STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

TEORIJA I TEHNIKA
MJERENJA
KOLOKVIJ 1
Valentino Jugović

2014.
1. OSNOVNI POJMOVI U MJERITELJSTVU

Mjerenje je skup djelovanja radi određivanja vrijednosti mjerene veličine.

Mjerenje je u suštini prebrojavanje.

Mjerenje je uspoređivanje stanovite kakvode, pojave ili tvorevine s odabranom isto takvom
usporednom kakvodom, pojavom ili tvorevinom.

Pri mjerenjima u tehnici se stanovitoj kakvodi pridružuju brojčane vrijednosti na osnovi usporedbe s
objektivno odabranom usporednom jedinicom te iste kakvode (osnovne mjere ili etaloni*).

1.2 ISPITIVANJE I MJERENJE U STROJARSTVU

Mjerenja u strojarstvu su dio ispitivanja koja se provode u svim fazama proizvodnje, a mogu
se u užem smislu podijeliti na:

- MJERLJIVA – objektivna, kvantitativna

- NEMJERLJIVA - subjektivna – vizualna i nevizualna (sluhom, dodirom, mirisom…)

Ispitivanja u strojarstvu:

- KONTROLNA:
o Ispitivanja tehničke dijagnostike strojeva
o Ispitivanja sigurnosti
o Ispitivanja zaštite na radu
o Ispitivanja kvalitetne i ekonomične proizvodnje…
- RAZVOJNA
- ISTRAŽIVAČKA
- ZNANSTVENA
- PRIMOPREDAJNA
- GARANTNA
-

1.3 METROLOGIJA

Metrologija je znanost o mjeriteljstvu. U sebi sadržava:

- TEORIJU MJERENJA – teorijski razvoj mjerenja i jedinica

- MJERNU TEHNIKU – primjenjena mjerenja u tehnici
- ZAKONSKO MJERITELJSTVO – utvrđivanje mjernog jednistva u mjeriteljstvu,
pravni, ekonomski i dr. pristupi mjeriteljstvu
2

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

1.3.1 ZAKONSKO MJERITELJSTVO

Glede provođenja mjernog jedinstva, međunarodne organizacije iz područja

metrologije donose definicije nazivlja koje se koriste kod mjerenja u tehnici.

Temeljna (osnovna) veličina (SI) – jedna od veličina koje su u veličinskom sustavu dogovorno
prihvadene kao funkcijski neovisne o bilo kojoj drugoj veličini. Npr. duljina, masa, vrijeme i dr.

Izvedena veličina – veličina koja je u veličinskom sustavu definirana kao funkcija temeljnih (osnovnih)
veličina tog sustava. Npr. gustoda, obujam i dr.

Vrijednost (veličine) – velikoda (iznos) određene veličine koja se opdenito iskazuje

umnoškom broja i jedinice.

Npr. duljina štapa: 5,34 m, 534 cm; masa tijela: 4 kg, 235g;

Mjerni rezultat – mjerenoj veličini dodijeljena vrijednost dobivena mjerenjem. Potpun iskaz mjernog
rezultat uključuje informaciju o mjernoj nesigurnosti. Mjerna nesigurnost je mjernom rezultatu
pridruženi parametar koji obilježava rasipanje niza vrijednosti koje se opravdano mogu pridjeliti
mjerenoj veličini. Mjerni rezultat može biti obrađen i neobrađen.

Neobrađen mjerni rezultat bi bio mjerni rezultat prije nego što se uzme u obzir sustavna greška.

Obrađeni mjerni rezultat je onaj mjerni rezultat poslije ispravka neobrađenog mjernog rezultata
sustavnom pogreškom.

Etalon* - referentna tvar ili mjerilo koje služi definiranju mjerne jedinice, radi upotrebe kao
reference.

Sljedivost – svojstvo etalona da se nizom usporednih mjerenja oslanja na nacionalni ili međunarodni
etalon. Može biti i svojstvo mjernog rezultata.

Državni etalon

Umjeravanje
Umjeravanje etalona =>
granične granična
mjerke mjerka Etalon
mikrometra

Radno mjesto
3
 mikrometar

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

1.3.2 SUSTAV UMJERAVANJA

Engl. Calibration system

Zapravo je dio upravljanja sustava kvalitetom, a glavni elementi su:

1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

2. ODGOVORNOSTI

3. PLANIRANJE

4. UVJETI OKOLINE

5. PROCEDURE – dokumenti – opisuju postupke mjerenja

6. TOČNOST

7. NEISPRAVNI INSTRUMENTI

8. UMJERAVANJE

9. ZAPISI – izvještaj o umjeravanju

(postavlja se i naljepnica na umjereni mjerni uređaj)

10. RUKOVANJE I SKLADIŠTENJE

Umjeravamo samo one uređaje i instrumente koji se koriste za kontrolu proizvoda.

Državni zavod za mjeriteljstvo izdaje sljedede isprave pri ovjeravanju mjerila i umjeravanju:

- Ovjernicu
- Potvrdu o umjeravanju
- Potvrdu o ekspertnom i službenom mjerenju

AUDIT – provjera prema nekoj normi (standardu) je li se umjeravanje obavlja po propisanom

redoslijedu umjeravanja.

1.3.3 MEĐUNARODNE MJERITELJSKE ORGANIZACIJE

- EUROMET – Europska suradnja za mjerne etalone

- ISO – Međunarodna organizacija za normizaciju (standardizaciju) 4

- CGPM – Generalna konferencija za mjere u utege i dr.

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

2. MJERNI POSTUPAK I MJERILA

2.1 ŠTO ZNAČI MJERITI, MJERNI UREĐAJ, INSTRUMENT I REZULTAT

2.1.1 ŠTO ZNAČI MJERITI

Mjeriti znači uspoređivati, tj. određivati vrijednost mjerene veličine. (L.Euler 1766.)

Pri tome:

- mjerna jedinica je u SI sustava

- mjerena veličina je jednoznačno definirana

Osnovna blok shema mjernog sustava:

Xu Xi KORISNIK
MJERNI OBJEKT MJERNI UREĐAJ INFORMACIJA

(mjerni instrument, mjerilo)

Mjerna veličina
Čovjek, proces

Xu … mjerena veličina
Xi … mjerni rezultat

OBRAĐEN
NEOBRAĐEN

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

2.1.2 MJERNI UREĐAJ I INSTRUMENT

Svaki mjerni uređaj u pravilu je sastavljen od slijedećih članova:

a) PRIJEMNI ELEMENT – senzor i pretvornik mjernog signala

b) JEDINICA ZA NORMIRANJE – pojačalo normiranog mjernog signala

c) TRANSMISIJSKI ELEMENT – prijenosnik normiranog mjernog signala

d) IZLAZNA JEDINICA – za pokazivanje i očitavanje vrijednosti mjerene veličine

Mjerne instrumente najčešde dijelimo prema veličinama mjerenja, pa tu spadaju mjerni

instrumenti za mjerenje temperature, duljine, mase, tlaka I sl. Prema izvedbi to su pokazni I
registracijski instrumenti, regulacijski i sl.

2.1.3 MJERNI REZULTAT

Mjerni rezultat, ved ranije spomenut, jest mjerenoj veličini dodijeljena vrijednost dobivena
mjerenjem.

Sastoji se od tri komponente:

1. IZMJERENA VRIJEDNOST

2. MJERNA NESIGURNOST

3. VJEROJATNOST IZ KOJE TO PROIZLAZI

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

3. OBRADA MJERNIH PODATAKA

Mjerenje je eksperimentalni postupak kojemu je cilj određivanje vrijednosti mjerene veličine. Mjerenje
počinje definiranjem mjerene veličine, zatim izborom mjerne metode I mjernog postupka. Načelno je svaki
mjerni rezultat procjena vrijednosti mjerene veličine. Svaki se mjerni rezultat doznaje s nekom pogreškom, tj.
svakom se rezultatu pridjeljuje njegova mjerna nesigurnost.

3.1 ISKAZIVANJE MJERNOG REZULTATA

Prema HRN EN ISO 17026, mjerni rezultat se sastoji od:

1. Mjerene veličine – izmjerene vrijednosti

2. Mjerne nesigurnosti

3. Vjerojatnosti iz koje to proizlazi

Primjer.

Vršeno je mjerenje toplinske provodljivosti metalnog uzorka od aluminija, pri naznačenoj temperaturi, vlažnosti
I tlaku zabilježeno je:

-1 -1
ʎ = 220 WK m – vrijednost

-1 -1
U(ʎ) = ± 4,4 WK m – mjerna nesigurnost

p = 0,95 – vjerojatnost (probability)

-1 -1 -1 -1
UKUPAN REZULTAT MJERENJA: ʎ = 220 WK m ± 4,4 WK m , p = 0,95

-1 -1
Ili možemo zapisati: ʎ = (220 ± 4,4) WK m , p = 0,95

ZAKLJUČAK!

Vrijednost smo definirali, mjerna nesigurnost je također ranije definirana I objašnjena ali svakako da bi mogli
još istaknuti das u sastavnice mjerne nesigurnosti svrstane u dvije skupine I da se procjenjuje statističkim
postupcima – normalna, studentova razdioba i dr. (SKUPINA A) i iskustveno te priručnicim i sl. (SKUPINA B).
Određivanje mjerne nesigurnosti nije ni rutinski ni samo matematički postupak, potrebni su: kritičko mišljenje,
intelektualno poštenje I profesionalno umijede.

Sama vjerojatnost iz koje to proizlazi je statička sigurnost p da se naznačena mjerna nesigurnost zapravo nalazi
unutar iskazanih granica (±).
7

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

3.2 RELATIVNA POGREŠKA MJERENJA

Definirana je izrazom prema normi DIN 1319 – 2:2005 (u apsolutnom iznosu ili %):

𝛥𝑥 𝑥 − 𝑥𝑝 𝑥
ƒ= = = −1
𝑥𝑝 𝑥𝑝 𝑥𝑝

- gdje je: - x – naznačena vrijednost, a – xp – prava (istinita, stvarna) vrijednost

Primjer. Na utegu je naznačena masa m=500 g, a kontrolnim mjerenjem ustanovljeno je da je istinita (prava)
masa utege zapravo mp=499,85 g. Izračunaj relativnu pogrešku utege!

𝛥𝑥 𝑥 − 𝑥𝑝 𝑥 𝛥𝑚 𝑚 − 𝑚𝑝 𝑚
ƒ= = = −1 = = = − 1 = 0,0003 = 0,03%
𝑥𝑝 𝑥𝑝 𝑥𝑝 𝑚𝑝 𝑚𝑝 𝑚𝑝

Korekcijom se ovih dobivenih 0.03% kao sustavna pogreška može ukloniti iz mjernih rezultata.

Relativna pogreška se može odnositi:

- na pravu vrijednost
- na najvedu (krajnju) vrijednost
- na opseg mjernog područja

3.3 IZVORI MJERNIH POGREŠAKA

Prema porijeklu mjerne pogreške svrstavaju se u tri glavne skupine:

1. PROPUSTI (GRUBE POGREŠKE)

2. SUSTAVNE POGREŠKE

3. SLUČAJNE POGREŠKE

Propusti mogu biti raznorazni, kao glavni itaknuti su nedovoljna pozornost mjeritelja, njegova nemar ili manjak
znanja i stručnosti. Ovakvi mjerni rezultati, s velikim propustima, grubim pogreškama, se uglavnom ne uzimaju
u obzir i mjerenje je potrebno ponoviti. Uz iznimku ako se otkrije uzrok I iznos kolika je ta gruba pogreška, tada
se korekcijom ovi rezultati mogu iskoristiti ravnopravno.

Sustavne pogreške su takve prirode da nastaju ili zbog nesavršenosti mjernog područja, uređaja I instrumenata,
ili zbog utjecaja okoliša ili čak osobnog utjecaja mjeritelja. Ovakav oblik pogreški se pri obradi mjernih rezultata
uzima u obzir prilikom korekcije jer su obuhvatljive (imaju stalnu vrijednost I predznak).

Slučajne pogreške rezultat su promjena koje za vrijeme mjerenja nastaju u mjernim instrumentima, uređajima,
okolišu I mjeritelju. Prepoznati ih možemo onda kada ponovimo mjerenje više puta u istim okolnostima.
Rasipanje je veliko, pa za određivanje, procjenu prave vrijednosti mjerene veličine provodimo matematičku
(statističku) obradu mjernih rezultata. 8

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

3.4 PROCJENA NORMALNE NESIGURNOSTI

Postoji procjena tipa A I tipa B. Proučavamo tip A, dok tip B zahtjeva razumijevanje, znanje I vještinu koja se
stječe u praksi mjerenja. Gaussova, pravokutna, trokutna razdioba I sl.

Za što vedu sigurnost, neka mjerena veličina X mjeri se više puta u jednakim uvjetima. Rezultat n je zapravo broj
ponavljanja, broj koliko smo puta mjerili, a predstavlja ništa drugo nego niz vrijednosti xi.

𝑥1 , 𝑥2 , 𝑥3 , … , 𝑥𝑖 , … . 𝑥𝑛

Najsigurnija procjena istinite vrijednosti mjerene veličine X jest aritmetička sredina 𝑥 tog niza.

𝑛
𝑖=1 𝑥𝑖
𝑥=
𝑛

NORMALNI ODMAK:

𝑛
1 2
𝑠 𝑥 = · 𝑥𝑖 − 𝑥
𝑛−1
𝑖=1

ODMAK ARITMETIČKE SREDINE:

𝑠(𝑥)
𝑠 𝑥 =
𝑛

Dvije su razdiobe, Gaussova I studentova. Ako za obradu niza mjernih rezultata želimo koristiti normalnu
(Gaussovu) razdiobu slučajnih pogrešaka, broj mjerenja n mora biti vedi ili jedna broju 30 (n ≥ 30).

Za normalnu (Gaussovu) razdiobu slučajnih pogrešaka procjena nepouzdanosti (nepreciznosti) C(x) srednje
vrijednosti (A.S.) 𝑥 veličine X definirana je izrazom:

𝑠(𝑥)
𝐶 𝑥 =𝑧·
𝑛

 gdje je z – varijabla normalne razdiobe, ovisi o odabranoj statičkoj vjerojatnosti (sigurnosti) I očitava se
iz priručne tablice:

𝑥−𝑥
𝑧=
𝑠(𝑥)

Statički obrađen rezultat niza ponovljenih mjerenja veličine X, oslobođen svih sustavnih pogrešaka iskazuje se
procjenom prave vrijednosti x mjerene veličine X I naznakom statičke sigurnosti (vjerojatnosti) p, u obliku:

𝑥 = 𝑥 ± 𝐶 𝑥 ,𝑝

Što znači da se prava vrijednost x, sa sigurnošdu p nalazi u granicama +C(x), - C(x).

Relativna pouzdanost: 9

𝐶(𝑥) 𝑧 𝑠(𝑥)
𝑐 𝑥 = = · , 𝑎 𝑟𝑒𝑧𝑢𝑙𝑡𝑎𝑡 𝑚𝑗𝑒𝑟𝑒𝑛𝑗𝑎 𝑗𝑒 𝑥 = 𝑥 · 1 ± 𝑐 𝑥 , 𝑝
𝑥 𝑥 𝑛

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod

Studentova razdioba se koristi kod n < 30 jer je procjena prema normalnoj razdiobi nedovoljno sigurna.
Određuje se prema izrazima:

𝑠(𝑥)
𝐶 𝑥 =𝑡· , 𝑎 𝑟𝑒𝑧𝑢𝑙𝑡𝑎𝑡 𝑚𝑗𝑒𝑟𝑒𝑛𝑗𝑎 𝑗𝑒𝑠𝑡: 𝑥 = 𝑥 ± 𝐶 𝑥
𝑛

Oznaka t je faktor studentove razdiobe t = t(n,P). Njegove vrijednosti dane su u tablici:

n 2 3 5 7 8 9 10 20 30

t 12,71 4,30 2,78 2,46 2,37 2,31 2,26 2,09 2,05

Relativna nepouzdanost c(x) prema studentovoj razdiobi računa se:

𝐶(𝑥) 𝑡 𝑠(𝑥)
𝑐 𝑥 = = · , 𝑎 𝑟𝑒𝑧𝑢𝑙𝑡𝑎𝑡 𝑚𝑗𝑒𝑟𝑒𝑛𝑗𝑎 𝑗𝑒 𝑥 = 𝑥 · 1 ± 𝑐 𝑥 , 𝑝
𝑥 𝑥 𝑛

UKUPNA MJERNA NESIGURNOST:

Ukupna mjerna nesigurnost je U(x). Definirana je izrazom:

𝑈 𝑥 = 𝐶 𝑥 + |𝐸 𝑥 |

Za naše slučajeve preostale sustavne pogreške E(x) su jednake nuli. (E(x)=0). Pa je ukupna mjerna nesigurnost
zapravo jednaka nepouzdanosti C(x).

Često se postavlja pitanje prihvadanja ili odbacivanja nekog mjernog rezultata. U tu se svrhu npr. koristi
“Nalimov – test”, ako je n – broj mjerenja (mjernih rezultata) vedi od tri, tj. najmanje tri.

𝑥∗ − 𝑥 𝑛
𝑟 ∗= ·
𝑆(𝑥) 𝑛−1

Napomena:

SLIJEDE ZADACI SA RAZDIOBAMA I NALIMOVIM TESTOM TE S MJERNOM NESIGURNOŠDU

POSREDNIH MJERENJA!

Nakon zadataka ide mjerenje temperature. Dva predavanja (28. ožujka i 2.travnja).

Pa opet zadaci vezani za mjerenje temperature, cca 5-6 zadataka.

10

Valentino Jugovid | Strojarski fakultet Slavonski Brod