THEVENINOV EKVIVALENT

PRAKTIČNI POSTUPCI FORMIRANJA

 MATRICA PROVODNOSTI

Matrica [Y] dobijena po metodi napona čvorova rijetko popunjena matrica!

Kod realnih EES samo oko 10 % članova matrice [Y] različito od nule
Klasičnom inverzijom matrice [Y] dobije se matrica [Z]
Matrica [Z] je puna matrica bez obzira na rijetku popunjenost [Y]

Tehnika rijetko popunjenih matrica:

Ne vrši se klasična inverzija matrice [Y]
Matrica [Y] se razbija na faktor matrice
Faktor matrice zadržavaju osobinu rijetke popunjenosti
 ODREDJIVANJE SAMO NEKIH ČLANOVA
IMPEDANTNE MATRICE

Uvrstimo vektor čiji su svi članovi nula

[Y ][U ] = [ I ]
Izuzev člana m koji ima vrijednost +1
[U ] = [Y ] [ I ] = [ Z ][ I ]
−1

 U1   Z11 ⋅ ⋅ ⋅ Z1m ⋅ ⋅ ⋅ Z1N   I1   U1   Z11 ⋅ ⋅ ⋅ Z1m ⋅ ⋅ ⋅ Z1N   0   Z1m 

U   ⋅ U   ⋅ ⋅  0  ⋅ 
 2  ⋅ ⋅   I 2   2  ⋅    
 ⋅   ⋅ ⋅ ⋅   ⋅   ⋅   ⋅ ⋅ ⋅  ⋅   ⋅ 
             
 ⋅   ⋅ ⋅ ⋅   ⋅   ⋅   ⋅ ⋅ ⋅  ⋅   ⋅ 
U m  =  Z m1 Z mm Z mN   I m  U m  =  Z m1 Z mm Z mN   +1 =  Z mm 
             
 ⋅   ⋅ ⋅ ⋅   ⋅   ⋅   ⋅ ⋅ ⋅  ⋅   ⋅ 
 ⋅   ⋅ ⋅ ⋅   ⋅   ⋅   ⋅ ⋅ ⋅  ⋅   ⋅ 
             
 ⋅   ⋅ ⋅ ⋅   ⋅   ⋅   ⋅ ⋅ ⋅  ⋅   ⋅ 
U   Z ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ Z NN   I N 
U   Z ⋅ ⋅ ⋅ Z Nm ⋅ ⋅ ⋅ Z NN   0  Z 
 N   N1 Z Nm  N   N1    Nm 

Proizvod [Z] [I] daje kolonu m matrice [Z]

 ODREDJIVANJE SAMO NEKIH ČLANOVA
IMPEDANTNE MATRICE

Član m = +1
Član n = -1
Ostali članovi 0

U1  Z11 L Z1m L Z1n L Z1N   0   Z1m −Z1n 

M M M M M M M M   M   M 
    
Um Zm1 L Zmm L Zmn L ZmN +1 Zmm−Zmn Proizvod [Z] [I] daje razliku
      
 M  = M M M M M M M ⋅ M  = M  kolona m i n matrice [Z]
Un  Zn1 L Znm L Znn L ZnN −1 Znm−Znn
      
M M M M M M M M  M  M 
U  Z L ZNm L ZNn L ZNN  0  ZNm−ZNn
 N  N1
[ Y ] = [ L][ H ]

FAKTORIZACIJA MATRICE PROVODNOSTI

Riješavanje sistema jednadžbi (umjesto klasične inverzije) daje isti rezultat!

Izdvajanje pojedinih kolona ili razlike, odnosno zbirovi kolona!

[Y ][U ] = [ I ]

Izrazimo matricu [Y] kao proizvod dvije faktor matrice:

[Y] = [L] [H]
[L] - Donja trougaona matrica
[H] - Gornja trougaona matrica

 y11 y12 y13  l12 0 0  1 h12 h13 

y y22 y23  = l21 l22 0  ⋅ 0 1 h23 
 21
 y31 y32 y33  l31 l32 l33  0 0 1 
[ Y ] = [ L][ H ]

FAKTORIZACIJA MATRICE PROVODNOSTI

 y11 y12 y13  l12 0 0  1 h12 h13 

y y22 y23  = l21 l22 0  ⋅ 0 1 h23 
 21
 y31 y32 y33  l31 l32 l33  0 0 1 

Množenjem [L] i [H] i izjednačavanjem sa pojedinim članovima [Y] dobijemno:

y11 = l11 y12 = l11h12 y13 = l11h13

y21 = l21 y22 = l21h12 + l22 y23 = l21h13 + l22 h23

y31 = l31 y32 = l31h12 + l32 y33 = l31h13 + l32 h23 + l33 .

Članovi faktor matrica:

y12 y13
l11 = y11 h12 = h13 =
l11 l11
1
l21 = y21 l22 = y22 - l21h12 h23 = ( y23 - l21h13 )
l22
l31 = y31 l32 = y32 - l31h12 l33 = y33 - l31h13 - l32 h23 .
[ Y ] = [ L][ H ]

FAKTORIZACIJA MATRICE PROVODNOSTI

[Y ] [U] = [I]
Postupak riješavanja sistema jednadžbi:
[L] [H] [U] = [I]

Uvedimo pomoćni vektor [X] : [H] [U] = [X ]

[L] [X] = [I]

Zbog trougaone strukture [L] :
I1
X1 =
l11
l11X1 = I1 1
X2 = (I 2 - l 21 X1 )
l 22
l21X1 + l22X2 = I2
1
X3 = (I 3 - l 31 X1 - l 32 X 2 ).
l31X1 + l32X2 + l33X3 = I3 l 33
[ Y ] = [ L][ H ]

FAKTORIZACIJA MATRICE PROVODNOSTI

Na osnovu : I1
X1 =
U1 + h12 U2 + h13 U3 = X1 l11
[H] [U] = [X ] 1
U2 + h23 U3 = X2 X2 = (I 2 - l 21 X1 )
l 22
U3 = X3 X3 =
1
(I 3 - l 31 X1 - l 32 X 2 ).
l 33

U3 = X3
U2 = X2 – h23 U3
U1 = X1 – h12 U2 – h13 U3

Faktorizacijom matrice [Y] i izborom članova vektora [I] mogu se dobiti pojedine
kolone ili zbirovi i razlike kolona matrice [Z] a da se ne vrši klasična inverzija!
 SPOJNA MATRICA
može se iskoristiti za formiranje Theveninove impedantne matrice i Theveninovog vektora napona

Podaci o dodanim granama (Ng grana):

Dodaje se
Broj izmeñu Impedansa
grane sabirnica grane
IM IN
Početak Kraj
1 ⋅ ⋅ Zg1

⋅ ⋅ ⋅ ⋅

i m n Zgi
Spoj na referentnu
sabirnicu: ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

j k l
m=n Zgj

⋅ ⋅ ⋅ ⋅

Ng ⋅ ⋅ ZgNg
 SPOJNA MATRICA

Grana
1 L i L j L N g

Ng - Broj grana
0 0 0 0 1
N - Broj čvorova M M M M M M M  M

[S] - Spojna matrica 0 +1 0 0 m
 
M M M M M M M M
Theveninova impedantna matrica: 0 −1 0 0 n
 
[Z ]TH = [S ]t [Z ] [S ] [S ] =  M M M M M M M M
0 0 +1 0 k
Theveninov
napona
vektor
[U ]TH = [S ]t [U ]  
t - transpozicija matrice
M M M M M M M M
0 0 −1 0 l
 
M M M M M M M M
[L ] [H ] [U ] = [I ]  
0 0 0 0 N
 SPOJNA MATRICA

• Zbog velikih memorijskih zahtijeva u velikom broju praktičnih

problema matrica [Z] se ne formira.
• Važno je formirati trostruki proizvod na osnovu poznatih
faktor matrica, matrice [Y]:

• Množenje matrice [Z] sa vektorom [I] ekvivalentno je rješavanju

sistema jednačina:
 SPOJNA MATRICA
• Theveninova impedantna matrica [Z]TH može se dobiti na osnovu
faktorizirane matrice [Y] = [L] [H] na slijedeći način :

1. Za granu koja se dodaje, formira se vektor [I] koji ima sve nule
izuzev člana koji ima vrijednost + 1 (za početnu sabirnicu) i člana
koji ima vrijednost – 1 (za krajnju sabirnicu).
2. Sa ovako definisanim vektorom [I], uz poznate [L] i [H] riješava se
sistem jednačina
[U]
3. Dobivenim vektorom [U] množi se matrica [S]t
(množenje se svodi na oduzimanje odgovarajućih čIanova prema
podacima o svim granama navedenim u tabeli o vezi grana i
čvorova)  dobijaju se odgovarajuće kolone Teveninove
impedantne matrice
 SPOJNA MATRICA
• Formiranje vektora Theveninova napona [U]TH :
Prema podacima o pojedinim granama datim u tabeli koja
opisuje vezu pojedinig grana i čvorova, odgovarajući članovi
vektora Theveninovih napona se dobiju razlikom napona koji
odgovaraju početnoj i krajnjoj sabirnici (za otočnu granu
samo napon početne sabirnice).
 SPOJNA MATRICA
• Primjer:
Između sabirnica 1 i 3 i sabirnica 2 i 3 dodati grane koje imaju
impedanse jednake 1 Ω(provodnosti 1 S).
Riješiti primjer primjenom faktorizacije matrice
[Y] na donju i gonju trougaonu matricu.
Podatke o dodanim granama smjestiti u tabelu
prikladnu za efikasna izračunavanja.
Osnovna mreža:
Matrica provodnosti Impedantna matrica Vektor čvornih napona

Samo radi
praćenja
rezultata
 SPOJNA MATRICA
• Primjer:
Podaci o dodatim granama dati u tabeli:

Spojna matrica koja odgovara dodanim granama:

dodane grane

čvorovi
 SPOJNA MATRICA
• Primjer:
Članovi faktor matrice:
 SPOJNA MATRICA
• Primjer:
• Za određivanje proizvoda matrice [Z] i prve kolone matrice [S]
uzima se vektor [I] koji ima čIanove jednakim članovima prve
kolone matrice [S]:

• Potom se rješava jednačina:

 SPOJNA MATRICA
• Primjer:
• Vektor [U] koji predstavlja rezultat množenja matrice [Z] sa
prvom kolonom spojne matrice [S] dobija se iz

Ovako dobijeni vektor [U] predstavlja razliku

prve i treće kolone matrice [Z]!
 SPOJNA MATRICA
• Primjer:
• Množenja matrice [S]t sa vektorom [U] dobija se prva kolona [Z]TH
 SPOJNA MATRICA
• Primjer:
• Za oderđivanje kolona [Z]TH koja odgovara drugoj grani:

-
 SPOJNA MATRICA
Primjer:
Zatim se određuje:
• [Z]TH je:
1. Impedansa dodatih
grana [Z]G

2. Struje kroz dodate grane

[I]P =([Z]G+[Z]TH )-1[U] TH

3. Vektor ekvivalentnih
strujnih izvora [I]G
• [U]TH je:
4. Vektor napona nakon
dodavanja grane

[U]N =[U] - [Z][I]G