Sveučilište u Rijeci

Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za kroatistiku

Analiza polisemnog leksema držati

Studentice: Žana Kirasić, Valentina Matešić

Kolegij: Kognitivna lingvistika

Nositeljica kolegija: dr.sc. Cecilija Jurčić Katunar

Rijeka, lipanj, 2017.

Sadržaj
UVOD ................................................................................................................................................................................................................................................. 3
ANALIZA RJEČNIKA ............................................................................................................................................................................................................................ 4
LEKSEM DRŽATI ................................................................................................................................................................................................................................. 9
GRAFIČKI PRIKAZ POLISEMNOG LEKSEMA držati ............................................................................................................................................................................ 12
ZAKLJUČAK....................................................................................................................................................................................................................................... 13
LITERATURA ..................................................................................................................................................................................................................................... 14

2
UVOD
Za analizu polisemnog leksema izabrale smo glagol držati. Kako bismo u naumu uspjele, istraživanje smo započele tražeći glagol držati u
hrvatskim jednojezičnim rječnicima. Pretražile smo ukupno 6 rječnika i to: Rječnik hrvatskog jezika Vladimira Anića iz 1908. godine koji ima 5
značenja glagola držati i uz to niz sintagmi koje, nađu li se u kombinaciji s promatranim glagolima, imaju specifična značenja; zatim Veliki
rječnik hrvatskog jezika Vladimira Anića iz 2003. godine, koji obuhvaća 7 značenja leksema držati; Rječnik hrvatskog jezika Vladimira Anića iz
2007. godine koji ima 8 značenja leksema držati. Nadalje, pretražile smo i Hrvatski enciklopedijski rječnik iz 2004. godine koji sadrži također 7
značenja leksema držati i raspored značenja iz tog rječnika identičan je rasporedu iz Anićevog rječnika Veliki rječnik hrvatskog jezika iz 2003.
godine. Nakon prikazanih 7 značenja leksema držati, taj rječnik sadrži i izvedenice glagola držati. Proučile smo još i Veliki rječnik hrvatskog
standardnog jezika iz 2015. godine u kojem je leksem držati podijeljen u dvije skupine; prva skupina ima 10 značenja leksema držati, a druga
skupina obuhvaća 3 značenja leksema držati. Posljednji rječnik je rječnik Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže: Rječnik hrvatskog jezika iz
2000. godine koji sadrži sažeti prikaz 9 značenja leksema držati.

3
ANALIZA RJEČNIKA
Za analizu polisemnog leksema izabrale smo glagol držati. Kako bismo u naumu uspjele istraživanje smo započele tražeći glagol držati u
hrvatskim jednojezičnim rječnicima. U skladu s time u nastavku ćemo prikazati značenjske nijanse spomenutoga leksema.
Prvi rječnik u kojemu smo potražile leksem držati je Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića iz 1998. godine. U navedenom smo
rječniku pronašle pet značenja glagola držati. Kao prvo se navodi kako držati znači uhvatiti rukom ili čim drugim i ne ispuštati, potom se izvodi
kako leksem znači i pridržavati da se ne pokrene u neželjenom smjeru ili da ne padne, činiti da ostane u istom položaju ili situaciji; podupirati.
Kao treće značenje navodi se imati u službi, u vlasti, u vlasništvu, na njegovanju, na brizi i sl. Četvrto je značenje držati (do koga ili čega)
odnosno cijeniti, uvažavati i posljednje je navedeno značenje ono koje govori kako držati znači (kome što) pomagati na određeni način, biti na
čijoj strani. Time nismo iscrpili sve načine uporabe glagola držati. Naime, nakon petoga značenja navodi se i niz sintagmi koje, nađu li se u
kombinaciji s promatranim glagolom imaju specifična značenja. Navodimo sada primjere koje je Vladimir Anić naveo u rječniku: držati (kome)
stranu biti za koga, podržavati ga; držati trgovinu voditi (trgovinu); držati glavu visoko biti ponosan; držati do sebe imati samopoštovanja,
imati ponosa; držati jezik za zubima razg. šutjeti; držati tajnu čuvati tajnu; držati (koga) u džepu (u ruci, u šaci, u šahu, u škripcu, na lancu,
na uzici, u zaptu) imati koga u vlasti ili u zavisnosti; držati (kome) lekciju grditi, koriti, poučavati; držati (kome) svijeću biti svjedok ljubavnog
odnosa ili erotske radnje; - korak (s kim ili čim) biti u toku, ne zaostajati; držati na oku pratiti čije radnje, vrebati, paziti na koga; držati riječ
(vjeru) ispunjavati obećanja; držati sve konce (u rukama) sve voditi, upućivati i kontrolirati; držati uzde (u svojim rukama) biti gospodar
situacije; držati svoje poštovati i ne zanemarivati svoj način života i običaje; držati na pameti pamtiti, ne htjeti zaboraviti, željeti se sjetiti; držati
u sebi čuvati za sebe, ne reći i ne pokazati što osjeća; držati stražu čuvati stražu, stražariti; držati to me (te, ga, itd.) drži to mi čini dobro i
korisno mi je da se održim u zdravlju ili da sačuvam svježinu, to me spašava da ne umrem; drž' ne daj (u raznim kontekstima i situacijama kad se
govori o nekim neprilikama, natezanjima dviju strana raznim lutanjima oko formalnosti i svakodnevnih poslova i sl.) /obećavali su da će dati
popust na skupno putovanje, pa onda da je to ukinuto, pa drž' ne daj nekako su odobrili/; ovamo-onamo, tamo-amo.

4
 Sljedeći rječnik je Veliki rječnik hrvatskoga jezika iz 2003. Godine. Autor je također Vladimir Anić. U ovom rječniku za razliku od
prethodnoga Vladimir Anić navodi sedam značenja leksema držati. Organizacija značenja unekoliko je različita od prethodnoga rječnika. Kao
prvo značenje ostaje uhvatiti rukom ili čim drugim i ne ispuštati. Drugo značenje razdijeljeno je na dvije nijanse, prva je pridržavati da se ne
pokrene u neželjenom smjeru ili da ne padne, činiti da ostane u istom položaju ili situaciji; podupirati, a druga je nijansa preneseno značenje koje
podrazumijeva značenje ustrajavati npr. Što te drži da ostaješ ovdje?. Treće značenje navedeno u rječniku je imati, npr. sve konce (u rukama) u
doslovnom značenju sve voditi, upućivati i kontrolirati, potom držati (koga) u džepu (u ruci, u šaci, u šahu) što znači imati koga u vlasti ili u
zavisnosti te držati uzde (u svojim rukama) odnosno biti gospodar situacije. Želimo tu istaknuti kako se u prethodnim primjerima radi o
frazemima čija je jedna sastavnica leksem držati. Osim toga treće značenje ima još tri nijanse navedene u rječniku, prva je držati u službi /- na
plaći; - personal/, druga držati u vlasti, u vlasništvu / - kravu, - trgovinu mješovitom robom/ i treća držati na njegovanju, na brizi i sl.; brinuti se
/- na oku pratiti čije radnje, vrebati, paziti na koga/. Četvrto je značenje koje Anić navodi držati (do koga ili čega) cijeniti, uvažavati, častiti /- do
sebe imati samopoštovanja, imati ponosa/. Peto značenje leksema držati je (kome što) pomagati na određeni način, biti na čijoj strani, poučavati
/- predavanje; - (kome) lekciju grditi, koriti, poučavati; - (kome) stranu biti za koga, podržavat ga/. U prikazu šestoga značenja također imamo tri
nijanse značenja leksema, prvo je ispunjavati na primjer riječ (vjeru) ispunjavati obećanja, drugo znači održavati, čuvati primjerice običaje.
Treća je nijansa leksema držati u značenju braniti, štititi na primjer red; neprijatelja na odstojanju. Posljednje je značenje koje se navodi
neologizam gdje držati označava smatrati, misliti recimo u primjeru držim da sam u pravu.

U nastavku donosimo raspodjelu značenja leksema držati u još jednom rječniku Vladimira Anića, a to je Rječnik hrvatskoga jezika iz
2007. godine u kojemu Anić navodi osam značenja i značenjskih nijansi odabranoga leksema. Prvo, a pokazalo se to i u prethodna dva rječnika
se kao prototipno značenje navodi uhvatiti rukom ili čim drugim i ne ispuštati. Ista je situacija i sa drugim značenjem pridržavati da se ne
pokrene u neželjenom smjeru ili da ne padne, činiti da ostane u istom položaju ili situaciji gdje još Anić navodi kako je to sinonim leksema
podupirati. Treće je značenje imati koga u vlasti primjerice uzde (u svojim rukama). Navedeno značenje ima još dvije nijanse, prva je u službi, na
primjer držati na plaći ili pak držati personal, druga je držati u vlasništvu primjerice kravu, trgovinu. Četvrto je značenje držati (do koga ili

5
čega) cijeniti, uvažavati, častiti na primjer držati do sebe. Peto navedeno značenje je pomagati na određeni način, biti na čijoj strani, poučavati,
odnosno držati (kome) stranu biti za koga, podržavat ga. Šesto se značenje dijeli na tri nijanse od kojih prva ima značenje ispunjavati na primjer
držati obećanje, odnosno ispuniti obećanje, druga je održavati, čuvati na primjer običaje. Treća je nijansa braniti, štititi. Pretposljednje, sedmo
značenje je smatrati, misliti primjerice držim da sam u pravu. Posljednje značenje je (se) ponašati se neovisno o pritiscima, promjenama
situacije i sl. na primjer drži se! kao uzvik bodrenja.

Osim navedenih Anićevih rječnika, značenje leksema držati potražile smo i u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku iz 2004. godine. U
njemu se nalazi ukupno sedam značenja leksema držati. Raspored je značenja identičan onom ranije navedenom rasporedu iz Velikog rječnika
hrvatskoga jezika Vladimira Anića iz 2003. godine pa nije potrebno iste navode ponovno pisati, ali postoji jedna posebnost u Hrvatskom
enciklopedijskom rječniku, a ona je u tome što se dodatno nakon navedenih sedam značenja navode i neke izvedenice leksema držati i njihova
značenja, to su primjerice drška, držač, držak, držalac, držalica, držalo, držaljka, držati se, državina, držeći.

Najopširniji raspored značenja i značenjskih nijansi pronašle smo u Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika iz 2015. godine. U
njemu se značenje leksema držati najprije dijeli u dvije velike skupine tako da prva skupina sadrži deset značenja leksema, dok druga skupina
ima tri značenja. U prvoj se skupini kao prvo značenje navodi ne ispuštati iz ruke; ne ispuštati ono što se uhvatilo ili što se ima u ruci (držati u
ruci / klobuk / pero), ali osim toga navode se još dvije nijanse toga značenja, prva od njih je držati u značenju ne dopuštati da se tko izmakne iz
ruku; ne dopustiti da se tko izmakne iz ruku, pokrene u neželjenom smjeru ili da padne (držati dijete), a druga je ustrajavati; pren. (Što te drži da
ostaješ ovdje?); drž' ne daj (u raznim kontekstima i situacijama kad se govori o nekim neprilikama, natezanjima dviju strana, raznim lutanjima
oko formalnosti i svakodnevnih poslova i sl.) /obećavali su da će dati popust na skupno putovanje, pa onda da je to ukinuto, pa drž' ne daj
nekako su odobrili/. Kao drugo se značenje navodi prisilno zadržavati; prisiljavati koga da ostane na jednome mjestu, da se ne kreće (držati
lopova). Treće je značenje činiti da tko ili što ostane u kakvu stanju; činiti da tko ili što ostane u kakvu stanju, položaju ili situaciji (držati koga u
neznanju), četvrto podupirati; služiti čemu kao oslonac, potpora (Stupovi drže most.). Peto se značenje dijeli na četiri nijanse, od kojih prva znači
imati na određenome mjestu; (držati knjige na polici; držati u ladici / u džepu), druga sklanjati na određeno mjesto (držati novac u banci; držati

6
novce pod ključem imati novce na sigurnom) – čuvati, treća ostavljati što na određen način (držati otvorena / zatvorena vrata) i posljednja
četvrta sklanjati koga; sklanjati koga kamo (držati krave u štali). Kao šesto značenje prve skupine navodi se izvoditi kakvu radnju primjerice
držati nastavu ili držati govor. Sedmo je značenje podijeljeno na dvije nijanse, prva znači misliti; imati, iskazivati svoje mišljenje o čemu (Držim
da sam u pravu.) – misliti, računati, smatrati; držati jezik za zubima = šutjeti; držati u sebi čuvati za sebe, ne reći i ne pokazati što se osjeća
(No, on je profesionalac i svoje je grčeve držao u sebi.), a druga cijeniti; cijeniti, poštovati koga ili što (držati do koga / do čega); držati do sebe
imati visoko mišljenje o sebi, imati samopoštovanja (ponosa) (Dobro je da je odgovorila na način koji dolikuje zemlji i ljudima koji drže do
sebe.). Osmo se značenje dijeli na četiri nijanse, a to su: posjedovati; imati u posjedu, posjedovati (držati stoku / stanove; držati vozni park)
potom imati u službi; imati u službi (držati na plaći; držati personal / poslugu) nakon toga brinuti se; imati na njegovanju, na brizi i sl., brinuti
se (držati na oku pratiti čije radnje, vrebati, paziti na koga) te naposljetku kontrolirati; imati kontrolu nad čim ili kim; držati sve konce (u
rukama) držati sve pod nadzorom, vladati situacijom; držati (koga) u džepu (u ruci, u šaci, u šahu) imati koga u vlasti ili u zavisnosti; držati
uzde (u svojim rukama) biti gospodar situacije. Deveto je značenje podijeljeno na tri nijanse: ispunjavati; ispunjavati što (držati riječ (vjeru)
ispunjavati obećanja), zatim održavati; održavati, čuvati što (držati obećanje) te na kraju braniti; braniti, štititi koga ili što (držati red; držati
neprijatelja na odstojanju); držati (komu) palce (palčeve, fige) davati podršku komu da uspije (Igračima držimo palce.; Držim palčeve da
ozdraviš.; Drži mu fige da se to dogodi što prije.); držati (komu) stranu biti za koga, podržavati ga (U ratnom sukobu otvoreno drže njihovu
stranu.). Posljednje, deseto značenje prve skupine je značenje leksema držati u smislu ne propuštati; ne propuštati (držati vodu); drži vodu ima
smisla (Tvoj argument drži vodu.). Kao što smo i ranije navele postoji i druga skupina značenja leksema držati koja je znatno sažetija jer se
sastoji od svega tri značenja. Prvo je značenje leksema držati biti u određenom psihofizičkom stanju; fizički i psihički biti u određenome stanju
(Dobro se drži.) // držati se kao mila Gera držati se ukočeno, umišljeno ili nepristupačno; jedva se drži (na nogama) teško hoda ili tetura od
umora ili iz drugih razloga (Dobro se primijetilo da se jedva drži na nogama.). Drugo je značenje podijeljeno na četiri nijanse, prva je postupati
u skladu s čim; (držati se riječi / propisa / dijete), druga znači ponašati se u skladu s čim; (držati se pristojno u svakoj prilici), treća ne mijenjati
odnos/pravac; ne mijenjati odnos ili pravac, biti stalno uz koga ili što (držati se iste staze / teorije); držati se podalje (daleko, po strani)
odmaknuti se od čega neugodnoga, ne miješati se u što, kloniti se čega, izbjegavati koga ili što (Država bi se trebala držati podalje od cijelog tog

7
problema.) i četvrta podrazumijeva pristajati uz koga; pristajati uz koga, ne htjeti se odijeliti; slijediti koga (držati se mami za suknju odnosno
biti nesamostalan). Posljednje je značenje u ovoj skupini, odnosno treće biti pričvršćen; biti pričvršćen, privezan, pričvršćen za što (Naljepnica
se čvrsto drži.).

Za razliku od opširnoga prikaza maloprije navedenoga rječnika, posljednji rječnik koji smo pretraživale nudi poprilično sažeti prikaz
značenja leksema držati. Radi se o rječniku Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže Rječnik hrvatskoga jezika iz 2000. godine. U njemu se
ukratko navodi devet značenja promatranoga leksema praćenih primjerima za svako značenje. Tako se kao prvo značenje navodi imati u rukama,
na sebi pazeći da ne padne, izmakne, da se ne izgubi: - klobuk u ruci, - pero, - dijete za ruku, - dijete u krilu. Drugo je podupirati: stupovi drže
most. Treće značenje ima dvije nijanse, prvo znači staviti i ostaviti; ostavljati, imati: - otvorena vrata, - u ladici, - u džepu, a drugo čuvati: - na
sigurnom mjestu, - u banci. Četvrto je značenje imati u posjedu; posjedovati: - stoku, - podstanare, - poslugu, - robu u trgovini, peto ne
propuštati: - vodu, šesto imati u vlasti: - koga u šahu, sedmo misliti: držim da je tako u redu, osmo cijeniti, poštovati: - do koga, - do čega,
deveto znači izvoditi: - predavanje, - nastavu, ali obuhvaća još i dvije nijanse, a to su ponašati se, izgledati: - se dobro, - se hladno te poštovati,
pridržavati se: - se propisa, - se dijete.

8
LEKSEM DRŽATI
Glagol držati tipično značenje ostvaruje u sintaktičko-semantičkim strukturama kao npr. Ivan drži Mariju za ruku ili Ivan drži knjigu u
ruci.
Glagol držati u tipičnom značenju podrazumijeva statičan neposredan odnos između X i Y posredstvom Z, pri čemu X usmjerava Y. X je
najčešće čovjek i u ulozi agensa koji je nadređen, Y je čovjek ili predmet u ulozi pacijensa koji je u podređenom odnosu prema X i Z je najčešće
ruka kao sredstvo u ulozi instrumenta s pomoću kojeg se izražava odnos između X i Y i mogućnost da X s pomoću Z rukuje, manipulira Y-om.
Sheme glagola držati (statični odnos uzročnosti X-a nad Y-om) definirana je kao struktura nekoliko koncepata koji se ostvaruju kao različiti
argumenti u različitim sintaktičkim strukturama.
Značenja koja tumačimo kao udaljenija od tipičnog su ona u kojima se nisu ostvarili svi elementi sintaktičko-semantičke strukture, tj. nisu
se konceptualno, a ni jezično artikulirali svi argumenti, a i dalje su se uglavnom razumijevala u odnosu na domene ‘prostora’ i ‘uzročnosti’ kao
primjerice u rečenicama:
Ručnike držimo na najvišoj polici.
U koloni treba držati razmak.
U rečenicama su, premda se značenje oba leksema uglavnom profilira u odnosu na domenu ‘prostora’, kao i domenu ‘uzročnosti’, zamjetljiva
metonimijska i metaforička proširenja. U prvoj rečenici je očit metonimijski pomak koji se ostvaruje unutar domene ‘prostora’, a temelji se na
prostornoj bliskosti između dviju pojavnosti. Ono što držimo u rukama, smještajući na neko mjesto u prostoru i dalje konceptualiziramo prema
uzročnom odnosu X i Y, samo što se izgubio argument Z. Rukovanje agensa (mi) pacijensom (ručnici) i dalje ostaje jasno izraženo u rečenici
premda ne postoji između njih neposredna veza s pomoću instrumenta (ruke). U drugoj rečenici nailazimo na dodatno semantičko proširenje
omogućeno prethodnom metonimijom koja se ostvarila gubljenjem argumenta Z/ instrumenta (ruke). Uz domenu ‘prostora’, vidljivo je da se
glagol držati u tom primjeru razumije i u odnosu na domenu ‘kontrole nad nekim ili nečim’. Taj metaforički pomak koji se ostvaruje
profiliranjem značenja glagola držati u odnosu na novu, apstraktnu domenu ‘kontrole’, bitan je za tumačenje mnogih drugih značenjskih nijansi
toga glagola. Tako u izrazu držati nekoga na distanci / u šaci, značenje se leksema držati ne profilira više u odnosu na domenu ‘prostora’.
9
Domena ‘kontrole’ bitna je za tumačenje značenja glagola držati, a domena ‘prostora’ zamijenjena je novom, još apstraktnijom domenom, onom
‘međuljudskih odnosa’. U izrazima držati predavanje/govor od svih navedenih domena, jedina koja ostaje relevantna za profiliranje značenja jest
domena ‘kontrole’. To metaforičko proširenje glagola držati valja usporediti s metaforom koju navodi Lakoff: Uzročnost je kontrola nad
predmetom u odnosu na agens. U svim se tim značenjskim nijansama metaforička proširenja temelje upravo na spomenutoj konceptualnoj
metafori. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53624)
Metonimijsko-metaforički pomaci koji su uočljivi u prvoj i drugoj rečenici, temeljni su za daljnje tumačenje mehanizama semantičkoga
ustroja obaju glagola. Metonimijski pomaci očiti su kada se pri profiliranju značenjske nijanse gubi jedan od koncepata koji je bitan za ustroj
pozadinske strukture znanja.
Naime, domena ‘uzročnosti’ ključna je za profiliranje tipičnih značenja obaju glagola, a kao cjelovita se struktura u ovim dvama glagolima
jezično realizira postojanjem tri argumenta, odnosno tri semantičke uloge. Gubitak ili slabljenje jednog koncepta, tj. argumenta (instrumenta,
najčešće), uvjetuje stvaranje metonimijski motiviranih značenjskih nijansi kod glagola držati: ručnike držim na polici, držati dijete na koljenima,
posuđene knjige i dalje je držala kod sebe. U svim tim primjerima matrica domena u odnosu na koju se razumije značenja glagola ostaje uz
domenu ‘uzročnosti’ i dalje konkretan ‘prostor’, a agens je živo biće, najčešće čovjek.
(http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53624)
Za oba glagola je metonimijsko proširenje bilo temeljno, a potom su uslijedila ostala metaforička proširenja semantičke strukture koja su
utjecala na ponekad teško povezivanje značenjskih nijansi sa shemom, imajući s njime sve manje zajedničkih elemenata.
U rečenicama držala ga je u srcu, u Rovinju ga je držala ljubav prema Ani, već pet godina drži katedru za književnost jezično su artikulirani
koncepti podređenog i nadređenog elementa u odnosu ‘uzročnosti’/’kontrole’. Svi su elementi shematskoga koncepta istaknuti i zbog toga te
metaforičke značenjske nijanse možemo smatrati i rezultatima proširenja i razrade. Semantički udaljena ostvarenja jesu primjerice ona
metaforička ostvarenja u kojima je leksem držati zamjenjiv s misliti/smatrati ili u izrazu držati do nekoga/nečega, u kojima se dodatno gubi
sveza s temeljnim shematskim konceptom. U oba je primjera riječ o kognitivno vrlo utemeljenim metaforički motiviranim značenjskim
nijansama, govornicima u potpunosti razumljivima, ali koje su sa shematskim konceptom povezane vrlo tankim konceptualnim svezama koje

10
izmiču prirodnom znanju govornika o semantičkom ustroju leksičkih kategorija. Naime, u rečenicama Marko drži da je Ivan pametan ili Maja je
držala do Anina mišljenja prilično su izblijedjeli bitni elementi shematskoga koncepta X — nadređeni, Y — podređeni, ali i koncept ‘kontrole’
kao metaforički tumačene ‘uzročnosti’ kojoj je svojstvena neposredna manipulacija nekoga nekime ili nečime. Ipak, u rečenici Marko drži da je
Ivan pametan prepoznajemo da je riječ o nekom »apstraktnom ‘držanju’ nečega«, dok je u izrazu držati do nekoga metaforička motiviranost još
slabije uočljiva. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53624)

11
GRAFIČKI PRIKAZ POLISEMNOG LEKSEMA držati

Ponašati se neovisno o
Uhvatiti rukom ili čim
Držati pritiscima
drugim i ne ispuštati

Smatrati, misliti

Pridržavati da se ne Ustrajavati
pokrene
Ponašati se neovisno o
pritiscima

Imati Ponašati se neovisno o

pritiscima

U službi Ponašati se neovisno o

pritiscima
Cijeniti, uvažavati Pomagati na određeni
način
U vlasti

12
Na brizi
ZAKLJUČAK
Iz prethodne analize 6 rječnika, i to: Rječnika hrvatskog jezika Vladimira Anića, Velikog rječnika hrvatskog jezika Vladimira Anića,
Rječnika hrvatskog jezika Vladimira Anića, Hrvatskog enciklopedijskog rječnika, Velikog rječnika hrvatskog standardnog jezika skupine autora
te Rječnika hrvatskog jezika Leksikografskog zavoda M. Krleže, vidljivo je da 4 od 6 rječnika za prvo značenje imaju uhvatiti rukom ili čim
drugim. Logično je bilo da će Anićeva tri rječnika imati isti raspored značenja leksema. S obzirom da je urednik Hrvatskog enciklopedijskog
rječnika također Vladimir Anić, i organizacija značenja je unekoliko različita od prethodnih rječnika. Veliki rječnik hrvatskog standardnog jezika
skupine autora i Rječnik hrvatskog jezika Leksikografskog zavoda M. Krleže imaju drugačiji raspored značenja leksema. Tako Veliki rječnik
hrvatskog standardnog jezika za prvu natuknicu ima značenje: ne ispuštati iz ruke; ne ispuštati ono što se uhvatilo ili što se ima u ruci (držati u
ruci / klobuk / pero), ali osim toga navode se još dvije nijanse toga značenja, prva od njih je držati u značenju ne dopuštati da se tko izmakne iz
ruku; ne dopustiti da se tko izmakne iz ruku, pokrene u neželjenom smjeru ili da padne (držati dijete), a druga je ustrajavati; pren. (Što te drži da
ostaješ ovdje?); drž' ne daj (u raznim kontekstima i situacijama kad se govori o nekim neprilikama, natezanjima dviju strana, raznim lutanjima
oko formalnosti i svakodnevnih poslova i sl.) /obećavali su da će dati popust na skupno putovanje, pa onda da je to ukinuto, pa drž' ne daj
nekako su odobrili/; a Rječnik hrvatskog jezika Leksikografskog zavoda M. Krleže za prvo značenje navodi: imati u rukama, na sebi pazeći da ne
padne, izmakne, da se ne izgubi: - klobuk u ruci, - pero, - dijete za ruku, - dijete u krilu. Uglavnom se javlja jednako značenje, ali je drugačiji
raspored značenja tih leksema.

13
LITERATURA
1. Anić, V. (1908). Rječnik hrvatskog jezika
2. Anić, V. (2003.) Veliki rječnik hrvatskog jezika
3. Anić, V. (2007). Rječnik hrvatskog jezika
4. Hrvatski enciklopedijski rječnik
5. Skupina autora. Veliki rječnik hrvatskog standardnog jezika. Zagreb: Školska knjiga
6. Rječnik Leksikografskog zavoda M. Krleže: Rječnik hrvatskog jezika
7. Raffaelli, I. (2007.) Neka načela ustroja polisemnih leksema. Filologija (135-172).
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53624

14