– VI Razred, zadaci –

A: Skupovi, relacije i preslikavanja

I nivo znanja
AI1. Skup je:

a) broj
b) geometrijska figura
c) matematička teorema
d) osnovni pojam u matematici

AI2. Unija skupova A i B je:

a) skup koji se sastoji od svih elemenata koji pripadaju bar jednom od tih
skupova
b) elementi skupa A i bar jedan element skupa B
c) jedan element skupa A i svi elementi skupa B
d) zajednički elementi skupa A i skupa B

AI3. Presjek skupova A i B je:

a) skup svih elemenata skupa A i skupa B
b) po jedan element iz skupa A i skupa B
c) skup koji se sastoji od svih zajedničkih elemenata skupova A i B
d) po dva elementa iz skupa A i B

AI4. Razlika dva skupa A i B je:

a) skup svih elemenata iz skupa A i skupa B
b) skup svih elemenata skupa A koji ne pripadaju skupu B
c) skup koji sačinjavaju zajednički elementi iz skupa A i skupa B
d) po jedan element iz skupa A i skupa B

AI5. Skup grafički možemo prikazati:

a) brojnom pravom
b) pomoću duži AB ´
c) Venovim dijagramom
d) koordinatnim sistemom

AI6. Prazan skup je:

a) skup koji nema nijedan element
b) skup koji ima bar jedan element
c) skup koji sadrži tri elementa
d) skup koji sadrži dva elementa
AI7. Relaciju u matematici obilježavamo slovom:
a) M
b) R
c) Ž
d) N

AI8. Kako se čita 5 ∈G, a kako 6 ∈M ?

a) 5 pripada skupu M, a 6 pripada skupu G
b) 5, 6 pripadaju skupovima M i G
c) 5 ne pripada skupu G
d) 5 pripada skupu G, a 6 pripada skupu M

II nivo znanja
AII1. Koje zajedničko svojstvo imaju elementi skupa { 1 ,3 ,5 , 7 , 9 } ?

a) da su parni brojevi prve desetice

b) da su neparni brojevi prve desetice
c) da su dvocifreni brojevi
d) da su djeljivi sa brojem 5

AII2. Ako je B podskup skupa A onda to zapisujemo:

a) A\B

b) A B

c) B A
d) B≠ A

AII3. Ako za skupove A i B vrijedi A B = B A onda je:

a) presjek skupova komutativna operacija

b) presjek skupova nije komutativna operacija
c) presjek skupova je prazan skup
d) presjek skupova je asocijativna operacija

AII4. Da li je unija skupova A i B komutativna operacija tj. da li je A ∪ B=B ∪ A

a) ne
b) da
c) unija zadanih skupova je uvijek samo skup B
d) unija zadanih skupova je samo skup A

AII5. Direktan (Dekartov) proizvod skupova A i B, zapisujemo u obliku:

a) A + B
b) A : B
 c) A ≪ B
d) A  B

AII6. Što znači 1R2, ako je R: „biti manji“ ?

a) 1 je veće 2
b) 1 je jednako 3
c) 3 je manje od 1
d) 1 je manje od 2

AII7. Preslikavanje ili funkciju skupa A na skup B označavamo:

a) f : A→B
b) f : B→ A
c) f :A : B
d) f:A B

AII8. Ako je funkcija f(x) predstavljena na ovaj način: f(x)=2x+1 onda kažemo da
je funkcija zadana:
a) tabelarno
b) grafički
c) formulom
d) grafom

III nivo znanja

AIII1. Navođenjem elemenata napišite skup A ako je zadan na sljedeći način
A={ x| x ∈ N i1 ≤ x <5 }

a) A={ 0 , 1, 2 ,3 , 4 }
b) A={ 0 , 1, 2 ,3 , 4 , 5 }
c) A={ 1, 2 , 3 , 4 }
d) A={ 2 ,3 , 4 }

AIII2. Zadani su skupovi A=¿ i B= { x| x ∈ N i 2≤ x ≤ 7 }.

Onda je A B:
a) A B= {1 , 2, 3 , 4 ,5 , 6 , 7 }
b) A B= {1 , 2, 3 , 4 ,5 , 6 }
c) A B= {3 , 4 ,5 , 6 , 7 }
d) A B= {1 , 3 , 4 , 6 , 7 }

AIII3. Zadani su skupovi A=¿ i B= { x| x ∈ N i 2≤ x ≤ 7 }.

Onda je skup A∩ B :
a) A∩ B= {1 , 2 ,3 , 4 , 5 ,6 }
b) A∩ B= {2 , 3 , 4 , 5 }
 c) A∩ B= {1 , 2 ,3 , 4 , 5 ,6 , 7 }
d) A∩ B= {1 , 2 , 4 , 5 , 6 }

AIII4. Neka je A={ a , b } i B= { a ,b ,c } onda su skupovi A ∖ B i B ∖ A :

a) A ∖ B=¿ i B ∖ A=¿
b) A ∖ B={ a } i B ∖ A={ c }
c) A ∖ B={ a } i B ∖ A={ b }
d) A ∖ B=¿ i B ∖ A={ c }

AIII5. Dati su skupovi A={ 1, 2 } i B= {3 , 4 }. Onda je skup A  B:

a) A × B= { ( 1,3 ) , ( 1,4 ) , ( 2,3 ) , ( 2,4 ) }
b) A × B= { ( 1,2 ) , ( 1,4 ) , ( 2,3 ) , ( 2,4 ) }
c) A × B= { ( 1,3 ) , ( 1,1 ) , ( 2,3 ) , ( 2,4 ) }
d) A × B= { ( 1,3 ) , ( 1,4 ) , ( 2,3 ) , ( 4,4 ) }

AIII 6. Ako je S= { 2, 4 , 6 , 8 } onda je relacija R={ ( x , y )|( x , y ) ∈S 2 i y=x +2 }:

a) R={ ( 1,4 ) , ( 4,6 ) , ( 6,7 ) }

b) R={ ( 2,4 ) , ( 3,6 ) , ( 6,8 ) }
c) R={ ( 2,4 ) , ( 4,6 ) , ( 6,8 ) }
d) R={ ( 4,4 ) , ( 4,6 ) , ( 6,6 ) }

AIII7. Data je funkcija f(x)=2x+5 .Onda je:

a) f(3)=1
b) f(3)=11
c) f(3)=5
d) f(3)=22

AIII8. Ako je funkcija zadana tabelom,

x 1 2 3 4
f(x) 4 6 8 10
onda je njena formula:

a) f(x)=2x+2
b) f(x)=2x+1
c) f(x)=x+2
d) f(x)=2x –1

IV nivo znanja
AIV1. Neka je A={ m, n , p , s } B= { p , s , x } C={ m, n , y } Naći skupove:
a) ( A ∪ B ) ∩C
b) ( A ∩ B ) ∪ C
AIV2. Dat je skup S= { a , b , c } .Napiši sve podskupove skupa S koji imaju manje od
tri elementa.
AIV3. Dati su skupovi: A={ 2,3 } , B= {3,4 } , C={ 4 }. Naći :
a) ( A ∪ B ) × ( B ∩C )
b) ( A ×C ) ∩ ( A × B )
AIV4. Dati su skupovi: A={ x|x ∈ N i x <4 } , B={ x|x ∈ N i2< x <6 }
C={ x |x ∈ N i 4< x ≤ 6 }. Naći:

a) ( B∩ C ) × ( A ∖ B )
b) A × ( B ∩C )
AIV5. Odrediti nepoznatu koordinatu ako je (x, 5)=(2,5).

AIV6. Data je relacija R={( x , y )|( x , y ) ∈ E 2 i x + y=3 }, pri čemu je

E={ 0 , 1, 2 } . Naći elemente relacije R.

AIV7. Neka je aRb, ako je b=a -1 , ( a , b ) ∈ A 2 , A={ 6 ,7 ,8 } . Napiši sve elemente

skupa R.
AIV8. Date su funkcije f(x)= 3x+5, g(x)=4x – 1 i h(x)=3(x+2).

Odrediti f(2)+g(2) h(2).

V nivo znanja
AV 1. U odjeljenju ima 35 učenika. U sportske aktivnosti je uključeno 18 učenika,
a u muzičke 22 učenika. Njih 7 nije ni u jednoj od ove dvije aktivnosti.
Koliko učenika je uključeno u obje ove aktivnosti?
AV2. Od 50 turista 18 govori francuski jezik, 23 engleski, a 8 turista govori oba
jezika. Odredi koliko turista ne govori nijedan od ova dva jezika?
AV3. Od 32 učenika u jednom odjeljenju njih 25 trenira neki sport. Njih 12 trenira
fudbal, a 17 učenika odbojku, odredi:
a) Koliko učenika trenira i fudbal i odbojku?
b) Koliko učenika trenira samo fudbal?
c) Koliko učenika trenira samo odbojku?

AV4. Odrediti skupove K i L, ako je K ∩ L= {3 , c }, K ∖ L={ 1 , a , d } i

K ∪ L={ 1 ,2 , 3 , a , c , d , k }.

AV5. Odrediti elemente skupa C ako je :

A ∪ B ∪ C= {a ,b , c , d ,e } , A ∩ B∩ C={ a , d } , A ∖ C=⊘ i B ∖C= {b , e }.
AV6. Odrediti skupove R i P, ako je R ∪ P= {1,2,3,4,5,6,7 } , R ∖ P={ 1,5,6 } i
R ∩ P= {3,4 }.

AV7. Date su funkcije f ( x )=2 x +3 i g ( x ) =x+1 , odrediti x tako da je

f ( x )=31 i g ( x )=15.

AV8. Dat je skup A={ 1, 2 , 3 , 4 , 5 } i skup B= {1 , 4 ,9 , 16 , 25 } i pravilo preslikavanja

skupa A na skup B, f ( x )=x 2.
Nađi uređene parove ( x , f ( x )) ∈ A × B .

B: Tematska cjelina: Krug, kružnica, ugao

I nivo znanja
BI1. Ako tačka A leži na pravoj p onda kažemo:
a) tačka A ne pripada pravoj p
b) tačka A i prava p se ne nalaze ni u kakvom međusobnom odnosu
c) tačka A se nalazi na pravoj p
d) tačka A pripada pravoj q

BI2. Duž koja spaja središte kružnice sa bilo kojom tačkom na kružnici zove se:
a) prečnik
b) tangenta
c) tetiva
d) poluprečnik

BI3. Prečnik je:

a) dva puta veći od poluprečnika
b) dva puta manji od poluprečnika
c) jednak poluprečniku
d) tri puta veći od poluprečnika

BI4. Osnovni elementi jednog ugla su:

a) dva tjemena (dva vrha) i jedan krak
b) jedno tjeme (jedan vrh) i dva kraka
c) jedan krak i jedno tjeme (jedan vrh)
d) jedno tjeme (jedan vrh) i tri kraka

BI5. Oštar ugao je:

a) ugao koji je veći od nula ugla a manji od pravog ugla
b) ugao veći od pravog ugla a manji od tupog ugla
c) ugao koji iznosi 3600
d) ugao koji iznosi pola opruženog ugla

BI6. Sprava za mjerenje uglova zove se:

 a) šestar
b) linijar
c) uglomjer
d) kocka

BI7. Vrijednost pravog ugla izražena u stepenima je:

a) 600
b) 90 0
c) 1350
d) četvrtina opruženog ugla

BI8. Koncentrične kružnice definišemo kao:

a) kružnice koje se dodiruju iznutra
b) kružnice koje se sijeku
c) kružnice koje imaju različite centre
d) kružnice čiji se centri poklapaju

II nivo znanja
BII1. Ako je tačka O koordinatni početak, koje su koordinate tačke O?
a) O(5,0)
b) O(0,0)
c) O(0,5)
d) O(5,5)

BII2. Ako za k ( O , r )i pravu p vrijedi p ⋂ k ( O , r )=⊘ onda:

a) prava p i kružnica k nemaju zajedničkih tačaka
b) prava p i kružnica k imaju jednu zajedničku tačku
c) prava p i kružnica k imaju dvije zajedničke tačke
d) prava i kružnica imaju pet zajedničkih tačaka

BII3. Neka su zadane dvije kružnice k 1 ¿,r 1) i k 2(O2,r 2 ¿u jednoj ravni i neka je
r 1> ¿r ¿. Neka je d =O 1´O 2 rastojanje između centara kružnica. Nejednakost
2

d >r 1+r 2 znači?

a) kružnice imaju jednu zajedničku tačku

b) kružnice se sijeku i imaju dvije zajedničke tačke
c) kružnice se dodiruju iznutra
d) kružnice nemaju zajedničkih tačaka

BII4. Zbir dva ugla je :

a) broj
b) duž
c) ugao
 d) geometrijska figura

BII5. Mjerni brojevi oštrog ugla α su:

a) 00 < α <90 0
b) 90 0< α <1800
c) 90 0< α <2700
d) 2700 < α <3600

BII6. Osnovna jedinica za mjerenje uglova je ugaoni stepen i on se označava:

a) 1'
b) 10
c) 1¿
d) 1' ' '

BII7. Za uglove α i β kažemo da su komplementni ako vrijedi:

a) α −β=900
b) α : β =900
c) α + β=900
d) α ∙ β=90 0

BII8. Za uglove α i β kažemo da su suplementni ako vrijedi:

a) α : β =1800
b) α −β=900
c) α ∙ β=1800
d) α + β=1800

III nivo znanja

BIII1. Dati su uglovi ∝=500 i β=1200 onda je zbir tih uglova α + β :
a) 1500
b) 2000
c) 1700
d) 1560

BIII2. Dati su uglovi ∝=500 i β=1200 onda je razlika tih uglova β−α :
a) 1700
b) 1200
c) 100
d) 700

BIII3. Neka je dat ugao α =450 onda je mjera ugla 3 α :

a) 1350
b) 17000
c) 3600
d) 67 0
BIII4. Neka je dat ugao α =1000 onda je njegov suplement:
a) 1750
b) 1110
c) 1200
d) 800

BIII5. Prava p siječe krug K po duži PQ. Odredi šta je presjek prave p i kružne
linije k.
a) k ∩ p={ P ,Q }
b) k ∩ p={ Q }
c) k ∩ p={ P }
d) k ∩ p=∅

BIII6. Krugovi K 1 ( A ,2 cm ) i K 2 ( B , 5 cm ) dodiruju se spolja. Rastojanje između tačaka

A i B je?
a) 8 cm
b) 7 cm
c) 12 cm
d) 2 cm

BIII 7. U kakvom su uzajamnom položaju kružnice k ( O ,5 cm) i k 1 ( O1 , 3 cm) , ako je

O ´O 1=65 mm?

a) sijeku se
b) dodiruju se
c) dodiruju se iznutra
d) nemaju zajedničkih tačaka

BIII8. Koliki je mjerni broj ugla koji je jednak svom komplementu?

a) 890
b) 230
c) 500
d) 45 0

IV nivo znanja
BIV1. Koliko minuta ima ugao ∝=2100 ¿ ?
BIV2. Izrazi u što većim jedinicama ugao β=350 134 '.
BIV3. Dati su uglovi α =750 15' , β=14 0 35} , γ= {20} ^ {0} {10} ^ {'¿
. Izračunati
1800− ( α + β +γ ).

BIV4. Dat je ugao α =320 35' 45 ¿. Izračunati ugao β koji je 4 puta veći od ugla α .
BIV5. Izračunati 84 0 :5 .
BIV6. Kolika je četvrtina pravog ugla?
BIV7. Dati su uglovi α =24 0 12' i β=34 0 23 ' 34} ¿ Izračunaj:
3α+2β

BIV8. Dati su uglovi α =24 0 12' i β=34 0 23 ' 34} ¿ Izračunaj:

3 β−2 α

V nivo znanja
BV1. Izračunaj: ( 6666 } + {12} ^ {0} {13} ^ {'} {20} ^ { ) :2 .
BV2. Ugao α je za 150 veći od svog komplementa. Koliki je ugao α ?
BV3. Jedan ugao je 5 puta veći od svog komplementnog ugla. Koliki je njegov
suplementni ugao?
BV4. Dvije prave se sijeku . Zbir 3 od 4 nastala ugla je 2400 . Odrediti veličinu
svakog od nastalih uglova.
BV5. Ako je α šestina opruženog ugla , odredi njegov suplementni ugao.
BV6. Uglovi α i β su suplementni. Kolika je njihova veličina ako se razlikuju za 160
?
BV7. Zbir dva ugla je 1300, a njihova razlika je 130. Izračunaj mjere tih uglova.
BV8. Pravi ugao razdijeljen je na četiri dijela. Jedan dio je 520, a ostala tri su
međusobno jednaki. Koliki je jedan od ta tri dijela?

Tematska cjelina: DJELJIVOST BROJEVA

I nivo znanja
CI1. Djelilac dva ili više prirodnih brojeva je:

a) prirodan broj kojim su djeljivi ti brojevi

b) prirodan broj koji je djeljiv parnim brojevima
c) sadržilac tih prirodnih brojeva
d) prirodan broj s cifrom jedinica 0

CI2. Prirodan broj je djeljiv dekadskom jedinicom:

a) ako završava bar sa onoliko nula koliko ih ima dekadska jedinica

b) ako mu je zbir cifara 100
c) ako mu je zbir cifara djeljiv sa 4 i 25
d) ako je paran broj

CI3. Prirodan broj je djeljiv sa 2:

a) ako mu je cifra jedinica 3 ili 7

b) ako mu je zbir cifara djeljiv sa 2
c) ako mu je cifra jedinica 0 ili paran broj
d) ako je djeljiv sa 5
CI4. Prirodan broj je djeljiv sa 3:

a) ako mu je cifra jedinica 0 ili 3

b) samo ako mu je zbir cifara 9
c) ako mu je zbir cifara djeljiv sa 3
d) ako je manji od 9

CI5. Prirodan broj je djeljiv sa 9:

a) ako mu je cifra jedinica 0 ili 9

b) ako mu je zbir cifara 9
c) ako mu je zbir cifara djeljiv sa 9
d) ako se završava sa 3, 6 i 9

CI6. Prirodan broj je djeljiv sa 4, ako mu je zbir cifara djeljiv sa 4?

a) da
b) ne
c) da, samo ako je manji od 100
d) da, ako je paran

CI7. Zbir dva prirodna broja djeljiv je nekim brojem ako:

a) je prvi sabirak djeljiv tim brojem

b) je barem jedan od sabiraka djeljiv tim brojem
c) su oba sabirka djeljiva tim brojem
d) ako se završava kao i ti brojevi

CI8. Proizvod je djeljiv nekim brojem:

a) ako je bar jedan faktor proizvoda djeljiv tim brojem

b) samo onda kada su oba faktora djeljiva tim brojem
c) ako mu je cifra jedinica nula
d) ako su faktori djeljivi međusobno

II nivo znanja

CII1.Koji od ponuđenih brojeva je prost (prim) broj?

a) 1
b) 5
c) 9
d) 12

CII2. Ako su a, b, q i r prirodni brojevi, djeljivost sa ostatkom prikazana

formulom a :b=q ( r ) ,(b≠ 0 , r <b) ekvivalentna je formuli:

a) a=b ∙ q+r
b) r =b ∙ q+a
c) q=a+ b ∙r
 d) a=b ∙ q

CII3. Dat je skup brojeva A={ x|x ∈ N i x ≤25 }. Ako je skup B  A, B može biti:

a) B= {0 ,1 , 2, 3 , … , 25 }
b) B= {1 , 2 ,3 , … , 25 }
c) B= {1 , 2 ,3 , … , 24 }
d) B= {1 , 2 ,3 , … , }

CII4. Prirodan broj je djeljiv sa 6:

a) ako je djeljiv sa 3 i sa 2
b) ako je djeljiv sa 1 i sa 5
c) akoje djeljiv sa 4 i sa 2
d) ako je djeljiv sa 8 i sa 2

CII5. D(a ,b)?

a) je oznaka za sadržilac dva prirodna broja

b) je znaka za dužinu između brojeva a i b
c) je oznaka za najveći zajednički djelilac brojeva a i b
d) oznaka za dužinu duži ab

CII6. Najveći zajednički djelilac brojeva 24 i 32 je ?

a) 24
b) 4
c) 8
d) 32

CII7. Najmanji zajednicki sadržilac brojeva 4 i 12, S ( 4,12 ) je ?

a) 4
b) 12
c) 48
d) 16

CII8. Prirodni broj čiji je rastav na proste faktore 2 · 3 · 3 · 5 je :

a) 2335
b) 13
c) 90
d) 30

III nivo znanja

CIII1. Broj 864 djeljiv je samo brojevima:

a) 1 i 864
b) 1, 2, 3, 4, 8, 9, 12, 24, 36, 72
c) 1, 0 i 864
d) 1, 2, 4 i 8

CIII2. Najveći trocifreni broj čije su sve cifre različite, a djeljiv je sa brojevima
3 i 5 je:

a) broj 195
b) broj 105
c) broj 150
d) broj 100

CIII3. Neistinita tvrdnja je:

a) broj 12 je djelilac broja 60

b) broj 60 je sadržalac broja 12
c) broj 60 je djelilac broja 12
d) broj 60 je djeljiv brojem 12

CIII4. Najveći zajednički djelilac brojeva 12 i 18 je:

a) 6 i to zapisujemo D(12,18)= 6
b) 12 i to zapisujemo D(12,18)= 12
c) 18 i to zapisujemo D(12,18)= 18
d) 1 i to zapisujemo D(12,18)= 1

CIII5. Dva konopca dužine 96 m i 144 m treba izrezati na jednake djelove.

Kolika je najveća moguća dužina jednog takvog dijela?

a) 4
b) 24
c) 12
d) 36

CIII6. Najveći zajednički djelilac brojeva (16, 24, 36) je:

a) 4, jer je 4 najveći broj kojim su djeljivi i 16 i 24 i 36

b) 72, jer je 72 najveći broj koji sadrži brojeve 16 i 24 i 36
c) 76, jer je 76 zbir tih brojeva
d) 36, jer je 36 najveći broj od brojeva 16, 24 i 36

CIII7. Najmanji zajednički sadržilac za brojeve (4, 6, 9) je:

a) 4, jer je 4 broj koji je najmanji od njih

b) 36, jer je 36 najmanji broj djeljiv brojevima 4, 6, 9
c) 19, jer je 19 njihov zbir pa se zato zove zajednički
d) 9, jer je 9 broj koji je najveći od njih
 CIII8. Koliko ima brojeva, oblika X 123
´ ,xN, djeljivih sa 3?

a) 3
b) 5
c) 9
d) 12

IV nivo znanja

CIV1. Napiši skup svih cifara koje mogu da se stave umjesto zvjezdice u broju
562 da bi bio djeljiv sa 4.

CIV2. Dat je skup S = {36, 45, 107,124, 205, 220, 257, 301, 310, 408, 612,
702}. Njegov podskup A={xx je djeljiv sa 2} je?

CIV3. Samirov korak je dugačak 65 cm, Damirov 70 cm, a Emirov 75 cm. Ako
pođu sa istog mjesta i idu u istom pravcu, koliko je udaljena tačka do
koje će svaki od njih napraviti cijeli broj koraka?

CIV4. Nana ima 52 godina, a djed 56 godine. Koliko godina ima unuk, ako je
broj njegovih godina najveći zajednički djelilac naninih i djedovih godina?

CIV5. Odredi sve prirodne brojeve x za koje vrijedi da je razlika 36−x,

( 36−x ∊ N ) djeljiva sa 9?

CIV6. Ako bi dvojica biciklista pošli sa startnog mjesta istovremeno i vozili

kružnom stazom, i ako bi je prvi prešao za 20 minuta, a drugi za 16
minuta. Nakon koliko vremena bi se opet našli zajedno na startnom
mjestu?

CIV7. Dvije vreće jabuka od 24 kg i 60 kg, treba pakovati u manje vreće

jednake količine. Kolika će biti najveća količina jabuka u svakoj vreći da
ne ostane ništa ne raspodijeljeno?

CIV8. Zupčanik A ima 30 zubaca a zupčanik B 18 zubaca. Zupčanik A pokreće

zupčanik B. Koliko se puta najmanje treba okrenuti zupčanik A da bi
zupčanici A i B zauzeli početni položaj?

V nivo znanja

CV1. Dvije neonske reklame na jednom izlogu uključe se istovremeno. Jedna

bljesne svakih 8 sekundi a druga svakih 12 sekundi. Koliko će sekundi
proteći da obje reklame ponovo bljesnu istovremeno?

CV2. Obim pravougaonika je 16 cm, a dužine stranica pravougaonika su

prirodni brojevi. Kolika je dužina stranica pravougaonika,od tih mogućih,
koji ima najveću površinu?
CV3. U jedno bure treba usuti 345 litara vode, a u drugo 255 litara. Koliko
najviše litara može sadržiti posuda kojom bi se mogla napuniti oba
bureta cijeli broj sipanja ( da se ne nasipa manje od pune posude)?

CV4. Jedna tvornica proizvodi cijevi od 12 m, 15 m i 20 m, koliko bi trebala biti

najmanja dužina skladišta da bi se mogle slagati sve tri vrste cijevi?

CV5. Koje cifre treba staviti umjesto slova X I Y u broju 81 ´XY da bi se dobio
broj djeljiv sa 90?

CV6. Četvorica biciklista voze kružnom stazom. Prvi je pređe za 36 minuta,

drugi za 30 minuta, treći za 32 minute, a četvrti za 40 minuta. Ako pođu
u isto vrijeme za koliko vremena bi se opet našli zajedno na startnom
mjestu?

CV7. 126 kg šećera, 162 kg soli i 216 kg brašna treba raspodijeliti u manje
jednake vreće. Kolika može biti najveća masa vreće?

CV8. Na mjesto slova X i Y treba staviti cifre tako da broj 4 X´1Y bude djeljiv sa
12.Naći sva rješenja.

Tematska cjelina: RAZLOMCI

I nivo znanja
DI1. Razlomak je:

a) količnik parnog i neparnog broja

b) količnik dva prirodna broja
c) dekadska jedinica
d) razlika dva broja

DI2. Nazivnik (imenilac) nam kazuje:

a) koliko slova ima u imenu (nazivu)

b) na koliko dijelova je podijeljena jedna cjelina
c) koji dio je uzet poslije dijeljenja cijelog na jednake dijelove
d) koliko je dijelova u nazivu broja

DI3. Brojnik (brojilac) nam kazuje:

a) na koliko je jednakih dijelova podijeljeno jedno cijelo

b) koliko dijelova je uzeto poslije dijeljenja
c) kako se množe brojevi
d) koliko ima desetina u razlomku

DI4. Razlomak možemo skratiti:

a) bilo kojim brojem

b) istim prirodnim brojem različitim od 1
 c) zajedničkim djeliocem brojnika i nazivnika
d) samo parnim brojevima

DI5. Razlomke jednakih nazivnika sabiramo tako što:

a) nazivnik prepišemo a brojnike saberemo

b) saberemo brojnike i saberemo nazivnike
c) saberemo nazivnike pa dodamo brojniku
d) zbir nazivnika podijelimo zajedničkim brojnikom

a
DI6. Proširivanje razlomaka b izvodi se:
a
a) množenjem i brojnika i nazivnika razlomka b jednim istim brojem n,
nn\1
b) dijeljenjem brojnika nazivnikom
a
c) množenjem brojnika razlomka b prirodnim brojem
d) tako sto zamijenimo brojnik i nazivnik

DI7. Od dva razlomka jednakih nazivnika veći je onaj:

a) koji ima veći nazivnik

b) koji ima veći brojnik
c) koji je prvi napisan
d) kojem je brojnik jednocifren broj

DI8. U mješovite brojeve možemo pretvarati:

a) prave razlomke
b) neprave razlomke
c) sve razlomke
d) sve razlomke i decimalne brojeve

II nivo znanja

DII1. Razlomak kod kojeg je x brojnik, a y nazivnik (x,yN) je:

y x y x
a) b) c) d)
x y y x

DII2. Koji razlomak predstavlja osjenčeni dio pravougaonika?

1 4 4 4
a) b) c) d)
2 3 6 5
 a
DII3. Pravi razlomak predstavlja razlomak ,a , b ∈ N , ako je:
b
a) a< b
b) a> b
c) a=b
d) a≤b

a
DII4. Ako je razlomak >1,a , b ∈ N , zovemo ga:
b
a) pravi razlomak
b) nepravi razlomak
c) mješoviti broj
d) decimalni razlomak

b a ∙ c+ b b
DII5. Postupak a = (a je cijeli dio, razlomljeni dio) zovemo:
c c c
a) pretvaranje razlomka u decimalni broj
b) pretvaranje nepravog razlomka u mješoviti broj
c) pretvaranje mješovitog broja u nepravi razlomak
d) pretvaranje razlomka u decimalni broj

a
x ( x ≠ 0 i x ≠ 1)
DII6. Proširivanje razlomka b brojem se izvodi na sljedeći
način:
a a a⋅x x⋅a
⋅x
a) b b) b⋅x c) b⋅x d) b⋅a

a c
DII7. Dva razlomka b i d su jednaka ako je:
a b
a) b = a
b) a=c ib=d , odnosno a ∙ d=b ∙ c
c) a< b i c <d
d) a< b i c >d

DII8. Od dva razlomka jednakih brojnika veći je:

n n
a) onaj kod kojeg je veći nazivnik, a < b
n n
b) onaj kod kojeg je manji nazivnik, a < b
c) to nema veze sa brojnikom i nazivnikom
d) koji je bliži nuli

III nivo znanja

 3
DIII1. Vrijednost razlomka je:
4
a) veća od 1
b) manja od 1
c) jednaka jednom cijelom
d) jednaka 34

5
5
DIII2. Razlomak 6 proširen brojem je:
25 10 25 10
a) 6 b) 11 c) 30 d) 6

24
DIII3. Kada razlomak 36 skratimo najvećim zajedničkim djeliocem brojnika i
nazivnika dobit ćemo:
3 2 8 1
a) 12 b) 3 c) 12 d) 2

1
DIII4. Mješoviti broj 2 ima vrijednost:
3
3 1 7
a) b) 2- c) d)
3 3 3

1 1
DIII5. Zbir razlomaka + je:
3 3

1 2 3
a) , b) , c) . d)
9 3 3

2 1
DIII6. Razlika razlomaka − jednaka je:
5 3
1 1 7
a) b) 2+ c) d)
15 3 3

2 3
DIII7. Proizvod dva razlomka 3 i 16 napisan u obliku neskrativog razlomka
jednak je:
1 6 5 8
a) 8 b) 16 c) 19 d) 19

5 4
DIII8. Količnik dva razlomka 6 i 10 napisan u obliku neskrativog razlomka
jednak je:
2 25 1 50
a) 6 b) 12 c) 3 c) 24
 IV nivo znanja
1 1 1 1
, ,
DIV1. Koji od datih razlomaka 2 4 5 i 8 je najmanji?

2 4 3 6
, ,
DIV2. Od datih razlomaka 3 5 4 i 8 odredi koji je najveći?
3
DIV3. Ako se i brojniku i nazivniku razlomka 4 doda broj 1 da li se vrijednost
polaznog razlomka mijenja, i ako da za koliko?

DIV4. Na atletskoj stazi takmiče se četvorica sportista, i za isti vremenski

7 7 5 3
interval prvi je pretrčao 9 staze, drugi 8 , treći 6 a četvrti 4 . Koji
od njih je pretrčao najduži dio staze?
5
DIV5.Odrediti razlomak jednak razlomku 4 , takav da mu je zbir brojnika i
nazivnika jednak 54?
5 3 1
2⋅ + :1
DIV6. Izračunaj vrijednost izraza 8 4 2 .
3 2
DIV7. Maja je popila 4 mlijeka iz čaše u kojoj je bilo 3 litra mlijeka. Koliko
je mlijeka popila Maja?
1 5
1
DIV8. Koliki je proizvod zbira i razlike razlomaka 2 i 4 ?

V nivo znanja
2 1
DV1. Prvog dana putnik je prešao 5 puta, a za dva dana je prešao 2 puta.
Koji dio puta je putnik prešao drugog dana?

3 2
DV2. Prvog dana je obrano voćnjaka, drugog dana manje nego prvog
10 15
dana. Koji dio voćnjaka je ostao neobran?

1
DV3. Rezanjem bukve otpadne 8 njene zapremine a daljnom obradom još
7
40 njene zapremine. Koji dio zapremine bukve ostane?
2 7
DV4. Nela je prvog dana pročitala 5 knjige, drugog dana 30 i trećeg dana
3
20 . Koji dio knjige je ostao nepročitan?
DV5. Na kraju školske godine od 25 učenika jednog odjeljenja, 21 učenik je
uspješno završio razred. Koliko je to izraženo u procentima?

2
DV6. Selma, Edina i Mina su podijelile neku sumu novca. Selma je dobila 5
5
od te sume, Edina je dobila 6 Selminog dijela, a Mini je pripalo 16
KM. Koliko je pripalo Selmi a koliko Edini?
1
5
DV7. Aritmetička sredina dva broja, od kojih je jedan 2 iznosi 4. Odredi
drugi broj.
3
5
DV8. Ako površina pravougaonika iznosi 5 cm2, a jedna stranica mu je
1
3
2 cm. Koliko će iznositi obim pravougaonika?

Tematska cjelina: RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU

I nivo znanja
EI1. Cifre sa desne strane decimalnog zareza u decimalnom broju zovemo:

a) dekadske jedince
b) decimale
c) dekade
d) decimalni broj

EI2. Kad pretvaramo decimalni razlomak u decimalni broj onda će decimalni

broj imati:

a) onoliko decimala koliko nula ima dekadska jedinica u nazivniku

b) duplo manje decimala od dekadske jedinice
c) onoliko decimala koliko nula ima dekadska jedinica u brojniku razlomka
d) duplo više decimala nego nula

EI3. Od dva decimalna broja na brojnoj pravoj, veći je onaj broj:

a) koji ima više cifara

b) kojem je veći broj decimala
c) koji se nalazi sa desne strane
d) koji je periodičan

EI4. Decimalni broj neće promijeniti svoju vrijednost ako:

a) ga podijelimo sa 10 ili 100

b) ga pomnožimo dekadskom jedinicom
c) ga podijelimo dekadskom jedinicom
d) mu desne strane dopišemo ili izostavimo jednu ili više nula
EI5. Decimalne brojeve sabiramo tako da:

a) potpišemo jedan ispod drugog, i da im poravnamo desnu stranu i

saberermo
b) potpišemo jedan ispod drugog, i da im poravnamo lijevu stranu i
saberermo
c) potpišemo cifre istih mjesnih vrijednosti jedne ispod drugih i saberermo
d) potpišemo jedan ispod drugog bilo kako i saberemo

EI6. Decimalne brojeve množimo tako što najprije pomnožimo odgovarajuće

prirodne brojeve (nastale izostavljanjem zareza), a potom u rezultatu
odvojimo onoliko decimala koliko ih ukupno ima u faktorima?

a) zavisi koji su brojevi

b) ne
c) da ako imaju isti broj decimala
d) da

EI7. Decimalne brojeve dijelimo dekadskom jedinicom tako da:

a) decimalni zarez pomaknemo udesno za onoliko decimalnih mjesta

koliko dekadska jedinica ima nula
b) dopišemo decimalnom broju onoliko nula koliko ih ima dekadska
jedinica
c) decimalni zarez pomaknemo ulijevo za onoliko decimalnih mjesta
koliko dekadska jedinica ima nula
d) izostavimo decimalnom broju onoliko nula koliko ih ima dekadska
jedinica

EI8. Decimalni broj dijelimo decimalnim brojem tako što djeljenik i djelilac
pomnožimo dekadskom jedinicom, tako da djelilac postane prirodan broj,
pa onda izvršimo dijeljenje decimalnog broja prirodnim?

a) da
b) samo ako je djelilac 10
c) ne
d) da, ako je djeljenik paran

II nivo znanja
1 35 325 257
EII1. Razlomci , , , predstavljaju decimalne razlomke:
10 100 1000 10

a) da
b) ne
 1
c) samo je decimalni razlomak
10
1 257
d) samo su i decimalni razlomci
10 10

53
EII2. Decimalni razlomak ,zapisan u decimalnom obliku je:
10

a) 0,053
b) 530
c) 5,3
d) 10,53

EII3. Decimalne brojeve 3,456 i 102,7,ako ih želimo sabirati, potpisujemo na

sljedeći način:

a) 3,456 b) 3,456 c) 3,456 d) 3,456

102,7 102,7 102,7 102,7

a c
i
EII4. Za dva razlomka b d vrijedi:
a c ad +bc
+ =
a) b d bd ,
a c a+c
+ =
b) b d b+d
a c ac
+ =
c) b d bc+ad
a c a+c
+ =
d) b d b−d

a
EII5. Dio b nekog broja x je:
a
a) b: x
a: x
b) b
a
⋅x
c) b
a
d) b⋅x

EII6. Za decimalne brojeve a , b i q vrijedi:

a) a :b=q , ako je b ∙ q=a , ib ≠ 0 ,

b) a :b=q ako je b ∙ a=a , ia ≠ 0 ,
c) a :b=q ako je a ∙ b=a , ia , b ≠ 0 ,
d) a :b=q ako je b ∙ a=a , ia ≠ 0 ,
 EII7. Umanjenik (p) iz jednačine p−2,5=0,34 jednak je:

a) zbiru razlike 0,34 i umanjioca 2,5

b) razlici umanjenika p i umanjioca 2,5
c) zbiru umanjenika p i razlike 0,34
d) proizvodu umanjenika p i umanjioca 2,5

7
EII8. Ako mješoviti broj 3 napišemo u obliku decimalnog broja, cifra 7 će
1000
se naći na:

a) na drugom mjestu iza zareza

b) na prvom mjestu iza zareza
c) trećem mjestu iza zareza
d) četvrtom mjestu jer je nazivnik 1000

III nivo znanja

1
E III 1. Razlomak u decimalnom zapisu je:
10
a) 0,01
b) 1,0
c) 0,1
d) 0,010

4
E III 2. Mješoviti broj 2 u obliku decimalnog broja je:
1000
a) 2,004
b) 0,24
c) 2,4
d) 24,0

E III 3. Zbir dva decimalna broja 3,456 i 102,7 jednak je:

a) 448,3
b) 206,157
c) 106,156
d) 3 , 483

E III 4. Kada odredimo razliku brojeva 253,46 i 22,107 dobit ćemo:

a) 231,61
b) 203,305
c) 230,953
d) 231,353

E III 5. Proizvod broja 73,247 i 100 jednak je:

a) 7324,7
b) 73,247
 c) 0,73247
d) 0,732

E III 6. Količnik brojeva 457,45 i broja10 jednak je:

a) 4574,5
b) 4,5745
c) 405,745
d) 45,745

E III 7. Kada podijelimo brojeva 3,24 i 0,9 dobit ćemo:

a) 3,6
b) 0,36
c) 3,006
d) 36,36

E III 8. Rješenje jednačine 3,25+ x=4,6 je:

a) 1,45
b) 1,35
c) 230,953
d) 231,353

IV nivo znanja
EIV1. Izračunaj vrijednost izraza 12,1  100 + (2,56  10 + 3,33  100).
EIV2. Odredi vrijednost izraza 100  54,3 + (2,102  100 – 10  5,45).

EIV3. Izračunaj vrijednost izraza

(31,5  1000 – 10  1,001) + (17,25  100+ 9,8  10).

EIV4. Za koje vrijednosti promjenljive m izraz m−11,5 ima vrijednost veći od

25,6?

EIV5. Ako se 1 kg neke robe prodaje po cijeni od 3,50 KM, koliko KM treba
platiti za 22,50 kg?

E IV 6. Koliko je koštalo postavljanje keramičkih pločica na pod, za prostoriju

dugu 4,40 m i široku 5 m, ako je za 1 m2 plaćeno 13,60 KM?

E IV 7. Koliko treba oduzeti od zbira brojeva 9,6 i 0,9 tako da dobijemo

vrijednost njihovog proizvoda?

E IV 8. Koliko ćeš dodati proizvodu brojeva 1,4 i 0,14 da bi dobio njihovu

razliku?

V nivo znanja
 EV1. Mirza je prvog minuta pretrčao 0,3 neke staze, drugog minuta 0,44 te
staze, a cijelu stazu za tri minuta. Koji dio staze je Mirza pretrčao za
treću minutu?

EV2. Adnan je kupio 25 l benzina i platio ga je 46,25 KM. Koliko će platiti 60 l

benzina?

EV3. Pravougaonik dužine 10,8 cm ima istu površinu kao kvadrat stranice 7,2
cm. Kolika je širina pravougaonika?

EV4. Izračunaj vrijednost izraza ( x−0,6 ) ∙ ( x+ 0,36 ) za datu vrijednost promjenljive

x=1,65.

EV5. Zna se da je razlika dva broja a i b jednaka 17,8 i da je manji od tih brojeva
za 3,06manji od ove razlike. Koliko je a, a koliko b ?

EV6. Koliko treba oduzeti od zbira brojeva 2,75 i 5,5 da se dobije broj koji je
za 5,40 manji od 6,8?

EV7. Razlika dva broja iznosi 5,75 . Umanjenik je za 7,8 manji od 16. Koliki je
umanjilac?

EV8. Koliko treba dodati razlici brojeva 4,8 i 3,45 da bi se dobio njihov zbir?