Poglavije 2. REGIJE | REGIONALNI RAZVOJ ocanned witn Vamscar2. REGIE I REGIONALNI RAZVOJ 2.1 Pojmovno odredenje regije i turisti¢ke regije 2.1.1 Pojam regije Regija je tradicio Ino jedna od centralnih tema geografskih istrazivanja. Medutim, usprkos brojnih regionalnih analiza i studija, medu teoreti¢arima i planerima joS nema suglasnosti oko jedinstvene definicije regije. Zbog toga se u manosti pojam regije Sesto odreduje ovisno od potreba i ciljeva istrazivanja. Najjednostavniju definiciju regije dao je Willbanks (1980.), za koga je regija podrutje vece od grada, a manje od nacionalnog teritorija, odnosno podrugje bilo koje veligine koje je u izvjesnom pogledu sliéno. Dickinson je (1966.) dao nesto Siru definiciju, prema kojoj je regija homogeno podrudje u smislu po- sebnog niza 2druéenih uvjeta koji se odnose na zemlju, Ijude, industriju, po- \joprivredu, distribuciju stanovni8tva i trgovine ili uopée sferu utjecaja grada. Vasovié (1985.) geografsku regiju definira kao dio prostora Zemljine po- wibine ispunjen objektima koji su anorganskog (reljef, tlo, Klima, vode), or- ganskog (biljke, Zivotinje, Sovjek kao fizitko biée) i antropogenog (Ijudsko drustvo i njegove vidljive tvorevine u prostoru) porijekla. 1 pored razlika teo- retiara u pogledu definiranja pojma regije, moze se reci da se u praksi pod ovim pojmom podrazumijeva dio ekonomsko-geografski_ individualiziranog prostora. U tom smislu mogu se izdvojiti regije, ali u okviru neke jasno defi. nirane prostorne cjeline (kontinent, dréava, Zupanija i dr.) i za neku odredenu Gjelatnost (industrija poljoprivreda, turizam i sl). Prema tome, kada je rijeé o regiji, uvijek treba re¢i o kojoj se vrsti regija radi i kojoj veéoj cjelini pripada (apr. poljoprivredne regije svijeta, industrijske regije Europe, turistitke regije Hrvatske itd.), 24.2. Turistiéka regija kao podsustav ekonomskoga, gospodarskoga i prostornoga sustava __ Analizi pojmova, elemenata i tipova turistitkih regija prethodi spoznaja da J€ Jedna od najznagajnijih komponenti turizma upravo kretanje ili putovanje ‘judi, sa privremenim boravkom izvan mjesta stalnog boravka. Stoga se pos- ‘avija pitanje o tome da li turizam kao dinamiéni proces ne djeluje donekle Suprotno od individualiziranja regija, tj. da li on vodi ka prozimanju i unifi- 39 >canneag witn LamScar. mece U suyremenim Whetim, ss jtanje posebno nam turiste ne zadrs.,._." dren ee amet (posebno aiomobilskog), rj the zivnog razvoja promet vara moguénost da stvaraj oS Bie j «, u jednoj regiji, jer int espe udobnim prijevoznim sredstvom? Stog, Se 10! je gdje mogu dospje 0 baer Hie ile postoji li regionalni aspekt tu ij sti ja postoji u svim TAZVije, | Stvamost je, ipak, dea: bisa roma koja svojim ma i zemljama svete, ai ku tune wijesnim nasljedem i turisti¢kom inf, ° enekin espera iyete7a uspjeSan razvoj turizma, Prvenstven,, _ arama 04 oi a se donekle moze izuzeti ponuda oko velikih gradoy., ayaa sane zadovoljenje potreba vikend-turizma. Komplek.y tok fe etpa stavka razvoja boraviSnog turizma, Tazvija S€ Po Zonama on F ireatene je locirana u suptropskoj, a dijelom TU umjereno; , salivaain, sjeveme hemisfere, koja Pokriva veéu PovrSinu kopna, vise na Venu od ostalih dijelova, ai gospodarski je najrazvijenija, . kupali8no-rekreativni turizam Prepoznaje u rivijerama poy, tao onde Fea Costa Dorada, Costa del Sol, Costa de la Luz, Ay, obala, Ligurijska rivijera, Rivijera Tomagnola, Kvamersko-istarsko, Sted dalmatinsko, Dubrovatko i Cmogorsko primorje, Kavkasko-cmomors) Krimsko primorje... i sl. Njima nasuprot Tazvija se i umjerena zona S atrs, tivnom prirodnom stedinom (Apeninske Alpe, podrugja oko subalpskih Jere na talijanskoj i Svicarskoj strani, Graubinden, Tirol, Bavarske Alpe, Dolo» Koruska, Stajerska, Julijske Alpe i dr.), Turizam se, ipak, Tazvijao i izvan ovako Jasno odredenih Tegionalnih cje 4. u disperziranim Podrudjima j lokalitetima Tasprostranjeni izvan osno Zona i to na obalama jezera, u podrugjima nacionalnih Parkova j drugih tiéenih prirodnih dobara, oko termo-mineralnil i — arheologka nalazita, y kultumim j vjerskim sredi8tima i festivalskim i saj i i i je smjeStajnin oe S© “utizam prostomo koncentrira, kako u Pogled Sradnje smjestajnin Objekata, tako i u Pogledu broja Posjetitelja i nogenja, Si. is Car turi , Tazmatraju¢i tender racionalnom i meq, fais, dee Suvremeni Wek sve Vie osjega, tied Za reat . . turizmom iret 2ivotna stedina sve Ugrozenija, Vous oo SU Zagadenj pat vad i nim vodar 40. >canneag witn LamScar—_— inte, tga ct Sault ij : Nt indus zak zagadenih Cestica i stvorenih sa- Senin ndustrijske Pees zrak je pun zagadenih éestica i plinova stvorenih sa- Bo gorijevanjem benzina, nafte i industrijskim dimom, nivo buke u velikim ur- i sustav. Kako su anim sredinama progresivno ugrozava Covjekov sluh i ive ovi nusproizvodi suvremene civilizacije prisutni svuda gdje je prodrla industrija Dijin, sa suvremenim Prometom, rekreacija postaje opéa éovjekova potreba. Re- 28eo, kreaci organizira po svim geografskim podrugjima i u svim zemljama Ta. (pogotovo europskim zemljama i SAD-u) a dio je ponude na sunéanom Sre- > bo. dozemlju, ali i po hladnom jezersko-sumskom krajoliku Skandinavije. i be Zato se svuda fazvija turizam, ali on nema svuda isti vid, nema isti znagaj za im nacionalnu privredu, niti u istoj mjeri utjese na transformaciju geografske a fizionomije prostora. U nabrojenim regionalnim podrugjima i zonama, turizam ani ima boravisni karakter, sa znatno raznolikijim vidovima rekreacije i kultumo- Se. zabavnih sadréaja te neusporedivo vecim znagajem za gospodarstvo i preo- bra2aj prostora. Upravo zbog toga, milioni Ijudi krenu u Ijetnim mjesecima iz zemalja sjeverne i srednje Europe ka sunéanim rivijerama Sredozemlja ili u nes a prema slikovitim Alpama. Nameée se stoga zakljuéak da su turistitke regije jo. oblikovane, usprkos masovnim turistiékim kretanjima Ijudi i potrebi za rekre- i acijom sveopéega stanovnistva, ak. ma iti, 2.1.3 Pojam turistiéke regije la Kada je rijet o definiranju pojma turistitke regije, ne postoji suglasnost Fe autora oko neke zajednitke, jedinstvene definicije. Prema Blazevicu i Pepe- ‘ oniku (1993.) se pod turistiékom regijom podrazumijeva prostorna ejelina u 5 kojoj je turizam dominantna funkcija, a fizionomija prostora umnogome poslje- 1 dica te funkcije. Jovitié, Z. (1999.) smatra da turisticka regija izrazava teri- 7 torijalnost motiva i eventualno funkcionalnost turistickog prometa, a ovisno 0 8 tome da li se radi 0 potencijalnim ili aktiviranim turistickim motivima. Turis- - tigka regija je, prema tome, prostorna cjelina sa potencijalnim ili aktiviranim turisti¢kim motivima, u okviru odredene Sire cjeline (kontinent, dréava, opéina i dr), ' Prikryl (1971.) definira turistitku regiju kao prostor u kome turisti¢ke vri- : jednosti po svojoj kvaliteti i kvantiteti imaju prevagu nad ostalim prirodnim i ekonomskim vrijednostima, a turizam ima, u odnosu na ostale aktivnosti, do- minantnu poziciju. Prema autoru Vasoviéu (Vasovié, M., Jovitié, Z, 1982.) turisti¢ka regija je takva prostorna cjelina u kojoj je turizam jedna od do- minirajucih funkcija, ona objedinjuje ostale funkcije te da je fizionomija pro- Stora najvecim dijelom posljedica te funkcije. Tamo gdje je turizam dominantna funkcija, u strukturi naselja su najvi8e prisutni hoteli, vile s vrtovima, parko- vima i drugim dekorativnim nasadima zelenila i cvijeca, kampovi, sportsko- 4 ocanned witn Vamocarf i i, Setnice, Jkti, kvalitetni pristupn! putovi, suvenimicg, "Roy, Tuksuzne robe i drugo. ski obj rekreacijski 0 gee oe a sporske opreme, SI neke zemlje predstavijait celovite i kom, les, Prius i stavord oO sg misljenju aa parakeet 2 tay turitske real ack mnogobrojnim atrfbutima, olacije, visokin “2 1 vrata tegija, Zahvaljujus nr Trasnih plaza, duge insolacije, visokih anjg or ey gatstvom spomenika anticke Fae vedere SY do ayy sre Re taohtog hoodie | dt. Genrain gledano,ipak gy tivmih mjesta Ratoli Nee ave mogu tretirati kao turisti¢ke epi, ali je zy, slutajevi da se citave Se eanesidh prostora koji su se razvili y turistg lakSe izdvojiti niz re te ovetenil razlika, uglavnom se definicija turistig: regije visokog ranga. m u kome prevagu imaju turisti¢ki motivi i \THednosg, ae i onina djelatost ii ona koja objediniuje ostale Gelatnost Bebe aja objedit : turizam : je fizionomija takvog prostora najvecim dijelom oblikovana Od uj. cajem turizma kao glavnog tinitelja prostome transformacije. 2.1.4 Primjena teorije sustava u izuéavanju turistigke regije Slijedom gornjih polazista, jedna od znaéajnih pristupa u izuéavanju tuts, titke regije je primjena teorije sustava. Suitina Sustavnog pristupa i shvaéanjy turisticke regije, ima uporiste u primjeni odredenih Kijuénih naéela i odreds; temeljenih na opéoj teoriji Sustava, a ogledaju se u sljede¢em: ° Organizacija je Jedinstven i svrsishodan sustav koga Sine medusobno Povezani clementi, Aktivnost u jednom Segmentu organizacije ima rw. iat utjecaj na aktivnosti y drugim Segmentima i o tome se mora voditi raguna. «JOVI, Opr., | NBO ukoliko posh © Otvoren sustav je sustay Posluju s: Woreni sustay nij ; sa okruzenjem, dok 2 i obim « Ye. Sve on, ie prj eet 84 Okruzenjem, ali obim us Banizacije pripadayy Se, okTUzeniem a Granice nant i 8 okruzenjem je bromerjinna otvorenih susta sus; mn okruzenja, U many retavajn linije rag, itenja izmedy, gustav? | mai price tynde, au otvorenim 1° 42 >canneag witn LamScarsibilne. Fleksibilnost se vremenom povedava, ¢ime se brisu (relati- viziraju) granice izmedu organizacije i njenog okruzenja. © Tok predstavlja protok komponenata, kao slo su: novac, resursi, ener- gija, informacija i dr, kako u sustavu tako i van njega. Tokovi ulaze iz okruzenja kao inputi, prolaze unutar sustava kroz, proces transformacije i izlaze iz sustava kao output. Povratna veza je Kljue Kontrole sustava, Za vrijeme funkcioniranja sustava cdredene informacje dolaze do odredenih kontrolnih punktova, kako bi se Suurileeventualne greSke ili sa vise izvjesnostinastavio proces upravlianja od- redenim sustavom, U skladu sa navedenim odredbama opée teorije sustava, suvremeno uprav- Ijanje turisti¢kim regijama kao prostorom u kojima se odvija turisti¢ki promet, zasniVa Se takoder na natelima sustavnog pristupa. Turizam je sloZen i otvoren sustav, Cije upravijanje nalage integrirani pristup i u internom i-u eksternom smislu. Da bi se postigla cfektivnost i efikasnost turisti¢kog sustava, adekvat- nim upravljanjem treba integrirati i koordinirati razvoj svih njegovih segmenata i podsustava kao Sto su ponuda, potradnja, fizitki i institucionalni elementi. Pored unutrasnje integracije i koordinacije, planiranjem je potrebno integrirati turizam u kontekst opéega ekonomskog i sociokulturnog razvoja drzave, regije ili neke druge prostormne cjeline, njenih specifiénosti i materijainih resursa. To je najbolji na¢in da se komunalne usluge, promet, ugostiteljstvo, turizam, trgo- vina, poljoprivreda, za8tita Zivotne sredine i druge djelatnosti, objedine u sklad- nu cjelinu. Meduzavisnost svih elemenata koji dine turisti¢ke regije, kao i po- sljedice utjecaja turizma (pozitivne i negativne) na razligite interesne gru- pe, najbolje se moze protumagiti ako se regija tretira kao otvoren i fleksibilan sustav. Otvoren model sustavnog pristupa je fokusiran na in- terakciju izmedu turista, zaposlenog osoblja u djelatnostima koje uéestvuju u proizvodnji i pruzanju usluga u turistiékom prometu i stanovni8tva turisti¢kih regija. Ovakav model, takoder, uvazava ekonomske, pravne, kultume, ekoloske i tehnoloske aspekte turisti¢kog procesa i identificira veze koje postoje izmedu njih. Prednosti ovog sustava ogledaju se u tome sto on obuhvaéa sve kljuéne ulazne Ginitelje (input) koji omoguéavaju odvijanje turisti¢kog privredivanja, kao i posljedice (output) turizma po razlidite interesne grupe u regiji. Za razliku od spomenutog, uzak i jednostran pristup turisti¢koj regiji ne omoguéuje pra- vilno sagledavanje medusobnog odnosa izmedu heterogenih éinitelja i uéinaka turistiékog privredivanja. Slika 9 prikazuje komponente opéeg modela otvo- Tenog sustava turisti¢ke regije, koji se moze primijeniti i za druge tipove tu- ristidkih destinacija, 4B >canneag witn LamScarje kao sustava Opéi ‘model turistitke regife Slika 9 Regija kao sustav Rezultati (Posljedice) Ulazni Sinitelji vrisup | primarni elementi Posljedice po dionigary. Sekundarni elementi i =Turst : -Domicilno stanovniaty podsustans = Investtor bedeavéleore ~ Menadzeri, poduzetnic; infras je8taj —_ - Bkonomski ‘Turistike aktivnosti = Socio-kulturai ‘Zabavni sadréaji + Ekoloski Ever: Prema Laws, E., 1995. Prema ovom modelu, sustav tuistitke regi sastoji se, kako istige Laws a primamih elemenata, koji ukljueuju Primamne, prirodne ili antropogene, motive i ‘oji se odnose na izgradene kapacitetej le sadrZaje neophodne za razvoj turizma (B. Laws, 1995.), U; canneag witn LamScara pored spomenutog, clementi i procesi u regi su izlozeni vanjskim use jima, odnosno utjecajima iz okruzenja (tr2iino, konkurentno, ekonomsko, caigko,soviokulturo, polititko, tchnolo8ko), koji bitno utiéu na razvoj Fe &, svaku regiju karakterizira jedinstvena kombinacija elemenata ponude, nw juju njen geografski polozaj, kultura, povijest i dr. Ove karakteristike, ko no sa stupnjem razvijenosti turizma u odredenom prostomom okruzenju, 7 skim i strukturnim karakteristikama turistitkog prometa utjeéu na do- aivliaie turista i Zivot domicilnog stanovnistva. Znataj pojedinih elemenata, inkorporiranih u sustav turistiéke regije, za do- icilno stanovni8tvo i njihove zajednice je razlitit i neposredno je uvjetovan fi¢nostima odredene regionalne cjeline. Drugim rijecima, svaka regija P dstavija Kombinaciju razligitih fiksnih i varijabilnih elemenata koji trebaju bmoguéiti normalno obavljanje turistiékoga prometa na danom prostoru. Pro- mnjena pojedinih elemenata koji ine sustav turisti¢ke regije odrazava se i na utinkovitost funkcioniranja sustava u cjelini. Ukoliko neki od ovih elemenata jzostane, onemogucuje se funkcioniranje sustava u cjelini pa samim tim i nor- malno odvijanje turisti¢kog prometa na ovom lokalitetu Poslije stoipedesettogodisnjcg procesa kontinentalizacije gotovo Citave sje- verne polutke, u novije vrijeme je zapoteo proces litoralizacije koji se tako brzo Siri da je veé prerastao u globalni svjetski proces. Suprotno procesu konti- nentalizacije koja je stvorila novu gospodarsku i drustvenu povijest Europe i Sjeverne Amerike, litoralizacija oznatuje novu ctapu u ekonomsko-socijalnom razvitku titavog Zovjetanstva, posebno onih naroda koji imaju more (Alfier, D., 1994., p-231-243). Litoralizacija predstavlja proces ekonomskog aktiviranja priobalja uz obaveznu selidbu stanovnistva iz zaleda na obalu. Tendencija razvoja luka a posebno industrije na samoj obali, prouzrokovala je sukob interesa u kori8tenju prostora izmedu industrije i turizma. Litorali- zacija se javija kao svjetski proces koji je u sukobu s namjenom koristenja obale i mora u funkciiji razvoja turisti¢kih destinacija. Radi uéinkovitog uprav- \janja regijom, neophodno je potpuno i adckvatno sagledati ova pitanja i pro- tumatiti njihovo djelovanje: © utjecaj promjene ulaznih canneag witn VamScar- » se ispituju potrebe i O&ckivay, la eting, puter eee er etek turizma y regi Ane fark a sociokultur | si regija (kao cjelina) Pojeg gyorg cho 5 a na relact) q om procienit mikro nivod loga: ; e makro Un : va osnovna raz} wen npn je 7 0 Asie! PO ‘is SI ji nosioet P jih Zelja i potreba turist ostvaruje qq adovoljenje SVO} oljstvo jednim pare: errr cent i Fkalitele Nezadov oe pros mao =, ade (ili njegov izostanak) moze se pros stale pom ponude eo ea ime s u pitanje kvalitety Pa j e, time se dovodi nj ‘ cijalne tipove ponude, cim senile. ine integrirane turisti¢ke ponude dat a i star posto} se voditi raguna o istrazivanju, odravanj Predivan jy * oa stn, turistidke ponude i njihovom adekvatnom valoriziranjy kK elemena ponude i nj turisti¢ku ponudu regije u cjelini. ask, alniy, Formiranje integralne turistitke ponude, Sais ction rey ameée potrebu dobre suradnje i koordinacije rada svih n “a ponude koji ju bia Zainteresirani samo za svoju parcijalnu ponudu usmjerenu ka trzis, Interes za uspjeh vlastite, parcijalne ponude mora se manifestirati kroz koorg niranu politiku svih nosilaca turistitke ponude, kako bi se parcijalni tipg, Ponude plasrali i realiziraliu okviru integralne turistiéke Ponude. Integrir, turisti¢ke ponude na nivou regije kao gjeline ima izra%eno Sinergijsko dj), Vanje Sto znaéi da pojedinatni nosioci ponude ostvaruju veée efekte kada de luju u okviru cjeline nego ako nastupaju samostalno. 2.2 Povijesni razvoj regionalnoga i teritorijaInoga ustrojstva Hrvatske U literaturi se esto spominju dva tipa regi ji J se des va ti sionalnog razvoja, U Zemiljama koje le ou etn ri sroisnja viast ima takyu tegionalnu politi oie U redistribuciji ili real lokaciji aktivnosti i resursa, j ev decentraiziranom uredenju, tade Fegionalna politika posiva Ao 2° Pak Hi ‘ola lokalnih resursa. U praksi reo ; Pristupa Tijetko se Dros svietskog rata Ri joa 2 Centalisiske retime i javija se make investicija, ; Je © modelu koji ie von liaise: nat cama j olka alokaciji nacionalnih Rivne? Centra} distin i i 4 ralna j ‘egionalnim povlas! Clialne razlike izm ia al ae ne Pokugavala ublazavati dietone 0 , "0 pomicala : “edit Tazvoj lokalne sred! 46 >cannea witn LamScarsa, t¢ TaZVO} ZHanja, tehnologije, info jokalne Cinitelje razvoja, na lokal rmacije i umrezavanja. Regija se osla- wane Inu samoupravu i njezinu autonomiju. jednoj Kartografskoj analizi Europske Zajednice objavljenoj godine 1974. no je obradeno pitanje “administrativnih regija i jedinica" Ta se, izmedu Hivatske vaio je poznavati povijesne korijene iz kojih je sebnu paznju zasluzuje analiza razdoblja od polovine devetnaestoga stoljeéa, kada zapravo (aj proces zapotinje. U razdoblju od godine 1850. do 1881. bili su ustrojeni i funkcionirali Su Zupanije, kotari i op¢ine. Nakon razvoja¢enja Vojne ‘rajine, bilo jeu Hirvatskoj i Slavoniji devet Zupanija, u Dalmaciji Setiri okruga, a [sa i Dalmacija kao i Baranja i Medumurje su bile zascbne politike jedinice odvojene od Hrvatske. Godine 1918. prekinuo se je kontinuitet teritorijalne organizacije Hrvatske i ustanovljene su godine 1922. oblasti. Na prostoru Hrvatske, Slavonije i Dal- macije to su bile: Zagrebatka, Osjecka, Primorsko-krajiSka, Srijemska, Splitska i Dubrovatka oblast. Godine 1939, uspostavom Banovine Hrvatske w terito- rijalnoj se organizaciji Hrvatske gotovo nista nije promijenilo. Banovina Hr- vatska bila je podijeljena na osam jedinica sa centrima u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Karloveu, SuSaku, Sibeniku, Splitu i Dubrovniku (tu valja spomenuti i Mostar), jer je veci dio Hercegovine tada bio u okviru Banovine Hrvatske). Nakon zavréetka Drugog svjetskog rata, godine 1945., u Hrvatskoj zapotinje proces djelomitnog restituiranja prijaSnje teritorijalne razdiobe (s ponovnom promjenom naziva "srez" u kotar), ali na bitno drugacijim politiékim osnovama. Godine 1947. donesen je zakon po kojem je podrutje tadanje NR Hrvatske bilo administrativno-polititki podijeljeno na 81 kotar, 18 gradova i 2278 pod- mutja Mjesnih narodnih odbora. Naredno razdoblje, sve do sloma socijalisti¢kog samoupravnog sustava go- dine 1990,, obiljezeno je stalnim promjenama, i to dijelom same biti sustava Polititko-teritorijalne organizacije drzave, a redovito su to bile krupne, pa i line promjene teritorijalne organizacije Hrvatske. S. Zuljié je dao izvrsnu analiza i pregled povijesnog kretanja regionalnog i teritorijalnog ustrojstva atske pa Ge njegova istrazivanja bit uzeta kao temeljno polaziste u sa- sledavanju i rjeSavanju problematike regionalizaci i turisti¢ke regionalizacije ‘Hlvatskoj (Zulji, $., 2001. p. 4-5). 47 ocanned with varnScar\ . 55, tadasnja je NR Hrvat. 5, kolovoza 195 nme tka | tn im “9 opkina, koje su ie apiedinene 2" ntonyalne pec riven teritorijalno-politickii ' Jedinicy, h, Radilo se o bitnom « ko) postojala ukupno 737 opcina (od ¢, i ing godine 1954. 0 Hevatst a sa status tras . jivanje opéina. Godine 1963, Postoy, |" 1OS™ jadaqn reesei a aaa eanicenju pribliile nekadasy I Mee ello zapamtiti kada su se godine 1992, OPC razhy 2 a Sele mnogim slucajevima nekadainji kotari) i kad, ;. st we a a cal teritorijalizacije vagnih funkcija drzavne Upraye ; eevee Ss 2001,, p.7). Za promjene u teritorijalnoj or; whe presi od godine 1955. pa dalje, karakteri stitno je da je pesvecivao bitnim politi¢ko-sistemskim razmiSljanjima, a manje aspektu problema. Kao bitnu promjenu u teritorijalnoj organizaciji Hrvatske, koja je Proy a osnovi odgovarajuceg Zakona donesenog na svrsetku Bodine 196) P ‘no je istaknuti formiranje kotara kao regionalnih polititko-upraynj jedin sklopu okrupnjivanja dotadasnjih administrativnih u Tegionalne zajednic. ,. dinjeni su kotari pa tako na primjer cijela je Dalmacija (kotari Zadar, Sib, Split, Makarska i Dubrovnik) bila objedinjena u jedan kotar, a kotarj Rije. Pula privremeno su do godine 1967. ostali odvojeni, a tada su Spojeni + P-10). Godine 1967. kotari kao iris. Zakonom donescnim Banizae, tu Vise triton, nasal zn okovina nakon gone 194 it _ a ae 5., moze govoriti o odredes rs kaa je let 0 politickoj ideologiji na osnovi koje se koncept driair: jnim prom aul da je sam sustay bio u aplikaciji nepost ivan jetivania, Zoo oY improviziranih politickih u Tivanja, odnosno politickil godine 1945 do T5808 MBS promene, Kole se ac inuitety , hnajkrupnije, jer su bile uvestale, a najée: J Osnove teritorijaine izacije, 2 bil Morijalne organizacij i 0. foPatebno, Pod slignim su uvjetima poieé g inacje. samouprs yee, 13el0m mogla pocitivno valor Cali, S, 2001,,p.11), Tako su ge poltighsg Sus8 jednostavno. zancmar 'njenica za formiranie konoe i tte trajnie nametnul kao pres Ntorijalnog izraza, Uprave Ve i njezina odgovarajucee 48 canned witn LamScan2.2.1 Proces teritorijaino-politizkoga konstituiranja Republik ao 1907, e Hrvatske u razdoblju od godine 1990. ustav Republike Hrvatske donesen je veé na svrSetku godine 1990. (NN, br. 56, 22.12.1990). Kao tertorijaine jedinice lokatne samouprave wu Ustavu se javode opcina i Kotar ili grad, a za 2upaniju se utvrduje da je jedinica lokalne ye i samouprave. U vezi s tim u élanku 129,, stav 1, stoji: "Jedinice lokalne samouprave MOgUs U skladu sa zakonom, biti opéina i kotar ili grad. Njihovo gje odreduje se zakonom posto se prethodno pribavi mislienje stanov- nigtva toga podrucja”, O Zupaniji se govori u Glanku 131., gdje se u stavu 1 ave: "Zupanija je Jedinica lokalne uprave i samouprave", au stavku Po- drugja Zupanija odreduju se zakonom tako da one budu izrazaj povijesnih, ymetnih i gospodarskih cimbenika i sposobne da budu prirodne samoupravne Gjeline u okviru Republike Hrvatske". U stavku 4, dodaje se: "Veliki se gradovi zakonom mogu urediti kao Zupanije". U cjelini uzevsi, u Ustavu se koriste pojmovi op¢ina, kotar i Zupanija kao osnovni okviri za teritorijalizaciju uprave, odnosno samouprave. To bi se mo- glo shvatiti kao tri razine politi¢ko-teritorijalne organizacije dréave. Prvi koraci u teritorijalng} reorganizacifi Hrvatske na poéetku godine 1991., bili su viSe- struko uvjetovani. Tu je potrebno posebno istaknuti da je ozbiljno struéno rammatranje problema o unutarnjoj politiskoj organiziranosti Republike Hrvat- ske gotovo u potpunosti izostalo, pa se tu razgovaralo o politi¢kim kriterijima. (Zuljig, S., 2001., p. 14.) Prostor Slavonije i Baranje svojevremeno je bio objedinjen kao kotar, od- nosno zajednica opéina. Ipak je na tome prostoru, koji se realno moze rasélanit na tri we gravitacijske celine, konstituirano ¢ak pet Zupanija. Sjeverno jad- ransko primorje, koje je zapravo jedinstvena regionalna cjelina, poscbno kada se iz nje izdvoji Ogulin ne ukljutuje se Lika, u konatnom je prijediogu kon- cipirana kao dvije Zupanije (Rijetka i Istarska). Prostor Dalmacije w dugom je slijedu promjena u vise navrata bio u teritorijalno-politiékom smislu objedinjen, bilo kao oblast ili kotar, odnosno kao zajednica opéina. Podjela Republike Hrvatske na 20 Zupanija i Grad Zagreb na svrsetku go- dine 1992, bila je rezultat brojnih politickih kompromisa, pa t politickog opor- tunizma. Na toj osnovi nije bilo moguée pokrenuti, odnosno nastaviti, proces polititke i gospodarske regionalizacije Hivatske. Podjela se nije dovoljno osla- Hjala na realnu regionalnu strukturiranost Hrvatske, a radilo se najée8ce o usit- sa esto nerealnim razgrani¢enjima, ‘jenim politi¢ko-teritorijalnim jedinicama, rn n koje nisu mogle biti oslonac bilo kakvoj realnoj decentralizaciji hrvatske drZa- Ve. Teritorijalno-politicko konstituiranje kako je bilo Koneipint® i provedeno Tezultiralo je koncentracijom politike i gospodarske mo¢i u Gradu Zagrebu. . 49 ocanned with cvami3car—\ in bil ili eé U potetn i i bila propudtena prilika da se vi pot M redo, wes ita ie drzave stvori odgovarajuéa Politigka | bli b ‘osnova koja bi omoguéila da se sire aktiviraju njezini Tazvojni Potene Wig, S., 2001, p.14,) Ky, lak Tablica 11: Teritorijaina podjela Republike Hrvatske na jedin is iudvojenim godinama a razdoblju od godine 1949, do ¢ vee ready 999.2099, "ey, Obiasti | Kotari i | Kotari | Zajednice Zupanije godine | godine | godine | ~ opéina 1999.7 pe I0dng tee, | 1955. | “1962. | “1966. | godine tera, 1999 [Reni 3, ‘|Damacja | Zaaar Zadarska Sibenik Sibensko-kninska Split Split —|spiit | spit SPlisko-dalmatiny, Makarska Dubrovaéko. Dubrovnik Neretvanska Rika | Puta Rijeka [Puta Rijeka | Rijeka Gospic | Istarska Ogun | Rijeka Primorsko- goransk, Gospig Uitko- seniska ? Karlovee |Kariovac | karovae Karlovac |Karlovac Karlovagka ‘Grad Zagreb | Zagreb Grad Grad Grad Zagreb Grad Zagreb % Zagreb | Zagreb — ae Zagrebacka . Krapinsko- Zagorska Cetovee Varazdin | Varasdin baad Varazdinska ‘ . . ‘arazdin, Medimurska Zagreb aac ica [SS — | Sisak Sisak iSACKO- mostavacka cre Koprivnigko- krigevacks -—__ | Bjelovar 2 ee Daruvar A Bielovar | Virovi . Belovarsko- bilogorska Net i Bielovar Bielovar Bielovar Virovitiéko- podravske Osiek Lg i , Pozeéko-slavonska SLBrog” [OSI Osijek Osijek Brodsko- posavska NaBice Osjecko-baranjska Osijek Vukovarsko- srijemska Vinkove} Ee | Py ‘oor Bais 8, 2001, 5 1g, oo 50 >cannea witn LamScar cenazbog browmth nelogi’nosth w tentoryg «tt Republike Hrvatske, usitnje- vat bupannya hao “formalno najnive ravine decentralizacije dreavnih i drus- Feet emsttOCtHGS UW THNARSKO! SH 601 akon osamostaljenja ponove pojavili normal centtt 74 8Ve one funkeHe Se moraju decentralizirati, ali a je dupamtisht Okvit 2a to preus ) neodgovarajuci. Brojni kom- argh my kod definieje 4 razgranicenja zasluzuju po- chu ana soba Arte koje ak. odnosnc tradova s nyihov iodine 1997, donesen je novi Zakon 0 Podrugjima Zupanija, gradova i spina w Republich Hrvatskoj. Grad Zagreb opet je izdvojen iz Zagrebacke opamijes @ 2a deset 2upanija utvedene SU manje ili veée promjene raz- gramdenia, Promijenjeni sui neki Nazivi, pa je Zadarsko-kninska Zupanija postala Zadarska, a Sibenska 2upanija Sibensko-kninska. Istim je Zakonom hroj gradova povecan sa 75 na nerealnih j Postojecih, odnosno, o osnivanju sovih opcina, i 0 prekvalifikaciji 47 opcina u gradove), Uzevsi u cjelini, Zupanijsko se ustr Konjeno na svr8etku godine 199 naredne éetiri godine, tj. do nov. nepostojano, a teorets| ‘ojstvo Hrvatske, kako je ono oza- 2. sa svim promjenama ozakonjenima u 08 Zakona u sijetnju 1997., pokazalo kao * strucno moze se ocijeniti kao nedovoljno us- 0j i sadrzajnijoj decentralizaciji hrvatske driave, 2.2.2 Regionaina strukturiranost Hrvatske i njezino teritorijaino-politicko ustrojstvo Podrobnija analiza titavo; organizaciji Hrvatske (tablic: Pitanje o nekim bitnim polazi g slijeda promjena u Politicko-teritorijalnoj 4 12) pokazuje da je tu ostalo trajno otvoreno istima regionalnog ustrojavanja Ukritickom osvrtu na slijed procesa unutamjeg politi¢ko-teritorijalnog orga- niziranja Republike Hrvatske, nakon njezina drzavnog osamostaljenja, potrebno Je istaknuti da je tu glavni problem bila politiéka nesigurnost u tadasnjim in- Sttucijama vlasti — kako se odnositi prema regionalizmu { politicko-upraynoj, Sadréajno Siroj decentralizaciji drdave. ocannea win vamScan“SF ja vibeg reda znatenja na podryg, 7 ; yntralna ail uicdvojenim godinama u rq ‘Tabliea 12: Ce ‘fal dob i ce prema st 000. ae Repair PG one 1980 do 2 f _ ee Grad je imao formaino utvrde, er [Sa se TE ET bi 955, | 1963. | 1966, 7001,_| 1950. | 4 | 193° si [ass Tet Fray 80] SK | SK oe N L—— 13.560] 26.926) 27 SK ¢ oy Bjaover | seu) 15.990) 15.750 82 [Cakovec 5367} 9.748 9815 5K | id Barwa | yo.72| 49728| 90498 sk & | “ Dubrovnik | T5127] 9025) 12.980 Sk 82 |Gospié 999| 49.082] SO | SK | SK | SK | gz | 1.842] 59: i rate | 9902] 24.298) 24809 Sk sej oP Kemna | 1653] 4481] 12.950 sk 82 | fs Krievei 5591] 11.236) 11.541 SK } 5 Kutina 5.222| 14,992| 14.814 sk ° Mekarska | 2.547] 11.743] 13.381 sk a Natice 3.383] 8.235] 17.320 sk se NGradiska | 7.548] 14.044] 19.264 sk ke lOgulin 7.856} 10.857} 8.712 SK ot osiex | 57427] 104761] 90.411] so} SK | sk | SK) sz, Pazin 2450/ 5.282] 9.227 sz Potega | 10.052| 27.046] 29.943 sk Ss? x Pus 28512] 62378| 58.594 sk | sk 8 eka | 75.328] 167.964| 143.800] so | sk | sk a Sisak 19.238] 45.792| 36.785 sk | SK sk 2 . Dp Si Brod 21988 55,683] 58.642 SK 2 k P 1443) 189,388 175.140/ SO Stn 17.933) 41.012] 37.060 = SK | sk = © i Waaidn | 19341] 41.646] 41.434 sk | sk | sk _ Vine, | 12179) 35.347) 39.239 Sk sz bl 11604 16167] 15.589 SK FA kor 18.705] 44.699| 30.196 sz t 16.148] 76.343 7; SZ | Zaued | sna 2.118 Sk n <2 | 390.229] 708770|691,7241 so | Sk 82 ti Kratce: SOsredte obnacs SK} sk} stoic 9 sree Eapaii, “A reit korara n In: Pajie,9 * © wjna centr vite reda enacej Ics P.26 4 2 2001 godin tiie ie OrewliGradovu Hrvaghoy | x Odtedivan Vane broja razi Tazgranifenia odgovargiane, weanizacij Warajuci] ee UE Uprave j ma Potrebne i sy, fants -teritor alain smouprave, a zatim 1 2 te le ee i - Cost doe oPlem jase. Ge ge izacije Repay ihe Bi SP mote torn | ie potrebno op pruke Hivatske. Vec Usmjeren ki aoe ti Zupanije, de dinica. Taj proces okrupn Potvrdivanj Prema stvaranj, lt ivanju realne "orale na n,clonalnih cjeling 52 anjenosti ske (Zuljié, $2001 Sp Odnosno tognije, e ~Scarninea witn LamScarOdlukom o pristupanju Europskoj uniji, administrativno teritorijalnu podjelu pilo je nuzno uskladiti s uputama EUROSTAT-a i potrebama Europske komi- sije. Osnovu teritorijalno administrativne podjele u Europskoj uniji &i ITS regije. NUTS (franc. Nomenclature des unites territoriales stat ‘Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku") je hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe slubene statistike u emijama Clanicama Europske unije, Ove teritorijalne jedinice su definirane uglavnom zbog statisti¢kih razloga © pa zato nisu nudno i slu2bene administrativno-teritorijalne jedinice. Medutim, one su iznimno vazne obzirom na strukturu i moguénost koristenja sredstava iz razlititih fondova EU. Regionalna politika Eu je koncipirana tako da se za odredene ciljeve i intervencije koriste sredstva iz razliditih izvora za razlitite razine NUTS regija. To znaéi da s nacionalnog aspekta, nije svejedno kako ée se napraviti_administrativno-teritorijaina podjela jer 0 tome moze ovisiti i koliina sredstava za koja se moze kandidirati u fondovima EU. ( Cavrak, V., 2009., p. 173.) Kada se pristupa pitanju promjene teritorijalno-polititkog ustrojstva drzave, valja biti svjestan da se tu radi o krupnom politi¢kom pitanju. Zbog toga se takve promjene mogu provesti, kako upozorava prof. Zuljié, samo u izritito stabilaim polititkim prilikama, a za njihovo je provodenje potrebno odredeno prijelazno razdoblie. Pritom posebno znatenje mogu imati iskustva drugih dr- zava, pa takva iskustva valja podrobno razmatrati i u odredenim pojedinostima, gdje su prilike usporedive, uzimati ih u obzir. Republika Hrvatska mora se decentralizirati, i to u najSirem znatenju toga pojma. To podrazumijeva potrebu opseZnije teritorijalno-politi¢ke reorganizacije dr- zave. Radi se zapravo dijelom o novom konceptu polititko-teritorijalnog us- trojstva drzave. Ovdje se polazi od realnosti da teritorijalno-polititka reorga- nizacija Hrvatske, koja Ge morati biti duZi proces, mora biti u odredenom kon- tinuitetu s postojecom Zupanijskom razdiobom Hrvatske. Zbog toga je realnije, oslanjajuéi se na europske uzor, razmi8ljati o formiranju regionalnih zajednica na osnovi povezivanja postojecih Zupanija u takve zajednice. Decentralizacija je drustvena potreba, a imat ée viSestruko pozitivne utinke u stabilnijem i raynomjernijem razvitku Republike Hrvatske. 2.3 Turistiéka regionalizacija kao odgovor na globaine Procese _ Turizam je vrlo rano postala globalna pojava, pa se i turisti¢ka regionalizacija Javila kao odgovor na globalne procese. Ako je regionalizacija prostorna i funk- cionalna, turistika regionalizacija je iskljucivo funkcionalna, koja stvaranjem op- 53 ocanned witn Vamocarha suvremene turistigke | isno-turisti¢ke ponude odgovara 1 n re Talo caine ree nastaju kao reakeija ali i kao muna mal oes deatayanea koje tradi globalizacija na svim eof, v8 si ry pojavljuje sa svojim specifitnostima, a s tim proce: poy Tg 0 : " 5 ZU pg kao Sto je decentralizacija, diversifikacija, regionalna specijalizacija Proj, javanje i ponovno stvaranje regionalnih identieta ; ; Tablica 13: Prednosti i nedostaci regionalne podjele PREDNOSTT NEDOSTACS Tp ep ~ nove ereie ne mor" ~ megutnst poise ro 4. Grange turistigkin caredval jer one eG posto, | ~ ursckasermjesia gOS regia poklapaju se s | - prekiapanje potékn i al ne ode rains ganbara ‘witch granica olaléava rad, | magu Prsears aiminstaninjics | - dane usibe wien 8 | Socovo bing asehane (opéina, gradova i politicke jedinice Sto olakSava MNO Uzima U obi 2upanija) ‘uporabu u turistidke svrhe ~ Polstoviecivanie turistiiye regi i Zupanie znatng povetava broj2upanja ~ Jasna je dferenciagja, a ~ problemi nacleznost; 2. Turistiéke se regje | samim time nadopuna ~ faite nadleznost (ja, efiniraju neovisno o turisti¢ke ponude, {uristickom 2ajednicom | paticimgrericama | - veéamaguinest wazavania | dicovregic tar talve speciénost uturtzmu, organizacie), ~ Moguénet inancjse istutne | - zanemarivane sates Pomotipodrugjma ukojmau | interesa. ‘kvirupoltgkn granica ne dominira tuizam, a su rjegov djeloi pak nadopuna {urstiftoj ponuc _ & Tutsikeregle | —tursek se proved wana o> Moguénest preven ugar: Postoje na podrugju obzir, Podrugja plage za, alse ne] - objednuje se nastup sa snim | - pasnost od prevelkin Polepaus granicama | ponudama, diferencijacja izmedu sian tett-poltidhog + [asniisu states interes, Jakih turstiéxh regja, “stejsva upanjama). | ~ naglaiava se vadnost tiizma 2 oily regi. {ev0r: Temeljeno na istrativanjima autora (Magas, D,) \ i¢kom Tegionalizacijom pod: nalnih Gjelina, tada je potrebno Cjelokupan prostor (npr. Hrvatske) ra8¢laniti © dijelove, koji se istigu Posebnoséu, a koji ée biti Prepoznatljivi s obzirom Taspolozive turisti¢ke resurse a j koji slijede i turistioke trendove No, tu regionalizaciju nikada ne treba nos i 34 >cannea witn LamScarOdgovarajuca podjela i razvoj turisti¢kih regija u vezi su sa suprotstavijenim dinjenicama. Europsko i svjetsko turistiéko tr2i8te traze nove vrijednosti, a Hr- yatska na cijelom svom prostoru ima turisti¢ke atraktivnosti koje se moraju yalorizirati. Stoga je potrebno Hrvatsku podijeliti na turistiéke regije koje bi oticale unutar-regionalne turisti¢ke procese, a u funkciji stvaranja ponude i kvalitete turizma ovisno 0 novim, globalnim turisti¢kim uyjetima. Prostorna di- stribucija pojedinaénih turistikih uvjeta odreduje njihovu zajednitku vrijed- nost. Ovisno 0 Zna¢ajkama turisti¢kih aktivnosti stvaraju se medu njima raz- ligiti odnosi u prostoru, ‘Ako sve to pripada i Sirem tipoloskom, turisti¢ki atraktivnom prostoru, u ko- jije inkorporiran i sustav naselja, sa zanimljivim gradevinama i ostalim realnim i potencijalnim turisti¢kim atrakcijama, dobivamo funkcionalno turistiéki atrak- tivnu cjelinu koja se moze uobligiti kao turisticki lokalitet, turisticko mjesto, tu- ristiéko podruéje ili turisticka regija. U prilog meduovisnosti pravilne regiona- lizacije i novih turisti¢kih uvjeta govori i Vukonié (1995., p. 111). U prilog Ginjenici da postojeéa Zupanijska regionalizacija Hrvatske ne udo- voljava zahtjevima globalnog turistiékog trzista govore i istrazivanja (Klarié, Z., 1995., p. 92.) iz kojih je vidljivo da dobre moguénosti samostalnog funk- cioniranja, trenutaéno i u perspektivi imaju samo Zupanija Istarska i Primorsko- goranska, a dosta dobre moguénosti i Zupanije Splitsko-dalmatinska i Dubro- vatko-neretvanska, te grad Zagreb. Od ukupno ostvarenih noéenja zajedno imaju preko 80% no¢enja u Hrvatskoj. U turizmu je situacija to slozenija Sto se tiée prostornog problema s kojim se suogava turisti¢ki svijet, Jo8 su prije petnaestak godina zapoéela intenzivnija amnovrsna, sustavna i opseZna istrazivanja i analize sa samo jednom zada¢om: odgovoriti na pitanje kako dalje razvijati turizam, a da pri tome ne trpi prostor (esurs), niti ukupna éovjekova okolina, ali da se niti ne umanjuju gospodarski ili bilo koji drugi pozitivni uéinci turizma na sredinu u kojoj se razvija. Na- posljetku, u tom kontekstu nisu smjeli na bilo koji nagin stradati niti oni koji su logikom stvari u Zari8tu cijelog sustava-turisti. Takva su razmi8ljanja i razmjena misljenja doveli do spoznaje o potrebi razvijanja odgovornog "mekog", alter- nativnog, odrZivog ili eko-turizma, kako se najée8ée pokuSalo nazvati taj novi impuls u turisti¢kim razvijenim spoznajama. Drugim rijesima pledira se za otuvanje prirodne, socijalne i kultume viSe- strukosti, za Sto pravilna turisti¢ka regionalizacija mora biti odgovorna. U tom smislu i nova koncepcija turistickog razvoja mora biti utemeljena na natelima tr2i8ta, privatne inicijative, ekonomije malih razmjera, novih vrijednosti, kom- plementamnosti obale i njenog zaleda, Kontinentalnog dijela, ekoloske ravno- {eZe, te na navelu razvoja regije kao funkcionalne cjeline. Sve to podrazumijeva i novu koncepciju turistickoga marketinga Koji podrazumijeva pozicioniranje re- 55 >canneag witn LamScar— aa pied Bow PASMEN a, i citi P ya niet kao cjelin cit iclO™™ pista, sg, prostor kao celina, bitn, ie ti wt ionize th Prickim robama'ne p," are ie cia KO por ava vee i dugoroéno Osigy! «torte A xi ih to ust 1 Fho osigaran i ureden pros,” qavnic aterijalne le, ae Naime, "marketing je kori, & a saci, bt “ nyyrstio” 84 us sastavn! dio obra ko oe rekreacily Tg prostory | u ira turisti¢kom traistu. Tak, ise Pe pasta 1 KONA novo svjetlu: njegova je yj, stgki PPO"? u - ju cijenu. a me ‘mijelo viz ae am je d0bi0 | svoju cijem / ae a vise trisno obINez®> (okvira) u kojem se smjestaju i gr vige ne samo kao cijenu Pr ks) gnvn0S ursighog pact tursticke ponude mee sve vide svjesni da uredeni prostor dovo¢i ined ant a eopnom Zovjekovu okoli8u ovisi hogemo Hi, Kol ae aan oid jiwvaseni na turistikom trZiStu' (Vukonié, 1995 aD mode qvoreei poste i regional podjele, od kojih svaks in, Prredene prednosti i nedostate: |. granice turistiskih regija poklapaju se s granicama administrativnih je dinica, . turstitke se regie definiraju neovisno o politi¢kim granicama, turistcke regije postoje na podrugju cijele dréave, ali se ne poklapaju ‘granicama teritorijalno-politi¢kog ustrojstva (Zupanijama). Slijedom uotenih prednost i nedostataka turisti¢ke regionalizacije treba tt Titi i ods r sie mptmne seagate Paaiapoputdecentralizacije, dives ‘anja regionalni identeta, Ucdanes ce en reese Jacana i ponovnog si Mrs Repub Hrvaog eae oe ee nalizaciu, tako da bi pris Gmniste, trebalo lori tase Pravilu slijede “adninistativee ears welt, anata da bud pene sikh resus. et koje se upravo po tim in, ih °Fo tin kite tba rte Po pojedinim regia Gledana pojedin jedinstveng, ees tutora © prog Teliacj ge” evojbeno je de wees ce enttalizacij - . ‘ety go cena 18 Ki Zupaniskt out oreavnib fukin fa ba nije najbolje mjerilo ilno gledanj statin OM 0 je brojnih a ativnih regi, N°® Tegionalne ekonomike.? eae ga . Pestoo tush apes Sara Podtiti leks 56 canned witn CamScan4 Prostorne razi igitosti kao ishodiste regionalnoga * razvoja i turistiéke regionalizacije Qsnovno polaziste za utvrdivanje sadrZaja regionalne ekonomike Cint teri- torijalna razi romatranja. Osim uzih teritorijalnih jedinica u okviru jedne dréave u teoriji i praksi prisutna su i razmatranja zemalja i grupacijé zemalja kao jedinice promatranja. Sva pitanja vezana uz sadrzaj regionalnog aspekta mogla bi se svrstati uglavnom na tri osnovne grupe pitanja (Kubovic, 1974. p. 52) i to unutar-regionalna (intra-regionalna) pitanja razvoja; meduregionalna (joter-regionalna) pitanja razvoja; specifiéna regionalna pitanja. Prostomi razmjeStaj pojedinaénih turisti¢kih uvjeta odreduje njihovu zajed- nitku vrijednost. Ovisno o znaéajkama turistickih atraktivnosti stvaraju se me- du njima razli¢iti odnosi u prostoru. Ako sve to pripada i Sirem tipoloskom, turistiéki atraktivnom prostoru, u kojem je inkorporiran i sustav naselja, sa 2a- nimijivim realnim i potencijalnim turisti¢kim atrakcijama, dobivamo funkcio- nalno atraktivnu cjelinu koja se moze uobliciti kao turisti¢ki lokalitet, turistitko esto, turisticko podrudje ili turisti¢ka regija (Maga, 2003., p. 16). Kroz relativno dugo povijesno razdoblje dostatan odgovor na turistiéke pre- ferencije bilo je turistitko mjesto. Suvremena kretanja_u naéinu koristenja slo- bodnog vremena karakterizira heterogena potraznja koja ne preferira pojedi- naéne usluge nego paket usluga koji se proizvodi na odredenom prostoru. Taj prostor s ukupno8éu svojih elemenata ponude postaje odrediste, cilj putovanja, pri Gemu na njegovu velitinu i oblikovanje utjecu gosti sa svojim sve dife- renciranjjim zahtjevima, te se turistiéka destinacija definira kao “optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih cimbenika te moguénosti turisti¢kog djelo- vanja u skladu s preferencijama tr2i8ta, neovisno 0 administrativnim granica- ma” (Maga8, 2003., p. 25-26). Turisti¢ka destinacija postaje temeljni institucionalni okvir u osmiSljavanju koncepta turistitkog razvoja. Ona odrazava bitne promjene u filozofiji turis- tidke politike koja teZiste razvoja prebacuje od smjestajnog objekta na citav prostor turisti¢ke destinacije koji se ne mora poklapati s administrativno utvr- denim granicama. 2.4.1 Delokalizacja prostornih sadrzaja __ Druga polovica proslog stolje¢a, a jo8 vise novi nastupajuci milenij obiljeziti Ce vrlo dinamiéan razvoj i snazan utjecaj na prostor i sadrZaje smjeStene u pro- storu. Jatanje spoznaje da je prostor ograni¢eni resurs isticu ga kao univerzalan Uvjet Zivjenja. Klasifikaciju uzeg i Sireg prostora vrsimo prema prirodnim, 57 ocanned witn Lamocardrustvenim, socioloskim, aceon kim ekoloskim is, ae koji obiljezavaju i razlikuju prostor. Sve te prostome , Sly dean ae oor tine veé imaju i dinami¢ki aspekt, Aaresiy rey ‘ karakteris srrrn atavlja sve naglasenije negativne efey, tg," prema prirodnim dobrima ost jnost dobara i dovog; © ™ pry okrmenje i prirodna dobra i ugrozava trajn ' ovodi y bit, "it stanak civilizacije, ie, Odito da i funkeija vlasnistva nad tim dobrima poprima sasyin, rmenzije i motivacije, i smisao individualne korisnosti i prisvajanjg "%e , blast kolektivne kvalitete uvjeta 2ivijenja i samim tim o&uvanja j y,.Plr, (Bogunovie, 1991., p. 397). Nakon izrazenih procesa lokalizacije prot se vile i sve Ge se vise isticati delokalizacija 1 internacionalizacija Prostor® , proces potenciraju sve veéi i brojniji problemi ugroZavanja prostora ; 4° ls Stetne intervencije u prostoru koje sve vide ugrozavaju i opstanak Eoyieg,, “hk Iz tog razloga sve vike se razmatraju meduregionalni odnosi. To podray, eliminaciju ili amortizaciju postojecih fizitkih, pravnih, ckonomskih i a tien u svrhu poveéanja mobilnosti svih relevantnih resursa, a poseb, kapitala. To praktiki nati da je prostor i posebno sadrZaje u prostora teSko om erst ogradama i srktno lokalizirati, bez naglaSenih Stetnih razvoini sljedica (Bogunovié, 1991., p. 397). Proces delokalizaciie prostomih een sve je vie prisutan izmedu dr2ava, raznih grupacija dréava, pa je besmich ein nagatavat regionainy auariju i lokalizacju. Vlanitka prostom oi Kiezja, nacionalne suverenitete i do sada prisutna zatvaranja mijenjaju razvoj Procesi. Sve prisuniji procesi delokalizacije povezuju prostore i brisu en” neutralnosti_prostomih sadréaja. Time se Si iutecaiiae Signe ye Pl 7 aja. ame se ire prostome veze i utjecaji izmedy a eet Prostora. Sve je prisutnija izrazena diferencijacija dinamike ra tpi bens a ante eaten drustveno-ekonomske Tazvijenosti. Ta kre obilesima ali Jzmedu pojedinih prostora sa drzavnim i nacionalnin izmedu uZih nacionalnih prostora, Univerzalan sadrZaj regionalne ekonomike, imajuci no egion romike, imajuéi na umu i razlike u te sre nim razinama, Gini regionalna privredna stuktura, Regionalna priest: Podrazumijeva teritorijalizaciju Ginitelja i u cjelini sku sivamast rep lia i u cjelini gledano ekonon- privredne strike formate, Provesa teritorijalizacije iskljuéuje w oblisi cekonomskim, Meni, 0 Tug leno; ka regi es om ekonomskom politikom fe Politke je Komplementamost s glob! miva Se na osnovnim principima prihvacet" >cannea witn LamScar