Podjela motora sus

Vrlo široko polje primjene motora sus, uslovilo je svojim raznovrsnim zahtjevima i veliki broj vrlo
različitih tipova i konstrukcija motora sui. Zbog toga se u nastavku daje podjela motora sui prema nekim
od osnovnih kriterija.

a) Prema namjeni motora

- Motori za transportne svrhe (automobilski, brodski, traktorski, lokomotivski, zrakoplovni, …)

- Stacionarni motori (pogon u elektranama, pumpnim i kompresorskim stanicama, itd.)
- Motori za sportska i trkaća kola i motocikle.
b) Prema vrsti goriva
- Motori na laka tečna goriva (benzin, benzol, kerozin, …)
- Motori na teška tečna goriva ( dizel gorivo, mazut, ulje za loženje)
- Motori na plinovita goriva (prirodni plin, propan butan,…)
- Motori na miješana goriva-osnovno gorivo je plinovito, a za paljenje se koristi tečno gorivo (dual-
fuel engine)
- Višegorivi motori (koriste laka i teška tečna goriva)

c) Prema načinu stvaranja smješe

- Motori sa spoljašnjim stvaranjem smješe. Smješa se priprema prije ulaska u cilindar motora
(tipičan predstavnik oto motor, izuzev GDI oto motora).
- Motori sa unutarnjim stvaranjem smješe. Gorivo i zrak se dovode odvojeno u cilindar, gdje se vrši
miješanje (tipičan predstavnik dizel motor).

d) Prema načinu paljenja smješe

- Motori sa prinudnim paljenjem smješe sa električnom varnicom (oto motori),
- Motori sa samopaljenjem smješe (dizel motori),
- Motori sa paljenjem plinovitog goriva sa malom količinom tečnog goriva,
- Motori sa prinudnim paljenjem bogate smješe u pretkomori.

e) Prema ostvarenju radnog ciklusa

Zbog lakšeg praćenja daljih objašnjenja, ovdje će biti prikazana skica motornog mehanizma sa
svim glavnim dijelovima (sl. 4). Radni prostor motora formiran je od cilindra (4), koji je sa jedne
strane zatvoren cilindarskom glavom (5), a sa druge strane pomjerljivim klipom (1). Radni prostor
se sastoji od:
Vc – kompresione zapremine i
Vh – hodne (radne) zapremine
 9 8 5 4 2 3 6
1 7

 A  B

D
S
Vmin
Vc Vh (S)
Vmax=Vc +Vh

SMT UMT
1 – klip; 2 – klipnjača; 3 – koljenasto vratilo (radilica); 4 – cilindar; 5 – cilindarska glava;
6 – karter (donji dio motorske kućice); 7 – gornji dio motorne kućice; 8 – usisni ventil; 9 – izduvni ventil
Sl. 4 Skica glavnog motornog mehanizma klipnog motora sa pravolinijskim oscilatornim
kretanjem klipa

gdje se hodna zapremina računa kao

D2  
2

Vh  s

pri čemu je D – prečnik klipa; s – hod klipa.

Za hod klipa vezan je i pojam “takt” odnosno taktnost motora.
Pri radu motora, zapremina prostora iznad klipa se mijenja od minimalne (V min) do maksimalne
vrijednosti (Vmax), pomoću čega se definiše jedan vrlo važan parametar motora, tzv. stepen
kompresije ():

V
  Vmax Vh  Vc 1 (2)
min  Vc Vh
Vc

Prema ostvarenju radnog ciklusa motori se dijele na:

- Četverotaktne motore, gdje se radni ciklus obavi za četiri hoda klipa, ili dva puna obrtaja
radilice motora,
- dvotaktne motore, gdje se radni ciklus obavi za dva hoda klipa ili jedan puni obrtaj koljenastog
vratila (radilice).

Objašnjenje pojedinih taktova za četvorotaktni i dvotaktni motor najbolje se može vidjeti na sl. 5,
gdje su dati slikovito pojedini taktovi i p – v diagrami za četvorotaktni i dvotaktni motor.

f) Prema načinu regulacije:

- motori sa kvalitativnom regulacijom (kontroliše se dobava goriva) tipičan predstavnik dizel motor,
- motori sa kvantitativnom (količinskom) regulaciom, gdje se kontroliše dobava mješavine gorivo-
zrak - tipičan predstavnik oto motor.
g) Prema brzohodosti motori se dijele na
 - sporohode sa cm < 6,5 m/s
- srednje brzohode sa 6,5 m/s < cm < 10 m/s
- brzohode motore sa cm > 10 m/s gdje je:
cm = 2 · s · n

cm – srednja brzina klipa

n – broj okretaja radilice motora
h) Prema odnosu hoda i prečnika klipa (s/D) motori mogu biti:
- kratkohodi s/D ≤ 1
- dugohodi s/D > 1