1. Pojasnite odnos pojma policijski sustav i policijska organizacija – ustroj policije?

Policijski sustav je širi pojam od policijska organizacija jer obuhvaća sva pitanja
položaja policije u društvu. Policijski sustav je rezultat povijesnih, društveno- ekonomskih,
političkih, kulturnih čimbenika i zbog toga postoji različitost.
Policijska organizacija- ustroj - primarno regulira organizacijski model i pitanja
autoriteta prava i odgovornosti svakog policijskog službenika.
2. Navedite o kojim vanjskim čimbenicima ovisi razvitak policijske organizacije?
Vanjski čimbenici: 1. sustav izvršne vlasti(sustav tijela državne uprave)
2.sigurnosni elementi(sigurnosne potrebe, politika,ciljevi),
gospodarstvene, socijalne, političke i druge prilike
3. Navedite podjelu (klasifikaciju) ustroja policijskih organizacija u svijetu prema poziciji
središnje policijske uprave?
1. Centralizirane- mogu se pojaviti u uvjetima monizma i pluralizma
2. Decentralizirane- mogu biti samo složene policijske strukture

4. Navedite podjelu (klasifikaciju) ustroja policijskih organizacija u svijetu prema broju

središnjih uprava?
1. Jedinstvene –policijiski monizam
2. Složene- policijski pluralizam
3. Centralizirane-
4. Decentralizirane-umjereno decentralizirane; koordinirane
Ekstremno decentralizirane; nekordinirane (SAD)
5. Navedite tipove ustroja organizacije policije u svijetu prema Bayleyiu?
Prema Bayleyu dvije su osnovne skupine: centralizirane i decentralizirane
Unutar tih dviju skupina mogu biti: jedinstvene, koordinirane, nekoordinirane.
a) jedinstvene centralizirane organizacije,
b) koordinirane centralizirane organizacije,
c) koordinirane decentralizirane organizacije,
d) nekoordinirane centralizirane organizacije,
e) nekoordinirane decentralizirane organizacije

6. Pojam policije?
Policija je dio državne uprave, složen, specifičan i organiziran izvršni dio vlasti
Na temelju zakonskih ovlasti ima zadaću održavanja JRM-a, zaštitu ljudi i imovine i
cjelokupnog ustavno-pravnog poretka, zaštita osobne sigurnosti i javnog poretka.
- prvi put se pojavljuje u staroj grčkoj „polis, politea“ znači grad, država, gradska uprava,
državno uređenje odnosno uređen državni život
Pojam policije kroz poviejst imao je 2 tendencije:
1) od početka širokog pojma policije koji obuhvaća cjelokupnu djelatnost države, s
vremenom se krug njenih djelatnosti smanjio.
2) u početku je pojam policije sukladan pojmu vojske i pravosuđa,a kasnije se
izdvajaju funkcije policije i ustrojavaju se nove policijske organizacije
Klasični pristup- neposredno održavanje reda i poretka u državi, sustav posebnih tijela
unutarnje uprave
Suvremeni pristup- skrb za održavanje mira, reda i sigurnosti, ističe značaj pojma sigurnosti
građana

1
 Integralna definicija policije- policija je funkcija koja je povjerena određenim pripadnicima
grupe, da u ime kolektiva spriječavaju i kažnjavaju kršenja pravila koja važe u grupi i da ako je
to potrebno čine prinudom koja uključuje primjenu sile
7. Navedi prednosti centraliziranih policijskih organizacija?
1. veća racionalnost,
2. učinkovitost,
3. ekonomičnost,
4. efikasnost
5. Jasno definirana nadležnost i linija odgovornosti
6. pogodnost u svezi s razvitkom-specijalizacijom službe
7. uporaba tehničkih sredstava
8. stručno usavršavanje
9. uvođenje jedinstvenih sustava nagrađivanja i napredovanja
8. Navedi prednosti decentraliziranih policijskih organizacija?
1. Bolje prilagođene stvarnim potrebama građana i lokalnoj zajednici
2. Veća odgovornost prema javnosti
3. Manja opasnost od zlouporabe policije za nejavne ciljeve
4. Korupcija je endemična pojava i vrlo rijetko zahvaća vrh piramide policije
9. Navedi obilježja policijskih službi u srednjem vijeku?
- Nema jasno određenih proceduralnih pravila postupanja u slučaju narušavanja društvenog
poretka
- Cjelokupno funkcioniranje države svodi se na plaćenu policiju, vojsku i sudove
- Uredi šerifa obavljaju sudbenu i izvršnu vlast
- Obavljaju dužnosti predsjednika suda, ubiranje poreza i hvatanje kriminalaca, plaću
dobivaju na temelju broja uručenih sudskih naloga i poziva za svjedočenje

10. policija u antičko doba – obilježja?

- Državni službenici zaduženi su za održavanje reda i mira

- Djelovanje koje nije obuhvaćalo samo unutarnje poslove već jedan puno širi djelokrug rada
- Policija se smatrala cjelokupnom državnom upravom
- Održavanje reda i čistoće na ulicama, nadzor građevina, kontrola trgovaca, zdravstva, noćne
straže oko važnijih građevina, izricanje kazni, pokretanje postupaka za počinitelje kažnjivih
djela i suđenja te dr.poslovi
- Policija je bila represivna poluga u rukama vladara i careva, djelovala je policijsko- sudski na
principu – „uhićuj, tuži i osudi“
11. Policija u novom vijeku – obilježja?
Izlaskom iz feudalizma policija se postupno odvaja od vojske i sudova
Ovlasti su joj sužene odlukom cara Napoleona
Početak razvoja jedne nove i modernije policije unutar državne uprave
Policija se više ne smatra cjelokupnom državnom upravom, izdvaja se kao zasebno
ministarstvo sa zakonski definiranim djelokrugom rada
12. Objasni tradicionalni izraz „policijska država“?
Policijska država je izraz koji se tradicionalno koristi za državu u kojoj vlast masovno i
intenzivno koristi svoj represivni aparat – najčešće u obliku policije ili sigurnosnih službi (tajna
služba) kako bi ostvarili što je moguće veću kontrolu nad stanovništvom.
Policijska država je i takva država u kojoj Vlada nastoji političku opoziciju zaplašiti i ukloniti s
političke scene putem policije,a poglavito koristeći tajne (sigurnosne) službe.

2
13. Navedi i objasni tri modela u radu policije?
1. KLASIČNI POLICIJSKI- otkrivanje kaznenih djela, represivni karakter
2. PREVENTIVNI- težište na održavanju javnog reda i mira
3. USLUŽNI – uloga policije kao pomoć građanima u održavanju reda u zajednici
14. Objasni pojam sigurnosna funkcija u državi?
Sigurnosna funkcija je temeljna uloga policije u državi.
Policija omogućava državi i njenim institucijama spoznaju o tome tko ugrožava sustav
sigurnosti, te se na tome temelji politika suzbijanja negativnih sigurnosnih događaja, također
se brine za unutarnju sigurnost društva, ljudi i pojedinca, a u pravnoj državi brine za sigurnost
građana i samog poretka. To je sinteza preventivne, represivne, obrambene, razvojno-
istraživačke i nadzorne funkcije.

15. Objasni preventivnu funkciju policije?

Strategije prevencije dijelimo na: 1. neizravne strategije- provodi ih Vlada i njeni resori
2. izravne strategije- koje provodi policija
3. ostale strategije- odnose se na sudjelovanje društvene
zajednice u prevenciji kriminaliteta i drugih štetnih sigurnosnih pojava.
Pod neizravnim strategijama podrazumijevamo mjere kojima je svrha poboljšanje kvalitete
života, u području odgoja i obrazovanja, zapošljavanja, socijalna zaštita, organizirano
slobodno vrijeme mladih.
Pod izravnom strategijom podrazumijevamo mjere koje se odnose na krizne situacije (savjeti
telefonom, liječenje ovisnosti, smjestaj u posebne ustanove, rasvjeta, sigurnosni uređaji,
fizičke prepreke, ophodnje, razvijanje odnosa sa javnošću).
Pod ostalim vrstama strategija podrazumijevamo niz mjera na spriječavanju kriminaliteta
odnosi se na kazneno zakonodavstvo ( uvođenje oštrijih kazni, pomoć žrtvama, sudjelovanje
društvene zajednice u spriječavanju kriminaliteta)
16. Objasni represivnu funkciju policije?
Represivnim djelovanjem policija zadire u slobode i prava čovjeka pa postoje dva
osnovna poimanja represije: -klasično shvaćanje represije- represija je djelovanje utvrđivanje
i iskazivanje legitimne moći državnih tijela (formalni odnos policije i počinitelja)
-moderno shvaćanje represije- određuje represiju kao sigurnosno-
preventivnu radnju, a primjena represivnih mjera je u službi zaštite sustava sigurnosti,
osnovnih vrijednosti društva i zaštie ostalih pripadnika društva.
U RH zakonska određenja o primjeni represivnih mjera su prilično jasna, a moguće ih je
grupirati po načelima: 1. načelo zakonitosti – one represivne mjere koje su predviđene u
Ustavu, zakonima i ostalim propisima donijetim na temelju zakona
2. načelo postupnosti – ona mjera koja izaziva najmanje štetnih posljedica
3. načelo razmjernosti-
4. načelo nužnosti – nužno je poštivati dostojanstvo i njegov osobni integritet

17. Objasni obrambenu funkciju policije?

U mirnodopskoj situaciji se očituje kroz ažuriranje planova obrane, provedbom

mobilizacijskih vježbi, razvijanjem protuspecijalnog djelovanja, razvijanjem protudiverzijske
zaštite, razvijanjem specijalne taktike djelovanja u ratnim prilikama i razvijanjem materijalno-
tehničkih sredstava;

3
U ratnoj opasnosti i ratnim prilikama policija nastavlja obavljati svoje redovne zadaće uz
uključivanje u obranu, a djeluje u skladu sa svojim ovlastima i obrambenom politikom i
strategijom oružanog rata.

18. Objasni razvojno-istraživačku funkciju policije?

Istraživanje sigurnosne problematike, ljudskog čimbenika u organizaciji policije,

organizacijskih i operativnih problema, problema materijalno-tehničke naravi i ustrojstva i
razvitka organizacije policije.

19. Objasni nadzornu funkciju policije?

Prijeko potrebna zbog načela ustavnosti i zakonitosti u društvu, te nadzora

zakonitosti rada i poslovanja tijela koja obavljaju određene upravne poslove, poslove zaštite
od požara, tehničkog pregleda vozila, čuvanje i skladištenje eksplozivnih stvari, nadzor nad
radom zaštitarskih tvrtki i detektiva. ------Provodi se putem inspekcijskog i upravnog
nadzora.-----
20. Navedi glavna obilježja „policija u zajednici“?

- Prioriteti policije su problemi koji izazivaju strah i ometaju aktivnost građana,a ne isključivo
teška kaznena djela.
- Policija se bavi problemima i brigama građana a ne isključivo incidentima,
- Učinkovitost policije određuje suradnja sa građanima,a ne isključivo brzina reagiranja na
incident,
- Policijski profesionalizam je bliskost građanima i lokalnoj zajednici a ne samo brza i
učinkovita reakcija na kriminal,
- Najvažnije su informacije o kriminogenim pojedincima i skupinama, izgradnja zajednice i
poboljšanje kvalitete života
- Policija koristi svaku priliku za suradnju s građanim, a ne samo vezano uz kriminal.

21. Što treba iskorjeniti iz svake policijske organizacije?

1. Rad po zapovijedi a ne po propisima,

2. Veze i poznanstva koja utječu na ishod policijskog postupanja,
3. Autokratsko i nedemokratsko rukovođenje.
To se postiže transparetnim sustavom ocjenjivanja i napredovanja, motivaciju kroz rad, timski
rad, uvođenje standarda postupanja za najčešća postupanja policije.

22. Navedi klasifikaciju suvremenih teorija organizacije koje počivaju na znanstvenim

osnovama?

1. Klasične teorije organizacije

2. Neoklasične teorije
3. Moderne teorije organizacije
4. Dalekoistočni modeli organizacije

23. Navedi načela klasične teorije organizacije?

1. Specijalizacija i standardizacija
2. Podjela rada između rukovoditelja i izvršitelja
3. Maksimalna iskorištenost radnika
4. Jasno definiranje i izdavanje naloga

4
 5. Razdvajanje umnog i fizičkog rada
6. Proučavanje radnih postupaka i vremena

24. Predstavnici klasičnih teorija organizacije?

F.W.Taylor- osnivač znanstvene organizacije koji je 1903. godine objavio djelo

„Upravljanje pogonom“ a 1911. godine „Principi znanstvenog menadžmenta“.

Henry Fayol- utvrdio je 6 klasa poslova i 14 načela organizacije.

Max Weber- tvorac „ideal-tipa birokratsko-monarhijske organizacije, birokratski

model organizacije zapostavlja čovjeka kao osobu i pretvara ga u oruđe.

25.Navedi ideje klasičnih teorija organizacije?

1. organizacija i menadžment se moraju temeljiti na znanosti

2. sve što se može izmjeriti potrebno je i prikazati kvantitativno
3. organizacija i menadžment se mogu naučiti, zato je potrebno rukovoditelje
obrazovati
4. učinkovitost je konačni cilj organizacije
5. za svaki posao treba naći najbolju metodu, propisati je je i svi moraju tako raditi
6. planiranje i odlučivanje treba razlikovati od izvršenja
7. čovjek je lojalan izvršenju zadaća za novčanu nagradu (homo economicus)
8. linijska, funkcionalna i linijsko-stožerna struktura

26. Navedi glavne kritike klasičnih teorija organizacije?

1. ne uzima se u obzir utjecaj okoline, iskorištava fiziološke značajke a zanemaruje

osobine čovjeka
2. čovjek se gleda kao dodatak stroju
3. temelji se na hijerarhiji i autoritetu zapovjedanjem i kontrolom te ne dopušta
druge mogućnosti suradnje ljudi u organizacijskom sustavu
4. proučavanje i analiza organizacije se vrši sa stajališta strukture i formalnih veza
5. čovjek još nije prepoznat kao duhovno biće

27. Navedi osnovne spoznaje neoklasičnih teorija organizacije?

1. radni sustav je isto i društveni koliko i tehničko ekonomski

2. psihološki i socijalni čimbenici mogu podići razinu motivacije
3. skupina utječe na ponašanje pojedinca prilikom izvršenja zadaće
4. demokratično rukovođenje
5. zadovoljstvo čovjeka utječe na povećanje učinkovitosti
6. horizontalna i vertikalna povezanost treba omogućiti participaciju

28. Pojasni modernu teoriju organizacije- teoriju sustava?

Moderne teorije organizacije- nastavljaju istraživanje čimbenika koje su uvažavale
klasične i neoklasične teorije, ustrajući na promjenama u organizacijskoj strukturi,
humanizaciji rukovođenja i odlučivanja, a posebnu pozornost poklanjaju komuniciranju i
odnosu pojedinih djelova i cjeline organizacije.

5
Teorija sustava- organizacija je otvoreni sustav koji komunicira sa okolinom,a podsustavi i
funkcije se organiziraju kao organizacijske jedinice sa mnogostrukim međusobnim vezama i
vezama sa drugim sustavima.

29. Pojasni modernu teoriju organizacije- kontingencijska teorija?

Svaka organizacija je jedinstvena i zahtjeva poseban način upravljanja, naglašava
sklad između okoline i organizacije što je zadaća menadžmenta

30. Pojava novih teorija organizacije nadopunjuju i razvijaju prakse i dostignuća ranijih
teorija organizacije točno – netočno?
Organizcacijske teorije kao koncepti temeljem kojih se ustrojavaju organizacije i njima
rukovodi, imaju tu osobinu da pojava nove teorije ne potire u teoriji i praksi dobra dostignuća
stare teorije npr. i danas koristimo Taylorovu funkcionalnu ili Faylovu linijsku organizacijsku
strukturu. To nam omogućuje da kombinirajući prema potrebi različita teorijska načela
fleksibilno pristupamo oblikovanju organizacije, sukladno funkciji njezinih ciljeva

31. Što obuhvaća proces programiranja i planiranja rada u MUP-u?

Programiranje i planiranje rada je proces predviđanja opsega i kvalitete izvođenja zadataka,

te metoda, oblika i sredstava organiziranja, djelovanja i razvitka ustrojstvenih jedinica MUP-a.
Programiranje i planiranje rada ima dva cilja:
1. suprotstavljanje improvizaciji, dezorganizaciji i rutini u djelovanju policijskih
službenika. Program i planovi rada odgovaraju na pitanje kako raditi.
2. pravodobno i kvalitetno obavljanje planiranih i tekućih zadaća iz djelokruga
MUP-a.

32. Što obuhvaća sustav programiranja i planiranja rada u MUP-u?

Sustav programiranja i planiranja rada u MUP-u čine:
1. nositelji programiranja i planiranja rada
2. metodologije programiranja i planiranja rada
3. metode izradbe programa i planova
4. vremenska razdoblja programiranja i planiranja
5. podsustav informacija
6. prihvaćeni programi i planovi na razini Ministarstva.

33. Navedi nositelje programiranja i planiranja rada?

1. svi rukovodni djelatnici na svim razinama odgovornosti u Ministarstvu
2. ekspertne i projektne grupe
3. policijski službenici i stručni djelatnici u ministarstvu (analitički službenici)

34. Navedi metodologije programiranja i planiranja rada?

1. metodologija za izradbu programskog usmjerenja MUP-a u cjelini
2. metodologija za izradbu programa rada sektora u sjedištu Ministarstva
3. metodologija za izradbu programa rada policijskih uprava
4. metodologija za izradbu programa rada policijskih postaja
5. metodologija za izradbu programa rada teritorijalnih sektora
6. metodologija za izradbu posebnih planova za izvanredne i ratne prilike
7. metodologija za izradbu elaborata

6
 8. metodologija za izradbu operativnih planova (javni skupovi građana, sigurnosne
akcije)

35. Navedi metode programiranja i planiranja rada?

1. metode timskog rada (djelatnici s različitim znanjima u međusobnoj komunikaciji
rješavaju određeni problem)
2. metoda sustavnosti
3. metoda realnosti – racionalnosti

36. Navedi vremenska razdoblja programiranja i planiranja rada?

Vremenska razdoblja programiranja i planiranja čine:
a) dugoročno i srednjeročno planiranje
b) godišnje, polugodišnje i kvartalno planiranje
c) mjesečno planiranje
d) tjedno i povremeno planiranje,te svakodnevno planiranje tekućih poslova

37. Navedi koje elemente obuhvaća plan aktivnosti?

Plan aktivnosti obuhvaća sljedeće elemente:
1. opis aktivnosti
2. slijed aktivnosti
3. potrebne organizacijske resurse (sredstva za rad, prostor)
4. potrebna specijalistička znanja policijskih službenika
5. vrijeme trajanja svih i svake pojedine aktivnosti
6. nositelje aktivnosti - odgovorne osobe.

38. Pojasni što obuhvaća postupak izrade sigurnosne prosudbe?

U postupku izrade sigurnosne prosudbe važno je osigurati sustavni pristup izradi sigurnosne
prosudbe.
To znači cjelovit pristup problemu sigurnosti koji razumijeva jedinstveno:
- evidentiranje (snimanje) sigurnosnih pojava
- analiziranje sigurnosnih prilika
- utvrđivanje sigurnosnog stanja
- ocjenjivanje stanja sigurnosti
- prognoziranje kretanja stanja sigurnosti
- odabiranje optimalnih rješenja.
Sigurnosne pojave utječu na sigurnosne prilike koje se određuju brojem i strukturom
negativnih sigurnosnih pojava. Strukturu negativnih sigurnosnih pojava čine mjesto i vrijeme
nastanka negativnih sigurnosnih pojava, nositelji (počinitelji), uzroci i posljedice.
Analizom sigurnosnih prilika utvrđuje se stanje sigurnosti koje zajedno sa sigurnosnim
zaključcima tvori podlogu za izradu cjelovite sigurnosne prosudbe.
Uobičajene ocjene stanja sigurnosti jesu:
- stabilno sigurnosno stanje – pad KD-a i slično
- zadovoljavajuće sigurnosno stanje – isti broj KD-a….
- nezadovoljavajuće sigurnosno stanje – porast KD-a….
- kritično sigurnosno stanje – odraz lošeg stanja je pojava demonstracija….
- stanje nesigurnosti – ratno stanje……

39. Što je to sigurnosna prosudba?

7
 Sigurnosna prosudba je analitičko-sintetski, operativni, stručni i strategijski dokument
na temelju kojega se programira i planira rad u MUP-u i njegovim ustrojstvenim jedinicama.

40. MUP sjedište-ustrojstvene jedinice?

1. Kabinet ministra
2. Samostalna služba za unutarnju reviziju
3. Samostalna služba za suradnju sa Vojnim ordinarijatom
4. Samostalna služba za informacijsku sigurnost
5. Ravnateljstvo policije
6. Glavno tajništvo
7. Samostalni sektor za europske integracije i međunarodne poslove
8. Uprava za pravne poslove i ljudske potencijale
9. Uprava za materijalno-financijske poslove
10. Uprava za razvoj, opremanje i potporu
11. Uprava za upravne i inspekcijske poslove

Ravnateljstvo policije-ustrojstvene jedinice i zadaće?

1. Ured glavnog ravnatelja policije

2. Uprava policije
3. Uprava kriminalističke policije
4. Uprava za granicu
5. UPPS
6. OKCP
7. Zapovjedništvo specijalne policije
8. Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“
9. Policijska akademija

Ravnateljstvo policije je upravna organizacija u sastavu MUP-a i ima zadaće:

1) Procjenjuje stanje sigurnosti i rizike, predviđa vjerovatni razvoj sigurnosne situacije,

te određuje prioritete i potrebne resurse, na temelju čega donosi Stratešku procjenu
kao temeljni dokument iz djelokruga policije na području RH
2) Na temelju Strateške procjene donosi Strateški plan rada policije
3) Usklađuje, usmjerava, koordinira i nadzire rad PU

8
 4) Izravno obavlja poslove iz svog djelokruga i sudjeluje u obavljanju složenijih poslova iz
djelokruga PU
5) Skrbi o provedbi međunarodnih ugovora i akata iz svoje nadležnosti
6) Predlaže i provodi programe obrazovanja policijskih službenika
7) Donosi standarde za opremu, tehnička i materijalna sredstva policije
8) Skrbi o spremnosti policije za djelovanje u izvanrednim uvjetima

Uprava krim policije-ustrojstvene jedinice i zadaće?

1. PNUSKOK
2. Sektor općeg kriminaliteta, terorizma i ratnih zločina
3. Sektor za potporu krim policije

Uprava krim policije prati i analizira stanje kriminaliteta, surađuje s drugim ustrojstvenim
jedinicama radi prevencije i nadzora kriminaliteta. Provodi i nadzire najsloženija krim
istraživanja na nacionalnoj razini, pruža stručnu pomoć PU radi otkrivanja počinitelja,
traganja za počiniteljima te njihovog privođenja nadležnim tijelima. Određuje prioritete u
suzbijanju kriminaliteta i nadzire rad PU, određuje metodologiju suzbijanja kriminaliteta i
skrbi o unaprijeđenju krim policije. Sudjeluje u međ. aktivnostima i projektima te predlaže i
sudjeluje u izradi normativnih akata.

Uprava za granicu-ustrojstvene jedinice?

1. Služba za zaštitu državne granice

2. Služba za susjedne zemlje
3. Služba za nezakonite migracije
4. Služba pomorske i aerodromske policije
5. Prihvatni centar za strance
6. Mobilna jedinica za provedbu nadzora državne granice

Ured za posebne poslove sigurnosti-ustrojstvene jedinice?

1. Služba za osiguranje i zaštitu štićenih osoba

2. Služba za osiguranje i zaštitu štićenih objekata i prostora
3. Služba za osiguranje i zaštitu diplomatskih misija i konzularnih ureda

PNUSKOK-ustrojstvene jedinice?

PNUSKOK je nadležan za neposredno obavljanje poslova nacionalne razine složenog i

organiziranog kriminaliteta, i to u: krim istraživanjima koja se provode na području dvije ili

9
više PU, krim istraživanjima u kojima je potrebna zajednička međunarodna policijska istraga i
koja se provode na području više zemalja, krim istraživanjima istaknutih nositelja najtežih
oblika kriminaliteta i krim istraživanjima najsloženijih oblika KD-a iz domene složenog i
organiziranog kriminaliteta. Odluku o dodjeljivanju ili preuzimanju kriminalističkih istraživanja
u rad PU ili PNUSKOK-u donosi glavni ravnatelj na prijedlog načelnika Uprave krim policije.

1. Služba organiziranog kriminaliteta

2. Služba kriminaliteta droga
3. Služba gospodarskog kriminaliteta i korupcije
4. Služba kriminalističko-obavještajne analitike
5. Služba kriminalističko-obavještajnih poslova
6. Služba za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb
7. Služba za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Rijeka
8. Služba za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Split
9. Služba za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Osijek

Služba posebnih kriminalističkih poslova

10