjcstena na niskom brezuljku (kota 478) zvanom Alebi6a kula,
na meda:njem prostoru podruaja sela Satri6 i Hnace. S obzirom na to da je smjes-
tena na rubu viaoravni iznad Hrvaca, Polozajem iiroko dominira Hrvatadkim i dijc-
lom Siniskirn poliem. ploslotom desne obale Celinc (od Bileliia Podno Kame'nice
do Oroha u Sinisko; polju). re manjim dijelum podrLrajem gornie Celine (do
Potravlja). Plato gradinc je relativno prostran i zaravnjetr. U obliku je obrnutog
slova s ravnom hastom rla istoanoj strani. Duiina platoa je oko 105, a Sirina
"b(
oko 43 m. Sav plato je zatravnjen, bez raslinja i prekriven debelim slojem humusa.
Bedem gradini utvrduje \a\ plrto Mxsi!Diii ie sa sjevcme <lraDe. ier je nrisrup
srxdini odalle nailak(i. Na tom miesru ie bedem u obliku [milacijskog tumula
iepravilne izdrizeire kruzn( u\nu\e .\ prL'miclom oko 2l m. Drugi diielori bedema
\u zoatniie obruseni. f'osebno na isloanoi .lrani SJie ie leren slrmiji Struklura
bedema j; u cjelini kanena, ali jc danas zatravnjen i prekriven tankim humusnim

Grdlna na Alebi6a kufi u Salrl6u

1:1m

N r

I
|.

rrl

Sl. 2- Gradina na Alebi6a kuli u Sahiau (dret A. Milolevi()

49
-1,, .t. i
iik:dt;n& ..:':,:ia,-.:r.-i,. 5i'Uiit,'l:rriA
6F3LdT
Ob.\ij6li, br. I gld XXIv/r2

slojem. Tmgovi zidanja nisuvidljivi (osim mozda kod zapadnog ulaza), Pa sc moze
driati dn se ovdj e prvotno radi o kamenom nasipu- Na juznomi po sredini zapadnog
bedema su dva prekida (mozda su ovdje bili ulazi na prostor platoa gradine). U
cjelini bedcm odaje ,arhaitnu formu". Po obliku i karakteru vllo je slidan onima
na gradini Okruglo na Radosiau i gradini Poljarlice u Bisku. Na tim polozajima je
pak sondiranjima utvrdeno daje rijea o ranobronianodobnim naseljima, pabi ana-
logno ovima i Fadina na Alebiaa kuli u Satri6u trebala pripadati tom vremenu.
Povrijnski nalazi vrlo su skromni, a uz nekoliko atipitr h keramilkih ulom aka pro-
nade i su i ostaci kuinoe lijepa, ito je bez sumnjc ostatak stambenih objekata na
gradini. Sto se povriinskih nalaza tiae, identia a situacija je prije sondiranja bila
ina dvije prethodno spomenute raiobrontanodobne gradinena Radoii6u i u Bjsku.
Na poloZaju gradioe na Alebida kuli u Satr:au joi uvijek je ukopan ve6i broj
tenkova i topova agresorske srpske armije. S toga polozaia vodeni su glavni ten
kovski i topniaki napadi na grad Sinj, a dvije granate s log poloraja pale su i na
mletaaku tvrdavicu
"Kamiaak(,
tik zgrade Muzeja Cetinske kajtue u Sinju (tim
granatama zgrada muzeja je znatnijc osteaena) u kojemu se 6uva dokumcnlacija
i nalazi s ove i svih drugih dosad rekognosciranih prapovijesnih gradina na podrudju
gornjcg i srednjeg toka ce6ne.
Antc Miloievit

Atens(a telradranma, ar. glava Atene Partcnos.

Nadena kod Veie Luke na ololu Korauli, dNgo sto
lje6e pnje Krisra (cneu L- Drasojevia)

50