SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAĐEVINSKI I ARHITEKTONSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD

Osijek, ____________ Filip Mihić

 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI I ARHITEKTONSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD

TEMA: ANALIZA DODATNIH NAPREZANJA I SLIJEGANJA

USLOJENOG TLA ISPOD PLITKIH TEMELJA

Osijek, _______________ Filip Mihić

__________________
 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI I ARHITEKTONSKI FAKULTET OSIJEK

ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO
ZNANSTVENA GRANA: GEOTEHNIKA
TEMA: ANALIZA DODATNIH NAPREZANJA I
SLIJEGANJA USLOJENOG TLA ISPOD
PLITKIH TEMELJA
PRISTUPNIK: FILIP MIHIĆ
NAZIV STUDIJA: PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
GRAĐEVINARSTVO
TEKST TEME:

U okviru završnog rada potrebno je obraditi proračun dodatnih naprezanja i slijeganja tla
ispod plitkih temelja. Potrebno je opisati vrste plitkih temelja i objasniti značaj proračuna
nosivosti i slijeganja temeljnog tla. Također je potrebno prikazati postupak proračuna dodatnih
naprezanja i slijeganja kao i način dobivanja parametara koji su potrebni za ove proračune. U
praktičnom dijelu rada potrebno je analizirati dodatna naprezanja i slijeganja za slučaj uslojenog
tla varirajući raspored slojeva tla po krutosti, a proračune je potrebno provesti analitički koristeći
poznate teorijske pristupe proračunu, kao i pomoću računalnog programa GEO 5. Potrebno je
usporediti rezultate analitičkog i računalnog proračuna i iskazati i objasniti evenutalne dobivene
razlike u rezultatima.

Osijek, 15.5.2019.

Mentor: Predsjednica Odbora za

završne i diplomske ispite:

prof.dr.sc. Mensur Mulabdić, dipl.ing.građ. Izv. prof. dr. sc. Mirjana Bošnjak-Klečina,
dipl.ing.građ.

________________ ________________
Komentor:

________________
Izv.prof.dr.sc. Krunoslav Minažek, dipl.ing.građ.
Sažetak
(Hrvatski)

U završnom radu ću govoriti općenito o podjeli plitkih temelja, načinu proračuna

nosivosti, dodatnih naprezanja, slijeganjima i konsolidaciji. Također, promatrat ću korištenje
stroja edometar za dobivanje osnovnih parametara tla i konsolidaciju promatranog materijala.
Ponajviše ću se fokusirati na slijeganjima temeljnog tla i promjenu raspodjele dodatnih
naprezanja na primjeru zadatka u kojem je zadana jedna vrste temelja i opterećenja za 3 različite
mogućnosti promjene pozicija tala. Ukazat ću na neke od prednosti i mane softvera GEO5 i
način funkcioniranja njegovoga proračuna. Potom ću napraviti usporedbu rezultata ručnog i
programskog računanja.

Ključne riječi: plitki temelj, dodatna naprezanja, konsolidacija, slijeganje.

(English)

In the final paper, I will generally talk about the shallow foundations, load calculation
method, additional stresses, subsidence and the consolidations. I will also observe the usage of
an oedometer to obtain basic soil parameters and consolidate of the observation material. Most of
all, I will focus on subsidence of the fundamental soil and change in the distribution of additional
stress in the example of the problem in which it was given one type of foundation and one type
od the load for 3 different possibilities for position changes of soils. I will point out some of the
advantages and disadvantages of GEO5 software and how its calculation work. I will then make
a comparison in the results of the manual and program calculation.

Keywords: shallow foundations, additional stresses, consolidations and subsidence.

4
Filip Mihić
Sadržaj:

1. Općenito o plitkim temeljima .............................................................................6

1.1.Oblici temelja ...............................................................................................6
1.2.Važnost proračuna nosivosti i slijeganja plitkih temelja ..............................7

2. Dodatna
naprezanja ............................................................................................12
2.1.Općenito o dodatnim
naprezanjima .............................................................12
2.2.Načini
proračuna ..........................................................................................12
2.3.Kompjuterski proračun dodatnih naprezanja : -GEO5 ................................14

3. Općenito o slijeganjima .....................................................................................16

3.1.Stišljivost tla- ispitivanja
(edometar) ...........................................................16
3.2.Slijeganje tla- vrste i
opis .............................................................................18
3.3.Proračun slijeganja s obzirom na vrste
tla ....................................................19
3.4.Konsolidacija tla ..........................................................................................20

4. Primjer zadatka ..................................................................................................22

4.1.Ručni proračun ............................................................................................22
4.2.Programski proračun- GEO5........................................................................28
4.3.Usporedba ručnog i programskog
proračuna ...............................................34
4.3.1. Usporedba dijagrama dodatnih naprezanja za „Slučaj
1“ ...................35
4.3.2. Usporedba dijagrama dodatnih naprezanja za „Slučaj
2“ ...................36
4.3.3. Usporedba dijagrama dodatnih naprezanja za „Slučaj
3“ ...................37

5. Zaključak ...........................................................................................................38

6. Literatura ...........................................................................................................39

5
Filip Mihić
1. Općenito o plitkim temeljima
1.1.Oblici plitkih temelja

Temelj je dio konstrukcije koji omogućuje da se reaktivne sile i momenti od konstrukcije

raspodijele na toliku površinu tla kolika je potrebna kako bi se postigla potrebna sigurnost od
sloma tla i da deformacije tla budu kompatibilne s funkcijom građevine. [1]

Plitke temelje možemo podijeliti prema njihovu obliku na:

 Pojedinačne temelje ili temelje samce
 Temeljne nosače
 Temeljne trake
 Temeljne ploče
Temelji samci prenose i raspodjeljuju teret jednog stupa građevine.
Temeljni nosači obavljaju jednaku funkciju kao i temelji samci samo što prenose opterećenja sa
dva ili više stupova.
Temeljne trake raspodjeljuju teret masivnih građevinskih zidova na tlo. S obzirom na položaj
zidova prema građevinama, temelji mogu biti uzdužni ili poprečni.
Temeljne ploče predstavljaju ploče na kojima leži cijela građevina, a uloga im je prenijeti težinu

objekta na tlo.

Slika 1.1.1- Primjer plitkih temelja [1]

6
Filip Mihić
 1.2.Važnost proračuna nosivosti i slijeganja plitkih temelja

Proračun nosivosti i provjera slijeganja plitkih temelja u praksi je jako važan dio svakog
projekta. Prije početka izvedbe najbitnije je geotehničkim projektom provjeriti je li temeljno tlo
sposobno nositi opterećenja koja će naš objekt uzrokovati.
Kod dimenzioniranja temelja dva su osnovna parametra o kojima treba voditi računa:
slijeganje i nosivost. Inženjeri su u prošlosti koristili jednostavne metode kako procijeniti
ponašanje temelja. [2]
Pri promatranju ponašanja temeljnog tla zaključili smo da u tlu može doći do tri vrste
sloma tla, a to su: a)Lokalni slom tla ispod plitkog temelja,

c)
Opći slom
tla ispod

plitkog temelja

7
Filip Mihić
Slika 1.2.1 Primjeri
sloma
temeljnog tla [1]

Pri
proračunu
nosivosti također
moramo
promatrati
dopušteno opterećenje, a ono se definira kao: najveće dozvoljeno naprezanje u tlu ispod temeljne
plohe koje ne izaziva slom i nedopuštene deformacije.[1]

Proračun se može provoditi na više načina. Jedan je od njih proračun pomoću Rankineovog
modela koji je najjednostavniji, ali ujedno i najlošiji model. On promatra slom tla u dvije zone,
kao što se može vidjeti na slici 1.2.2. Za tlo bez kohezije dobije se rješenje za opterećenje sloma
γ∙b
pomoću formule : q f = ∙ Nγ+ γ ∙ d ∙ Nq
2

5 1
1+ sinφ
gdje su: N γ = 1 ∙ N φ2 −N 2φ , N q =N 2φ=K 2P , K p =
( )
2 1−sinφ

Slika 1.2.2. Prikaz Rankineovog modela [2]

Drugi način je pomoću Prandtlov i Reissnerov modela koji također kao i Rankineov uzimaju
u obzir samo dvije zone, ali je među njima jedna prijelazna (pasivna zona) koja je u obliku
logaritamske spirale (Slika 1.2.3.), gdje formula za proračun ima slijedeći oblik :

q f =c ∙ N c +γ ∙ d ∙ N q

8
Filip Mihić
 1+ sinφ π tanφ
gdje su : N c =(N q−1) ∙cotφ , N q = ∙e
1−sinφ

Slika 1.2.3. Prikaz Prandtlov i Reissnerov modela [2]

Treći način proračuna (ujedno i najzastupljeniji) je Terzaghijev model. Terzaghijevo

rješenje postaje suma triju pribrojnika od kojih prvi predstavlja utjecaj kohezije, drugi utjecaj
težine tla ispod temelja, a treći utjecaj, opterećenja tla sa strane.[2] Za razne oblike temelja
uvedeni su korekcijski faktori pa tako Terzaghijevi izrazi za maksimalno opterećenje glase:

q f =c ∙ N c +0,5 ∙ γ ∙ b ∙ N γ +γ ∙ d ∙ N q , za trakasti temelj

q f =1,3∙ c ∙ N c +0,4 ∙ γ ∙b ∙ N γ + γ ∙ d ∙ N q , za kvadratni temelj
q f =1,3∙ c ∙ N c +0,3 ∙ γ ∙ b ∙ N γ + γ ∙ d ∙ N q , za kružni temelj

gdje su: c- kohezija, γ- jedinična težina tla, b- širina trake, stranice kvadratnog temelja, ili
promjer okruglog temelja, d- dubina temeljenja, Nc, Nγ i Nq faktori nosivosti koji ovise samo o
kutu unutarnjeg trenja, φ.

9
Filip Mihić
 Slika 1.2.4. Dijagram za Terzahijevo rješenje. [2]

Slika 1.2.5. Slom tla ispod trakastog temelja [3]

Opterećenje pri slomu je ujedno i maksimalno opterećenje koje tlo ispod temelja može
podnijeti. U inženjerskim se građevinama ne smije dozvoliti da se pojavi takvo maksimalno
opterećenje, već se od njega treba ograditi parcijalnim faktorima. Takvo opterećenje onda

10
Filip Mihić
nazivamo nosivost tla, a odgovarajuće stanje EC7 povezuje s tzv. graničnim stanjem nosivosti.
[2]

U idućem odlomku pokušat ću približiti važnosti proračuna diferecijalnih slijeganja.

Slijeganje temeljnog tla predstavlja vertikalni pomak površine tla uzrokovan djelovanjem
opterećenja objekta. Prilikom i nakon izvedbe objekta, slijeganje temeljne konstrukcije smatra se
uobičajenim i do određene granice prihvatljivim. No, potencijalni problem javlja se u slučaju
pojave diferencijalnih slijeganja kod kojih se mogu pojaviti nejednolika slijeganja temelja koja
mogu biti posljedica više uzroka. Neki od tih uzroka su: tlo različitih geoloških karakteristika u
horizontalnom smjeru, odnosno različita stišljivost tla ispod različitih dijelova temeljne
konstrukcije, isušivanje površinskih slojeva tla, blizina drveća sa širokim korijenjem, puknuća
cijevi, iskopi u blizini građevine, različite dimenzije i dubina temelja objekta, te vibracije.[4]
Različite primjere diferencijalnih slijeganja obiteljske kuće možemo vidjeti na slici 1.2.6.

Slika 1.2.6. Diferencijalna slijeganja [4]

Pri projektiranju konstrukcije trebamo uzeti u obzir usporedbu proračunatih i stvarnih

slijeganja. Prije izvedbe, ako već uočimo moguć nastanak problema, možemo samo tlo ispod
objekta zamijeniti i time spriječiti nastanak neželjenih slijeganja, te raznim drugim metodama
poboljšanja tla i uvjeta u tlu. Nakon što se građevina izvede promatrat ćemo slijeganja koja su
nastala i usporediti ih i time provjeriti točnost našeg proračuna. Ako naiđemo na neprihvatljiva
odstupanja tada se trebamo početi baviti pronalaženjem pristupa pomoću kojega ćemo riješiti naš
problem.

U predavanjima o slijeganjima plitkih temelja Vlaste Szavits-Nossan navodi se sljedeće:

11
Filip Mihić
 „Iako je proračun slijeganja u praktičnoj provedbi relativno jednostavan, pouzdanost
prognoze slijeganja temelja u praksi je često problematična. Osnovni razlog toj problematičnosti
obično nisu neminovna pojednostavljenja izazvana idealizacijom problema koji se rješava, već
nepouzdanost u utvrđivanju profila tla sa svim njegovim geometrijskim karakteristikama kao i
nepouzdanost u određivanju parametara mehaničkih svojstava tla koji bi trebali biti dovoljno
vjerna slika mehaničkih svojstva realnog tla na razmatranoj lokaciji buduće građevine.“ [5]

Na granična stanja uporabljivosti Hrvatski dodatak nam daje preporučene vrijednosti za

najveća konačna slijeganja i relativno diferencijalna slijeganja. U slici 1.2.7. imamo prikaz
preporučenih vrijednosti u ovisnosti o vrsti konstrukcije koju promatramo. Tablica nam daje
prikaz dozvoljenih najvećih konačnih slijeganja u jednoj koloni za meku glinu, a u drugoj
vrijednosti za pijesak, tvrdu glinu vrijednosti su izražene u milimetrima. Za kontrolu relativnih
diferencijalnih slijeganja imamo odnose proračunatih slijeganja i udaljenosti između temelja.

Slika 1.2.7. Prikaz preporučenih vrijednosti konačnog slijeganja i diferencijalnog slijeganja[6]

12
Filip Mihić
2. Dodatna naprezanja
2.1.Općenito o dodatnim naprezanjima

Opterećivanje tla uzrokuje nastanak dodatnih naprezanja. Raspodjelu naprezanja u tlu

možemo vidjeti na slici 2.1.1. Opterećenja p se promatraju kao skup opterećenja, odnosno uzrok
normalnih naprezanja koja se šire sa dubinom pod kutom između 30º i 45º. [2].
Pretpostavlja se da je temeljno tlo homogen i izotropan materijal. Na horizontalnim
presjecima kroz tlo dodatna vertikalna naprezanja ❑v opadaju, a njegova se raspodjela širi, što je
presjek na većoj dubini od površine. Dodatna naprezanja na temeljnu traku od linijskog
naprezanja, odnosno naprezanja uzrokovana kontinuiranim djelovanjem manje opadaju sa
dubinom od izazvanih opterećenjem na kvadratnoj plohi, drugim riječima naprezanja uzrokovana
koncentiriranim silama. [5]

Slika2.1.1-Širenje dodatnih naprezanja u tlu. [2]

2.2.Način proračuna
Dva su rješenja zanimljiva za geotehničke analize, a izrađena su na temelju rješenja po
Bousinesqu za djelovanje kontinuiranog opterećenja (integracijom rješenja za jednu silu), a to su
rješenje po Steinbrenneru (1934.) za jednoliko opterećene pravokutne plohe te rješenje po
Newmarku (1942.) za nejednoliko kontinuirano opterećene plohe proizvoljnog oblika.[1]

Rješenje Newmarka i Steinbrennera za dodatna naprezanja ispod vrha pravokutne plohe, na

površini elastičnog, izotropnog i homogenog poluprostora, može poslužiti za proračun dodatnih
naprezanja ispod bilo koje druge točke na površini temeljnoga tla. Pri tome se koristi princip
superpozicije, kako prikazuje slika 2.2.1. [5]

13
Filip Mihić
 Slika 2.2.1.- Superpozicija rješenja za pravokutna opterećenja na površini elastičnog polu
prostora, za određivanje dodatnih naprezanja [5]

Za proračun vertikalnih pomaka ispod vrha pravokutnog opterećenja prema rješenju Newmarka i
pD
Steinbrennera, kao i za kružni temelj, može se koristiti izraz sY = ∙ ( 1−υ ,2 ) ∙ I sy s tim da se u
E
izrazu promjer kružnog temelja D zamijeni stranicom pravokutnika b. Za ovaj su slučaj
utjecajni koeficijenti I sy prikazani na slici 2.2.2.[5]

Slika 2.2.2. Utjecajni koeficijent I sy [5]

14
Filip Mihić
 2.3.Kompjuterski proračun dodatnih naprezanja

Pomoću programa kao što su GEO5 i GeoStudia imamo mogućnosti računalnog proračuna
dodatnih naprezanja, slijeganja, te nosivosti plitkog temelja. Navedeni programi nam također
nude razne druge mogućnosti koje uključuju pilote, grupe pilota, gravitacijske zidove, te mnoge
druge. Baziranjem na program GEO5 možemo uočiti mnoge prednosti, ali također i mane.
Program je vrlo jednostavan za uporabu, nije potrebna velika količina informacija slijeganje,
dodatna naprezanja i nosivost tla možemo izračunati uz pomoć samo osnovnih parametara:
jedinična težina tla, kut unutarnjeg trenja, kohezija, poissonov koeficijent i edometarski modul
kao što možemo vidjeti na slici 2.3.1.

Slika 2.3.1. Prikaz parametara iz programa GEO5 [7]

15
Filip Mihić
 Uz dodatno unošenje dimenzija plitkog temelja, dodatnog naprezanja i dubine polaganja
temelja veoma lagano dobivamo iznose slijeganja i nosivosti našeg plitkog temelja kao što je
prikazano na slici 2.3.2. U programu možemo vidjeti prikaz dodatnih naprezanja, ali program
nam ne daje mogućnost prikaza iznosa dodatnog naprezanja u određenim točkama što je velika
mana kod ovakvih programa. Također jedna od mana je što nam studentska verzija ne daje
mogućnost spremanja same datoteke ili ispis rezultata.

Slika 2.3.2. Primjer prikaza rješenja u programu GEO5 [7]

16
Filip Mihić
3. Općenito o slijeganjima

3.1.Stišljivost tla- ispitivanja (edometar)

Proračun slijeganja spriječenih bočnih deformacija naziva se pokus u edometru. [1]

Nedostatak izraza za slijeganje po teoriji elastičnosti je to što se mogu primijeniti samo ako se za
tlo može pretpostaviti da je homogeno i izotropno. Češći je slučaj da je tlo horizontalno uslojeno,
a tada u obzir treba uzeti parametre deformabilnosti svakog sloja. U takvom je slučaju bolje
primijeniti pojednostavljeni, tzv. edometarski model tla, u kojemu su ograničeni uvjeti
deformacija tla, ali su zato potpunije modelirane karakteristike deformabilnosti slojeva, nego u
zatvorenim rješenjima teorije elastičnosti. Naziv edometarski model potječe od edometra,
laboratorijskog uređaja za mjerenje deformabilnosti tla. [2]
Tlo je u edometru u obliku plitkog cilindra (visina je najmanje 2.5 puta manja od promjera,
obično je promjer
oko 7.5 cm, pa je visina
uzorka oko 2 cm)
unutar

nedeformabilnog prstena. [1]

Slika 3.1.1.-Edometar [2]

Deformabilan uzorak možemo ispitati tako da preko kape uzorka opteretimo uzorak
vertikalno, te uz porozne pločice s gornje i donje strane omogućimo dreniranje uzorka. Uzorak
se pri opterećivanju ne može bočno širiti jer je sa strane omeđen krutim prstenom.

17
Filip Mihić
 Obzirom da nema bočne deformacije, vertikalna deformacija uzorka je upravo jednaka
volumenu istisnute vode podijeljenom s površinom uzorka, pa se sve odvija u jednoj dimenziji (u
smjeru vertikalne osi). [2]

Kao što se navodi u završnom radu Zorana Bajsića: „Uobičajeno je da svaki stupanj
opterećenja traje 24 sata, pri čemu se mjere pomaci gornje čelične ploče, tj. vertikalne
deformacije (slijeganje) uzorka. Mjerenje deformacija izvodi se pomoću mjerne urice
pričvršćene na okvir uređaja, koja je pomičnim ticalom oslonjena na ploču. Najbrže promjene
događaju se tik po nanošenju opterećenja, a potom se kontinuirano usporavaju, zbog čega su
očitavanja češća na početku. Vremena očitavanja su 5s, 15s, 30s, 1min, 2min, 5min, 10min,
20min, 50min, 100min, 5h, 24h, odnosno sve dok se deformacija ne umiri. Nakon što se
deformacija umiri, nanese se slijedeći stupanj opterećenja. Prilikom rasterećivanja uzorka
također se mjeri visina ploče za svaki stupanj rasterećenja.“ [8]

Slika 3.1.2-Karakterističan dijagram za ispitivanje stišljivosti u edometru [1]

Pri određivanju dijagrama u knjizi „Mehanika tla i temeljenje građevina“, prof. dr.Ervin
Nonveiller dipl.ing.građ., navedeno je : „Najprije se jedan neporemećen uzorak ispita u edometru
s normalnim inkrementima napona do opterećenja većega od pretpostavljenog napona
predopterećenja σ p. Zatim se drugi neporemećeni uzorak optereti do napona predopterećenja,
rastereti se do geostatičkog napona i ponovo optereti do željenog dodatnog opterećenja. Za račun
slijeganja mjerodavni su modul stišljivosti M v ili indeks bujanja C s koji se dobiju iz linije
ponovnog opterećenja u edometru za interval promjene napona od geostatičkog napona do
napona predopterećenja.“[9]

Tako se mogu definirati sljedeći parametri:

- Koeficijent stišljivosti pri osnovnom opterećenju:
∆e
C c=
log σ 1−log σ 2

- Koeficijent stišljivosti pri ponovljenom opterećenju (indeks bujanja):

∆e
C s=
log σ 1−log σ 2

- Koeficijent (kompresije) - stišljivosti za linearnu krivulju:

18
Filip Mihić
 ∆e
α v=
∆σv
- Koeficijent volumenske stišljivosti:

∆ εv
mv=
∆ σv
- Modul vertikalne deformacije (edometarski modul):

∆σv
M v=
∆ εv

Rezultat pokusa u edometru prikazuje se u dijagramu vertikalno naprezanje-vertikalna

deformacija (ili koeficijent pora), najčešće u polulogaritamskom mjerilu: log v' - e ili dijagram
l
o
g

v' - h/h0 (= log v'' - v) kako je prikazano na slici 3.1.2. [1]
3.2.Slijeganje tla- vrste i opis

Slijeganje je vertikalni pomak površine tla ili temeljne konstrukcije, koji nastaje pod
djelovanjem opterećenja. Površina tla, u ovom slučaju, može biti i tlo ispod građevine koje se
može nalaziti na različitim dubinama. Sliježu se i pojedinačni dijelovi građevine, kao što su:
temelji, temeljne ploče, piloti i slično. Slijeganje je najčešće uzrokovano opterećenjem, no može
se javiti i uslijed sniženja razine podzemne vode, puzanja i dinamičkih efekata. [2]
Teško ga je procijeniti zato što je tlo nehomogeno, ono ima složene odnose naprezanja i
deformacija, teško je odrediti reprezentativne parametre deformabilnosti tla, se slijeganje slojeva
od koherentnih tala razvija s vremenom.
Općenito se ukupno slijeganje (St) može podijeliti na: trenutno ili inicijalno (S i), primarno
konsolidacijsko (Sc) i sekundarno konsolidacijsko (Ss):
Stotal = Sin + Scons + Ssec

Slika 3.2.1-Vremenski tijek slijeganja pri jednom inkrementu naprezanja u edometru [1]
19
Filip Mihić
 Postoje tri faze slijeganja tla. Prva faza je inicijalno slijeganje i ono je ponajviše
uzrokovano pred opterećenjem. Druga faza je takozvana primarna konsolidacija, za vrijeme koje
se višak pritiska vode u porama postupno pretvara u dodatna naprezanja izbacivanjem vode iz
pora, te treća faza koja se zove sekundarna konsolidacija se događa nakon što voda u potpunosti
napusti pore, te se samo tlo počne plastično deformirati. [3]

Slika 3.2.2.- Aksonometrijski prikaz slijeganja ispod ugla pravokutno opterećene površine. [2]

3.3.Proračun slijeganja s obzirom na vrste tla

Slijeganje za koherentna tla

Pri proračunu slijeganja možemo raditi sa trodimenzionalnim ili jednodimenzionalnim

modelom, a najčešće se koristi jednodimenzionalni model edometra. Ukupno slijeganje objekta
možemo promatrati kao sumu slijeganja svakog pojedinog sloja koji se nalazi u utjecajnoj zoni
dodatnog naprezanja.[1]

Slijeganja koherentnih tala možemo promatrati preko trenutnih slijeganja, slijeganja

uzrokovana primarnom konsolidacijom i slijeganja uzrokovana sekundarnom konsolidacijom.
Slijeganja uzrokovana primarnom konsolidacijom možemo izračunati pomoću edometarske
krivulje, jednostavnim očitavanjem edometarskog modula stišljivosti M v za dani inkrement
∆σv
opterećenja preko formule : sc = ∙ H gdje nam ∆ σ v predstavlja dodatna naprezanja, a H
Mv
debljinu sloja.[10]

Preko indeksa C koji predstavlja nagib krivulje u zoni sekundarne konsolidacije (određenog
pomoću pokusa u edometru) možemo odrediti slijeganje za sekundarnu konsolidaciju preko
t
formule : ρ s=C α ∙ H ∙ log 10
tp
Gdje je t vrijeme za koje se računa sekundarno slijeganje ( 1 god),a tp=vrijeme primarne
konsolidacije sloja H. Može se koristiti i izraz (Mesri,1976), C =  Cc, za određivanje
koeficijenta sekundarne konsolidacije, a za anorganske gline vrijedi  = 0.040.01.[1]

Slijeganje za nekoherentna tla

Slijeganje nekoherentnog tla

većinom možemo promatrati samo kroz
inicijalna, odnosno trenutna slijeganja.
Zbog toga što se ne mogu ispitati
neporemećeni uzorci nekoherentnog tla, u
laboratoriju ono se računa pomoću

20
Filip Mihić
rezultata terenskih pokusa koji su navedeni u predavanjima kolegija Mehanika Tla, prof.dr.sc.
Mensur Mulabdić :
„-Standardni penetracijski pokus koji se provodi isključivo u bušotini, na nekoj dubini
dosegnutoj bušenjem, nakon što je tlo na dnu bušotine očišćeno od ostataka bušenja. Provodi se
tako što se udarcima malja (mase 63,5 kg koji pada s visine 70 cm) po šipkama u tlo utiskuje
propisani cilindar (za koherentno tlo) ili šiljak (za nekoherentno tlo). Broji se potreban broj
udaraca za utiskivanje od tri puta po petnaest centimetara (N1 0-15 cm, N2 15-30 cm, N3 30-45
cm). Zbroj udaraca N2+N3 daje rezultat pokusa.
-Statički penetracijski pokus koji se izvodi bez prethodnog bušenja, kao penetracijski
pokus. Posebno oblikovan instrument u vidu cijevi sa šiljkom na vrhu (određenih dimenzija –
promjera 3,6 cm) pričvrsti se na šipke i utiskuje strojem u tlo konstantnom brzinom od 2,0 cm/s
te se pri tome mjeri otpor na vrhu (q c), trenje po plaštu (f) i porni tlak iza šiljka (u).“[1]

3.4.Konsolidacija tla

Konsolidacija je proces postupnog istjecanja vode iz tla koji ujedno rezultira

volumenskim promjenama u tlu tokom vremena, nakon pojave viška tlaka vode u nedreniranom
stanju. Konsolidaciju možemo nazvati međufazom između nedreniranog i dreniranog stanja tla.
Tijekom istjecanja vode iz tla, efektivna naprezanja rastu, a uzrok tome je što se vanjsko
opterećenje prenosi s vode u porama tla na samo tlo. Efektivna naprezanja narastu za vrijednost
pada viška tlaka vode. Kako rastu efektivna naprezanja, tako se realizira i volumna deformacija
tla. Kao i nedrenirano stanje, konsolidacija je od praktičnog značenja u sitnozrnatim tlima,
glinama i prahovima, u kojima je uopće moguća pojava nedreniranog stanja (bez pojave potresa).
Ili, drugačije rečeno, konsolidacija je u dobro propusnim tlima, pijesku i šljunku, toliko brza za
uobičajene promjene opterećenja koje se susreću u geotehnici, da ju niti ne primjećujemo.
Upravo je rješavanje problema konsolidacije navelo K. Terzaghia 1923. godine na uvođenje
pojma efektivnih naprezanja.[11]

Kao što slijeganja možemo promatrati kroz faze tako možemo i konsolidaciju podijeliti u
tri faze ovisne o vremenu. Prva faza konsolidacije je inicijalna konsolidacija, druga faza je
primarna konsolidacija i treća sekundarna konsolidacija, a njihova ovisnost o vremenu se može
vidjeti na slici 3.4.1.

21
Filip Mihić
 Slika 3.4.1. Faze konsolidacije u ovisnosti o vremenu [1]

U prvoj fazi konsolidacije (t 0 = 0) svo opterećenje preuzima voda, a čvrste čestice nisu
opterećene i nema promjene volumena uzorka (nedrenirano stanje).

Konsolidacijsko slijeganje (sekundarno) je izazvano puzanjem tla (deformacijom pri

konstantnom opterećenju), a izraženo je kod koherentnih tala. Smatra se da je puzanje posljedica
deformacije samih čestica, a ne više istjecanja vode.[2]

22
Filip Mihić
 Slika

3.4.2.-Prikaz stanja naprezanja i pornih tlakova u slojevima, opterećenim dodatnim

naprezanjem p. [2]

Prema skripti „Mehanika tla“ Prof. dr. Predraga Kvasniška i Dubravka Domitrovića:
„Budući da (u t 0= 0) nema promjene volumena, u edometru nema niti trenutnog slijeganja, pa je
svo slijeganje primarno konsolidacijsko. Do sada smo promatrali samo apsolutne iznose
slijeganja. Nije nas zanimalo hoće li se ono dogoditi brzo, ili tek nakon duljeg vremena. Kod
koherentnih materijala, pogotovo ako su im pore ispunjene vodom, slijeganja nisu trenutna već
se mogu razvijati mjesecima, pa i godinama. To je, primjerice, važno na spojevima nasipa i
mostova, koji u početku mogu biti poravnati; s vremenom se nasip sliježe, između mosta i nasipa
se stvori denivelacija, pa vozila udaraju u most.“ [2]

Konsolidaciju možemo promatrati u edometru kao sto se vidi na slici 3.4.3.

Slika 3.4.3. Prikaz edometarskog

dijagrama primarne i sekundarne
konsolidacije[10]

23
Filip Mihić
24
Filip Mihić
4. Primjer zadatka
U prvom dijelu rada obrađena je teorija proračuna dodatnih naprezanja i slijeganja. U okviru
ovog poglavlja prikazana je praktičan proračun dodatnih naprezanja i slijeganja ispod plitkog
temelja na uslojenom tlu. Proračun ću obaviti pomoću Kanny-eve metode dodatnih naprezanja i
konačnih slijeganja i pomoću računalnog programa GEO5. Promatrati ću plitki kvadratni temelj
širine 2 metra i dubine 1 metar, a na temelj će djelovati dodatno opterećenje od 140kPa. Temelj
se nalazi u homogenom, uslojenom tlu do dubine od 10 metara. U primjeru ću raditi sa tri tla
različite krutosti, te ću pokazati različite kombinacije danih slojeva tla. Prvo tlo je tlo s nazivom
„Sloj 1“ i ono je najmanje krutosti od M v =3 MPa,debljina sloja je 3m, specifične težine od
21 KN /m3, kuta unutarnjeg trenja 25º, kohezije 5kPa i poissonov koeficijent koji je 0,45. „Sloj
2“ je tlo (naj)veće krutosti M v =10 MPa, debljina sloja iznosi 3m, specifične težine od 21 KN /m3
, kuta unutarnjeg trenja 27º, kohezije 7kPa i poissonov koeficijent koji iznosi 0,3. „Sloj 3“ je tlo
srednje krutosti M v =5 MPa,debljina sloja iznosi 4m, specifične težine od 21 KN /m3, kuta
unutarnjeg trenja 26º, kohezije 6kPa i poissonov koeficijent koji iznosi 0,4. Uvesti ću tri
varijante položaja slojeva tla prva varijanta je „Slučaj 1“ u kojemu se najbliže površini tla nalazi
sloj 1, drugi po redu je sloj 2 i posljednji sloj 3. U varijanta dva naziva „Slučaj 2“, sloj 2 je sloj
koji je najbliži površini tla, drugi je sloj 1 i treći sloj je sloj 3. Treća varijanta je „Slučaj 3“ gdje
je najbliži površini sloj 3, drugi je sloj 1 i posljednji sloj tla je sloj 2.

4.1.Ručni proračun

U okviru ovog poglavalja vrši se „ručni“ proračun dodatnih naprezanja i slijeganja za tri slučaja
uslojenog tla. U prvom slučaju raspored slojeva tla je takav da se tlo najmanje krutosti nalazi pri

25
Filip Mihić
površini terena, ispod toga dolazi sloj tla (naj)veće krutosti, a donji sloj je sloj srednje krutosti.
Raspored slojeva za ovaj slučaj prikazan je na slici 4.1.1.

Slika 4.1.1. Raspored slojeva tla -Slučaj 1-

26
Filip Mihić
Proračun dodatnog naprezanja
Z 1
1. B = 2 =0.5=¿ ik =0.42=¿ ∆ ∂1=0.42 ∙140=58.8 kPa

Z 3.5
2. B = 2 =1.75=¿ i k =0.12=¿ ∆ ∂2=0.12 ∙140=16.8 kPa

Z 7
3. B = 2 =3.5=¿ ik =0.04=¿ ∆ ∂3=0.04 ∙ 140=5.6 kPa

Slijeganja
58.8 ∙2 16.8 ∙3 5.6 ∙ 4
S1 = =0.0392 m S2 = =0.00504 m S3 = =0.0045 m
3000 10000 5000

Ukupna slijeganja ispod plitkog temelja

∑ S=0.0392+ 0.00504+0.0045=0. 0487 m=48.7 mm

27
Filip Mihić
„Slučaj 2“

U drugom slučaju raspored slojeva tla je takav da se tlo (naj)veće krutosti nalazi pri površini

terena, ispod toga dolazi sloj tla najmanje krutosti, a donji sloj je sloj srednje krutosti. Raspored
slojeva za ovaj slučaj prikazan je na slici 4.1.2.

Slika 4.1.2. Raspored slojeva tla -Slučaj 2-

Proračun dodatnog naprezanja

Z 1
. = =0.5=¿ i k =0.42=¿ ∆ ∂1=0.42 ∙140=58.8 kPa
B 2
Z 3.5
. = =1.75=¿ i k =0.12=¿ ∆ ∂2=0.12 ∙140=16.8 kPa
B 2
Z 7
. = =3.5=¿ i k =0.04=¿ ∆ ∂3=0.04 ∙ 140=5.6 kPa
B 2
28
Filip Mihić
Slijeganja
58.8 ∙2
S2 = =0.0118 m
10000

16.8 ∙3
S1 = =0.0168 m
3000

5.6 ∙ 4
S3 = =0.0045 m
5000

Ukupna slijeganja ispod plitkog temelja

∑ S=0.0118+0.0168+ 0.0045=0. 0331 m=33.1 mm

29
Filip Mihić
„Slučaj 3“

U trećem slučaju raspored slojeva tla je takav da se tlo srednje krutosti nalazi pri površini terena,
ispod toga dolazi sloj tla najmanje krutosti, a donji sloj je sloj (naj)veće krutosti. Raspored
slojeva za ovaj slučaj prikazan je na slici 4.1.3.

Slika 4.1.3. Raspored slojeva tla -Slučaj 3-

Proračun dodatnog naprezanja

Z 1,5
7 B = 2 =0.75=¿ i k =0.31=¿ ∆ ∂1=0.31 ∙140=43.4 kPa

Z 4.5
7 B = 2 =2.25=¿ ik =0.07=¿ ∆ ∂2=0.07 ∙ 140=9.8 kPa

Z 7.5
7 B = 2 =3.75=¿ ik =0.035=¿ ∆ ∂3=0.035 ∙ 140=4.9 kPa

30
Filip Mihić
31
Filip Mihić
 Slijeganja
43.4 ∙3
S2 = =0.026 m
5000

9.8 ∙ 3
S1 = =0.0098 m
3000

4.9∙ 3
S3 = =0.0015 m
10000

Ukupna slijeganja ispod plitkog temelja

∑ S=0.026+0.0098+0.0015=0. 0373 m=37.3 mm

32
Filip Mihić
 4.2.Programski proračun- GEO5

Unutar ovog poglavalja vrši se računalni proračun dodatnih naprezanja i slijeganja za tri
slučaja uslojenog tla. U prvom dijelu ovoga poglavlja prikazati ću unesene osnovne parametre
tla, imena slojeva i oznaku (boju) svakog pojedinog sloja unutar tablice koju nam pruža program.
Nakon tabličnog prikaza ide detaljniji prikaz pojedinih slojeva i njihovih parametara. Također,
prikazat ću iznos, raspodjelu dodatnog naprezanja, dimenzije temelja i položaj temelja u odnosu
na tlo.

Specifikacije temelja i tla

33
Filip Mihić
„Slučaj 1“
U prvom slučaju raspored slojeva tla je takav da se tlo najmanje krutosti nalazi pri
površini terena, ispod toga dolazi sloj tla (naj)veće krutosti, a donji sloj je sloj srednje krutosti. U
nastavku poglavlja biti će prikazan raspored, debljina i dubina početka slojeva. Nakon tabličnog
prikaza dolazi prikaz pojedinih iznosa slijeganja za različite točke unutar temelja, prikaz
raspodjele dodatnog naprezanja i dubina zone djelovanja dodatnog naprezanja.

34
Filip Mihić
35
Filip Mihić
„Slučaj 2“

U drugom slučaju raspored slojeva tla je takav da se tlo (naj)veće krutosti nalazi pri površini
terena, ispod toga dolazi sloj tla najmanje krutosti, a donji sloj je sloj srednje krutosti. U
nastavku poglavlja biti će prikazan raspored, debljina i dubina početka slojeva. Nakon tabličnog
prikaza dolazi prikaz pojedinih iznosa slijeganja za različite točke unutar temelja. Prikaz
raspodjele dodatnog naprezanja i dubina zone djelovanja dodatnog naprezanja prikazan je na
stranici br.32 .

36
Filip Mihić
„Slučaj 3“

U trećem slučaju raspored slojeva tla je takav da se tlo srednje krutosti nalazi pri površini
terena, ispod toga dolazi sloj tla najmanje krutosti, a donji sloj je sloj (naj)veće krutosti. U
nastavku poglavlja biti će prikazan raspored, debljina i dubina početka slojeva. Nakon tabličnog
prikaza na slijedećoj stranici dolazi prikaz pojedinih iznosa slijeganja za različite točke unutar
temelja, prikaz raspodjele dodatnog naprezanja i dubina zone djelovanja dodatnog naprezanja.

37
Filip Mihić
38
Filip Mihić
 4.3.Usporedba ručnog i programskog proračuna

Nakon provedenog „ručnog“ i računalnog proračuna dodatnih naprezanja i proračuna

slijeganja moguće je napraviti usporedbe dobivenih rezultata. Ove usporedbe za različite
slučajeve prikazane su u tablici 4.3.1

Slučaj 1-2-3 Slučaj 2-1-3 Slučaj 3-1-2

Ručni Programski Ručni Programski Ručni Programski
proračun proračun proračun proračun proračun proračun
Dodatna
naprezanja u
140 140 140 140 140 140
početnoj točki
(kPa)
Dodatna
naprezanja
58,8 72,45 58,8 72,45 43,4 50,6
Točka 1
(kPa)
Razlika (kPa) 13,65 13,65 7,2
Dodatna
naprezanja
16,8 14,63 16,8 14,63 9,8 Nepoznato
Točka 2
(kPa)
Razlika (kPa) 2,17 2,17 Nepoznato
Dodatna
naprezanja
Točka 4 12,65 9,9 12,65 9,9 10,33 13,76
(dubina 4,27m)
(kPa)
Razlika (kPa) 2,75 2,75 3,44

Ukupna
slijeganja 48,7 60,6 33,1 34,5 37,3 44,6
(mm)
Razlika (mm) 11,9 1,4 7,3
Tablica 4.3.1. Usporedba slijeganja iz „ručnog“ proračuna i proračuna GEO 5 software-a za
različite slučajeve rasporeda slojeva temeljnog tla.

39
Filip Mihić
 U iduća tri potpoglavalja napravljena je usporedbu dijagrama dodatnih naprezanja
dobivenih „ručnim“ i računalnim proračunom za svaki od tri slučaja. Također, prikazati ću
iznose dodatnih naprezanja za oba slučaja i položaj tih naprezanja među slojevima tla.

4.3.1. Usporedba dijagrama dodatnih naprezanja za „Slučaj 1“

Slojevi tla Ručno izračunat dijagram Programom izračunat

dijagram

40
Filip Mihić
 140 kPa

58,8kPa

72,45kPa

16,8kPa 14,63kPa

12,65kPa 9,9kPa

41
Filip Mihić
 4.3.2. Usporedba dijagrama dodatnih naprezanja za „Slučaj 2“

Slojevi tla Ručno izračunat dijagram Programom izračunat

dijagram

140 kPa

42
Filip Mihić
 58,8kPa
72,45kPa

16,8kPa 14,63kPa

12,65kPa 9,9kPa

43
Filip Mihić
 4.3.3. Usporedba dijagrama dodatnih naprezanja za „Slučaj 3“

Slojevi tla Ručno izračunat dijagram Programom izračunat dijagram

140 kPa 140kPa

43,4kPa
50,6kPa

10,33kPa 13,76kPa

44
Filip Mihić
5. Zaključak
Kako je u ovom radu prikazano, kod svake građevine veliku ulogu na ponašanje objekta
imaju dodatna naprezanja koja temelji prenose na temeljno tlo i slijeganja temeljnog tla i
cjelokupnog objekta koja se razvijaju kao posljedica djelovanja dodatnih naprezanja. Prilikom
nanošenja opterećenja na tlo u njemu se pojavljuju dodatna naprezanja koja se raspodjeljuju,
odnosno opadaju po dubini temeljnog tla. Raspodjelu dodatnih naprezanja možemo promatrati,
odnosno proračunavati koristeći teorijski pristup po više autora, a iz dobivenih dodatnih
naprezanja možemo izračunati slijeganja, a uz poznavanje konsolidacijskih svojstava tla i uvjeta
dreniranja i vrijeme konsolidacije tla. Kod proračuna slijeganja potrebno je poznavati
karakteristike stišljivosti tla i provjeriti je li tlo sposobno preuzeti dana opterećenja, a da
slijeganja budu dovoljno malena odnosno zadovoljavajuća. Osim toga potrebno je provjeriti
pojavljuju li se i u kojoj mjeri diferencijalna slijeganja. Ukoliko je to slučaj, također treba
provjeriti jesu li ona unutar dozvoljenih graničnih vrijednosti. Također, možemo predvidjeti
ponašanje tla i slijeganja koja će se dogoditi u nekom budućem vremenu. Prvi dio završnog rada
upravo je prikazao teoretski pristup proračunu dodatnih naprezanja i slijeganja. U drugom dijelu
rada na praktičnim primjerima proveden je proračun dodatnih naprezanja i slijeganja temelja na
uslojenom tlu. Nakon obavljenog „ručnog“ i proračuna pomoću programskog paketa GEO5 bilo
je moguće načiniti usporedbu dodatnih naprezanja i slijeganja, za dva provedena proračuna.
Odmah na prvi pogled možemo uočiti da rezultati dobiveni jednom i drugom metodom nisu u
svim slučajevima jednaki. Razlika u rezultatima na prvi pogled nije jednostavno objašnjiva, a
usporedbu otežava nedostatak informacija o korištenim metodama proračuna koje nam pruža
računalni program. Ručnim proračunom zadatak sam riješio pomoću Kanny-eve metode
proračuna dodatnih naprezanja, dok sa programom nisam imao mogućnost odabira metode po
kojoj program računa dodatna naprezanja, a niti je bilo moguće steći uvid u korake samog
proračuna. Pri očitavanju dodatnih naprezanja zbog nemogućnosti preuzimanja gotovih podataka
iz programa morao sam ih dobiti pomoću usporedbe vrijednosti sa ručnim proračunom. Također,
iz primjera provedeni proračuna možemo uočiti da su slijeganja veća u slučajevima gdje je
mekše tlo pri površini zbog velikih dodatnih naprezanja, a malog iznosa edometarskog modula
tla. Kada najmekše tlo postavim pri vrhu dobijem skoro duplo veća slijeganja tla za jednaka
opterećenja. Moj zaključak je da trebamo izbjegavati mekša tla pri gornjoj površini tla ako je to
moguće, s time da sa zamjenom temeljnog tla ulazimo u provjeru potrebne količine zamjene tla i
same konačne cijene projekta. U praksi postoje razne vrste poboljšanja tla koje možemo
primijeniti ako nam temeljno tlo ne odgovara. Pri provođenju ozbiljnijih proračuna ne smijemo
proračun obaviti samo u jednom programu, već obaviti u više nezavisnih programa i time
usporediti naš ručni proračun i rezultate dobivene različitim programima. Također, prilikom
samog izvođenja i nakon završetka izrade objekta, potrebno je provjeriti ponaša li se tlo prema
projektiranoj situaciji.

45
Filip Mihić
6. Literatura
[1] Predavanja kolegija Mehanika Tla, prof.dr.sc. Mensur Mulabdić dipl.ing.građ.

[2] Mehanika tla (interna skripta), Prof. dr. Predrag Kvasnička, Dubravko Domitrović, dipl. ing.
2007.

[3] Braja M. Das-Fundamentals of Geotechnical

[4] https://www.geotech.hr/diferencijalna-slijeganja/ (16.08.2019.)

[5] Mehanika tla i stijena, Vlasta Szavits-Nossan (Predavanja 11) (10.08.2019.) -

https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/11._Predavanje_MT.pdf

[6] Plitko temeljenje (03.09.2019.)-

http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/Temeljenje-Plitko[1].pdf

[7]Priručnik programa GEO5 (09.08.2019)- https://www.finesoftware.hr/engineering-manuals/

[8] ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI U EDOMETRU, Zoran Bajsić, završni rad

[9] Mehanika tla i temeljenje građevina, prof. dr.Ervin Nonveiller dipl.ing.građ

[10] Procesi tečenja u tlu i stijeni, Vlasta Szavits-Nossan (27.08.2019.)

https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/Konsolidacija_tla.pdf

[11] Mehanika tla i stijena, Vlasta Szavits-Nossan (Predavanja 6) (09.08.2019.) -

https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/6._Predavanje_MT.pdf

46
Filip Mihić