Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Zdravstvena Njega Psihijatrijskih Bolesnika

    Uploaded by

    Kristijan
    2K views53 pages
    skripta pitanja

    Original Title

    Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    skripta pitanja

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    2K views53 pages

    Zdravstvena Njega Psihijatrijskih Bolesnika

    Uploaded by

    Kristijan
    skripta pitanja

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 53
    Podatci o autoru Mr.sc. Biseck Sodig,v ‘Na Internoj klinil KB Meh 1993. radi Vi Profesor dofoktoloie 10. do 1993. godine, Od fakulteta Svouailista w 80 Vii prodave za kor Nositel je istog Kolegia om fakultetu Svewelliste Kazalo = ‘Zéravstvonsnloga petatikih E : ZDRAVSTVENA NIEGA PSII ATRIISKI BOLESNIKA. a 1.1. Povjsni peeled poimania pss porematals « «- 2 12 Ornate shin wins : 1.3, rave abvere bolesnik s siitkim smetnjams . 14. Osnovnsnogsasdravetvne njege phish bolesika. . . 10 144. Ulga cst u proved ntela . 15 15, Stvaraneterapisog olrudenia o Bop 18, Rarvoj svijet osamome seb v ‘Toraplist pristup uw zbrnjavanju osoba sa psihigkim ry poremeéaiima. erst eecedseecet ‘TERAPISKI PRISTUPI U LJECENJU PSIFICKIH POREMECAJA . «2 2. Peihoerapila wee BH 22. Socicterpia 23, Pihofamakoterapin 23.4, Antiepresisi 25.11 Aridpr | ellalont. ® 42.32. Ankle, 23.3, Antpshote = 2.04. Bebtrokonvulsiona stimulacis =) bitan priiam psitijatrskih bolesnikas psibigkim poremeéaima 39 [MITAN PRIJAM BOLESNIKA SA PSIKILSIM POREMECATIMA...- - 35, 2 Age 38 9.2. Unoc agresivnagponatania 26 39. Voditza sestinak intervene, « ” Zdrovstvena njega bolesnika u dedjojadolescentna} dob! 29 PSIHICKI POREMECAY!U DJECE1 ADOLESCENATA ‘ésavatveanjag blesika sa poremeéajima prehrane. . . . . 42 41.4. Terapijsi postupet i ulga sete w ieten, “6 [eee © T yORERECAI RASPOLOZINIA thins pumee ean Saat iea depen 3 ‘52, Zaravstvene neg manicnshbolesnke om SEE Sotelo a. teeter reg belch santo porn [ANKSIOZNITOREMECAJ. atime «7 ea Sireaten nhs tlc s pts = cao atti ini Sa rica mean vine ce 62.2. Osobitostikomuntkacifes oballime od Proves 72 SE Souter Seen eee reese 7, BOLESTIOVISNOSTE a oe Sa ee og inhi = 74.2 Osobitosti skebi za baler Koji blu od alkchotizma , 2 pa. Eeaweesn mene snente apa aah ine, Tan Poimentteent ea ovean = 722, Nave prpurat ee toa “ mea one - rons, tin * 22S ni F224, tateccpes % 73ES Onan = 74, Rpidomiloibs stmue| potion vaya Hrvapy 62 aL Fa. Somnath “ a 7 Pred fava iecenja ovina. - * Ta. phim voton pe * Jer. Crapna aude : er 7. Nate entoakecjegnoce tor odstakec rogama + 8 \an Zaravstvena njegapsihoténihbotesnika. rey & PSIHOTICNI POREMECAJI . . 103, ta Zaravatvena nega boesnita sa sbinatenior 103 82. Obie shizohrenia. - 108 1A ch ten =, 1, Shenae fon 1. Caetaseanenn ep iain eta agen «= «tnjame,jasno je raliko- gene i organske psihoze, 1889, got na hole isticao je vats Macija moog, valagas soe (viezbe, hidroterepiie + T-Sutton avert + EC Lanepue (103 Ianj: 1 EP Fale (1794-1870, — opiso je inkularn pathos 1K Kahlbaum (28261999) — opine batten * §)S Korsakov (654.1900) opsao, po ajemu peavane thors alkoholigara spojeu spolineuigomy, ™" POP pst JNe samo u znanstvenom nego tu organizacikom poled, v XIX st doles do bitnog napretkau pati, Golovo.e sin eeteeae aes Jesusta mo restraints koje Ujekom dupogtendobisbior eine van. Kasai shied pohutvoren suslv tna tala open due aes ta 2 retanepsiitkim bolesnteimateojihavo sap ‘Yanie na poljoprivrednim dabrima \sdrugim jednostavetinrcasea ma. Dalinj napredakottuje seu atvaranju kolonlje maint seeds ~emljoradnie osobe seplepajom te pevlinshi sus erase’ Za anvojpsibijtriu XX. st vadna su itebvanja neg hols so ae ‘nose na citoarhitektoniku i fiziologiu. Tu je au2no spomenuit sliodece autore I stradivanja snivat ameritke psibijatiske w ulogu herediteta, caleda i melfor. Drimjenu blagib terapiskih. mera 835.) — opiseo 6.-1863,)— etiolozk, je delirium tremens; ‘rv prezentirao opts mani rogan: ZZORAVSTVENA NEGA PSUAIATRISKIN BOLESNIKA lor (1648-1936) — p02 uy, teacher (1008-1964) — i590 er gg, + Ernst Kretscrmiiora te 0 predispozici pojeiaih ona 1 Epon noone ve ptor: EXE lr gg mit Jina je nazi nshizofrenjee te pridonio novim, Sperone, boast sasol seu wode shijatie XX. st. sast i No py Na et ten psi bole Men, tented Sal (1900-1967,)— 1894. 60 — lpi shina, dana 1896-194) — 1998.0, iealenees Sey "1938, god. —terapija elektrofokovima +L Bink Moye elektrokonvulzivna terapija — EXT, danas elgg, wonioEgas Moniz (1074-1885,)-~ 1926. 0d.—lerapia pir, - zai dopsinos mnogobrojnih istrativadkihtimoray - Re ee ar weiss srazvojem razicith terapiiskih postupaka pokazaas po, el gen el le pa Se a ona etka 20. stoljaéa zdravstven rep Se ea eke su priucene, nekva Pt tn ln pen ‘rane bolt Wvnice. Godine 1882. u tadainjoj Austrougarkojy Gane bln ave meant Sele, = ison tral etarae heme sets np ee Fone fatit cents sae gee Jaa ae i et ees earn eee iolovle zara a peronstne disper esl ainsi Cetdestih gosina prota tle wnekim se zemlja (SAD, Engle arsenic ella jatishim bolesnicima pa ge vue udokumentima koji se odnose ng meetita. U Aw oso. dine. laje se preporul © Ra mentale MeTiea, 1946, gy. ‘sk ( radne 2A einen mesane seat Tin, ni en otto sn dh seat 208195, godine pve seat rs hy Relate pte use sits CA reoer eee sit 24 pshatnske ss uh + vstanove “sole pte belek _sostre st . “na 2nanja kroz ray ‘ Sestre, stoga sy ‘slanove za djegju i adolescentnu psihijatriju Ge eoiacls. Pomnama u venan yee ae + ate en lc pt {aaniem sustava obF¢z0vanja po Bolonishe anor obtzaVeHIu | a Unekimjoshuéajevima nue 08 ‘obrzoeni setae ma speclelstékim tego a ayy BRST le en ee aqijalistickog studija 2a psihijatrijske sestre w izradi ja ot P™BTAM spe- olesti, alkoholigari, ovisnici, mentalno zaostali. za cuvanie i lietenje €42008/07, godina bit prekretnica u obrazovanje oss beKHAL je da bog zakonski prijestupa isl) lara zacad serch : % ustanove za parciianu hospitalzaciiy + dnevne none bolnice cantar zona sana centar 2a sunt samopomot rehabiltaiske kude sels vpn nacela 12, Organizacija i rad psihijatriiskin ustanova Organizacijom sveobubvatne psthi vodenje preventivnih, terapijskih i reh tacijerazlikuje sou pojedinim zemlja: latrijske zaBtite Zeli se postiti : bitch mere Nate ae eftkasnot! points mola peibijetiske zaitite pokugavaju se nati f + klubovi lijedenih bolesnika thva¢a raznovrsne tipove ustanove © lavanboinicke ustanove _ + psiijatiske ambulante Stacionarne ustanove dijele se na psihijaijske bolnice i psbijatelike + aispanzer i savjetovaliste za mentalno 2dravle aisle pot linigkim i opéim bolnicama. Obje vst ustanovs ima o Suvtemena pst subs polite razvo}zvanbolaitk psa ne ped t st pei tate iske delatnost bike psibiatriskezaBtite ipo dene prednosti nedostatke. Prednost samostalnih psihijatiskih bolnica Ara diatont ana ui sv lke pins je. tome’to je prilagoden rad psihijatrjskim bolesnicima, prisutnaje sa- vezat felokupnu mretu pata mostalnost u odabiru suradnika, a uskladivanje rada pojedinih jedinica uunutar bolnice uspjeénije je nego na odjelima pri opéim bolaicama Osnovni nedostatak samostalnih psibijatrijskih bolnica jesu velika me as. Prava { obveze bolesnika sa psihickim teal seedstava koja su_potrobna za iagradniv_prateih sn ‘smetnjama (RTC-jedinica, Laboratori fiaioterapjsktodjel | sl) te soja Psihijatrijski odjeli unuter opéih i klinitkih bolnica navode nedostatke ‘vajska deklaracija koja sadr2ava osnovne smjernice: n + adatak je psibiatije promicanje zdravlja pojedinca i zajedies Jao sto su: nedostatan prostor za boravak i lijetenje bolesnika, lim zed ep Penanttrzve]eoobost ‘apactet kreveta na odjelu, smanjena moguénost provodenja okupaci ls ig peiiinbesna {EDRAVSTVENA NJEGA PSIHIJATRISKIH BOLESNIKA peat aut! fmetesina Volesiha, pata in nal ag sth Tn laine se a eh ko sata os * fdtavstveno osoblje mora imati adckvatnu formalnw izobeazb ‘ontinuiranu edukaciiusuperviage * ezaman ono esi terapeuts mara it enelon a pov _, Tenlu.tajnosti, otvorenasti,suradni | odgovornost, folesnik mora biti informiran 9 prirod bolst,odiagnostikim { , moguéim alternativnim metodama i pro Sestomanstvo svi Ih terapiskim potupene sori beter + stutajevima ads bolsnik : esi nije stan zai svoj ov po- Glen Mo interes iogora ere ih age po. drug ude, mogu se primien dngnoncke tape pelos er slasnantbatenika " Prasiveni redadividualne slabode, sigunos\oparnst nu po ruta samo psibiatie. Dusovno zdrevie paedinea eceince ake slchode bolesnika se pibichim poremataina Iles i ota Hastene redicine phate Recki djesnostc apie igehabliaep ht Postupl moj 2 cil oaks tgabebolenia se ehie poremech ‘ai pomod im u potizanje pune eposopnot dbnoienn cashes stloh tal neler kg Sk ava | obveze sth radan, pa tao! pink bless, prilaze 4s Ustvssvae drzave.Medutim,pravopavtsje psatan edu, pravopokesjepsstan ines 2 Pe ‘iho boesnia. Itog ae rzlga v mnogim semhns donor akon 9 reatalnom adravju boi regulrjy nose lomeds sults | pallies holesnike,Namer jth 2atone ponspne salt pahithegolesike all sadcavaju 1 odrednice hoje amet otlog regula tas druitavaodpsibiekthbolesnitausucau don ugeotaajadrugeliude Polazetiodspoznsao pote pravnerepulativ, 2 rua 1907 a Rep Mit Hrvatsoj donesen je Zakonosafosbes devnim stone ojjew ovom prrsniku dostupan ween (og 1) as. Osnovna naéela zdravstvene njege nsihijatriiskih bolesnika "Nagela su opéa pravila ili zakonitostjtemeljno su polaziste za sve se- strinske intervencije. Ona su svojevrsna pravila ponafanja koja moraju protimati cjelokupnu sestrinsku praksu. Nijedna sestrinska intervencija 1 koju nisu ukljuéena natela ne mote se smatrati strugnom intervenci- jom. Primjerice, jedno od nagela u sestrinskoj praks je nateloasepse, pre- 10 "ZDRAVSTVENA NEGA FSIIIATRSKIM BOLESNICA x oj al Pe atpal PN, za a ae nog pibora Neda Tay sel ga do nti sear bor Nedceg a oie ne avi rukoma, nesters ead shaven pos pijtiskeprakse takode se nalze og inske psi eden, ono ete atop Fomuna nate Nail ean nari ludSkOgbCS mena tanatol odedere ee ukupniga socialnog i Kulturanog okey sense 120 he paishe SID, vtia temeh aes hiro ma naan prema pinskim bolesnicine, Baus go definira odnos sess PU eudanieKvaitetne sestriske ski ug cpravo ta ode med prvim cjvima edukacie bilo iekom sag, ete elite hit tne ta Mei, Nakao spomentlh toe primien vrais ae egal sepa. See sesre ogy bale lobe chen, obo seurcara ako me mp0 Perak yy inj drugesituaciw kjima naéelo iva zanemareno,Zbog ne spominjy dr¥e"* zmedu znania i ponasanja bitno je tajno podseay poznatog ee jena aruke, Sto Je potica} za prelspiivanje vay prakse HOLISTICKI PRISTUP — poiwanj Kijenta kao clog bias on. srt isu — pais hnc cena eg as NE adn, re eee ene tn ee a eee eee ible es gent aie So rn iin mag rch ine, Dan pe 1 nate inven ngs pinion : earl raéuna © brani Koja ée li nege E Surwinarenis 81. No ciety tu prigu mone 28 PF Views Su ie AUER fe recite | ey ab nl 6 PO haw ent alow fal gent orBone, Post some py 0 porn a ‘eat 2ell ron one Eeluda ohn Sp te ele i rete il Plena, one samo ay iN John Smit Wife glad Johna Smitha, 0 ne neki al rel gladon. tore gladan« lad njego Aiegov da ee #2doro. 80 Beluen ane 2040. WWANIE JEDINSTVENOSTI Lju ju ; DSI rast ednavene ludskejdinke, prinvacame sir, Pea i carnesienn oc encima | tdentia Sst S ovo da a sauna ednako. Prema se u ovo} porucsigurno ais suena sos Saja razogs pve dl iu eda Fe teebs odnost ezltito, ali pravedno, individecicies” Pe no ludsho bie jednstveno i neponoviva.Ne pecans suhaunvoks. Caknizajednojaiéaneblizancene se mote retin ede og cpa drugons onda alo dt jokin been ANlneeeh Bae ie Gega 2a lied ralitoiskastvo eee judi se medusobn0 razlikuju po tjelesnim obiljejima, pi 1 nde ls fui tin ein diene om sats, scijalnom funkcionianj,iskustu, sls vot a : Soko obrazovanie i tolerancia preduvjti su za uofavanje i wa- sce ts radlika. Troba se podsjetii da na mikroplns jedinstenost saath potinye rclkama u konzumiranja brane (topline, redosied referencia) ida se nastavlja sve do razine sustave vijednost- Vazno. 5 grat da raletst ne smiju biti povodom netrpelvost rugs Dan puime, ine osnovu individusliziranog pristopa PRIVATNOST I DOSTOJANSTVO podrlavanje saraopostovanja, Cuvanje tajne Potteba za samopostovanjem i postovanjem od drugih Ijudi jedna je ed enovnih udskih potreba i Gin} osnovw nagela o privatnost dosto- fisva,Privatnostdostojanstvo naruSavaju seu Srokom raspona 2h aiod sitwacijau kojima je narusena tjelesna privatnost do etiketiranle Gmalovadavanje mentalno bolesnih. Neki od sljedeéth primera to opisu: bu wz uvafavanje slobode izbora, ‘2ORAYSTVENAIEGA PSIEIJATRISKIH BOLESNIKN * kupanje w i . = Ne Seo ber poravaa ii wz Som otvorena vrata 5 ‘risilna hospitalizaciia. veto pobudue jeskaba iw nentainapromatraca, ajo ete S62 i anovi obiteli ili sam bolesnik. 7 : 1089 supllnit nani Kojs je tebe zapait,Prenerice, kaa ‘holesnl- sak na nee zhvat, kaa s poaci koi su piopéen » pores ae ee eee rane individualnost-13 a it postoie 1 TERAPHSKA KOMUNIKACIIA —rarvianipannerstogednol roe Kiara dobro resienekrmuntaciske ting Sere ae Lecpesitlensa prima posta seisvhiat mr jenu stavova i ponatana td. eu vide to sear arpeasie beeaitom kad god ewe segs 28 eSB sanjegue ga, priprema za pretrapu, premjestana deus! eli. Liud 2 eee amunicejs io th mang wniste, MeSuT in PFO tn Fo im sou situatama ie QAI te ako) sb Proesonaln Koruna tebe OY ro fesionalna Kemunikacia ia jsno definirane ratjeve usenjerene ka 2040 teento ijemovihpoteba, 2 one mog bit wiser ent 08S ve a anes cao soja Kotakt SL svaki cil pose se reakljama utemeljenim na znanl osude ‘BEZUIVJETNO PRIHVACANTE — profane pomod! De : aera defiaa sew mnagebrenim dekumentiis oh efinirale adravstvena prakst u citi Primes: sre a postizanje nih tna zc pred ia na ras verSk Temeljna prov Hudskog bea bee ob Hy mel ka uvoena, gonpedarke dratvene ripadnas Po ya dv (Povela SZO. 1968) tenn eg sion te ys. Stvaranje terapiiskog oktuzenja Suvtement prstyp w 2briny rete tt oad pte ena ig Felnice, a osobito u bolnie vanecr ezaeti U gyqion ete®: Medan, ativan im Fiziko okrazenje ukliveuie elomerta 2 ionalao ozracie kao Eimbentk shee’ ‘sjeclsigurnosti pripadnost, nia whistle oda nse Sse evel econ nt tari Sestreimaju vazou ulogu vy osmisjavany potecinlscetokupnog okruzenn. Kade jeg atonarant pik ita teresa ee aga nh ta Prnjevice wok so nade neko ster gat oat spor th ko da podravaj interac Kaen ee ine Iosacdidavanjeorientaciou vremenn 0 28 pong Cinjenica da okruzenje ima terapijski ueinak dobes je see eee ganja iu uredenje psihijatrijskih odjela, bee ZORAVSTVENA NEGA PSIATRISKIH BOLESNIKA ‘n. Razvoj svijesti o samome sebi Paiijatea ces i nino wraps ¥ sea mora wept eras ons i arash kor ‘anikacsi ipo, pi eam sora stall pena Rao oa 50 Jom hénottu | ponstaniem uti na wigs. Uspetnos! sete ponaipe ‘si stacovima prom plliseskom eek 0 tome Yoko fest sna voi sav Seneca spas bolas mor Sah 4 cami sce ponaan ssa sie patina Ere tds lvoe Keanna mote pomoct de esis fonsioe Slav sttena, ato toon stabil ovens poston ne tationh emo, vetovanjy gira prema neo eee To Felavao ta oper na pom, pt eco movin ikestava pak se mogu mie Raric se et Komponents * kopiives onto sna she tava main ako se wadnule + smrcionaea—~ rea i Event odnos prema ob + konatins — spremnos na aki \Vikednot su sap opin uvjerenis, milena stave o tome je obo, poelna privaive fora Wekom procsasotlizaci Prodrasue su stavovi 1 slenno Aja, Nudie pojediaim skupinama urd toe su ace negate ago poten, aformi te su pe i bee posjedveniaabektvnih podtakao predmatu stave Xfedupredeasude spnje ras lick podrasude, proarasude oki. Politckim stam tshTo cu generation stavovt kot ne wximajs w Sheridan ake to stpr a omen, Vietovana predstasiia prinvacane coy nate, wrdne su pratona mane vise stim avprenjem utoenen neoWsnoe dokezh tai mogucnonima dkasivain Store ipl aot meta nl ns + inttospekeiom it samoopazanjem — zahvaéanjevaatith ps THEN dota, stanja vias sie. Mish, ale setae re slanja viet, dao, sve ono slo laz\u obsir lato i iskuslva moguce je ores jodino umularsebe $3 + raspravom —korisno je svakodnevn tne aspravito situa that moguéim reakcijama. Osnova 2a raspravu je dobro emocion rho ozragje, Kohezia i uvadavanje Clanova wnvtar zdravstven tn Voor, ne Ceabe as cE BHO Sesteinstvo n aketit Winstvo Ww akciit — »Postansive sestrinsivas Irie tog mata pone sniha na ih pees ‘tei mann nese wnaticne i nesimpaticns rane nate nesting, nna se hea etna tomy shonin drugs spine U omen eet Shean sre tks 20st op ocr as ko Spene drusteano uvjtovana. Prema auto kag ho hace ee oka nepopularnost, Lorin! nepopa : 1 zak drain stata Meepulaoe + Bishe moralne rjednost Stonja koja pobuduju str ‘epopularno ponatanye esigunost u vast srvénost medicinska djggnosa, Neovisnoo uzoku,uviek ima bo uve ime bos oj se sesroma oxtalim 2dravsvonim djanicima vide il man ne widajna te aoe ctskivatida svi lijenti bud drag simpatens, Uses Marg McCaffery r!utvje da sbolesikne mora ui ign oo ose 4 ojom bismo zona vedero. Medan, kata gol balls bet fo god sesraonjemu mail on ima ravens nahi nog zinu kvaltetesesuinshe sk UKLIUEIVAN} Je, moguénosti IE KLIJENTA — naglasavanejelajaje na potenci- jak strane bolesnit, a nena elabst nedosatke Pomoé bolesnika moras tmelit na dij star * oslanjanenanjegove potential, mogvenst i jake strane, ne na slabosti i nedostatke = : * ubljuivanje ijnta uve rane ht of nda pate evalvacie Taka pristup podseéa na kinesku narodna poslovic koja gover kako éaviek treba navel lovit bu, ane dati mu ulovjena-To je wedno emelno mateo abog kojeg su u amerika tert o kori se strnskeshzbi gover hao o jentime, ane pacientina Sudionici uw zdravstven] sabi su medcinskasstraibolesnik i ajho- vse uloge nadepunjuju. Seatra radi ono sto pacsjnt ne mote, ne sme ze ana, Ne smi se dogoditi da sett podconi sposdbnostpaiena vim stucijema trea podrZaat ktivnu ulogu paints oprezo doz Tali pomoti osposobljavaiga za samostlan avo vt kraSem semen. Pritom je vel problem ta sto pacienti este prtaj otpor primjent tognatela og tava da kvlitetnepomog podrazumijeva adil za niega 4 ‘ZORAVSTVENA NISGA PSIAUATRISKIM BOLESNIKA ~ «uns nine: Minos ose nb um 8 ey are Ka it to aka bio Te Cet a a vin ueini uresto nih orosea sical ine (Shon a ea Fegan ea . + favajuéi Eimbentk 80 pacijenti dolaze seste pa ang oc eater Tage afm nome ns ka pa een brtznost za svoju obitelj# davatt ovate wt me 1 UCINKOVITO] PRILAGODBI — pomae pri ustg “ere: te AOS scien i em oh vt ic asjanice, lhl foatoqube paitele | dospijevaiu ustane soca Aor oie ty gmora znati prepozmai takvo stanje te potaknutlpacjen ce, Sestet Bhu za promjenom takvog ponaéania. Socioterapia bi sie oh aon ar onicu rei meg lon ns ok aa. Uloga sestre u provedbi naéela + pvt alla Ko satan’ do waste pase «Piguet zadotedan prov masa «Stat nr pest « Prepornat Kad senate se 1 etre opidanos lena nasa usjrons ai Bizaedice ee « Srepornal Had pest rsa a fej ala ‘arate eg sath 2° Ko osohs to igen weve Povutens soba igra slog ambicioene | Drodore cae TORAVSTVENA MEGA PSUMIATRSKH BOLESMICA IL. Terapijski pristupi U zhrinjavaniu osolia sa nsihiékim poremecajima Psihoterapila Socloterapiia Psihofermakoterapiia CILMI UCEN A Nakon proutenogsa ovog | ‘nat etd + she eee rape ean moi ag 24 * Pl Pome az * Ein ree ree 28 prom prec sei * peor nile pt + Pipette yg ektchoratme eon ‘Sat ce ——_ TERAPIJSKI PRISTUPI U LIJECENJU PSIHICKIH POREMEGAJA vk ijegenie psihijasiskih bolesnika provodl se raictim metodama i laCule psthoterapijske postupke, sociotcrupijske postupke te biolosk= toe agen od koh Ee bt podrabnije obradena psthotarmakoter- za. Psthoterapija Psihoterapija je jedna od najstarijih metoda Iijetenia psihijatrijskih, bolesnika, Predstavija psiholofku metodu lijeéenja peihiekih pore ‘mevaja, pr /odi se planski i jasno dlefiniranim eiljem. Za postizanie te Tapliskog cilja nuzno je koriétenje odredenih metoda i tehnika. Osnovni \erapijski instrument pritom je nije, odnosno verbalna Komunikaciia lzmedu terapeuta i oboljele osobe, Naravno da se koristi i neverbalna ko- ‘munikacija buduct da ona prati svaki ljudski cdnos. Klein navodi da je »psihotetapija istrazivanje psihickog zivota bolesnika, oslobadanje bole- snika njegovih smetnji ili olakSavanje njegovih tegobax. Ona je istovre meno i mijenjanje reakcija bolesnika u odnosu na njega samoga i njegove okolinu pa na ta nagin dovodi i do odredene promjone liGnosti. Psihote- apija nalazi svoje mjesto u lijegenju mnogobrojnih poremetaja | obol- Jenja bilo da se primjenjuje zasebno ili zajedno s drugim metodama Ujetonja, Najéesce se primjeniuje u lijegenju psihosomatskih oboljenia, psthoza, alkoholizma i drugih ovisnost te u novije vrijeme lijeéenju de Linkvencije. Psihoterapijski se danas lijete djeca od najrantje dobi, adc lescenti i osobe u zreloj dobi, a sve vise zahvata i lijetenje poremeca' prisutnih w starijim dobnim skupinama, a se oto hi up akon hoje Soames atom whine a cent man dt ma pre pe {asia so pti soctnesedin da pn ae Eipeimta edo atnomotitbaemiainee a eee feciotrapishe mete hiecenjasue 8! #8 Mla. Nees * leapishazaednica~ ahteva eh ist snk paint, mina sexe, Pepe hom ialni radi, iranje odbore bo. lah teapikom poste Nea stom zednicom masts bolecnia prvbnuf a eg ee ‘Sens musk atmos i a Set cng Ete sein eset in apa nr cig ats crane rn eta ll ler ae non ire cn enon al el te Se Bre lg cane en Tei ai okupaciiski terapeut, glazboterapeut it ee Jesnika koji aktivno sudjel Tesi ‘ZDRAVSTVENA NIEGA PSIAIATRISKIK BOLESNIKA nan stn grup, ta fc Konia Ke post jen eanpkoin svijet —uduston, Karla wei Ino} oscba sa paihichin porenofajma Avi zjeino bolnickom okrazenienu natn eae tani mesos Rotatspa sakoba, pao ‘own formiranje rapa invialnosioca moe kort 2 sm Gino atone awano femjens poten poral Teraph ‘Sszjeniea orate au oops Hm whoo want non! medi clanoviina zajenice omocul sien formas sae avn nan, Frm Ch apa se sajednie it seajnom prolznt kaa Kuss bvorenin vratinn dominirajuce, usmjereno na sebe, bezobutn pie: a2, Uzroci agresivnog ponaganja gon ca, Sete Fa jo neshofenjy nati, prema Freud ne: Fac Uae etn, 22 nicanjen. Dollard uae ape ‘kullu drive, Adlets ine Kunz i" ‘ipsc Po Konadc agen lene sitaci, nakon tage ined odtedivanjem cijeva | ponsisnie tf li rodent» odredetom gtiteaiapotraban je pois) Fence il vetom vjrojanosen lore. bent insinkt Ces su poten Toes Slinom sree ali rman ytd hla sre lo apres. Sirah maytincd a st 34 poticat Inti eke zemlje, posjeda = da bi se ona Yat span) a edaljudsea sree eam anja svojegvlacistva, hte, tune rege iskazuie kroz ares. Na spresifa mong ogee Kommuninacsgene edine bole edukacispeedines stents ‘To unati da anal © aledniclw smistastanvenj,smaateen ‘ma vec Gavik = nit kulturnog mille, sabe sora resiviio reagirell. Muskarci Get Canju migiéne mase Peihodinamski korieni tak Jeni takva reagiranja gotovo da su sl Nezadovolstvo zbog lisavanja majkeumskeeion, het Hepke aha etae thranu, jednom rijetju ugode pee Hupke dieteta poput grizenja,bacanja start ne cee ekontoliranog mokrenja i siclice: Cledaludr re oii 36 istv, Koja daje di agresivne po Stanja, a kasnije i Gin, agresivmost jo ZORAYSTVENA MIECA PSIKATRISKIN DOLESNIKA ‘yutan instrument da se vlad yrs ‘aye dea Pl, ovarian, 1 von aps ‘gposia ue pring 1 stim. maniesacima: pate Eicnjom trv fl ern lien}abeeaninn pt een eee ieionjem Vote | rmjem zhniea, Covi ve pre tale a eee ftidenyoilostavtindnjam napetoat Hkcace vautiek mga eee aan} detest abtioatpokastao velit, pen Stee serpent Grp ol ram dette ee ce punovi posta na neko dugorn esti tage ake ‘Gn se oder unk sales povtanc} epee pera ae Inv sein ugfotenim dint nan odterecuna je deste emir teal te olin lian eae ponent —istenje sama save Teskobm Lol se takin at pwr ps Sine wremenom ste vata Lona thvoraa at iat eae ‘ote Kojo san unstnaly drag : ‘Agresivno ponatanje po DSM W Klas “ac psihikih bles pre ref (Ameo wee patra pikazao eka Sample pore thegaja ponagonj Koj prodstaviiopetovany i wajet model pone ‘jimsu povrijedena temelina prava dag ii daustvene orme th pra |a primjerena dobi, 2 manifestira se postojanjem sledecin dljagnostiek eter 1 i toma dims ivoijama Namo Woe pine seas ~ east niione tenia + spoteba orn hoje mote veskovai tek Yea ox (tina nls rane bee, not psa) + iia aktnont prema tna * Nika oko prema Zona * Nanda suoeavnje stom (napa oraivaie, divans silovane pack + beaavane nn sigue avn 2. Uniavenemovine 3. Peete ada 4 Onin narisvanie praia it aa. Voie za sestrinske intervenciie ‘U zbrinjavanju osoba s tim poremeéajem glavai st eile * ponovno ukljutivanje osabe w socijalnn zajednion \ * spostavlianje odnosa s drugiss Kadina. estan Uh ova ub 6 6 anisotstno ponatal thee asobe, " "ek Ds i ie i esti rays akvi pcnti sx co Primjeniivati sliedece metode: i ios wlemeljen na empati iskrenosti, prihvadanjy ienUpacijent mote Hutt, ita agresiiom 1 stvarat terapisko okrutonje — rjebavati konflikte + brimjenjvati individualiciranipristup. Predtidiett moguénostagresivnog ponafanja i primjereno deloval { Pottovat Kijentovy potrebu 2a cscbnim prostovom + ulloniti fe okotine ono 80 Klijenta plat + smaniivatirizik 2a ozljedivanje. * Primjereno komunicirati {Re optuzivati i tako pojaatiosjetajkrivnje + me pokazivatistrah i pantku * izbjegavatinagle pokrete. + Ne zanemarivati vastitu sigumnost * Shed vlasit osjecajprisutne opasnosi, ne ignorrai ga | podue _2e1i mjere sigurnosti * razvat vedtine ponasar * Djelovati po modelu PPD: * Promatrati, Planirati, Djelovati je u riiénim situacijama, Zaravstvena njega bolesnike s ‘poremeéajima prehrane Ziravstvena njega’ holesnika u djeéjoj | adolescentnoj.dobi a CHEV UCENTA Nakon prousenog sadrtaja ‘ovog poslasla student = nati: + rnin ppt pie po fete th talent + prpeza sepia ports + proved progam pena ut ‘Sons ene huine + pron ote sane ‘en bent pte nap dn znde| " Gakahcin poe oo +. PSINIGKI POREMEGANI U DJECEL ADOLESCENATA Det adtescntna pitta bea poremeiae wpa doa esaloé 2ivotaiazvoaljuse jdinks 04 rodonia do duatesee gos, ‘ivola, Buduéi da jo upravo to vtifome w kojem liudsko bige od rons fodendeta izrastaw zrelu odraslu osobu, dake, prolazi roa bume hore faze fiiekih promjena, to je razdoblje praéeno jog burnin promienae ‘psihitkom rezvoju, Upravoteburns promjene udetnistvu adclenes: SA onl ole wt ae lag abrok uz se omen poo akan obo ada zak seen Sere ra onan breve va sata nakon broka set da il pa pel 1a eles ais! Koa egw Thoder, sae mor Poste ago naania alr koje Su pre ik ove, umes ie etka ole da pantie na rjsty ae Sr ogg il rade auéu busnjoka na dan vite pujnhiperipidema (to nie itkost kod bum) pre oa ae aot ut kontzolakoleseroat wigcerida te eventual Upuec hipoipriih ssa Tats pvt postin grozen bog aio nske eles tine ainagodbjsnpdenn sured prebrana se 7 wz pomoe 182085, Seige Sie Ujena pacietice elu astasuuce Dududi seve Sere falccine nihove vole dob bran Osim og, dobivei infu je 10 pono glkoze sinuliuom te kote vitamina Pasjntica mors stano bit okrudena ugodnom i neoptutuhuéom oko tina ka) eaprema prot emocionaina pois Sera wrazgovo terre ticoe jeinam oie rb oki Koj bras paijentica “ike boll pont o jel Koe eLiepeposhudeno te privat okusom i Trisoma ponvalt viskokalorias i visokoproteinsky Brana po- pul sladolede it milishaea kako ne bt dotlo do proteinskog deficit. Firana tebe bil narezena na Sto manje Komadi tako dase pacientica uve ne zamaraezanjer | Hvakanjem fire. Sva uzeta hana i ekuina tora bil uredno notana svaki da Ist tak, pat se eliminacj bog ‘oguees wimanja dioretike | laksativa, Takoder, svakodnewno outro {sto wteme nakon toate vr se vagane, Svat dbitak na tein tra sao nga 0 Yn el hae control nad jedenjem, i ‘ini ba \ S. Amenoreja je jedna od najtezih organskih \ Kocgrolinim koliginama pa se trote njihove zalihe iz naslaga sala na bo. | slane mjestniea duke vena, ose opanent Koti pot slabjetit lomitn ae Poca ea cee ie iene at ho weilenata ice etaote Ponovo dods de uapostveredoviomensiuacig eee sitesi pon ton se et eens xt ate oxjeea dd, Kozaje sha, pets, op Moke Jee oskuno, «boa urna je tamno Ste bj neni nape jedila ispucanost, a za tif6enje zubl | zubnog mesa trebs rabiti mekanw Getkicu i konac za ciséenje £8. Opstipacia je velo est problem jer je funkclja i motorika gastointe stinalnog sustava potpuno izmuéena zbog dugotrajne upotrebe velikih oligina laksativa (20-30 na dan), Pacijentice osjeéaju nelagodu i bol w WB ZRAVSTVENA MIA FSIIATRUSKIN BOLESKA sine normalan tan prone. Zt shu sete ea wee Inate pomave protiw opstipaciel, ai! wry oe = pie ‘pune iskljutit jeje suznicaerjova previ inirana above vanjem. 9. Hipokaliemij je rio ost problem kod pratjranog uaimaniadiuse- ‘ka Taksativa jer se osm tokutine gube soko mineral ils So Adovadi do tetkog disbalanss, Svea to oti gréavima u ici, lc ‘Dosey, remorom muskulature glpitacjana i pri malom napor, Cl liegeni je da dode do normaine ravnotete elevate w kv. § {im ciljem ses reba potcai na urimanje brane ojajepirodnotogata ‘aljem (sie, banane, «ako paient oobi, dah se priprave alia wW obit tableta il tekutine. 10, Aspracja mote natal ako komadi hraneili tekutine dade wee Iheabronhalno silo pilikom hrasjenja sondom, alt Kad pacient po- ‘raga. Svakako je najvnini zadataksestr da pire bude pravodcbno sprietena jer mogu nastat kobe posledice. Za tu sub skoje vee ord nirano hranjenje condom, ona se stata nanovo 29 svaki obrak, a nakon ‘joga so uklanja Sestre moral popnasigurnada je soda wflucu to mote provjerti oslfkujuéisteoskopom upulnull zak koe snd. ‘all vefak sonde mode wronit posudu + vodor pe ako izlze mish "Gi, to j-znak da je sondaw pluima teu treba ito avai 2 Konto se mote potvrdit i lakmus papirom jeje aspirin fluéan sere kise log pH t boi laknus papi u exveno, Stak dan bros tebajubil ade valno dozirani kako pacienica ne bi dobila preveliku kliine bran fodjednom. Kod bolesnica sbalinjom treba wit i auskallau tie jor one vetinom imu protitene Zelucs, budui da katkom wemen feludae pretrpajy enormnom kolifinom hrane wsijd Gaga mote nest ‘odgodeno deluéano prainjene, « poveéane 2elutanogpniisha mote w Tokovat rgurgitaciju beludanog sadttaa. Hrana se pomacu sone te ‘davai polako (hranjenebi tebal raj ena vemens ks wiman tbroka rane na usta oko 30 min) ako se ne bi odjadnom stoop wok pritisak ma eludac mennnnigrtetaedisieticesntent | 1 Otetene meets ae mote nao heheh eto actos somal stan: Reda pales ange ain {ska proveravat lopli koe, even tha Bolsa cotta san ern oo Jereno seabante taitirnost 1) Prebirans treba omogucit optimelan unos vitania (sobito vitae ‘na C} Sljess uz adekvatew hidraciworpantona 12-tipotermila se oituje ustalno)dektavict, sho} hladno) kote fanelgain okrsjinama,pacijentice maj nakostajesene dake a fur Ula jedvadostize 20°C, a Cesta aut iajave pacijontles de a ey Asdna. (Cite zdrovstvene njegepostizanje normalne jlesne temperature, uz adekvatny vlaznos i toplinu kote, odnosno osjeea} upode, Onsen ing 20 Pazt! de ne dodo komplikacja hipotarmije, a to su oaljede mekih lkiva, dehidracija,trakture te hipovalemicki Sok koll meso waned an aciienticu probreo utop|jje Nilo fe vatna redovita kontrol fekvencierada sca te razine kevnog aks koji morsju biti u normalnom rasponu acijentica se smiesta u toplikrevel, pokriva se utoplienim preka- {atima, dau jo se toplinapitci u primierenim koliginama, Sva pdjece Asiaje stege mora se skinuti te se uklanjoju svi metal iplasién! prediec, tiXoj'su u kontektus tjelom. Ako prijeti hipovolemija, treba osigura in. tavenoznu nadoknadu tekucine. Sestra mora preporucili toply | udobau Gile%n. ple kupke i legene Yelesne aktivnosti te uzimenje toplih napta, Sestra u pristupu pacjenticama oboljlim od anoreksije i bulimjo sora bit susetjva i padliva te imatirazvijene Komunikaciske vesting aunpatia je bitnasposobnost koju sstra mora posjedoval i oma eno sett 0 oj se Zli porucit. Pri tome ona treba aktivno pokazaliineves ee goin Tin ot ‘necro ake pcos seu prativnrn ohh ote Si in up repeorein | odbacivan to ova} nine wc iceriamra ag in re Sea oe pune pojernfu ssa urs att ane sumnienve prema Skah nda osjts) napuenos ttdenost suave uae prt ok cries atone choos iene log process lijetenja trebala poticati paciientice Sain ce meee realist sneer ndateaiee rae 3m i bulimijom osoba je 22 sebe te takay Soh nce eis at's ‘cited eto iergseonme pera SEESereh eae pepe nl bo a a, Tul cea Cael sh a pa nn ‘Sova uobajenim aktivnanime, odnosn,pasvaon i smopod Se Zdravstvena njega COE UeeENa holesnika s Nakon prousenog sdrtaja poremeéajima crops sean _ Fasnolozenia Hage theme + a te dp oe ‘Zdravstvena njega depresivnih bolesnike 56 ‘2dravstvena njega menignih bolesnika a omar etait tovor meeps pup * Pinte aden sei Intron. * dca blend ine tel adie a s. POREMECAJI RASPOLOZENJA (Atektivnl poremeéali) Svimna su poznal osjeéai vesli | pate. Npr. poh kolega li boje ado mjesto og raza vei bit Ge ralogam tage ps imalnom vot pa take ud mogu bit anit ese al oy Job uve ick unutarnekih, drusiveno pribvaliivin granica uz moguenioet kontsole sjecaja. Meduti, promjeneoseéaja koje 0 hlsiicrane keo pshiati- ki poremecaji rspolozenjarazikuju se od normalnih po jatint obdone | ainsi, dl soja namoguénnt tonto Poreme¢ajiraspolozenja, osobito deprosja, poznati su jos iz antiCki i ‘omens Najednom gipatskom papiruns (100. god po. e)20bietenn Je rasprava mudraca Koji kazu hako ndusa postajo teska wz oduvana sieéanjs. Stari testament bile birovto ponasanje kala Saula kao ra: | sologenje koje se mijenja od ushiéenoati do depresie, Da je danas Ziv, ‘erojatno bi bio tretiran kao osoba dijagnozom bipsiamnog afektivnog, poremecala. Smatra se da jedan od prvih opiea poremeCaja taspolozenje Potjeée od Hipokrata koji ga je nzvao melankolijom. Moze se ree daje po vom natinu razmslanjao stiologi depresje bio preteta biclogiske pot bilatiejer je uztoke bolest trazo u promjeni odnosa znatajnih sastojeka Jiudokog organizma. On je, naime, smatrao da melankolija nastaje 70g ‘ljecaja erne Zu i legme na mozak weatamnjujuéi tako dusu, tine je relankolignome. Jz za sada nepoznatih razloga od 1910. godine bro} osoba s pore- Ime¢ajima raspolozenia stalno rast u svakom desetjecu u svim industri jaliziranim zemljama, Neki autori smatraju da je to vise posljedica bole dijagnostike nego stvarne ucestalosti tog poremeéaja, a dragi to povecanje Pripisuju preteranim zahtjevima koji se postavljaju pred éovjeka koji nije u stanju adaptirati se na mnogobrojne promjene Udanasnje vrijeme poreme¢aji raspolozenja medu najéescim su nveli- Kime psihijatjskim poreme¢ajima, Zbog toga neki autori nazivaju presi siento preladom ete sa se tekow ota ntpotarna depen poate od 10 posto mfaraca 20 posto fo, ‘Eaamspols testator tpotarng poremecsh proenfle se ko po Soin steko sik stato pojeve prose ed #1 ‘musharac, Pome egotove dvostrbo C2! Kod Sonn preiostelia fda bi veroci tome Mog bill » hormonshim zien u Aa, ta2 ‘toy estas steanih sivana,nauteno! hespomocnost, granu ‘rede ivoinh log. porns i ‘Raspolodenje mots Bil petoladk snteno pa ada govori o depres: ist ptlost poten pa tas govorimo oman ihipoman Mom ne mga pet nt hak og tog ogy is PalpuNa ‘neskladu s uzrokom. . " sa. Zdravstvena njega denresivnih bolesnika Depresivan bolesnikje potiten, smanjene energie, ilores i vole, {aklm csj¢ajom krivnje i samooptuzivanla, smetnjama samokoncentaci- Je. gubitkom sna teks. uz este sucidalne mill pokusoe suicida, ‘Trebe ukazali na ratika izmedu osjeaja gubitha i dubake tuge | de- ‘resije. Naime, depresivno raspolotenje mode se pojavii kao odgovor na raxligtevistegubitka — gubitak Velesnih funkcia, dijela tele sosjlna #konomskog status, u slutajevima nealjedivih organckih Boles ak jako nema veike ralike u simptomima, ne mods ee te jeje © pore 'mecajuraspolotenja — depres. Sestre moral prepoonal azlika leme- du normalne reakcije koja se 2ave tugovanie! pstoloske prerade duboke tage — depresie. Tekoder treba imati na urnu da normalno lugovane te. ‘ba ohrabrivati§poticati te da ono zavetava unvitar razdoblia ed nckollko ‘jeseci do godine dana bez profesionalne pomoti. Za razliku od tugovan i depresija nema ograniteno vrijome trajanj, simptomi ne prestaju bez ofesionaine omoG wl je opasna za bolessike hog moguenos su Proces tugovanja prema Amerikom udrudenju psihologa sadréava S axa kroz koje osobe prolaze, To su + bok neyjerovanje aubitak orijentacije,osjocajnestvarnosth omanjkanje koncentacje, nemoguénostobevijanja dnevnih po- sed usmyjerena prema svima koi su pridonjeligubitku vljene ‘uga i prihvacanje bolne éinjenice, ZORAVSTVENA MEGA PoNATATINSIH BOLESNICA Dinantha porenséaja rasp ww imbanika Dal sesrinsk stl mn elo ‘poznavanj simptoma kit oleedu dap YVolikidopresivnt leak nage tenets epaltan pores chiljtan fom stn dope vide. U vedn iterate Koj a0 krish po inosine ea ‘og pore spine 9 Huet sion 1. dapresivna raspolozene vidio dam. gotovn seal dan, §o.senavedi Fo sujektvna Zalost(osjeca ve tuzno it prozn) Mito drug vide (ipl ales) Respoloaenje se opisuje kao dapresvno, tino, beznadno,abeshra ‘brenoilluluteno. Unekivn slucajeviina tga se ispotetanegie alse ae nije prepoznae tiekom svakodnevnog ragovors(osoba tealeda kan da (x zaplakat).U osoba koje se tute no osiega)vispraznestie Fan da nema ‘osletaja il se osocaju anksiozno,o prisutnosti depresivnog raspalozenja ‘mote se zaldjuet po izrazu ajthova lia il po ponataniy, Neke osobe na flatavau tjalesne tepobe (bolov urazliitim dijelovima tela adie nego ‘osjeéa}tuge. Mnogh pokazujy poveéanu razdraZlivost(exina. sabe ‘klonost da se na dogadajeroagira izlovima bijosa ik oksvtujudl drupe, 1 protjeranim osjegajom fruseiranosti bog sitnics, 2. znaéajno smanjeno zanimanje i uiivanieu svi, i gotovo vim altiostime ved dio dana Gubitak zanimanja ili usivania gotovo je uviek prisutan. Osobe ‘sujuosje} gubitka zanimanja za svoje hobije wvige th nie brigne it ne ‘sieéaju zadovolstvo w aktivnostima koje st prije smatrale ugodaitna- Clanoviobitelji primjecuju socijalno povlaéonje i zanemarivanjeugodaih aktivnost (strastveni igrat mogometa vite ne gra, dijee koje je uzivalou ‘gr cijeli dan sje u sob). U neki je prisutno i znagajno smanjenje pri jaSnjih stupnjeva seksualnog zanimanja i ele 43. natajan gubitaktalesne tetine bez dite ii dobivanje na ledini(promjena vise od 5 posto tjelesne tedine w mjesec dana) it smenjenje ili poveéanj teka ‘Tok eobitnio smanjen muoge osobe osjaéaju da se moraju pit na jelo. Druge osoge, oscbito one na ambulantnom lijeéenju, mogy imati )povetan tek i mogu Zudjti za odredenom hao slatkii i deugl ugliko- Fnideati. Kad je promjena teka izrazena (ujednom i drugom smjeru) po Sljedica mode biti znaten gubitak ili dobitakna tjolesnoj tet itu deve ‘nemioguénost dostizanja ofekivane tjolesnetezine weve igre ymetaina pate ST pers eso naeneasmotnia poveana doreivnim poremedafn. Qtate oben bude used net testi mau shoves povovnin we fazieo (edn Insomnia Ise ble prerana tite re mops pa Merminalnainsomalis). Rite osobepredugo spay (pers matey & shlik pisod produsenognocnopspavenatlipovecancgsdnevne a, Tania Poneka je razlogzhog Roleg osoba dalas! Mab medica ome upravo stn savas, $: Psihomotericka agian ili retardacia (te vide drug, one ‘samo subjetivan osiecojnemnina I uaporenos) gama). 76 ‘ZDRAVSTVENA NIECA PSINIJATRUSKIM BOLESNIKA Vil. Zdvavstvena Njega ovisnika cue ue akon poutanog setae ‘vay pata tden ee Zaavetoe jog alloolicara ‘aravatvona niga ovens + sgn ten wanton rine © Soueeerers: ‘Bpidemioloskasituacifai problem ermererel ‘otsont ed oy tn Komnacie wit ox "Sattar ‘Progled faza lijetenja ovisnika 3 or ne + peepornat simploma peed ‘Vika vodenia grupe oS Naaieaetrinda genet « cgvemenionsy wdetokse programa) 99 ence VU, Zdravstvena njega CILJEVI UCENJA DSHOLENIN HOLESMIKA — akon proucenog cadena ovog poglavlja studenti ée znati: * prepoznati i definirati psihotiéne aaeeneay poremeéaje * prepoznati simptome shizofrenije . F + znati oblike shizofrenije Zdravstvena njega bolesnika sa i, shizofrenijom......... . . 103. * tazumjeti utjecaj obitelji i socijalne zajednice na nastanak bolesti i iz- Obitelj ishizofrenija.......... 106 lieéenje : + promatrati uéinak terapije i bil- i shi: ije . 107 Simptomi shizofrenije je2iti nuspojave farmakoterapije Oblici shizofrenije +113 srepoznati pojavu suicidnih mish i Samoubojstvo i shizofrenija .......115 —‘makana ‘ i i + definirati ciljeve i primijeniti se- Prehrana shizofrenih bolesnika - 115” Stinske intervencije Ciljevi zdravstvene njege i najéesée ee eee eaten ves 116 sestrinske dijagnoze psiHOTICN! POREMEGAJI _avernoj Klinitkoj praksi susreéu se my, H : ogo meta hls th poremocela. Ovi bit govorag ght" diaper cetosti metodo 2rinjovan ey hozama 2b08 ‘ijt shizeiu, so 2nai podijeliti,rascjepi Rate POTEET nacuje todke i dugotrajne dugeyme pore, Ebr es he rosknan ame vaio} sci ukljuéuju reznovrsne smetnje rate ge meta funk voi dina i ih dinamizama, motivactje | <2: per. xp kei one a ao Funkcioniran es. Zdravstvena njega bolesnika sa shizotrenijgn ja dovodi do porem oremecaja u mozgu | koja dove or jankcioniranja. Naziv shizofrenija potjete od gr&kib rijeti shine ram fen dusellirazum. Bolest je do pogetka dvadesetogstoheag’™ patel nazivom Dementia precoex, a B. Bleuler je 1911. godine = Inijebio iraz shizofenija = Prema podacima S20-a, od shzofrenij trenutatnoboluje 4 mi. na judi u svijet, Brojoboljelih u SAD-u je 2,5 milijuna jd, aut skoj 18000, Rcik bolievanja od shizofrenog poremetajatiekom tings {anosi oko 0,41 posto, Godiéne se registrraju 2-4 shuéaja novocklelia 1a 10 000 stanovnika Miilenja 0 uGestalosti shizofrenije u razliitim dijelovima sijea su Podijeljena. Premda prevladava stajaliste kako je ucestalostshizotene otovo ednake usvim krajovima svijeta, neka isradivanja pokazujuupra vo suprotno; primjerice, u Aziji je primijeena veca uéestalost Shizofen Ze simplex u odnosu na Europu i Sjevernu Ameriku. Veéa prevalencia sharon ps Siesorsim ba ob on teri pen ‘nm sg sociatno-ee 1 rasta 0-skonomg ‘ani wari bipotezs: Biolog fe multi Dioodkim social imbenich biti gents Genet Unek vor da ge blizina sr bolievar ratigen ornost Porod Ushi plikecija plikacie xi ijelowinaa Seusko te ppokizi= shizofrenih poremecaja uotena jo 1 se sievernim Lrajevinia Tske. U smiste ubestalost pojave boest spol incindencij epodednaka ena, [straaivan jutda erizikobolijevanja najveciu mukaracajzmer 19.124. got ena iemedu 25.134. godine. Prognozaje kod ona nett bolin zbog hash: jeg potetha bolest,Prisutne sui tvrtnjeo veéojuestalostishizofrenije w ‘soba rodenih simi, Ho se pokuéava objarniti vecom utestalodéu intra terinih i perinatalnih otesenja mozga virusnim infekcijama, hipovitami- rnozom 2bog promijenjene prehrane te niskim temperaturama, Verano U2 socijalno-ehonomske varijcie, veca ucestalos!shizofreije utvrdena je wu razvijenim industrijskim zomljama medu ezobama nega socijl ‘no-ekonomskogstatusa te éinjohica da eu bolesnici uglavnom koncentt- rani u sredignjim Cetvrtima velikih gradova. Tu tvrdnju objaénjavaju te hipoteze: 1. drifthipoteza, koja gavori da shizofrenibolesnici zbog bolesti pa- ‘daju na socijaino-ekonomskoj jstvici: 2 hipoteza o soctialno) segregaciji, prema kojoj stanovanje u s “Hagin Stetina vale pera sistent bolesnina oma {gucuje anonimnost i odsutnost prisne komunikacie; 3. _uarofna hipoteza, prema kojj vo izratena socijalna dezorgani- “Zacijafizolacija pridonose pojav shizofrenije. Baiologij te opake bolesti danas je oS uviek zagometka i smatre se da je multifaktorski determinirana, Danas se sve vota vatnost pridaje bioloskim cimbenicima, premda se sa sigurnoséu zna dai psihologkt te socijalni éimbenici imaju vainu ulogu u nastanku te bolest. Biolotkt Gimbenici koji odreduju sklonost razvoju shizofrenih poremeéaja mogu iti genetski{ virusni, prenatalna i porodajna oStesenja mozga it. Gonetska predispoziciia U nekim je obiteljima uotena veéa zastupljenost shizofrenie, 8 go vori da genetski cimbeniciigraju bitnu ulogu u nastanku te bolesti. Veca Dlisinn sodstva sa shizafenim bolesnikom wviek nati vet ii od obolijevanje, Molekularna genetika veé dude vrijeme pokusevaidentifici- ali gen za shizofteniju ali jo uvijek bez Zeljenih reaulteta. Ustediftu po- zornosti genotiara trenutatno su kromosomi 6, 22 6. Porodajne komplikociie U shizofrenih bolesnia utrdena je voeauestalostporodaaih kom plikacija u odnosu na opéu populaciju. Smatra se da su porodajne kom plikacije vige povezane s ranijim poéetkom shizofrenih poreme¢aja i s 104 zoravsrvena njeca PSIHIJATRIISKIH BOLESHIKA nuthin solom. Najee yostfi perp 4 hips moray i en poo: Virusne tnfetio Postoje mishonje dj hizo rusia intrauterino i wean} debi Sport vt ne Stanju mirovana akada dode do padaotpocnst ongrizns eee ‘stanju stresa, mogu se aktivirati i prowzrotiti bolest. Panes Porc wprtroni Neprvina prerana mak stn mote doves do abormane: stturarvoju mona pods, So kane mote ujeat a planta fo. Poslje | milena da hiperenativnon na nda Wor eres Prinjricelulene, mote prow u bale Veruj eda,esim savedenh lh intent, vou oguw nastanku shizofrenij aju i razni psiholoski val aluootk ember Stres ipsitotrouma ‘Vieruje se da su shizofent bolasnici u odnosu na opéu populaciju osjelhjviinastrespsihotraumu koje dovade do aktivacie oles S dru Be strane, tumadi se kako sklonostshizofemiji ae biti posjedicarano ozivljenih psthotrauma, Nezdrovaobtliha komunikaia Vetina struénaka ted da neadrava obits komuniacia ne te- samo na rlapsbolest nego je vatan Cimbenikczika a nastaak bo. les. Osim navedenih bolokih, psihalosk soca eimbenika Ko ‘mogu pridonijelirzvoju shizofreije,sastanak te bolest pokusva se abjasnit i dovest uv vezu sraltitim poremetajina urazvou S2S-a, ‘neurodegenertivnim i demieiniaitajucim procesina w moegu miko traumama mozgs, metabolickim{autoimunim poremetelinaw faked taznih neurotransmitora i njihovih receptor. Shizofrenija kao neurorazvojl poremeéo| ‘Mnoga istradivanja pokazuju da je shizofrenijaposledicaranog ote enja mozga i odumiranja pojedinih neurona, sto dovodi douspostavlan- ja neprimjerenth veza izmedu pojedinih neurona, pa dolazi do pogelnog Brenotens informa, 2bog ea sepia hlucinace | sumanute dejo. Sister skeet poems ‘Nokia je steatsvaina ulvrenn va Sestalost newrlegenert rh process. primers demelinizcio i mozgh obuilih od shiz frenie.Pojava anhndomie, gubilak molivacije interes te rimocionslno ‘nladeniew shicofren bolesnika objasnjvaj se dogoneraivuin premie ama sustacy nara. New Istrstivanja ukazti na vecu ubestlost poremetaje grade i funkje ‘mozga u shizofrenih bolesniks. Hipofunkeijafrontanog rednja mozg8 ppovezujese nogativnim simptomima shizoftenieadisfunkcije medil- _nog temporalnog reznjes pojavom paranoidno-halucinatoralh simplo- folose osnon shzoffeme ‘Neurobioteriishe osnoveshizofrenje Danas je jasno da su shizofreni poremedai posljedica jedne slodone disfunkcije i dezintegracie mnogebrajnih nourotransmilorskih susava u ‘mozgu: dopaminskog. serotoninskog. noradrenergizkog KolineriCkoE, _lutaminergickog td Neurolmanologifashizofrenie U shizofrenii su zabiljezena mnoge odstupanja imunoloskom si stavu, ali ot nije jasna njihova pitoda, 2, Obitelj i shizotrenija Danafnjespounse ne vide v obitl urok shizoronij aise sma 4a su poremecen obiteikiodnosi vede opterecenje 2a oboljelog te ako poste, potrebno th eso prije prepoznet i uljucl obit w Hséane (Cro meate, 2000), Frid Reichmann je proutavalauljecaj odnosa majk i eete ne ka si ezv)shizofrenije je stvorlatermin sahizofrenogena mejkay Koj cznaéuje dominaninu,agresivn i nesiguen Zend. Takva je Zena, pogo- tovoakoje dana zapasivnog i slabog muskarca koji] prepusl vodstvo, pomitlenjuF. Reichmann, sproizvodat« shizolrene djce. Moog istrativaiproutavali su utjecs lose komunikacije u obitljina polavu te bolest. Najvige pozornost privukla je a : niki Koo je verbalno poruka suprotstavliena neverbalno), Pro: adeno je aj akav natin komuniacje laraato stv shizotonim otitljima, asian sain. Opis at, voce tae meta eae Sacer 2 Et a se nisu profesional dha Iona parent rai) Dees pata iCTnamai mist tap al aEaD' se pee ano apts ann, Dos bao aan han, 1h ts pa ta Sa econ atl let ee jnma tle a J ae aman ae doves wgranice relnost Je reeran angatmay 1 lijogania nasoie et moe iscrpti obitel + 0 razocaranja, abiteli na poet pee obiteli da erje€ 0 kroniéno) bolest, esto; Yasnoje biases ee voie azn pobolania | pogoréania te da Ge veing ine sh aes ntact aa Simptomi shizofrenije oe vt act sens: te Timptomi prvog’ drugosreda. Shizofrenisimptomi prvogreda po Schne- idera su Tr halucinatorna ozvuéenost viastitih misli 2. sludne halucinacije w obliku dijaloga 3, lune halucinacije u Kojima se komentiraju postupei pacijenta 4. conestetske halucinacije vanjskih utjecaja na tijelo 5. osje¢aj oduzimanja misit 6. osje¢a) nametanja mislt 7. osjeéaj de drugi znaju Sto bolesnik misli 8. sumanuto opazanje 8. nametauli ili Kontrolirani osjeéajt 10, nametnult lf kontrolirani porivi 11, nametnuta ili Kontrolirane volja __Dleurer dijli simptome shizofrenije na fundamentalne ili osnovne i sporedne ili akcesorne, Fundamentalni simptomi ne moraju dominira nj ait suit x agony hiatenie, Poza po ick om tat use + nat sia inj gob sist sled ena pred ecg il pokn powtae ir neck 2._sfelona neadesinst afeKinostbolsntka nopinjeren Je Sebienon cacstmtaonon ra” 4. ambitlecin e rave naaebtivnor,vonom | misono "—Jlanu istovremenom prisutnoseu oprecnih osjeéaja, npr. ubavi Fine, opretuh tes npr. prnvaanje 1 odbijane: Hoes ‘ites ace Knfadivtomim deoma, peta pate 20 nf poten _aullam $e ots pekidom kornunikacie a svarnottu ipo steeiem abel an aa Sporein(aimplom!shigofenije cu dbmane opatanja ie hall fnkcionalne-smetaje pamgenje 1 verbalog nacije), sumanute ido terezavan U novije vijome ave se vide ietige podiela na poutivne { negativne simptome. Pozitivn simpiomiadratavaja suvitak i iskeoljavanye ps ‘lgkih funkeija (sumanute dee | halueinacie) a negtivn ew eimpton ‘osetia smanjnj i gutta normalaih pati funk avn sti (alogja,abulja. anhedonij td.) Poziivn simptom su dominartni © ‘akutnim fazama shizatenie, a negativn’ su simptomt karakerstint 2a Jconienu shizotrenijy. Vito} gna i podjela na produbtivne (sumante ij halons) sire lope apatin dolls nis ened, rij) simptome shizolenie. ‘Specifizn simptami shizofenije povezani su sralitim psthopate- loiter Seine 4 isiuljeno dotilivanie etvamnost koje moze uzrokovali sje- nelogitne, nerealne i éudne ideje koje se wviera- ~vanjem ne mogu korgirali jer su odraz bolesnog dozivijavanja stvarnost: paint w nth vjerue| potinje se ponstatlu skladu & js ux: holcinacie eu test | prdsana atk porometal> ada shizfreni bolesnik percipiraneito lo objktivne ne posta [Najesce su slutne (akustiene) koje mogu bit elementame & vid ‘dredenih zvukova,sumova, pucketane sI(akoazmi) ‘elozene vid josnihglasova, dijtoga, komentars,razgovors (one). Gla sovi mogu biti musk Zenski, dja ii neodredeni,obiéno dolaze ‘vane, katkada iz njlhova Ula pojedish organa, Sadr3aj hal 108 "DRAVSTVENA NEGA PSUIIATRNSK BOLESSEA Sivas made bit velo eda, optus ath je suet glass ugan, etl ue ee ‘lad size bole laayavesesvah yee Pe ‘Im ont jena wera a suietonn> Fake mopehae ne fenomen orwudania vost mal og dis sone halciatnton lil as amen asthe natn see inci mogu Lit hlucnale crash ants tain hpi} atcinace es poverne spa 1 hala min olaitne) ohuce Qesatonee ae {opti¢ke) halucinaciie. : ir + poremata dtiviavaniavastog ja kne se mote ottovet kao: * gublakosjda vasiosttsvoih Zl, emocionaathstama | postupakatako da ge bolessicima det kako im neha odeed Hvnamecs mises th do nedtoudine 2pucanjoilgubitak grania vlatitoga sto dovo do osjetaja spsjnj bil Kojim objektom u svijet lw uniersarat fecamen doprsonalizcin sos of wdoivevanj ble snl da se mijenjaju da ove isu ont or arise glecogs nekako Gudno pa sve do sumnjeu vlastio postolenle dezintegracia inst, sto mots dovsti do osjtaj da sushi 2ofrenom bolesniku pisuine dvi ili vise veda fenomon transforma inost kod bo {erdajebolesnika da jon nstko arog Js: eam se sukladnot ponasa 8 su prisutn ose t drug lignost i sivotin: fenomen derealizacie iti metamotfopsie okoline, sto znadi da bolesnik ima osjeaj da se okolina nekako promienila, postala nekako Gudna, sve je nekako drugatie, nedosabk luiténest wide w bolest,Shizafentbelesici esto poritu da su bolesni odbijajuuzetiliekove ili predlodenu hospitalizaciu. U blazim slucajevima prepoznaj bees, all "amanjuju vaznostsimptoma, au tesim slucajevima aegeaja da ‘ut tkada imalipsihicke metaje,odbieu bilo kebvu suradnjas smedicinskim osobljem i lecenje abjasnjavaja kao oblik pro ‘anjanja i keane, ® roviasnesvaso— to unk % ulzam.~shinoten pole estrno vsti tin intl ee smhov Mots Spel Se eos ee ogi ler usanjon i sees ween ee soaps nie — 109) roca, indiferrntnos!, afektivnw tupast ili Krutost sto se moze cofitovali kao: ern = Ho mint dase bolesnick doimaja “fav emocionalno blade {udaljene osobe, nezaintoresirane za svojn okotinw + ofeltvna krutast— otitue etako da bolesnik ne mote prilago dil evojeosiecaje novonastao}situacii + anhedonija — postupno se rezsije i otituj se kao smanjenje tt ~qubitak sposobnosti uBivanja i dodivlavanja zadovoljstun v sve vveéem bro sit a ‘potplina emdcionalns praznina, eavnodutnost i pre stanak afektivnog Komunicianje sokolinom + atimohormija = jako slabljenje ili odsutnost instinktivash ~alektvnih zivotnih dinamizama + sloblienje valie — poznato pod nazivom abulia ili avoliclj, a Farakterizire ga nesposobnost zapotinjanja | odréavanja k ci /_~_usmjerenog pone @ exiramasenje psihometorke ota kao ~ negativizaan— polpuno i noseekvne pasino ili ktvno ob ane nalogr i camolbi koje se uputufbolesniku od nlegove Dkoline. Rada bolesnik radi suprotna onoms Sto s0 od neg Otskuje govor seo aktivnom negaiviems + psihomotritka hipokinenija — oftuje se kao oxiromatenie Fans + kaalepsiio — otituje sew drtanu isa poedith segovin “jlara dugo w nepromijennom poloésia +_voltang sovljvost — predstavlia poseban otpor mia kot ~Gbuu pusona poksoSeme ckstremitte olen podsoc nace or koje risen Kod savijanja vos, )kognitivno osiromasenje atituje se kao: ~alogia — predstavja smanjenje dujine i sadrdaa spontanog + Heretipno miflenja — manifestir se ponevlanjem fksnih ‘je temas rgidmh stavove il ogranigenog bo raza + slabjene opsrakinog misionja — ofituje se time da bolsnik erase poslovies. simboe, eve tumai bukvalno + Slobost podnle — otitje se oeabjenojKoncentracii na neki feast plane + Slabjene Zivoine motivaciet vitalnh dinamizama poanota pod nazivom onhormija-— gave seredovta vida u shizotenih bo- N12 zonavsrvena ec pstinaTRUskin BOLESNIKA 1 esnika. Sinanion’ priv samo secesto neta sh 2 buuuénost. Takav holesn om Seksualnst je oder onan supe spal tank 8 Fa samoubojsteu * poremetajponafansisocininog funkeioniran Iedinetpove sizfrenioparacikyjener NAD ‘-pumoidagenataje- uso posto jee aka ‘sumanutim idejama bolesnika ae ° + lodetina nngtnl ost racine tate Rise roo Watnin nucnime anatase naeSén se sus kalatonojshizate: aa doi pretan clon ete) vlad smi r= ora aco bli gle animes tom mata eve sea ac fea game seater econ doa, Soe Se ceetee mea timed {oii eu eens Tapas ests duno wich poe dp dig chiens Nene aes ema dy de ss. Oblici shizofrenije PARANOIDNO-HALUCINATORNA FORMA najeséie oblik sizo- freaije. Za nj je tipitna prisutnost sumanulih rsh ¢halucinacija koe Dodreduju ponatanje bolesnikaw akutno fal. Najcese je rie 0 sumanu- ‘estima proganjana,veliéine i jubomore, ai sadrzaihalucinacja ulay- ‘om su povezani sa sumanutotéu velicine i proganjanj, Blesnik mote pogeti sdominacijom sumanutih mis i halueinacj. ali mode poset ts tnekim drugim simptomime, np. poremeajem aekta | mishena te kash je mogu prevladati obmane osjtila i sumanutost. Tjek bolestuglavaom Je povolin, simptom obiéno dobro reagraju na psihofarmake tau rom sije dosta dobre i bro se postizu. HEBEFRENA FORMA shizofrenije karakterzirana je posbice ia ‘efi formalnim poremecajem mislienja. Nave se vida birarao il ee san gor sone tapos. Obi pocin lsaroponsann mpoeean go 0 neu Faire tnt edie obi dae nade Be ier = Aieat reno tes Poona oulonem ol sbog pogo pee tm tanner a Sein da an es Sete cna alos maa choteesen ete re aomtan mginient to ation fae feminine einai tivno poroljna. osim u smrinojkstatoniji- Maligna ili srutes katalon id cin re meee a trate Ow un putas Siegert aera gece ema i a oe SIMPLEKS FORMU shiofreije karate A soegstval simp. Pesta best ulevaen atatnn ee Poraew las sit, csiega dave mijn, ¢nakon tens PrijaSnit natin Zivlenje, okolinazamecvje don mij ‘em dedan od osnovnihshiofrenh simples eitte fe da ljecenje shizotrenije sapocne en tto anijom primjenom ict tectt £0 i¢poncka teSko prove essay bro) bolesnika do- Re[thoatat sa pitatom naken stata 06 trajedulj vajeme, Fa Mores tepid thane vetem, broju slutsjeva idativotne : Hel Seen, , ss, Samoubojstvo | shizotrenija Se ae ae iesenane yaa beast shizottent musta te utine samoubopvo tovanjem Ukowic Sihtramer aoieg taineeCa, isanjom vatrenim ortjem, one skakanjem svsine tovanjeanh "Yad htop te amet, + samoubojivo ha evn in imperativalh Rauciaee + Samoutojiv ulalatonem nemire + lane sanoubjve lomo dobro remy * Shien boli po uta sancuboove suse sig nal poplacivaeo 1 Fone nacht ‘nia eae vet combon so. Prehrana shizotrenih holesnika 7 ne gaan sto many quent tesa na porns dna Unni able nen ees Reise lane i © Sef se snanizastoplenost ump, papi lav petdanas pean AP nme 2 Dobro jest ovis pom, va, pltine be, * Pars una 8 viamin, olny stow tytamia witout ah snot mote sonnei koe taming © frst sine prepara omega vedi drag Prenat exten mace line eka srt oe © felt eteia preprutua sed anton bolesnika jer utjeéu umirujuce ane 7 Perutyi saben alkohol, ogni cig os. Ciljevi zdravstvene njege | najéedée sestrinshe aijagnoze Buu da je medicinskaseetraoscba koa najvide wremenn proved s pocientom. ata je naglst njesinn log On promatra pactienta ina ‘snot! postolesih daa, simpoma uterduje probleme podrutla lravatvene njege. Da bi odredent problem rijeila, mora dabral !eppribladnijeintervencije, dnosno, (reba napravil edgovaraju plan savsivene jog. Buduet da su ehizotoniboleeiel cel sje sv Ith kstucinacjn.promijenjena su ponaénn milena, cesta mmr, 'ponekad éak i agresvnl, medicngke sestra more posjedovat ododene ‘eitine komunikaciieu radu s takwim bolesnicima, Vabno je da bude sible. < rein eda uspjeuspostail povjerliv odors bolesnikom, jenjen fad ulueje eduhaioneraresie souls foe bts uri hd. Bo bolesnik mode privatise od osobe w Koj nia povieena, Kad size ‘onih bolesnikszabiljotan je velikiposttak pokutala, al! tavdenjaeo- ‘moubojstavazato je btno da medicinska sesta promatra bolesnika | 2na ‘a vijome prepoznati ponaganje koje ukazujenatakav pokuds}. Rad me- dicinskesestre ss shizorenim bolesnicima zahtjeva veliko anane, stp Iivost, poznavanje i posjedovanje odcedenih vesting _—Lilow» adravstvenojnjecishizofrenih bolesnika su: ‘romicati{ unapredivall interakeiju izmeda bolesnika i njegove koline ne razuvjerava bolesnika uw halueinaci i dah ne poor i ‘astojati poveéai i pojaati pstholotku stabilnost sigurati zastitu poticat i ohrabrivat obitlji druge bitne osobe dase ubljuée w ak tivnosti koje potiéw i promigu bolesnikovs neovienost i zado: valjstvo ivotom, Dabi se postigciljevi nufno je individualizirati sestrinske interven lie i ovisno o dijagnori, primijenti najutinkovitie. ‘ea. Sesttinske dijagnoze CD rromienen proces miei, shvaconj i roxmievonio tos de uw ejekavanju te sesteinske ijugnove su shynder =e ‘cane ee et AI etn, shvadanja { razmigijanja . ven Sepeteate Se ee A a trosgunneoby Lathes ena Ural uti tasntnpeae en eg larafavanje fae da so shat razumiIlesnihovo shvaanje ‘azmnitlane,azjsinjavanjor toga so iasn,fokuseau ae x ‘osjetaje vide nego na sarZa;pouoratalataibeesniba repute Isle ak msl ako io poten ‘dbl rasprave,diskusije | svadu te elaganjes dezinegseanim ‘nidjniima i sheséanjima « Stove Stee ans ne bene le pe Pal nen, G) Promina senna poeple fntctnona Potaltojegovse «pot ssrnt) ingots: panera nite tame fcutinon gash cles gee eae Ty ttinatiC merle eaneenceeseeer aa promjene psthamatorickog ponaéania Sliedeee: estinske intervene mop Bit = provoditi vrieme s bolesnikom, pozorno gn slut | dati mu DodrBku da se mijenjaodnosno, za promjene koje su veé postignt- —osiguravatisigurno okrutenie 2a bolesatka —orientnai se na stvarnest pomoéa djelotvorne omunikacie — postaviti granice za bolesnikove impulsivne reakeie na promijen- Jene percepale ‘—uporaba distraktors (glazba, TV, gra} mote dat bolesnika potpora «da ponoyno stekne sposobnost Kontroitatisvojereakeijena pro- ‘ijenjone percapeije — pottebno je ret bolesniku kada je njegovo ponaganje akva danas ‘Ako medicinska sestraprimijti kod bolesnika dezintegraciju procesa ‘mislienja i shvaCanja, psiholoske konflikte, krivu prosudbu, paremeeaje ‘sna | spavanja, Konfuziu u odnosu na okolni svijet, ambivaeneiju | pra {ecu ovisnost, ideje odnoss, netatno i krivo interpretiranje okaline i

    You might also like