UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
EKEKTROENERGETSKE MREŽE I SISTEMI

ZAVRŠNI RAD
Prvog ciklusa studija
ELEMENTI PROJEKTA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA

STUDENT
Muamer ŽIGIĆ

TUZLA novembar 2016

Sažetak
Električne instalacije se izvode kako bi se omogućilo napajanje potrošača električnom
energijom. Prilikom samog izvođenja električnih instalacija mora se voditi računa da se
instalaćija izvede po važećim standardima struke, te da prilikom svog rada ne ugrožava
ljudske živote.

U radu su opisani elementi projektovanja električnih instalacija. Detaljno je obrađena

tematika proračuna pada napona u distributivnoj mreži, kao i djelovanje pada napona na rad
pojedinh vrsta trošila. Takođe je odrađeno određivanje presjeka voda na osnovu pada
napona. Između ostalog u radu je prikazan i proračun električnog osvjetljenja i preporuke
nazivne osvjetljenosti pojedinih vrsta prostorija. Osim navedenih segmenata koji se moraju
izračunati prilikom projektovanja električnih instalacija, u radu je takođe spomenuta
tematika i vrste uzemljivača, kao i njihova važnost i uloga u električnim instalacijama niskog
napona.

Na kraju je odrađen projekat električnih instalacija jednog manjeg stambenog objekta .

Ključne riječi: projekat, projektovanje,pad napona,električno osvjetljenje,izbor

provodnika,niski napon.

iii
Abstract
Electrical installations are carried out to provide power to consumers. We must ensure that
the process of carryng out electrical installations is done assording to standards of
profession. We also have to make sure that the installation itselt doesn't endanger people's
lives during its work.

In this thesis, the design of electrical installations is described. The topics of voltage drop
calcutation in distributive network and the effects of voltage drop on performance of certain
types of load are also described in detail. It is also showed how to determine cross-sectional
area of conductor based on voltage drop. The calculation of electrical illumination was
described in this thesis, and recommendations for nominal illumination of certain types of
rooms were given. Besides listed segments which need to be calculated during the design of
electrical installations, in this thesis were also mentioned types of grounding, and their
importance and role in low voltage electrical installations.

The project of electrical installations in a house was done at the end of this thesis.

Keywords: project, design, voltage drop, eletrical illumination, choice of conductors, low
voltage.

iv
Popis slika
Slika 2.1. Prikaz priključenja objekta na niskonaponsku mrežu
Slika 2.2. Nadzemni kućni priključak preko krovnog nosača
Slika 2.3. Priključenje sa SKS-om sa nadzemen niskonaponske mreže
Slika 2.4. Krovni kabelski priključak i zidni kabelski priključak
Slika 2.5. Podzemnji kućni priključak pomoću KPO-a
Slika 2.6. Priključenje podzemnim kablom
Slika 2.7. Podzemni priključak objekta na nadzemnu mrežu
Slika 5.1. Pad napona duž voda u distributivnoj mreži
Slika 5.2. Fazni stav struje i napona kod omskih trošila
Slika 5.3. Fazni dijagram struje i napona kod induktivnih trošila
Slika 5.4. Vektorksi položaj napona Vi i Vi-1
Slika 5.5. Jednofazni strujni krug s termičkim trošilom
Slika 5.6. Jednofazni strujni krug s induktivnim trošilom
Slika 5.7. Trofazni strujni krug sa induktivno-omskim (R-L) opterećenjem
Slika 5.8. Prikaz elemenata potrebih za proračun osvjetljenosti metodom
tačka(osvjetljenost tačke A)
Slika 5.9. Šematski prikaz spoja uzemljivača
Slika 5.10. Pločasti uzemljivač
Slika 5.11. Cijevni(štapni) uzemljivač
Slika 5.12. Paralelno vezani štapni uzemljivači
Slika 5.13. Temljenji uzemljivač
Slika 5.14. Trakasti uzemljivač
Slika 5.15. Konturni uzemljivač
Slika.5.16. Metode za dimenzionisanje prihvatnog sistema
Slika 6.1. Petlja kvara za kvar na strujnom krugu S5
Slika 6.2. Impedanse petlje kvara
Slika 10.1. Slika 13.1. I-t karakteristika automatskih osigurača tipa B, C i D
Slika 14.1. Tlocrt objekta i raspored prihvatnog sistema gromobranske instalacije
Slika 14.2. Prikaz gromobranske instalacije objekta

v
Popis tabela
Tabela 5.1. Nazivne osvijetljenosti unutrašnjih prostorija E
Tabela 5.2. Preporuke za osvijetljenost otvorenih prostora
Tabela 5.3. Specifične električne otpornosti
Tabela 5.4. Vrijednos koeficijenta η u zavisnosti od broja sondi i razmaka između njih
Tabela 5.5. Koeficijent C1-tip konstrukcije objekta
Tabela 5.6. Koeficijent C2-sadržaj objekta
Tabela 5.7. C3-namjena objekta
Tabela 5.8. Koeficijent C4-posljedica udara groma u objekat
Tabela 5.9. Računska efikasnost gromobranske instalacije i izbor nivoa zaštite
Tabela 5.10. Rastojanje spustnih vodova od vrste nivoa zaštite prema IEC 62305-3
Tablea 5.11. Uvjeti za štapne hvataljke prema nivou zaštite
Tablea 5.11. Uvjeti za štapne hvataljke prema nivou zaštite
Tabela 6.1. Dimenzionisanje kablova i izbor osigurača za prvi i drugi sprat objekta
Tabela 6.2. Padovi napona za strujne krugove osvjetljenja i priključnica
Tabela 9.1. Parametri za proračun rasvjete ugradnih svjetiljke FDA 250-256
Tabela 9.2. Prostorna iskoristivost rasvjete ηp
Tabela 9.3. Ugradne svjetiljke tipa FDA 250 proizvodnje TEP Zagreb
Tabela 10.1. Nazivne struje osigurača
Tabela 10.2. Već ispitne struje I2 koje osiguravaju pouzdano djelovanje zaštitinih uređaja
pema VDE standardima
Tabela 11.1. Tipovi električnih razvoda
Tabela 11.2. Trajno dozvoljena struja (A) za električni razvod tipa C, za izolaciju provodnika
od PVC, prirodne gume i umreženog polietilena
Tabela 11.3. Koreelacioni faktori za grupe od nekoliko strujnih kola ili nekoliko višežilnih
kabela za tipove eletričnih razvoda A, B, C, D, E i F.
Tabela 12.1. Prosječne vrijednosti podužnih parametara niskonaponskih provodnika i kabela
Tablea 13.1. Najviše dopušteno virjeme trajanja dodirnog napona

vi
Popis skraćenica
KPO -kućni priključni ormar
KPMO -kućni priključni mjerni ormar
GRMO -glavni razvodni mjerni ormar
SR-stanski razdjeljnik
ST-stanska razvodna tabla
MO-mjerni ormar
SKS-samonosivi kabelski snop
PVC-polivinihlorid
PP00-kabel čija je izolacija i plašt od polivinihlorida koji nema mehaničku zaštitu.
PPOO- AY- kabel čija je izolacija i plašt od polivinihlorida koji nema mehaničku zaštitu, kebel
je izrađen od aluminija i posjeduje zaštitni vodič.
P/F- finožičani provodnik sa izolacijom od polivinihlorida.
Al-aluminijum
Cu-bakar
NN-niski napon (napon ispod 1000V).
PTT-pošta, telefon, telegraf.
TV-televizor
TS-transformatorska stanica
PP-Y-provodnik čija je izolacija i plašt od polivinihlorida koji ima zaštitni vodič
PE-zaštitni vodič
N-neutralni vodič
PEN-vodič koji ima funkciju zaštitnog i neutralnog vodiča
L-fazni vodič
TN-C-S-sistem razvoda sa uzemljenim zvjezdištem, zeštitni i neutralni vod su objedinjenji u
jednom dijelu instalacija potom se razdvajaju na dva vodiča, N i PE.
KS-kratak spoj

vii
Sadržaj
1.Uvod....................................................................................................................................................1
2.Napajanje objekta električnom energijom..........................................................................................2
2.1.Priključak objekta na elektroenergetsku mrežu...........................................................................2
3.Tehnička dokumentacija, podjela i kontrola........................................................................................8
3.1.Priprema za izradu projekta elektroinstalacija (prikupljanje podataka).......................................8
3.2.Podjela tehničke dokumentacije..................................................................................................9
3.3.Kontorla tehničke dokumentacije..............................................................................................10
4.Tehnički uslovi...................................................................................................................................11
5.Tehnički opis......................................................................................................................................14
5.1 Proračum pada napona..............................................................................................................15
5.1.1.Aproksimativnia metoda proračun pada napona................................................................19
5.1.2.Proračun pada napona u jednofaznom instalacionom vodu...............................................21
5.1.3.Proračun pada napona u trofaznom instalacionom vodu....................................................23
5.2. Proračun presjeka voda na osnovu pada napona......................................................................25
5.3.Fotometrijski proračun...............................................................................................................25
5.3.1.Proračun električnog osvjetljenja zatvorenog prostora.......................................................25
5.3.6.Proračun električnog osvjetljenja otvorenog prostora........................................................27
5.3.4.Potrebna vrijednost osvjetljenja prostorija i otvorenih prostora.........................................28
5.4. Proračun uzemljenja..................................................................................................................30
5.4.1.Pločasti uzemljivač...............................................................................................................32
5.4.2.Cijevni (štapni) uzemljivač...................................................................................................33
5.4.3.Temeljni uzemljivač.............................................................................................................34
5.4.4.Takasti uzemljivač................................................................................................................35
5.4.5.Konturni uzemljivač.............................................................................................................35
5.5.Zaštita objekta od atmosferskog pražnjenja...............................................................................36
6.Projekat električnih instalacija individualnog stambenog objekta....................................................40
6.1.Tehnički opis...............................................................................................................................40
6.2.Tehnički uslovi za izvođenje radova............................................................................................41
6.3.Izvori opasnosti i predviđene mjere zaštite................................................................................43
6.3.1.Izvori opasnosti....................................................................................................................43
6.3.2.Predviđene mjere zaštite.....................................................................................................43
6.4.Tehnički proračun.......................................................................................................................46
6.4.1.Proračun rasvjete................................................................................................................46

viii
 6.4.2.Dimenzionisanje kablova.....................................................................................................50
6.4.3.Proračun pada napona........................................................................................................57
6.4.5.Proračun struja kratkog spoja..............................................................................................61
6.4.6. Provjera efikasnosti zaštite od indirektnog dodira.............................................................65
6.4.7.Proračun gromobranske instalacije.....................................................................................67
6.5.Grafički dio projekta...................................................................................................................69
6.5.Predmjer radova.........................................................................................................................76
7.Zaključak............................................................................................................................................77
8. Literatura..........................................................................................................................................78
9.Prilog 1..............................................................................................................................................79
10.Prilog 2............................................................................................................................................80
11.Prilog 3............................................................................................................................................81
12.Prilog 4............................................................................................................................................83
13.Prilog 5............................................................................................................................................84
14.Prilog 6............................................................................................................................................86

ix
1.Uvod

Projekt je osnova za okupljanje svih društvenih, privrednih, finansijskih, a često i političkih

subjekata, od kojih se očekuje podrška i pomoć (administrativna, organizaciona, tehnicko
-tehnološka i finansijska), za realizaciju određene zamišljene (ili osmišljene) ideje.Tehnička
dokumentacija jednog projekta sastoji se od jednog ili više projekata.Tako, naprimejr,
tehnička dokumentacija jedne stambene zgrade sadrži građevinski projekat, projekat
vodovoda i kanalizacije, projekat električnih instalacija i osvjetljenja i priključnica, projekat
gromobranske instalacije itd. Svi dijelovi tehničke dokumentacije se usaglašavaju i rade po
važećim tehničkim propisima i standardima. Posebna pažnja se poklanja mjerama zaštite na
radu, zaštite od požara i elementima nepogoda. Prije nego što se pristupi izvođenju
električnih instalacija potrebno je izraditi projekat električnih instalacija .Projekat električnih
instalacija je pisani rad kojim se određuje svi podaci potrebni za izvođenje, a kasnije i za
održavanje električnih instalacija objekta. Ovo se odnosi kako na izradu novih instalacija tako
i veće rekonstrukcije postojećih.To znači da se električne instalace za osvjetljenja, termička
trošila, elektromotorne pogone, gromobranske instalacije, telefonske instalacije izvode
prema ranije urađenim šemama, planovima i upustvima.[1]

U okviru projekta elektricnih instalacija :

• analiziraju se zahtjevi za instalacije i u skladu sa tim koncipira se rješenje

• u skladu sa ustaljenim principima, normama, propisima i drugim općim i
posebnim uvjetima o kojima ovisi ispravnost rješenja,
• proračunavaju se sve potrebne veličine u pogledu ispravnog izbora
elemenata, dimenzioniranja vodova, elemenata aparata i drugih uredaja u
sastavu instalacija, zadovoljavanja uvjeta sigurnosti, zaštite i dr.,
• definiraju se nacrti neophodni za korektnu izvedbu instalacije,
• preciziraju se veličine i postupci ispitivanja kvalitete ugradenog materijala,
opreme, uredaja i drugog u sastavu instalacije, kvalitete obavljenih radova
i
• funkcije izvedene instalacije.[2]

1
2.Napajanje objekta električnom energijom

Priključivanje poslovno-stambenih, industrijskih i drugih objekata na elektroenergetsku

mrežu realizuje se u dvije etape:

1. izdavanje elektroenergetske saglasnosti

2. priključivanje na elektroenergetsku mrežu.

Zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti se podnosi u pismenom obliku, na

obrascu lokalne elektrodistribucije

Elektroenergetsku saglasnost izdaje, u formi rješenja, lokalna elektrodistribucija i ona sadrži:

• podatke o vrsti i namjeni objekta,

• faktor snage (cosϕ) u vremenu vršnog opterećenja i moguću godišnju
potrošnju
• vrstu i način priključka, lokaciju i snagu eventualno potrebne
transformatorske stanice, mjernih, zaštitnih i upravljačkih uređaja koji
služe potrebama objekta, način zaštite od prenapona, napona koraka i
dodira, podatke o jačini struje zemljospoja i snage kratkog spoja i druge
bitne podatke za projektiranje i obezbjeđenje odgovarajuće
dokumentacije,
• oznaku elektroenergetskog objekta na koji se vrši priključivanje,
• rok važenja elektroenergetske saglasnosti [3]

2.1.Priključak objekta na elektroenergetsku mrežu

Priključak je sklop električnih vodova i uređaja niskog napona, kojima se objekat potrošača
povezuje s elektroenergetskim objektom isporučitelja električne energije. Priključak se
sastoji od vanjskog i unutrašnjeg dijela priključka. Privremeni priključak na elektroenergetsku
mrežu (instalacije na gradilištima sastoje se od glavnog razvodnog ormara gradilišta
postavljenog u tački napajanja, iza koga slijede sporedni (pomoćni) razvodni ormari gradilišta
od kojih jedni napajaju fiksnu opremu, a drugi pokretnu i prenosivu).

Stalni priključak na distributivnu mrežu se izvodi na dva načina:

1. nadzemni priključak,

2.podzemni priključak.[4]

Niskonaponski nadzemni vanjski priključak obuvata postrojenja isporučitelja do objekta

potrošača, uključujuci i mjesto zavješenja. NPR. ako je nadzemni priključak izveden izravno

2
do glavih osigurača, vanskim se priključkom smatra samo dio do zatezne spojnice.
Niskonaponski kablovski vanjski priključak obuhvata kablovski vod od elektroenrgetskog
objekta do kablovske završnice u ormariću, na obojektru potrošača, uključujći i kablovsku
završnicu.Nadzemni priključak se može izvesti pomoću krovnog nosača i pomoću zidnog
(konzolnog) nosača Neizolovano bakarno uže mora imati minimalni presjek od 10 (mm2)-
bolja je varijanta sa presjekom od 16 (mm2). Samonosivi vod PP mora imati minimalno 6
(mm2)-bolja je varijanta od 10 (mm2)[5]

Slika 2.1. Prikaz priključenja objekta na niskonaponsku mrežu [6]

Slika 2.2. Nadzemni kućni priključak preko krovnog nosača[6]

3
 Slika 2.3 Priključenje sa SKS-om sa nadzemen niskonaponske mreže[6]

Značenje oznaka:

a) Odvojna izolirana stezaljka za spoj aluminijuma

b) Nosač-kuka s navojem
c) Ovjesna kolutara za slučaj priključka dužeg od 30m
d) Međustub-prema potrebi

4
Nadzemni kućni priključak pomoću kablova može se izvesti preko zida zgrade,najčešće se
koriste kabeli tipa SKS (samonosivi kabelski snop)[6]

Slika 2.4. Krovni kabelski priključak i zidni kabelski priključak[6]

Podzemni kućni prikljucak se izvodi pomoću kućnog priključnog ormara (KPO), koji se
postavlja na fasadu objekta, najmanje 80 cm iznad tla. Postoje dvije vrste KPO : sa jednim
uvodom kabela i sa dva uvodna kabela. [6]

Slika 2.5.Podzemnji kućni priključak pomoću KPO-a

5
 Slika 2.6. Priključenje podzemnim kablom[6]

1-Kućni priključni ormarić KPO

2-Cijev promjera 100 mm
3-Betonski zdenac (prema potrebi)
4-Opeke
5 i 6-Savitliva samogasiva rebrasta cijev
7-Kućni priključno-mjerni ormarić KPMO
8-Spoj temeljnog uzemljivača P/F ili P 10mm2
9-Energetski kabel PPOO- AY do 50 mm2
10-Traka upozorenja
Unutar KPO se nalaze glavni osigurači, stezaljka za priključivanje uzemljivača i odvodnici
prenapona. Kabeli za napajanje KPO se ukopavaju na dubinu od 80 cm, zatim se zatrpava
slojem sitnog pijeska debljine 10 cm ili rastresitom zemljom bez kamenja. Zemlju treba nabiti
radi odvođenja toplote. Na 40 cm dubine se postavlja crvena traka upozorenja. Kabel
2
mora biti minimalnog presjeka 6 (mm ) tipa PP00 instaliran u cijevi.[6]

6
 Slika 2.7. Podzemni priključak objekta na nadzemnu mrežu[6]

1-Odvojna stezaljka
2-Odvojna stezaljka za spoj na goli vodič
3-Izolirana odvojna stezaljka za spoj na SKS
4-Kablovski završetak za NN kabal (kablovska glava)
5-Metalni pocink,cojev min. 38mm za mehaničku zaštitu kabla
6-KPO objekta
7-Kabal vanjskog priključka objekta
8-Goli AL vodovi NN mreže[6]
Naknada za priključenje je iznos koji plaća krajni kupac/prozvođač nadležnom Distributeru za
priključak na mrežu ili za povećanje priključne snage. Naknada za priključenje objekta
krajnjeg kupca ili proizvođača na mrežu sastoji se iz dva dijela: prvi dio se izračunava na
osnovu jednične cijene i priključne snage ili na osnovu stvarnog troška priključka objekta
krajnjeg kupca na mrežu, drugi dio se odnosi na troškove koji nastaju u postupku sticanja
prava građenja i prava služnosti,izračunava se na osnovu stvarnih troškova. Jedinična cijena
prvog dijela naknade se izračunava na osnovu opših specifikacija za odgovarajuće vrste
elektroenergetskih objekata i priključenja uz korištenje jediničnih cijena materijala, radova i
ostalih troškova kao i prosječnih parametara distributivnih mreža na nivou EP BiH.Stvarni
trošak priključka krajnjeg kupca na mrežu sastoji se od troškova priključenja i troškova
stvaranja tehničkih uslova u distributivnoj mreži. Stvaranje tehničkih uslova u distributivnoj
mreži predstavlja izgradnju novih dijelova mreže ili rekonstrukciju postojećih dijelova mreže,
radi korištenja mreže u okviru odobrene priključne snage. Kod priključka na niski napon udio
krajnjeg kupca u stvaranju tehničkih uslova u mreži se utvrđuje srazmjerno udjelu priključene
snage krajnjeg kupca (pomnožene sa faktorom istovremenosti) u instalisanoj snazi
transforomatora 10(20)/0,4kV, umanjujući nazivnu snagu transformatora za pogonske
rezerve od 20%.
7
Prvi dio naknade za priključak objekta krajnjeg kupca na niskonaponsku mrežu, ovisno o
priključenoj snazi, izračunava se prema jediničnim cijenama:

-CNN1, za priključnu snagu do uključivo 23kW po obračunskom mjernom mjestu

-CNN2, za priključnu snagu veću od 23kW po obračunskom mjernom mjesu.

Priključna snaga krajnjeg kupca do uključivo 23kW određuje se umnoškom nazivnog napona,
nazivne struje limitatora strujnog opterećenja iz niza standardnih vrijednosti striuja i faktora
snage iznosa 0,95. Priključak do 7,5kW se izvodi monofazno, a priključak preko 7,5kW se
izvodi trofazno.[4]

Standardne vrijednosti priključne snage krajnjeg kupca na niskonaponsku mrežu do 23 kW

određuje se na osnovu nazivne struje limitatora strujnog opterećenja:

-20 i 32A kod jednofaznog priključka, odnosno 4,2 i 6,7kW ili

-3x16A, 3x20A, 3x25A, 3x32A kod trofaznog priključka, odnosno 10kW, 12,5kW, 15,7kW,
20kW.

Prvi dio naknade za priključenje objekta krajnjeg kupca/proizvođača na niskonaponsku

mrežu priključne snage do uključivo 23 kW utvrđuje se množenjem propisane jedinične
cijene za priključnu snagu do uključivo 23 kW i priključne snage prema slijedećoj formuli:

NNN1 = CNN1 x P

gdje su:
NNN1 – naknada za priključenje objekta krajnjeg kupca na niskonaponsku mrežu
priključne snage do uključivo 23 kW (KM),
CNN1 – jedinična cijena za priključnu snagu do uključivo 23 kW na niskom naponu
(KM/kW) i
P – priključna snaga novog krajnjeg kupca/proizvođača, odobrena
elektroenergetskom saglasnošću (kW)

Prvi dio naknade za priključenje objekta krajnjeg kupca/proizvođača na niskonaponsku

mrežu priključne snage veće od 23 kW utvrđuje se prema slijedećoj formuli :

NNN2 = CNN1 x 23 + CNN2 x (P – 23)

gdje su:
NNN2 – naknada za priključenje objekta krajnjeg kupca na niskonaponsku mrežu
priključne snage veće od 23 kW (KM) i
CNN2 – jedinična cijena za priključnu snagu veću od 23 kW na niskom naponu,
(KM/kW). [4]

8
3.Tehnička dokumentacija, podjela i kontrola
3.1.Priprema za izradu projekta elektroinstalacija (prikupljanje podataka)

Tehnička dokumentacija za jedan objekat se radi po fazama. Prvo se radi idejni projekat, a
zatim se po prihvatanju idejnog projekta od strane investitora (idejni projekat podliježe
reviziji investitora), pristupa izradi glavnog projekta. Jedan dio glavnog projekta objekta tj.
tehničke dokumentacije je i projekat elektricnih instalacija.
Rad trošila u budućem izgrađenom objektu uslovljen je prethodnim obezbjeđenjem
napajanja električnom energijom i zato prije početka izrade projekta treba pribaviti
energetsku saglasnost za kasniji priključak novosagraoonog objekta na elektroenergetsku
mrežu. Projektant proučava građevinski projekat i sve druge projekte prema kojima se
ugrađuje oprema (tehnološki projekat, mašinski projekat...). Iz ovih projekata mogu se
prikupiti podaci o tačnoj lokaciji objekta, o trošilima koji će u objektu biti ugrađeni, o
dimenzijama i uređenju objekta, o prirodnom osvjetljenju, o fazama izgradnje, o najvećem
vršnom opterećemju, o faktoru potražnje i istovremenosti itd. Na osnovu ovih podataka
traži se od distributivnog JP saglasnost za priključak na NN mrežu, od PTT saglasnost za
priključak na telefonsku mrežu i kablovsku televiziju i sl. Izrada projekta elektroinstalacija
počnje određivanjem karakteristika napojnog kabla objekta, određivanjem mjesta za KPO,
GRMO, SR i sl.[5]

3.2.Podjela tehničke dokumentacije

Svaki projekat prati tehnička dokumentacija.Prema redosljedu izrade, tehnička

dokumentacija dijeli se na sljedeće vrste projekata:

1. idejni projekat,
2. glavni projekat
3. izvedbeni pojekat
4. projekat izvedenog stanja

Idejni projekat utvrđuje opravdanost izgradnje objekta, koncepciju objekta, mikrolokaciju

objekta, tehničke i funkcionalne karakteristike, kapacitet, vrijednost objekta, karakteristike
održavanja objekta, uticaja na okoliš i sl.[2]

Idejni projekti za pribavljanje urbanističke saglasnosti sadrže:

• naslov i registraciju pravnog lica koje vrši projektiranje,

• projektni zadatak ovjeren od strane investitora,
• tehnicki opis sa dokaznicom površina,
• osnovne tehničke proračune,
• situaciono rješenje objekta u prostoru,

9
 • odgovarajuću grafičku dokumentaciju za izradu tehničke dokumentacije, i
• grubi predmjer radova, materijala i opreme.

Glavni projekt je skup međusobno usklđenih projekata, kojima se daje tehničko rješenje
objekta i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za objekat kao i drugih zahtjeva prema
zakonu , posebnim propisima, normama i tehničkim specifikacijama. Glavni projekat se ne
smije biti u suprotnosti sa idejnim projektom u smislu urbanisticko-tehničkih uvjeta. Na
osnovi glavnog projekta izdaje se odobrenje za građenje. [2]

Glavni projekt treba da sadrži:

• naziv i registraciju pravnog lica koje vrši projektiranje,

• potpise ovlaštenih projektanata za sve dijelove projekta,
• projektni zadatak ovjeren od strane investitora,
• opšte i posebne uvjete, standarde, norme i propise za objekat ili
zahvat,
• tehnički opis za sve radove sa dokaznicom površina,
• predmjer radova, materijala i opreme,
• projekt elektro instalacija,
• elaborat zaštite od požara i eksplozije,
• elaborat zaštite na radu i dr.[2]

Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se detaljnije razrađuje i

dopunjuje izvedbenim detaljima odobreni glavni projekt u svrhu izvođenja objekta. Izvedbeni
projekt se koristi kao tehnička dokumentacija za građenje objekta, u kome se razrađuje
tehničko rješenje dato glavnim projektom čime se objekat potpuno definira za izvedbu.
Nakon gradnje vrši se inspekcijska kontrola građenja, tehnički pregled izvedenih radova te
izdavanje upotrebne dozvole za objekat. Izvedbeni projekt građevine (projekt izvedenog
stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik za vrijeme dok objekat
postoji. Izvedbeni projekt nije obavezan za objekat cija razvijena bruto gradjevinska površina
nije veća od 400 m2. Izvedbeni projekt sadrži sve što i glavni projekt uz razradu detalja
objekta za izvođenje .[2]

Projekt izvedenog stanja je skup međusobno usklađenih projekata koji se rade kada se u
toku izvođenja radova na objektu vrše izmjene i to za one radove i dijelove objekta na kojima
je došlo do izmjena u odnosu na prvobitni glavni ili izvedbeni projekt. Projekt izvedenog
stanja sadrži sve što i izvedbeni projekt uz dodatak izmjena i radova kao i dijelove objekta na
kojima je došlo do izmjene u odnosu na prvobitni glavni ili izvedbeni projekat.[2]

3.3.Kontorla tehničke dokumentacije

10
Reviziji projekta podliježu svi glavni i izvedbeni projekti. Kontrolu glavnog projekta investitor
može povjeriti samo odgovornom Revidentu-diplomirani inžinjer s najmanje pet godina
radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom koji je zaposlen kod pravnog lica
registriranog za obavljanje poslova projektiranja ili gradnje, a koja ga ovlašcuje za reviziju
odnosno kontrolu objekta.[2]

U obavljanju kotrole revident mora postupiti nepristrasno i savjesno, u skladu sa zakonom,

propisima donesenim na osnovu zakona, usvojenim BAS standardima, važećim propisima i
pravilima struke. Ako revident u obavljanju kotrole tehničke dokumentacije utvrdi da nije
ovlašten kontrolisati određeni dio iste, dužan je obavijestiti investitora radi povjeravanja
kontrole tog dijela tehničke dokumentacije drugom revidentu.

Pravno lice koje je učestovalo u izradi tehničke dokumentacije, ne može kontrolisati niti
jedan dio iste. Revident je dužan po završetku kontorle tehničke dokumentacije sastaviti
pisani izvještaj.[2]

U slučaju da kontrolu vrši više revidenata, investitor određuje glavnog revidenta koji
organizira izradu zbirnog izvještaja o kontroli ukupne dokumentacije na osnovu pojedinačnih
izvještaja revidenata za pojedine dijelove projekta koji se prilažu u zbirni izvještaj.[2]

Izvještaj o kontroli projekta sadrži:

1) naziv pravnog lica-revidenta,

2) ovlaštenje za projektovanje,
3) stručni naziv diplomiranih inženjera koji su izvršili kontrolu s priloženim dokazima o
ispunjavanju uslova za obavljanje poslova kontrole,
4) predmet kontrole i naziv građevine, odnosno njenog dijela za koji je obavljena
kontrola glavnog projekta s naznakom o obavezi provedbe kontrole ostalih dijelova
glavog projekta po drugim, za te dijelove, ovlaštenim revidentima
5) naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu investitora
6) podatke o pravnom licu koje je izradilo projekat te ime projektanta, odnosno
projektanta voditelja
7) popis kontroliranih projekata struke,
8) popis propisa čija je primjena kontrolirana
9) izjavu revidenta o usklađenosti glavnog projekta sa zakonom,posebnim propisima u
odnosu na bitne zahtjeve za građevinu i očitovanje po tačkama kontrole prema
pravilniku donesenim na osnovu zakona i posebnim propisima,
10) potpis diplomiranih inženjera koji su izvršili kontrolu (odgovorni revident i revidenti
pojedinih projekta struke),
11) datum i broj izvještaja,
12) pečat i potpis revidenta,

11
Ako glavni projekat ima nedostataka, izvještaj o kontroli projekta sadži obrazloženu izjavu
revidenta o neuklađenosti glavnog projekta sa zakonom, pravilnicima i posebnim propisima
struke.[2]

4.Tehnički uslovi

Tehnički uslovi su projektantov izbor najvažnijih dijelova propisa i zahtjeva koji su bitni za
izvođenje elektroinstalacije. Projektant mora citirati (sastaviti) najvažnije propise i zahtjeve
postavljene tehničkim propisima koji štite interese investitora i obavezuju izvođača da posao
obavi stručno i u skladu s postojećim zakonom.

U tehničkim uslovima se ističe i zahtjev da izvodač radova mora biti stručno lice (preduzeće),
da ugrađeni materijal mora biti nov odgovarajućeg standarda, da nadzor nad radovima mora
biti povjeren stručnim i ovlaštenim licima, te da nikakve izmjene u projektu nisu dozvoljene
bez odobrenja projektanta i nadzornog lica. Ove, naizgled sitne primjedbe treba da olakšaju
rad i spriječe sporove izmedu investitora i izvođača.

Projektant se znači treba snabdjeti sa tehničkim propisima za izvođenje električnih instalacija

u zgradama i po svom izboru sačiniti tekst najvažnijih uslova za izvođenje instalacija
osvjetljenja i priključnica u stanu. [5]

Tehnički uslovi definišu: priključak objekta na elektroenergetsku mrežu, mjerenje potrošnje

električne energije, komandovanje i signalizaciju tarifa, napojne vodove u objektu, električne
instalacije u stanu, električne instalacije u ostalim prostorijama, ostala trošila, telefonsku
instalaciju, instalaciju za prijem RTV signala, pozivnu instalaciju (kućni telefon),
gromobransku instalaciju i zaštitu od previsokog napona dodira.[5]

Tehnički uslovi za električne instalacije u stanu i minimalni braj izvoda u prostorijama:

 Sve tri faze treba da su ravnomjerno opterećene (u slučaju da se radi o trofaznom

priključku);
 broj sijaličnih mjesta u jednom strujnom krugu treba da je manji od 10;
 u prostorijama koje su dostupne većem broju Ijudi (trgovine, čekaonice i sl.)
električno osvjetljenje mora biti izvedena sa dva iii vise strujnih krugova;
 u stanovima većim od dvosobnog rasvjetu treba izvesti sa dva iii tri strujna kruga (isto
taka predvidjeti dvije TV i telefonske priključnice);
 sva termička trošila uključujuci mašine za rublje i suđe trebaju biti na zasebanom
strujnom krugu;

12
  sva termička trošila nazivne snage preko 3000W napajati trofazno;
 za svaku sobu (prostoriju) predvidjeti jedno sijalično mjesto na stropu u sredini sobe
sa sklopkom kod ulaznih vrata;
 u svim sobama predvidjeti najmanje tri priključnice;
 u dnevnoj sobi predvidjeti i jednu visešestruku priključnicu za RTV (sve 40 cm od
poda);
 u kuhinji predvidjeli trofazni izvod za štednjak završen u priključnoj kutiji postavljenoj
40cm od zida, monofazne priključnice za mašinu za suđe 40 cm, frizider 40 cm, bojler
(ako je predviđen rjšenjem vodovoda) 170 cm i radnu površinu 115 cm od poda;
 u kupatilu predvidjeti izvod za grijalicu iznad ulaznih vrata, izvod za bojler cca 180 cm,
monofaznu priključnicu s poklopcem-mašina za pranje rublja i priključnicu s desne
strane ogledala udaljena min. 60 cm od umivaonika (ova priključniea može biti i u
sklopu ormrića sa ogledalom iznad umivaonika).[7]

Prema pravilniku o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona mora se

voditi računa o sledećim najvažnijim stavkama prilikom projektovanja električnih
instalacija niskog napona:

 izolacioni prodvodnici i izolacioni kablovi ne smiju se nastavljati u instalacionim

cijevima i u instalacionim kanalima
 izolacioni provodnici i izalacioni kablovi se smiju nastavljati samo u razvodnim
kutijama, kablovskim spojnicima ili rasklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju
se izolavati stepenom izolacije koji odgovara tipu električnog razvoda
 provodnici i kablovi moraju se postaviti, odnosno označiti tako da se lako mogu
raspoznati prilikom polaganja ili zamjene.Radi raspoznavanja koriste se provodnici
odgovarajućih boja izolovanog omotača
 kombinacija zelene i žute boje korisi se isključivo za oznaku zaštitnog provodnika,
porvodnika za izjednačenje potencijala i za neutralno-zaštitni provodnik (PEN)
 svjetloplava boja koristi se isključivo za raspoznavanje neutralnog provodnika
 provodnici koji nisu označeni svjetloplavom ili zeleno-žutom bojom mogu se koristi u
sve ostale svrhe osim za neutralni vodič i za zaštitni vodič (ili vodič za izjednačenje
potencijla)
 uređaji za zaštitu moraju se postaviti u odgovarajući blok(razvodna tabla, razvodni
ormar..)
 presjek i tip provodnika i kablova određuju se prema uslovima za polaganje
provodnika i kablova i prema trajno podnosivoj struji, uzimajući u obzir i

13
 ograničavajuće faktore zaštitnih mjera, karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog
spoja i preopterećenja, temperature spojeva i dozvoljni pad napona
 struja kroz provodnik pri normalnom radu treba da bude manja od nazivne struje
osiguraca ili nazivne struje djelovanja uređaja za zaštitu od preopterećenja strujnog
kola provodnika, a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje
provodnika
 presjek neutralnog provodnika mora biti jednak presjeku faznog provodnika u
jednofaznom strujnom kolu ili u višefaznom strujnim koli u kome su presjeci faznih
provodnika od bakra manji od 16mm2, a presjeci faznih provodnika od aluminijuma
manji od 25mm2
 električna oprema mora odgovarati projektovanoj struji, odnosno efektivnoj
vrijednosti struje za naizmjeničnu struju, koja će proticati tokom normalnog rada.
 presjek provodnika ne smije biti manji od 1,5mm2 za bakar i 2,5mm2 za alminijum.[7]

5.Tehnički opis
U tehničkom opisu projektant upoznaje izvođača radova sa svrhom i namjenom električne
instalacije, takođe daje opise radova koji nisu lako uočljivi sa crteža i svoje mišljenje o načinu
izvođenja istih. Tehnički opis posebno objašnjava način napajanja objekta (da Ii je to
nadzemni ili podzemni priključak), zatim:boroj vodova, vrste izvedbe električne instalacije,
izbor instalacionih sklopki, tipa svjetiljki i sl. U projektu gromobranske instalacije daje se
obražlozenje izbora gromobranske instalacije, opisuje se oblik krova, materijal od koga je
krov napravljen, hvataljke, način polaganja trake po krovu, zidovima i u zemlji. Glavni dio,
koji treba dati u tehničkom opisu, je proračun te način instaliranja opreme. [5]
Proračun treba sadržavati barem:
• određivanje snage potrošača,
• određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova električne instalacije i
cijele električne instalacije,
• odredivanje presjeka vodova,
• proračun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka vodova potrebnog za
zaštitu od previsokog dodirnog napona i prenapona,
• proračun struja kratkih spojeva,
• proračun pada napona.

Proračun uzemljenja tj. vrijednost otpora uzemljenja je podatak veoma bitan za način zaštite
od opasnog napona dodira i za zaštitu od atmosferskog pražnjenja.
Sa izrađenim proračunom osvjetljenja i sa odabranim snagama za pojedina sijalična mjesta, a
poznavajući i snage drugih trošila, projektant pristupa proračunu vodova i kablova na ranije
opisan način (određivanje snage trošila, određivanje instalisane snage zgrade, određivanje
vršnog opterećenja stana i cijele zgrade). U ovom proračunu se provjerava: termičko
opterećenje voda svake dionice, pad napona na vodu svake dionice i efikasnost odabrane
zaštite od previsokog napona dodira. Ukoliko naprimjer provjera pokaže da nije efikasna

14
zaštita od indirektnog dodira, mijenja se presjek vodiča i ponovno radi proračun. Izbor
provodnika i osigurača predstavlja jedan od najbitnij segmenata samog projekta.[5]
Za trofazni ili monofazni priključak maksimalna vrijednost struje voda računa se pomoću
sledećih izraza:

3f P jm
Im = (5.1)
√ 3 U n cosφ
P jm
I 1mf = (5.2)
U fn cosφ

Gdje su Pjm jednovremena vršna snaga, Un i Unf, linijski odnosno fazni naponi.

5.1 Proračum pada napona

Svako trošilo izrađeno je da radi na određenom naponu. Napon za koji je trošilo građeno
naziva se nazivni napon. Vrijednost nazivnog napona se obavezno naznačava na trošilu,
npr.nazivni napon sijalica se označava na balonu ili grlu (3V, 12V, 24V, 110V, 220V); nazivni
napon motora označava se na natpisnoj pločici motora (3x380V, 3x220V, 3x500V, 3x600V).

Svi prijemnici u jednom složenom kolu ne mogu se napajati električnom energijom tačno
određenog nazivnog napona. To je zbog toga što pri prolasku električne struje kroz vodiče
javljaju se, usljed električnog otopra, i pad napona duž vodiča. Zbog pada napona u vodičima
dozvoljava se povećanje napona na izvorima električne struje +5%.[5]

Slika 5.1 Pad napona duž voda u distributivnoj mreži

Na slici 5.1 prikazana je distributivna mreža za uličnu rasvjetu izvedena sa kablom PP41 A
4x10,1kV. Svjetiljke za uličnu rasvjetu su duž gradske ulice na razmaku od 30m, kablom su
spojene s transformatorom u TS na fazni napon 231V, tj. 11V veći od nazivnog napona
mreže(220V). Ukoliko se voltmetrom mjeri npon duž kabla, počev od TS (U1=231V), može se
zapaziti da napon postepeno opada tako da radni napon na prvoj svjetiljki je 228,1V a na
kraju kabla, posljednjoj svjetiljki je U2=218V. Teoreski posmatrano samo će jedna svjetiljka
na svojim krajevima imati radni napon koji odgovara nazivnom naponu od 220V. Zbog toga

15
sva trošila su tako građena da mogu raditi i pri naponima koji odstupaju od nazivne
vrijednosti mrežnog napona i do 10%. Napon duž kabla postepeno opada, a da bi na kraju
mreže bio u dozvoljenim granicama, mora se na početku mreže u TS biti podignut iznad
nazivnog. U neposrednoj blizini TS trošila su priključena na napon nešto viši od nazivnog a na
kraju mreže na napon nešto niži od nazivnog.[5]

Kada je napon pod kojim trošilo radi (pogonski-radni napon) blizak nazivnom, trošilo će imati
dug životni vijek bez oštećenja. Veća odstupanja radnog napona od nazivnog mogu biti
štetna po trošila, a granica odstupanja od nazivnog napona pri kojoj trošilo još uvjek može
ispravno da radi, naznačena je na samom trošilu ili u prospektu trošila. Npr.proizvođač
motora dozvoljavaju odstupanje mrežnog napona i do 10%, što znači ako je nazini napon
motora 400V, on će ispravno da radi od 360V do 440V. [5]

Snaga trofaznog asinhronog motora data je formulom:

P= √ 3 ∙ U ∙ I ∙ cosφ (5.3)

gdje je:

U-linijski pogonski napon u [V ]

I-pogonska struja u A

cosϕ-faktor snage

Pri stalnom naponu i stalnom opterećenju (teretu) na osovini motora bit će i struja motora
konstantna. Sa smanjenjem napona mreže, iz formule 5.3 se vidi, smanjuje se i snaga
motora. Zbog smanjenja snage motora smanjuje se i obrtni moment koji razvija motor tako
da moment tereta postaje veći od razvijenog momenta motora, što dovodi do opadanja
brzine vrtnje, povećanja klizanja i struje motora. Sa smanjenjem brzine rotora povećava se
indukovani napon u namotaju rotora, povećava se i struja u rotoru, a zbog
transformatorskog ponašanja asinhronog motora, poveća se i struja u statoru. Znači
asinhroni motor kod smanjenja napona, automatski povećava struju, povećanje struje preko
nazivne izaziva jače zagrijavanje namotaja a to postaje opasno po izolaciju. Suprotno, kod
povećanja napona smanjuje se struja motora ali je sada izolacija izložena opasnosti od
proboja.[5]

Snaga jednofaznog termičkog trošila može se računati po formuli (cosϕ=1):

U U2
P=U ∙ I =U ∙ = (5.4)
R R

gdje je:

U-pogonski (radni) napon

16
R-omski otpor termičkog trošila.
Ako se smanjuje radni napon, smanjuje se i snaga termičkog trošila s kvadratnom smanjenog
napona. Svjetlosni fluks sijalice smanjuje se s četvrtim stepenom smanjenog napona.
Povećanje radnog napona iznad nazivnog ne utiče toliko na termička trošila, ali im se zbog
prekomjernog zagrijavanja slabi izolacija i znatno skraćuje radni vijek. Naprimjer sijalice s
vlaknom u objektima koji su pored trafostanice, često pregaraju i imaju puno manji radni
vijek nego isti tip sijalica u objektima dalje od trafostanice.

Iz ovih primjera se može izvesti zaključak da bi najbolje bilo kad bi sva trošila mogla da se
priključe na nazivni napon. To u praksi nikako nije moguće i dozvoljavaju se odstupanja od
standardnog (nazivnog) napona od +5% do -10%.[5]

Pad napona na vodu se definiše kao razlika napona na početku voda (U 1) i napona na kraju
voda (U2) i iznosi :

u=U 1−U 2 (5.5)

Pad napona nastaje prolaskom struje kroz vodič koji ima omski otpor R (induktivni otpor
voda je mali i može se zanemariti u većini slučajeva). Razlikujemo dvije vrste trošila: omska i
mješovita (idnuktivno-omska).[5]

Pri omskom opterećenju (sijalice i termička trošila) kod izmjenične struje pad napona nastaje
na vodu koji ima otpor R:

Slika 5.2.Fazni stav struje i napona kod omskih trošila

Omska trošila se odlikuju time što je struja kroz trošilo u fazi s naponom na trošilu, odnosno
ne postoji fazni pomak između napona i struje pa je ugao jednak nuli. Ova odlika se izražava
kosinusnom funkcijom ugla ϕ i za omska trošila faktor snage cosφ=1.

Induktivno-omska trošila su trošila sa namotajima i feromagnetnom jezgrom (motori,

transformatori, prigusnice). Odlikuju se time što je promjena struje u zakašnjenju za
promjenom napona za ugao ϕ. Ovo se zakašnjenje kreće od 0 stepeni (čisto omsko
opterećenje) do 90 (čisto induktivno opterećenje). Ovo svojstvo induktivnih trošila se
izražava preko faktora snage cosϕ koji se kreće u granicama od 1 do 0.[5]

17
 Slika 5.3.Fazni dijagramj struje i napona kod induktivnih trošila

u ≈ u ∙ cosφ=R ∙ I ∙ cosφ (5.6)

Ne postoje čisto induktivna trošila nego samo mješovita induktivno-omska (faktor snage
elektromotora cosϕ iznosi oko 0,7 za male motore do 0,88 za veće motore).

Napon na početku voda U1, jednak je geometrijskom zbiru napona na trošilu U 2 i pada
napona na vodu:

U 1=U 2+u (5.7)

S obzirom da je pad napona u znatno manji od napona trošila (50 do 100 puta pa i više puta)
može se s dovoljnom tačnošću za praksi uzeti da je :

U 1=U 2+u ∙ cosφ (5.8)

Prema tome izraz u·cosϕ=R·I·cosϕ uzima se sa dovoljnom tačnošću kao pad napona na
vodiču koji je opterećen s iduktivnim trošilom i označavamo ga sa u pa je:

u=R ∙ I ∙ cosφ (5.9)

Može se definisati i procentni pad napona u odnosnu na nazivni napon trošila U, napon U 1 na
početku voda ili u odnosu na radni napon U2.[5]

U prvom slučaju dobija se:

u
u %= ∙ 100 (5.10)
U

18
5.1.1.Aproksimativnia metoda proračun pada napona

Na slici 5.4 prikazana i-ta dionica između čvorova i i i-1 u svrhu proračuna pada napona. Prilikom
prolaska struje Ii kroz dionicu i stvara se pad napona zbog impendase dionice i koja iznosi Zi=Ri+jXi.

19
Slika 5.4. Vektorksi položaj napona Vi i Vi-1

Ri=r i l i (5.11)

X i =xi l i (5.12)
¿
S ¿i ( P i+ jQi )
I i= = (5.13)
√3 ∙ U n √3 ∙ U n
∆ V i =I i ∙ R i ∙ cosφ+ I i ∙ X i ∙ sinφ (5.14)

δ V i =I i ∙ X i ∙ cosφ+ I i ∙ Ri ∙ sinφ (5.15)

2
V i−1= ( V i +∆ V i ) + δ V 2i
√ (5.16)

20
 2
δV i
√
V i−1=( V i + ∆ V i ) ∙ 1+ (
V i +∆ V i ) (5.17)

Obično su parametri takvi da je :

δV i 2
( V i +∆ V i )
≪1 →V i−1 ≈ ( V i+ ∆ V i ) (5.18)

Ako jednačinu 5.14 pomnožimo sa 3Vi dobijamo:

3 V i ∆ V i=3 V i I i ∙ Ri ∙ cosφ+3 V i I i ∙ X i ∙ sinφ (5.19)

3 V i ∆ V i=Ri ∙ Pi + X i ∙ Q i (5.20)

√ 3 ∙V i=U i (5.21)

√ 3 ∙V i ∙ √ 3 ∙ ∆ V i=Ri ∙ Pi + X i ∙ Qi (5.22)

U i ∙ ∆ U i=Ri ∙ Pi + X i ∙ Qi (5.23)

R i ∙ P i+ X i ∙ Qi
∆ U i= (5.24)
Ui

Ukupni linijski pad napona na vodu jednak je sumi padova napona na svim dijonicama:
m
∆ U =∑ ∆ U i (5.25)
i=1

m
R i ∙ Pi m X i ∙ Q i
∆ U =∑ +∑ (5.26)
i=1 U i i=1 U i

Ui –naponi na čvorištima koji se mogu međusobno razlikovati, ako je ta razlika unutar 5%

može se pisati:
m m
∆U=
1
Ui [∑
i=1
]
Ri ∙ Pi + ∑ X i ∙ Qi (5.27)
i=1

Pad napona u procentima za trofazni vod definiše se kao:

∆ U (% )
∆U= Un (5.28)
100
m m
∆ U (% )
100
U n=
1
Un [ ]
∑ Ri ∙ Pi +∑ X i ∙Q i (5.29)
i=1 i=1

21
 m m
100
∆ U ( % )= 2
Un [∑ i=1
]
R i ∙ Pi+ ∑ X i ∙Qi ( 5.30)
i=1

Pad napona u jednofaznom instalacionom vodu definiše se kao :

m m
∆ U ( % )=
200
V 2n [ ]
∑ R i ∙ Pi +∑ X i ∙Qi (5.31)
i=1 i=1

Navedena razmatranja su se odnosila za slučaj kada se uzima u obzir i induktivitet vodiča u

električnim instalacijama.[8]

5.1.2.Proračun pada napona u jednofaznom instalacionom vodu

Jednofazno trošilo jeste ono trošilo koje se napaja dvožilnim vodom dužine l (m) poprečnog
presjeka S (mm2). Aktivni otpor jednog vodiča dužine l (m), koji napaja jednofazno trošilo na
udaljenosti l (m) od izvora napajana nazivnog napona U (V) računa se prema izrazu 5.32.[5]

l
R=ρ· (5.32)
S

Jednofazno trošilo je s izvorom napajanja povezano s dva vodiča koji su iste dužine l (m) i
istog poprečnog presjeka S (mm2), i tada je ukupni otpor vodiča na kojem nastaje pad
napona:

2l 2 l
2 R=ρ· = (5.33)
S ɣ S

Na kraju voda može biti priključeno čisto omsko ili induktivno-omsko trošilo.

a) Pad napona na jednofaznom vodu kod priključenja omskog (termičkog) trošila snage P=UI
(struja kroz trošilo je u fazi sa naponom na trošilu, tj cosϕ=1), slika 5.5.[5]

Slika 5.5 Jednofazni strujni krug s termičkim trošilom

P
P=U ∙ I ⇒ I = (5.33)
U

22
Protjecanjem struje I kroz oba vodiča od izvora do trošila nastaje pad napona:

2 ∙l ∙ I
u=I ∙ 2 R= (5.34)
S ∙ɣ

Na svakome trošilu je dat podatak za nazivnu snagu pa zamjenom I=P/U dobije se izraz za
izračunavanje pada napona na jednofaznom vodu:

2 ∙ l∙ P
u= (5.35)
ɣ·S ∙ U

Pad napona u procentima je :

u 200 ∙ P ∙ l
u %= 100= ( 5.36)
U ɣ·S· U 2

gdje je :

S-presjek vodiča od brojila do trošila (mm2)

P-nazivna snaga trošila (vršno opterećenje) (W)
U- nazivni napon trošila (V)
ɣ-specifična vodljivost materijala od kojeg je vodič izrađen, za bakar 57 Sm/mm 2 i za
alminijum 36 Sm/mm2
u%-pad napona u procentima (tehničkim propisom je određeno da dozvoljeni pad napona od
brojila do posljednjeg trošila iznosi najvise 2%)

b) Pad napona na jednofaznom vodu kod priljučenog induktivno-omskog trošila snage

P=UIcosϕ (promjena struje korz trošilo kasni za promjenama napona za izvjesni ugao ϕ),
slika 5.6.[5]

Slika 5.6. Jednofazni strujni krug s induktivnim trošilom[5]

P
P=U ∙ I ∙ cosφ ⇒ I = (5.37)
U·cosφ

Kako je kod induktivnog opterećenja struja I u zakašnjenju za promjenama napona za ugao

ϕ, to će komponenta Icosϕ koja je u fazi s naponom U2 proizvesti na vodiču pad napona u

23
koji, za proračune ove vrste, sa dovoljnom tačnošću određujemo izrazom RIcosϕ (slika 5.3).
Računanje s padom napona u=RI je znatno složenije, a praktično ne utiče na rezultat. Za
dvožilni vod pad napona iznosi u=2RIcosϕ i razvijanjem ove formule se dobije da je :

2 ∙ P ∙l
u= (5.38)
ɣ ∙S∙U

200∙ P ∙l
u %= (5.39)
ɣ·S· U 2

5.1.3.Proračun pada napona u trofaznom instalacionom vodu

Trofazna niskonaponska mreža može biti izvedena sa tri ili četiri vodiča. Trofazna mreža sa tri
vodiča se upotrebljava u industriji za napajanje elektromotora i većih električnih peći. Tri
vodiča trofazne niskonaponske mreže polaze sa faznih namotaja transformatora i nazivaju
se faznim vodičima koji se označavaju u praksi sa L1, L2 i L3 ili R, S i T. Linijski napon je napon
između faznih vodiča. Standardni linijski napon je 400V.[5]

Trofazna mreža sa četiri vodiča, osim tri fazna, ima i četvrti neutralni (nulti) vodič koji je
izveden iz zvjezdišta transformatora i dobro uzemljen. U četverožičnoj mreži osim tri linijska
postoje i tri fazna napona (fazni napon je napon između faznog i neutralnog vodiča). Na
trofaznoj mreži sa četiri vodiča na linijski napon 3x400V priključuju se trofazni motori i
trofazna trošila većih snaga (preko 3kW- termoakumulacione peće, stednjaci, protočni
bojleri i sl) ; a na fazni napon 230V sijalice, termička trošila manjih snaga (ispod 3kW-grijalice
i sl.), jednofazni motori i dr. Proračun pada napona za trofaznu trožičanu mrežu polazi od
pretpostavke da su sve faze istovremeno opterećene, da je opterećenje induktivno-omsko,
da su svi vodiči od istog materijala, iste dužine i imaju isti presjek.[5]

Slika 5.7. Trofazni strujni krug sa induktivno-omskim (R-L) opterećenjem

P
P= √3 ∙ U ∙ I ∙ cosφ ⇒ I = (5.40)
√ 3 ∙U ∙ cosφ
Pad napona u trofaznom simetrično opterećenom sistemu je za √ 3 puta veći od faznog pada
napona koji proizvodi struja Icosϕ (slika 5.3) proticanjem kroz jedan vodič otpora R:

24
 P= √ 3 ∙ U ∙ I ∙ cosφ (5.41)

u=√ 3 R ∙ I ∙ cosφ (5.42)

Razvijanjem ovog obrasca i zamjenom

l
R=ρ∙ (5.43)
S

P
I= (5.44)
√3 ∙ U ∙cosφ
u
u %= ∙ 100 (5.45)
U

dobijaju se formule za izračunavanje pada napona u voltima i procentima:

P ∙l
u= (5.46)
ɣ·S·U

100∙ P ∙l
u %= (5.47)
ɣ·S· U 2

gdje je:

S-presjek vodiča od brojila do trošila (mm2)

P-nazivna trofazna snaga trošila (W)
U-nazivni linijski napon trošila (V)
ɣ-specifična vodljivost materijala od kojeg je vodič izrađen
u%-pad napona u procentima (tehničkim propisom je određeno da dozvoljeni pad napona od
brojila do posljednjeg trošila iznosi najviše 2%).[5]

Proračun pada napona za trofaznu četverožilnu mrežu izračunava se po istim formulama, a

takođe se polazi od prepostavke da su sve faze približno ravnomjerno opterećene, da je
opterećenje induktivno –omsko i da fazni vodiči imaju iste presjeke. Neutralni vodič može da
bude manjeg presjeka od faznog vodiča (u većini sulučajeva u niskonaponskim instalacijama
fazni i neutralni vod su istog presjeka, mada postoji mogućnost razlike presjeka za poprečne
presjeke iznad 10mm2).[5]

5.2. Proračun presjeka voda na osnovu pada napona

Standard propisuje da pad naponona ne smije iznositi više od 3% od TS do KPO, 1% od KPO

do MO i 2% od MO do krajnjeg trošila. Takođe važećim standardom za motorni pogon je
određeno da pad napona od TS do elektromotora pri normalnom pogonu ne smije biti veći

25
od 7 % (4% od TS do KPO i 3% od KPO do najudaljenijeg motora) ili 10 % pri pokretanju
motora.[5]

Da bi se izračunao presjek jednofaznog ili trofaznog voda (kabla) prama zadanom padu
napona primjenjuju se obrasci:

200 ∙ P∙ l
S= (5.48)
u % ∙ U 2 ∙ɣ

100 ∙ P∙ l
S= (5.49)
u % ∙ U 2 ∙ɣ

Iz standardiziranih poprečih presjeka vodiča se uzima prvi veći poprečni presjek. To znači da
je sigurno ispunjen električni uslov (proračun pada napona) i da je pad napona na tom vodu
manji od propisaom dozvoljenog. Izabrani presjek treba provjeriti i na termički uslov (trajno
dozvoljenu struju). Odabrani vod mora imati presjek veći ili jednak minimalno dozvoljenom
presjeku prema mjestu upotrebe. Tako odabrani vod će izdržati sva mehanička naprezanja
koja ga očekuju u radu. Tako npr. standardom su određeni minimalni presjeci za strujne
krugove rasvjete od 1,5mm2 Cu, za strujne priključnice 2,5mm 2 Cu, za napojni vod objekta ili
stavnova 6mm2 Cu.[5]

5.3.Fotometrijski proračun

5.3.1.Proračun električnog osvjetljenja zatvorenog prostora

Proračun rasvjete (projekat rasvjete, fotometrijski proračun ) unutarnjih prostora se izrađuje

slijedećim logičkim fazama:

Najprije se utvrđuje karakteristika prostorije, kao što su fizički elementi (dužina, širina, visina,
boje zidova i stropa, prozračenost atmosfere, raspored mašina, radih mjesta itd.), namjena
prostorije, potreba za samo općom ili za općom i dopunskom lokalnom rasvjetom radnih
mjesta. Na osnovu namjene prostorije, vidnih zadataka i radnog procesa utvrđuje se prema
propisima vrijednost osvijetljeneosti koju u prostoriju treba ostvariti vještačkom rasvjetom.
Vrijednost osvjetljenja se ne proračunava, nego se očitava iz propisa (Tabela 5.1).[5]

Druga faza izrade projekta je izvor svjetlosti, tip rasvjete i svjetiljki koja će najbolje odgovarati
prirodi vidnih zadataka, materijala koji se obrađuje i bojama koje su primjenjene u prostoriji.
Svjetiljka je element koji je i dio arhitekture prostorije, pa izboru vrste i oblika svjetiljke treba
pokloniti veću pažnju što je važniji unutrašnji izgled prostorije (potrebna saradnja
projektanta rasvjete i stručnjaka za unutrašnju arhitekturu).[5]

26
U trećoj fazi izrade projekta utvrđuje se broj i snaga sijalica, broj svjetiljki u koje se sijalice
postavljaju i prostorna raspodjela svjetiljki (imajući u vidu da treba ostvariti optimalnu
jednolikost rasvjete ili onakvu raspodjelu kakvu zahtijevaju vidni zadaci na pojedinim radnim
mjestima). Broj rasvjete i snaga sijalica se određuju iz proračuna potrebnog ukuponog
svjetlosnog fluksa pri čemu se mora uzeti u račun i sptepen iskorištenja rasvjete. [5]

Proračun snage i broja sijalica može se uraditi na više načina a u praksi se načešće koristi
metoda iskorištenja rasvjete. Ova metoda se zasniva na činjenici da je za ostvarenje
propisom potrebe osvijetljenosti E na radnoj ravni prostorije a x b potreban svjetlosni fluks:

ϕ=E·a·b (5.50)

gdje je :
a-dužina prostorije (m)
b-širina prostorije (m)
E-nazivna osvjetljenost po tabeli 5.1

Sigurno je da se ukupan svjetlosni fluks svih sijalica neće moći iskoristiti jer prilikom
preusmjeravanja fluksa pomoću refleksije i transmisije gubi se dio svjetlosne energije usljed
aprsorbcije na samoj svjetiljci, stropu, zidovima i sl. Stepen iskorištenja rasvjete definisan je
kao odnos svjetlosnog fluksa koji pada na radnu ravan neke prostorije i ukupnog svjetlosnog
fluksa svih sijalica koje svijetle u toj prostoriji. Vremenom se uslijed starenja sijalica smanjuje
njen svjetlosni fluks, reflektori tamni, a svjetiljka se praši. Zbog toga se uvode i koeficijenti V 1
i V2 pa jednačina za izračunavanje potrebnog svjetlosnog fluksa na radnoj površini ima
sljedeći oblik:

E∙a∙b
ϕ= (5.51)
ηp∙ V 1∙ V 2

gdje je :
η p -prostorni stepen iskorišenje cijelog osvjetljenja a zavisi od sistema osvjetljenja, stepena
iskorištenja odabrane svjetiljke, koeficijenata refleksije i stropa i zidova i indeksa prostorije;
V1-koeficijent zapriljanosti;
V2-koeficijent starenja sijalice (žarulje)[5]

Prostorni stepen iskorištenja rasvjete η p izložen je tabelarno u katalogu za svjetiljke. U tabelu

se ulazi izračunavanjem indeksa prostorije k koji zavisi od dimenzija prostorije i udaljenosti
radne ravni od svjetiljki. Indeks prostorije se određuje iz empirijske formule:

a∙ b
k= (5.52)
hk ∙(a+b)

gdje je hk korisna visina i iznosi hk=h-hv-hr

27
Potreban broj sijalica (n) koji će na radnoj ravni stvoriti potreban svjetlosni fluks i propisom
određenu vrijednost osvjetljenja je:
E ∙ a ∙b E ∙ a ∙b
n ∙ ϕ 0= ⇒n= (5.53)
ηp ∙ V 1∙ V 2 ϕ0 · η p ∙V 1 ∙ V 2

ϕ 0-svjetlosni fluks jedne sijalice[5]

Kada se odredi potreban broj sijalica n koje će na radnoj površini izazvati propisanu
osvijetljenost E, može se odrediti i potreban broj svjetiljki. Na kraju proračuna može se
izračunati i stvarna srednja osvijetljenost u prostoriji :

n ∙ϕ 0
E s= η ∙V ∙V (5.54)
a ∙b p 1 2

5.3.6.Proračun električnog osvjetljenja otvorenog prostora

Otvorenim prostorom smatramo ulice, trgove, parkove, autoputeve,mosotve, sportska

igrališta, otvorena skladišta i sl.

Izračunavanje potrebnog broja sijalica, njihova snage i svjetiljki za otvorene prostore se

znatno razlikuje od proračuna osvjetljenja za zatvorene prostore. U otvorenom prostoru
nema stropa i zidova od kojih bi se reflektovali svjetlosni zraci. Radna ravan otvorenog
prostora je ulica, trotor, sportski teren i slično. Na nju dolazi svjetlosni fluks direktno iz
svjetiljke. Zbog toga izvori svjetlosti moraju biti dovoljno snažni da u horizontalnoj ravni
postignu potrebne vrijednosti osvjetljenja. Kod proračuna osvjetljenja otvorenog prostora
isključivo se posmatra jačina svjetlosti svjetiljke i osvijetljenosti koju ona proizvodi.
Matematički se mora izračunati uticaj svjetiljke u karakterističnim tačkama terena. Obrazac
za proračun osvjetljenja metodom osvjetljenosti u jednoj tački dat je sledećim obrascom:

Iα 3
E= 2
∙ cos α (5.55)
h

28
Slika 5.8.Prikaz elemenata potrebih za proračun osvjetljenosti metodom tačka (osvjetljenost
tačke A)[5]

a
tgα= (5.56)
h

Da bi se odredio osvjetljaj u datoj tački A otvorenog prostora potrebno je poznavati

svjetlosnu karakteristiku svjetiljke i položaja svjetiljke u odnosu na tačku A. Iz svjetlosne
karakteristike svjetiljke se odredi Iα- svjetlosna jačina izvora prema toj tački. Vrijednost ugla
alfa se najpogodnije dobija tako da se za datu tačku izračuna tgα=a/h, a zatim ugao α.[5]

U proračunima se uzima veći broj tačaka, dovoljno je 12-18. Kod proračuna ovom metodom
prvo je potrebno teren podijeliti na male kvadrate, odrediti njihove centre kao tačke u
kojima se treba izračunati osvjetljenost. Za svaku tačku mjeri se rastojanje od položaja
sijalice (a), a zatim se računaju ostali parametri. Ako je neka tačka osvjetljena iz više izvora,
ukupna osvjetljenost je suma osvjetljaja od svih izvora. Proračun javne rasvjete je vidno
poboljšan primjenom odgovarajucih računarskih programa.[5]

5.3.4.Potrebna vrijednost osvjetljenja prostorija i otvorenih prostora

Od rasvjete prostorija zavisi sigurnost na radu i produktivnost rada, a od rasvjete saobraćaja

zavisi sigurnost saobraćaja. Zbog toga je osvijetljenost vještačkom rasvjetom prostora u
zgradama i saobraćaju predmet propisa i standarda svih industrijskih razvijenih zemalja u
svijetu. U razvijenim zemljama ostvaruje se osvijetljenost na radnim mjestima preko 1000 lx.
U tabeli 5.1 date su preporuke uzete iz njemačkog standarda.

29
Tabela 5.1. Nazivne osvijetljenosti unutrašnjih prostorija E [5]

Zahtjevi Stepen E(lx) Vidni zadaci

sporedni prolazi i hodnici, podrumi, 1 60 Orijentacija i prolazno zadržavanje
skladišta ambalaže itd.
glavni prolazi i hodnici stubišta, garaže, 2 120 laki vidni zadaci, veliki detalji
skladišta, trepezarije, rezanje drveta itd. (predmeti) sa jakim kontrastima.
dnevne sobe, kuhinje, trgovine, opće 3 250 normalni vidni zadaci
kancelarije, učionice, ordinacije, obični 3a 500 veliki detalji sa srednje jakim
radovi na strojevima za obradu metala itd. kontrastima.
kancelarije za knjigovodstvo, 4 1000 Teški vidni zadaci,mali detalji malih
čitaonice,prodavnice preh.proizvoda, finija kontrasta
obrada metala, drva, stakla,
papira,kože,krojenje,šivenje,laboratorije
crtaonice, finomehanički radovi,krojenje i 5 1500 Teški vidni zadaci s vrlo malim
šivenje tamnih materijala kontrastima
operacione sale, graviranje, zlatarski 6 iznad Vrlo teški vidni zadaci, vrlo mali
radovi 2000 detalji sa vrlo malim kontrastima.

Počev od srednjih zahtjeva pa naviše, pored općeg, primjenjuje se i lokalno osvjetljenje

radnog mjesta (npr. u dnevnoj sobi opća rasvjeta može biti za jedan ili dva stepena niža od
nazivne osvjetljenosti 120lx, a lokalna za čitanje-šivenje-učenje za jedan stepen viša: 1000lx.
Tvorničke proizvodne prostorije osvjetljavaju se prema težini vidnih zadataka i finoći obrade.
U najrazvijenijim zemljama su osvijetljeni autoputevi i savremene ceste na cijeloj njihovoj
dužini pošto se ustanovilo da je broj saobraćajnih nesreća u toku noći za 30% manji na
osvjijetljenim nego na neosvjetljenim cestama. Potrebna osvjetljenost otvorenih prostora se
vidi iz tabele 5.2[5]

Tabela 5.2.Preporuke za osvijetljenost otvorenih prostora[5]

Otvoreni prostor Osvijetljenost E (lx) Jednolikost osvijetljenosti Emin/E

Ulice u gradovima i naseljima prema 10-60 50%
važnosti i gustoći saobraćaja
Trgovi:značajni 30-60 50%
manje značajni 15-30 30%
Autoputevi, savremene ceste 60 50%
Magistralni putevi 40-50 50%
Regionalni putevi 30 25%
Lokalni putevi 10-20 25%
Sportski tereni: tenis-trening 200 50%
tenis-natjecanje 400 66%
košarka-trening 80 33%
košarka-natjecanje 150 50%

30
5.4. Proračun uzemljenja

Uzemljenje je skup mjera i sredstava u vezi sa uzemljivanjem. Sistem uzemljenja čine

galvansko povezani uzemljivači, zaštitni provodnici i druge metalne insalacije povezane sa
tlom. Vrste uzemljenja po funkciji su:

Zaštitno uzemljenje.Uzemljenje metalnih dijelova koji ne pripadaju strujnom krugu ali mogu
u slučaju kvara doći pod napon.

Radno (pogonsko) uzemljenje. Uzemljenje metalnih dijelova koji pripadaju strujnom kolu
kod izvora napajanja. Mora biti tako izvedeno da osigurava ispravnost rada instalacija. To je
uemljenje zvjezdišta transformatora distributivne trafo stanice.

Gromobransko uzemljenje.Uzemljenje gromobranske instalacije. Služi za odvođenje struje

atmosferskog pražnjenja u tlo.

Združeno uzemljnje. Povezano zaštitno, gromobransko i radno uzemljenje.

Slika 5.9.Šematski prikaz spoja uzemljivača[9]

31
Glavni dijelovi uzemljenja su :

Uzemljivač: Jedan ili više provodnika položenih u tlo ili u beton.

Zemljovod: Provodnik za spajanje uzemljivača sa dijelovima instalacija koje treba uzemljiti

(gromobranska instalacija, glavni priključak za uzemljenje ili neki uređaj).[9]

Otpornos uzemljenja čine:

1.Otpor zemljovoda
2.Prelani otpor (otpor između uzemljivača i zemlje)
3.Otpor rasprostiranja uzemljivača (to je otopor između uzemljivača i referentne zemlje i
zavisi od specifičnosti otpora tla. Referentna zemlja je dio zemlje bez uticaja uzemljivača kroz
koji protiče struja) .
Specifična električa otpornost tla je otpor kocke određene vrste zemlje čije su stranice
veličine 1m.

Tabela 5.3. Specifične električne otpornosti[9]

Vrsta tla Otpornost, ρ=Ωm

Morska voda 0,2
Riječna voda 5
Treset 20
Humus 20
Baštenska zemlja 40
Ilovača 40
Glinasta zemlja 100
Pijskulja 300
Pijesak 500
Krečnjak 700
Šljunkovita zemlja 3000
Kamenito tlo 10000

32
5.4.1.Pločasti uzemljivač

Slika 5.10. Pločasti uzemljivač

Otpor rasprostiranja:

ρ De
R=
4 ∙De(1+
5 h+ D e ) (5.57)

a-širina ploče (m), ako je ploča kvadratna

t-rastojanje gornje ivice ploče od površine zemlje (m)
h=t+a/2
ρ-specifična otpornost zemlje (Ωm)

Načinjen je od pocinčanog čelika ili od bakra minimalne površine jedne strane 0,5m 2 (0,5x10
ili 1x1m), debljina čeličnog lima je 3mm a bakarnog 2mm.Ukopavaju se na dubinu t=1m
minimalno, i sa njom se povezuje zemljovod.[9]

33
5.4.2.Cijevni (štapni) uzemljivač

Otpor rasporstiranja:

ρ 4l
R= ln
2 π∙l d
(5.58)

l-dužina cijevi (m)

d-prečnik cijevi (m)
ρ-specifična otpornost zemlje (Ωm)

Slika 5.11.Cijevni (štapni) uzemljivač

Cijevni uzemljivači su cijevi od čelika zaštićenje bojom, postavljaju se u zemlju na dubini od

0,5m i prečnici su im najmanje 25mm. Svaki spusni vod gromobranske instalacije vodi
direktno do cijevnog uzemljivača.Ako je potrebno ugraditi više cijevi (sondi) da bi se dobio
željeni otpor rasporstiranja , sonde posmatramo kao paralelno vezane otporne.[9]

Slika 5.12. Paralelno vezani štapni uzemljivači

Otpor rasprostiranja:

1 R
Rn = · (5.59)
η n

Rn-ukupan otpor n sondi (Ω)

R-otpor jedne sonde (Ω)

34
n-broje sondi
η-stepen iskorištenja, određuje se iz tabele5.4.

Tabela 5.4. Vrijednos koeficijenta η u zavisnosti od broja sondi i razmaka između njih [9]

Broj sondi n 4 6 10 20 40 60 100

I=2L 0,8 0,76 0,7 0,65 0,6 0,55 0,52
I=3L 0,85 0,8 0,76 0,7 0,65 0,64 0,63

5.4.3.Temeljni uzemljivač

Slika 5.13. Temljenji uzemljivač[9]

Otpor rasprostiranja je:

ρ
R= (5.60)
2D

D2 S
4
· π =S ⇒ D=2 ·
π √ (5.61)

ρ-specifična otoprnost tla (Ωm)

S-površina konture uzemljivača (m2)

D-prečnik kruga koji ima istu površinu kao površina koju ograđuje temleljni uzemljivač (m)

35
Temljni uzemljivač čine pocinčana traka (npr. 25x4mm2) postavljena u zemlju u obliku
konture. Ona je povezana sa armaturom temelja i sa njom čini mrežu provodnika. Prilikom
zaljivanja temelja se izvlače zemljovodi.[9]

5.4.4.Takasti uzemljivač

Slika 5.14.Trakasti uzemljivač

Otpor rasprostiranja je:

ρ l2
R= ln (5.62)
2 π ∙ l h ∙ de

ρ-specifična otpornost tla (Ωm)

l-dužina uzemljivača (m)

h-dubina uzemljivača (m)
de-ekvivalentni poluprečnik (m),

(2 b+2 d )
d e=
π

5.4.5.Konturni uzemljivač
Otpor rasprostiranja je :

ρ 8 l2
R= ln
2 πl a∙ h ∙ π
(5.63)

ρ-specifična otpornost tla (Ωm)

l -obim konture uzemljivača (m)

36
a-dužina veće strane pravouglog poprečnog presjeka (m) h-dubina uzemljivača (m)

Slika 5.15. Konturni uzemljivač

5.5.Zaštita objekta od atmosferskog pražnjenja

Glavni zadatak kod projektovanja gromobranske zaštite jeste predhodni izbor i odeđivanje
nivoa zaštite, odnosno stepena efikasnosti zaštite koja će svojim kvalitetima, opasnosti od
eventualnog pražnjenja u štićeni objekat zadržati u zahtjevanim granicama. S obzirom da ne
postoji apsulutno sigurna zaštita od direktong udara groma, definiše se nivo zaštite koji
izražava efikasnost gromobranske instalacije. Prilikom procjene nivoa zaštite gromobranskih
instalacija polazi se od prosječne godišnje gustine pražnjena na horizontalnoj površini zemlje
Ng. Ako prosječna gustoća pražnjenja Ng nije na raspolaganju, tada se može vršiti procjenu na
osnovu broja dana u godini sa grmljavinom Td.[10]

Ng=0.04Td1,25 (broj udara/km2 god) (5.64)

Učestanost direktnih udara u objekat Nd se određuje na osnovu prosječne godišnje gustine

pražnjenja Ng i ekvivalentne prihvatne površine objekta Ae (m2):

Nd=NgAe10-6 (broj udara/god) (5.65)

Ekvivalentna prihvatna površina objekta predstavlja površinu horizontalnog tla koji ima istu
učestanost direktnih udara groma kao i posmatrani objekat.

Ae=a·b+6·h(a+b)+9·π·h2 (5.66)

Gdje su: a i b dužine osnovica objekta (m) i h-visina objekta (m).

Usvojena učestanost udara groma Nc izračunaje se preko obrasca

3∙ 10−6
N c= (5.67)
C1 C 2 C 3 C 4

Koeficijenti C1, C2, C3, C4 se određuju iz tabela.

Tabela 5.5. Koeficijent C1-tip konstrukcije objekta[10]

Konstrukcija objekta Metalni krov Kombinovani krov Zapaljiv krov

Metalna 0,5 1 2
Kombinovana 1 1 2,5
Zapaljiva 2 2,5 3

37
Tabela 5.6 Koeficijent C2-sadržaj objekta[10]

Bez vrijednosti i zapaljiv 0,5

Mala vrijednost i uglavnom zapaljiv 1
Veća vrijednost i naročito zapaljiv 2
Velika vrijednos, nenadoknadive štete, vrlo 3
zapaljiv i eksplozivan

Tabela 5.7. C3-namjena objekta[10]

Nezaposjednut 0,5
Uglavnom nezaposjednut 1
Teška evakuacija ili opasnost od panike 3

Tabela 5.8 Koeficijent C4-posljedica udara groma u objekat[10]

Nije obavezna neprekidnost pogona i bez 0,5

uticaja (posljedica) na okolinu
Obavezan kontinuitet pogona al bez uticaja 5
na okoliš
Uticaj na okoliš 10

Ako je Nd manje od Nc gromobranska instalacija nije potreba. Ako je N d veće od Nc

gromobranska instalacija je potreban.Računska efikasnost gromobranske instalacije je:

Nc
Er =1− (5.68)
Nd

U zavisnosti od ugroženosti objekta od atmosferskog pražnjenja , svi objekti se dijele na četiri

nivoa zaštite.

Tabela 5.9 Računska efikasnost gromobranske instalacije i izbor nivoa zaštite[10]

Računska efikasnost Odgovarajući nivo zaštite

Er>0,98 Nivo I sa dodatnim mjerama
0,98≥ Er≥0,95 Nivo I
0,95≥ Er≥0,90 Nivo II
0,90≥ Er≥0,80 Nivo III
0,80≥ Er≥0 Nivo IV

38
Prihvatni sistem gromobranske instalacije se može projektovati korištenjem tri metode:

 metoda zaštitnog ugla

 metoda kotrljauće sfere
 metoda mreže provodnika

Kod metode zaštinog ugla stapne hvataljke se moraju postaviti na taj način da svi dijelovi
objekta koji se štiti budu unutar površine koja se dobija projekcijom tačaka prihvatnog
sistema nasuprot tla u svim pravcima pod uglom α. Ugao α zavisi od nivoa zaštite, što je nivo
zaštite veći ugao α je manji, (Tabela 5.11)

Metod mreže provodnika sastoji se od horizontalnih prihvatnih vodiča, koji su povezani na

vertikalne spusne vodove. Provodnici prihvatnog sistema treba da zatvaraju pologon blizu
ivica krova. Dimenzije mreže zavise od nivoa zaštite od atmosferskog pražnjenja.

Metoda kotrljajuće sfere se bazira na činjenici da kotraljuću sferu „valjamo“ oko objekta i
iznad objekta u svim pravcima. U mjestima gdje fiktivna sfera dotakne objekat potrebno je
postaviti prihvatni sistem gromobranskih instalacija.[11]

Metode za dimenzionisanje prihvatnog sistema gromobranske instalacije dati su na slici 5.16.

Slika.5.16.Metode za dimenzionisanje prihvatnog sistema [11]

39
Broj spusnih vodova ovisi o veličini i obliku krova. Razmak između spusnih vodova zavis od
nivoa zaštite od atmosferskog pražnjenja. Sandard IEC 62305-3 daje tipične udaljenosti
spusnih vodova u zavisnosti od nivoa zaštite od atmosferskog pražnjenja .

Tabela 5.10. Rastojanje spustnih vodova od vrste nivoa zaštite prema IEC 62305-3 [11]

Nivo zaštite Rastojanje spustnih vodova(m)

Nivo I 10
Nivo II 10
Nivo III 15
Nivo IV 20

Tablea 5.11. Uvjeti za štapne hvataljke prema nivou zaštite

Nivo h(m) 20 30 45 60 Širina okca

zaštite R(m) α(0) α(0) α(0) α(0) mreže
I 20 25 - - - 5
II 30 35 25 - - 10
III 45 45 35 25 - 10
IV 60 55 45 35 25 20

40
6.Projekat električnih instalacija individualnog
stambenog objekta
6.1.Tehnički opis

Ivestitor:Ime i Prezime
Objekat:Indvidualni stambeni objekat
Spratnost:2 Sprata
Priključak:Trofazni
Instalisana snaga: 33460W
Sistem razvoda:TN-C/S
Faktor istovremenosti:k=0,7
Vršna snaga:Pv=23422W
Vršna struja:Iv=35,63A

Potrebno je uraditi projekat električnih instalacija stambenog objekta (kuća) sa dva identična
sprata. Dimenzije objekta su 9mx9m. Objekat se napaja sa lokalne trafostanice 630 kVA,
10/0,42kV/kV, Pcun=6,5kW,Pfe0=1,3kw, uk=6%.
Projektom je obrađena elektroenergetska instalacija u skladu sa zahtjevima projektanta
arhitektonskog dijela projekta.

Priključak objekta na NN mrežu će biti izvedeno prema elektroenergetskoj saglasnoti. Mjerni

ormar MO predviđen je u fasadi objekta na vanjskoj fasadi kod ulaza. Ormar MO je za
ugradnju u zid sa vratima i otvorom za očitanje brojila. U mjernom ormaru se nalazi brojilo za
mjerenje potrošenje električne energije. Donja ivica MO ormara izvodi se na 1,5m. U kućnom
priključnom ormaru izvršeno je odvajanje PEN vodiča na PE i N vodič. Od MO se polaže
napojni kablovi do ST-1 i do ST-2

Razvodna tabla ST-1 je tipska stanska razvodna tabla za montažu pod žbuku sa vratima i
opremljene prema datoj jednopolnoj šemi. Razvodna tabla ST-2 je takođe tipska stanska
razvodna tabla za montažu pod žbuku sa vratima i opremljne prema datoj jednopolnoj šemi.

Sve strujen krugove obilježiti u skladu sa jednopolnom šemom.

Elektro instalacija u objektu predviđeno je da se izvede kablovima PP-Y položenim u žbuki u

PVC fleksi cijevima. Za rasvjetu su odabrani kablovi tipa PP-Y presjeka 1,5mm 2, a za utičnice

41
PP-Y presjeka 2,5mm2. Na mjestima gdje se kablovi polažu uz drvo obavezno ih položiti u
cijevi ili na odstojnim obujnicama.

Na zahtjev investitora rasvjeta se rješava svjetiljka tip FDA 250-265. Svaka svjetiljka sastoji se
od dvije flouroscentne cijevi snaga po 65W.

Zaštita od previsokog napona dodira izvedena je u TN-C-S sistemu gdje se treća, odnosno
peta žila kabla koristi kao neprekidni zaštitni vod koji se u KPO kratko spaja sa nutom
sabirnicom. Zaštititna sabirnica se preko mreže veže na uzemljenje obzirom da je priključak
zračni.

Dodatna zaštita u TN-C-S sistemu je zaštitna strujna sklopka ugrađena na stanskom

radjelniku (ST-1) koja reaguje na stuju greške Idn=30mA. Ove sklopke reaguju na isklapanje
strujong kruga od 0,1s. Takođe na drugom spratu u ST-2 je ugrađena zaštitna strujna sklopka
istih karakteristika.

Da bi se sve instalacije koje su u normalnom radu nisu pod naponom dovele na isti potencijal
izvršeno je izjednačenje potencijala povezivanjem svih instalacija vodova i kanalizacije
vodom P/F 6mm2 preko odgovarajućih obujmica i spojnog pribora. Svi vodovi se kratko
spajaju u razvodnim kutijama lociranim kod ulaza u mokre čvorove na montažnoj visini 0,3m
od poda i vodom P/F 6 mm2 kratko vežu na zaštitnu sabirnicu stanske table.

Kod izvođenja radova izvođač je dužan pridžavati se ovog tehničkog opisa, datih šema ,
tehničkih uslova, predmjera radova kao i važećih propisa za izvođenje elektroinstalacija
niskog napona.

6.2.Tehnički uslovi za izvođenje radova

Ovi tehnički uslovi su dopuna i daju detaljnija objašnjenja projekta i kao takvi su njegov
sastavni dio, pa su prema tome obavezni za izvođača.

Elektroenergetske instalacije

• instalacija se mora izvesti prema nacrtima i tehničkom opisu u projektu,

propisima koji važe i standardima koji se primjenjuju. Sve što nije ovim projektom
predviđeno ili preciziranao mora se izvesti prema važećim propisima i
standardima.
• Za sve izmjene i dopune, te odstupanja od ovog projekta mora se pribaviti
pismena saglasnost nadzornog odbora organa odonso investitora.
• Izvođač je dužan prije početka radova pregledati i provjeriti projekat na licu
mjesta i za eventualan odstupanja i nejasnoće konsultovati projektanta.

42
• Sav ugrađeni materijal i oprema mora biti u skladu sa važećim standardima i mora
biti prvoklasne kvalite.
• Nakon donošenja materijala i opreme na radilištu nadzorni organ će, na poziv
izvođača, donešeno pregledati i njegovo stanje konstatovati u građevinskom
dnevniku.
• Ako bi izvođač upotrijebio materijal ili koristio opremu za koju se kasnije ustanovi
da nije odgovarajuća, na zahtjev nadzornog organa takav materijal ili oprema bit
će skinuti s građevine, a novi materijal odnosno oprema bit će ugrađeni na teret
izvođača.
• Radovi moraju biti kvalitetno izvedeni, a sve što bi se u toku rada ili kasnije
korištenjem pokazalo nesolidarno izvođač je dužan o svom trošku ispraviti ili
zamijeniiti.
• Prije polaganja kablova moraju se tačno izmjeriti dužine i odrediti trasa na zidu i
stropovima, te označiti mjesta sklopki, utičnica, rasvjetnih tijela, razvodnih kutija i
prolaza kroz zidove, pa tek nakon toga postavljati iste.
• Na prelazima kablova kroz zidove treba postaviti odgovarajuće zaštitne cijevi radi
mehaničke zaštite.
• Kablove polagati po trasama datim na nacrtima vodoravno i okomito. koso
polaganje nije dozvoljeno.
• U koliko se kablovi postavljaju na obujmnice razmak obujmnica za vodoravno
vođenje kabla ne smije biti veći od 30 cm, a kod okomitog vođenja ne smije biti
veći od 40cm.
• Kod odmotavanja kabla s trombla treba paziti da se kabl ne usuče, te da se ne
ošteti izolacija.
• Nulti i zaštitini vodič ne smiju biti osigurani i moraju biti različite boje od faznih
vodiča. U mehaničkom i električnom pogledu moraju predstavljati neprekidnu
cjelinu.
• Radi lakšeg spajanja vodiča u kutijama, na sklopklama, svjetiljkama i utičnicama
treba na tim mjestima ostaviti kabl dulji za 10-15cm.
• Nastavljanje i odvajanje vodiča može se raditi samo u razvodnim kutijama.
• Uporedo vođenje kablova i dimnih kanala treba izbjegavati, a ako to nije moguće
mora biti obezbjeđen razmak najmanje 20cm.
• Prije postavljanja sklopki, utičnica i drugih aparata ispitati njugovu tehničku
ispravnost.
• Sva oprema u razvodnim baterijama mora biti postavljena pregledno i
pristupačno, i označena odgovarajućim oznakama.
• Armirano-betonske i čelične konstrukcije smiju se rušiti, dubiti i bušiti samo uz
pismenu suglasnot građevinskog nadzornog organa.
• Kod izvođenja električnih instalacija ne smiju se oštetiti već izvedeni radovi i
dijelovi građevine.

43
 • Sve metalne dijelove u mokrim čvorovima (tuševi,kade i sl.) galvanski spojiti
vodičem P/F 6 mm Cu na stezaljek u kutiji za izjednačavanje potencijala (KIP).
Stezaljke u kutiji za izjednačavanje potencijala treba takođe spojiti vodičem P/F 6
mm Cu na „PE“ sabirnicu u pripadajućoj razvodnoj bateriji.
• Kod uporednog vođenja kablovo razmak između kablova treba biti najmanje
jedna vlastita debljina kabla.
• Nakon završetka radova izvođač treba ispitati instalaciju na kratki spoj (otpor
petlje kvara), treba provjeriti ispravnost zaštite i izmjeriti otpore izolacije, te izdati
odgovarajući atest o ispravnosti.
• Kod ispitivanja instalacija otpor izolacije faznog vodiča i nultog vodiča mora biti
najmanje 220kΩ, a otpor između faznih vodiča najmanje 380kΩ .

6.3.Izvori opasnosti i predviđene mjere zaštite

6.3.1.Izvori opasnosti

Prilikom korištenja električne energije (u toku izvođenja radova i u periodu ekspolatacije

objekta) prisutne su određene opasnosti do kojih dolazi zbog:

• Nestručnog i nesavjesnog rukovanja

• Slučajnog dodira dijelova pod naponom
• Previsokog dodirnog napona
• Prevelikog pada napona u instalacijama
• Pregrijavanjem elemenata instalacije izazvanih preopterećenjem i strujama
kratkog spoja
• Pojave statičkog elektriciteta
• Npovoljnog uticaja okoline (vlaga i prašina)
• Nedovoljne osvjetljenosti prostora

6.3.2.Predviđene mjere zaštite

Nestručno i nesavjesno rukovanje

Ovu opasnost nije moguće potpuno izbjeći, ali se ona može svesti na minimum pravilnom
organizacijom rada, edukacijom osoblja (naročito osoblja uključenog u odžavanje objekta i
instalacija u njemu) te izradom upustva za rukovanje i održavanje.

Projektom je predviđeno da se na svim razvodnim baterijama postavljaju vidljive oznake koje

signaliziraju prisustve električne energije i opasnosti od električnog udara.

44
Takođe je predviđeno da se razvodne baterije postave u tehnike prostore tako da nisu
dostupne gostima. U sobama za goste razvodne baterije se postavljaju pri tropu (iznad
ulaznih vrata) tako da im nije moguć pristup bez pomoćnih sredstava (ljestve i sl)

Slučajan dodir dijelova pod naponom

Ovu opasnost takođe nije moguće u potpunosti izbjeći. Važećim tehničkim propisima je
uslovljeno, a projektom predviđeno, da se svi dijelovi pod naponom moraju odgovarajući
zaštititi i ne smiju biti pristupačni bez upotrebe alata ili ključa.

Sve razvodne baterije opremaju se bravom sa ključem, priključenje kablova u njima vrši se se
preko odgovarajućih stezaljki, a dijelovi pod naponom odgovarajući su zaštićeni od slučajnog
dodira. Granjanje kablova vrši se isključivo u razvodnim kutijama.

Previsok dodirni napon

Previsok dodirni napon javlja se kod grešaka i oštećenja koje dovode do spoja faznog vodiča
sa kućištem uređaja i opreme što rezultira pojavom opasnog napona na njima. U cilju
otklanjanja te opasnosti i njenih posljedica projektom je previđen sistem zaštite sa posebnim
zaštitinim vodičem. Zbog toga se u svim napojnim i instalacionim kablovima vodi posebna
žila (žuto-zelene boje) na koju se vezuju metalne mase uređaja koje ne pripadaju strujnom
krugu kao i žaštitna pera na šuko utičnicama. U razvodnim baterijama sve ove žile vežu se na
posebnu sabirnicu (zaštitna sabirnica), a na glavnoj razvodnoj bateriji ta sabirnica se
povezuje sa nultom sabirnicom i uzemljava. Spajanje nulte i žaštitne sabirnice vrši se samo
na glavnoj razvodnoj bateriji i dalje u instalaci se ne dozvoljava.

Kao dodatna mjera zaštite na dovodima u razvodnim baterijama su postavljeni zaštitni

uređaji diferencijalne struje (FID). Osim toga u mokrim čvorovima je predviđena instalacija za
izjednačenje potencijala. Sve metalne mase u mokrim čvorovima (slavine, vodokotlić, odvod i
sl.) povezuju se vodom P/F 6mm2, preko kutije PE, sa zaštitinom sabirnicom u pripadajućoj
razvodnij bateriji.

Kablovske trase realizovane kablovskim policama (koje su formirane tako da svaka dionica
predstavlja jednu galvansku cjelinu) takođe vodom P/F 6mm 2 povezuje se sa zaštitnom
sabirnicom u pripadajućoj razvodnoj bateriji.

Ventilacioni kanali i cijevi mreže sistema grijanja, formija se u galvanse cjeline tako što se vrši
premoštanje svih spojnih mjesta na tim sistemima, a onda se tako formirane galvanse cjeline
povezuju na zaštitinu sabirnicu u pripadajućoj razvodnoj bateriji.

Na taj način sve metalne mase u objektu dovode se na potencijal zaštitnog voda (potencijal
nule) pa u slučaju spoja faznog vodiča sa njima dolazi do prorade osigurača odnosno
zaštitnog automata i isključenja strujnog kruga na kojem se pojavila greška.

45
Prevelik pad napona u instalaciji

Pad napona javlja se kao posljedica protoka električne energije kroz instalacione kablove.
Prevelik pad napona izaziva nekorektan rad uređaja što dovodi do njihovog oštećenja.
Dozvoljeni padovi napona određeni su odgovarajucim propisima, a projektom je predviđeno
korištenje kablova koji obezbjeđuju da padovi napona ne pređu zadate vrijednosti (proračun
pada napona i KS).

Pregrijavanje elemenata instalacija izazvanih preopterećenjem i strujama kratkog spoja

Do pregrijavanje elemenata instalacija dolazi zbog:

1. preopterećenja
2. pojave struje ktratog spoja

Ova opasnost otklonjena je pravilnim izborom zaštitinih elemenata (osigurača, zaštitinih

automata).

Kod preopterećenja se javljaju struje koje u pravilu nisu znatno veće od nominalnih struja pa
će ta preopterećenja potrajati određeno vrijeme, ali će na kraju dovesti do reakcije zaštitinog
elementa i on će isključiti strujni krug koji je u preopterećenju. Vrijeme reakcije zaštitnog
elementa ovisno je o veličini preopterećenja (veća preopterećenja prije će aktivirati zaštiti
element).

Kod kratkog spoja struje su znatno veće od nominalnih struja pa će zaštitni element
reagovati odmah odnosno u vremenu kraćem od 0,4 sec za jednopolni i 0,2 sec za međufazni
kratak spoj.

Pojava statičkog elektriciteta

Statički elektricitet javlja se kao posljedica međusobnog trenja neprovodnih elemenata i u

određenim uslovima (zbog visokih napona koji ga prate i njihovog pražnjenja iskrom) može
biti izvor opasnosti.

Obzirom da se u objektu ne odvijaju procesi koji dovode do nakupljanja velikuh količina

statičkog elektriciteta nisu predviđene nikakve posebne zaštitne mjere. Eventualni statički
elektricitet koji se može pojaviti (sintetske podne obloge i sl) biće kontinuirano odvođene
preko sistema zaštitnih vodiča koji je predviđen zbog zaštiite od previsokog dodirnog
napona, kao i preko odvodnih vodova gromobranske instalacije koji se povezuju sa
temeljnim uzemljivačem.

Nepovoljan uticaj okoline (vlaga i prašina)

46
Vlaga i prašina nepovoljno utiču na elemente instalacija. Vlaga dovodi do korozije
elemenata, a prašina do manjenja razmaka između dijelova pod naponom što može
rezultiirati pojavama kratkih spojeva i prekida u napajanju.

Opasnost od štetnih uticaja okoline izbjegnuta je pravilnim izborom stepena zaštitie

razvodnih baterija i korištenja opreme.

Nedovoljna osvjetljenost prostora

Nedovoljna rasvjeta prostora negativno utiče na ambijent tog prostora i radne karakteristike
ljudi koju u njima rade. Projektom je predviđena rasvjeta svih prostora u objektu uz
postizanje osvjetljenja definisanih u tehničkim prreporukama iz te oblasti.

6.4.Tehnički proračun

6.4.1.Proračun rasvjete

Za rješenje rasvjete se koristi tip svjetiljke FDA 250-265 sa dvije cijevi snage 65W. Fluks
jedne fluorescentne cijevi iznosi 4800lm, (Prilog 9). Strop je svjetlobijele boje sa stepenom
refleksije 0,7; dok zidovi imaju stepen refleksije 0,3.

Naziv prostorije:Soba

Dimenzije prostorije su a=4,00m i b=4,5m, visina h=2,5m. Potrebna osvjetljenost prema

standardu je E=250lx (Tabela 5.1). Korisna visina hk=2,5-0,85-0=1,65m

A=a ∙ b=18 m 2

Indeks prostorije se računa prema relaciji :

A 18 m2
k= = =1,3
hk (a+ b) 1,65(4+ 4,5)m2

Na osnovu indeksa prostorije iz kataloga proizvođača svjetiljki tipa FDA 250-265 se određuje
stepen iskorištenja rasvjete η (u slučaju da indeks prostorije nije definisan u katalogu uzima
se srednja vrijednost, npr. ako je u katalogu definisano za k=1 i k=1,5, a proračunom se
dobije vrijednost k=1,2 , tada se uzima stepen iskorištenja rasvjete kao srednja vrijednost
stepena iskorištenja rasvjete za k=1 i k=1,5.)[5]. U Priloga 9, Tabela 9.2. indeks prostorije
k=1,3 nije definisan, u ovom slučaju uzima se srednja vrijednost za k=1 i k=1,5. Stepen
iskorištenja rasvjete η za indeks prostorije k=1,0 iznosi η=0,36, (Priloga 1, Tabela 9.2),

47
odnosno za k=1,5 iskorištenje rasvjete η=0,42. Stepen iskorištenja rasvjete za indeks
prostorije k=1,3 iznosi:

0,42+ 0,36
η= =0,39
2

Koeficijenti zaprljanosti i starenja svjetiljke takođe se uzima iz kataloga proizvođača i iznose

Vi=0,83 i Vs=0,82 (Prilog 1, Tabela 9.1).

Ukupni fluks se računa prema izrazu:

E∙ A 250∙ 18
ϕ uk = = =16953,37 lm
V i ∙V S ∙ η 0,83 ∙ 0,82∙ 0,39

Ptreban broj fluorescentnih cijevi se računa prema izrazu:

ϕuk 16953,37
n= = =3,53
ϕ1 s 4800

Kako se je izabrala svjetiljka tipa FDA 250-256 koja će se koristiti u cijeloukupnim

instalacijama koja se ugrađuje sa dvije cijevi. Ukupan broj cijevi je 4, odnosno 2 svjetiljke tipa
FDA 250-256, ukupne snage 260W. Za proračun osvjetljenja u ostalim prostorijama na
zahtjev investitora koristi se isti tip svjetiljki. Koeficijenti zaprljanosti i starenja prostorija
ostaju nepromijenjeni.

Naziv prostorije:Dnevini boravak

Dimenzije prostorije su a=5,00m i b=4,3m, visina h=2,5m. Potrebna osvjetljenost prema

standardu je E=250lx. Korisna visina hk=2,5-0,85-0=1,65m

A=a ∙ b=21,5 m 2

Indeks prostorije se računa prema relaciji :

A 21,5 m2
k= = =1,4
hk (a+ b) 1,65(5+ 4,3)m2

Na osnovu indeksa prostorije iz kataloga proizvođača svjetiljki tipa FDA 250-265 se određuje
stepen iskorištenja rasvjete η. Za ovaj slučaj, koa i u predhodnom, on iznosi η=0,39.

48
Koeficijenti zaprljanosti i starenja svjetiljke takođe se uzimaju iz kataloga proizvođača i
iznose Vi=0,83 i Vs=0,82, (Prilog 1, Tabela 9.1 i Tabela 9.2.).

Ukupni fluks se računa prema izrazu:

E∙ A 250∙ 21,5
ϕ uk = = =20005,9 lm
V i ∙V S ∙ η 0,83 ∙ 0,82∙ 0,39

Ptreban broj fluorescentnih cijevi se računa prema izrazu:

ϕuk 20005,9
n= = =4,2
ϕ1 s 4800

Svjetiljka koja se koristi je tipa FDA 250-256 koja se koristiti u cijeloukupnim instalacijama
koja se ugrađuje sa dvije cijevi. Ukupan broj cijevi je 6, odnosno 3 svjetiljke tipa FDA 250-256,
ukupne snage 390W. (Prilog 1, Tabela 9.3.).

Naziv prostorije:Kupatilo

Dimenzije prostorije su a=4,3m i b=2,5m, visina h=2,5m. Potrebna osvjetljenost prema

standardu je E=250lx. Korisna visina hk=2,5-0,85-0=1,65m

A=a ∙ b=11,5 m2

Indeks prostorije se računa prema relaciji :

A 11,5 m2
k= = =1,0
hk (a+ b) 1,65( 4,7+2,5) m2

Za k=1 stepen iskorištenja rasvjete iznosi iznosi η=0,36. Koeficijenti zaprljanosti i starenja
svjetiljke se uzimaju iz kataloga proizvođača i iznose Vi=0,83 i Vs=0,82, (Prilog 1, Tabela 9.1 i
Tabela 9.2.).

Ukupni fluks se računa prema izrazu:

E∙ A 250 ∙11,5
ϕ uk = = =11733,9lm
V i ∙V S ∙ η 0,83 ∙ 0,82∙ 0,36

Ptreban broj fluorescentnih cijevi se računa prema izrazu:

ϕuk 11733,9
n= = =2,4
ϕ1 s 4800

Potrebne su 3 fluorescentne cijevi, međutim tip svjetiljki koji je izabran sadrži po dvije cijevi
pa se moraju uzeti dvije svjetiljke tipa FDA250-256 koje sadrže četiri cijevi ukupne snage
4x65W=260W, (Prilog 1, Tabela 9.3).

Naziv prostorije:Hodnik

49
Dimenzije prostorije su a=6m i b=2m, visina h=2,5m. Potrebna osvjetljenost prema
standardu je E=120lx. Korisna visina hk=2,5-0,85-0=1,65m

A=a ∙ b=12 m2

Indeks prostorije se računa prema relaciji :

A 12 m 2
k= = =0,9
hk (a+ b) 1,65(6 +2,5)m 2

Stepen iskorištenja rasvjete u ovom slučaju se može uzeti u iznosu η=(0,27+0,36):2=0,32,

(Prilog 1, Tabela 9.2). Koeficijenti zaprljanosti i starenja svjetiljke takođe se uzima iz kataloga
proizvođača i iznose Vi=0,83 i Vs=0,82, (Prilog 1, Tabela 9.1.).

Ukupni fluks se računa prema izrazu:

E∙ A 120∙ 12
ϕ uk = = =6611,8 lm
V i ∙V S ∙ η 0,83 ∙ 0,82∙ 0,32

Ptreban broj fluorescentnih cijevi se računa prema izrazu:

ϕuk 6611,8
n= = =1,38
ϕ1 s 4800

Potrebne su dvije fluorescentne cijevi, odnosno jedna svjetiljka tip FDA 250-256 koja sadrži
dvije cijevi snaga po 65W, tj. ukupna snaga svjetljike za rasvjetu hodnika iznosi 130W.

Naziv prostorije:Kuhinja

Dimenzije prostorije su a=4,3m i b=2,5m, visina h=2,5m. Potrebna osvjetljenost prema

standardu je E=250lx. Korisna visina hk=2,5-0,85-0=1,65m

A=a ∙ b=10,75 m 2

Indeks prostorije se računa prema relaciji :

A 10,75 m2
k= = =1,0
hk (a+ b) 1,65(4,3+2,5) m2

Stepen iskorištenja rasvjete za ovaj slučaj je η=0,32, (Prilog 1, Tabela 9.2). Koeficijenti
zaprljanosti i starenja svjetiljke takođe uzimamo iz kataloga proizvođača i iznose Vi=0,83 i
Vs=0,82, (Prilog 1, Tabela 9.1.).

Ukupni fluks se računa prema izrazu:

E∙ A 250∙ 10,75
ϕ uk = = =12339,76 lm
V i ∙V S ∙ η 0,83 ∙ 0,82∙ 0,32

Ptreban broj fluorescentnih cijevi se računa prema izrazu:

50
 ϕuk 12339,76
n= = =2,57
ϕ1 s 4800

Potreban broj svjetiljki je 2. Ukupna snaga rasvjete za kuhinju je 260W

Pošto se objekat sastoji od dva identična sprata isti se postupak primjenjuje i za drugi sprat.
Strujni krug rasvjete 4, sa šeme rasvjete, pali sijalicu vani. Za tu namjenu semože korstiti ista
svjetiljka FDA 250-256 sa dvije cijevi snage 130W. Istu se svjetiljka korisiti i za paljenje svjetla
na drugom spratu ispred ulaznih vrata.

Ukupna snaga rasvjete za jedan sprat iznosi 1430W. Za cijeli objekat ukupna snaga je 2860W.

Napomena:Katalog svjetiljke tipa FDA je dat u Prilogu 1 na kraju rada.

6.4.2.Dimenzionisanje kablova

Dimenzionisanje kabla od KPO do MO:

Ukupna instalisana snaga objekta (dva sprata) iznosi Pi=33460W. Faktor istovremenosti za
domaćinstva je k=0,7. Maksimalna jednovremena snaga stana se računa po obrascu:

Pj=kPi=0,7 ∙ 33460=23422 W

Jednovremena struja objektra se računa prema izrazu:

Pj 23422
Ij= = =35,63 A
√ 3 ∙U n ∙ cosφ 1,73 ∙ 400∙ 1
Izbor osigurača se vrši na osnovu relacija:

I j ≤ I n ≤ I td

I 2 ≤ 1,45∙ I td

Gdje su :

Ij-jednovremena maksimalna struja

In-nazivna vrijednost struje osigurača
Itd-trajnodozvoljena struja voda
I2-struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja

Trajno dozvoljena struja voda je struja koja može teći vodom beskonačan vremenski period a
da ne dođe do oštećenja izolacije voda. Trajno dozvoljena struja voda se očitaje iz tablica i

51
zavisi od tipa razvoda električnih instalacija. Trajno dozvoljena struja voda se koriguje sa
koeficijentima Kt i Kp.

Kp-koeficijent polaganja

Kt-temperaturni koeficijent

Koeficijenti Kp i Kt se uzimaju u obzir kada u strujnom kanalu imamo više kablova i kada
temperatura okoline se razlikuje od 30 stepeni.

Kabal koji se postavlja od KPO do MO je višežilni kabal koji se polaže na zid objekta ( tip
razvoda kabla C), (Prilog 3, Tabela 11.1.). Kako se radi o jednom kablu koji se polaže od KPO
do MO uzimmaju se koeficijenti jednaki jedinici.

Ako se uzme iz Tabele 11.2. provodnik 5x6 mm2 sa trajno dozvoljenom strujom od 40A.
Koeficijenti pogalganja i temperaturni koeficijent su jednaki 1, tako da trajno dozvoljena
struja od 40 A neće biti korigovana.

35,63 ≤ I n ≤ 40

I 2 ≤ 1,45∙ 40

Iz Priloga 10, Tabela 10.2 se uzima gL osigurači (opća zaštita kablova i vodova) sa topljivim
umetkom I2=1,6·In jer nazivna struja prelazi vrijednost od 25 A.

1,45 ∙ 40
I 2=1,6 ∙ I n ≤1,45 ∙ I td ⇒ I n ≤ =36,25 A
1,60

Iz Priloga 10, Tablea 10.1 se vidi da ni jedna nazivna vrijednost osigurača neće zadovoljiti
obje nejednakosti, u ovom slučaju se mora povećati poprečni presjek voda. Ako se uzme
provodnik PP-Y 5x10mm2, iz Priloga 11, Tabela 11.2, trajno dozvoljena struja je 54 A.

35,63 ≤ I n ≤54

I 2 ≤ 1,45∙ 54

1,45 ∙ 54
I 2=1,6 ∙ I n ≤1,45 ∙ I td ⇒ I n ≤ =48,94 A
1,60

Provodnik koji napaja MO se štiti osiguračem nazivne vrijednosti 40 A, odnosno u KPO se

ugrađuje osigurač 3x40A.

Dimenzionisanje kablova od MO do ST-1 i ST-2:

Maksimalna jednovremena snaga za jedan sprat objekta iznosi Pj=11711W. Sistem razvoda
polaganja kablova je C (Plaganje jednožilnih ili višežilnih vodova direktno u zid, strop ili pod
(ili malter). Prilog 3, Tabela 11.1.[5]

Mksimalna jednovremena struja računa se prema obrascu:

52
 Pj 11711
Ij= = =17,81 A
√ 3 ∙U n ∙ cosφ 1,73 ∙ 400∙ 0,95
Od MO se polažu dva paralelna kabla koja se vuku paralelno do ST-1 pa zatim jedan se vodi
do ST-2 koeficijet polaganja Kp je 0,85 (Prilog 3, Tabela 11.3). Pretpostavlja se da
temperatura okoline nije iznad 30oC (Kt=1).

Struja za koju provodnik mora biti predviđen je :

Ij 17,81 A
I pj = = =20,95 A
K p K t 0,85 ∙1

Iz Priloga 3, Tabela 11.2 za trajno dozvoljene struje provodnika za razvod Tip C bira se
provodnik PP-Y 5x6mm2 sa trajno dozvoljenom strujom od 40A. Trajno dozvoljena struja od
40A se mora korigovati koeficijentom polganja 0,85, I td=40·0,85=34A (34A zadovoljava struju
za koju provodnik mora biti predviđen od 20,95A).[5]

I j ≤ I n ≤ I td

I 2 ≤ 1,45∙ I td

17,81 ≤ I n ≤ 34

I 2 ≤ 1,45∙ 34

Iz Priloga 2, Tabela 10.2. nazivna struja je u opsegu od 10 do 25A, odnosno sturuja I 2=1,75·In.

1,45 ∙34
I 2=1,75 ∙ I n ≤ 1,45 ∙ I td ⇒ I n ≤ =28,17 A
1,75

Za zaštitu provodnika od MO do stanskih tabli ST-1 i ST-2 može se koristiti osigurač nazivnih
vrijednosti 20A ili 25A. Bira se osigurač od 25 A.

Dimnzionisanje provodnika od ST-1 do trošila:

Za strujen krugove rasvjete predviđeno je da se koriste provodnici PP-Y 3x1,5mm 2, a za

strujen krugove priključnica provodnici PP-Y 2,5mm 2. Iz stanske table prvog sprata objekta
vodi se 12 paralelnih vodova, korekcioni faktor polaganja je 0,7 (Prilog 3, Tabela 11.3),
temperatura ne prelazi preko 30oC (Kt=1). Tip razvoda je C za sve strujne krugove u
domaćinstvu. Trajno dozvoljena struja provodnika 1,5mm 2 je 18,5A (jer svi strujni krugovi

53
rasvjeti su monofazni) ,a za provodnik 2,5mm2 koji pripada jednofaznom strujnom krugu
25A, odnosno 23A za trofazni strujni krug (Prilog 11, Tabela 11.2). Sa jednopolne šeme se vidi
da su najopterećeniji strujni krugovi S1 (2000W) i S6 (6000W). Za provodnik poprečnog
presjeka 2,5 mm2 koji su najkritičniji (najviše opterećen) treba ispitati uslov za trajno
dozvoljenu struju. Ako trajno dozvoljene struje zadovoljavaju za najopterećenija strujna kola
sigurno će zadovoljiti i za strujne krugove koji su manje opterećeni.

Maksimalna jednovremena struja koja protiče strujnim krugom S1 je:

Pj 2000
Ij= = =8,7 A
Un 230

Struja za koju provodnik mora biti predviđen računa se prema izrazu:

Ij
I pj =
KpKt

8,7
I pj = =12,43 A
0,7 ·1

Strujni krug S1 je jednodnofazni strujni krug, trajno dozvoljena struja provodnika od 2,5mm 2
je 25A (Prilog 11, Tabela 11.2.) Kada se trajno dozvoljena struja koriguje (pomnoži sa
koeficijentom polaganja Kp=0,7 ;(Prilog 3, Tabela 11.3) dobija se vrijednost 17,5A.

Struja od 12,43 A je manja od korigovane trajno diozvoljene struje za provodnik 2,5mm 2 od

17,5A.

I j ≤ I n ≤ I td

I 2 ≤ 1,45∙ I td

8,7 ≤ I n ≤ 17,5

I 2 ≤ 1,45∙ 17,5

Za automatske prekidače (osigurače) Tip B i C ispitna struja koja pouzdano osigurava

djelovanje 1,45·In,(Prilog 2, Tabela 10.2.) odnosno:

1,45 ∙17,5
I 2=1,45 ∙ I n ≤ 1,45 ∙ I t d ⇒ I n ≤ =17,5 A
1,45

Strujni krug S1 se može štititi od preopterećenja osiguračima nazivne vrijednosti od 10A ili
16A, Prilog 2, Tabela 10.1. Bira se osigurač od 10 A (automatski osigurač B karakteristike
okidanja).

54
Za strujni krug S6 koji je trofazni strujni krug instalisane snage 6000W jednovremena struja
računa se izrazom:

Pj 6000
Ij= = =9,13 A
√ 3 ∙U n ∙ cosφ 1,73 ∙ 400∙ 0,95

Struja za koju provodnik mora biti predviđen ako se uzme u obzir koeficijent polaganja
Kp=0,7 (Prilog 3, Tabela 11.3) računa se prema izrazu:

Ij
I pj =
KpKt

9,13
I pj = =13,04 A
0,7 ·1

Strujni krug S6 je trofazni strujni krug, trajno dozvoljena struja provodnika od 2,5mm 2 je 23 A
(Prilog 11, Tabela 11.2.) Kada se trajno dozvoljena struja koriguje (pomnoži sa koeficijentom
polaganja Kp=0,7 ;(Prilog 3, Tabela 11.3) dobija se vrijednost 16,1 A.

I j ≤ I n ≤ I td

I 2 ≤ 1,45∙ I td

9,13 ≤ I n ≤16,1

I 2 ≤ 1,45∙ 16,1

Za automatske prekidače (osigurače) Tip B i C ispitna struja koja pouzdano osigurava

djelovanje 1,45·In, Pilog 2, Tabela 10.2. odnosno:

1,45 ∙16,1
I 2=1,45 ∙ I n ≤ 1,45 ∙ I td ⇒ I n ≤ =16,1 A
1,45

Iz Piloga 2, Tabela 10.1, nazivne vrijednosti osigurača koje zadovoljavaju uslov su 10A i 16A.
Vrijednost od 16A je na granici po pitanju trajnodozvoljene struje, i u ovom slučauju je
preporučljivo uzeti tropolni osigurač B karakteristike okidanja od 10A.

Za strujni krug rasvjete od 650 W maskimalna jednovremena struja je:

Pj 650
Ij= = =2,82 A
Un 230

Iz Priloga 3, Tabela 11.2, trajnodozvoljena struja za provodnik od 1,5mm 2 je 18,5A.

55
Struja za koju provodnik mora biti predviđen ako se uzme u obzir koeficijent polaganja
Kp=0,7 (Prilog 3, Tabela 11.3) računa se prema izrazu:

Ij 2,82
I pj = = =4,03 A
K p K t 0,7

Kada se trajnodozvoljena struja koriguje koeficijentom polaganja koji iznosi 0,7 njena
vrijednost je 12,95A. Iz navedenog razmatranja se vidi da je struja za koju provodnik od
1,5mm2 mora biti predviđen manja od korigovane trajnodozvoljene struje.

Izbor zaštitnog uređaja se vriši na osnovu nejednakosti:

I j ≤ I n ≤ I td

I 2 ≤ 1,45∙ I td

2,82 ≤ I n ≤ 12,95

I 2 ≤ 1,45∙ 12,95

Za automatske prekidače (osigurače) Tip B i C ispitna struja koja pouzdano osigurava

djelovanje 1,45·In, Pilog 2, Tabela 10.2. odnosno:

1,45 ∙12,95
I 2=1,45 ∙ I n ≤ 1,45 ∙ I td ⇒ I n ≤ =12,95 A
1,45

Iz Piloga 2, Tabela 10.1, nazivne vrijednosti osigurača koje zadovoljavaju uslov su 4A, 6A i
10A.(Automatski osigurači izrađuju se u nazivnim vrijednostima od 6A, 10A, 16A 20A i 25A,
neke kompanije proizvode osigurače nazivne struje i od 13A). U ovom slučaju se može uzeti
automatski prekidač/osigurač nazivne struje 6A ili 10A.

Za strujne krugove rasvjete se uzima osigurač od 6 A sa B karakteristikom okidanja.

Dimeznionisanje provodnika i odabir osigurača za ostale strujen krugove dat je u Tabeli 6.1.

56
Tabela 6.1. Dimenzionisanje kablova i izbor osigurača za prvi i drugi sprat objekta

57
6.4.3.Proračun pada napona

Proračun pada napona od TS do KPO:

Objekat se napaja iz transformatorske stanice 10/0,4KV udaljene 100m od objekta kablom

presjeka 16mm2.Vrijednost podužnih parametara za kablove presjeka 16mm2 iznose
Rv=1,14Ω/km i Xv=0,083Ω/km (Prilog 4, Tabela 12.1) gdje su Rv omski otpor a Xv induktivni
podužni otpor provodnika odnosno kabla.

Pad napona od trafo stanice do kućnog priključnog ormara računa se pomoću izraza:

100 ∙ P j ( R v + X v φ ) l
∆ u TS− KPO=
U 2n

Iz propisanog cosϕ=0,95 se dobije tgϕ=0,32.

100 ∙23422 ( 1,14+0,083 · 0,32 ) ∙ 0,1

∆ u TS− KPO= =1,71 %
4002

Proračun pada napona od KPO do MO:

Udaljenost između KPO i MO je 6m. KPO i MO su povezani vodom 5x10mm2, gdje su

Rv=1,81Ω/km i Xv=0,088Ω/km (Prilog 4, Tabela 12.1), tgϕ=0,32.

Pad napona od KPO do MO je:

100 ∙ P j ( Rv + X v φ ) l
∆ u KPO−MO =
U 2n

58
 100 ∙ 23422 ( 1,81+0,088 · 0,32 ) · 0,006
∆ u KPO−MO = =0,16 %
400 2

Proračun pada napona od MO do ST-1:

Udaljenost između MO i ST-1 je 3m. MO i ST-1 su povezani vodom 5x6mm 2, gdje su

Rv=2,98Ω/km i Xv=0,094Ω/km (Prilog 4, Tabela 12.1.), tgϕ=0,32. Maksimalna jednovremena
snaga za stansku tablu ST-1 iznosi 11711W.

Pad napona od MO do ST-1 je:

100∙ P j ( R v + X v φ ) l
∆ u MO− ST−1=
U 2n

100∙ 11711 ( 2,98+ 0,094 ·0,32 ) · 0,003

∆ u MO− ST−1= =0,07 %
400 2

Proračun pada napona od MO do ST-2:

Udaljenost između MO i ST-2 (stanska razvodna tabla na drugom sptratu objekta ) je 6m. MO
i ST-2 su povezani vodom 5x6mm2, gdje su Rv=2,98Ω/km i Xv=0,094Ω/km (Prilog 4, Tabela
12.1), tgϕ=0,32. Maksimalna jednovremena snaga za stansku tablu ST-2 iznosi 8911W.

Pad napona od MO do ST-2 je:

100∙ P j ( R v + X v φ ) l
∆ u MO− ST−2=
U 2n

100∙ 11711 ( 2,98+ 0,094 ·0,32 ) · 0,006

∆ u MO− ST−2= =0,13 %
400 2

Proračun pada napona od ST-1 do trošila:

Za napajanje trošila predviđeni su provodnici poprečnog presjeka 1,5mm 2 i 2,5mm2. Strujne

krugove rasvjete se napajaju provodnicima poprečnog presjeka 1,5mm 2, a strujne krugove
59
priključnica provodnikom poprečnog presjeka 2,5mm2. Najkritičniji strujni krug priključnica
je S5. Dužina od posljednje priključnice na strujnom krugu S5 do stanske table ST-1 iznosi
19m.

Pad napona na strujnom krugu S5, kada se zanemari induktivitet vodiča, se računa pomoću
obrasca:

200 ∙ P j Rv·l
∆ u S 5=
U 2n

Rv za provodnike poprečnog presjeka 2,5mm2 iznosi 7,2Ω/km (Prilog 4, Tabela12.1.)

200 ∙1500 · 7,2· 0,019

∆ u S 5= =0,7758 %
230 2

Pad napona na strujnom krugu S5, kada se uzme u obzir induktivitet vodiča Xv=0,207Ω/km
(Prilog 4, Tabela 12.1), računa se prema izrazu:

200 ∙ P j ( R v + X v φ ) l
∆ u 5=
U 2n

200 ∙1500 ( 7,2+0,207 · 0,32 ) · 0,019

∆ u S 5= =0,782 %
2302

Ako se radi proračun zaokruživanja na dvije decimale pad napona na strujnom krugu S5
iznosi 0,78%.

Greška koja se napravi zanemarivanje induktiviteta vodiča je mala, za proračun pada napona
opravdano je zanemariti induktivitet vodiča za presjeke do 35mm 2, [12].

Pad napona od trafostanice do najudaljenije priključnice na prvom spratu objekta iznosi:

∆ u=∆ uTS−KPO +∆ u KPO− MO +∆ u MO− ST−1+ ∆ uS 5

∆ u=1,71 %+0,16 %+0,07 % +0,78 %=2,72 %

Dobijeni pad napona zadovoljava standard kojim je definisano da pad napona na

priključnicama mora biti manji od 5%.

Pad napona od trafostanice do najudaljenije priključnice na drugom spratu objekta iznosi:

∆ u=∆ uTS−KPO +∆ u KPO− MO +∆ u MO− ST−2+ ∆ uS 5

∆ u=1,71 %+0,16 %+0,13 % +0,78 %=2,78 %

60
Dobijeni pad napona zadovoljava standard kojim je definisano da pad napona na
priključnicama mora biti manji od 5%.

Najkritičniji krug rasvjete je strujni krug rasvjete 2 sa jednopolne šeme čija dužina do
najudaljenije svjetiljke iznosi 12m. Rv za provodnike poprečnog presjeka 1,5mm2 je
11,99Ω/km, (Prilog 4. Tablela 12.1.).

Pad napona na strujnom krugu rasvjete 2 računamo prema obrascu:

200 ∙ P j Rv·l
∆ u Strujnikrug rasvjete 2=
U 2n

200 ∙ 390 ·11,99 · 0,012

∆ u Strujnikrug rasvjete 2= =0,21 %
2302

Pad napona od TS do najnepovoljnije svjetilje na prvom sptratu objeta je:

∆ u=∆ uTS −KPO +∆ u KPO− MO +∆ u MO− ST −1+ ∆ uStrujni krug rasvjete2

∆ u=1,71 %+0,16 %+0,07 % +0,21 %=2,15 %

Dobijeni pad napona zadovoljava standard kojim je definisano da pad napona za strujne
krugove osvjetljenja mora biti manji od 3%.

Pad napona od TS do najnepovoljnije svjetilje na drugom sptratu objeta je:

∆ u=∆ uTS −KPO +∆ u KPO− MO +∆ u MO− ST −2+ ∆ uStrujni krug rasvjete2

∆ u=1,71 %+0,16 %+0,13 % +0,21 %=2,21 %

Pad napona je manji od 3%, što znači da je pad napona u dozvoljenim granicama.

Padovi napona za ostale strujne krugove dati su u tabeli

Tabela 6.2.Padovi napona za strujne krugove osvjetljenja i priključnica

61
6.4.5.Proračun struja kratkog spoja

Napon kratkog spoja transformatora sastoji se od radne i jalove komponetne napona kratkog spoja.

Radna komponenta napona kratkog spoja računa se prema izrazu:

P cun 6500
ur = 100 %= 100 %=1,03 %
Sn 630000

Jalova komponenta napona kratkog spoja transgormatora je:

u x =√ u2k −u 2r =√ 62−1,012=5,91 %

Rezistansa transformatora iznosi :

Pcun 6500 6500

RT = 2
= 2
= =2,62mΩ
Sn 630000 2480625
( ) (
Un 400 )
Reaktansa transformatora iznosi:

u x ∙ U 2n 5,91 ∙ 4002
XT = = =15,01 mΩ
100 ∙ Sn 100 ∙630000

62
Nulta rezistansa i reaktansa transformatora se dobija iz:

RT 0=RT =2,62 mΩ

X T 0=X T =15,01 mΩ

Dužina kablovskog voda 4x16mm2 od TS do KPO je 100m.

Rezistansa i reaktansa voda od TS do KPO iznose :
Rv1=1,14·0,1=0,114Ω
Xv1=0,083·0,1=0,0083Ω
(Iz Prloga 4, Tabela 12.1.)
Nulte otpornosti R1o i X1o definirani su ako se nulta struja vraća isključivo kroz neutralni vod,kao:

R10=Rv1+3Rn
X10=3Xv1

Rv1-otpor u direktnom smjeru

Rn-otpor neutralnog voda
Xv1-induktivni otpor u direktonom smjeru (Prilog 4).

R10=Rv1+3Rn=0,114+3·0,114=0,456Ω
X10=3Xv1=3·0,0083=0,249Ω
Direkta impedansa transformatora je:

ZTd =√ R2T + X 2T =√ 2,622 +15,012=15,24 mΩ

Nulta impedansa transformatora je:

ZT0 =Z dT =15,24 mΩ
Direktna impedansa voda od TS do KPO je:
d 2 2 2 2
ZTS −KPO =√ Rv 1 + X v1 =√ 0,114 +0,0083 =¿0,1143Ω

Inverzna impedansa voda jednaka je direktnoj impedansi voda

ZiTS −KPO =Z dTS− KPO= √ R2v1 + X 2v 1=0,1143 Ω

Nulta impedansa voda od TS do KPO je :
0
ZTS−KPO =√ R210 + X 210= √ 0,456 2+ 0,2492=0,520 Ω

63
Dužina voda od KPO do MO je 6m. Rezistansa i i reaktansa voda 5x10mm 2 je:

Rv2=rv·l

Xv2=xv·l

Rv2=1,81·0,006=10,86mΩ

Xv2=0,088·0,006=0,53mΩ

(Vrijednost rv=1,81Ω/km je podužna otpornost voda za presjek od 10mm2, a xv=0,088Ω/km

induktivni otpor, Prilog 4, Tabela 12.1).

Nulte otpornosti R2o i X2o definirani su kao:

R20=Rv2+3Rn
X20=3Xv2
R20=Rv2+3Rn=10,86+3·10,86=43,44mΩ
X20=3Xv2=3·0,53=1,59mΩ

Modul direktne impedanse voda od KPO do MO je:

Z dKPO−MO= √ R2v2 + X 2v 2=√ 10,862 +0,532=¿ 10,69mΩ

Modul inverzne impedanse voda od KPO do MO je:

ZiKPO−MO=Z dKPO−MO =√ R2v 2 + X 2v2=¿10,69mΩ

Modul nulte imedane voda od KPO do MO je :

Z 0KPO−MO= √ R220 + X 220 =√ 43,442 +1,592=44,46 m Ω

Udaljenost od MO do ST-2 je 6m. (Računa se kratak spoj za najudaljenija trošila) . Rezistansa i i

reaktansa voda 5x6mm2 je:

Rv2=rv·l

Xv2=xv·l

Rv3=2,98·0,006=17,88mΩ

Xv3=0,094·0,006=0,564mΩ (Prilog 4, Tabela 12.1)

64
Nulte otpornosti R3o i X3o definirani su ako se nulta struja vraća isključivo kroz neutralni vod,kao:

R30=Rv3+3Rn
X30=3Xv3
R30=Rv3+3Rn=17,88+3·17,88=71,52mΩ
X30=3Xv3=3·0,564=1,69mΩ
Modul direktne impedanse voda od MO do ST-2 je:

Z dMO− ST−2=√ R2v 3 + X 2v 3= √ 17,882 +0,564 2=¿17,89mΩ

Modul inverzne impedanse voda od MO do ST-2 je:

ZiMO− ST−2=Z dMO−ST −2=√ R 2v 3+ X 2v 3=¿ 17,89mΩ

Modul nulte imedanse voda od MO do ST-2 je :

Z 0MO− ST−2=√ R230+ X 230=√ 71,522+1,69 2=71,54 m Ω

Najudaljenija priključnica na strujnom krugu S5 nalazi se na dužini 19m od stanske table ST-2.
Priključnica se napaja sa porvodnikom poprečnog presjeka 2,5mm 2. Iz Priloga 4, Tabela 12.1. se
očitaju podužna otpornost i podužna induktivnost i one iznose r v=7,2Ω/km i xv=0,207Ω/km.
Rezistansa i i reaktansa voda 3x2,5mm2 je:

Rv4=rv·l=7,2·0,019=0,1368Ω=136,8mΩ

Xv4=Xv·l=0,207·0,019=3,93mΩ

Nulte otpornosti R4o i X4o definirani kao:

R40=Rv4+3Rn
X40=3Xv4
R40=Rv4+3Rn=136,8+3·136,8=547,2mΩ
X40=3Xv4=3·3,93=11,79mΩ
Modul direktne impedanse voda od ST-2 do priključnice na S5 je:

Z dST−2−S 5= √ R2v 4 + X 2v 4=√ 136,82 +3,932=¿136,86mΩ

Modul inverzne impedanse voda od ST-2 do priključnice na S5 je:

ZiST−2−S 5=Z dST −S 5=¿ 136,86mΩ

Modul nulte imedanse voda od ST-2 do priključnice na S5 je :

Z 0ST−2−S 5= √ R240+ X 240 =√ 547,22+ 11,792=547,33 m Ω

65
Ukupni moduli imedanse od trafostanice do priključnice na S5 iznose:

Z d=Z dT + Z dTS− KPO +Z dKPO− MO + Z dMO−ST −2+ Z dST −2− S 5=294,98 mΩ

Z 0=Z 0T + Z 0TS−KPO + Z 0KPO−MO + Z 0MO −ST −2 + Z0ST−2−S 5=1198,57 mΩ

Zi =Z d =294,98 mΩ

Struja jednopolnog kratkog spoja se računa prema izrazu:

c· 3 ∙U f 1 ·3 · 230
I 1 pksmax = d 0 i
= =385,79 A
Z + Z +Z 1788,53· 10−3

c-faktor povećanja napona za vrijeme kratkog spoja (0,95-1), [12].

Osigurač tipa B od 10A u stanskoj tabli ST-2 djelovat će trenutno za struje kvara 3-5In. (Prilog
2, Slika 10.1). Za sve ostale strujne krugove, u slučaju kratkog spoja, osigugurači će djelovati
trenutno zbog toga što će struja kratkog spoja imati veću vrijednost u odnosu na
najudaljenije trošilo na strujnom krugu S5.

6.4.6. Provjera efikasnosti zaštite od indirektnog dodira

Za provjeru efikasnosti zaštite od indirektnog dodira analizira se strujni krug koji ima najveću
imedansu. Najveću impedansu ima strujni krug koji ima najveću udaljenost od mjesta
napajanja. Strujni krug S5 na drugom spratu objekta ima najveću udaljenost od mjesta
napajanja. Za analizu se uzima najgori mogući slučaj (čovjek stoji bos na keramičkim
pločicama i punom rukom dodoiruje metalno kućište uređaja na kojem je došlo do proboja
faze na metalno kućište), otpor izolacije poda u ovom slučaju je 100Ω, otopr čovječijeg tijela
iznosi 1300Ω, u slučaju da nije poznaz otopr uzemljenja trafostanice uzima se najlošija
varijanta tj. da on iznosi 0Ω. Kod TN sistema razvoda bilo gdje da faza dođe u kontakt sa
metalnim kućištem zatvara se petlja kvara preko faznog vodiča i zaštitnog odnosno
neutralnog u ovisnosti koji je podsistem. Impedansa takve petlje kvara je jako malog iznosa
da to ustvari predstavlja krat spoj između nule i faze.[5]

66
 Slika 6.1. Petlja kvara za kvar na strujnom krugu S5

Imedansa transformatora je Zts=15 , 24 mΩ.

Imepedanse faze L1 od Trafostanice do priključnice na strujnom krugu S5 su:

Imepdansa voda od TS do KPO je Zts-KPO=0,1143Ω

Imepdansa voda od KPO do MO je ZKPO-MO=10,69mΩ
Imepdansa voda od MO do ST-2 je ZMO-ST-2=17,89mΩ
Imepdansa voda od ST-2 do S5 je ZST-2-s5=136,86mΩ

Presjek zaštitnog odnosno neutralnog vodiča je isti kao i fazni vodič odnosno imedansa
povratnog vodičaa jednaka je impedansi napojnog vodiča.

Slika 6.2. Impedanse petlje kvara

Struja kvara je :
U0
I k=
Zu
Uo-fazni napon
Zu-ukupna imepedansa kvara

( 0,1143+ 10,69∙ 10−3 +17,59 ∙ 10−3 +136,86 ∙1

Zu =15,24 ∙10−3 +0,1143+10,69 ∙ 10−3 +17,59 ∙10−3+ 136,86∙ 10−3 +
0,1143+10,69 ∙ 10−3 +17,59 ∙10−3+136,86 ∙

230
I k= =396,55 A
0,58

Osigurač od 10A djeluje trenutno, (Prilog 2, Slika 10.1).

Struja kvara je veća od struje jednopolnog kratkog spoja iz činjenjice da se prilikom

proračuna struje kratkog spoja koristio metod simetričnih komponenti, koji je složeniji i
uzima u obzir nulte i inverzne parametre provodnika i kabala, za proračun struje kvara

67
opravdano je zanemariti i induktivnost provodnika za sve provodnike poprečnog presjeka
manjeg od 35mm2 što u ovom slučaju nije učunjeno . Sve četiri metode koje se koriste za
proračun struja kratkih spojeva su aproksimativnog karaktera i daju približne rezultate.

Napon između neutralne tačke transformatora i metalnog kućišta je:

U MN =230−396,55(15,24 ∙ 10−3 +0,1143 +10,69 ∙10−3+17,59 ∙ 10−3 +0,13686)

U MN =111,2 V

111,2
I č= =79,43 mA
1400

Napon na čovjeku je:

U Č =1300∙ 79,43=103,257 V

Napon na čovjeku je 103,257V, a struja koja protiče kroz čovjeka je 79,43mA. i ovo je opasna
struja al ona traje veoma mali vremeniski period. Napon od 103,257 V se smije zadržati u
vremenskom periodu 0,1s do 0,2s (Prilog 5, Tabela 13.1), osigurač od 10A za 3-5In djeluje
ispod ovog vremena (Prilog 2, Slika 10.1) što dovodi do zaključaka da je zaštita ispunila svoju
svrhu.

6.4.7.Proračun gromobranske instalacije

Dimenzije objekta su a=9m, b=9m i h=8m.

Ae=a·b+6·h(a+b)+9·π·h2=2,7536·10-3 km2

Neka je broj dana sa grmljavinom Td=38,

Ng=0,04·Td1,25=3,77 (udara/km2god)

Učestalost direktinh udara u objekat:

Nd=Ae·Ng·=10,38·10-3 (udara/god)

Iz Tabele 5.5. za konstrukciju objekta kombinovanu i kombinovan krov C1=1.

Iz Tabele 5.6. za objekat veće vrijednosti C2=2.

Iz Tabele 5.7. za objekat koji je zaposjednut i prijeti opasnost od panike C 3=3.

Iz Tabele 5.8. nije potrebna neprekidnost pogona C4=0,5

C1C2C3C4=1·2·3·0,5=3

68
 3 ∙10−3 −3
N c= =1∙ 10
3

Kako je Nd>Nc gromobranska instalacija je neophodna.

Računska efikasnost gromobranske instalacije je :

Nc
Er =1− =0,904
Nd

Iz Tabele 5.9. za nivo zaštite odabire se Nivo II zaštite objekta. Na dimnjake objekta postaviti
hvataljeke na visini od 1m iznad dimnjaka (visina dimnjaka iznad objekta je 0,5m). Prihvatni
sistem osim štapnih hvataljki na dimnjacima objekta čini i mreža provodnika čije su dimenzije
10x10m za nivo zaštite II. (Slika 5.16). Prihvatni sistem gromobranske instalacije se povezuje
na na spusni sistem gromobranske instalacije. Rastojane između spusnih vodiča
gromobranse instalacije za nivo zaštite II je 10m (Tabela 5.10). Spusne vodove gromobranske
instalacije povezuju se na temeljni uzemljivač. Vodiči prihvatnog sistema gromobranske
instalacije izrađeni su od pocinčane čelične trake 20x3mm, a spusni vodiči gromobranske
instalacije izrađeni su od pocinčane čelične trake 20x4mm koja se povezuje na temljeni
uzemljivač objekta. Razmatra se slučaj da objekat ne posjeduje ugrađenu konstrukciju
sistema za odvod vode (oluci). Raspored prihvatnog i spusnog sistema gromobranske
instalacije dat je u Prilogu 6.

Otpor rasprostiranja temeljnog uzemljivča je :

ρ
R=
2D

S
D=2
√ π

D-prečnik kruga koji ima istu površinu kao površinu koju ograđuje temeljni uzemljivač (m)
S-površina konture uzemljivača (m2)
S=a ∙b=9 ∙ 9=81

81
D=2
√ 3,14
=10,16 m

100
R= =4,91 Ω
2 ∙10,16

69
6.5.Grafički dio projekta

Crtež broj 1. Dimenzije i tlocrt objekta

70
Crtež broj 2. Strujni krugovi priključnica

71
Crtež br 3.Strujni krugovi rasvjete

72
Crtež br4. Jednopolna šema ST-1

73
Crtež Br5. Jednopolna šema ST-2

74
Crtež br6. Jednopolna šema KPO i MO

75
KPO

MO

76
Crtež broj 7. Princip izjednačenja potencijala

77
6.5.Predmjer radova

Predmjer opreme i električnog materijala za oba sprata objekta:

Naziv opreme ili materijala Količina

Tipske razvodne stanske table 2 komada
Indikator za kupatilo 2 komada
Izmjenča strujna sklopka (prekidač) 4 komada
Jednopolna strujna sklopka (prekidač) 8 komada
Jednofazna priključnica 20 komada
Osigurač 40A 3 komada
Osigurač 25A 3 Komada
Automatski osigurači 10A 16 komada
Automatski osigurači 6A 8 komada
Provodnik PP-Y 3x2,5mm2 150m
Provodnik PP-Y 3x1,5mm2 100m
Provodnik PP-Y 5x6mm2 10m
Provodnik PP-Y 5x10mm 6m
Instalacioni vodič P/F 1x6mm2 30m
Svjetiljka tip FDA 250-256 18 komada
Razvodna kutija 100mmx100mm 14 komada
Razvodna kutija φ50mm 32 komada
Strujna diferencijalna sklopka 25A/30mA 2 komada
FeZn 20x3mm 60m
Fezn 20x4mm 30m

78
7.Zaključak

Projektovanje električne instalacije niskog napona je kompleksan zadatak koji sa sobom nosi
veliki stepen odgovornosti. Prilikom izrade projekta elektricnih instalacije posebno treba
obratiti pažnju na stepen sigurnosti prije svega ljudi , a naravno i imovine. Zbog ova dva
navedena razloga porjektant mora da poznaje najnovije tehničke propise struke iz oblasti
niskonaponskih instalacija, da bi rizik od električne struje sveli na minimalnu granicu. Takođe
potrebno je uraditi gromobransku instalaciju objekta na adekvatan način pogotovu na
mjestima gdje su učestali dani sa grmljavinom. Gromobranska instalacija je kompleksan i
opširan pojam iz oblasti električnih instalacija, te ista nije analizirana sa detaljnim
objašnjenjem u ovom radu, što bi moglo da predstavlja jednu od nedostataka ovog rada.
Ono što želim istaći da je ovaj rad obuhvatio izradu komplektnog projektnog zadatka jednog
stambenog objekta.

79
8. Literatura

[1] Zakon o građenju “Službene novnie FBiH broj 55/02”

[2] Uredba o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-

tehničke dokumentacije, Službene novine FBiH br.459/10.

[3] Opći uslovi za isporuku električne energije , FERK 01.01.2016

[4] JP Elektoroprivreda Bosne i Hercegovine „Pravilnik o priključcima“ Sarajevo 2009

[5] Milo Misković Elektircne instalacije i osjveteljena

[6] Srđan Žutobradić i Ernest Mihalek „Priključci individualnih objekata“ Institut Hrvoje
Požar, Zagreb 2007

[7] Pravilniku o tehničkim normativima za električne instalacije.

[8] Nedžmija Demirović „Zabilješke sa predavanja“ Fakultet elektrotehnike Tuzla 2014 god

[9] Aleksandar Kristić „Proračun otpora uzemljivača“

[10] Milovan Radulović „Zaštita objekta od atmosferskog pražnjenja“

[11] Lightning Protection Guide „www.dehn.de“

[12] Alija Muaharemović „Električne instalacije i mjere sigurnosti“ Predavanja ETF

Sarajevo 2013 god.

[13] Internet stranica http://www.miniature-circuit-breaker.com/.

[14] Alija Muharemović, Vedran Boras, ”Električne instalacije i mjere sigurnosti”,

Elektrotehnički fakultet Sarajevo, 2009.

80
9.Prilog 1.

Tabela 9.1. Parametri za proračun rasvjete ugradnih svjetiljke FDA 250-256.[5]

Koeficijent zaprljanosti Vi Koeficijent starenja Vs

Zaprljanost Period čišćenja 2000sati 4000sati 6000sati
1god 2god 3god
Mala 0,93 0,89 0,86 0,87 0,82 0,80
Normalna 0,83 0,77 0,74
Velika 0,72 0,64 0,60

Tabela 9.2. Prostorna iskoristivost rasvjete ηp.[5]

Strop 0,7 0,5 0,3

r Zid 0,5 0,3 0,1 0,5 0,3 0,1 0,3 0,1
Pod 0,1 0,1 0,1
0,6 0,27 0,25 0,23 0,2 0,25 0,23 0,2 0,23
7 4
1,0 0,36 0,33 0,31 0,3 0,33 0,30 0,3 0,31
k 5 2
1,5 0,42 0,38 0,36 0,4 0,37 0,36 0,3 0,35
1 7
2,0 0,45 0,42 0,40 0,4 0,42 0,10 0,4 0,40
4 1
2,5 0,46 0,44 0,43 0,4 0,44 0,12 0,4 0,42
6 3
3,0 0,48 0,46 0,44 0,4 0,45 0,44 0,4 0,43
7 5
3,5 0,49 0,48 0,46 0,4 0,47 0,46 0,4 0,45
8 6
4,0 0,51 0,49 0,48 0,4 0,48 0,47 0,4 0,46
9 7

Tabela 9.3. Ugradne svjetiljke tipa FDA 250 proizvodnje TEP Zagreb, [5]

Tip Broj cijevi Snaga (W)

FDA 250-220 2 20
FDA 250-240 2 40
FDA 250-265 2 65
FDA 250-420 4 20
FDA 250-440 4 40
FDA 250-465 4 65

81
Svjetiljka se sastoji iz kućišta izrađenog od lima obojenog bijelim termolakom. U kućušte su
ugrađene predspojne naprave, odsijači za zvaku fluorescentnu cijev i raster. Okvir s rasterom
se pričvršćuje na kućište posebnim kopčama, a prilikom zamjene cijevi, startera ili nekog
drugog dijela, otvara se i ostaje visiti na žičanim osiguračima. Svjetlosni fluks fluorescentne
cijevi iznosi 4800 lm. Montaža svjetiljke se vrši ugradnjom na stropove pomoću posebih
nosača koji omogućavaju poravnanje svjetiljke sa stropom. Mogu se montirati pojedničano ili
u linijij.[5]

10.Prilog 2

Tabela 10.1. Nazivne struje osigurača. [8]

Nazivne vrijednosti osigurača(A)

2-4-6-10-12-16-20-25-32-40-50-63-80-100-125-160-200-250-315-400-500-630-800-1000-
1250

Tabela 10.2. Već ispitne struje I2 koje osiguravaju pouzdano djelovanje zaštitinih uređaja
pema VDE standardima [12]

Nazivna struja In(A) gL osigurači i LS LS-prekidač tip L LS-prekidač tip B i C

prekidači tipa L
Do 4 2,1xIn 1,35xIn 1,45xIn
Od 4 do 10 1,9xIn 1,35xIn 1,45xIn
Od 10 do 25 1,75xIn 1,35xIn 1,45xIn
Od 25 1,6xIn 1,35xIn 1,45xIn

82
 Slika 10.1. Slika 13.1. I-t karakteristika automatskih osigurača tipa B, C i D [13]

11.Prilog 3

Tabela 11.1. Tipovi električnih razvoda [5]

Razvod Opis razvoda

A1;A2 A1: a) Polaganje jednožilnih vodiča u cokevo i uodi, špdi očo strpši (zid je sa
dobrom termičkom izolacijom);
b) Polaganje višežilnih vodova direktno u zid ili strop s dobrom termičkom
izolacijom
A2 : a) Polaganje višežilnih vodova u cijevi u zidu, stropu ili podu (zid je sa dobrm
termičkom izolacijom.
B1;B2 B1: a) Plaganje jednožilnih vodiča u cijevi ili kanale na zidu;
b) Polaganje jednožilnih vodiča u 1-2-3 dijelne podne ili zidne limene kanale;
c) Polaganje višežilnih vodova u dvostruke podove i druge veće otvore zgrade
(5 do 50 puta φ voda); i druge slične razvode instalacija
B2: a) Polaganje višežilnih vodova u cijevi ili kanale na zidu;
b) Polaganje višežilnih vodova u podne ili zidne 1-2-3 dijelne limene kanale;
c) Polaganje višežilnih vodova u dvostruke podove i druge manje otvore (1,5
do 5 puta φ voda); i druge slične situacije razvoda.
C a) Polaganje jednožilnih ili višežilnih vodova direktno na zid (razmak između
kabla i zida manji od 0,3xφkabla;

83
 b) Polaganje jednožilnih ili višežilnih vodova direktno u zid, strop ili pod (ili u
malter)
c) Savitljivi višežilni kablovi u zraku ili na podu
D Polaganje kablova direktno u zemlju
E Polaganje višežilnih vodova u zraku i sa razmakom od zida koji je veći od 0,3xφ
kabla.
F Polaganje jednožilnih kablova u zraku koji se međusobno dodiruju (od zida
odmaknuti najmanje φ kabla).
G Polaganje golih ili izoliranih jednožilnih kablova u zraku koji su međusobno
razmaknuti za najmanje φ kabla.

Tabela 11.2. Trajno dozvoljena struja (A) za električni razvod tipa C, za izolaciju provodnika od PVC,
prirodne gume i umreženog polietilena [14]

Presjek Broj opterećenih provodnika i vrsta izolacije

(mm2) PVC guma umreženi polietilen
dva tri dva tri
Cu Al Cu Al Cu Al Cu Al
1 14,5 11 13,5 11 19 15 17 13
1,5 18,5 14 17 14 24 19 22 16,5
2,5 25 19,5 23 19 33 26 30 23
4 34 26 31 25 45 35 40 31
6 43 33 40 32 58 45 52 39
10 60 45 54 43 80 62 71 54
16 80 61 73 58 107 83 96 73
25 101 78 95 76 138 101 119 89
35 126 96 117 94 171 126 147 111
50 153 117 141 113 210 154 179 135
70 196 150 179 142 269 198 229 173
95 238 182 216 171 328 241 278 210
120 276 212 249 197 382 280 322 244
150 318 245 285 226 441 324 371 282
185 362 280 324 256 505 371 424 322
240 424 330 380 300 599 439 500 380

84
 Tabela 11.3. Koreelacioni faktori za grupe od nekoliko strujnih kola ili nekoliko višežilnih kabela za
tipove eletričnih razvoda A, B, C, D, E i F.[14]

Način Broj strujnih kola ili višežilnih kabela

postavljanja 1 2 3 4 6 9 12 15 20
kabela
Ukopani ili 1,0 0,8 0,7 0,7 0,5 0,5 0,4 0,4 0,4
zatvoreni 0 0 0 0 5 0 5 0 0
Jedan sloj na 1,0 0,8 ,80 0,7 0,7 0,7 - - -
zidovima , 0 5 5 0 0
podovima ili
neprefeoriran
oj polici
Jedan sloj na 0,9 0,8 0,7 0,7 0,6 0,6 - - -
plafonu 5 0 0 0 5 0
Jedan sloj na 1,0 0,9 0,8 0,7 0,7 0,7 - - -
perforiranoj 0 0 0 5 5 0
polici
Jedan sloj na 1,0 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 - - -
nosećim 0 5 0 0 0 0
kukama ili
slično

12.Prilog 4

Tabela 12.1. Prosječne vrijednosti podužnih parametara niskonaponskih provodnika i kabela,

[14]

Presjek (mm2) Omski otpor Induktivni otpor (Ω/kom) u ovisnosti o broju

(Ω/km) provodnika
2 3 4i5
1,5 11,99 0,217 0,108 0,115
2,5 7,2 0,207 0,104 0,110
4 4,47 0,201 0,100 0,107
6 2,98 0,189 0,094 0,100
10 1,81 0,176 0,088 0,094
16 1,14 0,167 0,083 0,090
25 0,73 0,160 0,080 0,086
35 0,52 0,154 0,077 0,083
50 0,36 0,154 0,077 0,083
70 0,26 0,148 0,074 0,082
95 0,19 0,148 0,074 0,082

85
 120 0,15 0,145 0,072 0,080
300 0,06 0,145 0,072 0,079

Pod brojem provodnika datih u predhodnoj tabeli podrazumijeva se:

U monofaznom strujnom kolu s provodnicima L, N i PE ili L i PEN broj opterećenih provodnika

je dva i to : L i N provodnik, odnosno L i PEN provodnik.

U trofaznom strujnom kolu s provodnicima L1, L2, L3, N i PE ili L1, L2, L3 i PEN broj
opterećenih provodnika je tri i to L1, L2 i L3.

Nulte otpronosti R0 i X0 definiraju se ako se nulta struja vraća isključivo kroz neutralni (nulti)
vod, kao :

Ro=R1+3Rn

X0=3X1

gdje su

R1 – otpor u direktnom smjeru,

Rn – otpor neutralnog voda,

X1 – induktivni otpor u direktnom smjeru.

13.Prilog 5

Proračun efikasnosti zaštite od previsokog napona dodira u TN sistemu

Razlikuje se tri tipa TN sistema :

1. TN-C sistem (zaštitni i neutralni vod su objedinjenji u cijelim instalacijama)

2. TN-C-S sistem (neutralni i zaštitni vod su objedinjeni u jednom dijelu električnih

instalacija, a poslije se razdvajaju na dva voda);

3. TN-S sistem (kroz ciijeli sistem su neutralni i zaštitni vodič rastavljeni).

U slučaju nastanka kvara između faznoog i zaštitnog vodiča , odnosno u slučaju da fazni vodič
probije na metalno kućište bilo kojeg uređaja u električnim instalacijama napajanje se
automatski isključuje u propisanom vremenu . Ovaj uslov je ispunjen kada impendasa petlje
kvara ima vrijednost koja je manja (ili najviše jednaka):

86
 Zs<Uo/Ia (13.1)

gdje je :

Zs- impedansa petlje kvara koja obuhvata otpor faze transformatora, otpor faznog vodiča od
TR do mjesta kvara, prelazni otpor na mjestu kvara, otpor zazaštitnog i nultog vodiča od
mjesta kvara do TR. Impedansa petlje kvara je toliko mala da proboj na metalno kućište
faznog vodiča, uz zanemarenje prelaznog otpora na mjestu kvara, može tretirati kao kratak
spoj između faze i nule.

Ia-struja djelovanja uređaja za automatsko isklapanje u vremenu datom u Tabeli 9.1. ali koje
ne smije biti duže od 5s (ili za fazni napon 230V isključenje mora biti ispod 0,4s)

Uo-nazivni napon izvora između faze i nule (zemlje)[5]

Tablea 13.1. Najviše dopušteno virjeme trajanja dodirnog napona[5]

Najviše dopušteno vrijeme Najviši dopušteni napon dodira UL

isključenja (s) Efektivna vrijednost izmječnog Istosmjerni napon
napona (V)
beskonačnao <50 <120
5 50 120
1 75 140
0,5 90 160
0,2 110 175
0,1 150 200
0,05 220 250
0,03 280 310

Struja greške računa se kao :

Ik=Uo/Zs (13.2)
Zs- impedansa petlje kvara
U0- fazni napon

87
14.Prilog 6

88
Slika 14.1 Tlocrt objekta i raspored prihvatnog sistema gromobranske instalacije

Slika 14.2. Prikaz gromobranske instalacije objekta

89