Pregled antropoloških tema iz prapovijesti

James P. Mallory, Indoeuropljani : zagonetka njihova podrijetla, Školska knjiga, 2006.

Praindoeuropska kultura

Metode rekonstrukcije praindoeuropske kulture:

1) obuhvaća izravnu usporedbu kulturnih obilježja indoeuropskih naroda – pretpostavlja da će
se tako moći izdvojiti zajednički elementi i projicirati ih u praindoeuropsko doba (sumnjiva
logika)
primjer: sličnosti između organizacije bratstva što postaje opći model prikazivanja ratničkih
bratstava – no nitko ne može reći da su ona jedinstvena indoeuropska pojava – rat je proizvod
okolišnih, gospodarskih i društvenih okolnosti pa nema razloga da se za Indoeuropljane
postavi inherentno ratnička narav
- ne možemo se pouzdati u svoje rekonstrukcije ni kad se one temelje samo na etnografkim
prežitcima kod kasnijih indoeuropskih naroda.
2) lingvistička paleontologija – podudarnosti u jeziku mogle su dokazati srodnosti različitih
indoeuropskih jezika a također su upućivale i na zajednički kulturni sadržaj praindoeuropskog
jezika (lekstičko-kulturna rekonstrukcija) – problem: gubitak „prvotnog“ leksika, srodnost
riječi u različitim jezicima, posuđenice….
- ekspanzija govornika indoeuropskog jezika izvela je mnoge od njih izvan njihova ranijeg
okoliša, tako da su iskusili drastične promjene u svojoj kulturnoj ekologiji, a u to su doba već
bili napustili dijelove svoga rječnika koji im nisu bili potrebni.

- u sljedećim ću kategorijama predstaviti važnije elemente rekonstruirane praindoeuropske

kulture:

Okoliš
- poznavali su ravnice i planine, rijeke i jezera a za vrijeme su imali riječi poput: vruće,
hladno, snijeg i led ( poznato je da su imali 3 godišnja doba)
- zima – najbolje osvjedočeno godišnje doba a prema rekonstrukciji riječi prelazak između
ljeta i zime bio je brz
- izostanak jeseni (kao i žetve) neko poistovjećuju sa njihovim gospodarskim preferencijama:
stočarstvom, a ne poljodjelstvom.
- more = moglo je značiti i baru i jezero, ali ne i velike stajaće vode
- pregled indoeuropeističkih priručnika otkriva da se može rekonstruirati između 3-18 vrsta
drveća (najzastupljenija breza – zadržana u 6 jezika, vrha – korisna za pletenje, brijest –
krmljene stoke)
- popisom možemo pokušati rekonstruirati je li pradomovima Indoeuropljana bila u jako
pošumljenom pojasu kao i jesu li napustili svoje arborealne nazive tijekom seljena u druga
geografska područja
- čvrste rekonstrukcije dokazuju postojanje naziva za vidru, dabra, vuka, medvjeda, risa, zeca,
srndaća… što upućuje da pradomovina nije bila ograničena samo na stepu i pustinju
- ptice: problem: nazivi ptica često su onomatopejska
- praindoeuropska riječ *laks često je imala značajnu ulogu u rekonstrukciji praindoeuropske
domovine jer se povezivala sa lososom što bi ih povezivalo sa područjem Baltičkog mora, no
postoje dokazi da riječ vjerojatnije označava pastrvu što pobija ideju o Baltičkom moru kao
koordinati pradomovine
- što se tiče vodozemaca, najbolje je rekonstruirana riječ za zmiju
* razmotrimo li svjedočanstva a različite teorije o podrijetlu ostavimo po strani, jasno je da je
bi pradomovima Indoeuropljana trebala biti u šumskom okolišu okruženom vodom i sa
hladnijom klimom.

Gospodarstvo
- gospodarstvo se temeljilo na uzgoju stoke i daleko manje zastupljenom ratarstvu
- od najzatupljenija riječ je govedo, a može se pronaći u čak tri termina: krava, vol i bik
- nalazim riječi koje označavaju sekundarne proizvode poput maslaca, sira, mlijeka.
- upotreba volova za vuču rekonstruirana je prema riječima jaram i polug
- važnost stoke odražava se i u okamenjenom izrazu „tjerati stoku“
- pojam ovce također je dobro posvjedočen u indoeuropskim jezicima i srodan je sa čak 9
jezičnih skupina a njihova je funkcija relevantna u smislu vune.
- riječ za kosu povezana je sa riječima za životinjsku kožu
- bitna riječ u rekonstrukciji je i svinja a za one koji smatraju da je stanovništvo bilo
sjedilačko ratarsko, svinja upućuje na stabilnost jer je to životinja isključena iz režima
stočarskog nomadstva
- poznata je i riječ pas što dokazuje prvu pripitomljenu domaću životinju
- riječ polje ima dva značenja, s jedne strane označava obrađenu površinu,a s druge se odnosi
na otvorenu ravnicu na koju se tjeralo stoku na pašu.
- no sa sigurnošću se mogu rekonstruirati riječi plug i srp
- također, poznate su riječi sjeme, zrno, mlin, oranica, ječam i proso

Naselja
- indoeuropske narode obilježava siromašna arhitektura, no dobro su utemeljene riječi za
kuću, stup, okvir i vrata
- neke riječi upućuju na to da su se kuće gradile od šiblja, dok riječi zid, glina, tijesto upućuju
da su se oni povezivali sa zemljom kao žbukom.
- zanimljiva je srodnica izvedena iz indoeuropskog *wiks – a njihovo značenje varira od
„kuće“ do „sela“ i „roda“ – na temelju podudarnosti značenja možemo zaključiti da se radi o
naseobini čiji su članovi srodnici – a to bi moglo biti nekoliko kuća koji pripadaju proširenoj
obitelji pa sve do klana.
- također postojale su i riječi koje su mogle označavati utvrđeno povišeno mjesto (zaštita)

Tehnologija
- možemo rekonstruirati riječi za različite tipove lonaca i posuda, a nalazimo i riječi koje
svjedoče da su Indoeuropljani koristili obojenu keramiku.
-poznata je i riječ za crveni bakar, što je dovelo do spekulacija o kulturnim odnosima između
Indoeuropljana i Sumerana.
- postojale su riječi koje su blisko označavale zlato („sjajno“ ili „žuto“) dok je izvedenica za
srebro bila „bijelo“
- osim vune poznavali su i konoplju, lan i laneno platno što nam malo govori o izgledu odjeće,
no također, rekonstruirana je riječ za pojas
- najzanimljivije su riječi koje su povezane s kolima, no bespomoćni smo u rekonstrukciji
kola, a koristili su i čamac
- od oružja poznavali su luk i strijele, bodeže i sjekiru.
- što se tiče sjekire, zagonetna je jer može označavati i nebo i kamen – riječ je kasnije
poslužila kao temelj za nazivlje koje se povezuje sa indoeuropskim bogovima groma.

Društveno ustrojstvo
- lingvističko svjedočanstvo govori da je praindoeuropsko društvo bilo patrilinerano i s
muškom dominacijom
- ne možemo rekonstruirati zajednički naziv za muža ili ženu ali možemo rekonstruirati riječ
udovica.
- ne postoji ni riječ za brak, no u indoeuropskim jezicima postoji glagol koji bi se mogao
prevesti kao „voditi doma“ što bi moglo označavati čin ženidbe s mladoženjine točke gledišta
– to bi moglo i govoriti o pravilima – odnosno dolasku žene u mužev dom
- osim obitelji pojavljuje se još nekoliko institucija, a jedna od njih je klan, a njegov je vođa
odražen zaprepaščujućoj podudarnosti između niza jezika u kojima on označava „vođa kuće“
„gospodar klana“, „gospod“, te neobične albanske srodnice „gospodin“
- nazivi povezani sa vojnim ustrojstvom: *toda-gomila – što se često prevodi i kao „narod“, a
postoji podudarnost i između riječi koje su označavale vojni pohod i zapovjednika.
- na najvišem položaju praindoeuropskog društva bio je kralj ( sanskrit: rajan, latinski :rex,
galski : rix …)

Zaključak
- leksik upućuje da je indoeuropska zajednica bila barem neolitska te da ne bi imalo smisla
prepisati Indoeuropljane ranijim društvima sakupljača i lovaca.
- u njihovom rječniku nalazimo riječi koje se povezuju sa „neolitskom revolucijom“
- općenito govoreći, Indoeuropljani su bili kasnoneolitičko ili eneolitičko društvo koje se
počelo osipati u razdoblju od 4500 do 2500 g prije. Kr.