SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD

Osijek, 15.9.2017. Mario Filipović

 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD
TEMA : ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

Osijek, 15.9.2017. ________________________

Mario Filipović
 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO
ZNANSTVENA GRANA: GEOTEHNIKA
TEMA: ODREĐIVANJE MODULA
STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM
PRISTUPNIK: MARIO FILIPOVIĆ
NAZIV STUDIJA: PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI
STUDIJ

Tekst zadatka :
U radu je potrebno obraditi postupak ispitivanja modula stišljivosti tla ispitivanjem
kružnom pločom za ispitivanje statičkom kružnom pločom i dinamičkom kružnom pločom.
Potrebno je opisati tehniku ispitivanja, postupak interpretacije rezultata te ocjenu
postignute zbijenosti tla.

Rad treba izraditi u 3 primjerka (original + 2 kopije), spiralno uvezana u A4 formatu i

cjelovitu elektroničku datoteku na CD-u.

Osijek, 27.4.2017.

Mentor : Predsjednica odbora za

diplomske i završne ispite :

_________________________ __________________________________
doc. dr. sc. Krunoslav Minažek izv. prof. dr. sc. Mirjana Bošnjak - Klečina
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

SADRŽAJ
1. UVOD ....................................................................................................................................................................1

2. SVOJSTVA ZBIJANJA TLA .................................................................................................................................2

2.1. Zbijanje .......................................................................................................................................................3

2.2. Utjecaj vlažnosti materijala na zbijanje .......................................................................................................4
2.2.1. Proctorov pokus ..........................................................................................................................4
2.3. Opći aspekti dubokog i plitkog zbijanja.......................................................................................................8
2.3.1. Duboko zbijanje .................................................................................................................................8
2.3.2. Površinsko zbijanje u slojevima .........................................................................................................9
2.4. Kontrola zbijanja .......................................................................................................................................10
2.4.1. Kontrola zbijenosti u nasipima .........................................................................................................12
2.5. Prednosti kvalitetnog zbijanja ...................................................................................................................13
3. ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM .....................................................................14

3.1. Ispitivanje statičkom kružnom pločom ......................................................................................................14

3.1.1. Tehnika ispitivanja ...........................................................................................................................14
3.1.2. Interpretacija rezultata .....................................................................................................................16
3.1.3. Ocjena postignute zbijenosti za različite nasipe / građevine ............................................................18
3.2. Ispitivanje dinamičkom kružnom pločom ..................................................................................................19
3.2.1. Tehnika ispitivanja ...........................................................................................................................20
3.2.2. Interpretacija rezultata .....................................................................................................................21
3.3. Osvrt na norme za provođenje pokusa kružnom pločom .........................................................................22
4. PRIMJER ODREĐIVANJA MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM ZA ARMIRANO TLO .................25

4.1. Tehnika ispitivanja ....................................................................................................................................26

4.2. Rezultati pokusa .......................................................................................................................................29
5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................................33

6. LITERATURA .....................................................................................................................................................34
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

SAŽETAK

Sam značaj geotehničkih ispitivanja tla u svrhu unaprjeđenja postojeće

tehnologije, izvedbe građevina ili sanacije postojećih gradjevina izvanredno je velik. Veliki
broj postojećih građevina izložen je opasnosti upravo zbog nedostataka u geotehničkim
istražnim radovima.

Završnim radom dan je pregled metoda za određivanje modula stišljivosti tla kao
bitnog parametra za izvedbu geotehničkih zahvata. Slijeganje je izrazito opasna pojava
koju nastojimo svesti na njen minimum, kako ne bi bilo loših utjecaja na građevine. Svrha
ovog rada je bolje razumijevanje dosadašnjih spoznaja o ponašanju tla pri geotehničkim
ispitivanjima koja će doprinijeti sigurnijoj i boljoj kvaliteti građevina.

Također, prikazan je i pregled rezultata ispitivanja statičkom kružnom pločom za

tlo ojačano armaturom. Za pojačanje je korištena Tensar TX160 i uspoređeni su rezultati
slijeganja tla sa i bez pojačanja.

Ključne riječi : modul stišljivosti, statička i dinamička kružna ploča, slijeganje, geosintetici

Filipović, Mario I
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

1. UVOD

Oblikovati / projektirati građevinu prema zahtjevima naručitelja i prema zahtjevima

struke podrazumijeva predvidjeti ponašanje građevine i temeljnoga tla, pri čemu valja
jasno odrediti dopustive deformacije i ostale uvjete koje nameće korištenje građevine,
opterećenja koja nameće lokacija, sama konstrukcija, građevina i njeno korištenje,uvjete
koje omogućava tlo [1].

Upravo se iz tog razloga provode geotehnička ispitivanja. Njima se procjenjuju uvjeti

u podzemlju prije nego se krene s gradnjom građevine na nekom tlu. U obzir se kod
ispitivanja mora uzeti lokacija objekta, značajke podzemlja te mogući problemi koji mogu
nastati tijekom ispitivanja i gradnje. Svako geotehničko ispitivanje treba trajati toliko dugo
dok uvjeti u podzemlju nisu dobro utvrđeni, kako bi se nakon toga moglo sa sigurnošću
početi s građevinskim radovima. U okviru ispitivanja provode se laboratorijski i terenski
istražni radovi [1].

Laboratorijskim istražnim radovima ispituju se fizička svojstva tla na uzorcima

izuzetima iz tla nad kojem se vrše ispitivanja. Postoji nekoliko standardnih laboratorijskih
pokusa koji se često izvode. Jedan od njih je edometarski pokus stišljivosti. Sljedeći
pokus koji se koristi je pokus u troosnom aparatu. Koriste se još pokusi za izravni posmik
s kontroliranim prirastom deformacija i sile, sijanje materijala čime se utvrđuje
granulometrijski sastav tla te Proctorov pokus koji će biti detaljnije opisan u daljnjem dijelu
rada [2].

Terenski radovi obuhvaćaju bušenja, in situ pokuse, geofizičke metode,

penetracijske pokuse, pokuse s probnom pločom i slično. Svrha je utvrditi inženjersko -
geološke uvjete u podzemlju i njihove značajke na lokacijama istraživačkih radova i to
izravnim uvidom u stijene ili tlo, kopanjem raskopa ili izradom bušotina iz kojih se uzimaju
uzorci za laboratorijska ispitivanja i neizravnim uvidom u stijene, pomoću in situ pokusa i
geofizičkim metodama. U in situ pokuse ubrajaju se i provjeravanja modula stišljivosti
statičkom i dinamičkom kružnom pločom, što će biti opisano dalje u tekstu [2].

Filipović, Mario 1
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2. SVOJSTVA ZBIJANJA TLA

Zbijanje tla je od velikog značaja za faktor sigurnosti, uporabljivost, vijek trajanja

gradjevina te kako bi se postigao pravilan odnos izmedju nosivosti i deformacija. Zbijanje
zemljanih i zrnatih materijala kao i kontrola tog postupka je vazna za sva podrucja koja
se bave izvodjenjem gradjevina, a tu je bitno razlikovati površinska zbijanja u slojevima
od dubinskih zbijanja. Ovo nije nimalo jednostavan proces zato sto ovisi o mnogobrojnim
povezanim faktorima koji pak ovise o samom nacinu zbijanja i opremi koja se koristi za
zbijanje.
Na slici 1. je pomocu dva primjera prikazano dubinsko i povrsinsko zbijanje teskim
teretom i povrsinsko zbijanje valjcima (vibracijski, staticki i oscilacijski valjci. Slika 1.
također pokazuje jaku međusobnu povezanost između podloge i opreme za zbijanje [3].

Slika 1. Shematski prikaz dubinskog i površinskog zbijanja [3]

Filipović, Mario 2
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.1. ZBIJANJE

Zbijanje tla je proces nastanka zbijenih slojeva i horizonata djelovanjem

pedogenetskih procesa ili antropogenizacijom. Tijekom zbijanja čestice tla se gušće
pakiraju, strukturni agregati usitnjavaju, a ukupna poroznost smanjuje (najviše udio
krupnih pora u kojima je zrak).

Cilj zbijanja je poboljsati tehnicka svojstva tla smanjenjem volumena pora koje su
ispunjene zrakom a cesto i vodom. Zbog smanjenja povrsine, a samim tim i povecanja
gustoce dolazi i do povecanja posmicne cvrstove te se stisljivost i vodopropusnost takvog
materijala smanjuju. Zbijanje sprjecava bubrenje tla te povecanje deformacija uslijed
djelovanja vanjskih opterecenja [4].

Zbijenost ovisi o mnogim faktorima. Ovisi koji stroj se koristi za zbijanje, kakva je
deformabilnost podloge, o sadrzaju vode u tlu te o samoj vrsti tla. Zbog cinjenice da ne
reagiraju svi materijali jednako cinitelji koji imaju najveci utjecaj na zbijanje su sljedeci [4]
:

- vrsta materijala koji se zbija,

- stanje vlažnosti materijala,
- tražena zbijenost materijala,
- primjena strojeva.

Slika 2. Odnosi pojedinih komponenata tla prije i nakon zbijanja[4]

Filipović, Mario 3
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.2. UTJECAJ VLAŽNOSTI MATERIJALA NA ZBIJANJE

2.2.1. PROCTOROV POKUS

U geotehnickim istrazivanjima vaznost laboratorijskih pokusa je veoma vazna zato

sto nam daje poseban uvid u tlo koje se ispituje. Fizicki parametri poput vlaznosti,
gustoce, poroziteta i indeks zbijenosti i drugi odredjuju se u laboratoriju. Za odredjivanje
ovihj parametara postoje standardizirani pokusi poput edometarskog pokusa, pokusa
direktnog posmika te Proctorov pokus koji je detaljnije obradjen u ovom poglavlju [2].

Proctorov pokus ima veliki znacaj kod odredjivanja stupnja zbijenosti. Pokusom se
simuliraju uvjeti terenskog zbijanja, a rezultati se koriste kod kontrole terenske ugradnje
te optimizacije. Uzorci se zbijaju energijom te se trazi vlaznost koja daje maksimalnu
gustocu tla. Povecanje gustoce utjece na promjenu mehanickih i fizikalnih svojstava a
ovisi o 3 bitna parametra [2]:

- vlažnost tla,
- primijenjena energija zbijanja,
- način zbijanja (udarno, gnječenjem, sa ili bez posmičnih deformacija.

Cilj pokusa je naći vlažnost na kojoj se tlo uz istu energiju zbijanja lakše zbija, a to se
odvija u cilindru kojem se tlo zbija udarcima klipa. Za koherentna tla koristi se oko 4,7
puta manja energija zbijanja nego za nekoherentna tla. Tlo treba prirediti na pet različitih
vlažnosti, svaki uzorak zbijati istom energijom te mjeriti postignutu gustoću tla.

Sandradni i modificirani Proctor su dvije osnovne vrste ovog pokusa. Prema

dosadasnjim iskustvima dokazano je da se tlo razlicito zbija za razlicite vrijednosti
vlaznosti i energije zbijanja. Energiju je moguce unijeti razlicitim metodama (nabijanje,
gnjecenje, pritisak, vibriranje). Najucinkovitiji postupak za sitnozrnate materijale je
nabijanje, gnjecenje i pritisak dok se krupozrnati materijali najbolje zbijaju vibriranjem.
Proctorov pokus se izvodi tako sto se uzorci zbijaju u kalupe sa zadanom energijom.
Kalup mora biti potpuno ispunjen materijalom, dok se visak uklanja ostricom (nozem).
Zatim mjerimo masu uzorka prije i posle susenja te se iz toga odredjuju gustoce suhog i
vlaznog tla koje odgovaraju razlicitm vlaznostima. Suha gustoća (ρd) je jedna od ocjena

Filipović, Mario 4
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

zbijenosti a odredjuje se kao masa cvrstih cestica u jedinici volumena tla i ovisna je
iskljucivo o porozitetu [2]:

Slika 3. Skica Proctorovog uređaja i dijagram zbijanja (ovisnost gustoće suhog tla o vlažnosti) [5].

Budući da materijal pri zbijanju uvijek ima određenu vlažnost, zbijanjem se zapravo
“istjeruje” zrak iz pora. Odnos između gustoće suhog tla, vlažnosti i stupnja zasićenosti
(Sr) dobiva se preko formule iz koje se može dobiti gustoća suhog tla, izražena pomoću
vlažnosti [5] :

𝜌 = (1 − 𝑛)𝜌𝑠 + 𝑛𝑆𝑟 𝜌𝑤 (1)

𝜌𝑑
𝜌𝑑 = (1 − 𝑛)𝜌𝑠 → 𝑛 = 1 − (2)
𝜌𝑠
𝑚𝑤 𝑛𝑆𝑟 𝜌𝑤 𝜌𝑠
𝑤= = → 𝜌𝑑 = 𝜌 𝑤 (3)
𝑚𝑑 𝜌𝑑 1+ 𝜌 𝑠 𝑆
𝑤 𝑟

U izrazu (3) veličine ρw i ρs praktički su konstante. U dijagramu zbijanja (tj. odnosa

vlažnosti i gustoće suhog tla) preko ove se formule dobije familija hiperbola u kojima se
kao parametar pojavljuje stupanj zasićenosti uzorka (Slika 3). Rezultat ispitivanja je
vlažnost koja odgovara maksimalnoj gustoći suhog tla i naziva se optimalnom te pri toj
vlažnosti treba ugrađivati takav materijal u nasip. Uglavnom se dozvoljava da vlažnost pri
ugradnji varira, ali tako da ρdmax ne odstupa za više od 5% [5].

Filipović, Mario 5
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

(1) i (5) dobro graduirani krupnozrnati materijal sa dosta prašinasto-glinovitih čestica,

(2) i (3) čisti pijesak,
(4) i (8) prah,
(6) i (9) niskoplastična “mršava” glina,
(7) i (10) visokoplastična “masna” glina

Slika 4. Prikaz odnosa vlažnosti i gustoće suhog tla za razne materijale [6]

Iz gornjeg se dijagrama može zaključiti da se najbolje moze zbiti granulirani materijal sa

ispunom od sitnih cestica te da se prasinasti materijali mogu bolje zbiti od glinovitih zbog
njihove osjetljivosti na vlaznost. Karakteristični oblik Proctorove krivulje pojavljuje se
uglavnom samo kod koherentnih materijala i mješavina koherentnih i nekoherentnih
materijala [5].

Filipović, Mario 6
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.2.1.1. STANDARDNI PROCTOROV POKUS

U standardnom Proctorovom pokusu zbijanje uzorka se vrši u cilindru volumena

943,7 cm3. Uzorak se zbija u tri sloja sa 25 udaraca na svaki sloj. Kod zbijanja se koristi
bat mase 2,5 kg koji pada s visine 30,4 cm. Na temelju ovih elemenata dobije se
propisana energija zbijanja. Pokus se ponavlja na istom uzorku sa različitim vlažnostima
materijala [2].

2.2.1.2. MODIFICIRANI PROCTOROV POKUS

Za ovaj se pokus mora pripremiti po pet uzoraka od istog materijala, ali različite
vlažnosti. Vlažnost se mora razlikovati za približno 2%. Zbijanje tla se vrši u većem
cilindru, volumena 2114 cm3. Bat mase 4,5 kg pada s visine 42,5 cm. Zbijanje uzorka se
vrši u pet slojeva sa po 55 udaraca na svaki sloj [2].

Slika 5. Standardni i modificirani Proctorov pokus [2].

Filipović, Mario 7
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.3. OPĆI ASPEKTI DUBOKOG I PLITKOG ZBIJANJA

Postupak zbijanja zemljanih i drugih materijala ovisi o cilju zbijanja, opremi za

zbijanje, svojstvima materijala te na osnovu toga biramo sam postupak zbijanja.

2.3.1. DUBOKO ZBIJANJE

Duboko zbijanje je vrsta poboljšanja tla pri kojoj se najbolji rezultati postižu
vibroflotacijom (skidanjem i zamjenom materijala), snažnim nabijanjem i dubokim
miniranjem. Tim se metodama obično postižu rezultati do dubine od 10 do 20 m, ovisno
o svojstvima tla, opremi za zbijanje i energiji zbijanja. Tlo se može poboljšati do dubine
od 40 m s pomoću "gigastroja" za udarno nabijanje (težina je 200 t, visina pada 40 m),
dok se vibroflotacijom poboljšanja ostvaruju do dubine od najviše 60 m [3].

Postupci dubokog zbijanja primjenjuju se i za poboljšanje prirodnog tla i za

poboljšanje umjetnih nasipa, naročito kada se provodi u okviru postupaka za isušivanje
tla. Iskustva i opažanja na terenu pokazuju da se dubokim dinamičkim zbijanjem značajno
povećava otpornost na likvefakciju i seizmičko opterećenje tla i umjetnih nasipa i to zato
što se time uvelike izaziva dinamičko opterećenje i trešnja tla. Objekti temeljeni na tako
poboljšanom tlu pokazali su se bitno otpornijim na seizmičke utjecaje od građevina koje
stoje na tlu koje nije bilo poboljšano dinamičkim zbijanjem/povećanjem gustoće tla. To se
odnosi i na plitke i na duboke temelje [3].

Filipović, Mario 8
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.3.2. POVRŠINSKO ZBIJANJE U SLOJEVIMA

Površinsko zbijanje svakako je glavno područje zbijanja zemljanih i zrnatih

materijala u slojevima. Kvalitetno zbijanje traži se za gotovo sve vrste gradjevina od cesta,
zeljeznica, zracnih luka pa do razlicitih vrsta nasipa i odllagalista otpada.
Za postizavanje optimalne vrijednosti zbijanja (tj. visokog stupnja i ujednačenosti zbijanja)
posebno su značajni faktori koji bitno utječu na površinsko zbijanje (u slojevima). Tu
spadaju parametri materijala, parametri valjka za zbijanje, parametri postupka, nacin rada
vibracijskog valjka te nacini rada bubnja oscilacijskog valjka.
Na temelju prethodno rečenog možemo zaključiti da je zbijanje složen postupak,
te da u obzir trebamo uzeti velik broj faktora ako želimo dobiti prikladno zbijenu površinu.
Pritom trebamo naglasiti da je uz stupanj zbijanja važna i ujednačenost zbijanja [3].

Filipović, Mario 9
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.4. KONTROLA ZBIJANJA

Kontrola zbijanja na licu mjesta važna je svuda gdje dolazi do interakcije između
konstrukcije i tla te na objektima koji se sastoje od zemljanog ili nekog drugog zrnatog
materijala. Odgovarajuća kontrola izuzetno je važna za postizanje optimalne kvalitete
zbijanja te za ocjenjivanje kvalitete. Iako se u mehanici tla tradicionalne metode uspješno
primjenjuju već više desetljeća, trebamo napomenuti da se one temelje samo na
pojedinačnim ispitivanjima, tj. na ispitivanju manje ili više nasumce odabranih mjesta [3].

Zbog sve strožih zahtjeva koji se postavljaju u vezi s gradnjom inženjerskih

konstrukcija i nasipa, danas se zbijanje treba, kada je god to moguće, kontrolirati
kontinuirano i to već tijekom samog postupka zbijanja. To danas omogućuju dvije
nerazorne metode:
- kontinuirana kontrola zbijanja (CCC) uređajem koji se nalazi na valjku,
- spektralna analiza površinskih valova (SASW) ili kontinuirana analiza
površinskih valova (CSW).
Obje su metode za kontrolu zbijanja nerazorne i mogu se primijeniti i za zemljani
materijal i za sve tipove ostalih zrnatih materijala. Međutim, za razliku od postupka CCC
koji se obavlja uređajem već montiranim na valjku, kod postupka CSW valja se koristiti
posebnom vanjskom opremom za ispitivanje koju treba postaviti na ravnu površinu tla, a
sastoji se od elektromagnetskog vibratora koji generira površinske valove te od niza
geofona koji primaju te valove. Stoga stvarno kontinuirana optimizacija zbijanja (tj.
optimizacija tijekom valjanja) nije moguća, a opsežna bi se baždarenja trebala obaviti za
kontinuiranu kontrolu zbijanja. S druge strane, prednost postupka CSW sastoji se u dubini
prodiranja, a to omogućuje naknadnu kontrolu čitave konstrukcije [3].
Prilikom izvedbe radova na cestama, nasipima i drugim vrstama gradjevina
potrebno je ispuniti minimalne zahtjeve za kakvoću materijala. Ti zahtjevi su propisani
opcim tehničkim uvjetima (OTU) za odredjene vrste radova. Ispitivanja temeljnog tla
obuhvaćaju odredjivanje stupnja zbijenosti u odnosu na Proctorov postupak (Sz) ili
odredjivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom promjera 30cm [7,8].

Filipović, Mario 10
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

Stupanj zbijenosti Modul

Vrsta materijala
Sz(%) stišljivosti(MN/m2)
Zemljani materijali:
(dio materijala iskopne kategorije „C“ – sve gline
niske do visoke plastičnostii prašinasta tla)
a) srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip nije 97 20
viši od 2,00m
b) srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip je 95 20
viši od 2,00m
Nekoherentni mateijali i miješani materijali:
(materijali iskopne kategorije „A“ i „B“ i dio
materijala kategorije „C“, kameni materijali, miješani
kameni i zemljani materijali...)
c) srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip nije 100 25
viši od 2,00m
d) srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip je 95 25
viši od 2,00m

Tablica 1. Kriteriji za ocjenu kakvoće temeljnog tla [7][8].

Opći tehničkim uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu se poklapaju sa općim

tehničkim uvjetima za radove na cesti kad su u pitanju kriteriji za kakvoću temeljnog tla
stoga ih nećemo ponovno navoditi.

Filipović, Mario 11
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.4.1. KONTROLA ZBIJENOSTI U NASIPIMA

Inženjerske konstrukcije od zemljanog materijala sve češće služe kao visoki

nasipi za zaštitu od velikih odrona kamenja, lavina i blatnog toka. Na zaštitne nasipe
uglavnom djeluju dinamička udarna opterećenja koja su superponirana statičkim
opterećenjima, s tim da ima i mjestimičnih pojava prekomjernog tlaka porne vode.
Unutarnja i vanjska stabilnost takvih nasipa uvelike ovisi o stupnju zbijanja. Njihove
kritične zone često se pojačavaju geosintetičkim materijalom. I tu je zbijanje izuzetno
značajno, jer se intenzivnim zbijanjem povećava zajedničko zaštitno djelovanje, pa tako
i ukupna otpornost konstrukcije na udar [3].
U fazi projektiranja ispituju se određene osobine materijala iz iskopa za ugradnju
u nasipe, a u fazi izgradnje nadzire se i kontrolira njihova kvaliteta, kao i veličine propisane
tehničkim uvjetima. Projektom se predviđaju [7]:
- koje osobine ugrađenih materijala i u kojem opsegu treba kontrolirati,
- dopuštene granice odstupanja koje zadovoljavaju prosječnu propisanu
vrijednost,
- metode ispitivanja i mjerenja postignutih osobina u laboratoriji i in situ,
- sistematiziranja i analize dobivenih rezultata.

Kontrola kvaliteta materijala ugrađenog u nasip terenskim ispitivanjima obuhvaća

sve osobine koje su propisane tehničkim uvjetima projekta. Osobine koje će se
provjeravati ovise o projektnim rješenjima izrade nasipa, vrsti i namjeni objekta, vrsti i
načinu ugradnje materijala u nasip i dr. Kod nasipa za prometnice najbitnije su čvrstoća i
stišljivost, dok je za obrambene nasipe i nasute brane, osim osobina navedenih za
prometne nasipe, važna i vodopropusnost [7].
Analiza rezultata dobivenih kontrolnim mjerenjem vrši se na temelju svih
prikupljenih laboratorijskih i terenskih podataka. Obično za jedan nasip ili branu postoji
više pojedinačnih mjerenja raznih osobina materijala te je njihovu obradu prikladno obaviti
statističkom analizom, na bazi normale Gaussove distribucije, i vrjednovati ih statističkim
parametrima (srednja vrijednost, standardna devijacija,koeficijent varijacije, asimetričnost
krive i dr.).

Filipović, Mario 12
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

2.5. PREDNOSTI KVALITETNOG ZBIJANJA

Kvalitetnim se zbijanjem bitno poboljšavaju svojstva tla (ili drugog zrnatog

materijala) a naročito [3]:
- poboljšavaju se svojstva nosivosti-deformacije,
- smanjuju se štetni utjecaji koji se pojavljuju zbog promjene volumena (bujanje,
skupljanje, uzdizanje zbog zamrzavanja),
- postiže se bolja kontrola protoka vode,
- povećava se stabilnost pokosa itd.

Krajnji su rezultat tih geotehničkih poboljšanja brojni pozitivni učinci za ceste, autoceste,
željeznice, zračne luke, razne zemljane radove itd. [3]:

- povećanje sigurnosti,
- poboljšanje uporabivosti (npr. komfornija vožnja),
- povećanje vijeka trajanja,
- smanjenje troškova održavanja,
- kraće vrijeme građenja (to uglavnom vrijedi ako se primjenjuje sustav
kontinuirane kontrole zbijanja CCC),
- smanjen protok zagađivača (u slučaju zbijanja otpadnog materijala),
- građenje visokih nasipa umjesto mostova (to se naročito odnosi na ceste i
autoceste),
- kod mostova, građenje niskih upornjaka na visokim nasipima umjesto visokih
upornjaka; tako se smanjuje diferencijalno slijeganje između mosta i nasipa a
i postižu se financijske uštede.

Filipović, Mario 13
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

3. ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

Često se kakvoća ugradnje kontrolira i preko krutosti sloja, pokusom s

opterećenenom kružnom pločom prema EC7/3 ( Plate loading test ). Ovo se često rabi
za ispitivanje kakvoće zbijanja materijala za prometnice [5].

To ispitivanje primjenjuje se svugdje gdje želimo provjeriti stišljivost tla ili efekte
zbijanja zemljanih materijala. Stišljivost tla ili zbijenost materijala često se na licu mjesta
ispituje kružnom pločom standardnih dimenzija. Najčešća primjena ovog ispitivanja je u
cestogradnji, zatim kod izgradnje aerodroma, nasipa za raznenamjene i sl., gdje se
određuje nosivost podtla i pojedinih dijelova konstrukcije, pri čemu se propisuju određeni
kriteriji i veličine koji se moraju zadovoljiti [9].

3.1. ISPITIVANJE STATIČKOM KRUŽNOM PLOČOM

3.1.1. TEHNIKA ISPITIVANJA

Modul stišljivosti veličina je koja izražava mjeru slijeganja (zbijanja) ispitivanog

materijala djelovanjem tlaka pod određenim uvjetima. Modul stišljivosti, određen po ovom
standardu, služi za ocjenu nosivosti prirodnog ili poboljšanog tla (posteljice), za kontrolu
kvalitete sabijanja nosećih slojeva puteva i zrakoplovnih pista te za provjeravanje
nosivosti gotovih puteva i zrakoplovnih pista (bez zastora) [10].

Modul stišljivosti određuje se opterećivanjem ispitivane podloge postepeno

rastućim tlakom, djelovanjem kružne ploče određenih dimenzija i promatranje time
izazvanog slijeganja tla.

Filipović, Mario 14
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

POSTUPAK ISPITIVANJA STATIČKOM KRUŽNOM PLOČOM

Pokus se izvodi pločom promjera 30 cm, koja se postavlja na uređenu i poravnatu

podlogu i mjeri se slijeganje ploče pod inkrementima opterećenja. Podloga mora biti
dobro obrađena, kako bi se naprezanja od ploče prenijela preko čitave njene površine.

U tu se svrhuu često pozicija mjerenja posipa pijeskom i poravnava. Inkrementi

opterećenja zadani su normom, kao i njihovo trajanje. Slijeganje ploče mjeri se u tri
neovisne točke oko oboda ploče, a srednja vrijednost pomaka iz ove tri točke tumači se
kao pomak centra ploče. Opterećenje se dodaje preko klipa hidraulične preše, koji mora
imati oporac u neko teško vozilo. Novi inkrement opterećenja primjenjuje se tek nakon
što se smiri slijeganje pri prethodnom inkrementu, odnosno kada prirast slijeganja bude
dovoljno mali u vremenu. U Hrvatskoj se još uvijek koristi stara norma za ovaj pokus (HRN
UB1 046).Tim postupkom propisuje se samo jedno opterećenje u inkrementima, bez
rasterećenja i ponovnog opterećenja.

Slika 6. Pokus kružnom pločom [5]

Filipović, Mario 15
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

3.1.2. INTERPRETACIJA REZULTATA

Rezultat ispitivanja prikazuje se grafički, dijagramom u kojem se na apscisu

nanosi opterećenje ploče p, u kPa/cm2, a na ordinatu slijeganje podloge s, u mm, i
brojčano, izražavanjem modula stišljivosti, M, prema formuli [10] :

∆𝑝
𝑀𝑠 = ∙ 𝑑,
∆𝑠

gdje je :
Δp ... razlika dva određena opterećanja,
Δs ... odgovarajuća razlika slijeganja s, u cm,
d ... promjer kružne ploče, u cm.
U dijagramu u kojem je ucrtana linija opterećenje – slijeganje (linija p-s) treba, osim te
linije, ucrtati još tri – označene brojevima od 1 do 3 (Slika 7). Te tri linije dijele cijelo polje
dijagrama na 4 zone i zbog toga se nazivaju graničnim linijama [7].

Slika 7. Dijagram opterećanje – slijeganje, za ispitivanje nosivosti posteljice i nosećih slojeva [10]

Filipović, Mario 16
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

Zone se označavaju brojevima od I do IV i pripadaju raznim stupnjevima nosivosti

raznih vrsta podloga, na sljedeći način :

- zona I, ispod linije 1, pripada tlu (posteljici) nedovoljne nosivosti,

- zona II, između linija 1 i 2, pripada tlu dovoljne nosivosti,
- zona III, između linija 2 i 3, pripada donjem nosećem sloju dovoljne nosivosti,
- zona IV, iznad linije 3, pripada gornjem nosećem sloju dovoljne nosivosti.

Prema tome, u kojoj zoni leži ucrtana linija p – s, ocjenjuje se odgovara li nosivost
ispitivane podloge namjenjenoj svrsi.

Pri ispitivanju gotovog puta, odnosno zrakoplovne piste, bez zastora, za ucrtavanje linije
p – s treba umjesto dijagrama prema slici 7, koristiti dijagram prema slici 8.

Slika 8. Dijagram opterećenje – slijeganje, za ispitivanje gotovog puta, odnosno zrakoplovne piste, bez
zastora [10]

Filipović, Mario 17
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

3.1.3. OCJENA POSTIGNUTE ZBIJENOSTI ZA RAZLIČITE NASIPE /

GRAĐEVINE

Da bi se ocijenilo odgovara li ispitivana podloga propisanim uvjetima, koriste se

sljedeća dva kriterija [10] :

a. linija p – s mora ležati u određenoj zoni dijagrama,

b. izračunata vrijednost Ms mora biti veća ili jednaka vrijednosti propisanoj u
standardu za ispitivanja podloga.

U pogledu položaja linije p - s u dijagrami vrijedi sljedeće [10] :

- linija p – s posteljice mora u cjelini ležati iznad granične linije 1 (u zoni II ili iznad
toga); ako se vrijednost Ms ocjenjuje grafički, linija čiji se nagib uspoređuje s
nagibom granične linije 1 dobiva se spajanjem točaka linije p – s za p = 0,5 i p =
1,5 kPa/cm2; ako je nagib te linije manji ili jednak nagibu linije 1, znači da je Ms >
250 kPa/cm2;
- linija p – s donjeg nosećeg slija mora u cjelini lećati iznad granične linije 2 ( u zoni
III ili iznad toga); linija koja pokazuje vrijednost Ms dobiva se spajanjem točaka
za p = 1, i p = 2,5 kPa/cm2; ako je nagib te linije manji ili jednak nagibu linije 2,
znači da je Ms > 400 kPa/cm2
- linija p – s gornjeg nosećeg sloja mora u cjelini ležat iznad granične linije 3 (u zoni
IV); linija koja pokazuje vrijednost Ms dobiva se spajanjem točaka za p = 1,5 i p
= 2,5 kPa/cm2; ako je njen nagib manji ili jednak nagibu linije 3, znači da je Ms >
kPa/cm2.

Linija p – s gotovog puta, odnosno zrakoplovne piste, bez zastora mora u cjelini ležati u
zoni B dijagrama prema slici 9. Linija koja pokazuje vrijednost Ms dobiva se spajanjem
točaka za p = 2,5 i p = 3,5 kPa/cm2. Ako je nagib te linije manji ili jednak nagibu granične
linije koja dijeli zonu A od zone B, znači da je Ms > 100 kPa/cm2.

Ako linija p – s ispitivane podloge ne zadovoljava odgovarajuće gore navedene uvjete,

mora se ispitivana podloga poboljšati podesnom obradom il izamijeniti materijalom veće
nosivosti [10].

Filipović, Mario 18
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

3.2. ISPITIVANJE DINAMIČKOM KRUŽNOM PLOČOM

Dinamička ploča koristi se kao lako prenosiva alternativa za standardnu statičku

ploču pri čemu uređaj nije potrebno posebno fiksirati i dodatno opterećivati vozilo, već se
ispitivanje u potpunosti izvodi pomoću utega koji se nalazi na samom uređaju [11].

Tradicionalna ispitivanja probnom pločom (dakle statička ispitivanja) ne mogu se

provesti kada za to nema dovoljno prostora (npr. kod nasipavanja uskih jaraka, ili
zasipavanja potpornih konstrukcija). U takvim se slučajevima sve češće primjenjuje
dinamičko ispitivanje probnom pločom ili ispitivanje deflektometrom s padajućim teretom.
Za razliku od statičkog ispitivanja probnom pločom, ovo se ispitivanje može obaviti vrlo
brzo i nije potreban protuuteg. Dubina mjerenja otprilike odgovara dvostrukom promjeru
probne ploče, tj. iznosi 60 cm za standardnu ploču promjera 30 cm. Opsežnim su
istraživanjima dobiveni sljedeći rezultati [3]:

- pouzdani rezultati ispitivanja mogu se postići dovoljno osjetljivim mjerenjem

slijeganja uređajem za dinamičko ispitivanje probnom osnovni je pokazatelj
stupnja zbijenosti tla (ili nekog drugog zrnatog sloja) omjer između
maksimalnog pomaka ploče i maksimalne brzine ploče,
- svojstva opruge - prigušivača moraju biti nepromjenjiva u rasponu od 0 do
40°C jer se ispitivanja često obavljaju u vrlo teškim terenskim uvjetima.

Slika 7. Elementi uređaja za dinamičko ispitivanje probnom pločom (deflektometar s padajućim teretom)
[3]

Filipović, Mario 19
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

3.2.1. TEHNIKA ISPITIVANJA

Teret (prsten) određene mase kroz čiji centar prolazi šipka, pusti se padati tako
da udari u oprugu spojenu s pločom, čime izaziva akceleraciju srednjeg dijela ploče koju
mjeri poseban senzor smješten u tom dijelu. Iz te akceleracije izračunava se pomak
ploče. Pokus se izvodi nakon što se pripremi podloga pijeskom i tri puta se ponovi
prethodno puštanje tereta, kao priprema podloge. Zatim se izračunava srednji pomak iz
tri pokusa padanja. Potrebno je iskustvo u provedbi pokusa i analizator za interpretaciju
pokusa. Pokus traje kratko, oko 5 minuta.

U domaćoj geotehničkoj praksi sve šire se koriste modeli opreme ZFG-02, ZFG-
04 i najnoviji ZFG-2000 proizvođača Zorn (Njemačka), a nešto manje i drugih
proizvođača (Controls i dr.). Kruta čelična ploča promjera 30 cm opterećuje se udarom
utega mase 10 kg koji, ručno podignut, sa kalibrirane visine slobodno pada na paket
tanjurastih opruga, čime se ostvaruje najveći tlak na tlo p = 100 kPa, pri čemu na ploču
kabelom priključeni dodatni elektronski uređaj mjeri njeno najveće slijeganje (s), preko
koga se, iz izraza kao za Ev1, dobivaa dinamički modul deformacije [12]:

𝑝 0,100 22,5
𝐸𝑣𝑑 = 0,75 𝐷 = 0,75 300 = [𝑀𝑃𝑎] 𝑧𝑎 𝑠[𝑚𝑚]
𝑠 𝑠 𝑠

Modul se očitava i usvaja direktno s uređaja za mjerenje slijeganja, kao srednja

vrijednost tri mjerene točke, na tlu pripremljenom s finim izravnavajućim kontaktnim
slojem i tri udara predopterećenja. Prema navedenom, dinamički modul deformacije
dobiva se za kratkotrajno opterećenje (18 ms), bez mogućnosti konsolidacije tla – koja se
ostvaruje propisanim, dovoljno dugim opterećivanjem prilikom statičkog djelovanja pa bi
njegova vrijednost mogla biti bliska vrijednosti modula pri odgovarajućem višestruko
ponovljenom (dinamičkom) opterećenju i rasterećenju tla u području 0 - 100 kPa [12].

Filipović, Mario 20
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

3.2.2. INTERPRETACIJA REZULTATA

Prema [12], moguće su korelacije kada se kriteriji za zbijanje određuju

zahtjevanim statičkim modulom (pogotovo Ms), a mjerenja vrše pločom sa padajućim
utegom. Kao mjerodavna, može se odabrati korelacija [15] predložena za austrijsku
regulativu, sa tablicom usporednih vrijednosti Evd i Ev1 za sitnozrno i krupnozrno tlo,
odakle se mogu izvesti analitički prikazane korelacije:

za sitnozrno tlo do Evd ≤ 30 MPa ( Ev1 ≤ 25 MPa ) Ev1= 1,25 ( Evd– 10 )

za krupnozrno tlo do Evd ≤ 30 MPa ( Ev1 ≤ 25 MPa ) Ev1= 0,83 Evd
Evd > 30 MPa ( Ev1 > 25 MPa ) Ev1= 1,25 ( Ed– 10 )
Tablica 2. Tablica uporednih vrijednosti Evd i Ev1 [15]

Na slici se može vidjeti ako se klasične krivulje (p,s) za dinamički pokus (do p =
100 kPa) i za statičke pokuse poklapaju, na temelju toka krivulja moralo bi biti u glini Evd
veće od Ev1 i Ms, a u tucaniku Evd manje od Ev1 i Ms, što je suglasno s navedenim
korelacijama.

Slika 8. Klasicni dijagram (p,s) za uobicajene vrste tla, sa podrucjima za odredjivanje statickih modula Ms
(pune crte) I Ev1 (isprekidane crte) [12]

Filipović, Mario 21
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

3.3. OSVRT NA NORME ZA PROVOĐENJE POKUSA KRUŽNOM

PLOČOM

ISPITIVANJE PLOČOM DIN 18134:2001-09

UPUTA – ploča 300 mm

UPUT
Ispituje se modul u prvom opterećenju (Ev1), modul u drugom opterećenju (Ev2) i
koeficijent reakcije podloge k. Oznake točke uz podnaslove odgovaraju oznakama u
normi [13].

MJERENJE SILE.

- maksimalna netočnost ispod 1% najvećeg opterećenja

- očitanje najmanje 0,001 MN/m2 (1 kN/m2, tj. 0,01 bar)

MJERENJE POMAKA.

- oslonci u trokutu
- najmanji razmak sredine ploče i oslonca 1,5 m ± 5 mm
- najmanje očitanje na mikrouri 0,01 mm

PRIPREMA PLOHE ZA ISPITIVANJE.

- prekriti očišćenu i poravnatu plohu srednje sitnim suhim pijeskom ili gipsom, u
debljini od nekoliko mm
- najmanja udaljenost ruba ploče do oslonca kontr-opterećenja 0,75 m

PRIPREMA NOSAČA MIKROURE.

- najmanji razmak nožice nosača mikroure do oslonca kontra-tereta je 1,25 m

PREDOPTEREĆENJE.

- predopterećenje 0,01 MN/m2 (10 kN/m2) u trajanju oko 30 s

Filipović, Mario 22
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

REŽIM OPTEREĆENJA ZA MODULE ZBIJENOSTI E.

- najmanje šest stupnjeva do maksimalnog opterećenja

- najmanji vremenski razmak između dva stupnja opterećenja 1 min
- rasterećenje u tri koraka od najvećeg opterećenja – 50%, 25%, 0%
- općenito 120 s treba proći od umirenja na pethodnom opterećenju do
podizanaj novog opterećenja
- to vrijeme u cestogradnji može biti smanjeno na 60 s
- najveće opterećenje u cestogradnji je 0,5 MN/m2 (500 kN/m2, ili 5 bar)
- opterećenje pod kojim se pojavi deformacija od 5 mm ili više smatra se
najvećim opterećenjem, ako se to dogovdi prije 0,5 MN/m2

BROJ IZNOS OPTEREĆENJA (MN /

OPTEREĆENJA M2)
1 0,080
2 0,160 ( koristi 0,150)
3 0,250 1.opterećenje
4 0,330 ( koristi 0,350)
5 0,420
6 0,500
7 0,250
8 0,125 rasterećenje
9 0
10 0
11 0,080
12 0,160 ( koristi 0,150 )
13 0,250 2.opterećenje
14 0,330 ( koristi 0,350 )
15 0,420

Tablica 2. Redoslijed i veličina inkremenata opterećenja [13]

Filipović, Mario 23
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

INTERPRETACIJA.
- nacrtaj dijagram naprezanja i slijeganja
- izračunaj module Ev1 i Ev2 kao sekantni modul između 30% i 70% maksimalnog
opterećenja
- ako je maksimalno opterećenje 0,5 MN/m2 to znači : odredi iz dijagrama
slijeganja za prvo opterećenje i ponovljeno opterećenje na sljedećim
vrijednostima:

0,15 MN/m2 i 0,35 MN/m2

izračunaj – za prvo opterećenje
0,20
𝐸𝑣1 = 0,75 ∙ 300 ∙
𝑠0,35 −𝑠0,15
(MN/m2)

izračunaj – za drugo opterećenje

0,20
𝐸𝑣2 = 0,75 ∙ 300 ∙ (MN/m2)
𝑠0,35 −𝑠0,15

izračunaj odnos k = Ev2 / Ev1 (obično se traži manje od 2,0)

NAPOMENA.

Norma preferira izračun pomoću rješenja jednadžbi za koeficijente a0, a1 i a2, za što
treba imati računalo i riješiti sustav jednadžbi sa tri nepoznanice iz podataka mjerenja
(točka dodatak B) – NORMALNO SE KORISTI I GORNJI POSTUPAK.

Filipović, Mario 24
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

4. PRIMJER ODREĐIVANJA MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM

PLOČOM ZA ARMIRANO TLO

Ceste i željeznice su uvijek ograničene dopuštenom količinom slijeganja. Kada bi

se u ovakvim konstrukcijam tla koristila pojačanja, postiglo bi se nekoliko pozitivnih
učinaka, uključujući i smanjenje slijeganja te povećanje nosivosti samoga tla. Kakogod,
metode testiranja koje bi ponudile poboljšanje tla teško je izvesti in situ i do sada su
pokazale ograničeno povjerenje u ocjeni učinka poboljšanja. Ove metode trebale bi biti
bolje poznate u uobičajenoj praksi građenja cesta i trebale bi biti sposobne odbiti
prisutnost i pozitivne učinke pojačanja tla. Test statičnom pločom je u uobičajenoj uporabi
za određivanje modula stišljivosti tla i čini se da zadovoljava spomenute uvjete [14].

Ovdje se opisuje testiranje modela koje je primjenjeno i na neojačanom i na

ojačanom prirodno zaobljenom šljunku. Test statičnom pločom korišten je da se dokaže
može li se tlo poboljšati geomrežama. Analizirane su varijacije u testnim postupcima,
krutost i debljina sloja tla iznad i ispod pojačane oblasti, vrsta geomreže i metoda zbijanja
tla s obzirom na efekte pojačanja tla. Testovi se obavljaju u laboratoriju, u velikoj
modificiranoj metalnoj kutiji. Poboljšanje ostvareno pojačanjima bilo je veće kada je
mekano tlo korišteno za temeljno tlo u pojačanom sloju te je očigledno Ev1 (prvi modul
opterećenja) bio osjetljiviji na poboljšanje nego Ev2 (drugi modul oterećenja). Dane su
preporuke za korištenje testa statičnom pločom kod određivanja povećanja stišljivosti te
za daljnja istraživanja u ovom području [14].

Filipović, Mario 25
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

4.1. TEHNIKA ISPITIVANJA

Velika metalna kutija (slika 8) dimenzija D·S·V = 1900 · 900 · 1200 mm (D –

dužina, S – širina, V – visina), koja je prvenstveno korištena za izvlačenje geosintetičkog
pojačanja iz tla, modificirana je da olakša test statičnom pločom. Sa vrha kutije maknut je
poklopac sa zračnim jastucima i montiran okvir za statičnu ploču. Također, duljina kutije
smanjena je za 300 mm. Zbog velikog formata područja metalne kutije bilo je moguće
obaviti dva testa statičnom pločom na jednom modelu tla, kao što je prikazano na planu
(slika 9) za položaje statičnih ploča kao Test 1 i Test 2 [14].

Slika 8. Velika metalna kutija za olakšavanje testa statičnom pločom

Slika 9. Test 1 i Test 2 [14]

Filipović, Mario 26
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

Standardno opterećenje statične ploče korišteno je da se odredi modul

poboljšanja tla. Korišten je promjer željezne ploče od 300 mm i DIN18134:2001-09
metoda sa 6 inkrementa prvog opterećenja i 6 inkrementa ponovnog opterećenja nakon
rasterećenja. Postavke testa statičnom pločom koja je postavljena unutar velike kutije
može se vidjeti na slici 10 [14].

Slika 10. Postavke testa statičnom pločom

Rezultati testa su snimljeni i iskorišteni za prikaz opterećenje – deformacija

krivulje. Modul Ev1 i modul Ev2 određeni su korištenjem izraza iz DIN18134:2001-09 kako
slijedi :

0,20 0,20
𝐸𝑣1 = 0,75 ∙ 300 ∙ [𝑀𝑃𝑎] i 𝐸𝑣2 = 0,75 ∙ 300 ∙ [𝑀𝑃𝑎]
𝑠0,35 − 𝑠0,15 𝑠0,35 − 𝑠0,15

Filipović, Mario 27
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

S0,15 i S0,35 predstavljaju slijeganja pod pritiskom 0,15 i 0,35 MN/m2, odnosno za
Ev1 na prvom opterećenju i za Ev2 na ponovljenom opterećenju. Reakcijski koeficijent k
izračunat je kao omjer Ev1 / Ev2. Ovisno o ostvarenoj zbijenosti tla i vrsti pokusa koeficijent
ima vrijednost od 1 do 5,9. Na slici 11. je prikazana krivulja za opterećenje, rasterećenje
i ponovno opterećenje [2].

Slika 11. Krivulja opterećenje – slijeganje [14]

Filipović, Mario 28
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

4.2. REZULTATI POKUSA

Na temelju prethodnih ispitivanja provedenih u okviru istraživanja [14] dobiveni

su rezultati za dva slučaja. U prvom slučaju korišten je šljunak s granulacijom od 8 do 16
mm. Materijal je zbijan žabom bez podložne ploče. Rezultati su sljedeći :

PLOČA 1
korak tlak čitanje 1 čitanje 2 čitanje 3
optereć (Mpa) (mm) (mm) (mm) PROSJEK
1 0,1 0,563 0,405 0,63 0,53266667
2 0,15 0,888 0,73 1,14 0,91933333
3 0,2 1,294 1,137 1,69 1,37366667
4 0,25 1,687 1,533 2,27 1,83
5 0,3 2,221 1,969 2,85 2,34666667
6 0,35 2,749 2,412 3,37 2,84366667
7 0,4 3,248 2,846 3,82 3,30466667
8 0,5 4,343 3,726 4,85 4,30633333
9 0,25
10 0,1 3,699 3,003 4,12 3,60733333
11 0 3,403 2,762 3,71 3,29166667
12 0,1 3,772 3,12 4,01 3,634
13 0,15 3,926 3,279 4,16 3,78833333
14 0,25 4,194 3,555 4,41 4,053
15 0,3 4,344 3,695 4,54 4,193
16 0,35 4,504 3,827 4,67 4,33366667

PLOČA 2
korak tlak čitanje 1 čitanje 2 čitanje 3
optereć (Mpa) (mm) (mm) (mm) PROSJEK
1 0,1 0,002 0,113 0,72 0,278333
2 0,15 0,0075 0,374 1,04 0,473833
3 0,2 0,46 0,901 1,49 0,950333
4 0,25 0,838 1,383 1,9 1,373667
5 0,3 1,233 1,903 2,39 1,842
6 0,35 1,593 2,357 2,76 2,236667
7 0,4 2,039 2,815 3,24 2,698
8 0,5 3,018 3,897 4,23 3,715
9 0,25
10 0,1
11 0 2,07 2,854 3,16 2,694667
12 0,1 2,524 3,287 3,57 3,127
13 0,15 2,693 3,444 3,72 3,285667
14 0,25 2,987 3,715 3,96 3,554
15 0,3 3,145 3,869 4,08 3,698
16 0,35 3,322 4,035 4,22 3,859

Tablica 3. Rezultati istraživanja sa šljunkom granulacije 8 - 16 mm

Filipović, Mario 29
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

Ev1 i Ev2 i za prvu i za drugu plocu izračunavaju se preko sljedeće formule:

0,20 0,20
𝐸𝑣1 = 0,75 ∙ 300 ∙ [𝑀𝑃𝑎] i 𝐸𝑣2 = 0,75 ∙ 300 ∙ [𝑀𝑃𝑎]
𝑠0,35 − 𝑠0,15 𝑠0,35 − 𝑠0,15

PLOČA 1 PLOČA 2 PROSJEK

EV1 23,38472 25,52709 24,4559

EV2 82,51834 78,48837 80,50335

Tablica 4. Izračuni za Ev1 i Ev2

load, (kPa)
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6
0

1 Test 1
settlements , (mm)

2 Test 2

Slika 12. Dijagram slijeganja za 1.slučaj

U drugom slučaju korišten je sloj šljunka od 50 cm te je tlo ojačano geomrežom

Tensar TX 160, postavljena na dubinu od 20 cm. Materijal je zbijan žabom bez podložne
ploče. Rezultati su sljedeći :

Filipović, Mario 30
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

PLOČA 1
korak tlak čitanje 1 čitanje 2 čitanje 3
optereć
(Mpa) (mm) (mm) (mm) PROSJEK
1 0,1 0,556 0,432 0,46 0,48266667
2 0,15 0,868 0,719 0,78 0,789
3 0,2 1,167 1,005 1,07 1,08066667
4 0,25 1,459 1,289 1,37 1,37266667
5 0,3 1,781 1,609 1,68 1,69
6 0,35 2,169 1,979 2,04 2,06266667
7 0,4 2,489 2,3 2,36 2,383
8 0,5 3,376 3,184 3,18 3,24666667
9 0,25
10 0,1
11 0 2,339 2,163 2,23 2,244
12 0,1 2,725 2,559 2,49 2,59133333
13 0,15 2,898 2,732 2,67 2,76666667
14 0,25 3,123 2,953 2,9 2,992
15 0,3 3,248 3,073 3,02 3,11366667
16 0,35 3,395 3,214 3,16 3,25633333

PLOČA 2
korak tlak čitanje 1 čitanje 2 čitanje 3
optereć
(Mpa) (mm) (mm) (mm) PROSJEK
1 0,1 0,758 0,768 0,44 0,655333
2 0,15 1,008 1,039 0,68 0,909
3 0,2 1,335 1,395 0,96 1,23
4 0,25 1,696 1,774 1,26 1,576667
5 0,3 2,086 2,184 1,58 1,95
6 0,35 2,488 2,601 1,96 2,349667
7 0,4 2,956 3,084 2,36 2,8
8 0,5 4,136 4,392 3,43 3,986
9 0,25
10 0,1
11 0 3,014 3,3 2,45 2,921333
12 0,1 3,444 3,729 2,85 3,341
13 0,15 3,593 3,882 2,99 3,488333
14 0,25 3,859 4,158 3,25 3,755667
15 0,3 3,985 4,291 3,38 3,885333
16 0,35 4,113 4,421 3,51 4,014667

Tablica 5. Rezultati istraživanja sa slojem šljunka od 50 cm i geomrezom Tensar TX 160

Filipović, Mario 31
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

Kao i u prethodnom slučaju, Ev1 i Ev2 računaju se preko istog izraza.

PLOČA 1 PLOČA 2 PROSJEK

EV1 35,33107 31,23554 33,2833

EV2 91,89925 85,49715 88,6982

Tablica 6. Izračuni za Ev1 i Ev2

load, (kPa)

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6

0

1 Test 1
settlements , (mm)

2 Test 2

Slika 13. Dijagram slijeganja za 2.slučaj

Primjetimo kako se modul Ev povećao kada se tlo pojačalo geomrežom.

Filipović, Mario 32
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

5. ZAKLJUČAK

Tlo se zbija radi postizanja inženjerskih projektom zahtjevanih parametara

(gustoća, propusnost, čvrstoća, stišljivost). Svojstva zbijenosti utvrđuju se pokusom
Proctor pomoću kojeg odredjujemo optimalnu vlažnot u gustoću za koju se tlo najbolje
zbija pri odredjenom iznosu energije i to se kontrolira ispitivanjima na terenu. Osim
kontrole gustoće (i stupnja zbijenosti) kao kontrolni postupci kojima se dokazuje
uspješnost zbijanja primjenjuju se i ispitivanja kružnom pločom. Ova ispitivanja koriste se
kod određivanja modula stišljivosti a rezulati ispitivanja moraju biti u skladu s projektnim
zahtjevima i zahtjevima iz OTU za različite tipove građevina (ceste, željeznice, vode).

U radu su obrađeni postupci ispitivanja statičkom i dinamičkom pločom kroz

pripremu, tehniku izvedbe i intepretaciju rezultata uz osvrt na norme kojima je definiran
način provedbe pokusa. Iznesene su prednosti i mane jednog i drugog tipa ispiitvanja.
Ispitivanja su komplementarna i ne trebaju isključivati jedno drugo. U drugom dijelu rada
prikazana je upotreba statičke kružne ploče u analizi utjecaja postojanja geosintetičke
armature u tlu na modul stišljivosti tla.

Opisano ispitivanje provedno je u laboratorijskim uvjetima. Koristili smo metalnu

kutiju u koju smo postavili dvije kružne ploče. U prvom slučaju je ispitivan čisti šljunak a
u drugom slučaju smo imali šljunak ojačan geomrežom te računali modul stišljivosti kao i
slijeganje jednog i drugog uzorka. Rezultatti ovog ispitivnaja pokazali su povoljan utjecaj
geosintetičke armature. Ovaj utjecaj bi bilo poželjno istražiti i numeričkim modelom samog
pokusa na armiranom odnosno ne armiranom tlu.

Filipović, Mario 33
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

6. LITERATURA

[1] Sonja Zlatović, Uvod u mehaniku tla, Udžbenik Tehničkog veleučilišta u Zagrebu,
ISBN 953-7048-02-0

[2] Ivanković, T. (2010.): Geotehnički istražni radovi, Varaždin

[3] Brandl, H. (2002.) : Zbijanje tla i drugih zrnatih materijala za građevine, GRAĐEVINAR
54 ( 513-527 )

[4] https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/3_Stabilizacija_zbijanjem_2012.pdf

[5] Kvasnička, P., Domitrović D. (2007.): Mehanika tla, Rudarsko geološko naftni fakultet,
interna skripta, Zagreb

[6] Monahan, E. J. (1986). Construction of and on compacted fills. John Wiley & Sons.

[7] OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE NA CESTAMA, KNJIGA III – KOLNIČKA

KONSTRUKCIJA ZAGREB, PROSINAC 2001

[8] OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU KNJIGA 2

Gradnja i održavanje komunalnih vodnih građevina, Zagreb 2012.

[9] Geomehanicka ispitivanja objekta od zemljanih materijala, Nepoznati autor

[10] Jugoslavenski standard sa obaveznom primenom (1968.) Određivanje modula

stišljivosti metodom kružne ploče, Beogradski grafički zavod – Beograd, JUS U. B1.046
(XII – 1968.)

[11] www.rotech.hr/modul-stisljivosti.html

[12] Šulović,G.,Samardaković,S., Samardaković,M.(2010): Međusobne korelacije

modula deformacije tla merenih dinamičkim i statičkim opitima kružnom pločom

[13] DIN18134 : 2001 - 09 Determining the deformation and strength characteristics of

soil by the plate loading test

Filipović, Mario 34
ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI KRUŽNOM PLOČOM

[14] Determination of Reinforced Soil Stiffness by Static Plate Load Test, Minažek K.,
Mulabdić M. Proceednigs of 10th International Conference on Geosynthetics 21 to 25
Sept Berlin / Martin Ziegler, Gerhard Brau, Georg Heerten, Kirsten Laackmann (ur.). -
Essen : German Geotehnical Society , 2014. (ISBN: 978-3-9813953-9-6)

Filipović, Mario 35