Priroda04Uvod 4/20/03 10:22 Page 1

dr. sc. Tomislav JeliÊ

MOJA DOMOVINA
metodiËki priruËnik prirode i druπtva
za 4. razred osnovne πkole

1. izdanje

Zagreb, 2003.
Priroda04Uvod 4/21/03 13:31 Page 2

Nakladnik
ALFA d.d., Zagreb

Za nakladnika
Miro Petric

Urednik
dr. sc. Tomislav JeliÊ

Recenzent
dr. sc. Nada Vijtiuk

Ilustratori
Draæen i Gordana Jerabek

Likovne urednice
Biljana Knebl
Irena JurkoviÊ

Lektorica i korektorica
Kristina JuriÊ

ALFA d.d. Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati,
ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova ili autorova pismenog dopuπtenja.

GrafiËka priprema
Studio za grafiËki dizajn ALFA

Tisak
Rotooffset tiskara MeiÊ, Zagreb

Ovaj metodiËki priruËnik prati:

- udæbenik MOJA DOMOVINA
- radnu biljeænicu MOJA DOMOVINA
- zadatke za ispitivanje znanja MOJA DOMOVINA
- ispite znanja MOJA DOMOVINA
- vremensku crtu (vremensku lentu) MOJA DOMOVINA
- uËilo GODI©NJA DOBA - VREMENSKI SAT
- zidne slike: NIZINSKI I BREÆULJKASTI ZAVI»AJ
GORSKI I PLANINSKI ZAVI»AJ
PRIMORSKI ZAVI»AJ
KOSTUR
MI©I∆I
ORGANI
Priroda04Uvod 4/20/03 10:22 Page 3
SADRÆAJ
PREDGOVOR ____________________________5
PLAN I PROGRAM NASTAVE PRIRODE I
DRU©TVA ZA 4. RAZRED OSNOVNE ©KOLE ____6
MAKROPLAN I MAKROPROGRAM PRIRODE
I DRU©TVA ZA 4. RAZRED __________________9
PRIJEDLOG IZVEDBENOGA TEMATSKOG
NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA PRIRODE
I DRU©TVA ZA 4. RAZRED __________________10
IZ »EGA ∆EMO U»ITI PRIRODU I DRU©TVO
U 4. RAZREDU____________________________12
©TO ∆EMO, IZ »EGA I KAKO U»ITI PRIRODU I
DRU©TVO U 4. RAZREDU __________________14
NA©A DOMOVINA HRVATSKA
1. Zastava, grb i himna simboli su
domovine ______________________________16
2. Zagreb - glavni grad
Republike Hrvatske ______________________18
3. Stanovniπtvo Republike Hrvatske __________20
4. Republika Hrvatska
i susjedne zemlje ________________________22
NIZINSKI DIJELOVI HRVATSKE
1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja
nizinskih podruËja ______________________24
2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Nizinske
Hrvatske ______________________________26
3. Naselja i naseljenost nizinskih
podruËja ______________________________28
4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Nizinske Hrvatske ______________________30
BREÆULJKASTI DIJELOVI HRVATSKE
1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja breæuljkastih
podruËja ______________________________32
2. Osnovna obiljeæja gospodarstva
breæuljkastih podruËja __________________34
3. Naselja i naseljenost breæuljkastih dijelova
Hrvatske ______________________________36
4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
breæuljkastih podruËja ____________________38
GORSKI DIJELOVI HRVATSKE
1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja gorskih
dijelova Hrvatske ________________________40
2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Gorske
Hrvatske ______________________________42
3. Naselja i naseljenost gorskih prostora ________44
4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Gorske Hrvatske ________________________46
3
PRIMORSKI DIJELOVI HRVATSKE
1. Jadransko more i otoci ____________________48
2. Prirodno-zemljopisna obiljeæja primorskog
prostora ______________________________50
3. Osnovna obiljeæja gospodarstva Primorske
Hrvatske ______________________________52
4. Naselja i naseljenost primorskog prostora ____54
5. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Primorske Hrvatske ______________________56
IZ PRO©LOSTI DOMOVINE HRVATSKE
1. Dolazak Hrvata u novu domovinu __________58
2. Tomislav - prvi hrvatski kralj ______________60
3. Viπestoljetna borba za oËuvanje samostalnosti __62
4. Borba za materinji hrvatski jezik ____________64
5. Hrvatska u svjetskim ratovima i
jugoslavenskoj dræavnoj zajednici __________66
HRVATSKA SAMOSTALNA DRÆAVA
1. Teæak put do samostalnosti ________________68
2. Domovinski rat i obnova __________________70
UVJETI ÆIVOTA
1. Sve πto nas okruæuje je priroda ____________72
2. Sunce - toplina i svjetlost__________________74
3. Svojstva vode i njeno kruæenje u prirodi______76
4. Zrak i njegova svojstva____________________78
5. Postanak, vrste i sastav tla ________________80
6. Zaπtita vode, zraka i tla od oneËiπÊenja ______82
7. Vremenska prognoza ____________________84
ÆIVA PRIRODA
1. Æivot biljaka ____________________________86
2. Æivot æivotinja __________________________88
3. Povezanost biljaka i æivotinja ______________90
4. Biljke i æivotinje na travnjaku ______________92
5. Biljke i æivotinje u πumi __________________94
6. Biljke i æivotinje u moru i uz more __________96
7. Prirodne znamenitosti Hrvatske ____________98
»OVJEK
1. »ovjek je misaono, druπtveno,
prirodno i duhovno biÊe ________________100
2. Kretanje ______________________________102
3. Probava ______________________________104
4. Disanje ______________________________106
5. Krvotok ______________________________108
6. ÆivËani sustav__________________________110
7. Osjetila nas povezuju ____________________112
POJMOVNIK S KAZALOM 4. RAZREDA ______114
IZBOR LITERATURE I NASTAVNIH
SREDSTAVA I POMAGALA ________________123
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 4

Model ovog metodiËkog priruËnika prijavljen je

Dræavnom zavodu za intelektualno vlasniπtvo Republike Hrvatske.

Posebnost ovog metodiËkog priruËnika je povezivanje

udæbenika, radne biljeænice i metodiËkog hodograma rada,
tj. razrade svake nastavne jedinice.

4
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 5

PREDGOVOR

MetodiËki priruËnik iz nastavnog predmeta Priroda i druπtvo namijenjen je prije svega va-
ma uËiteljicama/uËiteljima Ëetvrtog razreda osnovne πkole koji se koristite udæbenikom, rad-
nom biljeænicom, zadacima za ispitivanje znanja, ispitima znanja i vremenskom crtom (lentom)
autora Tomislava JeliÊa, Zorana KlariÊa i Velimire VinkoviÊ, sa æeljom da vam pomognem u
osmiπljavanju, metodiËkom promiπljanju i ustrojavanju obraivanja u prvom redu novoga na-
stavnoga gradiva.

Ovim se metodiËkim priruËnikom mogu posluæiti i uËiteljice/uËitelji koji koriste i druge

udæbenike i radne biljeænice/vjeæbenice prirode i druπtva za Ëetvrti razred osnovne πkole, koji
su napisani po vaæeÊem nastavnom programu πto ga je odobrilo Ministarstvo prosvjete i πpor-
ta Republike Hrvatske.

Temeljna je zadaÊa nastavnog programa prirode i druπtva u Ëetvrtom razredu osnovne πkole
nastojanje na izvoenju nastavnoga rada zasnovanog na konstruktivistiËkom pristupu u uËe-
nju. Nuæno je pritom da je nastava πto viπe istraæivaËki usmjerena, posebice u onim nastavnim
sadræajima koji svoje uporiπte temelje na ranijem uËenikovom iskustvu i znanjima te samostal-
nom istraæivanju kao izvoru znanja.

Kako je najveÊi dio nastavnoga gradiva u Ëetvrtom razredu osnovne πkole ekologijski usmje-
ren na spoznavanje neposrednog i posrednog uËenikova okruæenja pojedinaËnih hrvatskih za-
viËaja u kojemu æivimo i u kojemu se odræava nastava, ali i cijele naπe domovine - Republike
Hrvatske od uËenika se zahtijeva viπe samostalnog promatranja prirodnih i druπtvenih pojava
u njihovom okruæenju, njihovo biljeæenje, raπËlanjivanje, objaπnjenje, usporeivanje i donoπe-
nje odgovarajuÊih zakljuËaka. Stoga Êe viπe uspjeha u radu imati one kolegice i kolege koji svo-
je uËenike budu usmjeravali na samostalno promatranje, biljeæenje podataka, rjeπavanje pro-
blema pomoÊu dodatnih zadataka izvan udæbenika te osobnim stjecanjem iskustava i uËenjem.

Na temelju prouËavanja metodiËkih raznolikih priruËnika prirode i druπtva te zemljopisa, po-

vijesti, prirode, biologije, kemije i fizike, ali i drugih nastavnih predmeta koji imaju korelacij-
ski odnos s prirodom i druπtvom, zatim ranije napisanih metodiËkih priruËnika za treÊi i Ëetvr-
ti razred prirode i druπtva, svih zemljopisnih metodiËkih priruËnika za osnovnu πkolu i meto-
diËkog priruËnika iz prirode za πesti razred, ali i viπegodiπnjeg nastavnog rada predajuÊi meto-
diku nastave prirode i druπtva odluËio sam se na ovakav metodiËki priruËnik. Æelja mi je bila,
drage kolegice i kolege, u jednoj knjizi πto cjelovitije i vjernije tekstualno i slikovno predoËiti
okruæenje nastave prirode i druπtva u Ëetvrtom razredu.

Ponuene metodiËke postupke valja shvatiti kao poticaj u ustrojavanju obrade novoga na-
stavnoga gradiva, a ne nikako kao jedini i (ili) najbolji oblik nastave. Vaπe Êe mi iskustvo u ra-
du s priruËnikom te vaπe primjedbe iz nastavne prakse pripomoÊi da sljedeÊe izdanje pobolj-
πam kako bi ovaj metodiËki priruËnik joπ viπe pridonio potrebama suvremene nastave prirode
i druπtva u osnovnoj πkoli.

Autor

5
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 6

PLAN I PROGRAM NASTAVE PRIRODE I DRU©TVA

ZA IV. RAZRED
Nastava predmeta priroda i druπtvo u Ëetvrtom razredu ostvaruje se sa tri sata tjedno, odnosno 105
sati godiπnje. (preuzeto iz: Nastavni plan i program za osnovnu πkolu, Prosvjetni vjesnik, posebno
izdanje broj 2, godina I., lipanj 1999., Glasilo Ministarstva prosvjete i πporta)

ZADA∆E:
ZadaÊe nastave prirode i druπtva su:
• razvijati zanimanje za spoznavanje zakonitosti o prirodi i druπtvu;
• sustavno utjecati na razvitak svih psihiËkih sposobnosti, osobito promatranja, opisivanja, zakljuËivanja, uspore-
ivanja i dr.;
• uËenike nauËiti uporabi razliËitih izvora znanja (primarnim i sekundarnim);
• razvijati sposobnost snalaæenja u prostoru i vremenu;
• utjecati na usvajanje i bogaÊenje aktivnog rjeËnika;
• sustavno i planski utjecati na oblikovanje higijensko-zdravstvenih, kulturnih, djelatnih i prometnih navika;
• upoznati uËenike s temeljnim naËelima ekologije kao znanosti o odnosu urbanizma prema okoliπu potrebom za-
πtite prirode;
• utjecati na oblikovanje moralnih vrednota;
• utjecati na razvijanje osjeÊaja pripadnosti svojoj domovini Hrvatskoj i svojem hrvatskom narodu i ponosa πto je
sadaπnji naraπtaj ostvario slobodnu Republiku Hrvatsku.

A. PRIRODOSLOVLJE
UVJETI ÆIVOTA
Priroda nas okruæuje. Neæiva i æiva priroda.
O Ëemu ovisi æivi svijet?
Sunce - izvor svjetlosti i topline.
Voda - svojstva, kruæenje vode u prirodi.
Zrak - svojstva i sastav.
Motrenje vremena i vremenskih promjena.
Tlo - sastav i vrste tla. Zaπtita voda, zraka i tla.

ÆIVA PRIRODA
Æivot biljke (graa: korijen, stabljika, list, cvijet i plod). Æivot æivotinja - prehrana i prilagodba okoliπu. Meuso-
bna ovisnost biljaka i æivotinja. Æivotne zajednice travnjaka i πuma. Æivot u moru i uz more. Upoznavanje priro-
dnih znamenitosti domovine Hrvatske (karakteristiËne æivotne zajednice i zaπtiÊena priroda).

»OVJEK I OKOLI©
Osnovne funkcije naπega tijela. Osjetila nas povezuju s okoliπem - zaπtita osjetila. »ovjek je prirodno, druπtveno,
misaono i duhovno biÊe.
Ovisnosti - ugroæavaju ljudsko zdravlje i æivot. ©titimo okoliπ!

B. ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA DOMOVINE HRVATSKE

NA©A DOMOVINA REPUBLIKA HRVATSKA
• simboli domovine - zastava, grb, himna;
• Zagreb, glavni grad i metropola Republike Hrvatske; • stanovniπtvo Republike Hrvatske;
• Republika Hrvatska i susjedne zemlje.

6
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 7

Nizinski predjeli na sjeveru i istoku domovine Hrvatske

• prirodno-geografski uvjeti nizinskog predjela;
• gospodarstvo nizinskog predjela (æitarice, stoËarstvo, πumarstvo, ribarstvo, nafta, plin, mineralne i termalne vode);
• naselja i gustoÊa naseljenosti;
• povijesne i kulturne znamenitosti nizinskih dijelova.

Breæuljkasti dijelovi domovine Hrvatske

• prirodno-geografski uvjeti breæuljkastih dijelova;
• gospodarstvo breæuljkastih dijelova (stoËarstvo, voÊarstvo, πumarstvo, turizam i rekreacija, mineralne i termalne
vode);
• naselja i gustoÊa naseljenosti;
• povijesne i kulturne znamenitosti breæuljkastih dijelova.

Gorski dijelovi domovine Hrvatske

• prirodno-geografski uvjeti gorskih dijelova;
• gospodarstvo gorskog dijela (rijeke, jezera, πumarstvo, stoËarstvo, voÊarstvo, turizam, rekreacija);
• naselja i gustoÊa naseljenosti;
• povijesne i kulturne znamenitosti gorskih dijelova.

Primorski dijelovi domovine Hrvatske

• prirodno-geografski uvjeti primorskih dijelova. Jadransko more.
• gospodarstvo primorskog predjela (pomorstvo, brodogradnja, turizam, ribarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo,
voÊarstvo i dr.);
• naselja i gustoÊa naseljenosti;
• povijesne i kulturne znamenitosti primorskih dijelova.

C. IZ PRO©LOSTI DOMOVINE HRVATSKE

• dolazaka Hrvata u novu domovinu;
• Tomislav - prvi hrvatski kralj;
• stoljetna borba za oËuvanje samostalnosti;
• borba za hrvatski jezik;
• Hrvatska u svjetskim ratovima i jugoslavenskoj dræavnoj zajednici.

D. HRVATSKA SUVERENA I SAMOSTALNA DRÆAVA

• osamostaljivanje Hrvatske;
• Domovinski rat;
• ukljuËivanje Republike Hrvatske u meunarodnu zajednicu.

UPUTE ZA U»ITELJICE I U»ITELJE

A. PRIRODOSLOVLJE
Tematsku cjelinu “Uvjeti æivota” treba obraivati u prirodno-zemljopisnoj cjelini u kojoj se nalazi πkola. Tako Êe
se nastavni sadræaji povezati s prirodnom osnovom kraja u kojem uËenici æive, a stjecanje znanja izvoditi na osno-
vi poznatih sadræaja, promatranja i doæivljavanja. Ovom temom predvia se obrada osnovnih sadræaja prirodoslov-
lja (fizika, kemija, biologija), i to integriranim i korelativnim pristupom. Programski sadræaji odnose se na vodu,
zrak, svjetlost, toplinu i tlo. Uvjete æivota valja obraditi na temelju praktiËnih radova. lz tog dijela programa uoËlji-
vo je da se pri obradi sadræaja istiËe aplikativnost, πto znaËi da se æivotni uvjeti obrauju na izvornoj stvarnosti.
Potrebno je isticati meuovisnost neæive i æive prirode te razvijati cjelovito miπljenje i integralni pristup znanosti u
rjeπavanju ekologijskih problema danaπnjice.

7
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 8

U sklopu tematske cjeline “Æiva priroda” uËenici stjeËu osnovne pojmove o æivotu biljaka. To su osnovni sadræa-
ji o biljkama koji Êe omoguÊiti shvaÊanje biljke kao sastavnog dijela æive prirode. Pri obradi tih sadræaja uËenici
imaju moguÊnost shvatiti meusobnu povezanost neæive i æive prirode i vaænost zelene biljke za æivot na Zemlji.
Osnovni Êe sadræaj o æivotinjama uËenicima omoguÊiti da shvate æivotinje kao dio prirode i meusobnu poveza-
nost biljaka i æivotinja s abiotiËkim Ëimbenicima.
Sadræaje o æivotu na travnjaku, æivim biÊima u πumi, æivotu u moru i uz more, valja obraivati u vezi sa zemljo-
pisnim sadræajima (primjerice, pri obradi nizinskih predjela - æivot na travnjaku, uz obradu gorskih dijelova - æi-
va biÊa u πumi, a uz obradu primorskih dijelova domovine Hrvatske - æivot u moru i uz more).
Pri obradi tih sadræaja potrebno je upozoriti na raznolikost biljnog i æivotinjskog svijeta, na prirodne znameni-
tosti Republike Hrvatske, potrebu i naËin zaπtite prirode.
Gradivo iz teme “»ovjek - to sam ja” preporuËuje se obraditi na temelju praktiËnih radova i izvorne stvarnosti.
Pri upoznavanju osnovnih funkcija pojedinih organa i organskih sustava, pozornost treba usmjeriti na primjenu
zdravstveno-higijenskih mjera radi oËuvanja svojega i tuega zdravlja. Osim toga, uËenici Êe saznati da je Ëovjek
jedino misaono biÊe, zatim da je, radeÊi i misleÊi u zajednici (druπtvu), stekao najrazliËitije spoznaje i ostvario ot-
kriÊa koja mu olakπavaju, uljepπavaju i omoguÊavaju æivot u suglasju s prirodom.

B. ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA DOMOVINE HRVATSKE

Tematsku cjelinu B “Naπa domovina Republika Hrvatska” treba obraditi tako da uËenici ovladaju osnovnim znanji-
ma o zemljopisnim i gospodarskim osobitostima prostora Republike Hrvatske te najznaËajnijim dogaajima iz hr-
vatske povijesti.
U uvodnoj temi “Naπa domovina Republika Hrvatska” treba istaknuti pripadnost Republike Hrvatske zapadno-
europskim i sredozemnim zemljama, odnosno zapadnoj civilizaciji i krπÊanskom svijetu. Posebno treba isticati zna-
Ëenje zemljopisnog poloæaja Hrvatske na raskriæju prometnih smjerova od zapadne prema jugoistoËnoj Europi te
podunavskog prema sredozemnom podruËju. U toj temi treba obraditi najznaËajnije demografske pokazatelje i
osnovne podatke o simbolima ili znakovlju Republike Hrvatske (zastava, grb, himna), kuni kao plateænom sred-
stvu te o glavnom gradu ili metropoli Hrvatske - Zagrebu.
U cjelini “Naπa domovina Republika Hrvatska” su i teme u kojima su obraene geografske osobitosti i gospodar-
sko znaËenje velikih i raznolikih hrvatskih regionalnih cjelina: nizinski predjeli na sjeveru i istoku, breæuljkasti di-
jelovi, gorski dijelovi i primorski dijelovi domovine Hrvatske. Prednost u vremenu te opsegu i u dubini obrade tre-
ba dati regiji u kojoj se nalazi πkola. Ostale regije obrauju se kasnije i u saæetijem opsegu, kako bi uËenik ipak ovla-
dao najznaËajnijim podacima o Republici Hrvatskoj kao jedinstvenoj gospodarskoj i politiËkoj cjelini. U svakoj re-
giji treba isticati njezine najznaËajnije osobitosti (izgled, uvjeti gospodarskog razvoja, naselja prema izgledu i znaËe-
nje, povijesne i kulturne znamenitosti, posebno znaËenje regije u Hrvatskoj kao cjelini i sl.).

C. IZ PRO©LOSTI DOMOVINE HRVATSKE

U cjelini C “Proπlost domovine Hrvatske” treba egzemplarno obraivati one sadræaje koji imaju posebno znaËe-
nje u povijesti hrvatskog naroda (dolazak Hrvata u novu domovinu, Tomislav - prvi hrvatski kralj, vjekovna bor-
ba za oËuvanje samostalnosti, borba za hrvatski jezik te Hrvatska u svjetskim ratovima i jugoslavenskoj dræavnoj
zajednici). Treba nastojati da se glavna zbivanja iz proπlosti prikazuju na vremenskoj crti.

D. HRVATSKA, SUVERENA I SAMOSTALNA DRÆAVA

U cjelini D “Hrvatska, suverena i samostalna dræava” treba objasniti stvaranje nove Hrvatske kao samostalne i su-
verene dræave, njezine suvremene gospodarske osobitosti i politiËko znaËenje. Domovinski rat i ukljuËivanje u me-
unarodnu zajednicu nezavisnih dræava.

8
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 9

MAKROPLAN I MAKROPROGRAM PRIRODE I DRU©TVA

ZA 4. RAZRED

Nastavna cjelina Uvod Obrada Ponav- Utvri- Provje- Ukupno

ljanje vanje ravanje
i uvjeæb-
avanje

Uvod 1 1
Naπa domovina Hrvatska 4 2 1 1 8
Nizinski dijelovi Hrvatske 4 2 1 1 8
Breæuljkasti dijelovi Hrvatske 4 2 1 1 8
Gorski dijelovi Hrvatske 4 2 1 1 8
Primorski dijelovi Hrvatske 5 2 1 1 9
Ispit znanja 1. polugodiπta 1 1
RaπËlamba uspjeha nastave PiD-a 1 1
Iz proπlosti domovine Hrvatske 5 3 1 1 10
Hrvatska samostalna dræava 2 1 1 4
Uvjeti æivota 7 3 2 1 13
Æiva priroda 7 3 2 1 13
»ovjek 7 3 2 1 13
Ponavljanje povijesnog dijela 1 1
Ponavljanje prirodoslovnog dijela 1 1
Ispit znanja 2. polugodiπta 1 1
Ponavljanje cijele godine 2 2
Ispit znanja cijele godine 1 1
RaπËlamba uspjeha nastave PiD-a 1 1
ZakljuËivanje ocjena 1 1
Ukupno 1 49 30 12 13 105

9
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 10

PRIJEDLOG IZVEDBENOG TEMATSKOG

NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
PRIRODE I DRU©TVA U 4. RAZREDU

Uvodni sat GORSKI DIJELOVI HRVATSKE

1. 1. (©to Êemo, iz Ëega i kako uËiti prirodu i druπtvo u 4.
razredu) 26. 1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja gorskih dijelova
Hrvatske
27. 2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Gorske Hrvatske
28. Ponavljanje
NA©A DOMOVINA HRVATSKA 29. 3. Naselja i naseljenost gorskih prostora
30. 4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti Gorske
2. 1. Zastava, grb i himna simboli su domovine Hrvatske
3. 2. Zagreb - glavni grad Republike Hrvatske 31. Ponavljanje
4. Ponavljanje 32. Utvrivanje i uvjeæbavanje
5. 3. Stanovniπtvo Republike Hrvatske 33. Provjeravanje
6. 4. Republika Hrvatska i susjedne zemlje
7. Ponavljanje
8. Utvrivanje i uvjeæbavanje
9. Provjeravanje PRIMORSKI DIJELOVI HRVATSKE

34. 1. Jadransko more i otoci

35. 2. Prirodno-zemljopisna obiljeæja primorskog prostora
NIZINSKI DIJELOVI HRVATSKE 36. Ponavljanje
37. 3. Osnovna obiljeæja gospodarstva Primorske Hrvatske
10. 1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja nizinskih podruËja 38. 4. Naselja i naseljenost primorskog prostora
11. 2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Nizinske Hrvatske 39. 5. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti Primorske
12. Ponavljanje Hrvatske
13. 3. Naselja i naseljenost nizinskih podruËja 40. Ponavljanje
14. 4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti Nizinske 41. Utvrivanje i uvjeæbavanje
Hrvatske 42. Provjeravanje
15. Ponavljanje 43. Ispit znanja 1. polugodiπta
16. Utvrivanje i uvjeæbavanje 44. RaπËlamba uspjeha nastave PiD-a
17. Provjeravanje

IZ PRO©LOSTI DOMOVINE HRVATSKE

BREÆULJKASTI DIJELOVI HRVATSKE 45. 1. Dolazak Hrvata u novu domovinu
46. 2. Tomislav - prvi hrvatski kralj
18. 1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja breæuljkastih podruËja 47. Ponavljanje
19. 2. Osnovna obiljeæja gospodarstva breæuljkastih podruËja 48. 3. Viπestoljetna borba za oËuvanje samostalnosti
20. Ponavljanje 49. 4. Borba za maternji hrvatski jezik
21. 3. Naselja i naseljenost breæuljkastih dijelova Hrvatske 50. Ponavljanje
22. 4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti bre- 51. 5. Hrvatska u svjetskim ratovima i jugoslavenskoj dr-
æuljkastih podruËja æavnoj zajednici
23. Ponavljanje 52. Ponavljanje
24. Utvrivanje i uvjeæbavanje 53. Utvrivanje i uvjeæbavanje
25. Provjeravanje 54. Provjeravanje

10
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 11

HRVATSKA SAMOSTALNA DRÆAVA »OVJEK

55. 1. Teæak put do samostalnosti 85. 1. »ovjek je misaono, druπtveno, prirodno i duhovno
56. 2. Domovinski rat i obnova biÊe
57. Ponavljanje, utvrivanje i uvjeæbavanje 86. 2. Kretanje
58. Provjeravanje 87. Ponavljanje
88. 3. Probava
89. 4. Disanje
90. Ponavljanje
UVJETI ÆIVOTA 91. Utvrivanje i uvjeæbavanje
92. 5. Krvotok
59. 1. Sve πto nas okruæuje je priroda 93. 6. ÆivËani sustav
60. 2. Sunce - toplina i svjetlost 94. 7. Osjetila nas povezuju
61. Ponavljanje 95. Ponavljanje
62. 3. Svojstva vode i njezino kruæenje u prirodi 96. Utvrivanje i uvjeæbavanje
63. 4. Zrak i njegova svojstva 97. Provjeravanje
64. Ponavljanje 98. Ponavljanje povijesnog dijela
65. Utvrivanje i uvjeæbavanje 99. Ponavljanje prirodoslovnog dijela
66. 5. Postanak, vrste i sastav tla 100. Ponavljanje zemljopisnog dijela
67. 6. Zaπtita zraka, vode i tla 101. Ispit znanja 2. polugodiπta
68. 7. Vrijeme i vremenska prognoza 102. Ponavljanje i vjeæbanje cijele godine
69. Ponavljanje 103. Provjeravanje (Godiπnji ispit znanja)
70. Utvrivanje i uvjeæbavanje 104. RaπËlamba uspjeha nastave PiD-a
71. Provjeravanje 105. ZakljuËivanje ocijena

ÆIVA PRIRODA

72. 1. Æivot biljaka

73. 2. Æivot æivotinja
74. Ponavljanje
75. 3. Povezanost biljaka i æivotinja
76. 4. Biljke i æivotinje na travnjaku
77. Ponavljanje
78. Utvrivanje i uvjeæbavanje
79. 5. Biljke i æivotinje u πumi
80. 6. Biljke i æivotinje u moru i uz more
81. 7. Prirodne znamenitosti Hrvatske
82. Ponavljanje
83. Utvrivanje i uvjeæbavanje
84. Provjeravanje

11
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 12
IZ »EGA ∆EMO U»ITI PRIRODU I DRU©TVO U 4. RAZREDU
SADRÆAJ
Iz sadræaja je vidljiv broj, naziv i duæina po-
jedinih nastavnih jedinica koje su obraene
u udæbeniku.
POJMOVNIK S KAZALOM
A
ambasada (veleposlanstvo) - diplomatsko dr-
æavno predstavniπtvo u nekoj stranoj dræavi, 60
Andautonija - nekadaπnje rimsko naselje kod
sela ©Êitarjeva, nedaleko od zagrebaËke zrako-
plovne luke, 50
arena - boriliπte, popriπte, pozornica u sredini
amfiteatra, cirkusa ili stadiona, 48
astma - bolest diπnih organa kada je oteæano
izdisanje zraka, a javlja se i hripanje, 97
atmosfera - sloj zraka koji obavija Zemlju, 70
B crljenica (crvenica) - vrsta tla u primorju
barometar - sprava kojom mjerimo tlak zraka, 71
BaπËanska ploËa - kulturno-povijesni kameni
spomenik na kojemu je zapis hrvatskom glago-
ljicom; pronaena je na otoku Krku kod mjesta
Jurandvora, 52
bazga - grm koji raste na rubovima πuma, a nje-
govi cvjetovi se koriste za izradu soka ili Ëaja, 86
BeËko Novo Mjesto - grad u Austriji u kojem
su pogubljeni hrvatski velikaπi Nikola i Petar
©ubiÊ Zrinski te Fran Krsto Frankopan 1671.
godine, 54
biljke - organizmi koji iz neæive prirode proiz-
vode hranu. Osnovni dijelovi biljke su korijen,
stabljika, list, cvijet, sjemenka i plod, 78
biljoæderi - one æivotinje koje se hrane samo
biljem (krava, konj, koza, zec), 82
blavor - guπter bez nogu, nalikuje zmiji; nala-
zimo ga Ëesto u primorskom zaviËaju, 89
bor - vazdazeleno (crnogoriËno) kontinentalno
drvo, kroπnje oblika kiπobrana, 88
Borna - hrvatski knez Primorske Hrvatske iz 9.
stoljeÊa; stolovao u Lici, 51
Branimir - hrvatski knez iz 9. stoljeÊa; u nje-
govo vrijeme Hrvatska stjeËe neovisnost od
MleËana i Bizanta koju pismom odobrava papa
Ivan VIII., 51
Brijuni - nacionalni park - skupina otoka uz
zapadnu istarsku obalu poznatih, meu osta-
lim, po velikim stablima hrasta crnike, 41
bronhitis - bolest diπnih organa, upala bronha, 97
102
MOJA DOMOVINA ∑ udæbenik
Udæbenik sadræi osnovna znanja koja uËeni-
cima pomaæu pri izuËavanju osnovnih zem-
ljopisnih, prirodoslovnih i povijesnih obilje-
æja predvienih u Ëetvrtom razredu.
Sadræaj udæbenika je nuæno pomno
upoznati.
Ime:
SADRÆAJ
Prezime: IZ »EGA ∆E© I ©TO ∆E© U»ITI IZ PRIRODE I DRU©TVA (dr. sc. Tomislav JeliÊ) . . . . . . . . . . .5
KAKO ∆E© U»ITI IZ OVOG UDÆBENIKA (dr. sc. Tomislav JeliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
NA©A DOMOVINA HRVATSKA (dr. sc. Tomislav JeliÊ i dr. sc. Zoran KlariÊ) . . . . . . . . . . . . .8
1. Zastava, grb i himna simboli su domovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8
2. Zagreb - glavni grad Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10
3. Stanovniπtvo Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12
4. Republika Hrvatska i susjedne zemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14
NIZINSKI DIJELOVI HRVATSKE (dr. sc. Tomislav JeliÊ i dr. sc. Zoran KlariÊ) . . . . . . . . . . .16
1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja nizinskih podruËja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16
2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Nizinske Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18
3. Naselja i naseljenost nizinskih podruËja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti Nizinske Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
BREÆULJKASTI DIJELOVI HRVATSKE (dr. sc. Tomislav JeliÊ i dr. sc. Zoran KlariÊ) . . . . . .24
1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja breæuljkastih podruËja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24
2. Osnovna obiljeæja gospodarstva breæuljkastih podruËja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
3. Naselja i naseljenost breæuljkastih dijelova Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28
4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti breæuljkastih podruËja . . . . . . . . . . . . . . . . .30
GORSKI DIJELOVI HRVATSKE (dr. sc. Tomislav JeliÊ i dr. sc. Zoran KlariÊ) . . . . . . . . . . . .32
1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja gorskih dijelova Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32
2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Gorske Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34
3. Naselja i naseljenost gorskih prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36
4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti Gorske Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
PRIMORSKI DIJELOVI HRVATSKE (dr. sc. Tomislav JeliÊ i dr. sc. Zoran KlariÊ) . . . . . . . . .40
1. Jadransko more i otoci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40
2. Prirodno-zemljopisna obiljeæja primorskog prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42
bubnjiÊ - vrlo tanka opna koja se nalazi izme- 3. Osnovna obiljeæja gospodarstva Primorske Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44
u vanjskog i srednjeg uha, 4. Naselja i naseljenost primorskog prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46
bubrezi - organi koji iz krvi izoliraju mokraÊu, 98 5. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti Primorske Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48
bukva - listopadno drveÊe koje ima sivu i gla-
tku koru i plod zvan bukvica, 86 IZ PRO©LOSTI HRVATSKE (dr. sc. Tomislav JeliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
bura - hladan vjetar koji puπe na mahove s ko- 1. Dolazak Hrvata u danaπnju domovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
pna na more; donosi suho i stabilno vrijeme, 43
2. Tomislav - prvi hrvatski kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .52
3. Viπestoljetna borba za oËuvanje samostalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54
C 4. Borba za materinji hrvatski jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56
ciroza - propadanje jetre zbog prevelikog uæi- 5. Hrvatska u svjetskim ratovima i jugoslavenskoj zajednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
vanja alkohola,
(Sredozemlju) koje je crvenkaste boje, 73 3
crnica - najplodnije tlo, bogato humusom i
mineralnim tvarima, 73
crnogoriËna πuma - joπ se naziva kontinen-
talna vazdazelena πuma; u njoj prevladava va-
zdazeleno kontinentalno bilje (bor, smreka,
jela), 77
cvijet - dio biljke koji ima tuËak, praπnike, lati-
ce i lapove, a iz njega se oplodnjom razviju sje-
menka i plod, 78
»
Ëagalj - æivotinja sliËna vuku; Ëesta u primor-
skom zaviËaju, 89
Ëakavπtina - narjeËje hrvatskog jezika, 37
Ëovjek - najsavrπenije biÊe; prirodno, misaono,
druπtveno i duhovno biÊe, 92
POJMOVNIK S KAZALOM
D
dagnja - morska æivotinja - πkoljkaπ, jestiva, 89
Abecedni popis pojmova ∑ kljuËnih rijeËi i nji-
dalmatinski tip obale - naziv za poseban i je-
dinstven smjer pruæanja hrvatskih otoka hovo objaπnjenje te stranice na kojima se mo-
(uzduæna razvedenost) koji se podudara sa
smjerom planina u zaleu, 40
Dan planeta Zemlje - obiljeæava se 22. travnja,
gu pronaÊi u udæbeniku. Objaπnjeni su samo
Dan vodâ - obiljeæava se 22. oæujka,
debelo crijevo - dio crijeva u kojem se razgra- oni pojmovi koji su potpuno novi i prilagoeni
uju neprobavljene tvari, 96
nastavnim programom.
12
Priroda04Uvod 4/21/03 13:34 Page 13
KAKO ∆E© U»ITI IZ OVOG UDÆBENIKA
NASTAVNO POGLAVLJE
NAZIV I BROJ NASTAVNE JEDINICE
(gradivo koje Êeπ uËiti na satu)
NA©A DOMOVINA HRVATSKA
1. ZASTAVA, GRB I HIMNA SIMBOLI SU DOMOVINE
• ©to se istiËe na tvojoj πkoli prilikom dræavnih blagdana? • Koje je dræavno obiljeæje istak-
nuto na zidu tvoje uËionice? • »emu sluæi putovnica? • Koja pjesma se izvodi prilikom
dræavnih posjeta hrvatskoga predsjednika? • Kako se zove hrvatski novac?
Hrvatska kao i svaka druga dræava ima
svoje simbole ili znakove kojima se razliku-
je od drugih zemalja. Glavni su dræavni
simboli zastava i grb, koji se istiËu u ra-
znim sveËanim prilikama.
Zastava Republike Hrvatske u sredini ima i dræavni grb
Dræavna zastava Republike Hrvatske vi-
jori se ispred svih vaænih dræavnih ustanova
u zemlji, a izvan zemlje ispred hrvatskih di-
plomatskih predstavniπtava (veleposlanstava
i konzulata) te u svjetskim organizacijama
kojima pripada Hrvatska. Povremeno se hr-
vatska zastava istiËe na πportskim priredba-
ma u zemlji i izvan zemlje na kojima nastu-
paju hrvatski πportaπi, a za vrijeme dræavnih
praznika i na kuÊama diljem naπe zemlje.
Grb Republike Hrvatske moæemo vidjeti
unutar svih dræavnih zgrada, ali i u mno-
gim kulturnim ustanovama, poduzeÊima,
hotelima, restoranima. Na sliËan naËin isti-
Ëu se i grbovi u mnogim drugim zemljama.
Himna je sveËana pjesma koja se izvodi
u Ëast domovine. Pjeva se prilikom vaænih
8 9
Uvodni zadaci, upute i komentari
(prije obrade nastavne jedinice)
Glavni tekst u kojemu su vaæniji
dijelovi otisnuti debljim slovima
Fotografije, crteæi i zemljovidi
(pomaæu u razjaπnjavanju pojedinoga gradiva
nastavne jedinice i zornosti onoga πto se uËi)
Grb Republike Hrvatske, se sastoji od πtita, a na njemu
je pet malih grbova koji Ëine krunu
dræavnih priredbi i dogaaja, a posebice
prilikom pobjede πportaπa pojedine zemlje
na vaænim natjecanjima. Jedan od razloga
iznimnog zalaganja πportaπa na meunaro-
dnim natjecanjima jest upravo æelja da Ëuju
himnu svoje zemlje pred tisuÊama proma-
traËa i milijunima televizijskih gledatelja.
Hrvatska dræavna zastava ima tri vo-
doravna polja - crveno, bijelo i plavo. Bu-
duÊi da i neke druge zemlje imaju zastavu
istih boja, u srediπtu bijelog polja hrvatske
zastave ucrtan je hrvatski grb. Hrvatski
grb jedinstven je u svijetu jer mu osnovu
Ëini πtit s 25 naizmjeniËno poredanih cr-
venih i bijelih polja, poput πahovske plo-
Ëe. Taj je grb vrlo star, jer su ga Hrvati ima-
li joπ prije viπe od tisuÊu godina. Iznad πtita
s crvenim i bijelim poljima smjeπteno je pet
malih grbova povijesnih hrvatskih po-
krajina. Prvi slijeva je najstariji hrvatski
grb koji se koristio prije sadaπnjeg, drugi
Pitanja, vjeæbe i zadaci
(rubrika pri kraju nastavne jedinice koja sluæi
za ponavljanje, vjeæbanje i provjeravanje
znanja)
13
(pojmovi koji su vaæni u ovoj
Hrvatska putovnica. Njome graani naπe domovine
odlaze u inozemstvo.
Meunarodna automobilska oznaka Republike Hr-
vatske osnovni je pokazatelj dræavne pripadnosti vla-
snika automobila
slijeva je grb DubrovaËke Republike, treÊi je
grb Dalmacije, Ëetvrti Istre, a peti Slavonije.
U grbu Slavonije moæe se primijetiti sli-
ka kune. Naime, kunino je krzno u davna
UPAMTI POJMOVE
zastava, grb, himna, kuna, domovnica, putovnica
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI
1. Koja su obiljeæja svake dræave?
2. Nacrtaj i opiπi hrvatski grb.
3. Kolika je vrijednost novËane jedinice ku-
ne, a kolika lipe?
4. Kako se naziva sveËana pjesma - hrvatska
himna?
5. U kojim prilikama se izvodi himna?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 6.
Upamti pojmove
nastavnoj jedinici)
Hrvatski novac Ëine metalne kovanice i papirnate nov-
Ëanice
vremena, kad nije bilo novca, sluæilo kao
sredstvo plaÊanja u trgovini meu hrvat-
skim plemenima. U spomen na ta vremena
danaπnji je hrvatski novac nazvan ku-
nom, a dijeli se na sto lipa. Hrvatske pa-
pirne novËanice (osam razliËitih) imaju na
jednoj strani slike hrvatskih gradova, a na
drugoj likove znamenitih povijesnih osoba.
Kovanice od jedne, dvije i pet kuna imaju
likove æivotinja tipiËnih za Hrvatsku, a joπ
sitnije kovanice lipa prikazuju razliËite bilj-
ke koje rastu u Hrvatskoj.
ÆELIM ZNATI VI©E
Hrvatska himna zove se Lijepa naπa. RijeËi
pjesme napisao je Antun MihanoviÊ 1835.
godine, a uglazbio ju je Josip Runjanin. U
vrijeme kad je MihanoviÊ pisao tekst sada-
πnje himne, Dalmacija je bila izdvojena iz
Hrvatske pa tada u njoj nije spominjano
more. To je promijenjeno prilikom stvaranja
nove hrvatske dræave tako da je kitica koja
poËinje stihom “Kud li πumiπ svijetu reci”
promijenjena u “Sinje more svijetu reci”.
Æelim znati viπe
(rubrika koja sluæi poticanju
uËenika koji æele znati viπe)
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 14

©TO ∆EMO, IZ »EGA I KAKO U»ITI PRIRODU I DRU©TVO

U 4. RAZREDU

Radna biljeænica omoguÊuje pismeno uvjeæbavanje i rjeπavanje za-

dataka koji nisu obraeni u udæbeniku. Dakle, potpunije svladava-
nje nastavnoga gradiva i njegovo utvrivanje bit Êe cjelovitije rjeπa-
vanjem sadræaja radne biljeænice.

Ime:

Prezime:

ZADACI ZA Zadaci za ispitivanje znanja prate nastavno gradivo udæbenika i

ISPITIVANJE
Tomislav JeliÊ radne biljeænice. Njima se uspjeπno moæe raznolikim tipovima pita-
nja ponoviti svako nastavno poglavlje. Uz svaki postavljeni zadatak
dan je i toËan odgovor. Zadaci su u slobodnoj prodaji te ih mogu
uz udæbenik i radnu biljeænicu za Ëetvrti razred osnovne πkole
koristiti uËitelji/uËiteljice, roditelji i uËenici. Izraeni su prema stan-
dardima UNESCO-a.

ISPITI
ZNANJA
Tomislav JeliÊ
Ispiti znanja iz prirode i druπtva sluæe za pismenu provjeru uËe-
nika. Izraeni su za prvo polugodiπte, drugo polugodiπte i cijelu go-
dinu. Uz ispite znanja postoje i toËni odgovori te tablica za kvanti-
uz udæbenik i radnu biljeænicu za Ëetvrti razred osnovne πkole

tativnu i kvalitativnu analizu. Ispiti znanja nisu u slobodnoj proda-

ji, veÊ ih mogu naruËiti uËitelji putem πkole. Izraeni su prema
standardima UNESCO-a.

VREMENSKA
LENTA Vremenska lenta (vremenska crta) omoguÊuje uËenicima praÊenje
Tomislav JeliÊ

dogaaja vezanih uz hrvatsku proπlost. Ona prikazuje razdoblje od 6.

do 21. stoljeÊa. Koriπtenjem vremenske crte uËenici svladavaju
snalaæenje u vremenu.
uz udæbenik i radnu biljeænicu za Ëetvrti razred osnovne πkole

14
Priroda04Uvod 4/20/03 10:23 Page 15

UËilo æupanije Republike Hrvatske omoguÊuje uËenicima praÊenje i usporedbu

razliËitih podataka vezanih uz sve hrvatske æupanije, npr. povrπina æupanije, grb
æupanije, broj stanovnika, srediπte i njegova veliËina, smjeπtaj æupanije u Republici
Hrvatskoj te smjeπtaj njezina srediπta i najviπega vrha, posjedovanje nacionalnog
parka i dr.

UËilo godiπnje doba - vremenski sat omoguÊuje uËenicima praÊenje promjena

vezanih uz promjene u prirodi: Biljni i æivotinjski svijet, Radovi u prirodi, Stanje
vremena, Dræavni blagdani i Duæina dana i noÊi za svaki mjesec itd. UËilo omoguÊuje
praÊenje vremena od jedne sekunde do jedne godine.

ZIDNA SLIKA
KOSTUR
Zidne slike su posebna uËila koja uËenicima omoguÊuju praÊenje obrazovnog i
dodatnog sadræaja prirode i druπtva izloæenog u razredu. U ponudi su sadræaji vezani
za razliËite hrvatske krajolike (Nizinski i breæuljkasti zaviËaj, Gorski i planinski
zaviËaj i Primorski zaviËaj) te za izuËavanje Ëovjeka (Kostur, MiπiÊi i Organi).

Cestovni daljinar Republike Hrvatske uËenicima omoguÊuje brzo i lako oËitava-

nje cestovnih udaljenosti u kilometrima na teritoriju Hrvatske, susjednih dræava i
veÊih gradova Europe.

Kratice za oblike rada: Kratice za metode rada:

F frontalni U usmeno izlaganje
I individualni R razgovor
S skupni D demonstracija
P u parovima » Ëitanje i rad s tekstom
PR praktiËni radovi

ZADACI ZA VREDNOVANJE PLAN PLO»E/PROZIRNICE

U»ENIKOVA POSTIGNU∆A
©TO ∆EMO, IZ »EGA I KAKO U»ITI PRIRODU I DRU©TVO
U 4. RAZREDU
Uzmi u ruke svoj udæbenik za nastavu prirode i druπtva i
odgovori na pitanja. Koristit Êemo: udæbenik, radnu biljeænicu, vremensku crtu
1. Udæbenik za nastavu prirode i druπtva u 4. razredu zove se (lentu), uËila, zemljovide, struËno-popularnu literaturu,
Moja domovina. tematske filmove i obrazovne emisije
2. Napiπi naziv Ëetvrtog poglavlja - cjeline iz udæbenika: Upoznat Êemo:
GORSKI DIJELOVI HRVATSKE. • NA©A DOMOVINA • IZ PRO©LOSTI HRVATSKE
3. Na kojoj Êeπ stranici u udæbeniku pronaÊi tekst Dolazak HRVATSKA • HRVATSKA SAMOSTALNA
Hrvata u danaπnju domovinu. 50 • NIZINSKI DIJELOVI HRVATSKE DRÆAVA
4. Otvori pojmovnik s kazalom i napiπi πto je mraz. • BREÆULJKASTI DIJELOVI • UVJETI ÆIVOTA
smrznuta rosa HRVATSKE • ÆIVA PRIRODA
5. Moja radna biljeænica za nastavu prirode i druπtva u 4. • GORSKI DIJELOVI HRVATSKE • »OVJEK
razredu je: Moja domovina. • PRIMORSKI DIJELOVI HRVATSKE • POJMOVNIK S KAZALOM

15
Priroda04KB2 4/20/03 9:35 Page 16

NA©A DOMOVINA HRVATSKA

1. ZASTAVA, GRB I HIMNA SIMBOLI SU DOMOVINE

• ©to se istiËe na tvojoj πkoli prilikom dræavnih blagdana? • Koje je dræavno obiljeæje istak-
nuto na zidu tvoje uËionice? • »emu sluæi putovnica? • Koja pjesma se izvodi prilikom
dræavnih posjeta hrvatskoga predsjednika? • Kako se zove hrvatski novac?

Hrvatska kao i svaka druga dræava ima

svoje simbole ili znakove kojima se razliku-
je od drugih zemalja. Glavni su dræavni
simboli zastava i grb, koji se istiËu u ra-
znim sveËanim prilikama.

Grb Republike Hrvatske, se sastoji od πtita, a na njemu

je pet malih grbova koji Ëine krunu

dræavnih priredbi i dogaaja, a posebice

Zastava Republike Hrvatske u sredini ima i dræavni grb
Dræavna zastava Republike Hrvatske vi-
jori se ispred svih vaænih dræavnih ustanova
u zemlji, a izvan zemlje ispred hrvatskih di-
plomatskih predstavniπtava (veleposlanstava
i konzulata) te u svjetskim organizacijama
kojima pripada Hrvatska. Povremeno se hr-
vatska zastava istiËe na πportskim priredba-
ma u zemlji i izvan zemlje na kojima nastu-
paju hrvatski πportaπi, a za vrijeme dræavnih
praznika i na kuÊama diljem naπe zemlje.
Grb Republike Hrvatske moæemo vidjeti
unutar svih dræavnih zgrada, ali i u mno-
gim kulturnim ustanovama, poduzeÊima,
hotelima, restoranima. Na sliËan naËin isti-
Ëu se i grbovi u mnogim drugim zemljama.
Himna je sveËana pjesma koja se izvodi
u Ëast domovine. Pjeva se prilikom vaænih
prilikom pobjede πportaπa pojedine zemlje
na vaænim natjecanjima. Jedan od razloga
iznimnog zalaganja πportaπa na meunaro-
dnim natjecanjima jest upravo æelja da Ëuju
himnu svoje zemlje pred tisuÊama proma-
traËa i milijunima televizijskih gledatelja.
Hrvatska dræavna zastava ima tri vo-
doravna polja - crveno, bijelo i plavo. Bu-
duÊi da i neke druge zemlje imaju zastavu
istih boja, u srediπtu bijelog polja hrvatske
zastave ucrtan je hrvatski grb. Hrvatski
grb jedinstven je u svijetu jer mu osnovu
Ëini πtit s 25 naizmjeniËno poredanih cr-
venih i bijelih polja, poput πahovske plo-
Ëe. Taj je grb vrlo star, jer su ga Hrvati ima-
li joπ prije viπe od tisuÊu godina. Iznad πtita
s crvenim i bijelim poljima smjeπteno je pet
malih grbova povijesnih hrvatskih po-
krajina. Prvi slijeva je najstariji hrvatski
grb koji se koristio prije sadaπnjeg, drugi

Hrvatska putovnica. Njome graani naπe domovine

odlaze u inozemstvo. Hrvatski novac Ëine metalne kovanice i papirnate nov-
Ëanice

vremena, kad nije bilo novca, sluæilo kao

Meunarodna automobilska oznaka Republike Hr-
vatske osnovni je pokazatelj dræavne pripadnosti vla-
snika automobila
slijeva je grb DubrovaËke Republike, treÊi je
grb Dalmacije, Ëetvrti Istre, a peti Slavonije.
U grbu Slavonije moæe se primijetiti sli-
ka kune. Naime, kunino je krzno u davna
sredstvo plaÊanja u trgovini meu hrvat-
skim plemenima. U spomen na ta vremena
danaπnji je hrvatski novac nazvan ku-
nom, a dijeli se na sto lipa. Hrvatske pa-
pirne novËanice (osam razliËitih) imaju na
jednoj strani slike hrvatskih gradova, a na
drugoj likove znamenitih povijesnih osoba.
Kovanice od jedne, dvije i pet kuna imaju
likove æivotinja tipiËnih za Hrvatsku, a joπ
sitnije kovanice lipa prikazuju razliËite bilj-
ke koje rastu u Hrvatskoj.

UPAMTI POJMOVE
zastava, grb, himna, kuna, domovnica, putovnica

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koja su obiljeæja svake dræave?
2. Nacrtaj i opiπi hrvatski grb.
3. Kolika je vrijednost novËane jedinice ku-
ne, a kolika lipe?
4. Kako se naziva sveËana pjesma - hrvatska
himna?
5. U kojim prilikama se izvodi himna?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 6.
Hrvatska himna zove se Lijepa naπa. RijeËi
pjesme napisao je Antun MihanoviÊ 1835.
godine, a uglazbio ju je Josip Runjanin. U
vrijeme kad je MihanoviÊ pisao tekst sada-
πnje himne, Dalmacija je bila izdvojena iz
Hrvatske pa tada u njoj nije spominjano
more. To je promijenjeno prilikom stvaranja
nove hrvatske dræave tako da je kitica koja
poËinje stihom “Kud li πumiπ svijetu reci”
promijenjena u “Sinje more svijetu reci”.

16
Priroda04KB2 4/20/03 9:35 Page 17

ZadaÊa nastavne jedinice F I S MoguÊi tijek nastave U R D »

• spoznati πto su i koje znaËenje imaju zastava, grb, himna i osta-
li simboli Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od promatranja razliËitih
Zadaci nastave znakova i simbola te njihova donoπenja na sat prirode i dru-
materijalni ili spoznajni (kognitivni): πtva. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• imenovati simbole domovine Uvod
• uoËiti vezu izmeu simbola domovine i drugih znakova Nakon razgovora o iskustvima uËenika o simbolima koje po-
• razlikovati dræavne (domovinske) simbole od zaviËajnih simbola sjeduju i koje dobro poznaju najavit Êemo nastavnu jedinicu
funkcionalni ili psihomotoriËni: 1. Zastava, grb i himna simboli su domovine. (To je prva od
• razvijati sposobnost prepoznavanja razliËitih simbola Ëetiri nastavne jedinice u cjelini Naπa domovina Republika
• osposobljavati uËenike da uoËavaju simbole i njihov raspored Hrvatska.) Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljede-
odgojni ili afektivni: Êim malim spoznajnim koracima: 1. Zastava, 2. Grb, 3. Him-
• izgraivati pravilan stav prema domovini i njenim simbolima na, 4. Putovnica, 5. Novac, 6. Autooznaka.
• razvijati ljubav prema domovini i njenim simbolima Obrada novoga nastavnoga gradiva
• ovladati pravilnim ponaπanjem pri isticanju hrvatskih simbola i Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
sviranju himne iskustvima slijedi obrada prema planu rada, uz odreivanje i
razlikovanje pojmova. Uz pojedini pojam treba istaknuti da
Izvori znanja i nastavna pomagala neki imaju i viπe naziva te ih je potrebno spomenuti. Pritom se
• neposredno okruæenje (simboli koji se nalaze u razredu i πkoli), treba koristiti tekstom u udæbeniku, izvornom stvarnoπÊu (za-
simboli koje posjedujemo u obitelji, dijapozitivi, nastavne slike, stava, grb, razliËite papirnate i kovane novËanice, putovnica,
videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zadaci za vrednovanje autooznaka itd.), pojmovnikom s kazalom na kraju udæbeni-
uËenikova postignuÊa ka, razliËitim fotografijama i crteæima koji mogu pripomoÊi
boljem razumijevanju itd. Svaki pojam, ako je moguÊe, treba
Korelacija
povezati s neposrednom stvarnoπÊu, objasniti ga i po potrebi
Hrvatski jezik: Tekst hrvatske himne zapisati na plan ploËe.
Likovna kultura: Slikanje simbola (zastave i grba) naπe domovine Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Glazbena kultura: Pjevanje i sviranje hrvatske himne Moæemo provesti pitanjima: Koji su osnovni simboli naπe do-
movine, a koji zaviËaja u kojemu æivimo? Koje su razlike me-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE u njima? Pitati uËenike je li im dosad obraeno gradivo ja-
sno i imaju li kakvih pitanja ili dopuna.
1. zastava, grb, himna Ponavljanje
2. HR Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 9. i dodat-
3. SveËana pjesma koja se izvodi u Ëast domovine. nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima koja su pri-
4. Mila, kuda si nam ravna, lagoena zaviËaju u kojem se odræava nastava. Ponavljati
Mila kuda si planina! moæemo i prema planu ploËe.
Vedro nebo, vedro Ëelo Utvrivanje i uvjeæbavanje
Blaga persa, blage noÊi, Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 6.
Toplo leto, toplo delo, Provjera znanja
Bistre vode, bistre oËi: Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
Vele gore, veli ljudi, dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
Po veseloj livadici, vanje uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja
Pesme glasno breg odbija, prirode i druπtva u 4. razredu.
I na bedru, i v dolini, DomaÊi uradak/zadaÊa
Magla, πto li, Unu skriva? ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na str. 9.
BuËi bura, magla projde,
Teci, Sava hitra teci
Nit ti Dunaj silu gubi ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrastje bura vije... POSTIGNU∆A
5. Od πtita s 25 naizmjeniËno poredanih crvenih i bijelih polja
1. Glavni su dræavni simboli zastava i grb.
iznad kojih je pet malih povijesnih hrvatskih grbova.
2. Tekst za hrvatsku himnu napisao je Antun MihanoviÊ, a
6. individualno
glazbu je skladao Josip Runjanin.
3. Hrvatski novac Ëine kune i lipe.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE DA NE
ZASTAVA, GRB I HIMNA SU SIMBOLI DOMOVINE 4. Himna je sveËana pjesma koja se izvodi u Ëast domovine.
DA NE
Zastava: dræavna, æupanijska, mjesna 5. Hrvatska zastava se sastoji od:
Grb: dræavni, æupanijski, mjesni Himna: Lijepa naπa a) tri vodoravna polja i grba
Putovnica Novac: kune i lipe b) samo tri vodoravna polja
Automobilska oznaka: HR c) crvenoga i bijeloga vodoravnog polja i grba.

17
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 18

2. ZAGREB - GLAVNI GRAD REPUBLIKE HRVATSKE

• Ako ne æiviπ u Zagrebu, posjeti ga i razgledaj. • Ako æiviπ u Zagrebu, obii stari, srediπnji
i novi dio grada. • Opiπi dio grada u kojem ti æiviπ. • Pribavi plan grada i razgledaj ga.
• Koja rijeka protjeËe kroz grad Zagreb?

od Kaptola, na mjestu sadaπnjeg Gornjeg

grada, stvoreno je novo naselje Gradec. Po-
sebnom ispravom, nazvanom Zlatna bula,
maarsko-hrvatski kralj Bela IV. progla-

Crteæ dijelova Gradeca (lijevo) i Kaptola (desno) od ko-

jih se sastoji danaπnji Gornji grad Zagreba

Zagreb nije samo najveÊi i glavni grad

Hrvatske, nego i njezino gospodarsko,
prometno i kulturno srediπte. NajveÊim i Srediπnji gradski trg naziva se Trg bana Josipa JelaËiÊa
najvaænijim hrvatskim gradom postao je po-
najprije zahvaljujuÊi povoljnom prometnom sio je 1242. godine Gradec slobodnim
poloæaju na kriæiπtu glavnih prometnih pra- kraljevskim gradom.
vaca koji prolaze kroz Hrvatsku. Vrlo je po- Zagreb je jedinstvenim gradom postao
voljno smjeπten i u odnosu prema drugim tek 1850. godine. Do tada su crkveni Ka-
dijelovima Hrvatske na pravcu od obale Ja- ptol, na koji se odnosilo ime Zagreb, i gra-
dranskog mora prema plodnoj Slavoniji. anski Gradec bili dva posve odvojena gra-
Poloæaj Zagreba izmeu obronaka Me-
dvednice i rijeke Save takoer je vrlo po-
voljan, jer su u proπlosti najpovoljniji za
naseljavanje bili upravo breæuljkasti prosto-
ri izmeu negostoljubivih πumovitih gora i
poplavnih rijeËnih dolina. Stoga je podru-
Ëje danaπnjeg Zagreba stalno naseljeno
joπ od najdavnijih vremena, a Zagreb kao
grad postoji viπe od devet stotina godina.
ZagrebaËka biskupija osnovana je
1094. godine s crkvom na mjestu sadaπnje
zagrebaËke katedrale i naseljem u prostoru Ilica je jedna od najduljih i najpoznatijih ulica u Za-
danaπnjeg Kaptola i Vlaπke ulice. Zapadno grebu

10

da. ©toviπe, izmeu njih je viπe stotina go-

dina bilo brojnih sukoba, πto potvruje i
ime male ulice Krvavi most, na mjestu ne-
kadaπnjeg mosta preko potoka MedveπËaka
kao granice izmeu dvaju gradova. Ujedi-
njenjem Zagreba njegovo je srediπte postao
danaπnji srediπnji zagrebaËki Trg bana Jo-
sipa JelaËiÊa, koji se tada zvao Harmica i
na kojemu su se odræavali sajmovi i oba-
vljala svekolika trgovina.
Do kraja 19. stoljeÊa Zagreb je obuhva-
Êao samo danaπnji Donji grad od Trga bana Noviji dio Zagreba ima lijepe poslovne zgrade
Josipa JelaËiÊa do Glavnog kolodvora.
Izmeu dva rata grad se proπirio sve do
Save, a nakon Drugog svjetskog rata i
preko Save, tzv. Novi Zagreb. Danas je
Zagreb neusporedivo najveÊi grad Hrvatske
u kojem æivi 780 000 stanovnika, a s bli-
æom okolicom blizu milijun stanovnika.
Velika vaænost Zagreba kao glavnog gra-
da svih Hrvata i drugih graana Hrvatske
leæi i u tome πto njegovo stanovniπtvo po-
tjeËe ne samo iz bliæe okolice, nego iz svih
prostora na kojima æive Hrvati. Stoga se Za-
Hrvatsko narodno kazaliπte (HNK) je jedna od temelj- greb s pravom naziva metropolom svih
nih ustanova kulture hrvatskoga naroda Hrvata.

UPAMTI POJMOVE
Gradec, Kaptol, Gornji grad, Donji grad, Novi Zagreb, Zlatna bula, metropola

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. ©to je uvjetovalo da je Zagreb postao
glavni grad dræave Hrvatske?
2. Od kojih je dijelova nastao Zagreb?
3. Kada je u Zagrebu osnovana biskupija?
4. Zaπto za Zagreb kaæemo da je glavni
grad svih Hrvata?
5. Koliko stanovnika danas æivi u gradu Za-
grebu?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 7.
Grad Zagreb prednjaËi u Hrvatskoj u ra-
zvoju veÊine gospodarskih grana, a pose-
bno u industriji, trgovini, obrtu i prome-
tnim djelatnostima. Od industrijskih grana
u Zagrebu su osobito snaæne kemijska,
metalna, prehrambena i tekstilna industrija
te proizvodnja elektriËnih strojeva i apara-
ta. ZagrebaËki velesajam mjesto je odræa-
vanja najveÊih trgovaËkih priredbi u Hrvat-
skoj i ovom dijelu Europe.

11

18
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 19
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati vaænost glavnoga grada dræave
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati glavni grad naπe domovine
• pokazati glavni grad na zemljovidu Republike Hrvatske
• razlikovati glavni grad dræave od glavnih gradova (sjediπta)
æupanija
• upoznati se sa zadaÊama koje ima glavni grad
• opisati glavni grad Republike Hrvatske
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnost snalaæenja na zemljovidu Hrvatske
• osposobljavati uËenike za koriπtenje plana grada Zagreba
odgojni ili afektivni:
• izgraivati pravilan stav prema povijesno-kulturnim znameni-
tostima Zagreba
• razvijati ljubav prema glavnom gradu naπe domovine
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredna stvarnost (boravak u Zagrebu), fotografije Za-
greba, dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, radijske i te-
levizijske emisije o Zagrebu, turistiËki prospekti o Zagrebu,
udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike Hr-
vatske, zidna karta Republike Hrvatske, plan grada Zagreba,
zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Zapisi o Zagrebu u knjiæevnim djelima
Likovna kultura: Zagreb na umjetniËkim slikama i fotografijama
Glazbena kultura: Zagreb u pjesmama
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. 1094. godine
2. Lijevo Gradec, desno Kaptol
3. Isprava kojom je Gradec (Zagreb) proglaπen slobodnim kra-
ljevskim gradom.
4. Bela IV. (maarski kralj) 1242. godine
5. 1850. godine
6. Trg bana Josipa JelaËiÊa
7. a) ispod Medvednice
b) Sava
8. Ilica
9. a) Srednjovjekovni je grad Zagreb osnovan na breæuljcima.
10. Zagreb je glavni i najveÊi grad u Republici Hrvatskoj.
11. Mjesto na kojemu se odræavaju najveÊe trgovaËke priredbe
u Republici Hrvatskoj.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
ZAGREB - GLAVNI GRAD REPUBLIKE HRVATSKE
Gradec i Kaptol
1094. godine ZagrebaËka biskupija
1242. godine Gradec postaje slobodni kraljevski grad
1850. godine Zagreb postaje jedinstveni grad
Zagreb - glavni grad Republike Hrvatske
19
F I S MoguÊi tijek nastave U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava na lokalitetima u Zagrebu (za poËe-
tak je najbolja lokacija u dijelu Gradeca i Kaptola). Odgovo-
ri uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava iz æivota u Zagrebu ili
na temelju posjeta Zagrebu i odgovora na prethodna pitanja
iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 2. Zagreb - glavni
grad Republike Hrvatske.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Nastanak i razvoj naselja na podruËju Zagreba, 2. Osni-
vanje i razvoj Zagreba, 3. Zagreb - hrvatska metropola.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Pri obradi grada Zagreba moæemo koristiti i neku od pjesa-
ma o gradu Zagrebu. Primjerice, pjesma knjiæevnika Augusta
©enoe:
Povrh starog GriËa brda Jak, prkosit
Kao junak lijep i mlad Kad slobode plane boj.
Smjele glave, Ëela tvrda, Tko tu kliko ne bi:
slavno stoji Zagreb - grad; Slava, slava tebi,
Æiv, ponosit Zagreb - grade divni moj!
Pri obradi nastavne jedinice koristit Êemo se tekstom u udæbe-
niku, fotografijama, crteæima, planom grada i brojnim zapi-
sima o Zagrebu.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: Od kojih je povijesnih naselja
nastao Zagreb? Kada je Zagreb dobio povelju slobodnoga
kraljevskoga grada? ©to podrazumijevamo pod metropolom?
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 11. ili pre-
ma planu ploËe. UËiteljica/uËitelj dodatnim pitanjima, pose-
bice kada su uËenici iz Zagreba, moæe dopuniti i proπiriti
znanja o Zagrebu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 7. Prona-
laæenjem na planu grada razliËitih kulturno-povijesnih i za
grad vaænih lokaliteta. Time moæemo postiÊi zanimanje za
pojedine dijelove grada.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz samoprovjeravanje uËeni-
ka. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva
u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stranici 11.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Grad Zagreb je smjeπten na juænim obroncima Medvednice
i s obje strane rijeke Save.
2. ZagrebaËka biskupija postoji viπe od devet stoljeÊa.
3. Ujedinjenjem dvaju naselja (Gradeca i Kaptola) te πire-
njem njihovih okolica nastao je Zagreb.
DA NE
4. Brojem stanovnika Zagreb je najveÊi hrvatski grad.
DA NE
5. Srediπnji gradski trg sada se naziva:
a) Harmica b) Trg Republike c) Trg bana Josipa JelaËiÊa.
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 20

3. STANOVNI©TVO REPUBLIKE HRVATSKE

• Pokuπaj odgovoriti πto je dom, a πto domovina? • ©to je domovnica? • ProËitaj πto sve
piπe u tvojoj domovnici. • Saznaj koliko stanovnika æivi u tvom naselju. • Kako se dolazi do
broja stanovnika nekoga mjesta?

Hrvati katolici
nije se htjelo nacionalno izjasniti, dok se od
Srbi pravoslavci
ukupno 22.000 stranaca koji stalno æive u
Boπnjaci muslimani
Hrvatskoj 20.000 odnosilo na osobe koje
Maari protestanti
su se izjasnile kao Muslimani.
Talijani ateisti (nisu vjernici)
Pad broja stanovnika Hrvatske u odnosu
ostalo i nepoznato ostale vjere i nepoznato
na popis stanovniπtva 1991. godine, kada
je zabiljeæeno 4.780.000 stanovnika, nije
posljedica stvarnog pada broja stanovnika,
veÊ posljedica primjene novog naËina popi-
sivanja. U skladu sa suvremenim metoda-
ma popisivanja u stanovniπtvo Hrvatske
viπe se ne raËunaju njeni stanovnici na
radu u inozemstvu, ali se raËunaju stran-
Udio Hrvata i nacional- Vjerski sastav stanovni- ci koji stalno æive u Hrvatskoj. Kako je
nih manjina u Republici πtva naπe domovine
njih mnogo manje nego Hrvata u inozem-
Hrvatskoj
stvu (1991. godine bilo ih je 290.000), Ëini
Republika Hrvatska naziva se domovi- se da je broj stanovnika Hrvatske jako opao,
nom Hrvata jer u njoj æivi najveÊi broj Hr- iako je stvarno samo neznatno smanjen.
vata i stoga πto je ona jedina dræava u svije- Taj pad je najveÊim dijelom uzrokovan
tu u kojoj veÊinu Ëine Hrvati. No, u Hrvat- smanjenjem broja pripadnika srpske na-
skoj æive i pripadnici drugih naroda kojima cionalne manjine, koji su za vrijeme Do-
je Hrvatska domovina. Od ukupno movinskog rata u velikom broju iselili u Sr-
4.440.000 stanovnika Hrvatske najviπe biju i Bosnu i Hercegovinu. Istodobno se
ima Hrvata. Od ostalih naroda najviπe ima
Srba, a znatno manje Boπnjaka i Muslima-
na, Talijana, Maara, Albanaca, Slovenaca,
»eha i drugih nacionalnih manjina.
Prema popisu stanovniπtva iz 2001.
godine u Hrvatskoj je æivjelo 3.980.000
Hrvata, 201.000 Srba, 21.000 Boπnjaka,
20.000 Talijana, 17.000 Maara, 15.000
Albanaca, 13.000 Slovenaca i 11.000 »eha,
dok od ostalih nacionalnosti nijedna nije
bila zastupljena s viπe od 10.000 pripadni- Tradicionalna okupljaliπta vjernika katoliËke (lijevo) i
ka. Ukupno 89.000 stanovnika Hrvatske islamske vjere (desno)

12

dnika drugih nacionalnih manjina ostao

U naπoj domovini veÊina stanovniπtva koristi pismo la-
tinicu (abeceda), a tek manji broj Srba koristi Êirilicu
(azbuka)
uglavnom podjednak.
BuduÊi da je neusporedivo najveÊi broj
Hrvata rimokatoliËke vjere, a rimokatolici
su i Slovenci, Talijani, »esi, veÊina Maara i
Slovaka te dio Albanaca, veÊina puËanstva
Hrvatske pripada rimokatoliËkoj vjeri i za-
padnom kulturnom krugu. Stanovniπtvo
pravoslavne vjere Ëine uglavnom Srbi, a
muslimanske vjere Boπnjaci, osobe koje
su se izjasnile kao Muslimani, veÊi dio Al-
banaca, ali i odreen broj Hrvata. Ostale
vjere su u Hrvatskoj zastupljene u nezna-
tnom broju, dok je osoba koje se nisu izja-
snile kao vjernici ili se nisu vjerski opre-
dijelile bilo oko 230.000.

DvojeziËna tabla istarskoga gradiÊa Oprtalja kazuje

nam da su u ovom naselju Talijani prisutni kao nacio-
nalna manjina, kao i u okolici Pakraca u naselju Kape-
tanovo Polje
poveÊao broj Hrvata zbog useljavanja Hrva-
ta iz ratom zahvaÊenih dijelova Bosne i
Hercegovine te iz Srbije, dok je broj pripa- Daruvar je sjediπte »eha u Republici Hrvatskoj

UPAMTI POJMOVE
narod, nacionalna manjina, rimokatolici, pravoslavci, muslimani, Êirilica

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koliki je broj stanovnika Republike Hrvatske?
2. Koje nacionalne manjine æive u Hrvat-
skoj?
3. Zaπto je Republika Hrvatska njihova do-
movina?
4. Pokaæi na zemljovidu gdje preteæito æive
»esi.
5. Koje je vjere najveÊi broj Hrvata?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 8.
Pripadnici manjinskih naroda kojih u nekim
naseljima ima mnogo imaju pravo uporabe
svog jezika i pisma u natpisima na javnim
ustanovama, oznakama naselja i ulica, te πko-
le s nastavom na svom jeziku i pismu. Naselja
sa srpskom veÊinom najviπe ima u istoËnoj
Slavoniji, Baranji, na Kordunu, Banovini, Lici i
u okolici Knina, s maarskom veÊinom u Ba-
ranji, s talijanskom veÊinom u Istri, a s Ëe-
πkom veÊinom u zapadnoj Slavoniji.

13

20
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 21
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati narodnosni i vjerski sastav Republike Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• razlikovati narod od nacionalne manjine
• imenovati i upoznati osnovne nacionalne manjine
• upoznati jezik i pisma koji se koriste u Republici Hrvatskoj
• upoznati osnovne vjere kojima pripadaju graani Hrvatske
• uoËiti vezu izmeu nacionalne, vjerske i jeziËne opredijelje-
nosti te upotrebe pisma
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnosti opisivanja osnovnih obiljeæja naroda i
nacionalnih manjina
• razvijati sposobnosti povezivanja osnovnih nacionalnih i
vjerskih te jeziËnih (pismo) karakteristika
odgojni ili afektivni:
• izgraivati pravilan stav prema nacionalnom, vjerskom i je-
ziËnom opredjeljenju
• razvijati ljubav prema svojoj naciji, vjeri i kulturi
• poπtovati druge nacije, vjere, jezike i pisma
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredna stvarnost, zemljopisna karta Republike Hrvatske,
dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, udæbenik, radna bi-
ljeænica, velika zidna karta Hrvatske, Biblija, Kuran, Talmud,
zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Pismo latinica, Êirilica i glagoljica. ©tokavsko,
kajkavsko i Ëakavsko narjeËje.
Glazbena kultura: Odabrane narodne pjesme iz razliËitih dije-
lova Hrvatske
Likovna kultura: Rukotvorine nacionalnih manjina
Vjeronauk: Osnovna obiljeæja krπÊanskih vjera (katoliËke, pra-
voslavne, protestantske) te islamske i æidovske.
Matematika: Prepoznavanje velikih brojeva. Prepoznavanje
udjela (postotka).
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. 4 440 000 2. Hrvati
3. Srbi, Maari, Talijani, »esi, Boπnjaci, Slovenci, Albanci, Slo-
vaci (barem tri odgovora)
4. Jer je njihov broj u odnosu prema Hrvatima znatno manji.
5. Hrvati, Slovenci, Maari, »esi, Talijani
6. 2001. godine 7. Oko 460 000
8. Pravoslavnoj 9. Islamskoj (muslimanskoj)
10. lijevo crkva, desno dæamija 11. individualno
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Veliku veÊinu stanovniπtva Republike Hrvatske Ëine Hrvati.
2. Najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj su Srbi.
3. VeÊina Hrvata pripada pravoslavnoj vjeri.
DA NE
4. Maara u Republici Hrvatskoj najviπe ima u Baranji.
DA NE
5. ∆iriliËno pismo preteæito koriste:
a) Srbi b) Maari c) Talijani.
21
I F S P MoguÊi tijek nastave PR D U R »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od prikupljanja knjiga iz
Hrvatske na razliËitim jezicima i pismima. Odgovori uËenika
na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava iz svakidaπnjeg æivota
vezanih uz nacionalnu i vjersku problematiku te na temelju
prikupljenih knjiga ili (i) tiskovina i odgovora na prethodna
pitanja iz udæbenika najavit Êemo obradu nastavne jedinice
3. Stanovniπtvo Republike Hrvatske.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Narod, 2. Nacionalne manjine, 3. Vjere, 4. Jezici i pisma.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika slijedi
obrada prema planu rada. Nepoznate pojmove potrebno je
objasniti uz pomoÊ teksta u udæbeniku i pojmovnika s kaza-
lom na kraju udæbenika. Imenovati najbrojnije nacionalne
manjine i na zemljovidu Republike Hrvatske pokazati podruË-
ja u kojima æive. Objasniti zaπto je baπ takav raspored.
Na temelju znanja steËenih na nastavi vjeronauka upoznati se
s osnovnim obiljeæjima svake vjere pojedinaËno. UËenici razli-
Ëitih vjera iznose svoja znanja i vlastita iskustva bez straha i
bez srama. Sve te informacije koriste za stjecanje znanja iz
vjeronauka uËenicima drugih vjera. Nastavu prilagoditi dije-
lom i sastavu stanovniπtva æupanije u kojoj se nastava odræava.
UËenicima pokazati tekstove u knjigama, novinama i drugim
publikacijama pisanim razliËitim jezicima i pismima te ih
usporediti s hrvatskim jezikom i pismom latinicom.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: Koji je narod u Republici Hrvatskoj
veÊinski? Koje su najbrojnije nacionalne manjine u naπoj domo-
vini? Kojim vjerama pripada veÊina stanovnika Hrvatske? Kojim
se jezicima i pismima sluæe stanovnici Republike Hrvatske?
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 13. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja koja su posebno vezana uz
æupaniju u kojoj se nastava odræava. Ta dodatna pitanja mo-
gu pripomoÊi kvaliteti nastave i proπirenju uËeniËkog znanja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 8.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
vanje uËenika.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 13. Napisati sastav Stanovniπtvo u mojoj æupaniji.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
STANOVNI©TVO REPUBLIKE HRVATSKE
4 440 000 stanovnika u Republici Hrvatskoj
Hrvati - veÊinski narod
Nacionalne manjine: Srbi, Boπnjaci, Maari, Talijani, Slo-
venci, »esi, Albanci
Vjere: rimokatoliËka (Hrvati, Maari, Talijani, Slovenci itd.)
pravoslavna (Srbi itd.)
islamska (muslimanska) (Boπnjaci, Albanci)
Jezici: hrvatski, srpski, maarski, talijanski, slovenski, Ëeπki itd.
Pisma: latinica, Êirilica (Srbi)
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 22

4. REPUBLIKA HRVATSKA I SUSJEDNE ZEMLJE

• Opiπi granicu izmeu nizinskoga, gorsko-planinskog i primorskog zaviËaja. • Pokuπaj
odgovoriti πto je granica izmeu dviju dræava. • Na karti Republike Hrvatske pokaæi granicu
prema Sloveniji. • Kako se naziva rijeka koja je granica izmeu Hrvatske i Maarske?
• Na zemljovidu pokaæi granicu izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Hercegovinom i SR Jugoslavijom, odnosno

Crnom Gorom.
Viπe od polovice kopnene granice Hrvat-
ske Ëine rijeËni tokovi, dok znatan dio osta-
le granice Ëine planinski i gorski masivi. To
znaËi da su veÊina hrvatskih granica pri-
rodne granice. Primjerice, rijeka Drava Ëi-
ni najveÊi dio hrvatske granice prema Ma-
arskoj, Dunav najveÊi dio granice prema
Vojvodini u SR Jugoslaviji, Sava znatan dio
granice prema Bosni i Hercegovini, a Kupa i
Sutla prema Sloveniji. Glavne graniËne plani-
ne su Dinara i Pljeπivica prema Bosni i Herce-
govini, te ÆumberaËka gora prema Sloveniji.
Meunarodne granice Republike Hrvatske
Republika Hrvatska graniËi s pet susje-
dnih zemalja. Pritom na kopnu ima grani-
cu s Ëetiri zemlje - Slovenijom, Maar-
skom, Bosnom i Hercegovinom te SR Ju-
goslavijom, odnosno Srbijom i Crnom Go-
rom, a samo na moru joπ i s Italijom. Uku-
pna duljina hrvatskih granica iznosi oko
dvije tisuÊe kilometara, od Ëega se gotovo
polovica odnosi na granicu s Bosnom i Her- Umjetni - kopneni (cestovni) graniËni prijelaz Republi-
ke Hrvatske
cegovinom, Ëetvrtina na granicu sa Sloveni-
jom, πestina na granicu s Maarskom te
osmina na granicu sa SR Jugoslavijom.
Teritorij Republike Hrvatske ne Ëini sa-
mo kopneni teritorij, nego i dio2 povrπine
Jadranskog mora, od 31.000 km 2
. Tako Hr-
vatska, uz gotovo 57.000 km kopna,2
ima
ukupnu povrπinu od 90.000 km . NajveÊi
dio morske granice Hrvatska ima s Italijom, Prirodni graniËni prijelaz izmeu Republike Hrvatske i
a samo mali dio na krajnjem sjeveru sa Slo- Slovenije Ëini rijeka Kupa. Granica je simboliËki ozna-
venijom te na krajnjem jugu s Bosnom i Ëena na sredini mosta zastavama obiju dræava

14

Manji dijelovi granica Hrvatske sa susje-

dnim zemljama nisu prirodni, veÊ su te gra-
nice nastale politiËkim odlukama. Takve su
umjetne granice, za razliku od uglavnom
Granica na moru se starih prirodnih granica, najËeπÊe vrlo
obiËno ne oznaËava. mlade. Najviπe je takvih granica u ravniËar-
Morski graniËni pri- skim i dobro naseljenim prostorima u Bara-
jelazi Republike Hr- nji i Srijemu prema Maarskoj i Srbiji, gdje
vatske smjeπteni su
u lukama (Sali na je granica povuËena tek nakon Drugog
Dugom otoku) svjetskog rata. Umjetna je dijelom i granica
prema Sloveniji u podruËju Istre, te prema
Bosni i Hercegovini na krajnjem jugu Hr-
vatske.
Postojanje dræavnih granica ponekad
stvara probleme stanovniπtvu u podru-
Ëjima neposredno uz nju, osobito prili-
kom uspostave novih dræava. Tako se prili-
kom razgraniËenja Hrvatske i Slovenije po-
negdje dogodilo da je neËije gospodarstvo
ostalo u Hrvatskoj, a dio zemljiπta, pa Ëak i
Granica Republike Hrvatske i Republike Maarske na neke gospodarske zgrade, u Sloveniji, i
rijeci Dravi najstarija je hrvatska granica obratno. Takvi se problemi rjeπavaju dogo-
Prirodni graniËni prijelaz je svaka grani- vorima meu dræavama i davanjem pose-
ca izmeu, primjerice dviju dræava, a koji bnih prava stanovniπtvu u pograniËnim
je uËinila priroda. To su najËeπÊe rijeke, podruËjima glede prelaska granice i raspo-
planinski vrhovi, kotline itd. laganja imovinom.

UPAMTI POJMOVE
povrπina kopna, povrπina mora, ukupna povrπina, prirodna granica,
umjetna granica

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. S kojim dræavama Republika Hrvatska
graniËi na kopnu?
2. S kojim dræavama Republika Hrvatska
graniËi na moru?
3. Pokaæi na zemljovidu Republike Hrvatske
njezine granice.
4. Ako si prelazio/prelazila granicu Republi-
ke Hrvatske, opiπi taj dogaaj.
5. ©to je prirodna granica?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 9.
Hrvatski dræavni teritorij je pored grada
Neuma prekinut u duljini od oko 5 km zra-
Ëne udaljenosti.
To je posljedica ustupanja, poËetkom 18.
stoljeÊa, DubrovaËke Republike Turskoj da
nema izravnu granicu s MletaËkom Repu-
blikom koja je bila vjeËiti suparnik Dubro-
vaËkoj Republici. Danas tim mali prosto-
rom Republika Bosna i Hercegovina ima
izlaz na Jadransko more.

15

22
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 23

ZadaÊa nastavne jedinice I P S F MoguÊi tijek nastave PR R U D

• spoznati granice Republike Hrvatske sa susjednim dræavama Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od cestovnog prijelaza neke
od dræavnih ili (i) æupanijskih granica. Odgovori uËenika na
materijalni ili spoznajni (kognitivni): prethodna pitanja iz udæbenika.
• ustanoviti povrπinu kopna i mora Republike Hrvatske Uvod
• imenovati Hrvatskoj susjedne dræave Nakon razgovora o iskustvima uËenika o graniËnom prijela-
• razlikovati granice na kopnu od granice na moru zu i nakon odgovora na prethodna pitanja iz udæbenika na-
• opisati pojedine dræavne granice sa susjednim dræavama javit Êemo nastavnu jedinicu 4. Republika Hrvatska i susjedne
• razlikovati dræavne granice od, primjerice, æupanijskih zemlje. (To je posljednja od Ëetiri nastavne jedinice u cjelini
funkcionalni ili psihomotoriËni: Naπa domovina Hrvatska.)
• razvijati sposobnost prepoznavanja veÊih i manjih dræava s Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim
obzirom na povrπinu spoznajnim koracima (plan rada): 1. Povrπina Republike Hr-
• osposobljavati uËenike da prepoznaju prirodne granice vatske, 2. Duæina granice Republike Hrvatske, 3. Granice na
• osposobljavati uËenike da prepoznaju umjetne granice kopnu i moru, 4. Vrste granica.
odgojni ili afektivni: Obrada novoga nastavnoga gradiva
• razvijati osjeÊaj prema Ëuvanju dræavnih granica Nakon razgovora o prethodnim zadacima i iskustvima uËeni-
• razvijati osjeÊaj uvaæavanja æupanijskih granica ka slijedi obrada prema planu rada. Na poËetku je potrebno
• izgraivati pravilan stav prema moguÊim graniËnim proble- uËenicima objasniti razlike u podacima povrπine Republike
mima meu dræavama Hrvatske koje su Ëeste u razliËitim izvorima. Dio gradiva na-
stavne jedinice obradit Êemo radom u skupinama (grupe).
Izvori znanja i nastavna pomagala Prvoj skupini uËenika moæemo zadati da samostalno opiπu
• dijapozitivi, nastavne slike i videozapisi dræavnih i æupanij- neki dræavni prijelaz koji su prelazili.
skih granica, udæbenik, radna biljeænica, velika zidna karta Drugoj skupini uËenika zadajemo da opiπu neki od æupanij-
Republike Hrvatske, karta Republike Hrvatske, zidna karta skih prijelaza koji su prelazili. Nakon samostalnog rada u
Europe, zidna karta svijeta, globus, zadaci za vrednovanje skupinama u trajanju od desetak minuta zamolit Êemo nekoli-
uËenikova postignuÊa ko uËenika da proËitaju opise nekih dræavnih i æupanijskih
prijelaza granica. Objasnit Êemo im da su opisali svoje osob-
Korelacija ne dojmove i opaæanja. PomoÊu teksta, crteæa i fotografija u
Hrvatski jezik: Opis i slike granice npr. Berlinskog zida, neke udæbeniku, pojmovnika s kazalom te zemljopisne karte Repu-
rijeke ili planine blike Hrvatske ustanovljujemo granice i susjedne dræave.
Matematika: Mjere za povrπinu (Ëetvorni kilometar). Mjere za Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
duæinu (km). Moæemo provesti metodom pokazivanja granica i opisivanja
njihovih obiljeæja na karti Hrvatske. Pokazati smjeπtaj Republi-
ke Hrvatske na zemljopisnoj karti Europe, svijeta i na globusu.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 15. i dodat-
1. a) oko 57 000 km2
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
b) oko 31 000 km2
Utvrivanje i uvjeæbavanje
2. 1. Slovenija (Ljubljana), 2. Bosna i Hercegovina (Sarajevo) Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 9.
3. Maarska (Budimpeπta), 4. Crna Gora (Podgorica), Provjera znanja
5. Srbija (Beograd), 6. Italija (Rim) Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
3. S Bosnom i Hercegovinom dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
4. S Crnom Gorom - SR Jugoslavijom vanje uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja
5. Oko 2 000 km prirode i druπtva u 4. razredu.
6. Dogovorom izmeu dræava DomaÊi uradak/zadaÊa
7. individualno ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 15. Napisati sastavak GraniËni prijelaz u mojoj æupaniji.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
REPUBLIKA HRVATSKA I SUSJEDNE ZEMLJE ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
Povrπina kopna - oko 57 000 km2
Povrπina mora - oko 31 000 km2 1. Povrπina Republike Hrvatske je oko 90 000 km2.
Ukupna povrπina - oko 88 000 km2 DA NE
Duljina hrvatskih granica na kopnu - oko 2 000 km 2. Prirodnu granicu Ëesto Ëine rijeke, planine i kotline (doline).
Granice na kopnu i moru: SR Jugoslavija, Bosna i Hercego- 3. Hrvatska samo s Maarskom ima samo kopnenu granicu.
vina i Slovenija DA NE
Granice na kopnu: Maarska 4. NajveÊi dio morske granice Republike Hrvatske je s Italijom.
Granice na moru: Italija DA NE
Vrste granica: prirodne i umjetne 5. Republika Hrvatska ima najduæu granicu s:
dræavne, æupanijske itd. a) Maarskom b) Slovenijom c) Bosnom i Hercegovinom.

23
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 24
NIZINSKI DIJELOVI HRVATSKE
1. PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA
NIZINSKIH PODRU»JA
• Ponovi iz proπlogodiπnjeg udæbenika i vjeæbenice osnovna obiljeæja zaviËaja. • Opiπi zavi-
Ëaj u kojem æiviπ. • Ako si boravio/boravila u drugom zaviËaju naπe domovine, opiπi ga.
• Koje rijeke protjeËu nizinama? • Pokaæi ih na zemljovidu Hrvatske.
Krajolik nizinskog podruËja
Nizinski ravniËarski prostori Hrvatske
uz Savu, Dravu i Dunav dijelovi su Pa-
nonske nizine, jedne od najveÊih europ-
skih ravnica. Pravih ravnica najviπe je na
krajnjem istoku Hrvatske, u istoËnoj Slavo-
niji, Srijemu i Baranji. Ipak, mnogo zarav-
njenih prostora ima i u sjeverozapadnom
dijelu Hrvatske, gdje se ravnice poput dviju
traka pruæaju od istoka prema sjeverozapa-
du dolinama Save i Drave.
Tri su osnovne vrste ravnica: vlaæne ni-
zine u prostorima izloæenim poplavama
neposredno uz nizinske rijeke, suhe zara-
Nizinskim prosto-
rom teku velike hr-
vatske rijeke, pri-
mjerice Sava i Dra-
va. VeÊe rijeke kao
Drava koriste se za
pokretanje hidro-
elektrana.
16
NASTAVNI LISTI∆
Josip Kozarac, SLAVONSKA ©UMA (ulomak)
ProËitaj tekst i odgovori na pitanja!
“Tko je jedanput bio u toj naπoj drevnoj πumi, s onim divnim
stabarjem, uspravnim, Ëistim i visokim, kao da je saliveno,
taj je ne moæe nikada zaboraviti. Tu se diæu velebni hrastovi
sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama koje teku
duæ cijelog, dvadeset metara visokog debla sa snaænom
kroπnjom, koja ga je okrunila kao stasitog junaka. Ponosito
se oni redaju jedan do drugoga kao negda krπni vojnici kra-
jiπki, a iz cijele im prikaze Ëitaπ da su orijaπi snagom, da pr-
kose buri i munji, da su najjaËi i najplemenitiji u svom car-
stvu i plemenu. A kad vjetriÊ gore zalahori, a tvrdo glatko li-
πÊe zaπapÊe, kad zaπuπti i zaπumi, Ëini ti se da obijesne vile
Slavonkinje sada popijevaju hitro neobuzdano kolo, sad tu-
ænim glasom spominju tuge i jade proπlih vremena a sad ti
se opet Ëini da Ëujeπ nad sobom veliËanstveni æubor crkvene
glazbe ili tuænu, srce dirajuÊu pjesmu nad grobnicom.”
“Slavonac ljubi tu svoju hrastovu πumu nadasve; on je u
njoj kao u svojoj kuÊi, njemu nema veÊe slasti, nego s mar-
vom bezbriæno basati ispod sjenovitog hraπÊa; on se s tom
πumom razgovara kao sa svojom materom.”
1. Koje drveÊe opisuje knjiæevnik Josip Kozarac u svom
djelu “Slavonska πuma”?
2. Opiπi izgled jednog stabla.
3. Za πto se koristi drvo tih stabala?
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA
NIZINSKIH PODRU»JA
Nizine: Podunavlje, Posavina, Podravina, Meimurje,
Pokuplje, Pounje, Poilovlje itd.
vni na poviπenim podruËjima, takoer
Vrste nizina (ravnica): vlaæne nizine uz rijeke izloæene
razmjerno blizu rijeka, te malo viπi ravnja- poplavama
Ëki prostori podalje od rijeka. Vlaæne mo-
Ëvarne nizine uz rijeke dijelom su prekrive- suhe zaravni na poviπenim podruËjima
ne πumama hrasta luænjaka, od kojeg se do- viπi ravniËarski prostori podalje od rijeka
Manji dijelovi Nizinske Hrvatske su pravi moËvarni
prostori
biva poznata slavonska hrastovina. Poviπe-
na ocjedita zemljiπta uz velike rijeke i viπi
zaravnjeni prostori podalje od veÊih rijeka
oduvijek su bili plodni. To su i najveÊa æi-
tna polja Hrvatske.
Nizine najËeπÊe imaju nazive po veli-
koj rijeci uz koju se prostiru. Tako se ni-
Nasipima branimo okolne prostore od poplava
protjeËe u duljini od 190 kilometara. Iako je
Dunav najveÊa rijeka, za Hrvatsku je vaænija
Sava. Duljina njezina toka u Hrvatskoj je tri
puta veÊa od toka Dunava. Ukupna duljina
Save iznosi 945 kilometara, a samo u Hr-
Hrastove πume dije- vatskoj teËe u duljini od 560 kilometara.
lom se nalaze u ra- Osim Save, rijeke Drava i Kupa prolaze te-
vniËarskim i popla-
vama izloæenom ritorijem Hrvatske u veÊoj duljini od Dunava -
podruËju svaka oko 300 kilometara. NajveÊe rijeke Du-
nav, Sava, Drava i Kupa, ujedno su jedine
zina uz rijeku Dunav naziva Podunavljem, nizi- veÊe plovne rijeke u Hrvatskoj. Dunav je
na uz Savu Posavinom, uz Dravu Podravinom, plovan cijelim tokom, Sava do Siska, a Drava
uz Muru Meimurjem, uz Kupu Pokupljem, samo do Donjeg Miholjca. No zato se Drava
uz Unu Pounjem, a uz Ilovu Poilovljem. koristi za dobivanje elektriËne energije. Blizu
Gotovo sve velike hrvatske rijeke prolaze Varaædina izgraena su velika umjetna jezera
upravo ravniËarskim dijelovima Hrvatske. na rijeci Dravi. Ona su najveÊa jezera u Panon-
NajveÊa rijeka koja prolazi podruËjem Hr- skoj Hrvatskoj - Varaædinsko i Dubravsko.
vatske jest Dunav. Njegova ukupna duljina Glavnina ravniËarskih prostora uz velike
iznosi oko 2 860 kilometara, a Hrvatskom rijeke sve do najnovijeg doba gotovo uopÊe
nije bila naseljena, pa su se tu uglavnom
pruæale velike negostoljubive moËvare. Je-
dino su se naselja pruæala uz malobrojne
poviπene dijelove neposredno uz rijeke. Tu
su Ëesto graene velike vojne utvrde koje
Znatan dio ravnica
Ëine oranice. Zasija-
su se mogle dobro braniti, kao npr. Karlo-
vac, Sisak, Osijek i Slavonski Brod s joπ
ne su poljodjelskim
kulturama, primjeri- uvijek djelomiËno oËuvanim starim
ce kukuruzom. utvrdama.
UPAMTI POJMOVE
Panonska nizina, Podunavlje, Podravina, Poilovlje, Pokuplje, Pounje, Meimurje
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. U kojim dijelovima Hrvatske nalazimo Iako su ljudi u nizinskim dijelovima Hrvatske
velike ravnice? pokuπavali isuπiti sve poplavne ravnice radi
2. Na zemljovidu Republike Hrvatske poka- dobivanja novih povrπina za zemljoradnju, to
æi i imenuj naπu najveÊu nizinu. nije bilo lako, jer je podrazumijevalo izgra-
3. U kakvoj nizini uspijeva slavonska hrastovina?
4. Koje su najdulje hrvatske rijeke?
dnju vrlo dugih i skupih nasipa. Stoga su
dijelovi nekad poplavnih ravnica ipak ostali u
5. Pokaæi na zemljovidu gradove uz rijeke. prirodnom stanju, kao npr. Lonjsko polje uz
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na Savu i KopaËki rit na uπÊu Drave u Dunav.
stranici 10. Oni se stoga πtite kao parkovi prirode.
17
24
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 25

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR D R U »

• spoznati osnovna prirodno-zemljopisna obiljeæja nizinskih Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
podruËja Republike Hrvatske IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska nekog nizin-
skog podruËja u Republici Hrvatskoj, promatranja, biljeæenja
Zadaci nastave te fotografiranja tipiËnih osnovnih prirodno-zemljopisnih obi-
materijalni ili spoznajni (kognitivni): ljeæja. Odgovori uËenika na prethodna pitanja u udæbeniku.
• pokazati na zemljovidu Republike Hrvatske nizinske (ravni- Uvod
Ëarske) prostore Nakon razgovora s uËenicima o njihovim iskustvima vezanim
• uoËiti vezu izmeu boja na zemljovidu i nizina uz nizinska podruËja naπe domovine najavit Êemo nastavnu
• uoËiti vezu izmeu velikih rijeka i nizina jedinicu 1. Prirodno-zemljopisna obiljeæja nizinskih podruË-
• imenovati vrste ravnica ja. (To je prva od Ëetiri nastavne jedinice u cjelini Nizinski dije-
funkcionalni ili psihomotoriËni: lovi Hrvatske.) Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u
• razvijati sposobnost primjenjivanja ranije steËenih znanja na sljedeÊim malim spoznajnim koracima: 1. Raspored nizina u
zemljovidu Republike Hrvatske i drugim zemljovidima Republici Hrvatskoj (zaviËaju), 2. Vrste nizina (ravnica),
• osposobljavati uËenike za pravilno snalaæenje na zemljovidima 3. Osnovna prirodno-zemljopisna obiljeæja.
• osposobljavati uËenike da prepoznaju nizine na zemljovidima Obrada novoga nastavnoga gradiva
odgojni ili afektivni: Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika vezanim
• izgraivati pravilan stav prema nizinskom zaviËaju uz nizinska podruËja u Hrvatskoj slijedi obrada prema planu
• razvijati osjeÊaj ljubavi za ljepote nizinskih podruËja Hrvatske rada. Na zemljovidu Hrvatske pokaæemo najvaænije nizine.
• razvijati interes za posebnosti prirodno-zemljopisnih obilje- Od ranije poznate Ëinjenice (zelena boja i nadmorska visina
æja nizinskih podruËja do 200 m) pomaæu nam pri odreivanju. Imenujemo nizine i
Izvori znanja i nastavna pomagala ustanovljujemo da je veÊina nizina dobila naziv prema veli-
koj tekuÊici koja prolazi tim prostorom.
• neposredno okruæenje (posebice za nastavu koja se odræava Uz pomoÊ udæbenika te fotografija ustanovljujemo πto prevla-
u nizinskim dijelovima Hrvatske), dijapozitivi, nastavne slike, dava u nizinama: trave veÊinom preureene u oranice i πu-
zemljopisna karta Hrvatske, zemljopisna karta zaviËaja, vi- me. Velike hrvatske nizine zapisujemo na ploËu. UËenicima
deozapisi, udæbenik, radna biljeænica, velika zidna karta Hr- objasnimo vrste nizina (ravnica), tj. njihove meusobne razli-
vatske, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa ke, njihov raspored te kako se gospodarski iskoriπtavaju.
Korelacija Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti imenovanjem nizina i njihovim pokaziva-
Hrvatski jezik: Knjiæevno djelo πumara i knjiæevnika Josipa Ko- njem na zemljovidu.
zarca “Slavonska πuma” Ponavljanje
Glazbena kultura: Pjesme, glazba i plesovi (folklor) nizinskih Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 17. UËitelji-
podruËja ca/uËitelj dodatnim pitanjima, a posebice onima vezanim uz
Likovna kultura: Krajolici nizinskih podruËja u djelima slikara zaviËajnu nastavu (æupaniju), moæe obogatiti nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 10. Ime-
novanjem i pokazivanjem nizina na zemljovidu Republike Hr-
1. Uz Savu, Dravu, Dunav, Muru, Kupu, Unu, Ilovu itd. (barem vatske i na zemljovidu zaviËaja.
tri odgovora) Provjera znanja
2. Zelenom Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
3. Vlaæne nizine (u poplavama izloæenim prostorima uz rijeke), dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
suhe zaravni (na poviπenim podruËjima blizu rijeka), uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
viπi ravniËarski prostori (podalje od rijeka) druπtva u 4. razredu.
4. Mu DomaÊi uradak/zadaÊa
ra
Me
im
urje ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 17. Napisati sastavak Nizinski (ravniËarski) prostor u
P
o mom zaviËaju.
d
r a Dra
Pod JA
Du avlje

S va
BA

v
L A i n ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
na
RA

un

V a
v

Poilovlj O N
POSTIGNU∆A
N

Pokuplje e I J
A
1. Velike hrvatske nizine prostiru se uz rijeke.
Pounje SRI
P o s a v
i n a JEM 2. Travnati nizinski prostori Ëesto se koriste kao oranice.
3. Dijelovi Panonske nizine u Hrvatskoj proteæu se uz rijeke
Sava
Savu, Dravu i Dunav. DA NE
4. Hrast luænjak tipiËan je za vlaæne moËvarne nizine.
DA NE
5. Varaædinsko jezero i Dubravsko jezero 5. Osnovne vrste ravnica (nizina) su:
6. Hrasta luænjaka 7. 945 km ukupno 560 km a) vlaæne nizine uz rijeke izloæene poplavama
8. 2860 km ukupno 190 km 9. Dunav b) suhe zaravni na poviπenim podruËjima
10. Dunav, Sava, Drava 11. Do 200 m c) viπi ravniËarski prostori podalje od rijeka.

25
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 26

2. OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA PLAN PLO»E/PROZIRNICE

NIZINSKE HRVATSKE
• Na zemljovidu Republike Hrvatske pokaæi nizine. • Kojom su bojom obojene nizine? • ©to
je poljodjelstvo? • Na πto se odnosi tvrdnja “na povrπini pπenica, a u utrobi nafta”? • Koje
su koristi od nafte?
Povoljni klimatski uvjeti i tlo omoguÊuju uzgoj indu-
strijskog bilja suncokreta, πeÊerne repe, duhana itd.
Glavninu ravniËarskih prostora Hrvatske
Ëine oranice. Na njima se ponajviπe uzgaja-
ju æitarice, a manje industrijsko bilje i kr-
mno bilje. Od æitarica se najviπe uzgajaju
pπenica i kukuruz, a od industrijskog bilja
πeÊerna repa. Kako je æitnih polja najviπe u
Slavoniji, ona se Ëesto naziva æitnicom Hr-
vatske. Ipak, mnogo je æitnih polja i u dru-
gim dijelovima Hrvatske niæim od 200 me-
tara nad morem, posebice u Meimurju i
Podravini. Okolica Virovitice poznata je i
po velikoj proizvodnji duhana.
RavniËarski dijelovi Hrvatske istiËu se i
stoËarskom proizvodnjom. Najviπe se
uzgajaju svinje, malo manje goveda, a vrlo
je vaæan uzgoj peradi te uzgoj slatkovo-
dnih riba u brojnim ribnjacima. Dok svinja
ima u svim dijelovima ravniËarskih prosto-
ra, uzgoj goveda tipiËan je za okolicu
Bjelovara i srednju Podravinu, uzgoj pe-
radi za okolicu Varaædina, a ribogojstvo
OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA
NIZINSKE HRVATSKE
Ratarstvo
za zapadnu Slavoniju. Ipak, razvijenost Æitarice: pπenica, kukuruz, raæ, jeËam, zob, riæa itd.
hrvatskog stoËarstva niæa je od stvarnih
moguÊnosti.
Industrijsko bilje: πeÊerna repa, uljana repica, kono-
©umarstvo, a posebice uzgoj hrasta lu- plja, lan, duhan itd.
ænjaka, tipiËno je za Slavoniju. U Slavoniji
je i glavnina drvne industrije Panonske Hr- StoËarstvo: stoka sitnog zuba (perad itd.)
vatske. Proizvodi slavonske hrastovine, ko- stoka krupnog zuba (svinje, goveda itd.)
je je naæalost sve manje, cijenjeni su i na
inozemnom træiπtu. slatkovodno ribarstvo
Za razliku od nekih drugih europskih
zemalja, Hrvatska se ne istiËe osobitim ru-
©umarstvo: hrastove i druge πume
dnim bogatstvom. Ipak, u Hrvatskoj ima Nafta: nalaziπta u Moslavini i istoËnoj Slavoniji
(BeniËanci, –eletovci itd.)
naftovodi, rafinerije
Plin: nalaziπta oko Molvi itd.
plinovodi
Sisak (æeljezara)
Slavonski Brod (traËna vozila)
Brojni ribnjaci i umjetna jezera tipiËni su za Nizinsku Varaædin (prehrambena i tekstilna industrija)
Hrvatsku
Zagreb (tekstilna industrija, strojogradnja)
Koprivnica (Podravka)
Autocesta, æeljeznica
Uzgoj peradi u velikim peradarnicima osigurava veliku
koliËinu mesa i jaja, no vaæan je i uzgoj peradi i svinja
u pojedinaËnim seoskim gospodarstvima

18

Vaenje nafte i ze-

NASTAVNI LISTI∆
ProËitaj tekst i odgovori na pitanja!
Nalaziπta termomineralnih voda u naπoj domovini je mno-
go. Ona omoguÊuju zdravstveno-rekreativni turizam. LjeËi-
liπni je turizam, ili turizam toplica, uz turizam velikih gra-
dova glavni oblik turizma u zemljama koje nemaju toplih
mora ili visokih planina pogodnih za skijanje. Primjerice,
NjemaËka u toplicama ostvaruje veliki broj noÊenja. Pred-
nost je toplica u odnosu na primorska kupaliπta to πto se u
njima odvija turizam tijekom cijele godine.
Toplice u Nizinskoj Hrvatskoj su: Topusko, Daruvar, Lipik,
Bizovac, –akovaËka Breznica i Toplice LeπÊe. Neke od njih
se obnavljaju i ureuju.
1. Kakav tip turizma omoguÊuju toplice?
HRVATSKE TOPLICE
Silosi i druga skladiπta u kojima se Ëuvaju poljoprivredni
proizvodi povezani su æeljezniËkim prugama i cestama
neπto nalaziπta nafte i plina i to upravo u
ravniËarskim prostorima. Nafte je najviπe
u Moslavini oko Kutine te u Slavoniji
kod Donjeg Miholjca i Vinkovaca. Ze-
mnog plina ima u srednjoj Podravini. U
Hrvatskoj je izgraen i veliki naftovod koji
povezuje nalaziπta nafte i tvornice za prera-
du nafte (rafinerije) u Sisku i Zagrebu s lu-
kom Omiπalj na otoku Krku. Od Siska se
jedan krak naftovoda odvaja prema Podra-
vini i Maarskoj, a drugi prema istoËnoj
Slavoniji i dalje prema SR Jugoslaviji.
RavniËarski dijelovi Hrvatske predsta-
vljaju i industrijski najrazvijeniji dio naπe
zemlje. Stoga se tu nalazi najviπe indu-
strijskih pogona, uglavnom u najveÊim
mnoga plina vaæno je
za cijelo hrvatsko go-
spodarstvo
gradovima Zagrebu, Osijeku i Slavonskom
Brodu, te na industrijski razvijenom sjeve-
rozapadu oko Varaædina i Koprivnice. Ne-
kad najsnaænija grana industrije, prerada
metala, dosta je opala. Velikih pogona joπ
ima u Zagrebu (strojogradnja), Slavonskom
Brodu (πinska vozila) i Sisku (æeljezara). Na
vaænosti je izgubila i tekstilna industrija,
koje je najviπe u Varaædinu i Zagrebu. Naj-
bolje su se odræale kemijska industrija u
Zagrebu, Sisku i Kutini. Osobito je vaæna
prehrambena industrija s najveÊim srediπti-
ma u Koprivnici (“Podravka”), Zagrebu, Va-
raædinu i Osijeku.
Nizinski dijelovi Hrvatske imaju i va-
ænu ulogu u prometnom povezivanju. Tu
se nalazi veÊina hrvatskih autocesta, a naj-
dulja je veza dolinom Save od slovenske
granice preko Zagreba i Slavonskog Broda
prema Srbiji. U turizmu najveÊu ulogu ima
glavni grad Zagreb.

UPAMTI POJMOVE
2. Koje su prednosti toplica u usporedbi s primorskim æitarice, industrijsko bilje, krmno bilje

kupaliπtima? PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Nabroji æitarice koje se najviπe uzgajaju u
Republici Hrvatskoj.
2. U πto se ubraja πeÊerna repa?
3. Koja se stoka najËeπÊe uzgaja u u ravni-
Ëarskom dijelu Hrvatske?
4. Gdje su najveÊa nalaziπta nafte u Hrvatskoj?
5. Na zemljovidu Hrvatske pokaæi glavna
3. Koje su najpoznatije toplice u Nizinskoj Hrvatskoj? industrijska srediπta u Hrvatskoj.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 11.
Dok industrijska proizvodnja u Hrvatskoj
teπko hvata korak sa razvijenim svijetom,
trgovina slijedi najsuvremenija kretanja. U
Hrvatskoj se otvaraju veliki moderni trgo-
vaËki centri, ponajviπe na rubovima velikih
gradova nizinske Hrvatske. Takvi su se cen-
tri razvili blizu Ëvoriπta autocesta na rubu
grada Zagreba oko Sesveta, LuËkog, Buzi-
na. Njih prati gradnja suvremenih skladiπta
i malih industrijskih pogona.

19

26
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 27

ZadaÊa nastavne jedinice I F S MoguÊi tijek nastave PR D R U

• spoznati osnovna obiljeæja gospodarstva Nizinske Hrvatske Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od promatranja okoline i
pribavljanja razliËitih plodova (npr. klasa pπenice, raæi, je-
materijalni ili spoznajni (kognitivni): Ëma i zobi, opisivanje klipa kukuruza, πeÊerne repe, uljane
• imenovati ratarske kulture repice itd.) te njihovo donoπenje na nastavu. Odgovori uËeni-
• imenovati i prepoznavati vrste æitarica ka na prethodna pitanja iz udæbenika.
• razlikovati vrste industrijskog bilja Uvod
• odrediti podruËja s intenzivnijim stoËarstvom Nakon razgovora o iskustvima uËenika o poljoprivredi nizin-
• opisati znaËenje industrijskih pogona i prometne povezanosti skih podruËja i donesenim plodovima te odgovora na pretho-
funkcionalni ili psihomotoriËni: dna pitanja iz udæbenika najavljujemo nastavnu jedinicu
• osposobljavati uËenike da uoËavaju vezu izmeu proizvodnje 2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Nizinske Hrvatske.
bilja (ratarstva) i uzgoja stoke Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim
• razvijati sposobnost promatranja, biljeæenja i opisivanja pro- spoznajnim koracima (plan rada): 1. Æitarice, 2. Industrijsko
mjena u nizinskom krajoliku bilje, 3. StoËarstvo, 4. ©umarstvo, 5. Industrija, 6. Promet.
• razvijati sposobnost prepoznavanja povezivanja poljoprivre- Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
de, industrije i prometa
iskustvima slijedi obrada prema planu rada. UËenike upoznaje-
odgojni ili afektivni:
mo s najpoznatijim æitaricama pπenicom, jeËmom, kukuruzom i
• izgraivati pravilan stav prema okolini koja nas okruæuje
drugima koje uspijevaju u nizinskom podruËju i njihovom iskori-
• poticati ekoloπku brigu za oËuvanje nizinskih podruËja stivoπÊu. Napominjemo da pπenicu i kukuruz Ëesto zovemo i
• uvaæavati napore djelatnika u poljoprivredi za proizvodnjom pravim kruπaricama jer se od njih preteæito dobiva kruh. Na sli-
hrane Ëan naËin uËenike upoznajemo s industrijskim i krmnim biljka-
ma. Na zemljovidu Hrvatske pokazujemo prostore koji su tipiËni
Izvori znanja i nastavna pomagala
po uzgoju kultura, kao i prostore poznate po uzgoju stoke te ri-
• neposredno okruæenje, plodovi oranica, dijapozitivi, nastavne be u ribnjacima. Naglaπavamo i vaænost πumarstva (posebice
slike, videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, velika zidna glasovita slavonska hrastovina koje je sve manje) kao posebnog
karta Hrvatske, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa oblika poljoprivrede. Pri obradi nastavne jedinice koristimo se
tekstom u udæbeniku i fotografijama te dodatnim fotografijama i
Korelacija crteæima. Pojmove pojedinaËno zapisujemo na ploËu i obja-
Hrvatski jezik: Opisi æivota na selu nekad i danas πnjavamo ih dijelom i uz pomoÊ pojmovnika s kazalom. IstiËe-
Likovna kultura: Usporedba izgleda krajolika s naglaπenom mo znaËenje industrije i prilagodbu ratarstvu. Naglaπavamo i
poljoprivredom i industrijom vaæna nalaziπta nafte i plina po kojima je ovo podruËje pozna-
to. Navodimo znaËenje prometa i izgraenost infrastrukture te
objaπnjavamo kako ona pomaæe razvoju gospodarstva.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: ©to su æitarice? Gdje uspijevaju po-
1. a) industrijsko i krmno bilje jedine æitarice? Za πto koristimo industrijsko bilje? Za koje je po-
b) zapadnu Slavoniju i (ili) pojedinaËno druËje tipiËan uzgoj peradi? Za koje je podruËje tipiËan uzgoj
2. Suncokret, duhan, lan, konoplja, πeÊerna repa, uljana repica. goveda? Koje su odlike πumarstva Nizinske Hrvatske? Imenuj na-
3. a) duhan b) cigarete. laziπta plina i nafte. Opiπi razmjeπtaj i vrste industrijskih pogona.
4. Okolica Bjelovara i srednja Podravina Koja su osnovna obiljeæja prometa u Nizinskoj Hrvatskoj?
5. Okolica Varaædina Ponavljanje
6. Moslavina (Kutina), Slavonija (kod Donjeg Miholjca i Vinko- Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 19. i dodatnim
vaca) pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima koji pomaæu boljem
7. U srednjoj Podravini poznavanju gospodarstva æupanije u kojoj se odræava nastava.
8. U Sisku i Zagrebu. Ponavljanje moæemo obaviti i tako da jedni uËenici postavlja-
9. a) Podravka b) Koprivnica ju pitanja, a drugi odgovaraju.
10. U Sisku Utvrivanje i uvjeæbavanje
11. U Slavonskom Brodu Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 11.
Provjera znanja
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
POSTIGNU∆A vanje uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja
1. Na oranicama Nizinske Hrvatske najviπe se uzgajaju æitarice. prirode i druπtva u 4. razredu.
2. Nafta i plin su izvori energije. DomaÊi uradak/zadaÊa
3. Krmno bilje se koristi kao hrana za stoku. ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
DA NE nici 19. Napisati sastavak s jednim od ovih naslova: Poljopri-
4. Cjevovodi za prijenos nafte nazivaju se naftovodi, a za vredne kulture moga zaviËaja, Stoka koja se gaji u mom za-
prijenos plina plinovodi. DA NE viËaju, Ribnjaci moga zaviËaja, Gospodarsko koriπtenje πu-
5. Za okolicu Bjelovara i srednju Podravinu tipiËan je uzgoj: ma u mom zaviËaju, Industrijski pogoni moga zaviËaja, Pro-
a) slatkovodnih riba b) goveda c) peradi. metnice u mom zaviËaju.

27
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 28

3. NASELJA I NASELJENOST NIZINSKIH PODRU»JA

• ©to je selo? • ©to je grad? • Imenuj nekoliko gradova nizinskog zaviËaja. • Ponovi iz gra-
diva treÊega razreda osnovna obiljeæja nizinskog zaviËaja. • Kojem zaviËaju pripada mje-
sto u kojemu æiviπ?

ulicama (πorovima). Sela najËeπÊe imaju vi-

πe od 1.000 stanovnika, a u Srijemu na
krajnjem istoku Hrvatske prosjeËno je u

Osijek je najveÊe naselje istoËnoga dijela Nizinske

Hrvatske
Iako u nizinskim dijelovima Hrvatske
danas æivi veÊina stanovniπtva i ima najviπe
velikih gradova, velik dio povijesti ovi su
krajevi bili vrlo slabo naseljeni. Na takvo
stanje najviπe je utjecala izloæenost popla-
vama i s time povezana slabija plodnost
prostora uz velike rijeke. Na slabu nase-
ljenost utjecaj su imali i povijesni razlozi,
ponajviπe izloæenost ratnim pustoπenjima
lakπe prohodnih ravnica. Tako je npr. Sla-
vonija poËetkom 18. stoljeÊa nakon oslobo-
enja od osmanlijske (turske) vlasti bila
skoro sasvim pusta, pa je novo naseljavanje
bilo strogo planirano.
Zbog toga u Slavoniji imamo vrlo velika
planski graena sela sa πirokim ravnim
Vinkovci su vaæna
prometna raskrsnica
Slavonski Brod je grad na granici. Rijeka Sava ga odje-
ljuje od Bosanskog Broda.
njima oko 2.500 stanovnika. Razmjerno
velika sela od 500 do 1.000 stanovnika
znakovita su za Baranju, gornju Podravinu
i donje Meimurje. No, za razliku od isto-
Ënoslavonskih sela pravilnog izgleda poput
πahovske ploËe, ova su sela neπto nepravil-
nijeg oblika i uæih ulica.
Manja sela u ravniËarskim podruËjima
nalazimo ponajviπe u srednjoj Posavini i
Turopolju uz rijeku Savu, gdje su graena
na rijetkim poviπenim mjestima koja nisu
bila previπe izloæena poplavama. Ova su se-
la poznata po karakteristiËnoj drvenoj arhi-
tekturi, te po rodama koje se skupljaju na
krovovima i dimnjacima, dajuÊi im osobitu
slikovitost.
VeÊi gradovi u nizinama takoer su raz-
mjerno mladi, iako su mnogi od njih po-
stojali i u antiËko (rimsko) doba, kao npr.
Osijek (rimska Mursa), Vinkovci (rim-
ske Cibalae), Slavonski Brod (Marsonia)

20

do nacionalne izmijeπanosti stanovniπtva.

Bjelovar je æupa-
nijsko srediπte
Bjelovarsko-bilo-
gorske æupanije
ili Sisak (Siscia). No, tijekom srednjeg vi-
jeka ti su gradovi bili veÊim dijelom napu-
πteni. Kasnije su se ponovno razvili oko ve-
likih tvrava radi zaπtite od ratnih pustoπe-
nja. Ostaci tih utvrenja su i danas vidljivi.
Novija naseljenost ravniËarskih podruËja
putem naseljavanja nekoÊ pustih prostora i
razvoja suvremene poljoprivrede dovela je i
Stoga u ravniËarskim dijelovima Hrvat-
ske æivi najviπe pripadnika razliËitih na-
cionalnih manjina. Srba ima u svim dijelo-
vima Hrvatske u podruËju nekadaπnje hr-
vatske Vojne krajine, gdje su naπli spas u
vrijeme ratova s Turcima. U Nizinskoj Hr-
vatskoj ima i dosta sela u kojima veÊinu Ëi-
ne Maari, »esi, Slovaci, Rusini, Talijani.
Tako u Baranji ima mnogo Maara, u zapa-
dnoj Slavoniji oko Daruvara i Pakraca dosta
»eha te neπto Maara i Talijana. Slovaka,
Maara i Rusina ima u istoËnoj Slavoniji
oko Vukovara, Iloka i –akova.
Nekad je tradici-
onalno selo u
Turopolju imalo
drvene (hrasto-
ve) kuÊe

Redoslijed u RH stanovniπtvo 2001. godine

grad uæe podruËje s okolicom
1. Zagreb 691.724 779.145
Koprivnica je gotovo svima poznata po prehrambenoj 4. Osijek 90.411 114.616
industriji “Podravka” 6. Slavonski Brod 58.642 64.612
8. Karlovac 49.082 59.395

UPAMTI POJMOVE
πor, Mursa, Cibalae, Marsonia, Siscia

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Objasni slabu naseljenost nizinskog pro- 9. Sesvete 44.914 59.212
stora u proπlosti. 10. Varaædin 41.434 49.075
2. Kakva je danaπnja naseljenost nizinskog 12. Sisak 36.785 52.236
prostora Hrvatske? 13. Velika Gorica 33.339 63.517
3. Imenuj Ëetiri veÊa grada Nizinske Hrvatske. 14. Vinkovci 33.239 35.912
4. Opiπi izgled sela u Nizinskoj Hrvatskoj. 16. Vukovar 30.126 31.670
5. Koji su gradovi Nizinske Hrvatske posto- 17. Bjelovar 27.783 41.869
18. Koprivnica 24.809 30.994
jali i u antiËko (rimsko) doba?
19. Poæega 20.943 28.201
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
20. –akovo 20.912 30.092
stranici 12.

21

28
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 29

ZadaÊa nastavne jedinice F S P I MoguÊi tijek nastave R U D PR »

• spoznati osnovna obiljeæja naselja i naseljenosti nizinskih po-
druËja Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od posjeta i obilaska nekih
Zadaci nastave naselja nizinskog podruËja. Prikupljanje razliËitih turistiËkih i
materijalni ili spoznajni (kognitivni): drugih prospekata o naseljima Nizinske Hrvatske. Odgovori
• objasniti promjenu naseljenosti nizinskih podruËja tijekom uËenika na prethodna pitanja.
povijesti Uvod
• opisati izgled razliËitih tipova naselja Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava nakon posjeta naseljima
• imenovati naselja koja datiraju joπ iz antiËkog razdoblja ili razgledanja turistiËkih i drugih prospekata te odgovora na
• pokazati na zemljovidu najveÊa naselja nizinskog podruËja prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedini-
• imenovati naselja i prostore u kojima æive nacionalne manjine cu 3. Naselja i naseljenost nizinskih podruËja.
funkcionalni ili psihomotoriËni: Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada: 1.
• razvijati sposobnost razlikovanja tipova naselja Naseljavanje u proπlosti, 2. Izgled naselja, 3. VeliËina i tip naselja,
• razvijati sposobnosti promatranja, opisivanja, zakljuËivanja 4. Naselja iz rimskog doba, 5. Raspored nacionalnih manjina.
odgojni ili afektivni: Obrada novoga nastavnoga gradiva
• izgraivati pravilan stav prema razliËitim tipovima naselja Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
• razvijati poπtovanje prema oËuvanosti naselja tijekom dva ti- iskustvima slijedi obrada prema planu rada. UËenike upo-
suÊljeÊa znajemo s razlozima razliËite naseljenosti tijekom proπlosti
• uvaæavati napor stanovnika naselja za oËuvanjem izvornosti (poplave, slabija plodnost, ratovi itd.) i s danaπnjom naselje-
noπÊu. IstiËemo izgled naselja (planski graena, raπtrkana,
Izvori znanja i nastavna pomagala zbijena itd.) te ukazujemo na veliËinu naselja (mala, srednja,
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se velika) i njihov tip (sela, gradovi). Upoznajemo uËenike s gra-
odræava u Nizinskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike, evnim materijalom za izgradnju kuÊa (drvo, cigla).
videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta, NajveÊe gradove imenujemo i pokazujemo na zemljovidu Hr-
velika zidna karta Hrvatske, zemljopisna karta æupanije, T. vatske. Na zemljovidu posebice istiËemo gradove duge pro-
JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvatske, Popis sta- πlosti (rimske gradove). Imenujemo ih danaπnjim nazivima i
novniπtva 2001. godine, internet, zadaci za vrednovanje nazivima koje su tada imali.
uËenikova postignuÊa Naselja u kojima æive nacionalne manjine (Srbi, Maari, »e-
si, Slovaci, Talijani) pokazujemo na zemljovidu Hrvatske i
Korelacija ukazujemo na razloge njihova dolaska na te prostore.
Hrvatski jezik: Opis pojedinih naselja u literaturi. ©tokavsko Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
narjeËje u govoru i pisanju. Moæemo provesti metodom razgovora piπuÊi plan ploËe.
Likovna kultura: Naselja Nizinske Hrvatske na umjetniËkim Ponavljanje
djelima, fotografijama i drugim vizualnim materijalima Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 21. i dodatnim
Glazbena kultura: Opis naselja i nizinskog krajolika u pjesmama pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Matematika: Usporedba veliËine naselja prema broju stanovnika Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 12.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
1. Poplave 2. Ratna pustoπenja dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
3. Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Sisak vanje uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja
4. Naziv za πiroke ravne ulice u planski graenim naseljima prirode i druπtva u 4. razredu.
Slavonije. DomaÊi uradak/zadaÊa
5. Uz rijeku Savu. ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na str. 21.
6. a) u Turopolju, Lonjskom polju b) od hrastovine
7. a) NE, b) NE, c) NE, d) DA
8. U Baranji 9. Oko Daruvara i Pakraca PLAN PLO»E/PROZIRNICE
NASELJA I NASELJENOST NIZINSKIH PODRU»JA
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A Naseljavanje u proπlosti: bilo je slabije zbog poplava i rat-
nih pustoπenja
1. Neka istoËnoslavonska sela imaju pravilan izgled naselja Izgled naselja: raπtrkana i zbijena naselja
poput πahovske ploËe. planski graena naselja (Slavonija, Srijem, Ba-
2. Lijepe drvene kuÊe Ëesto s rodama na dimnjacima tipiËne ranja, gornja Podravina, Meimurje), πorovi
su za Turopolje i Lonjsko polje. VeliËina i tip naselja: mala i velika naselja, sela i gradovi
3. Rimski naziv za Osijek bio je Mursa. Naselja iz rimskog doba: Sisak (Siscia), Osijek (Mursa),
DA NE Slavonski Brod (Marsonia), Vinkovci (Cibalae)
4. Siscia je rimski naziv za Sisak. Raspored nacionalnih manjina: Srbi razliËito razmjeπteni
DA NE Maari u Baranji
5. Najviπe Maara u Nizinskoj Hrvatskoj æivi u: Slovaci, Maari i Rusini oko Vukovara, Iloka i –akova
a) Podravini b) Posavini c) Baranji. Talijani i »esi oko Daruvara i Pakraca

29
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 30
4. PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE
ZNAMENITOSTI NIZINSKE HRVATSKE
• ©to je kulturno-povijesni spomenik? • Od koga smo naslijedili kulturno-povijesne spome-
nike? • Objasni zaπto moramo Ëuvati kulturno-povijesne spomenike. • Koje povijesno-kul-
turne spomenike poznajeπ u svom zaviËaju? • Zaπto su oni vaæni?
Crna Mlaka zaπtiÊeno je moËvarno podruËje koje je na
svjetskoj listi zaπtiÊenih podruËja
U nizinskim dijelovima Hrvatske, uslijed
velikih promjena prirodnog okoliπa koje je
uzrokovao Ëovjek, nema mnogo prostora u
izvornom prirodnom stanju. Zbog toga tu
nije osnovan nijedan nacionalni park. No
ima dosta drugih zaπtiÊenih prirodnih po-
druËja, osnovanih upravo stoga da bi se
oËuvalo ono malo πto je ostalo od “prave”
prirode. ©toviπe, u Nizinskoj Hrvatskoj
nalaze se dva u svijetu najpoznatija hr-
vatska parka prirode: KopaËki rit u Bara-
nji i Lonjsko polje uz lijevu obalu Save ni-
zvodno od Siska.
Lonjsko polje i KopaËki rit dobro su oËuvana moËvarna
podruËja koja su proglaπena parkovima prirode
22
NASTAVNI LISTI∆
NAJRANIJA POVIJEST ZAGREBA
ProËitaj tekst i odgovori na pitanja!
PoËetkom nove ere (nakon roenja Isusa Krista) Stari Ri-
mljani su u prostoru srediπnje Hrvatske osnovali provinciju
Panoniu Saviu. Srediπte te provincije bio je grad Siscia,
danaπnji Sisak. Radi povezivanja Siscije s Petoviom (danaπ-
njim Ptujem) u susjednoj dræavi Sloveniji izgraena je ce-
sta koja je prolazila kraj danaπnjega ©Êitarjeva uz rijeku
Savu nedaleko Velike Gorice. To je danas poznato rimsko
nalaziπte Andautonia (©Êitarjevo). To nalaziπte mnogi sma-
traju preteËom Zagreba. U selu Jelkovcu pored Sesveta
pronaen je miljokaz na kojemu piπe da je to mjesto uda-
ljeno 30 rimskih milja od Siska.
1. Kada je osnovana provincija Panonia Savia?
2. Tko je osnovao Andautoniju?
3. Blizu kojega naselja se nalazi ©Êitarjevo?
4. Blizu kojeg naselja se nalazi Jelkovec?
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI
NIZINSKE HRVATSKE
Parkovi prirode: Lonjsko polje uz rijeku Savu nedaleko
Siska
Oba parka prirode odnose se na prostra-
na oËuvana moËvarna podruËja. ZnaËajna su KopaËki rit izmeu Drave i Dunava u Baranji
jer Ëine rijetki dio Europe s oËuvanim mo- Ostala zaπtiÊena priroda: Crna Mlaka, –urevaËki pije-
Ëvarama, u kojima borave brojne vrste ptica.
Stoga su oba parka dodatno meunarodno sci itd.
zaπtiÊena uvrπtavanjem u tzv. Ramsarski Povijesno-kulturne znamenitosti:
popis moËvara od meunarodne vaænosti.
Na Ramsarskom popisu nalazi se joπ i mo- - srednjoeuropski kulturni krug
Ëvara Crna Mlaka juæno od Zagreba, takoer (Austrija, Maarska, Slovenija, »eπka)
u Nizinskoj Hrvatskoj te prostor donje Ne-
retve u Primorskoj Hrvatskoj. Od ostalih va- - vuËedolska golubica (jarebica) iz prapovijesti
ænijih prirodno vrijednih podruËja u Nizin- - oËuvani ostaci staroga vijeka (nekadaπnji rimski
skoj Hrvatskoj valja istaknuti –urevaËke
pijeske. To je rijetki prostor s oËuvanim pje- gradovi)
skovitim tlima, koji djelomiËno nalikuje na - oËuvani ostaci srednjega vijeka (Zagreb, Varaædin,
prizore iz arapskih pustinja.
Iako prirodno vrijednih podruËja nema Karlovac, Sisak)
toliko mnogo, nizinski dijelovi Hrvatske - katedrale se nalaze u Zagrebu i –akovu
bogati su povijesno-kulturnim spomenici-
ma iz davnih vremena. Radi se o prostori- Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti naπe æupanije:
individualno
Selo roda se nalazi u mjestu »igoË u Lonjskom polju.
Lonjsko polje i KopaËki rit dobro su oËuvana moËvarna
podruËja koja su proglaπena parkovima prirode.
ma kojima su se od davnina ljudi kretali od
zapada prema istoku i od sjevera prema ju-
gu Europe. Kako je taj dio naπe domovine
dio Srednje Europe, najveÊi broj spomeni-
ka kulture nalikuje na spomenike u dru-
vjekovnim Donjim gradom. Bogatstvom
kulturno-povijesnih spomenika istiËu se
i Osijek, Varaædin, Karlovac, Sisak, Poæe-
ga. Vrlo su vrijedne i brojne crkve, a zna-
Ëajne su katedrale u Zagrebu i –akovu te
crkve u Varaædinu, Poæegi, Osijeku.
Izrada platna na dr-
venom tkalaËkom
stroju danas je prava
VuËedolska jarebi-
rijetkost
ca (golubica) vrije-
dan je arheoloπki
gim srednjoeuropskim zemljama - Ma- nalaz vukovarskog
arskoj, Sloveniji, Austriji, »eπkoj. kraja
Meu spomenicima iz najdavnijeg pra-
povijesnog razdoblja posebno se istiËe Vu-
Ëedol kod Vukovara, poznat po Ëuvenoj
golubici, simbolu ovoga grada-heroja. Ima
mnogo spomenika i iz starog vijeka, ponaj- Sisak je grad tisuÊ-
viπe uz nekadaπnje vaæne rimske gradove
kao πto su Siscia (danaπnji Sisak), Mursa
ljetne naseljenosti
smjeπten na suto-
(danaπnji Osijek) i Marsonia (Slavonski ku Kupe u Savu
Brod). Tu su kasnije izgraene i vaæne voj-
ne utvrde.
Kulturno-povijesnih spomenika iz sre-
dnjeg i novog vijeka ponajviπe je u veÊim
gradovima Panonske Hrvatske. Meu nji-
Lijep, oËuvan i ure-
en dvorac pravo
ma se posebno istiËe Zagreb, s oËuvanim je kulturno bogat-
srednjovjekovnim Gornjim gradom i novo- stvo Naπica
UPAMTI POJMOVE
park prirode, Ramsarski popis
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Imenuj parkove prirode Nizinske Hrvat- Ramsarski popis moËvara od meunaro-
ske.
2. Uz koji grad su oËuvana pjeskovita tla?
dne vaænosti tako se zove po gradu Ram-
saru u Iranu, gdje je 1971. godine odræan
3. U kojim su slavonskim gradovima podig- meunarodni skup znanstvenika i zaπtitni-
nute brojne tvre? ka prirode. Na tom skupu sklopljen je po-
4. Koji je rimski naziv za Sisak? seban meunarodni ugovor kojim se ze-
5. U kojim se gradovima Nizinske Hrvatske
nalaze katedrale?
mlje potpisnice obvezuju da Êe πtititi oso-
bito vrijedna moËvarna podruËja. To Êe Ëi-
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na niti na naËin da se ne ugrozi njihova priro-
stranici 13. dna ravnoteæa.
23
30
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 31
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovne prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Nizinske Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati parkove prirode
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati druga vrijedna i
zaπtiÊena podruËja
• objasniti vaænost oËuvanja prirodnih prostora
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati naselja s povije-
sno-kulturnim znamenitostima
• utvrditi razdoblja iz proπlosti za pojedine znamenitosti
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnost prepoznavanja oËuvane prirode
• osposobljavati uËenike za razlikovanje spomenika razliËitih
razdoblja iz proπlosti
• primjenjivati ranije steËena znanja vezana uz prirodnu i po-
vijesno-kulturnu baπtinu
odgojni ili afektivni:
• izgraivati pravilan stav prema zaπtiti i oËuvanju okoliπa
• poticati uËenike da se brinu za svoj neposredan okoliπ
• razvijati divljenje prema prirodnim ljepotama i njihovoj oËu-
vanosti
• uvaæavati napore generacija koje su Ëuvale sadaπnje povije-
sno-kulturne znamenitosti
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se
odræava u Nizinskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike,
videozapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, turistiËki prospekti,
monografije o prirodnoj i kulturnoj baπtini, udæbenik, radna
biljeænica, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopi-
sna karta æupanije, velika zidna karta Hrvatske, T. JeliÊ i I.
BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvatske, zadaci za vredno-
vanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Knjiæevni opisi prirodnih ljepota Nizinske Hr-
vatske. Knjiæevni opis povijesno-kulturnih spomenika.
Likovna kultura: UmjetniËke slike i fotografije prirodnih ljepota
nizinskog zaviËaja. UmjetniËke slike i fotografije povijesno-kul-
turnih znamenitosti Nizinske Hrvatske
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. KopaËki rit 2. Park prirode
3. Posebnost je u bogatom biljnom i æivotinjskom svijetu jezera,
bara i moËvara u kojem se posebno istiËu ptice.
4. –urevaËki pijesci
5. a) vuËedolska golubica (jarebica)
b) pored Vukovara
6. Maarske, Slovenije, Austrije i »eπke
7. Srednjoeuropskom kulturnom krugu
8. Sisak, Osijek, Slavonski Brod, Varaædin, Karlovac, Poæega,
Zagreb (barem Ëetiri odgovora)
9. U Naπicama, Kutjevu, Valpovu, Donjem Miholjcu
10. individualno
31
S P I MoguÊi tijek nastave » PR D R
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska i razgledava-
nja nekog od parkova prirode i drugih prirodnih zaπtiÊenih
objekata te od razgledavanja povijesno-kulturne znamenito-
sti. Prikupljanje razliËitih turistiËkih prospekata i monografija.
Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava poslije razgledavanja
prirodnih i povijesno-kulturnih bogatstava Nizinske Hrvatske
i odgovora na prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo
nastavnu jedinicu 4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenito-
sti Nizinske Hrvatske. (To je posljednja od Ëetiri nastavne je-
dinice u cjelini Nizinski dijelovi Hrvatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u tri (Ëetiri) dijela: 1.
Parkovi prirode, 2. Ostala zaπtiÊena priroda, 3. Povijesno-
-kulturne znamenitosti, 4. Prirodne i povijesno-kulturne zna-
menitosti naπe æupanije.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
iskustvima novo nastavno gradivo obradit Êemo radom u tri
(Ëetiri) skupine. Svaka skupina dobiva odreenu temu i upute
za rad. IstiËemo da je vrijeme koje uËenici imaju na raspola-
ganju - 20 minuta.
1. skupina: Parkovi prirode Nizinske Hrvatske
2. skupina: Ostala zaπtiÊena priroda u Nizinskoj Hrvatskoj
3. skupina: Povijesno-kulturne znamenitosti Nizinske Hrvatske
4. skupina: Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti æu-
panije u kojoj se odræava nastava (vrijedi samo za na-
stavu koja se odræava u Nizinskoj Hrvatskoj)
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 23. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz
Nizinsku Hrvatsku ako se nastava odræava u tom prostoru.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 13.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 23. Napisati sastavak s jednim od ovih naslova: Prirodna
znamenitost koju sam posjetio. Povijesno-kulturna znameni-
tost koju sam razgledavao.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Lonjsko polje i KopaËki rit su parkovi prirode.
2. Prostor poznat po pijescima sliËnim pustinji Sahari naziva
se –urevaËki pijesci.
3. Nizinski dijelovi Hrvatske pripadaju srednjoeuropskom
kulturnom krugu. DA NE
4. VuËedolska golubica (jarebica), simbol vukovarskog kraja
predmet je iz razdoblja prapovijesti. DA NE
5. Katedrale se nalaze u gradovima:
a) Zagrebu i Osijeku b) Zagrebu i –akovu
c) Osijeku i Slavonskom Brodu.
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 32

BREÆULJKASTI DIJELOVI HRVATSKE

1. PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA
BREÆULJKASTIH PODRU»JA
• Prisjeti se do koje je nadmorske visine nizina. • Do koje nadmorske visine su breæuljci i
gore? • Kojom se bojom oznaËavaju breæuljkasti predjeli? • Ponovi kakav je izgled breæulj-
kastih krajeva. • Pokaæi breæuljkaste krajeve na karti Republike Hrvatske.
os
oj
soj
pri
Prisojne strane pobra pruæaju viπe sunca i topline, a
osojne su veÊim dijelom u hladu
NajveÊi dio Hrvatske zauzimaju bre-
æuljkasti prostori ili pobra - prostori koji
nisu posve ravni niti su prave planine. Ta-
kvih je krajeva najviπe u srediπnjem dijelu
Hrvatske oko Zagreba, a ukljuËuju Hrvatsko
zagorje, Prigorje, Samoborsko-jaskanski
Prisojne strane su slabije prirodno oËuvane. Na njima je
Ëovjek krËio πume i stvarao gospodarske povrπine.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA
BREÆULJKASTIH PODRU»JA
Breæuljkasta podruËja: Hrvatsko zagorje, samoborsko-
-jaskanski kraj, dio Meimurja, Moslavina,
kraj, dio Meimurja, Moslavine, bilogorski
bilogorski kraj, poæeπki kraj itd.
kraj. Breæuljkastih krajeva ima i u Slavoniji i Prisoj: juæna strana uzvisine, osunËana, guπÊe naseljena,
to ponajviπe oko grada Poæege, koji je okru-
æen nizom slavonskih gora. bolje poljoprivredno iskoriπtena
Brdoviti reljef znakovit je i za Æumberak Osoj: sjeverna strana uzvisine, bez sunca, rjee naselje-
te za veÊi dio Korduna i Banovine u Sredi-
πnjoj Hrvatskoj, samo πto ti krajevi imaju i na, slabije poljoprivredno iskoriπtena
dosta krπkih obiljeæja. Stoga se u njima vo- Rijeke: Bednja, Sutla, Krapina, Lonja, »esma, Ilova, Or-
da teæe zadræava na tlu, pa imamo manje te-
kuÊica, a zemljiπte nije toliko plodno. Po- ljava, Kupa, Korana, Dobra, Mreænica
druËja brdovitih znaËajki imamo i u Gorskoj
Hrvatskoj, ali se ona zbog okruæenosti pla-
ninskim prostorima veÊih nadmorskih visi-
na pridruæuju Gorskoj Hrvatskoj. Isto tako,
u breæuljkaste dijelove Hrvatske ne ubraja-
mo ni brdovita podruËja uz Jadransko more.
Ona se pridruæuju Primorskoj Hrvatskoj.
Pobra meusobno razlikujemo kao pri-
sojna i osojna. Prisojna pobra pruæaju se
s juæne strane gora i stoga su veÊi dio da-
na izloæena suncu. Osojna pobra pruæaju
se sa sjeverne strane pa su mnogo kraÊe
osunËana i hladnija. Zato su prisojna po-
druËja plodnija i privlaËnija za naseljavanje
i poljoprivredu, posebice za uzgoj vinove
loze. To se pogotovo odnosi na podnoæja
ÆumberaËke gore, Medvednice, IvanËice,
Kalnika i MoslavaËke gore na zapadu te na
podnoæja Papuka, Krndije, Psunja, Dilja i
Fruπke gore na istoku Hrvatske.
Pobra su u proπlosti omoguÊavala pot-
punu neovisnost seoskih domaÊinstava,

24

Petrove i Zrinske gore na Kordunu i Banovini

Ribnjaci i jezera su Ëesta u breæuljkastom podruËju
jer su istodobno omoguÊavala bavljenje ra-
tarstvom, voÊarstvom i vinogradarstvom.
Susjedne su naplavne nizine sluæile kao ispa-
siπta stoke, a viπa πumovita gorja kao izvor
ogrjevnog i graevnog drveta. Ipak, istoËnije
i juænije poloæena pobra slavonskih gora te
su zbog izloæenosti ratnim pustoπenjima u
proπlosti i danas mnogo slabije naseljena.
Kroz breæuljkaste dijelove Hrvatske ne
protjeËu velike rijeke, ali tu zato ima veoma
mnogo malih rijeka, rjeËica i potoka. Kako
se u viπim nenaseljenim brdskim dijelovi-
ma nalaze izvori tih rijeka i potoka, ovi
prostori uglavnom obiluju kvalitetnom pi-
tkom vodom. Kroz breæuljkasta podruËja
protjeËe veÊina manjih rijeka srediπnje i
istoËne Hrvatske kao πto su Bednja, Su-
tla, Krapina, Lonja, »esma, Ilova i Orlja-
va te Ëetiri rijeke “ljepotice” Karlova-
Ëkog podruËja: Kupa, Korana, Dobra i
Mreænica.

Rijeka Ilova je nakon velikih kiπa blatnjava i razlijeva se Mreænica je posebice lijepa i oËuvana rijeka

UPAMTI POJMOVE
prisoj, osoj, Moslavina, Kordun, Banovina

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Kako izgledaju breæuljkasti krajevi Hrvatske? Breæuljkasti prostori Hrvatske posve su ra-
2. ©to je prisoj? zliËito naseljeni. Tako je vrlo gusta naselje-
3. Zaπto je osojna strana slabije poljoprivre- nost Hrvatskog zagorja i Meimurja poslje-
dno razvijena? dica uloge ovih prostora u proπlosti kao
4. Na zemljovidu Hrvatske pokaæi breæuljka- pribjeæiπta Hrvatima progonjenim od osma-
ste predjele. nlijskih osvajaËa. Nasuprot tome, podruËja
5. Imenuj barem dvije rijeke karlovaËkog Korduna, Banovine i zapadne Slavonije su
podruËja. zbog Ëestih ratnih pustoπenja, ukljuËujuÊi i
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na ova iz nedavne proπlosti, ostala s vrlo ma-
stranici 14. lim brojem stanovnika.

25

32
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 33
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovna prirodno-zemljopisna obiljeæja nizinskih
podruËja Republike Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• objasniti πto su breæuljkasti prostori
• pokazati breæuljkaste prostore na zemljovidu Republike Hr-
vatske
• opisati znaËenje prisojnih i osojnih strana breæuljaka
• imenovati gore i pobra
• imenovati rijeke breæuljkastih prostora
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnost uoËavanja breæuljkastih prostora na
zemljovidima
• razvijati sposobnost promatranja, biljeæenja i opisivanja pro-
mjena u breæuljkastim podruËjima tijekom godiπnjih doba
odgojni ili afektivni:
• izgraivati ekoloπku svijest o oËuvanju breæuljkastih podruËja
• razvijati ljubav prema ljepotama breæuljkastih podruËja
• razvijati interes za posebnosti prirodno-zemljopisnih obilje-
æja breæuljkastih prostora
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (posebice za nastavu koja se odræava
u breæuljkastim dijelovima Hrvatske), dijapozitivi, nastavne
slike, videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna
karta Hrvatske, zemljopisne karte zaviËaja, velika zidna kar-
ta Hrvatske, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Knjiæevni opisi breæuljkastih podruËja. Videoza-
pisi o breæuljkastim podruËjima u Hrvatskoj.
Glazbena kultura: Breæuljkasti prostori u pjesmama (popevkama)
Likovna kultura: Breæuljkasti krajolici na djelima slikara i foto-
grafa
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Poæeπka gora, Psunj, Papuk, Krndija, Dilj, Fruπka gora, Kal-
nik, MoslavaËka gora, IvanËica, Medvednica, ÆumberaËka
gora itd. (barem tri)
2. a)
oso
soj
pri
j
b) Prisoj
c) Ima viπe sunca i topline.
3. Psunj, Papuk, Ravna gora, Krndija, Dilj (barem dvije)
4. Æutom i smeom bojom
5. Pobra omoguÊuju bavljenje ratarstvom, voÊarstvom, vino-
gradarstvom, stoËarstvom, πumarstvom itd.
6. a) Osoj
b) Na osojnoj strani se snijeg dulje zadræava jer je hladnije.
7. Na prisojnoj
8. Bednja, Sutla, Krapina, Lonja, »esma, Ilova, Orljava, Kupa,
Korana, Dobra, Mreænica itd. (barem tri)
33
I P S F MoguÊi tijek nastave PR D R U »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska i promatranja
te biljeæenja osnovnih podataka nekoga od breæuljkastih po-
druËja i fotografiranja tipiËnog. Odgovori uËenika na pretho-
dna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava o breæuljkastim podruË-
jima i odgovora uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika
najavit Êemo nastavnu jedinicu 1. Prirodno-zemljopisna obi-
ljeæja breæuljkastih podruËja. (To je prva od Ëetiri nastavne je-
dinice u cjelini Breæuljkasti dijelovi Hrvatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Breæuljkasta podruËja, 2. Prisoj, 3. Osoj, 4. Rijeke.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
iskustvima o breæuljkastim podruËjima slijedi obrada prema
planu rada. UËenicima objaπnjavamo od koje nadmorske visi-
ne poËinje breæuljkasti prostor. Pokazujemo ga na zemljovidu i
objaπnjavamo razlike u bojama. Imenujemo vaænije breæuljke.
UËenike upoznajemo s razlikama izmeu prisojne i osojne
padine te s gospodarskim koriπtenjem tih padina. Naglaπa-
vamo prednosti prisojne strane za æivot Ëovjeka. Kao primjer
moæe posluæiti Medvednica - na prisoju je smjeπten najveÊi
hrvatski grad. Imenujemo i na zemljovidu pokazujemo i rije-
ke koje teku breæuljkastim podruËjima.
Na temelju teksta i fotografija u udæbeniku te drugih razliËitih
slikovnih materijala i zidnog zemljovida Hrvatske objaπnjava-
mo osnovna obiljeæja breæuljkastih prostora u proπlosti i danas.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti razliËitim pitanjima jedne skupine uËenika i
odgovorima druge skupine uËenika, dok treÊa skupina uËeni-
ka moæe pokazivati na zemljovidu Hrvatske i zaviËaja imeno-
vane breæuljkaste prostore, rijeke itd.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 25. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja vezanim uz zaviËajnu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 14.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
vanje uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja
prirode i druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 25. ili napisati objaπnjenje zaπto se na osojnoj strani du-
lje zadræava snijeg.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Grad Poæega je okruæen gorama: Papukom, Psunjem,
Krndijom, Ravnom gorom i Diljem.
2. Za naseljavanje je bolja prisojna strana.
3. Breæuljkasti prostori su povoljni za vinogradarstvo.
DA NE
4. Na osojnoj strani snijeg se zadræava dulje nego na prisoj-
noj strani. DA NE
5. Breæuljkasti prostori u Republici Hrvatskoj zauzimaju:
a) najmanji dio b) nema ih c) najveÊi dio.
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 34

2. OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA

BREÆULJKASTIH PODRU»JA
• ©to je poljoprivreda? • Kako se nazivaju ljudi koji se bave poljoprivredom? • ©to rade tvoji
roditelji? • »iji roditelji se bave poljoprivredom? • Koja strana breæuljka je pogodnija za po-
ljoprivredu - prisojna ili osojna? Objasni.
Breæuljkasti prostori omoguÊuju uzgoj voÊa i vinove
loze
Za razliku od nizinskih prostora s veli-
kim ratarskim povrπinama, u breæuljkastim
krajevima zemljiπni su posjedi manji i
uzgaja se viπe razliËitih kultura. Æitarice se
tu rijetko uzgajaju, ali je zato mnogo razvi-
jenije povrtlarstvo, voÊarstvo i vinogra-
darstvo. Povrtlarstvo je najrazvijenije u
okolici velikih gradova (osobito oko Zagre-
ba), gdje se uzgajaju razliËite vrste povrÊa,
Breæuljkaste prostore znatnim dijelom prekrivaju tra-
vnati prostori. To osigurava hranu za stoku.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA
BREÆULJKASTIH PODRU»JA
Povrtlarstvo: glavna kultura je krumpir, vaæan za
Ëesto u staklenicima i plastenicima. Ipak, Meimurje i gornju Podravinu
glavna povrtlarska kultura je krumpir. On
se najviπe uzgaja u Meimurju i gornjoj Po-
upotreba staklenika i plastenika
dravini. VoÊarstvo: najviπe πljive i jabuke
Od voÊa se najviπe uzgajaju jabuke i πlji-
ve. Glavnina se uzgaja upravo na breæuljka-
Vinogradarstvo: vinova loza - groæe za vino
stim prostorima Panonske Hrvatske, ugla- vinske ceste
vnom u πiroj okolici Zagreba. Ipak, mnogo
voÊnjaka ima i u ravniËarskim dijelovima
©umarstvo: preteæito bukove πume
Industrija: mesna industrija “GavriloviÊ” u Petrinji,
manji tekstilni i metalurπki pogoni
Turizam: seoski turizam
toplice
Uz voÊnjake i vinograde, obiljeæje breæuljkastih podru-
Ëja Ëesto su i male kuÊe za odmor
Slavonije, posebice oko Osijeka i Vinkova-
ca. Za breæuljkaste prostore naπe domo-
vine najtipiËnija je kultura vinova loza.
Stoga su najveÊa hrvatska kontinentalna vi-
nogorja smjeπtena na breæuljkastim dijelo-
vima Panonske Hrvatske.
Razmjerno niske gore Panonske Hrvat-
ske istiËu se i bogatstvom πume. Za razliku
od nizinskih hrastovih πuma, za gorske πu-
me Panonske Hrvatske tipiËne su buko-
ve πume. Osobito mnogo πume ima na sla-
vonskim gorama Papuku, Psunju i Krndiji,

26

a u srediπnjoj Hrvatskoj na IvanËici i Medve- vatskom zagorju i Meimurju. U ratu je

dnici te na Petrovoj i Zrinskoj gori. No, bu-
kove πume imaju mnogo slabiju vrijednost
(na træiπtu) od nizinskih hrastovih πuma.
teπko stradalo podruËje Korduna i Banovi-
ne te je skoro bez ikakve znaËajnije indu-
strije, osim nedavno obnovljene mesne in-
dustrije “GavriloviÊ” u Petrinji.
No, zato se breæuljkasti dijelovi naπe do-
movine istiËu ljepotom krajolika, osobito
vinorodna podruËja kao πto su Hrvatsko
zagorje, prigorje Pljeπivice i Moslavina. Tu
se stoga ureuju posebne vinske ceste koje
privlaËe brojne turiste. Na tom podruËju se
nalazi i najviπe hrvatskih toplica te brojni
lijepi dvorci i utvrde, a sve se viπe razvija i
seoski turizam.

Seoski turizam i lov Ëesti su u breæuljkastim prostori-

ma. Veliki broj toplica omoguÊuje kupaliπni i zdravstve-
ni turizam.

Za razliku od nizinskih prostora, bre-

æuljkasti dijelovi Hrvatske nisu bogati ru-
dama. No nekad je tu bilo mnogo ugljeno-
kopa, posebice u Hrvatskom zagorju. Bre-
æuljkasti dijelovi Hrvatske nemaju previπe
industrijskih pogona. Postoje uglavnom
male tvornice tekstila i tvornice za preradu U Petrinji se nalazi poznata mesna industrija “Ga-
metala. Tih je malih pogona najviπe u Hr- vriloviÊ“

UPAMTI POJMOVE
vinske ceste, seoski turizam

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koja je glavna povrtlarska kultura bre-
æuljkastog krajolika?
2. U kojim dijelovima breæuljkastog krajoli-
ka ima mnogo voÊaka?
3. Koja su podruËja poznata po brojnim i
ureenim vinogradima?
4. Imenuj barem jedne toplice breæuljka-
stog dijela Hrvatske.
5. U kojem gradu se nalazi poznata mesna
industrija “GavriloviÊ”?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 15.
Glavnina vinograda u Hrvatskoj nalazi se
na njenim breæuljkastim prostorima u unu-
traπnjosti Hrvatske. NajveÊa su PljeπiviËko i
Prigorsko vinogorje u okolici Zagreba i Va-
raædinsko-zagorsko vinogorje, no tu se
proizvode uglavnom manje kvalitetna vi-
na. Po kvalitetnim vinima poznatije je Po-
æeπko-kutjevaËko i Vukovarsko-iloËko vino-
gorje u Slavoniji, te gornje Meimurje.
Ta su vina preteæito bijela te “lakπa” i kiseli-
ja od uglavnom crnih vina Primorske Hr-
vatske.

27

34
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 35
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovna obiljeæja gospodarstva breæuljkastih po-
druËja Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• odrediti osnovne poljodjelske kulture
• imenovati koje kulture najbolje uspijevaju u breæuljkastim po-
druËjima
• objasniti znaËenje prisojne strane za poljoprivredu i naselja-
vanje
• ukazati na prednosti koje donosi upotreba staklenika i plaste-
nika
• opisati tradicionalni uzgoj vinove loze na prisojnim padina-
ma
• istaÊi neke poznatije industrijske pogone
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• osposobljavati uËenike za bolje i toËnije snalaæenje na zem-
ljovidu Hrvatske i zemljovidu zaviËaja
• razvijati sposobnost povezivanja i zakljuËivanja na temelju
ranije usvojenog znanja
odgojni ili afektivni:
• izgraivati pravilan stav prema prirodi breæuljkastih prostora
• razvijati poπtovanje prema dugoj tradiciji uzgoja vinove loze
• uvaæavati napore djelatnika razliËitih struka
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (posebice za nastavu koja se odræava
u breæuljkastim dijelovima Hrvatske), dijapozitivi, nastavne
slike, videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna
karta Hrvatske, zemljopisne karte zaviËaja, velika zidna kar-
ta Hrvatske, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Opisi jesenskih berbi groæa
Glazbena kultura: Pjesme s festivala, primjerice Kajkavske po-
pevke
Likovna kultura: Slike na razliËitoj ambalaæi proizvoda bre-
æuljkastog podruËja
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Jabuke i πljive
2. Meimurju i gornjoj Podravini
3. Povrtlarski prostori prekriveni prozirnim staklom ili prozir-
nom plastikom, a u svrhu bræeg sazrijevanja. Staklenicima i
plastenicima povrÊe se πtiti od hladnoÊe, mraza, tuËe i dru-
gih nepogoda.
4. Vukovarsko-iloËko, poæeπko-kutjevaËko, pljeπiviËko i prigor-
sko u okolici Zagreba, moslavaËko, vinogorja Hrvatskog za-
gorja i Meimurja
5. vinske ceste
6. lijevo æir; desno bukvica
7. StubiËke, Krapinske, Tuheljske, Varaædinske
8. Bizovac, Naftalan u IvaniÊ Gradu
9. To je poseban oblik turizma vezan uz nekadaπnji naËin æivo-
ta na selu s koriπtenjem domaÊih proizvoda hrane i piÊa.
10. a) NE, b) NE,
c) DA, d) NE
35
P S I F MoguÊi tijek nastave U R D » PR
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska i promatranja
vinograda i voÊnjaka, posebice u vrijeme berbi. Voænja vin-
skim cestama i obilazak breæuljkastih prostora. Koriπtenje se-
oskog turizma, toplica i nekih od industrijskih pogona. Odgo-
vori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon razgovora o iskustvima uËenika vezanim uz gospo-
darstvo breæuljkastih podruËja i odgovora na prethodna pita-
nja iz udæbenika najavljujemo nastavnu jedinicu 2. Osnovna
obiljeæja gospodarstva breæuljkastih podruËja.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim spo-
znajnim koracima (plan rada): 1. Povrtlarstvo, 2. VoÊarstvo, 3.
Vinogradarstvo, 4. ©umarstvo, 5. Industrija, 6. Turizam.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika slijedi
obrada prema planu rada. Imenujemo pojedine povrtlarske
kulture i navodimo za koje prostore su tipiËne te ih pokazuje-
mo i na zemljovidu Hrvatske. SliËno navodimo i za voÊarske
kulture. Posebnost lijepih i slikovitih vinorodnih podruËja isti-
Ëemo te uz njih povezujemo i vinske ceste, seoski turizam i
brojne toplice. ©umsko bogatstvo, posebice bukovom πumom
usporeujemo s hrastovim πumama nizinskog dijela Hrvatske.
Prerada poljoprivrednih proizvoda i druga industrija takoer
su vaæne za ovaj prostor te najznaËajnije pogone imenuje-
mo, pokazujemo na zemljovidu naselja u kojima se nalaze i
opisujemo njihove glavne proizvode.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora piπuÊi plan ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 27. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima iz zaviËaja
u kojemu se odræava nastava.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 15.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
vanje uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja
prirode i druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 27. Napisati sastavak: Moj obilazak breæuljkastog zavi-
Ëaja (berba voÊa, groæa, voænja vinskim cestama, seoski tu-
rizam, kupanje u toplicama i sliËno).
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Glavna povrtlarska kultura koja se uzgaja u breæuljkastom
prostoru je krumpir.
2. PovrÊe se Ëesto uzgaja i u posebno ureenim prostorima
koji se zovu staklenici i plastenici.
3. Veliki broj toplica nalazi se u Meimurju.
DA NE
4. Posebno ureene i lijepe vinske ceste privlaËe brojne turiste.
DA NE
5. Mesna industrija “GavriloviÊ” nalazi se u:
a) Petrinji b) Sisku c) Vrbovcu.
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 36

3. NASELJA I NASELJENOST BREÆULJKASTIH

PLAN PLO»E/PROZIRNICE
DIJELOVA HRVATSKE NASELJA I NASELJENOST BREÆULJKASTIH
• Zaπto su podruËja ravniËarskih dijelova slabije naseljena? • Mogu li povoljni gospodarski
DIJELOVA HRVATSKE
uvjeti utjecati na veÊu gustoÊu naseljenosti? Objasni. • Zaπto breæuljkasti prostori privlaËe tu-
riste? • Pripada li naselje u kojemu æiviπ breæuljkastom dijelu Hrvatske? • ©to su vinske ceste? NajguπÊe naseljeni dijelovi: pobra srediπnje Hrvatske
razlozi, zbog Ëega su osobito gusto naselje- (Hrvatsko zagorje, Prigorje, gornje Meimurje,)
na pobra sjeverozapadne Hrvatske. Utjecaji na poveÊanu gustoÊu naseljenosti:
Sela zapadne Slavonije neπto su dru-
gaËija - za njih je znakovit izduæeni oblik a) u proπlosti: moguÊnost bavljenja raznolikom
uz cestu ili rijeku, a putevi kroz njih su πiri poljoprivredom
sigurnost od poplave
b) danas: ljepota i raznolikost reljefa
brojna naslijeena imanja
VeÊi broj naselja obiljeæje je prisojnih strana breæuljaka

Breæuljkasta pobra oduvijek su bili

prostori pogodni za naseljavanje, posebice
osunËani prisojni dijelovi. IskljuËimo li ve-
like gradove, i danas su najguπÊe naselje- Naselja su stoljeÊima bila graena zbog obrane i zaπti-
ni krajevi Hrvatske upravo pobra sre- te od poplava na breæuljcima
diπnje Hrvatske - Hrvatsko zagorje, Prigo- nego na sjeverozapadu Hrvatske. Sasvim su
rje i gornje Meimurje. Za ova su podruËja posebna sela na Æumberku, koja su vrlo
znakovita raπtrkana naselja. To su zapra- mala i smjeπtena najËeπÊe na strmim gor-
vo skupovi zaselaka, pa se prelazak iz je- skim hrptovima. Zbog izoliranosti i nemo-
dnog sela u drugo moæe uoËiti Ëesto samo guÊnosti primjerenog organiziranja prome-
zahvaljujuÊi postojanju oznaka uz ceste. Sva
su naselja, i velika i mala, smjeπtena po
obroncima breæuljaka ili neposredno uz
ceste.
Glavni razlog guste naseljenosti pobra
jest nepogodnost niæih podruËja za naselja-
vanje zbog izloæenosti poplavama. Viπa gor-
ska πumska podruËja takoer nisu privlaËi-
la ljude zbog neugodne klime i oteæanih
moguÊnosti prometnog povezivanja i ra-
zvoja poljoprivrede. Dodatno su na dobru Neka naselja su baπ bila graena na samim vrhovima
naseljenost pobra utjecali i povijesni breæuljaka

28

eni su na breæuljcima, kao i cijeli sjeverni

Zagreb je primjer naselja koji je dijelom sagraen na
prisojnoj strani Medvednice. No on se postupno proπi-
rio do rijeke Save i preko nje u nizinu.
ta, opskrbe i usluga mala sela stalno gube
stanovniπtvo.
No u pobrima rijetko imamo veÊih
naselja, posebice velikih gradova. Grado-
vi su se ipak viπe gradili u nizinskim pro-
storima na kriæiπtima glavnih puteva. Tako
u Hrvatskom zagorju uprkos velikoj gusto-
Êi naseljenosti nema nijednog grada s viπe
od 6.000 stanovnika. Takoer, vrlo je malo
veÊih naselja i u Prigorju i breæuljkastom
dijelu Meimurja.
Ipak, i mnogi veÊi gradovi, pa i glavni
grad Hrvatske - Zagreb, dijelom su izgra-
eni na pobrima. Uostalom, i najstariji
dijelovi Zagreba Gornji Grad i Kaptol izgra-
dio Zagreba s brojnim lijepim obiteljskim
kuÊama. Na breæuljkaste prostore odnosi se
i najstariji dio grada Karlovca oko dvorca
Dubovac. U neposrednoj blizini pobra na-
laze se i gradovi Slavonski Brod, Poæega,
Koprivnica, Virovitica, »akovec.
Zbog naseljavanja isuπenih ravniËarskih
prostora, ali i iseljavanja iz sela u gradove,
danas se razlika u naseljenosti izmeu po-
bra i ravniËarskih prostora sve viπe sma-
njuje. Ipak, pobra su i dalje privlaËni
prostori za æivot i boravak pa se u njima
grade i kuÊe za odmor, posebice u slikovi-
tim vinorodnim krajevima u blizini veÊih
gradova.
U Hrvatskom zagorju ima lijepih i oËuvanih dvoraca
koji nam svjedoËe o nekadaπnjem æivotu

UPAMTI POJMOVE
raπtrkana naselja, izduæena sela

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koji su breæuljkasti dijelovi guπÊe naseljeni?
2. Zaπto su danas sve manje razlike u gustoÊi
naseljenosti izmeu ravniËarskih i breæulj-
kastih predjela?
3. Gdje se Ëesto grade kuÊe za odmor?
4. Imenuj nekoliko gradova koji su dijelom
izgraeni u breæuljkastim prostorima.
5. Ako æiviπ u breæuljkastom predjelu, opiπi ga.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 16.
Hrvatsko zagorje i Meimurje u odnosu na
druge dijelove Hrvatske imaju veliku nase-
ljenost. Razlog tome nalazimo u proπlosti,
jer su progonjeni Hrvati u vrijeme turskih
osvajanja bjeæali u sjevernije krajeve. Nasu-
prot tome, reljefno donekle sliËna podru-
Ëja Korduna, Banovine i zapadne Slavonije
su zbog Ëestih ratnih pustoπenja, ukljuËu-
juÊi i ona iz nedavne proπlosti, ostala s vrlo
malim brojem stanovnika.

29

36
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 37

ZadaÊa nastavne jedinice F S P I MoguÊi tijek nastave U R D » PR

• spoznati opÊa obiljeæja naseljenosti breæuljkastih dijelova Hr-
vatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• odrediti naseljenost breæuljkastih prostora
• objasniti razloge guπÊe naseljenosti breæuljkastih prostora
• opisati prednosti koje su breæuljkasti prostori imali za nase-
ljavanje prije, a koje imaju danas
• pokazati na zemljovidu Hrvatske najguπÊe naseljene dijelove
breæuljkastih podruËja
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnosti: promatranja, opisivanja, povezivanja i
zakljuËivanja
• osposobljavati uËenike da na temelju poznavanja prirodne
osnove nekoga podruËja mogu donositi stavove o naseljenosti
odgojni ili afektivni:
• izgraivati pravilan stav prema prirodi
• uvaæavati rezultate rada stanovnika breæuljkastih podruËja,
posebice u borbi s prirodnim nedaÊama
• osiguravati ugodno radno ozraËje na satu
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se
odræava u breæuljkastim dijelovima Hrvatske), dijapozitivi,
nastavne slike, videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zem-
ljopisna karta Hrvatske, zemljopisni karta æupanija, velika zi-
dna karta Republike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupani-
je Republike Hrvatske, Popis stanovniπtva 2001., internet, za-
daci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski: Opisi breæuljkastih podruËja u literaturi. Kajkavsko
narjeËje u pismu i govoru (Dragutin DomjaniÊ)
Matematika: Usporedba veliËine pojedinih naselja u popisima
1991. i 2001.
Likovna kultura: Naselja breæuljkastih podruËja Hrvatske na
umjetniËkim djelima, fotografijama i drugim vizualnim materi-
jalima
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Nizinski prostori podloæni su poplavama. Breæuljkasti pro-
stori omoguÊuju raznolikiju poljoprivredu. Breæuljkasti pro-
stori Ëesto su zbog raznolikog reljefa zanimljiviji.
2. Raπtrkana
3. Za istoËnu Slavoniju, Baranju i Srijem.
4. Zbog lijepog pogleda, uzgoja voÊnjaka i vinograda.
5. Breæuljkasti Nizinski
a) NE DA
b) DA NE
c) NE DA
d) DA NE
e) DA NE
f) NE DA
g) DA NE
6. a) DA, b) DA, c) DA,
d) NE, e) NE, f) DA, g) NE
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska i promatranja
naselja te voenja biljeπki o posjeÊenom breæuljkastom po-
druËju. Odgovori uËenika na prethodna pitanja.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za obilazak
breæuljkastih podruËja te odgovora uËenika na prethodna pi-
tanja iz udæbenika najavljujemo nastavnu jedinicu 3. Naselja
i naseljenost breæuljkastih dijelova Hrvatske.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u dva dijela: 1. Naj-
guπÊe naseljeni dijelovi, 2. Utjecaji na poveÊanu gustoÊu na-
seljenosti.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
iskustvima vezanim uz naseljenost breæuljkastih podruËja
slijedi obrada prema planu rada. UËenicima na velikoj zidnoj
karti Republike Hrvatske pokazujemo najguπÊe naseljene
dijelove breæuljkastih podruËja. Imenujemo pojedina naselja i
prostore. Iako je glavni grad naπe domovine obraen poseb-
no, moæemo se usporedbe radi i ovdje posluæiti Ëinjenicom
da je grad Zagreb jednim svojim dijelom izgraen u breæulj-
kastom prostoru. Dijelovi Zagreba Gradec i Kaptol su u dav-
noj proπlosti bili izgraeni na breæuljcima.
Objaπnjavamo razloge takve naseljenosti, od prirodnih i
druπtvenih te povijesnih i sadaπnjih. Koristimo tekst u udæbe-
niku, fotografije i crteæe te dodatne materijale.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti prema planu ploËe uz pokazivanje na zem-
ljovidu Republike Hrvatske.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 29. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 16.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadno samoprovjera-
vanje uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja
prirode i druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 29. ili neka uËenici opiπu kuÊu ili zemljiπte u breæuljka-
stom prostoru ako ih imaju.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. NajguπÊe naseljeni dijelovi breæuljkastih podruËja su Hr-
vatsko zagorje, Prigorje i gornje Meimurje.
2. U slikovitim vinorodnim prostorima breæuljkastog podruËja
nedaleko od veÊih gradova grade se kuÊe za odmor.
3. Jedan od razloga slabije naseljenosti viπih gorskih i πumovi-
tih prostora je hladnija klima i slabija prometna povezanost.
DA NE
4. Jedan od razloga slabije naseljenosti nizinskih prostora je
Ëesta opasnost od poplava rijeka.
DA NE
5. Danas se razlika u gustoÊi naseljenosti izmeu breæuljka-
stih i nizinskih (ravniËarskih) krajeva:
a) smanjuje b) poveÊava c) ostaje ista.

37
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 38

4. PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE PLAN PLO»E/PROZIRNICE

ZNAMENITOSTI BREÆULJKASTIH PODRU»JA
• Prisjeti se prirodnih i povijesno-kulturnih znamenitosti u Nizinskoj Hrvatskoj. • Pokaæi ih
na zemljovidu Republike Hrvatske. • Koje bi od njih moglo imati znaËenje i izvan Hrvatske?
• Koje su prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti poznate u zaviËaju u kojemu æiviπ?
• Pokaæi ih na zemljovidu Hrvatske.
Nedaleko Vinice nalaze se ostaci dvorca Opeka, a uz
njega lijepi park. Danas je taj park zaπtiÊen kao spo-
menik prirode.
SliËno nizinskim dijelovima Hrvatske, ni
u breæuljkastim podruËjima zbog velikog
utjecaja Ëovjeka nema mnogo prostora u
izvornom prirodnom stanju. Zbog toga tu
nema nijednog nacionalnog parka. U ovom
dijelu Hrvatske od jaËeg utjecaja Ëovjeka
ostali su poπteeni samo viπi gorski prosto-
ri. Stoga nije neobiËno πto se tri najvredni-
ja i najveÊa oËuvana prirodna prostora
odnose na tri najvaænija gorja - Æumbe-
raËko gorje, Medvednicu i Papuk.
ÆumberaËko gorje sa susjednim Samo-
borskim gorjem istiËe se posebnim obilje-
æjima kao πto su krπ, brojne strme padine te
obiljem livada i paπnjaka u krajoliku. Gora
Medvednica πtiti se dijelom zbog vrije-
dnog biljnog svijeta i rijetkih reljefnih
oblika, ali i radi spreËavanja naruπavanja
prirode u neposrednoj blizini velikog
grada Zagreba. Papuk je vaæan kao najpro-
stranija gora u Slavoniji. Poznat je po ne-
preglednim πumskim povrπinama te po pri-
sustvu posebnog vulkanskog reljefa, inaËe
vrlo rijetkog u Hrvatskoj.
Divlje vode u Æumberku takoer su dio zaπtiÊene prirode
PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI
BREÆULJKASTIH PODRU»JA
Parkovi prirode: Medvednica, ÆumberaËko gorje, Papuk
Ostala zaπtiÊena i oËuvana priroda: npr. GupËeva lipa u
Donjoj Stubici
gore: Kalnik, Psunj, IvanËica, Dilj
rijeke: Kupa, Korana, Mreænica, Dobra itd.
Povijesno-kulturne znamenitosti breæuljkastih podruËja:
prapovijesna nalaziπta (Huπnjakovo u Krapini, Vin-
dija kod Varaædina)
nalaziπta iz staroga vijeka: rimske terme u Varaædin-
skim toplicama
nalaziπta iz srednjeg i novog vijeka: utvrde, dvorci
(Dubovac, Ozalj, Ribnik, TrakoπÊan, Miljana, Veliki Ta-
bor), kurije, crkve (Lepoglava, Belec, Marija Bistrica)
Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti naπe æupa-
nije: individualno

Osim ova tri gorska parka prirode, u bre-

Slapovi rijeke SlunjËice u Slunju svojom ljepotom pri-
vlaËe brojne ljubitelje prirode
æuljkastim dijelovima Hrvatske ima i drugih
lijepih gora kao πto su IvanËica, Kalnik, Psunj,
Dilj. Valja spomenuti i vrlo lijepe tokove Ëeti-
riju rijeka karlovaËkog podruËja: Kupe,
Korane, Dobre i Mreænice. Njih osobito vole
ljubitelji πportova na divljim vodama.
Opet sliËno Nizinskoj Hrvatskoj, bre-
æuljkasti prostori mnogo su bogatiji kultur-
no-povijesnim spomenicima. Naime, zbog

30

πpiljama Huπnjakovo u Krapini i Vindija

kod Varaædina. Od spomenika iz starog vi-
jeka postoje terme (rimsko kupaliπte) u da-
naπnjim Varaædinskim Toplicama.
Osobitu znamenitost breæuljkastih kraje-
Nalaziπte Huπnja- va naπe domovine Ëine brojne oËuvane
kove πpilje u Krapini utvrde i dvorci iz srednjeg i novog vijeka.
poznato je znan- Najviπe ih ima u Hrvatskom zagorju, gdje
stvenicima koji se
bave arheologijom se istiËu TrakoπÊan, Veliki Tabor i dvorci
iz cijeloga svijeta stubiËkog kraja. Mnogo lijepih dvoraca ima
i oko Karlovca (Dubovac, Ozalj, Ribnik), ali
naseljenosti joπ iz najdavnijih vremena, tu i u drugim breæuljkastim podruËjima. I u
ima spomenika iz svih povijesnih razdoblja. breæuljkastim krajevima Hrvatske ima lije-
Od onih iz najdavnijeg prapovijesnog raz- pih i vrijednih crkava. NaroËito su vrijedne
doblja istiËu se nalaziπta praËovjeka u i privlaËne crkve Hrvatskog zagorja u Lepo-
glavi i Belcu te u Mariji Bistrici, najpoznati-
jem hrvatskom svetiπtu.

Crkva u Mariji Bi-

strici veliko je sveti-
πte Hrvata. Tijekom
cijele godine brojni
vjernici posjeÊuju to
mjesto. I Sveti otac
- papa Ivan Pavao
II. pohodio je Mari-
ju Bistricu 1998.
godine. Dvorac Zrinskih i Frankopana u Ozlju

UPAMTI POJMOVE
prapovijest, terme

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Na zemljovidu Republike Hrvatske poka- Kolika je vaænost nalaziπta praËovjeka u Hr-
æi goru Papuk. vatskoj svjedoËi podatak da Krapinu i Vin-
2. Gdje se nalazi πpilja Huπnjakovo? diju, sliËno kao i pretpovijesno nalaziπte
3. Jesi li obiπao/obiπla koji dvorac u Hrvat- VuËedol kod Vukovara, moæemo naÊi na
skom zagorju? svim kartama Europe i svijeta koje prikazu-
4. ©to je TrakoπÊan? ju baπtinu prapovijesnog razdoblja. ©tovi-
5. Ako moæeπ, posjeti najveÊe hrvatsko sve- πe, slika praËovjeka neandertalca iz Krapine
tiπte Mariju Bistricu. bila je Ëak objavljena na naslovnoj stranici
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na najpoznatijeg svjetskog znanstvenog Ëaso-
stranici 17. pisa “National Geographic”.

31

38
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 39
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovne prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Nizinske Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• objasniti zaπto u breæuljkastom podruËju naπe domovine ne-
ma nacionalnih parkova
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati parkove prirode
u breæuljkastom podruËju
• istaknuti i ostale lijepe prirodne krajolike breæuljkastog po-
druËja
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati najvaænije povije-
sno-kulturne znamenitosti breæuljkastog podruËja
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnosti promatranja, opisivanja, povezivanja i
zakljuËivanja o vezi naπeg povijesno-kulturnog naslijea s
povijesno-kulturnim naslijeem susjednih dræava
• osposobljavati uËenike da razlikuju povijesno-kulturne zna-
menitosti razliËitih razdoblja proπlosti
odgojni ili afektivni:
• razvijati ljubav prema prirodnim znamenitostima breæuljka-
stih podruËja
• izgraivati pravilan stav prema oËuvanju i zaπtiti prirodne
baπtine
• poπtovati povijesno-kulturno naslijee koje su nam ostavili
naπi preci
• uvaæavati napore ranijih naraπtaja da nam saËuvaju povije-
sno-kulturno naslijee
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se
odræava u breæuljkastim dijelovima Hrvatske), Hrvatska - turi-
stiËki vodiË, turistiËki prospekti, monografije o prirodnoj i kul-
turnoj baπtini, dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi,
udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike Hr-
vatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna karta Repu-
blike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hr-
vatske, internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Opisi prirodnih ljepota breæuljkastih prostora.
Opisi povijesno-kulturnih spomenika.
Likovna kultura: Fotografije prirodne i povijesno-kulturne baπtine
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Parkovi prirode u breæuljkastom podruËju su: Medvednica,
ÆumberaËko gorje i Papuk.
2. Krπka obiljeæja nalaze se u parku prirode Æumberka.
3. ©pilja Vindija je nalaziπte iz srednjega vijeka.
DA NE
4. Varaædinske toplice su izgraene na ostacima rimskih termi.
DA NE
5. U Hrvatskom zagorju nalaze se dvorci:
a) Veliki Tabor, Miljana i TrakoπÊan
b) Dubovac, Ozalj i Ribnik
c) Veliki Tabor, Dubovac i TrakoπÊan.
39
I P S F MoguÊi tijek nastave D R U » PR
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od razgledavanja zaπtiÊenih
i drugih prirodnih krajolika te povijesno-kulturnih znamenitosti
breæuljkastih prostora. Prikupljanje raznolikih turistiËkih pro-
spekata, monografija i drugog slikovnog i tekstualnog materi-
jala. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Poπto uËenici opiπu svoja osobna iskustva na temelju razgle-
davanja prirodne i povijesno-kulturne baπtine te odgovore na
prethodna pitanja iz udæbenika, najavit Êemo nastavnu jedi-
nicu 4. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti breæuljka-
stih podruËja. (To je posljednja od Ëetiri nastavne jedinice u
cjelini Breæuljkasti dijelovi Hrvatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Parkovi prirode, 2. Ostala zaπtiÊena priroda, 3. Povijesno-
-kulturne znamenitosti breæuljkastih podruËja, 4. Prirodne i
povijesno-kulturne znamenitosti naπe æupanije.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
iskustvima slijedi obrada prema planu rada. Imenujemo i na
zemljovidu Republike Hrvatske pokazujemo parkove prirode i
neke od ostalih dijelova zaπtiÊene, lijepe i oËuvane prirode.
Opisujemo njihovu posebnost i objaπnjavamo razloge njiho-
ve zaπtite. Pri opisivanju se sluæimo tekstom, fotografijama u
udæbeniku i drugim ranije pripremljenim materijalima.
IstiËemo najvaænije lokalitete povijesno-kulturne baπtine bre-
æuljkastih podruËja te ih pokazujemo na zemljovidu - Izbor hr-
vatskih kulturno-povijesnih spomenika. Pojedine povijesno-kul-
turne spomenike pokazujemo na fotografijama, crteæima ili vi-
deozapisima. Po potrebi se sluæimo pojmovnikom s kazalom.
Pri kraju obrade sata istiËemo prirodnu i povijesno-kulturnu
baπtinu æupanije u kojoj se odræava nastava (vrijedi samo za
nastavu koja se odræava u breæuljkastim podruËjima).
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti ponavljanjem prema planu ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranjem na pitanja iz udæbenika na stranici 31. i do-
datnim pitanjima uËiteljice/uËitelje.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 17. Poka-
zivanjem na zemljovidu Hrvatske.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
Za domaÊi uradak/zadaÊu uËenicima zadajemo da opiπu je-
dan od spomenika prirodne ili povijesno-kulturne baπtine na
temelju neposrednog opaæanja ili na temelju fotografija.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Medvednica, ÆumberaËko gorje i Papuk
2. Kupa, Korana, Mreænica i Dobra
3. Huπnjakovo
4. Pokraj Varaædina 5. Hrvatskom zagorju
6. Dubovac, Ozalj i Ribnik 7. U Donjoj Stubici
8. a) Marija Bistrica b) u Hrvatskom zagorju c) katoliËkoj
d) 1998. e) individualno
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 40

GORSKI DIJELOVI HRVATSKE

1. PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA GORSKIH
DIJELOVA HRVATSKE
• Znaπ li pjesmu “Vila Velebita”? • Kojom se bojom na zemljovidima oznaËuju gore i plani-
ne? • Imenuj i na zemljovidu pokaæi barem tri gore i tri planine Hrvatske. • Kojom se bo-
jom na zemljovidima oznaËavaju vode? • Kako se nazivaju u svijetu poznata jezera koja se
nalaze u Lici?
Velebit je najveÊa i najpoznatija hrvatska planina
Gorskim i planinskim prostorima nazi-
vamo dijelove kopna koji su raπËlanjeniji
od ostalog kopna, s mnogo strmina i oπtrih
vrhova, obiËno na veÊim visinama. U hrvat-
skom se jeziku obiËno gorom naziva brdo-
vit prostor pokriven πumom, ukljuËujuÊi
i najviπe vrhove. Pojam planina koristi se
samo za gore na kojima na najviπim dijelo-
vima zbog oπtre klime i visine nema πume.
Kako je u Gorskoj Hrvatskoj veÊina vrhova
viπa od 1.000 metara nad morem i stoga
ogoljela, najveÊe gore Gorske Hrvatske (Ve-
lebit, Velika Kapela, Risnjak i LiËka Pljeπe-
vica) su prave planine.
Ipak, zajedniËki naziv Gorska Hrvat-
ska za povijesne pokrajine Liku i Gorski
kotar razumljiv je jer je uglavnom rijeË o
πumovitim prostorima. Lika zauzima veÊi,
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA GORSKIH
DIJELOVA HRVATSKE
Gorska Hrvatska: prostor izmeu Nizinske (Panonske) i
Primorske (Sredozemne) Hrvatske
bliæe obalnoj strani: Risnjak, dio Velike Kapele, Vele-
jugoistoËni, a Gorski kotar manji, sjevero- bit bliæe panonskoj strani: dio Velike Kapele, Klek,
zapadni dio Gorske Hrvatske. Ove pokraji-
ne odvajaju primorski dio naπe zemlje od
Mala Kapela, Pljeπevica
panonskog dijela s dva gorsko-planinska Gorski kotar: dio Gorske Hrvatske s planinama Risnja-
niza. Jedno je bliæe Primorju, a drugo Pa-
kom i Velikom Kapelom
Lika: dio Gorske Hrvatske s planinama Malom Kape-
lom, Pljeπevicom i Velebitom,
NajveÊa planina: Velebit
Najviπa planina: Dinara
Pojedini dijelovi planina zaπtiÊuju se zbog svoje pose-
bnosti i ljepote. Detalj s Vidakovog kuka.
nonskoj nizini. Izmeu njih se pruæa neko-
liko gorskih visoravni, odnosno krπkih po-
Lijepe rijeke kao NovËica u GospiÊu pravi su ukras pri-
rode ovog dijela naπe domovine

32

nego igdje u Hrvatskoj. Glavni razlog to-

I pored toga πto su umjetna - jezera su dio prirodnih
ljepota ovoga kraja
lja, posebice u prostranijoj Lici. Zbog veli-
kih visina u Gorskoj je Hrvatskoj klima
oπtra, sa svjeæim ljetima i dugim hladnim
zimama te s mnogo snijega.
U gorskom dijelu naπe domovine nema
velikih rijeka, iako tu ima viπe padalina
Travnati prostori i πume obiljeæje su Gorske Hrvatske
me je Ëinjenica da zbog velike visine nema
prostora za stvaranje velikih rijeka, posebi-
ce prema vrlo bliskoj primorskoj strani.
Zbog propusnosti krπkog tla mnogo vode
odlazi i u podzemlje. Tako sve vaænije rije-
ke Gorske Hrvatske (Kupa s pritocima Do-
brom, Koranom i Mreænicom te rijeka Una
uz granicu prema Bosni i Hercegovini) teku
prema Panonskoj Hrvatskoj ili poniru.
Sve navedene rijeke izviru upravo u gor-
skim dijelovima naπe zemlje i teku dalje
prema Savi. Kako se Sava ulijeva u Dunav, a
Dunav u Crno more, sve te rijeke ne pripa-
daju slijevu vrlo bliskog Jadranskog mora,
nego viπe od tisuÊu kilometara udaljenoga
Crnog mora.
U gorskom dijelu Hrvatske ima i nekoli-
ko vrlo lijepih jezera. Meu njima su svaka-
ko najpoznatija PlitviËka jezera u izvori-
πnom dijelu rijeke Korane. To su ujedno
jedina znaËajnija prirodna jezera Gorske
Hrvatske. U Gorskoj Hrvatskoj ima viπe
umjetnih jezera, izgraenih radi dobivanja
elektriËne energije. NajveÊa su KruπÊiËko u
Lici te Lokvarsko, Bajer i Sabljaci u Gor-
skom kotaru.

UPAMTI POJMOVE
gora, Gorska Hrvatska, Lika, Gorski kotar, slijev

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koja je razlika izmeu gore i planine?
2. Zaπto u gorsko-planinskom krajoliku ne-
ma velikih rijeka?
3. Koje su najpoznatije goranske rijeke?
4. Pokaæi najznaËajnije rijeke Gorske Hrvat-
ske na zemljovidu.
5. Imenuj i na zemljovidu pokaæi nekoliko
jezera Gorske Hrvatske.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 18.
Jedine veÊe rijeke Gorske Hrvatske koje pri-
padaju Jadranskom slijevu su Lika i Gacka.
One teku istoimenim poljima i poniru u
podzemlje, zbog Ëega ih nazivamo ponor-
nicama. Ipak, one pripadaju Jadranskom
slijevu, jer su istraæivanja pokazala da nji-
hova voda podzemnim putem dospijeva u
Jadransko more. Jednim dijelom ponornice
su takoer Mreænica i Dobra, no one kasni-
je ponovno izbijaju na povrπinu.

33

40
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 41

ZadaÊa nastavne jedinice F I S MoguÊi tijek nastave D R U » PR

• spoznati osnovna prirodno-zemljopisna obiljeæja gorskih dije-
lova Republike Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• odrediti gorska i planinska podruËja u Hrvatskoj
• opisati gorsko-planinska podruËja s obzirom na reljef i klimu
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati najviπe planine i
njihove vrhove
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati rijeke i rijeke
ponornice
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati prirodna i umjet-
na jezera
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnost prepoznavanja i razlikovanja gorsko-
-planinskog prostora od breæuljkastih prostora
• osposobljavati uËenike za pravilno snalaæenje na razliËitim
zemljovidima, primjerice zemljovid Republike Hrvatske i pla-
ninarska karta
odgojni ili afektivni:
• izgraivati pravilan stav prema prirodi i njenoj posebnosti
• razvijati æelju za upoznavanjem i istraæivanjem gorskog i
planinskog prostora
• izgraivati ekoloπku svijest o potrebi oËuvanja prirodnih lje-
pota gorskog zaviËaja
• stjecati naviku praÊenja podataka vezanih za vremenske pro-
mjene
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se
odræava u gorskim dijelovima Hrvatske), monografije Gorske
Hrvatske, Hrvatska - turistiËki vodiË, dijapozitivi, nastavne sli-
ke, videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna kar-
ta Republike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, planinar-
ske i izletniËke karte, velika zidna karta Republike Hrvatske,
T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvatske, internet,
zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Opisi gorskih prostora, posebice æivota u plani-
nama. Videozapisi o gorskom prostoru.
Likovna kultura: Gorski krajolici na djelima slikara i fotografa
Glazbena kultura: Pjesme iz gorskog prostora
Tjelesna i zdravstvena kultura: Planinarenje - rekreacija i sport
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Nizinske Hrvatske 4.
2. Smeom
3. Od Gorskog kotara i Like.
5. Velebit, Dinara, Risnjak, Pljeπevica,
Velika Kapela, Mala Kapela
6. Planinari
7. TekuÊica koja dijelom teËe po
zemljinoj povrπini, a dijelom
ispod zemljine povrπine.
8. Gacka, Lika
9. Kupa, Korana, Mreænica, Una
10. PlitviËka jezera
11. KruπÊiËko, Lokvarsko,
Bajer, Sabljaci
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska i promatranja te
biljeæenja osnovnih podataka nekog dijela gorsko-planinskog
prostora. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za promatranje
gorsko-planinskog prostora i odgovora na prethodna pitanja
iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 1. Prirodno-
Zemljopisna obiljeæja gorskih dijelova Hrvatske. (To je prva
od Ëetiri nastavne jedinice u cjelini Gorski dijelovi Hrvatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Raspored i podjela gorsko-planinskog prostora, 2. Gorski
kotar i Lika, 3. Najviπe i najveÊe planine.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
iskustvima vezanim uz gorsko-planinska podruËja slijedi
obrada prema planu rada. Potrebno je uËenicima objasniti
razliku izmeu gore i planine, ali i napomenuti da se ti termi-
ni katkad i poistovjeÊuju.
Gorsko-planinska podruËja pokazat Êemo na zemljovidu Hr-
vatske u cjelini. Posebno Êemo imenovati i pokazati na zem-
ljovidu Hrvatske dva gorsko-planinska dijela: Gorski kotar i
Liku. Objasnit Êemo uËenicima da su visoke planine Ëesto u
graniËnom prostoru s Primorskom Hrvatskom. Takoer Êemo
na zemljovidu Hrvatske pokazati i imenovati neke najviπe hr-
vatske planine i njihove vrhove te najveÊe planine. Uz pomoÊ
teksta u udæbeniku te fotografija i crteæa objasnit Êemo reljef-
ne i klimatske prilike. Istaknut Êemo i rijeke i jezera koja se
nalaze u tom prostoru.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: ©to je gora, a πto planina? Koja
je najviπa, a koja je najveÊa hrvatska planina? Od kojih se
dijelova sastoji prostor Gorske Hrvatske? Opiπi osnovna obi-
ljeæja klime gorsko-planinskog prostora. Imenuj i pokaæi rije-
ke i jezera u Gorskoj Hrvatskoj.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 33. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 18.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 33. Opisati svoj posjet nekoj veÊoj gori ili planini.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Gorska Hrvatska sastoji se od Like i Gorskog kotara.
2. NajveÊa i najpoznatija hrvatska planina je Velebit.
3. Najviπa hrvatska planina je Dinara.
DA NE
4. PlitviËka jezera su najpoznatija umjetna jezera Gorske Hr-
vatske. DA NE
5. Gorsko-planinska rijeka ponornica je:
a) Sava b) Drava c) Gacka.

41
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 42
2. OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA
GORSKE HRVATSKE
• Ponovi πto znaπ o gospodarskim djelatnostima ravniËarskog kraja. • ©to znaπ o gospo-
darskim djelatnostima breæuljkastog podruËja? • PrateÊi cestu na karti Hrvatske, pokuπaj
doÊi od Zagreba do Splita. • Pokuπaj isto uËiniti prateÊi æeljezniËku prugu. • Kojom cestom
Maari najkraÊe putuju do Rijeke?
Obilje livada i paπnjaka
omoguÊuje razvoj
stoËarstva
Viπe od treÊine podruËja Hrvatske po-
krivaju πume, pa Hrvatska pripada naj-
πumovitijim zemljama Europe. Razmjer-
no je najviπe πuma upravo u Gorskoj Hrvat-
skoj, πto osigurava dobre uvjete za razvoj
πumarstva kao jedne od najvaænijih djela-
tnosti ovog dijela Hrvatske. Gorska se Hr-
vatska istiËe vazdazelenim kontinentalnim
©ume su veliko bogatstvo gorsko-planinskog dijela Hr-
vatske
34
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Za Gorsku Hrvatsku od najveÊeg su znaËenja vazda-
zelene kontinentalne crnogoriËne πume.
2. Nepogodan reljef i hladnija klima oteæavaju razvoj
poljodjelstva.
3. U gorskom prostoru brojniji je uzgoj ovaca od goveda.
DA NE
4. Promet nema znaËenje za Gorsku Hrvatsku.
DA NE
5. Pored Ogulina nalazi se zimski sportski centar:
a) PlitviËka jezera b) Bjelolasica c) Platak.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA
GORSKE HRVATSKE
©umarstvo i drvna industrija: temelji se na bogatstvu πuma
(jela i smreka)
crnogoriËnim πumama jele i smreke, kojih
u drugim dijelovima Hrvatske ima vrlo ma-
srediπta drvne industrije (Delnice, »abar,
lo. Stoga je tu smjeπten i znatan dio drvne Ogulin, OtoËac, PeruπiÊ)
industrije Hrvatske sa srediπtima u Delnica-
ma, »abru, Ogulinu, OtoËcu i PeruπiÊu. I
Poljoprivreda: oteæana zbog nepovoljnog reljefa i hladne
drvna industrija primorskih gradova Rijeke klime
i Senja takoer se zasniva na bogatstvu πu-
ma Gorske Hrvatske. kupus (zelje), krumpir, maline, jagode,
Zbog oπtrije klime i slabije plodnog tla jabuke, kruπke, πljive
zbog Ëestih obilnih padalina, moguÊnosti
za poljoprivredu u Gorskoj su Hrvatskoj ovËarstvo
razmjerno slabe. Zbog toga se uzgaja ugla- Promet: povezivanje Nizinske i Primorske Hrvatske
vnom krumpir, te kupus i kelj. Od voÊa ima
neπto gorskih malina i jagoda, koje se prera- izgradnja autocesta i obnova pruga
uju u voÊne sokove. U stoËarstvu odreeni Turizam: tranzitni, zimski, ljetni
oËuvana i lijepa priroda
Prometno povezivanje osnova je gospodarskog razvo-
ja. Tunelom UËka povezan je poluotok Istra s ostalim
dijelom Hrvatske.
znaËaj ima samo ovËarstvo, iako je ovaca
manje nego u Primorju. Osim prerade drve-
ta, drugih industrijskih pogona ima malo.
No zato Gorska Hrvatska ima dosta do-
bro razvijene prometne djelatnosti jer pre-
ko nje prolazi viπe vaænih æeljezniËkih
pogodnija mjesta kojima prolaze prometni-
ce. Oni su Ëesto i nadmorskom visinom naj-
niæa mjesta. Osobito je vaæna veza Zagreb -
Rijeka, koja spaja gospodarski najvaæniji dio
Hrvatske s glavnom hrvatskom lukom Rije-
kom. Takoer je vaæna veza Zagreb - Split,
koja povezuje dva najveÊa hrvatska grada.
Zbog nepristupaËnog reljefa i oπtre klime,
izgradnja cesta i pruga preko Gorske Hr-
ÆeljezniËke prometnice kroz Gorsku Hrvatsku postoje. vatske oduvijek je zahtijevala velike napo-
Njih je potrebno osuvremeniti i prilagoditi danaπnjim re. Tako su prve ceste i pruge preko Gorske
potrebama. Elektrificirana pruga povezuje Rijeku sa Hrvatske koje su se gradile prije viπe od
zaleem. Detalj kod Delnica. stotinu godina bile uske i zavojite. Kako
pruga i cesta koje povezuju Kontinental- one ne zadovoljavaju suvremene prometne
nu i Primorsku Hrvatsku. Prijevoji su naj- zahtjeve, stalno se grade nove prometnice.
Tako je na potezu od Zagreba do Rijeke
pred zavrπetkom autocesta kojom se mo-
æe voziti bræe od 100 kilometara na sat. U
gradnji je i autocesta od Zagreba do Splita.
ZahvaljujuÊi obilju prirodnih ljepota, je-
dna od glavnih djelatnosti u Gorskoj Hr-
vatskoj danas je turizam. Najvaænije turi-
stiËko podruËje je Nacionalni park Plitvi-
Kisele kiπe πtete
Ëka jezera. Postoji i nekoliko srediπta zim-
πumama Gorske
Hrvatske, a pose- skih πportova, meu kojima je najpoznatije
bice crnogoriËnom i najveÊe Bjelolasica kod Ogulina. Sve se vi-
drveÊu πe razvija i seoski turizam.
UPAMTI POJMOVE
prijevoj, turizam, seoski turizam
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Koliki je dio Hrvatske pod πumama? Kiπe koje padaju u Gorskoj Hrvatskoj Ëesto
2. Koja su mjesta poznata po drvnoj industriji? sadræe sastojke πtetne za πume, zbog Ëega
3. Zaπto je poljoprivreda u Gorskoj Hrvat- se nazivaju kiselim kiπama. Njih uzrokuju
skoj slabije razvijena?
4. Koji su turistiËki poznati predjeli Gorske
industrijski pogoni, a do Gorske Hrvatske
prenose ih preteæito zapadni vjetrovi iz
Hrvatske? okolnih podruËja, ponajviπe iz Italije. Kisele
5. Zaπto je teπko graditi prometnice kroz kiπe osobito ugroæavaju crnogoriËnu πumu,
Gorsku Hrvatsku? na kojoj se Ëesto mogu vidjeti ogoljele gra-
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 19.
ne. Ugradnja proËiπÊivaËa na industrijskim
pogonima postaje nuæna.
35
42
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 43

ZadaÊa nastavne jedinice I P S F MoguÊi tijek nastave PR D R U »

• odrediti osnovna obiljeæja gospodarstva u Gorskoj Hrvatskoj
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska i promatranja
materijalni ili spoznajni (kognitivni): rada u πumarstvu, pojedinim drvnim pogonima ili na gradnji
• objasniti znaËenje πumarstva i drvne industrije za Gorsku Hr- autoceste kroz Gorsku Hrvatsku. Odgovori uËenika na pret-
vatsku hodna pitanja iz udæbenika.
• imenovati osnovne poljodjelske kulture Uvod
• objasniti povezanost reljefa i klime s poljoprivredom Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz gospodar-
• imenovati i na zemljovidu pokazati naselja s pojedinom indu- ske aktivnosti u Gorskoj Hrvatskoj i odgovora na uËenika na
strijom prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedini-
funkcionalni ili psihomotoriËni: cu 2. Osnovna obiljeæja gospodarstva Gorske Hrvatske.
• razvijati sposobnost uoËavanja veze izmeu prirodne sredine (re- Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
ljef, klima, vode, biljni i æivotinjski svijet) s ljudskim aktivnostima 1. ©umarstvo i drvna industrija, 2. Poljoprivreda, 3. Promet,
• osposobljavati uËenike za promatranje, opisivanje i voenje 4. Turizam.
zabiljeπki o prostoru koji obilaze Obrada novoga nastavnoga gradiva
• primjenjivati ranije steËena znanja o reljefu, vodi i klimi ni- Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika slijedi
zinskih i breæuljkastih zaviËaja obrada prema planu rada. Uz pomoÊ teksta i fotografija u
odgojni ili afektivni: udæbeniku te drugih dodatnih materijala uËenike upoznaje-
• razvijati interes za reljefne posebnosti Gorske Hrvatske mo s bogatstvom πuma, πumarstvom, drvnom industrijom i
• uvaæavati gospodarsku aktivnost ljudi u oteæanim klimatskim pojedinim pogonima.
uvjetima Naglaπavamo da je znaËenje poljoprivrede skromno, no isti-
• razvijati pozitivno radno ozraËje na satu prirode i druπtva Ëemo da su posebice kvalitetni krumpir, zelje i kelj, a od voÊa
da dobro uspijevaju πljive, jabuke, kruπke, maline i jagode.
Izvori znanja i nastavna pomagala Objaπnjavamo znaËenje stoËarstva, posebice ovËarstva i
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se uzgoja stoke, znatnim dijelom na planinskim paπnjacima.
odræava u Gorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike, vi- U nastavku istiËemo znaËenje prometa kroz Gorsku Hrvatsku.
deozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Re- Tuda prolaze ceste i æeljezniËke pruge koje povezuju Primor-
publike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna sku i Nizinsku Hrvatsku.
karta Republike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Re- Posebice naglaπavamo izgradnju autocesta i postupnu mo-
publike Hrvatske, internet, zadaci za vrednovanje uËenikova dernizaciju æeljezniËkih pruga.
postignuÊa Turizam je u novije vrijeme sve viπe znaËajan. Lov, ribolov, plani-
narenje, zimski ili ljetni boravak u prirodi koja je lijepo oËuvana
Korelacija te privlaËi mnoge posjetitelje. ZnaËaj ima i tranzitni turizam.
Hrvatski jezik: Pojedini opisi gospodarskih aktivnosti u lovu, ri- Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
bolovu, πumarstvu i gradnji prometnica Moæemo provesti pitanjima: Zaπto je u Gorskoj Hrvatskoj ra-
Likovna kultura: Usporedba crteæa i fotografija Gorske Hrvat- zvijena drvna industrija? Koja su naselja poznata po drvnoj
ske prije i poslije izgradnje autocesta industriji? Zaπto je poljodjelstvo slabije razvijeno, a stoËarstvo
bolje? Zaπto je promet vaæan za Gorsku Hrvatsku, ali i za sve
dijelove Hrvatske? Opiπi obiljeæja turizma u Gorskoj Hrvat-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE skoj.
Ponavljanje
1. VeÊim dijelom jela i smreka.
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 35. i dodat-
2. drvne
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz
3. Delnice, »abar, Ogulin, OtoËac, PeruπiÊ
zaviËajnu nastavu.
4. Neravan reljef i hladnija klima.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
5. Lijevo kupus (zelje), desno krumpir.
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 19.
6. Po malinama i jagodama
Provjera znanja
7. Nizinsku i Primorsku Hrvatsku
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
8. Rijeku, Split, ©ibenik, Zadar
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
9. Lijepa i oËuvana priroda (planine, rijeke, jezera), πume s div-
uËenika.
ljaËi, planinarenje, zimske i ljetne aktivnosti.
Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u
10. Pokraj Ogulina
4. razredu.
11. OneËiπÊene kiπe koje uniπtavaju posebice crnogoriËne πume.
DomaÊi uradak/zadaÊa
12. U Gorskom kotaru
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stranici
13. individualno (PlitviËka jezera)
35.
Opiπi neku od vaænijih i tipiËnih gospodarskih djelatnosti Gor-
ske Hrvatske.

43
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 44

3. NASELJA I NASELJENOST GORSKIH PROSTORA PLAN PLO»E/PROZIRNICE

• Prisjeti se πto je selo, a πto grad. • Opiπi izgled naselja u Slavoniji. • Kakva je naseljenost
Hrvatskog zagorja i Meimurja? • Kakva je naseljenost Banovine i Korduna? • ©to je nepo-
voljno djelovalo na izgradnju velikih naselja u nizinama uz rijeke?
Izgled nekadaπnjeg OtoËca
Gorska Hrvatska je narjee naseljen
dio naπe domovine. Glavni razlog tome su
teπki uvjeti æivota uzrokovani oπtrom pla-
ninskom klimom i slabom plodnoπÊu tla.
Stoga u njoj postoji samo πest gradova, od
kojih nijedan nema viπe od 10.000 stano-
vnika. Samo su dva grada (GospiÊ i OtoËac)
smjeπtena u prostorno znatno veÊoj Lici, a
Ëetiri u manjem Gorskom kotaru - Ogulin,
Delnice, Vrbovsko i »abar. Meu njima je s
GospiÊ je jedino æupanijsko srediπte Gorske Hrvatske.
Tim gradom protjeËe rijeka ponornica Lika.
NASELJA I NASELJENOST GORSKIH PROSTORA
Rijetka naseljenost: oko 10 stanovnika na km2
oko 9.000 stanovnika najveÊi Ogulin, a ve-
hladna klima, slabija plodnost tla, nepogodan reljef,
liËinom drugi grad je GospiÊ. GospiÊ je jedi- ratna pustoπenja
no æupanijsko sjediπte u Gorskoj Hrvatskoj.
Unutar izrazito rijetko naseljenog pro-
mali broj gradova, naselja s malim brojem stanovnika
stora Gorske Hrvatske izdvaja se neπto gu- kuÊe se istiËu strmijim krovovima, Ëesto prekriveni li-
mom, prilagoena gradnja zimskim uvjetima
Gorski kotar: guπÊe naseljen od Like
najveÊi grad je Ogulin, ostali gradovi: Delnice, Vrbov-
sko i »abar
sela mala i Ëesto na gorskim hrptovima, prometno te-
πko dostupna
Lika: rjee naseljena od Gorskog kotara
Mala goranska naselja istiËu se posebnoπÊu krovova i najveÊi grad je GospiÊ, ostali gradovi: samo OtoËac
fasada. Naime, kuÊe su Ëesto od lima i drugog zaπti-
tnog materijala, a prilagoene su dugim zimskim GospiÊ je jedino æupanijsko srediπte u Gorskoj Hrvatskoj
(snjeænim) uvjetima
sela izduæena na rubovima polja
πÊe naseljen prostor srediπnjeg dijela Gor-
skog kotara uz cestu i prugu koje povezuju
Zagreb i Rijeku. Lika je znatno rjee nase-
ljena, osobito njeni istoËni dijelovi. Na
slabu naseljenost velik utjecaj imala su zbi-
vanja tijekom Domovinskog rata kada su
brojna naselja uniπtena i danas se tek djelo-
miËno obnavljaju.
Iako smjeπtena na razmeu Primorske i
Nizinske Hrvatske, Gorska se Hrvatska
istiËe kontinentalnim srednjoeuropskim
obiljeæjima naselja s odreenim pose-
bnostima vezanim za oπtru klimu. No
ima i razlika izmeu Gorskog kotara i Like.
LiËki gradovi i druga veÊa naselja su stariji i

36

smjeπteni uglavnom u ravniËarskim prosto-

Delnice su brojem stanovnika najveÊi grad u Gorskom
kotaru
Begovo Razdolje je najviπe naselje u Republici Hrvat-
skoj
rima krπkih polja. Goranski su gradovi i na-
selja uglavnom mlai jer su velikim dijelom
nastali tek u 18. stoljeÊu ili kasnije, prili-
kom gradnje vaænih prometnica i razvitka
πumarstva.
Sela Gorske Hrvatske najËeπÊe su vrlo
mala, osobito u zapadnom dijelu Gorskog
kotara, gdje veÊina ima manje od 100 sta-
novnika. VeÊina goranskih sela nalazi se na
gorskim hrptovima, a dio na malim zarav-
njenjima. Iako se radi o selima, Ëesto se
samo mali dio njihovog stanovniπtva bavi
poljoprivredom. VeÊina ih radi u πumarstvu
i drvnoj industriji. Kako se mnoga od tih
sela nalaze podalje od vaænih prometnica,
ona stalno gube stanovniπtvo.
LiËka sela su neπto veÊa od goranskih,
a istiËu se izduæenim pruæanjem uz rubo-
ve krπkih polja. Neka naselja znaju biti du-
gaËka i viπe od deset kilometara, iako imaju
razmjerno malo stanovnika, kao npr. Ko-
sinj. Za Liku i Gorski kotar tipiËan je i po-
seban oblik kuÊa prilagoen teπkim zim-
skim uvjetima. IstiËu se strmi krovovi, Ëe-
sto prekriveni limom zbog opasnosti od ve-
likih koliËina snijega zimi.

UPAMTI POJMOVE
Ëakavsko narjeËje, πtokavsko narjeËje, kajkavsko narjeËje

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koje dio naπe domovine je najrjee nase-
ljen?
2. Imenuj barem tri grada Gorske Hrvatske.
3. Zaπto gradovi Gorske Hrvatske imaju
mali broj stanovnika?
4. Kakva je veliËina sela u Gorskoj Hrvatskoj?
5. Opiπi izgled kuÊa u Gorskoj Hrvatskoj.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 20.
Za mali Gorski kotar znakovita je πarolikost
govora, jer se tu ukrπtaju tri glavna narje-
Ëja hrvatskog jezika: Ëakavsko, πtokavsko i
kajkavsko.
To posebno dolazi kod izraæaja kod tri su-
sjedna naselja uz æeljezniËku prugu Zagreb
- Rijeka: u Lokvama se govori Ëakavskim,
u Fuæinama kajkavskim, a u LiËu πtokav-
skim narjeËjem.

37

44
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 45

ZadaÊa nastavne jedinice F P I MoguÊi tijek nastave D R U » PR

• spoznati osnovna obiljeæja naseljenosti Gorske Hrvatske
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska, promatranja,
materijalni ili spoznajni (kognitivni): usporeivanja nekih od gradova i sela u gorskom prostoru.
• odrediti gustoÊu naseljenosti Gorske Hrvatske Usporedba gorskih naselja s drugim naseljima u drugim dije-
• objasniti razloge rijetke naseljenosti lovima Hrvatske na temelju fotografija, crteæa i drugog sli-
• usporediti naseljenost Like i Gorskog kotara kovnog materijala. Odgovori uËenika na prethodna pitanja
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati gradove u Gor- iz udæbenika.
skoj Hrvatskoj Uvod
• opisati izgled veÊih naselja (gradova) i malih naselja (sela) Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava steËenih za vrijeme obi-
funkcionalni ili psihomotoriËni: laska ili na temelju prikupljenoga materijala te odgovora na
• razvijati sposobnost prepoznavanja izgleda kuÊa u nizin- prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedini-
skom, gorskom i primorskom dijelu naπe domovine cu 3. Naselja i naseljenost gorskih prostora.
• poticati usmeno izraæavanje Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema sljedeÊim
• primjenjivati ranije steËena znanja o naseljima drugih dijelo- malim spoznajnim koracima (plan rada): 1. Rijetka naselje-
va Hrvatske nost, 2. Gorski kotar, 3. Lika.
odgojni ili afektivni: Obrada novoga nastavnoga gradiva
• uvaæavati i prihvaÊati razliËite naËine æivota ljudi u pojedi- Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika slijedi
nom zaviËaju obrada prema planu rada uz koriπtenje teksta i fotografija u
• izgraivati pravilan stav prema gustoÊi naseljenosti udæbeniku, razliËitih drugih fotografija i zidne karte Republi-
• razvijati razumijevanje za razliËitost æivota u gradu i na selu ke Hrvatske.
Objaπnjavamo uzroke rijetke naseljenosti Gorske Hrvatske.
Izvori znanja i nastavna pomagala UpuÊujemo uËenike na obilje podataka o naseljenosti koji su
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se objavljeni u Popisu stanovniπtva 2001. Naglaπavamo da u
odræava u Gorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike, vi- Gorskoj Hrvatskoj ima mali broj gradova te ih imenujemo i
deozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Re- pokazujemo na zemljovidu Hrvatske. UËenicima pokazujemo
publike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna i nekoliko fotografija tipiËnih kuÊa iz drugih dijelova Hrvatske
karta Republike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Re- te ih usporeujemo s onima iz Gorske Hrvatske.
publike Hrvatske, Popis stanovniπtva 2001., internet, zadaci IstiËemo preteæito mala seoska naselja Ëesto i podalje od pro-
za vrednovanje uËenikova postignuÊa metnica te opustjelost nekih naselja nakon Domovinskog rata.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Korelacija Moæemo provesti metodom razgovora piπuÊi plan ploËe.
Hrvatski jezik: Opis pojedinih naselja u knjiæevnim djelima Ponavljanje
kroz povijest Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 37. i dodat-
Matematika: Usporedba veliËine pojedinih naselja tijekom po- nim pitanjima uËiteljice/uËitelja posebice, onima vezanim uz
vijesti zaviËajnu nastavu.
Likovna kultura: Naselja na umjetniËkim djelima i fotografija- Utvrivanje i uvjeæbavanje
ma kroz povijest Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 20.
Provjera znanja
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
1. Hladnija planinska klima, uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
slabija plodnost tla, druπtva u 4. razredu.
nepogodan reljef, ratna DomaÊi uradak/zadaÊa
pustoπenja itd. ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
2. Lika nici 37. Usporedba kuÊa i naselja u kojemu æivim s nekim na-
3. Crteæ seljem Gorske Hrvatske.
4. Ogulin
5. GospiÊ
6. Sela su preteæito mala - s ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
malim brojem stanovni- POSTIGNU∆A
ka. »esto se nalaze na
gorskim hrptovima u 1. NajveÊa dva grada u Gorskoj Hrvatskoj su Ogulin i GospiÊ.
Gorskom kotaru ili su 2. Gorska Hrvatska je u cjelini rijetko naseljena.
izduæena uz rubove polja 3. Naselja Gorske Hrvatske se istiËu kontinentalnim srednjo-
u Lici. Prometno su slabi- europskim obiljeæjima.
je povezana. Zimi su Ëe- DA NE
sto i odvojena od opskr- 4. Grad »abar se nalazi u Lici.
be. Stanovnici su dijelom zaposleni u πumarstvu, drvnoj in- DA NE
dustriji, a slabije u poljoprivredi. 5. NajveÊi grad u Lici je:
7. individualno a) GospiÊ b) Ogulin c) Delnice.

45
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 46
4. PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE
ZNAMENITOSTI GORSKE HRVATSKE
• Jesi li se penjao/penjala kojom hrvatskom gorom ili planinom? Ako jesi, imenuj je i opiπi.
• Kako se zovu ljudi koji se penju po planinama? • ©to misliπ, πto ih privlaËi u planine? •
Ponovi πto znaπ o povijesnim i kulturnim znamenitostima ravniËarskih i breæuljkastih krajo-
lika. • Ponovi tekst o prirodnim i kulturnim znamenitostima nizinskih i breæuljkastih dijelo-
va Hrvatske.
Detalj iz Nacionalnog parka Risnjak. Slika nam svjedo-
Ëi da je u gorsko-planinskom zaviËaju snijeg Ëesta i du-
gotrajna pojava tijekom hladnoga dijela godine.
Gorska Hrvatska istiËe se oËuvanoπÊu pri-
rode kao malo koji dio naπe domovine. Zbog
teπkih æivotnih okolnosti uvjetovanih oπtrom
klimom i burnim povijesnim zbivanjima, tu
nikada nije æivjelo mnogo ljudi. ©umoviti
gorski prostori obiluju prelijepim krajolicima
i drugim prirodnim ljepotama. Nije neobi-
Ëno da se na ovom najmanjem i najslabije
naseljenom dijelu Hrvatske nalazi najviπe
prostora koji su posebno zaπtiÊeni.
Tako od ukupno osam nacionalnih par-
kova Hrvatske Ëetiri ukljuËuju dijelove
Gorske Hrvatske. U cijelosti se u Gorskoj
Hrvatskoj nalazi Nacionalni park PlitviËka
jezera, najveÊi dio Nacionalnog parka Ri-
snjak u Gorskom kotaru te dijelovi nacio-
nalnih parkova Sjeverni Velebit i Pakleni-
ca na Velebitu. U Gorskoj se Hrvatskoj naj-
veÊim dijelom nalazi samo jedan, ali zato
najznaËajniji park prirode Velebit, koji
38
NASTAVNI LISTI∆
LUKOVDOL U GORSKOM KOTARU
ProËitaj tekst i odgovori na pitanja!
U malome goranskom mjestu Lukovdolu iznad rijeke Kupe
roen je jedan od najveÊih hrvatskih pjesnika Ivan Goran
KovaËiÊ. On je autor poznatih pjesama Jama i Ognji i ro-
æe. Toga mladoga pjesnika ubili su Ëetnici tijekom Drugo-
ga svjetskog rata. U njegovom rodnome mjestu svake se
godine odræava skup pjesnika, po njemu nazvan Gorano-
vo proljeÊe.
1. Gdje se nalazi mjesto Lukovdol?
2. Tko je roen u Lukovdolu?
3. ©to je Goranovo proljeÊe?
4. Imenuj jednu pjesmu Ivana Gorana KovaËiÊa.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI
GORSKE HRVATSKE
Nacionalni parkovi: PlitviËka jezera, Risnjak, Sjeverni
Velebit, Paklenica
Strogi prirodni rezervati: HajduËki i Roæanski kukovi
na Velebitu
Bijele i Samarske stijene na Velikoj Kapeli
Povijesno-kulturne znamenitosti: Zrinsko-frankopanske
gradine u Brinju, Severinu na Kupi i »abru
Ljepotu i vrijednost naπega
rodna kuÊa fiziËara Nikole Tesle u Smiljanu,
Velebita prepoznao je i svi-
jet. Poveljom UNESCO-a je
politiËara dr. Ante StarËeviÊa u Æitniku,
proglaπen svjetskim rezer-
vatom.
knjiæevnika Ivana Gorana KovaËiÊa u Lukovdolu
Gorska Hrvatska: viπe prirodnih znamenitosti, a manje
predstavlja daleko najveÊe zaπtiÊeno po-
druËje naπe zemlje. povijesno-kulturnih znamenitosti
U Gorskoj Hrvatskoj se nalaze i dva jedi- Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti naπe æupa-
na stroga rezervata u Hrvatskoj, kao naj-
stroæi oblici zaπtite prirode. To su πiljate sti- nije (zaviËaja): individualno
jene HajduËkih i Roæanskih kukova na
Velebitu te Bijelih i Samarskih stijena na
Velikoj Kapeli. U gorskom dijelu naπe ze-
mlje ima i mnogo lijepih πpilja, od kojih su
PlitviËka jezera posebno su lijepa - prirodna jezera. Nji-
hova ureenost brojnim ljubiteljima oËuvane prirode
omoguÊuje ugodan boravak.
U Gorskoj Hrvatskoj ima mnogo priro-
dnih, ali nema mnogo kulturno-povijesnih
znamenitosti. Neπto ih je viπe u Lici, koja je
u proπlosti bila razmjerno privlaËna za nase-
ljavanje za razliku od πumske pustoπi Gor-
skog kotara. Tako da tu ima i neπto pretpovi-
jesnih i starovjekovnih spomenika. Zname-
nitosti iz srednjeg vijeka ima i u Gorskom
U Brinju se nalazi dijelom oËuvani dvorac Sokolac koji
kotaru, a najveÊu vaænost imaju zrinsko-
-frankopanske gradine u Brinju, Severinu na
svjedoËi o davnoj naseljenosti ovog kraja Like
najpoznatije CerovaËke πpilje na Velebitu.
U osobito vrijedne prirodne ljepote ubraja
se i zastraπujuÊi kanjon Vraæji prolaz kod
Skrada u Gorskom kotaru.
Najpoznatiji i po mnogima najljepπi hr-
vatski Nacionalni park PlitviËka jezera zbog
jedinstvene ljepote posjeÊuju turisti iz svih
zemalja svijeta. Dodatno ga πtiti i UNESCO Dvorac Zrinskih i Frankopana nalazi se u samom sre-
kao jedini lokalitet zaπtiÊene svjetske priro- diπtu Ogulina. Ogulin je brojem stanovnika najveÊi
grad u Gorskoj Hrvatskoj.
dne baπtine u Hrvatskoj. Na PlitviËka jezera
ljudi dolaze vidjeti πesnaest malih jezera po- Kupi i »abru. Meu kulturno-povijesne
vezanih slapovima, nastalih djelovanjem se-
dre, posebne vrste vapnenca. Nacionalni
spomenike valja ubrojiti i kuÊe u kojima su
roene poznate osobe, kao rodna kuÊa je-
park Risnjak istiËe se dobro oËuvanim ra- dnog od najveÊih svjetskih izumitelja Niko-
znolikim vrstama πuma i raznim æivotinjama le Tesle i oca domovine dr. Ante StarËeviÊa,
kao πto su medvjedi, vukovi i risovi. obje nedaleko od srediπta Like - GospiÊa.
UPAMTI POJMOVE
strogi rezervat, svjetski rezervat biosfere, UNESCO
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Koje se planine istiËu osobitom ljepotom? Park prirode Velebit se dodatno zaπtiÊuje i
2. Imenuj i na zemljovidu Hrvatske pokaæi kao Svjetski rezervat biosfere (World bios-
nacionalne parkove u Gorskoj Hrvatskoj. phere Reserve - WBR) pod zaπtitom UNE-
3. Zaπto se o PlitviËkim jezerima brine SCO-a (United Nations Educational, Scienti-
i svjetska organizacija? fic and Cultural Organization - znanstvena,
4. ©to je strogi rezervat? obrazovna i kulturna organizacija Ujedinje-
5. Zaπto je u gorskom prostoru manje kul- nih naroda). Velebit je za sada jedini svjet-
turno-povijesnih spomenika? ski rezervat biosfere u Hrvatskoj, a u svijetu
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na takvih podruËja ima ukupno 408 u 94 ze-
stranici 21. mlje svijeta.
39
46
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 47
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovne prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Gorske Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati i na zemljovidu pokazati nacionalne parkove
• objasniti zaπto u Gorskoj Hrvatskoj ima viπe zaπtiÊenih pro-
stora nego u drugim predjelima
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati i ostale posebno
zaπtiÊene objekte
• opisati pojedine zaπtiÊene objekte
• ustanoviti povijesno-kulturno naslijee Gorske Hrvatske
• objasniti zaπto je u Gorskoj Hrvatskoj malo povijesno-kultur-
nog naslijea
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• poticati razvitak pismenog izraæavanja
• razvijati sposobnost razlikovanja spomenika razliËitih povije-
snih razdoblja
• razvijati sposobnost promatranja, opisivanja i usporeivanja
prirodne i druπtvene baπtine Gorske Hrvatske i drugih dijelova
odgojni ili afektivni:
• razvijati interes za prirodne ljepote Gorske Hrvatske
• uvaæavati doprinos ljudi koji brinu i Ëuvaju prirodne ljepote
Gorske Hrvatske
• izgraivati pravilan stav prema Ëuvanju povijesno-kulturnog
naslijea i prema sveukupnoj brizi o njemu
• njegovati ljubav i poπtovanje prema prirodnim ljepotama i
povijesno-kulturnim spomenicima
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se
odræava u Gorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike, vi-
deozapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, turistiËki prospekti, mo-
nografije o prirodnoj i kulturnoj baπtini, udæbenik, radna bi-
ljeænica, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopisna
karta æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske, T. JeliÊ
i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvatske, internet, zadaci
za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Knjiæevni i drugi opisi prirodnih ljepota i povije-
sno-kulturne baπtine Gorske Hrvatske
Likovna kultura: Radovi umjetnika: slikara, kipara, fotografa
vezanih uz Gorsku Hrvatsku. Etnografsko blago Gorske Hrvat-
ske
Tjelesna i zdravstvena kultura: Rekreacija i planinarenje te
druge sportske aktivnosti koje omoguÊuje Gorska Hrvatska
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. PlitviËka jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit, Paklenica
2. Nacionalni park PlitviËka jezera
3. UNESCO
4. Park prirode Velebit
5. HajduËki i Roæanski kukovi te Bijele i Samarske stijene
6. Kanjon posebne prirodne ljepote
7. CerovaËka πpilja
8. Rjea naseljenost, siromaπniji uvjeti, ratna pustoπenja
9. U Brinju, Severinu na Kupi, »abru
10. Nikola Tesla
11. dr. Ante StarËeviÊ
47
S I F MoguÊi tijek nastave PR » D R
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska i razgledavanja
prirodnih i povijesno-kulturnih znamenitosti Gorske Hrvatske. Pri-
kupljanje slikovnog i tekstualnog materijala vezanih uz Gorsku
Hrvatsku. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava na temelju obilaska ili
razgledavanja prikupljenog materijala i odgovora na pitanja
iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 4. Prirodne i po-
vijesno-kulturne znamenitosti Gorske Hrvatske. (To je posljed-
nja od od Ëetiri nastavne jedinice u cjelini Gorski dijelovi Hr-
vatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Nacionalni parkovi, 2. Strogi prirodni rezervati, 3. Povije-
sno-kulturne znamenitosti, 4. Prirodne i povijesno-kulturne
znamenitosti naπe æupanije ili naπeg zaviËaja.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo radom u skupinama.
Razred dijelimo u tri (Ëetiri) skupine. Svaka skupina dobiva
odreenu temu i upute za rad (naziv pojedine znamenitosti,
mjesto gdje se ona nalazi, njezina osnovna obiljeæja, poseb-
nosti pojedine znamenitosti, znaËenje za (Gorsku) Hrvatsku,
meunarodno znaËenje). Predvieno vrijeme samostalnog
rada je 25 minuta.
Nakon samostalnog rada u skupinama uz koriπtenje udæbeni-
ka, zemljovida Hrvatske i drugih slikovnih i tekstualnih mate-
rijala slijedi usmeno izvjeπÊe o uËinjenom radu u skupinama.
Ujedinjavanje rada i izrada plana ploËe slijedi uz vodstvo
uËiteljice/uËitelja.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora piπuÊi plan ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 39. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
nu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 21.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 39. Napisati sastav o jednoj prirodnoj ili povijesno-kul-
turnoj znamenitosti Gorske Hrvatske.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Jedini park prirode u Gorskoj Hrvatskoj naziva se Velebit.
2. Bijele i Samarske stijene nalaze se na planini Velikoj Kapeli.
3. Strogi prirodni rezervat HajduËki i Roæanski kukovi nalaze
se na Velebitu. DA NE
4. ZastraπujuÊi kanjon Vraæji prolaz nalazi se kod Skrada.
DA NE
5. Poznati fiziËar Nikola Tesla roen je u:
a) GospiÊu b) Lukovdolu c) Smiljanu.
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 48

PRIMORSKI DIJELOVI HRVATSKE

1. JADRANSKO MORE I OTOCI

• Pokaæi na zemljovidu Republike Hrvatske dræave koje izlaze na Jadransko more. • Pokaæi
istoËnu i zapadnu obalu Jadranskog mora. • Koja je razlika izmeu obale talijanskog i hr-
vatskog Jadrana? • Kojim vodama pripada more? • Koja je razlika izmeu mora i jezera?

svijetu. Turistima je zbog toga ona vrlo privla-

Ëna, pa naπu obalu iz godine u godinu posje-
Êuje sve veÊi broj inozemnih turista.
Reljef podmorja Jadrana zapravo je nasta-
vak kopnenog reljefa, jer se otoci uglavnom
pruæaju u istom smjeru kao i planine na ko-
pnu. Takvo pruæanje jedinstveno je u svije-
tu. Zbog toga je hrvatska obala u zemljopi-
snoj svjetskoj literaturi poznata kao dalma-
tinski tip obale. Dalmatinski tip obale naj-
viπe do izraæaja dolazi u sjevernoj Dalmaciji
kao najrazvedenijem dijelu hrvatske obale.
Jadransko more

Jadransko more povezuje naπu domovinu s cijelim svi-

jetom

Jadransko more nije veliko - dugaËko je

oko 900, πiroko oko 200 kilometara, a naj-
veÊa dubina mu iznosi oko 1.200 metara.
Njegove su obale, zajedno s obalama viπe od
tisuÊu otoka, duge gotovo 8.000 kilometara.
NajveÊi i najljepπi dio Jadranskog mora pripa-
da Hrvatskoj. Brojni otoci i poluotoci Ëine
naπu obalu jednom od najrazvedenijih u
Otoci i poluotoci Jadranskog mora najveÊim dijelom
pripadaju Hrvatskoj
Jadransko more i njegova ljepota cilj su mnogih turi-
sta. Boravkom na Jadranu oni upoznaju naπu domovi-
nu, njene ljude i obiËaje.
NajveÊi otoci su Krk, Cres i BraË, s povr-
πinom od oko 400 Ëetvornih kilometara.
Slijede ih Hvar, Pag i KorËula s povrπinom od
oko 300 Ëetvornih kilometara. Najnaseljeniji
je otok Krk s 18.000 stanovnika, slijedi Kor-
Ëula sa 16.000 stanovnika, te BraË s 14.000 i
Hvar s 11.000 stanovnika. NajguπÊe su nase-
ljeni razmjerno manji otoci Murter i PrviÊ
kod ©ibenika, »iovo kod Trogira te ponajviπe
otoËiÊ Krapanj kod ©ibenika. Razmjerno veli-
ku gustoÊu naseljenosti s viπe od 100 stano-

40

Turisti u naπu domovinu dolaze raznolikim brodicama i Toplo i Ëisto more privlaËi brojne turiste æeljne kupanja
jahtama. Opremljene luËice (marine) za takva plovila
izgraene su uzduæ Jadranske obale. Detalj marine u
IËiÊima kraj Opatije.
ma” πto se nalaze na obalama svjetskog
mora. Hrvatski Jadran je najbliæe more Ma-
vnika na Ëetvorni kilometar imaju i otoci Rab, arskoj, SlovaËkoj te Bosni i Hercegovini, a
Loπinj i Ugljan. Cres, Mljet, Dugi otok i Lasto- donekle i Austriji i »eπkoj. Izgradnjom bo-
vo vrlo rijetko su naseljeni. ljih prometnih veza s tim zemljama omogu-
Otoci hrvatskog Jadrana meusobno se do- Êio bi se svekoliki razvoj Hrvatske, πto po-
sta razlikuju i krajolicima i reljefom. Najviπi je kazuje i vrlo snaæna izgradnja autocesta u
BraË sa 780 metara visokom Vidovom go- Hrvatskoj na poËetku treÊeg tisuÊljeÊa.
rom, a viπe od 500 metara nad morem izdiæu
se i Cres, Hvar, Loπinj, Vis i Krk. PrivlaËnost
krajolika i oËuvanost prirode naπih otoka ra-
zlog su πto se Ëak tri od ukupno osam hrvat-
skih nacionalnih parkova nalazi na otocima.
To su Brijuni na sjevernom, Kornati na sred-
njem i Mljet na juænom dijelu Jadrana.
Izlaz Hrvatske na otvoreno more u pro-
storu Jadrana kao dijela Sredozemlja ima Mali je broj otoka koje most povezuje s kopnom.
iznimno veliko znaËenje. To je spona koja Otok Murter je povezan mostom koji se diæe i omogu-
Hrvatsku povezuje sa “sretnim zemlja- Êava prolaz brodova.

UPAMTI POJMOVE
dalmatinski tip obale, Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Kornati,
Nacionalni park Mljet

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koliko je Jadransko more dugaËko?
2. Koliko je Jadransko more πiroko?
3. Koliko je Jadransko more duboko?
4. Koji je hrvatski otok povrπinom najveÊi?
5. Koji hrvatski otok ima najviπe stanovnika?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 22.
Jadransko more (tal. Mare adriatico) na-
zvano je prema talijanskom gradu Adriji.
Adria je nekad bila na obali Jadranskog
mora, a danas viπe nije.
Uz talijansku obalu Jadranskog mora po-
kraj uπÊa velike rijeke Po potraæi na zemljo-
vidu grad Adriju.

41

48
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 49
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovna obiljeæja Jadranskog mora i otokâ
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• odrediti veliËinu Jadranskog mora (duæinu, πirinu, dubinu)
• opisati i razlikovati obalu talijanskog i hrvatskog Jadrana
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati najveÊe otoke
prema povrπini i broju stanovnika
• istaknuti najviπi hrvatski otok
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnost orijentacije na razliËitim zemljovidima
• primjenjivati ranije steËena znanja o primorskom zaviËaju
odgojni ili afektivni:
• razvijati interes i ljubav prema primorskom zaviËaju
• izgraivati svijest o potrebi Ëuvanja i zaπtite prirode
• poticati radne navike kod uËenika
• utjecati na razvijanje toËnosti, urednosti pri radu i preciznosti
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se
odræava u Primorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike,
videozapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, udæbenik, radna bilje-
ænica, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopisna
karta æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske, T. JeliÊ
i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvatske, internet, zadaci
za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: »akavsko narjeËje u Primorskoj Hrvatskoj
Strani jezik: Pojedini talijanski nazivi u imenima pojedinih lo-
kaliteta
Likovna kultura: Primorski krajolici na djelima umjetnika
Glazbena kultura: Pjesme i plesovi Primorske Hrvatske
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Otok je dio kopna okruæen sa svih strana morem, a poluotok
je dio kopna okruæen s tri strane morem.
2. Veliki broj otoka, poluotoka, zaljeva i uvala.
3. Krk, Cres, Loπinj, BraË, Hvar, KorËula, Dugi otok, Mljet, Rab,
Vis, Hvar, Lastovo, Ugljan
4. 1. Krk, 2. Cres, 3. Rab, 4. BraË, 5. Hvar, 6. Vis, 7. KorËula,
8. Mljet
5. Na BraËu
6. dalmatinskim tipom obale
7. individualno
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
JADRANSKO MORE I OTOCI
Jadransko more: duæina oko 900 km
πirina oko 200 km
najveÊa dubina oko 1 200 m (1 233 m)
duæina obale s obalama otoka oko 8 000 km
povrπina hrvatskog Jadrana oko 31 000 km2
Hrvatski otoci: ima ih viπe od tisuÊu
povrπinom najveÊi Krk i Cres
brojem stanovnika najveÊi Krk
najviπi otok BraË (vrh Vidova gora)
49
F I MoguÊi tijek nastave D R U PR »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska i promatranja
hrvatskog dijela Jadranske obale te pojedinih hrvatskih oto-
ka. Prikupljanje slikovnih i tekstualnih materijala vezanih uz
Jadransko more. Odgovori uËenika na pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za promatranje
naπe obale i naπih otoka te odgovora na prethodna pitanja iz
udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 1. Jadransko more
i otoci. (To je prva od pet nastavnih jedinica u cjelini Primor-
ski dijelovi Hrvatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u dva dijela: 1. Ja-
dransko more, 2. Hrvatski otoci.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
iskustvima vezanim uz Jadransko more i otoke slijedi obrada
prema planu rada. UËenicima objaπnjavamo ukupnu duæinu
Jadranskog mora te istiËemo da to nije duæina samo hrvatskog
dijela. IstiËemo i πirinu od talijanske do hrvatske obale, kao i
najveÊu dubinu. Nakon osnovnih mjernih podataka opisujemo
izgled naπe obale i usporeujemo ga s izgledom talijanske.
Naglaπavamo veliku razvedenost naπe obale (otoci, poluotoci,
zaljevi, uvale itd.) te je usporeujemo s ostalim obalama pri-
morskih dræava. Razvedenost hrvatske obale te grËke i norve-
πke uvrπtava se u najrazvedenije obale svijeta. IstiËemo da se
pruæanje hrvatskih planina podudara s pruæanjem otoka, πto je
posebnost. To se naziva dalmatinskim tipom obale.
Imenujemo i na zemljovidu Hrvatske pokazujemo povrπinom
najveÊe otoke, te brojem stanovnika najveÊe otoke. Zanimlji-
va je usporedba i otoka s razliËitom gustoÊom naseljenosti.
IstiËemo i najviπe otoke te otoke s najduæom obalom. Za to
nam sluæi tablica u udæbeniku.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: Koje su dimenzije Jadranskog
mora? Koji je otok povrπinom najveÊi, brojem stanovnika naj-
veÊi, najviπi, najguπÊe naseljen, ima najduæu obalu itd.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 40. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 22.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vredno-
vanje uËenikova postignuÊa uz samoprovjeru uËenika. Rjeπavanje
Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na strani-
ci 40. Napisati sastavak Moj boravak na Jadranskom moru.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. U Jadranskom moru ima viπe od tisuÊu otoka.
2. Obala uz koju se otoci pruæaju u istom smjeru kao i plani-
ne na kopnu nazivamo dalmatinskim tipom obale.
3. Najviπi hrvatski otok je BraË. DA NE
4. Jadransko more je duboko oko 3 500 m. DA NE
5. Povrπinom i brojem stanovnika najveÊi je otok:
a) Krk b) KorËula c) BraË.
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 50

2. PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA
PRIMORSKOG PROSTORA
• ©to je poluotok? • ©to je otok? • ©to je more? • Koja su obiljeæja klime u Nizinskoj Hrvat-
skoj? • Koja su obiljeæja klime u Gorskoj Hrvatskoj?
Kamena i pjeπËana
obala hrvatskog dijela
Jadrana
U izgledu primorskog dijela naπe domo-
vine tipiËan je krπ. Krπka se obiljeæja oËitu-
ju u kamenitosti reljefa, propusnosti tla i
malom broju povrπinskih tekuÊica. Sve to
stvara brojne probleme u opskrbi primor-
skih dijelova Hrvatske vodom. Po udjelu
krπa Hrvatska je jedna od najizrazitijih kr-
πkih zemalja Europe. Krπevitost tla oËituje
se i u Ëinjenici da je veÊina gorja Primorske
Hrvatske ogoljelo, a tako i najviπa hrvat-
ska planina Dinara, visoka 1.831 metar
nad morem. Smjeπtena je u primorskom
dijelu Hrvatske, u zaleu Dalmacije, uz
granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Zrmanja je posebice lijepa i vaæna rijeka primorskog
zaviËaja
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
PRIRODNO-ZEMLJOPISNA OBILJEÆJA
PRIMORSKOG PROSTORA
Obiljeæja krπa: kamenitost reljefa, propusnost tla, crvenica
I druga najviπa planina Hrvatske Kame-
πnica nalazi se u Primorskoj Hrvatskoj. Ka- najviπa hrvatska planina - Dinara (Dinara 1 831 m)
meπnica se pruæa uz granicu s Bosnom i
Hercegovinom, πto ukazuje na Ëinjenicu da
najprostranija hrvatska planina - Velebit (Vaganski
je primorski prostor od zalea odvojen viso- vrh 1 762 m)
kim gorskim lancima. Tako se prema Gor-
skoj Hrvatskoj pruæa planinski niz naj-
Kameπnica i Biokovo
prostranije hrvatske planine Velebita. Va- Obiljeæja voda: malo povrπinskih voda
ganski vrh na Velebitu (1.762 metra) najviπi
je u Gorskoj Hrvatskoj, ali tek Ëetvrti po vi-
rijeke: Krka, Zrmanja, Cetina, Neretva, »ikola, Rijeka
sini u cijeloj zemlji. Od Velebita je joπ viπa dubrovaËka, Raπa, Mirna itd.
jezera: Vransko jezero na otoku Cresu, Vransko jezero
kod Biograda,
Crveno i Modro jezero, Prokljansko itd.
Obiljeæja klime: sredozemna ili mediteranska
topla i vruÊa i suha ljeta te blage, kiπovi-
Vazdazeleno rasli- te zime; snijeg je rijedak
nje i zemlja crveni-
ca tipiËni su za pri-
morski zaviËaj
dalmatinska planina Biokovo, koja se pruæa
neposredno iznad obala Jadranskog mora.
Osim za gorja, krπ je podloga za brojne
druge ljepote krajolika Primorske Hrvat-
ske. Posebice su lijepe doline malobroj-
nih, ali zato vodom bogatih krπkih rije-
ka Krke, Zrmanje i Cetine. Zanimljivi su
i brojni drugi krπki reljefni oblici kao πto
su krπka polja, ponori i jame, te malobroj-
na, no iznimno lijepa jezera. Neka su od
njih prirodnog, a neka umjetnog postanka.
NajveÊa jezera su Vransko kod Biograda,

42

Goleti i kamenjari na sjevernoj obali Paga. Nastali su
zbog snaænog puhanja bure.
Vransko jezero kod Biograda najveÊe je jezero u Hr-
vatskoj
Prokljansko kod ©ibenika i Vransko na
otoku Cresu.
U primorskom dijelu Hrvatske prevla-
dava sredozemna klima, koja se odlikuje
vruÊim i suhim ljetima te blagim i vlaænim
zimama. Sjeverni dio Primorja malo je hla-
I na otoku
Cresu nalazi se
Vransko jezero
dniji, dok su najtopliji najjuæniji dijelovi pri-
morja i otoci na puËini. Najmanje padalina u
Hrvatskoj ima najudaljeniji otok Palagruæa.
Najpoznatiji vjetrovi primorja su bu-
ra, jugo i maestral. Bura puπe s kopna na
more, obiËno sa sjeveroistoka prema jugo-
zapadu. Hladan je i suh vjetar, a bura je
najjaËa kod Senja (poznata senjska bura).
Kako puπe na mahove i odlikuje se vrlo
snaænim udarima, vrlo je opasna za pomor-
ce. Jugo puπe s mora na kopno iz smjera
juga ili jugoistoka. To je topao i vlaæan vje-
tar te Ëesto donosi kiπu. Jugo je jak, ali naj-
ËeπÊe ravnomjerno jak vjetar pa je, usprkos
stvaranju velikih valova, za pomorce manje
opasan od bure. Maestral puπe iz smjera
zapada, a zbog blagosti i jednoliËnosti oso-
bito ga vole ljubitelji jedrenja.

UPAMTI POJMOVE
sredozemna klima, bura, jugo, maestral

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Koja su obiljeæja krπa? PLANINA VRH NADMORSKA VISINA u m
2. Na zemljovidu pokaæi najviπi vrh Republi- Dinara Dinara 1.831
ke Hrvatske. Kameπnica Kameπnica 1.810
3. Koja klima prevladava u Primorju? Biokovo Sveti Jure 1.762
4. Koji su vjetrovi tipiËni za Primorje? Velebit Vaganski vrh 1.757
5. Na zemljovidu Republike Hrvatske potraæi Pljeπivica Ozeblin 1.657
najviπe hrvatske planine i njihove vrhove. Velika Kapela Bjelolasica-Kula 1.533
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na Risnjak Veliki Risnjak 1.528
stranici 23. Svilaja Svilaja 1.508

43

50
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 51

ZadaÊa nastavne jedinice F S P I MoguÊi tijek nastave U D R » PR

• spoznati osnovna prirodno-zemljopisna obiljeæja Primorske
Hrvatske Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska i promatranja ra-
Zadaci nastave zliËitih dijelova (obala, unutraπnjost - nizine i planine) primor-
materijalni ili spoznajni (kognitivni): skog prostora. Prikupljanje razliËitih slikovnih i tekstualnih ma-
• odrediti primorski prostor na zemljovidu Republike Hrvatske terijala o prirodno-zemljopisnim obiljeæjima primorskog pro-
• opisati primorski prostor s obzirom na reljef, klimu, tlo i biljni stora. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
svijet Uvod
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati najviπe planine Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za promatranje
Primorske Hrvatske primorskog prostora i odgovora na prethodna pitanja iz
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati rijeke i jezera udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 2. Prirodno-zem-
Primorske Hrvatske ljopisna obiljeæja primorskog prostora.
• objasniti puhanje vjetrova bure, juga i maestrala Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
funkcionalni ili psihomotoriËni: 1. Obiljeæja krπa, 2. Obiljeæja voda, 3. Obiljeæja klime.
• razvijati sposobnost uoËavanja primorskog prostora na razli- Obrada novoga nastavnoga gradiva
Ëitim zemljovidima Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
• razvijati sposobnost promatranja, biljeæenja i opisivanja pro- iskustvima vezanim uz primorska podruËja slijedi obrada prema
mjena u primorskom prostoru tijekom godiπnjih doba planu rada. UËenicima pokazujemo primorski prostor i odjeljuje-
• poticati razvitak sposobnosti pamÊenja bitnih pojmova mo ga od gorsko-planinskog prostora. Objaπnjavamo granicu
odgojni ili afektivni: prema unutraπnjosti koju Ëine visoki gorski lanci. Imenujemo i na
• razvijati ljubav prema posebnostima primorskog zaviËaja zemljovidu pokazujemo najviπi vrh Republike Hrvatske.
• izgraivati ekoloπku svijest o oËuvanju primorskog prostora Objaπnjavamo osnovna obiljeæja krπa i prema moguÊnostima
• stjecati naviku planiranja i organizacije radnog vremena to dokumentiramo tipiËnim ilustracijama. Naglasak dajemo
na nedostatak poljoprivrednih povrπina i na tlo crvenicu. Isti-
Izvori znanja i nastavna pomagala Ëemo nedostatak voda na povrπini te imenujemo vaænije rije-
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se odr- ke i jezera. Pojavu ponornica objaπnjavamo.
æava u Primorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike, video- Klimatska obiljeæja tumaËimo i usporeujemo s klimatskim
zapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, monografije Primorske Hrvat- obiljeæjima drugih podruËja u Hrvatskoj. UËenike upoznaje-
ske, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike mo i s glavnim vjetrovima koji puπu u prostoru Primorske Hr-
Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna karta Repu- vatske te s njihovim obiljeæjima.
blike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvat- Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
ske, internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa Moæemo provesti pitanjima: Kako se zove najviπa planina,
kako se zove najviπi njen vrh, koliko je visok i gdje se nalazi?
Korelacija Koja su osnovna obiljeæja voda u Primorskoj Hrvatskoj? Koja
Hrvatski jezik: RazliËiti tekstualni opisi primorskih podruËja su osnovna obiljeæja klime Primorske Hrvatske?
Likovna kultura: RazliËiti slikovni (slike i fotografije) opisi pri- Ponavljanje
morskih podruËja Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 43. i dodatnim
Matematika: Usporedba visina primorskih planina. Usporedba pitanjima uËiteljice/uËitelja.
dubina Jadranskog mora. Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 23.
Provjera znanja
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
1. Krπ tj. 2. uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
Mirna
krËka druπtva u 4. razredu.
Raša
obiljeæja DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stranici 43.
3. Velebit Napisati sastav ©to mi se posebno svia u primorskom zaviËaju.
4. Polje u krπu,
Di
na

Zrmanja
ponori, jame, vrtaËe
ra

5. Krka, Zrmanja, ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA

18

Krka
30

Neretva, Cetina, Cetina POSTIGNU∆A

Raπa, Mirna, »ikola,
1. Kamenitost reljefa, propusnost tla i mali broj povrπinskih
Rijeka dubrovaËka itd. Neretva
tekuÊica osnovna su obiljeæja krπkog reljefa.
6. Vransko jezero na
2. U primorskom prostoru tipiËno tlo je crvenica.
Cresu, Vransko
3. U primorskom prostoru prevladava sredozemna ili medite-
jezero kod Biograda,
ranska klima. DA NE
Prokljansko, Modro jezero,
4. Primorski prostor je od zalea odvojen prostranim nizinama.
Crveno jezero itd.
DA NE
7. Sredozemna ili mediteranska
5. TipiËni vjetrovi u primorju su: a) maestral, koπava i fen
8. Juæni
b) bura, jugo i maestral c) bura, jugo i fen.

51
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 52
3. OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA
PRIMORSKE HRVATSKE
• Prisjeti se obiljeæja gospodarstva nizinskih dijelova Hrvatske. • Koje se gospodarske djela-
tnosti istiËu u gorskom dijelu naπe domovine? • U kojem dijelu godine najviπe posjetitelja do-
lazi na more? • Zaπto dolaze baπ tada? • Zaπto na naπu obalu dolazi i velik broj stranaca?
Po dobivanju morske jestive soli najpoznatiji je otok
Pag. Polja za isuπivanje soli.
U primorskim dijelovima Hrvatske malo
je plodnih povrπina, ali su zbog povoljne
klime i plodnog tla poljoprivredni prinosi
veliki pa se tu uzgajaju kulture koje ne
uspijevaju u unutraπnjosti zemlje. Posebice
su plodne zapadna Istra, Ravni kotari po-
kraj Zadra i delta Neretve. Stoga su voÊar-
stvo i povrÊarstvo vaæniji od ratarstva, a
dobro je razvijeno i vinogradarstvo.
Od povrtlarskih kultura najviπe se uzgaja-
ju krumpir, crveni luk, rajËica i zelena salata.
Velikom proizvodnjom se istiËu okolica Za-
dra, zapadna Istra i delta Neretve. Od voÊa se
najviπe uzgajaju viπnje, breskve, kiviji, man-
darine i masline. Primorska Hrvatska istiËe
se i dobro razvijenim vinogradarstvom, pose-
bice poluotok Peljeπac, otok Hvar, zapadna
Istra te okolica Zadra i ©ibenika. Poloæaj na
Jadranskome moru Hrvatskoj osigurava i do-
bre uvjete za razvoj morskog ribarstva i
umjetnog uzgoja ribe (marikulture).
Blizina mora u primorskom je dijelu Hr-
vatske utjecala na razvoj nekih djelatnosti ko-
44
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Uzgoj morskih æivotinja naziva se marikultura.
2. NajveÊa hrvatska luka je Rijeka.
3. Povrtlarstvo, voÊarstvo i vinogradarstvo je vaænije od
ratarstva.
DA NE
4. NajveÊa pomorska luka za prijevoz putnika je Split.
DA NE
5. U Dalmaciji je najznaËajnije turistiËko srediπte:
a) Split b) BraË c) Dubrovnik.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
OSNOVNA OBILJEÆJA GOSPODARSTVA
PRIMORSKE HRVATSKE
Posebnosti poljoprivrede: razvijenije je povrtlarstvo,
voÊarstvo i vinogradarstvo
ranije sazrijevanje (krumpir, zelena salata, crveni luk,
rajËica, krastavci, kelj itd.) - staklenici i plastenici
uzgoj juænog voÊa (limun, naranËa, mandarina, grejp,
Brodogradnja, pomor-
kivi)
stvo i ribolov su tradicio-
nalne gospodarske gra-
smokve, bademi, masline, viπnje, breskve
ne primorske Hrvatske ovËarstvo
je se ne mogu razvijati u drugim dijelovima uzgoj cvijeÊa (staklenici)
Hrvatske. Meu njima se istiËu pomorstvo,
luËki promet, brodogradnja te osobito turi- Ribarstvo i sol: marikultura
zam. Pomorstvo je od davnina jedna od naj-
vaænijih gospodarskih djelatnosti, a Hrvati su
morska sol (solane na Pagu, u Ninu i Stonu)
oduvijek poznati kao dobri pomorci. Pomorstvo i brodogradnja: glavna pomorska luka je Rijeka
Glavna hrvatska pomorska luka je Ri-
jeka, a po vaænosti je slijede PloËe kao luka
glavna putniËka luka je Split
za susjednu Bosnu i Hercegovinu te najveÊa tankeri, trajekti, katamarani
putniËka luka Split. Vrlo vaæna djelatnost je
Turizam: najznaËajnije podruËje - Istra i Kvarner
najznaËajnija mjesta su PoreË, Umag,
Rovinj, Pula, Opatija itd.
sezonski (ljetni); nautiËki turizam
Uzgoj juænog voÊa iskljuËiv je samo za primorski zavi-
Ëaj. Uzgoj loze i proizvodnja vina imaju dugu tradiciju.
druËju Makarske, Opatije, Dubrovnika i
Crikvenice i na svim veÊim otocima turizam
je glavna gospodarska djelatnost.
Najrazvijenije turistiËko podruËje Hr-
vatske je Istra s najjaËim turistiËkim sredi-
πtima Hrvatske PoreËom i Rovinjem, te
Umagom, Vrsarom i Pulom. Na susjednom
podruËju Kvarnera glavna turistiËka sredi-
πta su Mali Loπinj, Crikvenica i osobito
Opatija, poznata kao kolijevka hrvatskog
Trajektima se prevoze automobili, stanovnici i turisti
na otoke turizma. U Dalmaciji je daleko najvaænije
turistiËko srediπte Dubrovnik, a potom i
i brodogradnja, u kojoj Hrvatska spada u Makarska rivijera, Zadar, Vodice, te otoci
vodeÊe europske zemlje s tri velika srediπta Hvar, BraË i KorËula.
u Puli, Splitu i Rijeci. Od ostalih industrij-
skih djelatnosti veÊu vaænost imaju petro-
kemijska industrija u podruËju Rijeke, ce-
mentna i kemijska industrija u Splitu, pre-
hrambena u Zadru te aluminijska industrija
u ©ibeniku.
Lijepa i duga obala toplog Jadranskog
mora, ugodna sredozemna klima i bogat-
stvo povijesno-kulturnih spomenika u
Hrvatskoj privlaËi brojne turiste. Turi-
zam je preporodio mnoga nekoÊ siromaπna
ribarska naselja i stanovniπtvu omoguÊio Uzgoj morskih æivotinja - marikultura dobiva sve veÊe
bolji æivot. Na zapadnoj obali Istre, u po- znaËenje
UPAMTI POJMOVE
marikultura, nautiËki turizam, marina
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Koje su posebne gospodarske djelatnosti Posebna vrsta turizma po kojoj je Hrvatska
Primorske Hrvatske? poznata diljem Europe je uæivanje u plovi-
2. Koje su tri velike hrvatske pomorske luke? dbi morem jahtama, poznato kao nautiËki
3. Koji su glavni razlozi posjeta turista naπoj
obali?
turizam. U Hrvatskoj je on najrazvijeniji u
sjevernoj Dalmaciji, gdje ima najviπe otoka,
4. Koji je dio hrvatske obale najposjeÊeniji?
5. Koji je napoznatiji grad na hrvatskoj oba-
πto plovidbu Ëini osobito zanimljivom. Za
prihvat turista izgraene su posebne luke -
li Jadrana? marine. U Hrvatskoj ih je najviπe u sjever-
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na noj Dalmaciji oko najbrojnije jadranske
stranici 24. otoËne skupine - Kornata.
45
52
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 53

ZadaÊa nastavne jedinice I S F MoguÊi tijek nastave R D U PR »

• spoznati osnovna obiljeæja gospodarstva Primorske Hrvatske
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska, promatranja i
materijalni ili spoznajni (kognitivni): biljeæenja podataka o razliËitim gospodarskim djelatnostima
• objasniti osnovna obiljeæja poljoprivrede u Primorskoj Hrvatskoj. Obilazak trænice i razgledavanje vo-
• istaknuti posebne gospodarske djelatnosti Primorske Hrvatske Êa i povrÊa te ribe i drugih morskih æivotinja koje su tipiËne
(pomorstvo, brodogradnja) za Primorsku Hrvatsku. Obilazak prodavaonica prehrambe-
• opisati znaËenje turizma, posebice ljetnog, za Primorsku Hr- ne robe i razgledavanja proizvoda tipiËnih za Primorsku Hr-
vatsku vatsku (morska sol, riblje konzerve, vina itd.). Odgovori uËe-
funkcionalni ili psihomotoriËni: nika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• osposobljavati uËenike da povezuju reljef, tlo i klimu s poljo- Uvod
privredom Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava na temelju obilaska tr-
• razvijati sposobnost logiËkog zakljuËivanja na temelju po- ænice ili prodavaonice prehrambene robe i upoznavanja s
znatih Ëinjenica gospodarskim proizvodima iz Primorske Hrvatske najavit Êe-
• poticati razvitak sposobnosti usporeivanja s drugim prosto- mo nastavnu jedinicu 3. Osnovna obiljeæja gospodarstva Pri-
rima u Hrvatskoj morske Hrvatske.
odgojni ili afektivni:
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema sljedeÊim malim
• izgraivati pravilan stav prema prirodi i njenom gospodar-
spoznajnim koracima (plan rada): 1. Posebnosti poljoprivrede,
skom iskoriπtavanju
2. Ribarstvo i sol, 3. Pomorstvo i brodogradnja, 4. Turizam.
• uvaæavati stoljetnu tradiciju pomorstva i graditeljstva brodova
u Hrvatskoj Obrada novoga nastavnoga gradiva
• osiguravati ugodno radno ozraËje na satu prirode i druπtva Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika slijedi
obrada prema planu rada. Uz pomoÊ teksta i fotografija u
Izvori znanja i nastavna pomagala udæbeniku te drugih slikovnih materijala uËenike upoznajemo
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se odr- s osnovnim obiljeæjima gospodarstva. Naglaπavamo poseb-
æava u Primorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike, video- nost poljodjelstva (voÊarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo).
zapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, monografije Primorske Hrvat- UËenike upoznajemo s uzgojem mediteranskih kultura: smo-
ske, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike kava, badema, agruma (limun, naranËa, mandarina, grejp),
Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna karta Repu- maslina i kivija.
blike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvat- Naglaπavamo i uzgoj drugoga voÊa: viπnje, breskve itd. te
ske, internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa raznoga povrÊa. IstiËemo upotrebu plastenika i staklenika.
Uzgoj groæa te proizvodnja vina i maslinova ulja imaju za
Korelacija primorski prostor posebno veliko znaËenje. Od stoËarstva ra-
Hrvatski jezik: Opisi teæaka pri berbi groæa i maslina zvijenije je ovËarstvo.
Likovna kultura: Slike i fotografije maslinika, vinograda, ribo- Ribolov i dobivanje soli su jedne od najstarijih aktivnosti pri-
lova, gradnje brodova, ribarskih naselja, turistiËkih naselja itd. morskog prostora koje u novije vrijeme dopunjuje i planski
uzgoj morskih æivotinja - marikultura.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Velika tradicija su pomorstvo i graditeljstvo, u Ëemu je naπa
zemlja imala i ima veliki ugled u svijetu. ZnaËenje turizma,
1. posebice ljetnoga - kupaliπnog, je u posljednjih pedesetak
Poreč Rijeka godina sve izraæenije, to je vaæna gospodarska aktivnost ko-
ju i posebno naglaπavamo.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Pula Moæemo provesti ponavljanjem prema planu ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 45. i dodat-
Zadar
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz
Šibenik
Split
zaviËajnu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Ploče Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 24.
2. Toplo, Ëisto i lijepo more, Provjera znanja
ugodna klima, lijepa i Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
vrijedna povijesno-kulturna baπtina itd. Dubrovnik dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
3. Pomorstvo i brodogradnja uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
4. Juæno voÊe (limun, naranËa, grejp, kivi), smokve, bademi, druπtva u 4. razredu.
viπnje, breskve, masline itd. DomaÊi uradak/zadaÊa
5. TekuÊine, posebice naftu ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
6. Prometna sredstva (automobile, kamione) i ljude. nici 45. Opisati postupak dobivanja soli iz mora.
7. Istra

53
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 54
4. NASELJA I NASELJENOST PRIMORSKOG
PROSTORA
• Prisjeti se izgleda i veliËine naselja u Nizinskoj Hrvatskoj. • Kakva su prema veliËini nase-
lja u Gorskoj Hrvatskoj? • Imenuj i na zemljovidu pokaæi velike gradove - hrvatske luke.
• Kojim graevnim materijalom je bogata Primorska Hrvatska? • Ako æiviπ ili si posjetio ne-
ki primorski grad, imenuj ga i opiπi.
Rovinj je jedno od najposjeÊenijih turistiËkih mjesta u Istri
Naselja u Primorskoj Hrvatskoj znatno
se razlikuju od drugih dijelova Hrvatske,
jer pripadaju sredozemnom kulturnom
krugu. Zbog toga nalikuju gradovima osta-
lih sredozemnih zemalja, posebice Italiji.
Za te prostore znakovita je jaËa navika æiv-
ljenja u gradskim naseljima, pa tu postoji
mnogo viπe gradova nego u unutraπnjo-
sti naπe zemlje. OËuvanim sredozemnim
izgledom istiËu se stari dijelovi Splita, Za-
dra, ©ibenika i osobito Dubrovnika, kao i
Stara naselja (akropolska) tipiËna su za unutraπnjost
Istre, a nalaze se na vrhu breæuljaka podno kojih se
danas grade kuÊe, stambene i druge zgrade.
46
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Nakon Splita, najveÊi grad u Primorskoj Hrvatskoj je
Rijeka.
2. TipiËan graevni materijal za gradnju kuÊa u Primor-
skoj Hrvatskoj je kamen.
3. Glavni trg s crkvom srediπte je æivota u velikom broju
primorskih naselja. DA NE
4. Dalmatinska zagora je rijetko naseljen prostor Primor-
ske Hrvatske. DA NE
5. Motovun, Groænjan, Hum i Oprtalj su tzv. akropolska
naselja: a) u podvelebitskom primorju
b) na otoku Krku
c) u Istri.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
NASELJA I NASELJENOST PRIMORSKOG PROSTORA
Sredozemni kulturni krug: izgled naselja sliËan naseljima
u Italiji i drugim mediteranskim dræavama
kale, kamen kao graevni materijal, akropolska naselja
glavni trg s crkvom srediπte druπtvenog æivota
veÊina istarskih gradova te gradovi na otoci- Rijetko naseljeni prostori: unutraπnjost Istre, Dalmatinska
ma kao npr. Hvar, KorËula, Krk, Pag, Rab.
Gradovi i sela Primorske Hrvatske po-
zagora, DubrovaËko i podvelebitsko primorje, otoci
znati su po zbijenosti i nepravilnosti Cres, Mljet, Dugi otok, Lastovo itd.
izgleda te po vrlo uskim ulicama (“kala-
ma”), koje ljude πtite od snaænih vjetrova i
Gusto naseljeni prostori: od Lovrana do Rijeke, od
æege. Iako izgledom kuÊa i ulica meuso- Rijeke do Novog Vinodolskog, od Trogira do Splita,
bno sliËna, neka su naselja Primorske Hr-
vatske razmjerno velika, kao na otoku Kor-
od Splita do Omiπa, okolica Zadra, okolica Pule itd.
Ëuli, ali i vrlo mala, kao u Istri ili na otoci-
ma Cresu i Krku. Za svako veÊe naselje Pri-
morske Hrvatske osobitu vaænost ima gla-
Primorske kuÊe preteæito su graene od kamena
vni trg s crkvom, gdje se odvija glavnina
druπtvenog æivota.
Od naselja u unutraπnjosti Primorske
Hrvatske osobitom slikovitoπÊu istiËu se
istarska sela i mali gradiÊi na vrhovima bre-
æuljaka kao πto su Motovun, Groænjan i Opr-
talj. Neπto su drugaËija naselja u zaleu Dal-
macije, u Dalmatinskoj zagori. Iako je u njima
vanjski izgled kuÊa sliËan onom u priobalju,
ova se sela sastoje obiËno od niza malih zase-
laka, koji se raËunaju kao jedinstveno naselje.
dnja Ëesto ruænih velikih betonskih hotela i
kuÊa za odmor, koji su nagrdili mnoge nekoÊ
vrlo privlaËne krajolike uz obale Jadrana.
Primorska Hrvatska istiËe se velikim ra-
zlikama u naseljenosti izmeu pojedinih di-
jelova. Daleko su najguπÊe naseljena prio-
balja oko najveÊih gradova Rijeke i Spli-
ta. Primjerice, na obalnom potezu od Lo-
NajveÊi grad u primorskom zaviËaju je Split. Povijest vrana preko Rijeke do Novog Vinodolskog
toga grada stara je viπe od 2000 godina. ili od Trogira preko Splita do Omiπa gustoÊa
Za Primorsku Hrvatsku znakovito je i naseljenosti veÊa je od 200 stanovnika na
koriπtenje kamena kao graevnog materi- Ëetvorni kilometar. Vrlo su gusto naseljeni i
jala, koji ujedno sluæi i kao zaπtita od ljetnih priobalje oko Zadra, okolica Pule, delta Ne-
vruÊina. Naæalost, mnogi primorski gradovi retve te otoci Ugljan, Loπinj, Murter, Rab.
su u zadnjih pedesetak godina naruπeni Nasuprot tome, vrlo su rijetko naseljeni
izgradnjom zgrada od betona i bloketa, pose- dijelovi Dalmatinske zagore, unutraπnjost
bno najveÊi gradovi Split i Rijeka. Ljepotu Istre, DubrovaËko i Podvelebitsko primorje
primorskih gradova i sela naruπava i izgra- te otoci Cres, Mljet, Dugi otok i Lastovo.
Rab, otoËno sre-
Rijeka je najveÊi
grad u sjever-
diπte na istoime- nom dijelu hr-
nom otoku vatskog Jadrana
UPAMTI POJMOVE
sredozemni kulturni krug, kala
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Kojem kulturnom krugu pripadaju nase-
lja Primorske Hrvatske?
Od svih hrvatskih æupanija najviπe gradova
ima u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji - 16 te
2. Je li u Primorskoj Hrvatskoj viπe ili manje
gradova nego u drugim dijelovima?
u Primorsko-goranskoj æupaniji - 14. Meu
njima ima i nekih sasvim malih gradova,
3. Imenuj barem dva naselja u Istri koja su kao πto su Stari Grad na Hvaru, Komiæa na
izgraena na breæuljcima. Visu, Bakar ili Rab s manje od 2.000 stano-
4. Na zemljovidu Hrvatske pokaæi gusto na- vnika. Ipak, najmanji hrvatski grad je »a-
seljene prostore Primorske Hrvatske. bar u Gorskom kotaru sa svega 511 stano-
5. Imenuj najveÊi grad Primorske Hrvatske. vnika, dok je najmlai Trilj u Dalmatinskoj
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 25.
zagori, sluæbeno proglaπen gradom tek
2000. godine.
47
54
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 55

ZadaÊa nastavne jedinice F I MoguÊi tijek nastave D R U PR »

• spoznati osnovna obiljeæja naseljenosti Primorske Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• objasniti pripadnost sredozemnom kulturnom krugu
• opisati izgled nekih naselja Primorske Hrvatske
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati gusto naseljena
podruËja
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati rijetko naseljena
podruËja
• usporediti izgled naselja Primorske Hrvatske s naseljima u
Gorskoj i Nizinskoj Hrvatskoj
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• poticati razvitak usmenog i pismenog izraæavanja
• razvijati sposobnost usporeivanja naselja razliËitih kulturnih
krugova
odgojni ili afektivni:
• uvaæavati razlike izmeu razliËitih naËina æivota na selu i u
gradu
• razvijati pravilan stav prema graditeljskom naslijeu iz pro-
πlosti
• osiguravati ugodno radno ozraËje na satu prirode i druπtva
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se
odræava u Primorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike,
videozapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, monografije Primor-
ske Hrvatske, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta
Republike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna
karta Republike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Re-
publike Hrvatske, Popis stanovniπtva 2001., internet, zadaci
za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Opis izgleda naselja i æivota u naseljima Pri-
morske Hrvatske
Matematika: Promjena veliËine naselja u popisu 1991. i popi-
su 2001.
Likovna kultura: Naselja na slikama slikara i na fotografijama
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Split
2. a) Dubrovnik
b) u Dalmaciji
3. a) od Lovrana do Rijeke, od Rijeke do Novog Vinodolskog,
od Trogira do Splita, od Splita do Omiπa, okolica Zadra,
okolica Pule itd.
b) unutraπnjost Istre, Dalmatinska zagora, DubrovaËko i podve-
lebitsko primorje, otoci Cres, Mljet, Dugi otok, Lastovo itd.
4. Motovun, Groænjan, Oprtalj, Labin
5. a) NE,
b) DA,
c) DA,
d) DA,
e) NE
6. individualno
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska, fotografiranja
i opisivanja izgleda pojedinih naselja. Prikupljanje slikovnog
i tekstualnog materijala vezanog uz naselja i naseljenost Pri-
morske Hrvatske. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz
udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava steËenih pri obilasku
naselja ili razgledavanju prikupljenog materijala o njima te
odgovora na prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo
nastavnu jedinicu 4. Naselja i naseljenost primorskog pro-
stora.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Sredozemni kulturni krug,
2. Rijetko naseljeni prostori,
3. Gusto naseljeni prostori.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika slijedi
obrada prema planu rada. Sluæimo se tekstom i fotografija-
ma iz udæbenika s pojmovnikom te prikupljenim materijali-
ma. UËenike upoznajemo s pripadnoπÊu Primorske Hrvatske
sredozemnom ili mediteranskom graditeljskom kulturnom kru-
gu. Naglaπavamo da tome krugu pripadaju i druge dræave,
posebice Italija. Opisujemo izgled seoskih naselja u Istri koja
su smjeπtena na breæuljcima (akropolski tip naselja) te u dru-
gim dijelovima. IstiËemo kamen kao preteæiti graevinski ma-
terijal. KuÊe su Ëesto zbijene, a ulice uske i nepravilne (kale).
Opisujemo i gradnju pojedinih gradova na naπoj obali kroz
tisuÊljetnu povijest. Upozoravamo i na bezliËnu gradnju poje-
dinih objekata koji naruπavaju sklad i ljepotu.
Imenujemo i na zemljovidu Hrvatske pokazujemo gusto i rije-
tko naseljena podruËja Primorske Hrvatske. UËenicima obja-
πnjavamo razloge nejednake naseljenosti.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: ©to podrazumijevamo pod ime-
nom sredozemni kulturni krug? ©to su kale? Za koji dio Pri-
morske Hrvatske su tipiËna naselja na breæuljcima? Imenuj
barem dva gusto naseljena podruËja Primorske Hrvatske.
Imenuj barem dva rijetko naseljena podruËja Primorske Hr-
vatske.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 47. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz za-
viËajnu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 25. Poka-
zivanje na zemljovidu rijetkih i gusto naseljenih podruËja Pri-
morske Hrvatske.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 47. Opisati jedno od naselja Primorske Hrvatske koje ti
se posebno svia.

55
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 56

5. PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE PLAN PLO»E/PROZIRNICE

ZNAMENITOSTI PRIMORSKE HRVATSKE
• ©to je nacionalni park? • Koja su obiljeæja krπa? • U kojim se ustanovama Ëuvaju povije-
sno-kulturne znamenitosti? • Koji je najveÊi grad na obali hrvatskog Jadrana? Pokaæi ga na
zemljovidu. • U kojemu gradu se veÊ godinama odræava djeËji festival?
Rijeka Krka velikim dijelom je zaπtiÊena i proglaπena
nacionalnim parkom.
Primorski dijelovi naπe domovine Ëine
i po prirodnom i po kulturno-povijesnim
znamenitostima najvredniji dio naπe ze-
mlje. Tako se u Primorskoj Hrvatskoj nala-
ze u cijelosti Ëetiri hrvatska nacionalna par-
ka (Brijuni, Kornati, Krka i Mljet) te dijelo-
vi joπ tri parka (Paklenica, Sjeverni Velebit i
mali dio Risnjaka) od ukupno osam - dakle
svi osim PlitviËkih jezera.
I najvredniji dijelovi povijesno-kulturne
baπtine odnose se na Primorsku Hrvatsku,
jer je tu smjeπteno svih pet hrvatskih gra-
dova Ëiju kulturnu baπtinu πtiti UNESCO.
Meu njima su najpoznatiji Dubrovnik i
Split. Dubrovnik je jedan od najljepπih i naj-
oËuvanijih utvrenih gradova na Sredoze-
mlju. Split se ponosi Dioklecijanovom pala-
Ëom kao jedinstvenim oËuvanim carskim
obitavaliπtem iz rimskog doba. U svjetsku
kulturnu baπtinu joπ spadaju povijesni grad
Trogir na malom otoËiÊu te dvije osobito vri-
jedne crkve - πibenska katedrala Sv. Jakova i
Eufrazijeva bazilika (starokrπÊanska crkva) u
PoreËu.
Nacionalni parkovi Brijuni, Kornati i Mljet su na otoci-
ma. Detalj iz Nacionalnog parka Kornati.
Tri nacionalna parka Brijuni, Kornati i
Mljet nalaze se na jadranskim otocima.
Brijuni su poznati po lijepim parkovima,
zooloπkom vrtu u prirodi i nalazima iz rim-
skog doba. Uglavnom gole i nenaseljene
Kornate krase brojni otoci i otoËiÊi i razve-
denost bez premca u cijelom Sredozemlju.
Nacionalni park Mljet je poznat po dva ne-
obiËna zaljeva koja sliËe na jezera te po
izvornoj sredozemnoj borovoj πumi.
Istarski grad Pula pun je brojnih povijesno-kulturnih
spomenika. Amfiteatar (Arena) je svakako najpoznatiji.
PRIRODNE I POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI
PRIMORSKE HRVATSKE
Nacionalni parkovi: Brijuni, Kornati i Mljet su na
otocima, a Krka je rijeka dijelom u Primorskoj
Hrvatskoj (Paklenica, Sjeverni Velebit i Risnjak)
Parkovi prirode: UËka, Velebit i Biokovo - planine
Vransko jezero kod Biograda, zaljev TelaπËica na
Dugom otoku
Gradovi dio svjetske baπtine: Dubrovnik (stari grad i
zidine), Split (Dioklecijanova palaËa), Trogir (povije-
sna jezgra), PoreË (Eufrazijeva bazilika)
PojedinaËni povijesno-kulturni spomenici: ostaci rimske
Salone u Solinu, rimska arena u Puli, Narona kod
MetkoviÊa, crkvica Sv. Kriæa u Ninu, katedrala sv.
Jakova u ©ibeniku
crkvica sv. Donata u Zadru, BaπËanska ploËa itd.

48

morski nacionalni park Krka obuhvaÊa

Dubrovnik je naj-
poznatiji grad na
obali hrvatskoga
dijela Jadranskog
mora
Nacionalni park Paklenica u podnoæju
Velebita krase dva prelijepa duboka gorska
klanca, viπe πpilja i strme litice po kojima se
veru penjaËi iz svih dijelova Europe. Sjever-
ni Velebit krase zastraπujuÊe stijene Roæan-
skih i HajduËkih kukova i Ëuveni velebitski
botaniËki vrt. Po mnogima najljepπi pri-
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
Crkvica Svetog Kriæa u Ninu je poznata pod nazivom
“najmanja katedrala na svijetu”
1. Nacionalni parkovi Primorske Hrvatske na otocima su
UPAMTI POJMOVE
Brijunima, Mljetu i Kornatima.
bazilika, glagoljica, svjetska baπtina (WHS - World Heritage Site)
2. Nacionalni park Primorske Hrvatske vezan uz rijeku je
Krka. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI
1. Imenuj nacionalne parkove u Primorskoj
3. Nacionalni park Mljet poznat je po dva jezera. Hrvatskoj.
DA NE 2. Na zemljovidu pokaæi otoËne nacionalne
parkove Primorske Hrvatske.
4. Eufrazijeva bazilika (starokrπÊanska crkva) nalazi se u 3. Koja su Ëetiri grada zaπtiÊena kao dio
svjetske baπtine?
PoreËu. DA NE 4. Koji su poznati starohrvatski spomenici?
5. ©to je glagoljica?
5. Crkva svetog Donata potjeËe iz razdoblja poËetaka Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 26 .
hrvatske dræave, a nalazi se u:
a) Zadru b) Trogiru c) ©ibeniku.
zelenu dolinu istoimene rijeke s nekoliko
prekrasnih vodopada, nizom kanjona i je-
zera okruæenih surovim krπem.
U primorskom dijelu Hrvatske nalazi
se i pet od ukupno deset hrvatskih par-
kova prirode. Od toga se tri parka odnose
na planine UËku, Velebit i Biokovo, poznate
po raznolikom biljnom i æivotinjskom svi-
jetu i veliËanstvenim vidicima. Jedan park
obuhvaÊa Vransko jezero, najveÊe u Hrvat-
skoj, a drugi je duboki zaljev TelaπËica na
Dugom otoku, nasuprot Nacionalnom
parku Kornati.
U Primorskoj Hrvatskoj ima i mnogo
drugih izuzetno vrijednih prirodnih i kul-
turno-povijesnih znamenitosti. Od priro-
dnih znamenitosti spomenimo barem joπ
lijepe rijeke Zrmanju, Cetinu i Neretvu,
Modro i Crveno jezero kod Imotskog, Mo-
dru πpilju na otoku Biπevu. Od kulturno-
-povijesnih znamenitosti treba svakako
izdvojiti spomenike koji potjeËu iz raz-
doblja najranijih poËetaka hrvatske dr-
æave kao πto su crkvica Svetog Kriæa u Ni-
nu, crkva sv. Donata u Zadru i BaπËanska
ploËa iz Baπke na Krku, pisana posebnim
hrvatskim starim pismom - glagoljicom.
ÆELIM ZNATI VI©E
Znanstvena, obrazovna i kulturna organi-
zacija Ujedinjenih naroda (United Nations
Educational, Scientific and Cultural Organi-
zation - UNESCO) kao svjetsku baπtinu
(World Heritage Site - WHS) πtiti ukupno
730 podruËja u svijetu u 125 dræava. Od
toga se 563 podruËja odnose na kulturnu,
144 na prirodnu te 23 na kulturno-priro-
dnu baπtinu. Uredba o zaπtiti svjetske ba-
πtine je donesena 1972. godine.
49

56
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 57

ZadaÊa nastavne jedinice I F MoguÊi tijek nastave PR R U D »

• spoznati osnovne prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Primorske Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati nacionalne par-
kove Primorske Hrvatske
• imenovati i na zemljovidu Hrvatske pokazati parkove prirode
u Primorskoj Hrvatskoj
• opisati posebnost i ljepotu pojedinih zaπtiÊenih prirodnih
znamenitosti Primorske Hrvatske
• odrediti povijesno-kulturne spomenike koji su iz doba prije
dolaska Hrvata
• odrediti povijesno-kulturne spomenike koji su nastali nakon
dolaska Hrvata
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• primjenjivati ranije steËena znanja o prirodnim i povijesno-
-kulturnim znamenitostima
• poticati razvitak sposobnosti usporeivanja razliËitih zname-
nitosti
• osposobljavati uËenike da prepoznaju spomenike iz razliËitih
povijesnih razdoblja
odgojni ili afektivni:
• njegovati ljubav i poπtovanje prema prirodnim i povijesno-
-kulturnim znamenitostima Primorske Hrvatske
• razvijati svijest o potrebi Ëuvanja povijesno-kulturnih zname-
nitosti Primorske Hrvatske
• uvaæavati rezultate rada prijaπnjih generacija na izgradnji i
oËuvanju povijesno-kulturnih znamenitosti
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (vrijedi posebice za nastavu koja se odr-
æava u Primorskoj Hrvatskoj), dijapozitivi, nastavne slike, video-
zapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, monografije Primorske Hrvat-
ske, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike
Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna karta Repu-
blike Hrvatske, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvat-
ske, internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Opisi pojedinih nacionalnih parkova i parkova
prirode
Strani jezik: Brojni natpisi na latinskom jeziku koji je u to doba
bio sluæbeni jezik
Matematika: Brojni natpisi s rimskim (etruπËanskim) brojevima
Likovna kultura: Brojni graditeljski, drvodjelski (stolarski), ki-
parski i slikarski radovi (freske, mozaici i slike) u graevinama
Primorske Hrvatske
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Brijuni, Kornati, Krka i Mljet
2. Paklenica, Sjeverni Velebit i Risnjak
3. a) amfiteatar (arena), b) Pula, c) Istra
4. UËka, Velebit, Biokovo, Vransko jezero kod Biograda, zaljev
TelaπËica na Dugom otoku
5. Dubrovnik, Split, Trogir, PoreË, ©ibenik
6. a) crkva Svetog Kriæa b) Nin
7. a) BaπËanska ploËa b) glagoljica
c) Jurandvor d) Krk
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska i razgledavanja
prirodnih i povijesno-kulturnih znamenitosti Primorske Hrvatske.
Prikupljanje razliËitih turistiËkih prospekata i monografija veza-
nih za prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti Primorske Hr-
vatske. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava na temelju razgledava-
nja prirodnih i povijesno-kulturnih znamenitosti Primorske Hr-
vatske te odgovora na pitanja iz udæbenika najavit Êemo na-
stavnu jedinicu 5. Prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti
Primorske Hrvatske. (To je posljednja od pet nastavnih jedini-
ca u cjelini Primorski dijelovi Hrvatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema sljedeÊim
malim spoznajnim koracima (plan rada): 1. Nacionalni par-
kovi, 2. Parkovi prirode, 3. Gradovi dio svjetske baπtine, 4.
PojedinaËni povijesno-kulturni spomenici.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
iskustvima slijedi obrada prema planu rada. Imenujemo naci-
onalne parkove i pokazujemo ih na zemljovidu Republike Hr-
vatske. Ukazujemo na broj nacionalnih parkova Primorske
Hrvatske u odnosu na njihov ukupan broj u Hrvatskoj. IstiËe-
mo nacionalne parkove koji su na otocima (Brijuni, Kornati,
Mljet). Uz brojne fotografije u udæbeniku i one koje smo pri-
redili za nastavu objaπnjavamo posebnost svakoga od nacio-
nalnih parkova. SliËno Ëinimo i s parkovima prirode: imenu-
jemo ih, pokazujemo na zemljovidu Hrvatske, opisujemo nji-
hovu posebnost i pokazujemo ih na brojnim fotografijama.
Prema moguÊnostima opisujemo i druge pojedinaËne i lijepe
prirodne znamenitosti (Crveno i Modro jezero, rijeke Zrma-
nju, Cetinu i Neretvu itd.).
U drugom dijelu sata uËenike upuÊujemo u bogatu povijesno-
-kulturnu baπtinu koju su Hrvati zatekli pri dolasku u Primor-
sku Hrvatsku. IstiËemo gradove koji su pod svjetskom zaπtitom
(UNESCO): Dioklecijanova palaËa u Splitu, stara jezgra gra-
da Trogira, stari dio grada Dubrovnika, Eufrazijeva bazilika
u PoreËu. Spominjemo i druge lijepe i oËuvane znamenitosti
iz davne proπlosti. Nastavljamo sa znamenitostima koje po-
tjeËu iz najranije hrvatske povijesti te s ostalim povijesno-kul-
turnim spomenicima. Sve ih imenujemo, opisujemo i pokazu-
jemo na zemljovidu Hrvatske gdje su pronaeni.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora piπuÊi plan ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 49. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 26. Poka-
zivanje na zemljovidu Republike Hrvatske prirodnih i povije-
sno-kulturnih znamenitosti.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 49. Opisati jednu prirodnu ili povijesno-kulturnu zname-
nitost Primorske Hrvatske.

57
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 58

IZ PRO©LOSTI HRVATSKE
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
1. DOLAZAK HRVATA U DANA©NJU DOMOVINU DOLAZAK HRVATA U DANA©NJU DOMOVINU

• ©to opisuje proπlost? • ©to opisuje buduÊnost? • U kojem vremenu mi æivimo? • Koje kul-
turno-povijesne spomenike poznajeπ iz razdoblja najranijih poËetaka hrvatske dræave?
• Pokaæi na zemljovidu hrvatske gradove Zadar, Nin i Baπku na otoku Krku.
Crkva sv. Donata u Zadru odliËno je oËuvani spomenik
iz 9. stoljeÊa
Naπa domovina bila je naseljena i prije
dolaska Hrvata. O tome razdoblju nam
svjedoËe razliËiti izvori. To su primjerice
©andalja kod Pule, Veternica kod Zagreba,
Huπnjakovo u Krapini, Vindija kod Vara-
ædina, VuËedol kod Vukovara itd.
I Stara GrËka je bila prisutna na prostoru
danaπnje Hrvatske, posebice na otocima,
Kameni ulomak s imenom hrvatskoga kneza Primorske
Hrvatske Trpimira iz 9. stoljeÊa (lijevo).
Znamenita je kamena krstionica kneza Viπeslava iz
Splita iz 800. godine. Nju krasi lijepi pleter (desno).
Dolazak Hrvata: dolaze u 6. i 7. stoljeÊu iz juæne Poljske
zaposjedaju prostor od rijeke Drave do Jadranskog
mora
npr. na Visu. Stari Rimljani su imali brojne
gradove diljem Hrvatske. Prisjetimo se sa- osnivaju æupanije kojima upravlja æupan
mo gradiva proπle godine kada spominje- krπÊanstvo prihvaÊaju u 9. stoljeÊu
mo Andautoniju (©Ëitarjevo) kod Zagreba,
Mursu (Osijek), Marsoniju (Slavonski poËetkom 9. stoljeÊa osnivaju kneæevine kojima uprav-
Brod), Salonu (Solin), Spalato (Split) itd. lja knez
Dakle, prostor naπe domovine ima dugu
proπlost naseljenosti. Prvi hrvatski vladari: knez Borna stoluje u
Hrvati dolaze s podruËja danaπnje ju- Lici - Primorska kneæevina
æne Poljske u vrijeme velike seobe naro-
Ljudevit Posavski stoluje u Sisku - Posavska kneæevina
Trpimir (dinastija TrpimiroviÊa)
Domagoj ratuje s Arapima i MleËanima
Branimir osigurava samostalnost hrvatskoj kneæevini
Kameni ulomak s imenom hrvatskoga kneza Branimira
detalj je kamene grede poruπene crkvice u MuÊu kraj
Sinja iz 888. godine
da tijekom 6. i 7. stoljeÊa. Naseljavaju
prostor od rijeke Drave do Jadranskoga
mora. O razdoblju dolaska Hrvata postoje
skromni izvori i brojne priËe i legende.
Svoju zemlju Hrvati ureuju u æupanije.
Æupanijom upravlja æupan kojega biraju
odrasli Ëlanovi. Tradiciju organizacije na
æupanije prihvatila je i danaπnja Republika
Hrvatska. Hrvati se postupno stapaju sa za-
teËenim stanovniπtvom te prihvaÊaju sve
ono πto je napredno od svojih susjeda. Kr-
πÊansku vjeru i brojne obiËaje vezane uz
krπÊansku civilizaciju prihvaÊaju u 9.
stoljeÊu.

50

PoËetkom 9. stoljeÊa Hrvati osnivaju

dvije kneæevine. Prvi poznati knez bio je
Borna, a stolovao je u Lici. Kneæevina Pri-
morska Hrvatska mu je obuhvaÊala prostor
od Istre do Makarske. Drugi knez Ljudevit
Posavski stolovao je u Sisku. Kneæevina
Panonska Hrvatska bila je sve do rijeke
Drave. Obje kneæevine su bile podloæne
FranaËkom Carstvu. Postupno su kneæevi-
ne jaËale. Knez Trpimir u 9. stoljeÊu je bio

UmjetniËka slika Ferdinanda Quiquereza iz 1870. go-

Ostaci crkve sv. Spasa kod izvora rijeke Cetine iz 9.
stoljeÊa
dine prikazuje dolazak Hrvata na more
osnivaË dinastije TrpimiroviÊa zaËetnik
stvaranja jaËe i jedinstvenije Hrvatske. Nje-
ga nasljeuje knez Domagoj koji je uspje-
πno ratovao s Arapima i MleËanima. Knez
Branimir krajem 9. stoljeÊa osigurava sa-
mostalnost hrvatskoj kneæevini.

UPAMTI POJMOVE
æupanija, æupan, knez, Borna, Ljudevit, Trpimir, Domagoj, Branimir

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Kada Hrvati naseljavaju prostor danaπnje
Hrvatske?
2. Kako Hrvati organiziraju svoju zemlju na-
kon doseljenja?
3. Kada Hrvati prihvaÊaju krπÊansku vjeru?
4. U kojemu stoljeÊu vlada knez Trpimir?
5. Imenuj barem dva hrvatska kneza.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 27.
Znameniti hrvatski slikar Oton IvekoviÊ u
svom bogatom slikarskom opusu ima i dio
slika koje prate vaæne dogaaje iz rane hr-
vatske povijesti od dolaska Hrvata tijekom
6. i 7. stoljeÊa do nastanka Hrvatsko-ugar-
ske dræave 1102. godine. Prva iz tog ciklu-
sa je Dolazak Hrvata na Jadran, slijedi ju
Krunidba kralja Tomislava, a zatim Smrt
Petra SvaËiÊa.

51

58
Priroda04KB2 4/20/03 10:30 Page 59

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave U R D » PR

• spoznati ranu hrvatsku proπlost na danaπnjim prostorima
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska i razgledavanja
materijalni ili spoznajni (kognitivni): te prema moguÊnostima i fotografiranja povijesnih spomeni-
• ustanoviti vrijeme dolaska Hrvata na prostor izmeu Drave i ka, dokumenata i prostora od Drave do Jadrana na koji su
Jadrana Hrvati doπli. Posjet muzejima, galerijama, arhivima, crkvama i
• odrediti kada Hrvati primaju krπÊanstvo kao svoju vjeru drugim ustanovama gdje se Ëuvaju podaci o hrvatskoj proπlo-
• opisati teritorijalni ustroj nove domovine Hrvata sti. Prikupljanje slikovnog i tekstualnog materijala o proπlosti
• imenovati prve hrvatske vladare i vrijeme njihove vladavine Hrvata. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
funkcionalni ili psihomotoriËni: Uvod
• osposobljavati uËenike da se snalaze na crti vremena Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz dolazak Hr-
• osposobljavati uËenike da se snalaze na povijesnim kartama vata u danaπnju domovinu i odgovora na prethodna pitanja
odgojni ili afektivni: iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu Dolazak Hrvata
• razvijati interes za hrvatsku proπlost u danaπnju domovinu. (To je prva od pet nastavnih jedinica u
• njegovati ljubav i poπtovanje prema hrvatskoj proπlosti cjelini Iz proπlosti Hrvatske.)
Izvori znanja i nastavna pomagala Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Dolazak Hrvata,
• neposredno okruæenje (povijesni spomenici razliËitih razdo- 2. Prvi hrvatski vladari.
blja), dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, Hrvatska - turi- Obrada novoga nastavnoga gradiva
stiËki vodiË, monografije Hrvatske, udæbenik, radna biljeæni-
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
ca, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopisna karta
iskustvima slijedi obrada prema planu rada. UËenike na po-
æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske, zemljovid
Ëetku upozoravamo da o najranijoj proπlosti Hrvata znamo
Hrvatske - Izbor hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika,
relativno malo jer je o njima i malo podataka. IstiËemo da su
vremenska crta (vremenska lenta), T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æu-
Hrvati prostor izmeu rijeke Drave i Jadranskoga mora nase-
panije Republike Hrvatske, internet, zadaci za vrednovanje
ljavali tijekom 6. i 7. stoljeÊa. Dakle, to je bilo dugo razdoblje
uËenikova postignuÊa
u kojemu su se oni privikavali prostoru i dijelom mijeπali sa
Korelacija zateËenim stanovniπtvom.
Hrvatski jezik: PoËeci hrvatske pismenosti Vaæan trenutak je prihvaÊanje krπÊanske vjere i svih pozitiv-
Likovna kultura: Povijesni dokumenti na kamenim ostacima s nih tekovina te civilizacije. Oni svoju domovinu ureuju na
pleterom i drugim ornamentima manje teritorijalne jedinice - æupanije i biraju svoje vladare -
Vjeronauk: Prelazak Hrvata s mnogoboπtva na krπÊanstvo knezove. Osnivanjem svojih kneæevina moraju i braniti svoj
teritorij od susjeda. Prve hrvatske knezove imenujemo, spo-
minjemo vrijeme njihove vladavine te na zemljovidu Hrvat-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE ske pokazujemo prostor u kojem su vladali. Koristimo se tek-
stom i fotografijama iz udæbenika i drugim slikovnim materi-
1. U 6. i 7. stoljeÊu. b) b) Domagoj
jalima te pojmovnikom s kazalom. Uz pomoÊ vremenske crte
2. Drava c) b) Sisku
pomaæemo uËenicima razumijevanje svih bitnih promjena u
3. æupanije 8. Domagoj
proπlosti.
4. U 9. stoljeÊu. 9. Branimir
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
5. Borna i Ljudevit Posavski 10. Slikar koji je naslikao
Moæemo provesti sljedeÊim pitanjima: Kada Hrvati dolaze na
6. Trpimir mnoge slike vezane uz
danaπnje prostore? Kako su podijelili i organizirali zemlju?
7. a) b) Ljudevit hrvatsku proπlost.
Kako su se zvala prva dva hrvatska kneza i kojim su prostori-
5 6 7 8 9 10 11 ma vladali? S kime su Hrvati ratovali u prvim stoljeÊima od
11. stoljeÊa
dolaska u danaπnju domovinu?
Ponavljanje
D

Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 51. i dodatnim

A
C

pitanjima uËiteljice/uËitelja.
B

desetljeÊa Utvrivanje i uvjeæbavanje

Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 27.
Provjera znanja
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
POSTIGNU∆A dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
1. Hrvati u danaπnju domovinu dolaze u 6. i 7. stoljeÊu.
druπtva u 4. razredu.
2. Odrasli Ëlanovi biraju æupana koji upravlja æupanijom.
DomaÊi uradak/zadaÊa
3. Ljudevit Posavski stolovao je u Sisku. DA NE
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stranici
4. Knez Trpimir vladao je u 9. stoljeÊu. DA NE
51. ProËitati neku od priËa o dolasku Hrvata u novu domovinu.
5. Samostalnost hrvatskoj kneæevini osigurao je knez:
a) Borna b) Domagoj c) Branimir.

59
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 60

2. TOMISLAV - PRVI HRVATSKI KRALJ PLAN PLO»E/PROZIRNICE

• Kada poËinje, a kada zavrπava 10. stoljeÊe? • Kako je tijekom 7. i 8. stoljeÊa bio organi-
ziran hrvatski teritorij? • Kada nastaju prve hrvatske kneæevine? • Imenuj vaænu dinastiju
od koje potjeËu brojni hrvatski knezovi. • Koliko stoljeÊa Hrvati pripadaju krπÊanskoj vjeri?
Spomenik prvome hr-
vatskom kralju Tomi-
slavu nalazi se kod
æeljezniËkog kolodvo-
ra u Zagrebu. Taj lije-
pi spomenik izradio
je Robert Frangeπ-Mi-
hanoviÊ.
Knez Tomislav je bio snaæan vladar. Po-
Ëetkom 10. stoljeÊa obranio je Hrvatsku od
prodora Maara te ih protjerao preko rijeke
Drave. Tim Ëinom ovladao je i Posavskom
kneæevinom. Ujedinio je i osnaæio hrvatsku
dræavu. U sukobima sa susjedima ostvari-
vao je vaæne pobjede i stjecao ugled i moÊ.
To mu je omoguÊilo da se 925. godine pro-
glasio kraljem. BuduÊi su Hrvati veÊ pri-
TOMISLAV - PRVI HRVATSKI KRALJ
Tomislav: prvi hrvatski kralj 925. godine
ujedinjuje Hrvatsku; kraljevsku titulu mu priznaje papa
padali krπÊanskoj civilizaciji, dobio je pri-
znanje i Svetog oca (pape). Tijekom vlada-
crkveni sabori u Splitu
vine organizirao je dræavu i jaËao ugled Cr- Petar Kreπimir IV.: vlada u 11. stoljeÊu; stoluje u
kve. Sazvao je crkvene sabore u Splitu koji-
ma je osigurao da splitski nadbiskup bude
Biogradu, πiri hrvatski teritorij; podiæe gradove
crkveni poglavar cijele Hrvatske. ©ibenik, Nin, Knin
Tijekom 11. stoljeÊa u vrijeme kralja
Petra Kreπimira IV. Hrvatska je joπ veÊa i Zvonimir: stoluje u Kninu; BaπËanska ploËa
snaænija. Petar Kreπimir IV. stolovao je u Bi- nema nasljednika
ogradu gdje se i okrunio za hrvatskoga kra-
lja. On potiËe izgradnju gradova ©ibenika, posljednji hrvatski kralj Petar SvaËiÊ poginuo u bitki s
Nina, Knina i drugih. Maarima na planini Gvozdu (Petrova gora) 1097.
Kralja Petra Kreπimira IV. nasljeuje
Zvonimir. Uz pomoÊ æeninog oca, ugarskog godine
kralja, uspio je zavladati i Slavonijom. Papa Koloman ArpadoviÊ: ugarski kralj; kralj
mu πalje krunu te je u Solinu okrunjen za
hrvatskog kralja. Stolovao je u Kninu. U Hrvatsko-ugarske dræave od 1102. godine
narodu je ostao u sjeÊanju kao dobar vla-
dar. Osigurao je napredak dræave, pomagao
je izgradnju crkava i samostana, brinuo je
za kulturu itd. Vaæan dogaaj iz njegove
vladavine je darivanje zemlje samostanu sv.
Lucije na otoku Krku. Taj Ëin i njegovo ime
zabiljeæeni su na BaπËanskoj ploËi. Kralj
Zvonimir nije imao nasljednika.

Slikar Ferdinand Quiqerez prikazao je prvog hrvatskog BaπËanska ploËa je vrijedan dokument uklesan u ka-
kralja Tomislava menu pismom glagoljicom

52

Nakon smrti kralja Zvonimira njegova

æena Jelena æeli na hrvatsko prijestolje do-
vesti svoga brata, ugarskoga kralja Ladisla-
va ArpadoviÊa. To dio hrvatskoga plemstva
ne prihvaÊa te bira svoga - hrvatskoga kra-
lja Petra SvaËiÊa. Kralj Petar i njegova voj-
ska u bitki na planini Gvozdu 1097. godine
Pisani dokument - u sukobu s ugarskim kraljem Kolomanom
BaπËanska ploËa bivaju poraæeni, a Petar pogiba. On je bio
pronaen je u mje- posljednji hrvatski vladar. Godine 1102.
stu Jurandvoru na ugarski kralj Koloman iz dinastije Arpa-
otoku Krku
doviÊa se u Biogradu okrunio krunom
hrvatskih kraljeva. Tim Ëinom Hrvatska
ulazi u savez s Ugarskom i nastaje dvojna
Hrvatsko-ugarska dræava.

ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA

POSTIGNU∆A Smrt posljednjega hrvatskoga kralja Petra SvaËiÊa osli-
Teritorij Hrvatske u vrijeme Petra Kreπimira IV. kao je Oton IvekoviÊ krajem 19. stoljeÊa

1. Ujedinitelj hrvatske dræave i njen prvi kralj bio je UPAMTI POJMOVE

Tomislav. kralj, Tomislav, Petar Kreπimir IV., Zvonimir, Jelena, Petar SvaËiÊ, Kolo-
man, ArpadoviÊi, Hrvatsko-ugarska dræava
2. Kralj Petar Kreπimir IV. stolovao je u gradu na obali
Jadranskog mora koji se zove Biograd. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
3. Hrvatski kralj Zvonimir nije imao nasljednika. 1. S kime ratuje Tomislav?
2. Koje se godine Tomislav proglasio kraljem?
PovjesniËari se ne slaæu oko mjesta krunje-
nja kralja Tomislava. Veliki dio smatra da se
DA NE 3. U kojem gradu stoluje hrvatski kralj Petar knez Tomislav okrunio za prvoga hrvatsko-
Kreπimir IV.?
4. Koloman je 1202. godine postao hrvatsko-ugarski kralj. 4. Koji hrvatski kralj je stolovao u Kninu?
ga kralja na Duvanjskome polju u susje-
dnoj dræavi Bosni i Hercegovini. Na Du-
5. Koja maarska dinastija dolazi na prije-
DA NE stolje u Hrvatsku? vanjskome polju u Hercegovini srediπnje
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na mjesto je bilo Duvno. Danas se to mjesto
5. BaπËanska ploËa na kojoj je uklesano ime hrvatskog stranici 28. zove Tomislavgrad.
kralja Zvonimira pronaena je na hrvatskom otoku:
a) Rabu b) Krku c) Cresu. 53

60
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 61

ZadaÊa nastavne jedinice I S F P MoguÊi tijek nastave R D » PR U

• spoznati razvoj hrvatske dræave u 10. i 11. stoljeÊu
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska, razgledavanja
materijalni ili spoznajni (kognitivni): te prema moguÊnostima i fotografiranja povijesnih dokume-
• opisati razvoj Hrvatske u vrijeme Tomislava nata, spomenika i prostora vezanih za razdoblje 10. i 11. sto-
• imenovati vladare koji su naslijedili kralja Tomislava ljeÊa. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• opisati postupak uspostave dinastije ArpadoviÊa Uvod
funkcionalni ili psihomotoriËni: Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava na temelju obilaska i
• razvijati sposobnosti opisivanja, zakljuËivanja i snalaæenja u razgledavanja povijesnih dokumenata i spomenika vezanih
vremenu za razdoblje 10. i 11. stoljeÊa najavit Êemo nastavnu jedinicu
• osposobljavati uËenike da znaju povezivati vrijeme i mjesto 2. Tomislav - prvi hrvatski kralj.
pojedinih dogaaja Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
odgojni ili afektivni: 1. Tomislav,
• jaËati osjeÊaj nuænosti jedinstva naroda u vaænim trenucima 2. Petar Kreπimir IV.,
• razvijati osjeÊaj poπtovanja i ljubavi prema vlastitom narodu i 3. Zvonimir,
domovini 4. Koloman ArpadoviÊ.
• izgraivati pravilan stav prema hrvatskoj proπlosti Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
Izvori znanja i nastavna pomagala iskustvima slijedi obrada prema planu rada. Razdoblje Hr-
• neposredno okruæenje (povijesni spomenici razliËitih razdo- vatske kao kraljevine poËinjemo s njezinim ujediniteljem i pr-
blja), dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, Hrvatska - turi- vim kraljem Tomislavom. IstiËemo njegovu borbu s Maarima
stiËki vodiË, monografije Hrvatske, udæbenik, radna biljeæni- (Ugarskom) koje on potiskuje sjevernije od rijeke Drave te
ca, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopisna karta uspostavlja tisuÊljetnu granicu izmeu Hrvata i Maara.
æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske, zemljovid Naglaπavamo Tomislavove zasluge za ureenje crkvenih pri-
Hrvatske - Izbor hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika, lika (crkveni sabori u Splitu). Nakon kralja Tomislava obrau-
vremenska crta (vremenska lenta), internet, zadaci za vre- jemo kralja Petra Kreπimira IV. za Ëije je vladavine Hrvatska
dnovanje uËenikova postignuÊa znatno poveÊala svoj teritorij.
Kralja Zvonimira istiËemo kao kralja Ëije je ime zapisano na
Korelacija BaπËanskoj ploËi, ali i kao kralja koji nije imao nasljednika.
Hrvatski jezik: PriËe i pjesme iz hrvatske proπlosti Kralj Petar SvaËiÊ, kao posljednji hrvatski kralj, i njegova po-
Strani jezici: Latinski jezik i pismo su bili sluæbeni u upotrebi gibija na planini Gvozdu postaje simbolom æelje za punom
Likovna kultura: Slikarstvo Otona IvekoviÊa i drugih koji su sli- samostalnoπÊu Hrvatske. Naglaπavamo da nakon kralja Petra
kali hrvatske povijesne teme Hrvatska ulazi u viπestoljetnu dvojnu dræavu s Ugarskom.
Vjeronauk: Vaænost sazivanja crkvenih sabora u Splitu u vrije- KljuËne godine u hrvatskoj povijesti poæeljno je pokazati na
me kralja Tomislava vremenskoj crti (vremenskoj lenti). Mjesta stolovanja hrvatskih
kraljeva, mjesta na kojima su primili krune i druga vaæna
mjesta pokazujemo na zidnoj zemljopisnoj karti Republike
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Hrvatske i na zemljovidu Hrvatske - Izbor hrvatskih kulturno-
-povijesnih spomenika.
1. U 10. stoljeÊu. Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
2. S Maarima Moæemo provesti ponavljanjem prema planu ploËe.
3. Te godine je knez Tomislav okrunjen za kralja, a Hrvatska od Ponavljanje
kneæevine postaje kraljevinom. Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 53. i dodat-
4. U Bosni i Hercegovini (Duvanjsko polje) nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz
5. U 11. stoljeÊu zaviËajnu nastavu.
6. Kralj Zvonimir Utvrivanje i uvjeæbavanje
7. a) s Maarima Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 28. Poka-
b) Maari zivanje na zemljovidu Republike Hrvatske i na zemljovidu Hr-
c) Nakon te bitke Hrvatska je uπla u dræavnu zajednicu s vatske - Izbor hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika.
Maarima (Ugarskom). Provjera znanja
8. a) c) Biogradu Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
b) c) Kninu dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
c) c) ArpadoviÊa uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
9. 1102. godine druπtva u 4. razredu.
10. 12. stoljeÊu DomaÊi uradak/zadaÊa
11. 2. tisuÊljeÊu ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
12. individualno nici 28. Opisati spomenik kralja Tomislava u Zagrebu na
Glavnom kolodvoru.

61
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 62
3. VI©ESTOLJETNA BORBA ZA O»UVANJE
SAMOSTALNOSTI
• Imenuj prvog hrvatskog kralja. • Kako se zvao posljednji domaÊi (hrvatski) vladar? • Tko
je Koloman? • Koje godine nastaje Hrvatsko-ugarska dræava? • Zaπto je doπlo do Hrvatsko-
-ugarske dræave?
Krbavsko polje u Lici je prostor na kojemu su se sukobi-
le hrvatska i osmanlijska vojska 1493. godine
Utjecaj ugarskih vladara je zbog udalje-
nosti u Hrvatskoj postupno slabio. To je
pomoglo jaËanju hrvatskih plemiÊa. Pose-
bno snaæni hrvatski plemiÊi koji su vladali
velikim dijelom hrvatskoga teritorija bili su
knezovi KaËiÊi u prostoru od rijeke Ceti-
ne do Neretve. Takoer su znaËajni kne-
zovi ©ubiÊi oko rijeke Krke i knezovi Kr-
Ëki kasnije znani kao Frankopani na pro-
storu otoka Krka i velikog dijela sjever-
nog Hrvatskog primorja.
Krajem 15. stoljeÊa veliku prijetnju Hr-
vatskoj nameÊu sve uËestaliji prodori
Osmanlija (Turaka) s istoka. Osmanlije su
postupno osvajale velike prostore i uniπta-
vale gradove i posjede. U velikoj bitki na
Krbavskom polju u Lici 1493. godine hr-
vatska vojska je bila poraæena. Brojni Hr-
54
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Knezovi KaËiÊi vladali su prostorom od rijeke Cetine
do rijeke Neretve.
2. Knezovi ©ubiÊi vladali su prostorom oko rijeke Krke.
3. Bitka Hrvata i Turaka (Osmanlija) na Krbavskom polju
bila je 1493. godine.
DA NE
4. Nakon bitke na MohaËkom polju 1526. godine Hrvati
biraju Ferdinanda Habsburπkog za hrvatskoga kralja.
DA NE
5. Pogubljenje hrvatskih velikaπa Petra Zrinskog i Frana
Krste Frankopana zbilo se u:
a) Novom Mestu
b) Novom Marofu
c) BeËkom Novom Mjestu.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
VI©ESTOLJETNA BORBA ZA O»UVANJE
SAMOSTALNOSTI
Knezovi: KaËiÊi, ©ubiÊi i KrËki
vati nakon te bitke sele sjevernije i zapadni- Bitke s Turcima: 1493. godine na Krbavskom polju u
je u danaπnju Austriju, Maarsku, Slova-
Ëku, Italiju. Hrvatskoj (Lika)
Bitkom na MohaËkom polju u dana- 1526. godine na MohaËkom polju u Maarskoj
πnjoj Maarskoj 1526. godine hrvatsko-
-ugarska vojska biva poraæena, a u toj bi- Dolazak Habsburgovaca: 1527. godine kralj Ferdinand
tki pogiba i ugarsko-hrvatski kralj. Nakon postaje i hrvatski kralj
te bitke 1527. godine Hrvati na Saboru u
Cetinu biraju novoga kralja Ferdinanda Zrinski i Frankopani: hrvatski plemiÊi protiv
Habsburπkog sa zadaÊom da pomogne u Habsburgovaca
obrani od Osmanlija. Tim izborom prestaje
postojati Hrvatsko-ugarska dræava i nastaje ubijeni u BeËkom Novom Mjestu u Austriji
nova dræava - Habsburπka Monarhija. Dubrovnik: neovisan grad - dræava (republika)
razvijena umjetnost, kultura, znanost itd.
Hrvatski plemiÊi Petar Zrinski (lijevo) i Fran Krsto Fran-
kopan (desno)
Na nesreÊu Hrvata, Habsburgovci ne
uspijevaju zaustaviti Osmanlije i ne poπtuju
ugovorene obaveze prema Hrvatima. Tome
se protivi hrvatsko plemstvo, posebice ugle-
dni i snaæni plemiÊi ©ubiÊi Zrinski (braÊa
Nikola i Petar) te Fran Krsto Frankopan.
Prijevarom su dovedeni u Wiener Neustadt
(BeËko Novo Mjesto) u danaπnju Austriju
gdje su 1671. godine pogubljeni.
HIMNA SLOBODI
O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga viπnji nam Bog je dô,
uzroËe istini od naπe sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski æivoti
ne mogu bit plata tvôj Ëistoj ljepoti!
Ivan GunduliÊ
(1598. - 1638.)
Dubrovnik je bio slobodan hrvatski prostor. Dubrova-
Velikim dijelom hrvatske obale vladali su Ëke zidine simbol su toga grada. Iz imena Libertas na
zastavi Dubrovnika vidi se kako je Dubrovnik cijenio i
MleËani Ëije je bilo sjediπte u danaπnjoj Italiji gajio slobodu.
oko grada Venecije. Na jugu Hrvatske veÊ od
doseljenja Hrvata grad Dubrovnik i njegova
okolica imaju svoju samostalnost. Mudrom
rom hrvatskom obiËaju na Ëelu Republike je
knez. Ta dræava je opstala do poËetka 19.
politikom, trgovinom, razvijanjem pomor-
stva, obrta, znanosti, kulture, umjetnosti sve
stoljeÊa kada je osvajaju Francuzi.
DubrovaËka Republika dala je veliki do-
viπe jaËaju i razvijaju se. I pored stalnih su- prinos hrvatskoj znanosti, umjetnosti, kul-
koba s MleËanima uspjeπno Ëuvaju svoju sa- turi i promicanju Hrvatske u svijetu. I da-
mostalnost te uspostavljaju dubrovaËku dr- nas je Dubrovnik, nakon Zagreba, najpo-
æavu - DubrovaËku Republiku. Prema sta- znatiji hrvatski grad u svijetu.
UPAMTI POJMOVE
Krbavsko polje (bitka), MohaËko polje
(bitka), Ferdinand Habsburπki, ©ubiÊi Zrinski, Frankopani,
DubrovaËka Republika
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Kakva je bila vlast ArpadoviÊa u Hrvatskoj? Wiener Neustadt (BeËko Novo Mjesto)
2. Imenuj barem dvije velikaπke obitelji koje grad je u austrijskoj pokrajini Donja Au-
su vladale u Hrvatskoj.
3. Gdje se nalazi Krbavsko polje?
strija. U srediπtu grada nalazi se lijepa cr-
kva, a na njoj velika spomen-ploËa s tek-
4. Tko su bili braÊa Nikola i Petar Zrinski i
Fran Krsto Frankopan?
stom u kojemu se spominje tragedija hr-
vatskih plemiÊa braÊe Nikole i Petra ©ubi-
5. Tko je bio veliki suparnik DubrovaËkoj
Republici na moru? Êa Zrinskih i Frana Krste Frankopana.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 29.
Tekst je napisan na tadaπnjem sluæbenom
- latinskom jeziku.
55
62
Priroda04KB2 4/20/03 10:31 Page 63

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave U R D PR »

• spoznati viπestoljetnu borbu hrvatskih velikaπa za oËuvanje
samostalnosti Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska, razgledavanja i,
Zadaci nastave prema moguÊnostima, fotografiranja povijesnih spomenika,
materijalni ili spoznajni (kognitivni): dokumenata i prostora vezanih za razdoblje od 12. do 18.
• imenovati hrvatske plemiÊe i prostore kojima vladaju stoljeÊa. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• opisati vladavinu hrvatskih plemiÊa Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava na temelju obilaska i
• imenovati i opisati velikog neprijatelja od kraja 15. stoljeÊa s
razgledavanja povijesnih dokumenata i spomenika vezanih
kojim se Hrvati bore
za razdoblje od 12. do 18. stoljeÊa te odgovora na pretho-
funkcionalni ili psihomotoriËni:
dna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 3.
• razvijati sposobnost snalaæenja u vremenu i prostoru
Viπestoljetna borba za oËuvanje samostalnosti.
• osposobljavati uËenike za pravilno usmeno izraæavanje Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
• primjenjivati ranije steËena znanja 1. Knezovi KaËiÊi, ©ubiÊi i KrËki, 2. Bitke s Turcima, 3. Dola-
odgojni ili afektivni: zak Habsburgovaca, 4. Zrinski i Frankopani, 5. Dubrovnik.
• osiguravati radno ozraËje na satu prirode i druπtva Obrada novoga nastavnoga gradiva
• uvaæavati napore hrvatskih plemiÊa u æelji za oËuvanjem hr- Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
vatstva iskustvima slijedi obrada prema planu rada. Iz razdoblja od
gotovo πest stotina godina izdvajamo samo osnovne i uËenici-
Izvori znanja i nastavna pomagala ma prihvatljive sadræaje. UËenike Êemo upozoriti da je ma-
• neposredno okruæenje (povijesni spomenici razliËitih razdo- arska (ugarska) vlast u to vrijeme teπko kontrolirala cjelokup-
blja), dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, Hrvatska - turi- ni teritorij Hrvatske jer je bila udaljena te da su neki hrvatski
stiËki vodiË, monografije Hrvatske, udæbenik, radna biljeæni- velikaπi imali snaæan utjecaj u pojedinim podruËjima Hrvat-
ca, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopisna karta ske. Istaknut Êemo njihova imena i prostore kojima su vladali
æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske, zemljovid te ih pokazati na velikoj zemljopisnoj karti Republike Hrvat-
Hrvatske - Izbor hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika, ske.
vremenska crta (vremenska lenta), internet, zadaci za vre- Dolazak Osmanlija (Turaka) na prostor Hrvatske i viπestoljet-
dnovanje uËenikova postignuÊa nu borbu Hrvata s njima valja posebno naglasiti. Spomenut
Êemo velike bitke na Krbavskom (Lika) i MohaËkom polju
Korelacija (Maarska) te ih pokazati na zemljovidu.
Hrvatski jezik: PriËe iz hrvatske proπlosti Dolazak na vlast i vladanje Habsburgovaca treba opisati, a
takoer i borbu hrvatskih plemiÊa protiv njih. Posebno treba
Strani jezici: Koriπtenje triju jezika: latinskog, maarskog i hr-
izdvojiti ugledne hrvatske velikaπe Zrinske i Frankopane koji
vatskog
su stradali u borbi za oËuvanje hrvatskih interesa.
Likovna kultura: Slikarstvo hrvatskih slikara koji slikaju hrvat-
Izdvojenost Dubrovnika i njegova posebnost osigurale su mu
ske povijesne teme
viπestoljetnu samostalnost, formiranje vlastite dræave, gospo-
Vjeronauk: Sukob dviju vjera: krπÊanske i nadolazeÊe islamske darski procvat i razvoj kulture, znanosti i umjetnosti.
(muslimanske) Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: Koji je raniji naziv vladara Fran-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE kopana? Kojim prostorom su vladali Frankopani? Kada je bila
Krbavska bitka? U kojoj se danas dræavi nalazi MohaËko po-
1. Od rijeke Cetine do rijeke Neretve. lje? Opiπi dolazak na vlast Habsburgovaca. Po Ëemu je pozna-
2. Oko rijeke Krke i gradom Bribirom. to BeËko Novo Mjesto? U kojoj se danas dræavi nalazi BeËko
3. Otokom Krkom i dijelom Hrvatskog primorja. Novo Mjesto? U Ëemu je znaËenje DubrovaËke Republike?
4. Krajem 15. stoljeÊa. Ponavljanje
5. 1527. godine Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 55. i dodatnim
6. U Cetinu pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz za-
7. od 1102. do 1527. viËajnu nastavu.
8. Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 29. Poka-
14 15 16 17 18 19 20 zivanje na zemljovidu Republike Hrvatske i na zemljovidu Hr-
stoljeÊa
vatske - Izbor hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika.
1493. A

1526. D

1671. C

Provjera znanja
1527. E

Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-

dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
B

desetljeÊa uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i

druπtva u 4. razredu.
9. a) u Hrvatskoj DomaÊi uradak/zadaÊa
b) u Maarskoj ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 55. Opisati neki od gradova u kojemu su æivjeli Zrinski i
c) u Austriji
Frankopani.
10. Sveti Vlaho

63
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 64
4. BORBA ZA MATERINJI HRVATSKI JEZIK
• Koji jezik sporazumijevanja nameÊu ArpadoviÊi? • Koje narjeËje se koristi u tvom zaviËa-
ju? • Koje narjeËje se danas koristi kao sluæbeno u hrvatskom jeziku? • Koje pismo koriste
danas Hrvati? • Koji strani jezik se uËi u tvojoj πkoli, a koji ti uËiπ?
ban Josip JelaËiÊ dr. Ante StarËeviÊ
ban Ivan MaæuraniÊ Eugen Kvaternik
Zastupnici hrvatskih ideja
Suæivot Hrvata s drugim narodima u dr-
æavnim zajednicama tijekom viπe stoljeÊa
Hrvatima nije omoguÊavao punu i svekoli-
ku samostalnost. Maari su se uspjeli name-
tnuti te utjecati da se Habsburπka Monarhija
1868. godine preoblikuje u dræavu koja se
nazivala Austro-Ugarska Monarhija. U toj
dræavi Maari su nametali svoj - maarski
jezik. MleËani su na obali Jadranskoga mora
nametali svoj - talijanski jezik. U crkvi i u
sluæbenoj upotrebi bio je latinski jezik. Hr-
vatski narod je govorio hrvatskim jezikom,
ali razliËitim narjeËjima. Brojna knjiæevna
djela bila su pisana na kajkavskom, Ëakav-
skom i πtokavskom narjeËju.
56
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. U hrvatskom jeziku postoje tri narjeËja: kajkavsko, Ëa-
kavsko i πtokavsko.
2. Ljudevit Gaj izdaje pravopis na πtokavskom narjeËju.
3. Hrvatski sabor proglaπava hrvatski jezik sluæbenim je-
zikom 1869. godine.
DA NE
4. Josip JelaËiÊ, Ante StarËeviÊ, Eugen Kvaternik i Ivan
MaæuraniÊ teæili su osnivanju neovisne hrvatske dræave.
DA NE
5. Do uvoenja hrvatskog jezika kao sluæbenoga, slu-
æbeni jezik je bio:
a) latinski b) njemaËki c) maarski.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
BORBA ZA MATERINJI HRVATSKI JEZIK
NarjeËja u hrvatskom jeziku: kajkavsko, Ëakavsko,
Tijekom prve polovice 19. stoljeÊa stu-
πtokavsko
denti i graanstvo sve viπe uviaju potrebu Ljudevit Gaj: nositelj narodnog preporoda; sastavljaË
stvaranja standardnog hrvatskog jezika.
Ljudevit Gaj sastavlja svoj pravopis na
hrvatskog pravopisa (πtokavsko narjeËje)
πtokavskom narjeËju koji prihvaÊa veliki Uvoenje sluæbenog hrvatskog jezika: do sredine 19.
dio tada obrazovanih ljudi. Ujedno on u
stoljeÊa sluæbeni je latinski jezik
Maari æele sluæbeni maarski
Hrvatski sabor 1847. godine proglaπava hrvatski
(πtokavsko narjeËje) sluæbenim jezikom
Teænja za osnivanjem neovisne hrvatske dræave:
Josip JelaËiÊ, Ante StarËeviÊ, Eugen Kvaternik, Ivan
MaæuraniÊ itd. uz hrvatski narod
osnivanje hrvatske dræave nije uspjelo; ostale osno-
vne ideje o samostalnoj Hrvatskoj
SastavljaË hrvatskoga pravopisa u 19. stoljeÊu na πto-
kavskom narjeËju i naslovnica njegova pravopisa
Zagrebu tiska i novine na hrvatskom jeziku
te snaæno utjeËe na buenje nacionalne
(hrvatske) svijesti kod veÊine Hrvata. To raz-
doblje hrvatske povijesti naziva se hrvatski
narodni preporod. I mnogi drugi narodi u
Europi u sliËno vrijeme teæe samostalnosti i
ostvarenju nacionalnih sloboda.
Hrvatski sabor 1847. godine proglaπava
hrvatski jezik sluæbenim jezikom u Hrvat-
skoj. To je bio glavni oslonac razmiπljanju o
ponovnoj uspostavi vlastite dræave. Brojni
politiËari (meu kojima valja istaknuti ba-
na Josipa JelaËiÊa Buæimskog, dr. Antu
StarËeviÊa, Eugena Kvaternika, bana i
knjiæevnika Ivana MaæuraniÊa) teæe uspo-
stavi hrvatske dræave. Oni u svojim nam-
jerama nisu uspjeli, no uspjeli su u hrvat-
skom narodu utkati svijest i ideju o potrebi
stvaranja vlastite dræave. Hrvati su ostali
æivjeti u austrougarskoj dræavi do 1918.
godine.
Ilirski, tj. hrvatski narodni preporod bio je vaæan doga-
aj polovicom 19. stoljeÊa. Taj dogaaj prikazan je na
slici “Hrvatski narodni preporod” Vlaha Bukovca
Karta austrougarske dræave koje je postojala do
Hrvatske novine koje su tiskane u prvoj polovici 19. stoljeÊa zavrπetka Prvog svjetskog rata
UPAMTI POJMOVE
Ljudevit Gaj, pravopis na πtokavskom narjeËju, hrvatski narodni preporod,
ban Josip JelaËiÊ, dr. Ante StarËeviÊ, Eugen Kvaternik, ban Ivan MaæuraniÊ
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. ©to sastavlja Ljudevit Gaj? ObiËaj ËaπÊenja prijatelja i gostiju uobiËaje-
2. Koje godine je hrvatski jezik proglaπen na je stvar. Ljudevit Gaj svoje je prijatelje i
sluæbenim u Hrvatskoj?
3. Tko je bio Josip JelaËiÊ?
goste Ëastio iz posebne Ëaπe. Na njoj je bio
sljedeÊi tekst:
4. Objasni znaËenje koriπtenja hrvatskog jezika.
5. U kojemu stoljeÊu je bio hrvatski narodni “Dobro doπo goste mio!
Joæ zte Ëaπe nisi pio
preporod?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na Istrusi ju punu vina
stranici 30. Neka æivi domovina!”
57
64
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 65

ZadaÊa nastavne jedinice I S F P MoguÊi tijek nastave U R D » PR

• spoznati potrebu formiranja jedinstvenog hrvatskog jezika u
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
19. stoljeÊu i potrebu njegova oËuvanja
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od razgledavanja razliËitih
Zadaci nastave starijih i novijih knjiga na hrvatskim narjeËjima (kajkavskom,
materijalni ili spoznajni (kognitivni): Ëakavskom i πtokavskom). Posjet nekoj od veÊih knjiænica ili
• imenovati narjeËja u hrvatskom jeziku nekom od muzeja koji Ëuva nacionalnu grau 19. stoljeÊa.
• imenovati vaæne osobe u razvoju hrvatske kulture 19. stoljeÊa Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• odrediti znaËenje borbe za hrvatski jezik i hrvatsku neovi- Uvod
snost Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za narjeËja hr-
funkcionalni ili psihomotoriËni: vatskog jezika te odgovora na pitanja iz udæbenika najavit
• osposobljavati uËenike za pravilno pismeno izraæavanje Êemo nastavnu jedinicu 4. Borba za materinji hrvatski jezik.
• razvijati sposobnost prepoznavanja djela pisanih na razliËi- Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
tim narjeËjima 1. NarjeËja u hrvatskom jeziku, 2. Ljudevit Gaj, 3. Uvoenje
odgojni ili afektivni: sluæbenog hrvatskog jezika, 4. Teænja za osnivanjem neovi-
• razvijati osjeÊaj ljubavi i poπtovanja prema materinjem (hr- sne hrvatske dræave.
vatskom) jeziku, svom narodu i kulturi Obrada novoga nastavnoga gradiva
• gajiti nacionalnu svijest Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
• uvaæavati druge narode, jezike i kulture iskustvima slijedi obrada prema planu rada. UËenicima na po-
• izgraivati pravilan stav prema hrvatskoj proπlosti i njenoj Ëetku treba naglasiti da je viπestoljetna veza Hrvata s Ëesto ja-
kulturi Ëim susjedima nametala tuinski jezik, vlast, kulturu i obiËaje.
Utjecaj drugih naroda i njihovih kultura je dobrodoπao, no ako
Izvori znanja i nastavna pomagala on æeli zatomiti nacionalnu kulturu, jezik i sve ono Ëime se svaki
• neposredno okruæenje (povijesni dokumenti i spomenici), na- narod ponosi, onda je on πtetan. Ponekad je to bio maarski, a
stavne slike, videozapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, mono- koji put njemaËki i talijanski utjecaj.
grafije Hrvatske, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna Dotadaπnji sluæbeni latinski jezik Hrvatima nije odgovarao jer
karta Republike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika se njime koristio mali broj ljudi. Æelja za uvoenjem vlastitog je-
zidna karta Republike Hrvatske, zemljovid Hrvatske - Izbor zika imala je problem u trima narjeËjima od kojih je samo jedan
hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika, Hrvatski pravopis, mogao postati sluæbenim.
Hrvatska gramatika, vremenska crta (vremenska lenta), inter- IstiËemo znaËenje Ljudevita Gaja i drugih zasluænih i zname-
net, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa nitih Hrvata kao πto su bili: hrvatski ban i general Josip Jela-
ËiÊ, politiËari dr. Ante StarËeviÊ i Eugen Kvaternik, ban Ivan
Korelacija MaæuraniÊ i drugi.
Hrvatski jezik: RazliËiti stari i suvremeni tekstovi na kajkav- Njihova nastojanja samo su dijelom uspjela, no ostavila su
skom, Ëakavskom i πtokavskom prepoznatljiv trag u hrvatskoj povijesti.
Strani jezici: Usporedba hrvatskog jezika s ostalim slavenskim Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
jezicima Moæemo provesti pitanjima: Koliko narjeËja ima hrvatski je-
Likovna kultura: UmjetniËka djela iz razdoblja hrvatskog na- zik? Koji je jezik bio sluæbeni na prostoru Hrvatske do polovi-
rodnog preporoda ce 19. stoljeÊa? Koje je narjeËje postalo sluæbenim hrvatskim
Vjeronauk: Briga rimokatoliËke vjere i sveÊenstva za oËuvanje jezikom? Koje je godine hrvatski jezik postao sluæbenim jezi-
hrvatskog jezika i kulture kom? Tko je sastavio pravopis na πtokavskom narjeËju u 19.
stoljeÊu? Tko je bio Josip JelaËiÊ? Imenuj nekoliko znamenitih
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE osoba koje su sudjelovale u borbi za hrvatski jezik, kulturu i
umjetnost te za stvaranje hrvatske dræave.
1. 1868. Ponavljanje
2. Maarski Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 57. i dodatnim
3. Talijanski pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
4. Latinski nu nastavu.
5. Kajkavskim, Ëakavskim i πtokavskim Utvrivanje i uvjeæbavanje
6. Znameniti i zasluæni Hrvat 19. stoljeÊa koji je napisao hrvat- Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 30.
ski pravopis na πtokavskom narjeËju te izdavao hrvatske no- Provjera znanja
vine. Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
7. Ljudevit Gaj Ante StarËeviÊ Josip JelaËiÊ dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
8. Na πtokavskom.
uËenika. Rjeπavanje zadataka za ispitivanje znanja prirode i
9. a) NE,
druπtva u 4. razredu.
b) DA,
DomaÊi uradak/zadaÊa
c) DA,
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
d) NE,
e) DA, nici 57. Sastaviti barem dva kratka æivotopisa znamenitih i
f) NE, zasluænih Hrvata iz 19. stoljeÊa.
g) NE

65
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 66
5. HRVATSKA U SVJETSKIM RATOVIMA I
JUGOSLAVENSKOJ ZAJEDNICI
• U kojemu stoljeÊu æivimo? • Koje godine je zapoËelo XX. stoljeÊe? • Koje godine propada
Austro-Ugarska Monarhija? • U kojoj si dræavi roen? • Pitaj roditelje i starije u kojoj su oni
dræavi roeni.
Istaknuti hrvatski politiËar
Stjepan RadiÊ u prvoj polo-
vici 20. stoljeÊa
Prvi svjetski rat zapoËeo je 1914. godi-
ne. Trajao je do 1918. godine kada je propa-
la i Austro-Ugarska u kojoj su æivjeli Hrvati.
PropaπÊu te velike i viπenacionalne dræave
nastale su druge manje dræave. Hrvati naæa-
lost nisu ostvarili samostalnu dræavu. Oni
su u zajednici sa slavenskim narodima Slo-
vencima i Srbima osnovali krajem 1918.
godine Dræavu Slovenaca, Hrvata i Srba.
Dræava SHS ubrzo je promijenila naziv u
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a
1929. godine u Kraljevina Jugoslavija.
U toj dræavi Hrvati nisu mogli ostvariti
svoja nacionalna prava, veÊ su i dalje ostali
nezadovoljni. Brojni hrvatski znanstvenici,
umjetnici, a posebice politiËari borili su se
za hrvatske interese i hrvatsku samostal-
nost. Stjepan RadiÊ bio je jedan od naj-
aktivnijih politiËara i voa Hrvatske puËke
seljaËke stranke. U Narodnoj skupπtini u
Beogradu on je 1928. godine ubijen zbog su-
protstavljanja velikosrpskoj politici. Kralje-
vina Jugoslavija raspala se tijekom Drugo-
ga svjetskoga rata koji je na naπim prosto-
rima trajao od 1941. do 1945. godine.
58
NASTAVNI LISTI∆
NASTANAK BANOVINE HRVATSKE
ProËitaj tekst i odgovori na pitanja!
Unutar jugoslavenske zajednice hrvatski je narod traæio
ostvarenje svojih nacionalnih prava. Jedan od takvih po-
kuπaja bio je i stvaranje Banovine Hrvatske. Nakon viπe-
mjeseËnih pregovora predsjednika Hrvatske seljaËke stran-
ke Vladka MaËeka i predsjednika vlade Kraljevine Jugo-
slavije Dragiπe CvetkoviÊa 1939. godine sklopljen je spo-
razum. Tim sporazumom obznanjena je Banovina Hrvat-
ska sa sjediπtem u Zagrebu. Ona je imala bitnu autonomi-
ju unutar Kraljevine Jugoslavije. Za bana je imenovan Ivan
©ubaπiÊ. Banovina Hrvatska trajala je kratko - do usposta-
ve NDH 10. travnja 1941. godine.
1. Kada je uspostavljena Banovina Hrvatska?
2. Tko je s hrvatske strane potpisao sporazum o uspostavi
Banovine Hrvatske?
3. Gdje je bilo srediπte Banovine Hrvatske?
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
HRVATSKA U SVJETSKIM RATOVIMA I
JUGOSLAVENSKOJ ZAJEDNICI
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca: Kraljevina SHS ili
tzv. Prva Jugoslavija; trajala je od 1918. do 1941. godine
Teænja hrvatskog naroda za samostal- Stjepan RadiÊ: hrvatski politiËar, voa Hrvatske (puËke)
nom dræavom ostvarena je 1941. godine
osnivanjem Nezavisne Dræave Hrvatske. seljaËke stranke H(P)SS
Ta dræava nastala je uz pomoÊ faπistiËke Ita- ubijen u Narodnoj skupπtini u Beogradu 1928. godine
Nezavisna Dræava Hrvatska: NDH nastala uz pomoÊ
Nijemaca i Talijana; trajala od 1941. do 1945. godine
Druga Jugoslavija: trajala od 1945. do 1991. godine
πest republika; vodili je komunisti
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA POSTIGNU∆A
1. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1929. godine
Teritorij Banovine Hrvatske pred II. svjetski rat
mijenja naziv u Kraljevinu Jugoslaviju.
lije i nacistiËke NjemaËke te nije bila slobo- 2. Hrvatskih politiËar izmeu dvaju svjetskih ratova - vo-
dna i u pravom smislu samostalna. Propala
je zavrπetkom Drugoga svjetskoga rata.
a Hrvatske seljaËke stranke je Stjepan RadiÊ.
Zavrπetkom Drugoga svjetskog rata po- 3. Dræava nastala u Drugome svjetskom ratu na prostoru
novo je osnovana sliËna dræavna zajednica
slavenskih naroda - Jugoslavija. To je bila
dijela danaπnje Hrvatske i dijela danaπnje Bosne i
Druga Jugoslavija. Sastojala se od πest re- Hercegovine zvala se Nezavisna Dræava Hrvatska.
publika (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Her-
cegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija)
DA NE
u kojima su æivjeli razliËiti narodi. Ti naro- 4. Tzv. Druga Jugoslavija stvorena je nakon Drugoga
di su pored odreenih sliËnosti bili razliËiti
u jeziku, pismu, vjeri, nacionalnosti, kultu- svjetskog rata. DA NE
ri itd. Vlast u toj dræavi imali su socijalisti- 5. Tzv. Druga Jugoslavija raspala se:
-komunisti. Oni su teæili ujednaËavanju
postojeÊih razlika i tadaπnjeg dræavnog ure- a) 1980. godine b) 1991. godine c) 1995. godine.
enja koji je imao i odreenih pristalica u
Srbija je u toj zajednici imala povlaπten
poloæaj te je æeljela u svakom smislu biti
ispred drugih republika. To je uzrokovalo
raspad Druge Jugoslavije 1991. godine.
Raspad nije ostvaren mirnim putem, veÊ je
velikosrbijanska politika uz pomoÊ JNA
pod svaku cijenu æeljela ostvariti Veliku Sr-
biju i sebi podrediti ostale narode.
Teritorij koji je obuhvaÊala Nezavisna Dræava Hrvatska
(NDH). I pored toga πto je kratko trajala NDH je imala
vlastiti novac - kunu.
drugim dræavama Europe i svijeta. Dræava
se oslanjala na silu koju je osiguravala tzv.
Jugoslavenska narodna armija (JNA). Velika
sredstva troπena su na naoruæanje i vojsku
Teritorij SocijalistiËke Republike Hrvatske (SRH) unutar
kojom se onemoguÊavalo razvijanje nacio-
nalnih interesa pojedinih republika.
granica SocijalistiËke Federativne Republike Jugoslavije
(SFRJ) do njenog raspada 1991. godine
UPAMTI POJMOVE
Prvi svjetski rat, Kraljevina Jugoslavija, Stjepan RadiÊ,
Drugi svjetski rat, Nezavisna Dræava Hrvatska (NDH),
Druga Jugoslavija
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Kada je nastala Kraljevina Srba, Hrvata i “Gospodo! Joπ nije prekasno! Ne srljajte
Slovenaca? kao guske u maglu!” Te znamenite i upo-
2. Tko je bio Stjepan RadiÊ? zoravajuÊe rijeËi izrekao je Stjepan RadiÊ u
3. Kojoj politiËkoj stranci je pripadao Stje-
pan RadiÊ?
jesen 1918. godine. Nakon tih simboliËkih
rijeËi hrvatsko poslanstvo je u Beograd oti-
4. Koje godine je nastala Druga Jugoslavija? πlo potpisati dokument kojim Hrvatska ula-
5. Objasni zaπto propada Druga Jugoslavija. zi u dræavnu zajednicu - Kraljevinu Srba,
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na Hrvata i Slovenaca, odnosno kasnije Kralje-
stranici 31. vinu Jugoslaviju ili Prvu Jugoslaviju.
59
66
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 67

ZadaÊa nastavne jedinice Uvod

Nakon iznoπenja spoznaja vezanih uz razdoblje Prve i Druge
• spoznati stanje Hrvatske u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovena-
Jugoslavije te kratkotrajnog razdoblja Nezavisne Dræave Hr-
ca (Kraljevina Jugoslavija), u Drugom svjetskom ratu i Drugoj
vatske najavit Êemo nastavnu jedinicu 5. Hrvatska u svjetskim
Jugoslaviji
ratovima i jugoslavenskoj zajednici. (To je posljednja od pet
Zadaci nastave nastavnih jedinica u cjelini Iz proπlosti domovine Hrvatske.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
1. Kraljevina SHS, 2. Stjepan RadiÊ, 3. Nezavisna Dræava
• odrediti dræavu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevi- Hrvatska, 4. Druga Jugoslavija.
na Jugoslavija) Obrada novoga nastavnoga gradiva
• opisati Nezavisnu Dræavu Hrvatsku Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
• odrediti i opisati Drugu Jugoslaviju spoznajama slijedi obrada prema planu rada. UËenicima nagla-
funkcionalni ili psihomotoriËni: πavamo da se nesamostalnost Hrvatske nastavila i u 20. stoljeÊu.
• osposobiti uËenike da prepoznaju razdoblje postojanja tzv. Na vremenskoj crti uËenicima pokazujemo viπestoljetni presjek
Prve i Druge Jugoslavije kroz hrvatsku proπlost. Viπestoljetni odnosi s Ugarskom (Ma-
• primjenjivati ranije steËena znanja arskom) bili su od 1102. do 1527. godine. Nakon toga Hr-
odgojni ili afektivni: vatska je bila dio velikog carstva Habsburπke Monarhije,
• razvijati osjeÊaj poπtovanja prema nositeljima naprednih ideja odnosno od 1868. godine Austro-Ugarske. PropaπÊu Austro-
• njegovati ljubav prema domovini i svom narodu -Ugarske Monarhije krajem Prvoga svjetskog rata 1918. godi-
• poπtovati i uvaæavati druge narode i njihove kulture ne Hrvatska ulazi u zajednicu s juænoslavenskim narodima Sr-
Izvori znanja i nastavna pomagala bima i Slovencima, nadajuÊi da Êe u takvoj zajednici ostvariti
svoju afirmaciju. UËenicima treba objasniti da dræava Kralje-
• neposredno okruæenje (povijesni dokumenti i spomenici), di- vina Srba, Hrvata i Slovenaca kasnije mijenja naziv u Kralje-
japozitivi, nastavne slike, videozapisi, Hrvatska - turistiËki vo- vina Jugoslavija koju Ëesto nazivamo i Prva Jugoslavija.
diË, monografije Hrvatske, udæbenik, radna biljeænica, zem- IstiËemo svijetli lik Stjepana RadiÊa u razdoblju izmeu dvaju
ljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopisna karta æupani- svjetskih ratova. Njegovu borbu kao politiËara vodeÊe politiË-
ja, velika zidna karta Republike Hrvatske, Hrvatski povijesni ke stranke Hrvatske puËke seljaËke stranke H(P)SS i tragediju
zemljovidi, Lj. Boban, Hrvatske granice od 1918. do 1993., koju je doæivio u Narodnoj skupπtini u Beogradu treba obja-
T. Macan, Povijest hrvatskog naroda, D. PavliËeviÊ, Povijest sniti. Naglaπavamo da, iako njegova borba za samostalnost
Hrvatske, vremenska crta (vremenska lenta), internet, zadaci Hrvatske takoer nije u tom trenutku uspjela, ona je ostavila
za vrednovanje uËenikova postignuÊa vaæan putokaz ka hrvatskoj neovisnosti. Spominjemo kratko-
Korelacija trajni nastanak Banovine Hrvatske.
Objaπnjavamo da poËetkom Drugog svjetskog rata (1941.
Hrvatski jezik: Tuice iz njemaËkog, maarskog, talijanskog, godine) propada Kraljevina Jugoslavija, a na najveÊem dijelu
turskog i srpskog jezika u hrvatskom jeziku Hrvatske i Bosne i Hercegovine nastaje pod okriljem Nijema-
Strani jezici: SliËnost srpskog i drugih slavenskih jezika ca i Talijana Nezavisna Dræava Hrvatska. Mnogi su se Hrvati
Likovna kultura: Znameniti hrvatski umjetnici likovnog i kipar- obradovali nastanku vlastite dræave nakon viπe stoljeÊa, no
skog stvaralaπtva ubrzo se vidjelo da ta Hrvatska nije samostalna i da ne ispu-
Vjeronauk: OËuvanje hrvatske RimokatoliËke crkve tijekom so- njava oËekivanja Hrvata i naprednog svijeta. Ta dræava je
cijalistiËko-komunistiËkog razdoblja propala zavrπetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine.
Nakon Drugoga svjetskog rata stvorena je tzv. Druga Jugosla-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE vija. Vaæno je uËenike uputiti da razlikuju vremenski nastanak
Prve i Druge Jugoslavije te razliku od Savezne Republike Jugo-
1. a) 1914.; 1918. 6. Drugi svjetski rat slavije (Srbija i Crna Gora), tzv. TreÊe Jugoslavije. Vaæno je na-
b) Austro-Ugarska Monar- 7. Nezavisna Dræava Hrvatska glasiti da ni u Drugoj Jugoslaviji narodi nisu bili ravnopravni te
hija c) 1918. 8. 1. SR Slovenija, 2. SR da su tu dræavu vodili komunisti. Ta se dræava raspala u veliko-
2. Stjepan RadiÊ Hrvatska, 3. SR Bosna i srpskoj agresiji na Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
3. 1928. godine Hercegovina, 4. SR Srbija, Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
4. 1918. godina 5. SR Crna Gora, 6. SR Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
5. 1941. godine Makedonija Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 59. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
I F S MoguÊi tijek nastave U R D nu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 31.
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Provjera znanja
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od razgledavanja razliËitih
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dokumenata i fotografija iz prve polovice 20. stoljeÊa. Ra-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
zgovor s bakama i djedovima ili starijim osobama o æivotu u
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
20. stoljeÊu. Gledanje nekih od dokumentarnih filmova iz pr-
druπtva u 4. razredu.
ve polovice 20. stoljeÊa. Obilazak memorijalnih spomenika
DomaÊi uradak/zadaÊa
ili muzeja iz tog razdoblja. Odgovori uËenika na prethodna
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na str. 59.
pitanja iz udæbenika.

67
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 68

HRVATSKA SAMOSTALNA DRÆAVA

PLAN PLO»E/PROZIRNICE
1. TEÆAK PUT DO SAMOSTALNOSTI TEÆAK PUT DO SAMOSTALNOSTI
• Na zemljovidu Republike Hrvatske pokaæi susjedne dræave. • S kojim susjednim dræava-
ma je Republika Hrvatska bila u Drugoj Jugoslaviji? • Koje godine dolazi do raspada Druge Ostvarenje samostalnosti: proglaπena neovisnost od SFR
Jugoslavije? • Zamoli roditelje i starije da ti opiπu lipanj 1991. godine - proglaπenje neovi- Jugoslavije 1991. godine
snosti Republike Hrvatske. • ©to je Domovinski rat?
raspad Jugoslavije; agresija na Hrvatsku od strane
ka Srbije i Crne Gore uz pomoÊ Jugosla-
venske narodne armije pokuπale Hrvatsku Srbije, Crne Gore i JNA
πto viπe uniπtiti i porobiti. Iz tog nametnu- Meunarodno priznanje: 1991. godine od mnogih
tog rata naπa je domovina izaπla kao pobje-
dnik. Do svoje samostalnosti Hrvatska je dræava svijeta
bila dio Jugoslavije u kojoj su joπ bile Slo- 1992. godine primljena u Ujedinjene narode (UN)
venija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna
Gora te Makedonija. Teritorijalni ustroj: 20 æupanija i grad Zagreb kao
Tzv. kriæevi bili su prepreka na cestama vozilima JNA posebna æupanija

Prvi predsjednik Re-

publike Hrvatske
postao je izborom
volje graana dr.
Franjo Tuman. On
je bio predsjednik
Hrvatske demokrat- U Domovinskom ratu stradali su brojni objekti, pose-
ske zajednice bice u Vukovaru
(HDZ), politiËke
stranke koja je do- Danas je naπa domovina meunarodno
bila izbore. priznata dræava. Priznale su je gotovo sve dr-
æave svijeta. »lanica je Ujedinjenih naroda
Hrvatska je dræava tisuÊljetne povijesti. (najveÊe svjetske organizacije) od 1992.
Samostalna i meunarodno priznata bila je godine te mnogih drugih europskih i svjet-
viπe puta. Sadaπnju samostalnost ostvarila skih organizacija. Hrvatska zastava vijori se
je 25. lipnja 1991. godine. Za prvog pred- na zgradama brojnih veleposlanstava (amba-
sjednika Republike Hrvatske izabran je sada) i poslanstava (konzulata) te drugih hr-
predsjednik Hrvatske demokratske zaje- vatskih predstavniπtava diljem svijeta. Na
dnice (HDZ) dr. Franjo Tuman. Naæa- veÊini πportskih natjecanja (ljetne i zimske
lost, tu samostalnost pratio je Domovinski Olimpijske igre, svjetska i europska prven-
rat. U tom su ratu vlasti susjednih republi- stva) Hrvatska ima svoje predstavnike.

60

Velik broj Hrvata æivi izvan Hrvatske.
Najviπe ih æivi u susjednoj dræavi Bosni i
Hercegovini. Hrvate moæemo susresti u go-
tovo cijelom svijetu. Ima ih u Australiji, Sje-
vernoj i Juænoj Americi, Africi, no najviπe ih
je u europskim dræavama.
Republika Hrvatska moderna je demo-
kratska dræava koja prihvaÊa sve napredne
ideje drugih dræava s duljom samostalno-
πÊu i demokracijom. Hrvatska ima svoj
ustav, Sabor (parlament) i sve ono πto Ëini
jednu dræavu samostalnom i naprednom.
Za drugog predsjednika Republike Hr-
vatske izabran je u veljaËi 2000. godine
Stjepan MesiÊ. Prema ustavu, predsjedni-
Ëku Êe duænost obnaπati pet godina.
Republika Hrvatska teritorijalno je podi-
jeljena na 20 æupanija, a glavni grad Hrvat-
ske je Zagreb kao posebna, 21. æupanija.
Svaka æupanija ima svoje sjediπte.

ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA

POSTIGNU∆A Republika Hrvatska sastoji se od æupanija
Zgrada Hrvatskoga sabora u Zagrebu je mjesto na ko-
jemu se donose temeljne odluke za naπu domovinu

1. Agresiju na Republiku Hrvatsku izvrπile su Srbija, Crna UPAMTI POJMOVE

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Franjo Tuman, Stjepan MesiÊ
Gora i JNA.
2. Republika Hrvatska je do 1991. godine bila u sastavu PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
dræave Jugoslavije. 1. Kada je Republika Hrvatska postala sa- Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine
mostalna dræava?
3. Republika Hrvatska primljena je u Ujedinjene narode 2. Kada je Republika Hrvatska primljena u
proglaπava Republiku Hrvatsku samostal-
nom dræavom. Meunarodna priznanja
1992. godine. DA NE organizaciju Ujedinjenih naroda?
3. Koje su nedaÊe pratile prve godine Hr-
Republike Hrvatske dolaze brzo. Prva dræa-
va koja priznaje Republiku Hrvatsku je Slo-
4. Hrvata izvan Hrvatske najviπe ima u Republici Bosni i vatske samostalnosti?
4. Tko je bio prvi predsjednik Republike Hr-
venija, zatim to Ëine Litva i Island. Njema-
Ëka Hrvatsku priznaje 19. prosinca 1991.,
Hercegovini. DA NE vatske?
5. Od koliko se æupanija sastoji Republika a Vatikan 13. sijeËnja 1992. Dræave Europ-
5. Teritorijalni ustroj Republike Hrvatske sastoji se od: Hrvatska?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
ske unije priznanje objavljuju 15. sijeËnja, a
22. svibnja Hrvatska postaje Ëlanicom Uje-
a) 10 æupanija stranici 32. dinjenih naroda (UN).

b) 15 æupanija
61
c) 20 æupanija i grada Zagreba kao posebne æupanije.

68
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 69

ZadaÊa nastavne jedinice I S F MoguÊi tijek nastave U R D »

• spoznati put Hrvatske do njezine pune samostalnosti i meu- Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
narodnog priznanja IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska Trga sv. Marka
Zadaci nastave u Zagrebu na kojemu su smjeπteni Hrvatski sabor (parlament)
i Vlada Republike Hrvatske. U nemoguÊnosti obilaska toga
materijalni ili spoznajni (kognitivni): dijela Zagreba poæeljno je na planu grada obiljeæiti Trg sv.
• odrediti prostor i vrijeme nastanka samostalne dræave Repu- Marka, Hrvatski sabor i zgradu hrvatske Vlade. Odgovori na
blike Hrvatske prethodna pitanja iz udæbenika.
• opisati nastanak dræave Republike Hrvatske Uvod
• objasniti put do meunarodnog priznanja Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz temeljne
• pokazati na zemljovidu Republike Hrvatske teritorijalni ustroj ustanove u naπoj domovini najavit Êemo nastavnu jedinicu 1.
Republike Hrvatske Teæak put do samostalnosti. (To je jedina nastavna jedinica u
funkcionalni ili psihomotoriËni: cjelini Hrvatska samostalna dræava.)
• primjenjivati ranije steËena znanja Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
• osposobljavati uËenike da prepoznaju temeljnu razliku izme- 1. Ostvarenje samostalnosti, 2. Meunarodno priznanje, 3.
u Hrvatske kao republike unutar Jugoslavije i Republike Hr- Teritorijalni ustroj.
vatske kao samostalne dræave Obrada novoga nastavnoga gradiva
odgojni ili afektivni: Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
• razvijati osjeÊaj pripadnosti vlastitom narodu i vlastitoj domovini iskustvima slijedi obrada prema planu rada. UËenicima na
• njegovati osjeÊaj poπtovanja i zahvalnosti generaciji koja je poËetku valja istaknuti da je Hrvatska veÊ nekoliko puta tije-
omoguÊila nastanak samostalne i meunarodno priznate Re- kom svoje duge povijesti bila samostalna dræava i meunaro-
publike Hrvatske dno priznata (prvi put u vrijeme kralja Tomislava, a posljednji
• uvaæavati borbu hrvatskog naroda za samostalnost put u vrijeme NDH). Ponovno osamostaljenje ostvareno je na-
kon raspada viπenacionalne dræave SocijalistiËke Federativne
Izvori znanja i nastavna pomagala Republike Jugoslavije u kojoj je Hrvatska bila jedna od πest
• neposredno okruæenje (povijesni dokumenti i spomenici veza- republika. Naæalost, osamostaljenje je pratila snaæna agresi-
ni za stvaranje dræave Hrvatske), dijapozitivi, nastavne slike, ja susjednih republika Srbije i Crne Gore uz pomoÊ tada za-
videozapisi, Hrvatska - turistiËki vodiË, monografije Hrvatske, jedniËke Jugoslavenske narodne armije (JNA). U tom namet-
udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike Hr- nutom ratu koji se vodio na teritoriju naπe domovine Hrvatska
vatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna karta Repu- je, uz velike ljudske i materijalne ærtve, pobijedila. Tijekom
blike Hrvatske, zemljovid Republike Hrvatske - teritorijalni Domovinskog rata Republika Hrvatska stjeËe meunarodno
ustroj, T. JeliÊ i I. BertiÊ, UËilo æupanije Republike Hrvatske, priznanje i uvrπtava se u organizaciju Ujedinjenih naroda
internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa (UN). Svekoliku afirmaciju Republika Hrvatska stjeËe na
sportskom, kulturnom i znanstvenom polju u Europi i svijetu.
Korelacija Valja naglasiti veliku pomoÊ iseljene Hrvatske, tj. Hrvata koji su
Hrvatski jezik: Prestanak postojanja hrvatskog ili srpskog jezi- tijekom proπlosti napustili Hrvatsku. Veze sadaπnje Hrvatske i ise-
ka i priznanje hrvatskog kao samostalnog jezika ljene Hrvatske po prvi put doæivljavaju pravu vrijednost.
Likovna kultura: Fotodokumentacija o stvaranju samostalne Re- Treba naglasiti da nakon Domovinskog rata postupno slijedi
publike Hrvatske obnova i ureenje Hrvatske. Teritorijalni ustroj se sastoji od 20 æu-
Vjeronauk: PomoÊ RimokatoliËke crkve pri nastanku i meuna- panija s glavnim gradom Zagrebom kao posebnom æupanijom.
rodnom priznanju Republike Hrvatske Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: S kime je Hrvatska bila u Socija-
listiËkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji? ©to je Republici
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Hrvatskoj oteæavalo samostalnost? Opiπi put do punog meu-
narodnog priznanja. ©to je iseljena Hrvatska?
1. 1991. godine
Ponavljanje
2. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 61. i dodatnim
3. Veleposlanstva (ambasade), moæe i poslanstva (konzulati). pitanjima uËiteljice/uËitelja.
4. U Hrvatskom saboru (parlamentu). Utvrivanje i uvjeæbavanje
5. Stjepan MesiÊ Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 32. Poka-
6. 1 - ZagrebaËka 12 - Brodsko-posavska zivanje na zemljovidu Republike Hrvatske - teritorijalni ustroj
2 - Krapinsko-zagorska 13 - Zadarska pojedine æupanije.
3 - SisaËko-moslavaËka 14 - OsjeËko-baranjska Provjera znanja
4 - KarlovaËka 15 - ©ibensko-kninska Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
5 - Varaædinska 16 - Vukovarsko-vinkovaËka dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
6 - KoprivniËko-kriæevaËka 17 - Splitsko-dalmatinska uËenika. Rjeπavanje zadataka za ispitivanje znanja prirode i
7 - Bjelovarsko-bilogorska 18 - Istarska druπtva u 4. razredu.
8 - Primorsko-goranska 19 - DubrovaËko-neretvanska DomaÊi uradak/zadaÊa
9 - LiËko-senjska 20 - Meimurska ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stranici
10 - VirovitiËko-podravska 21 - Grad Zagreb 61. Opisati neki od vaænih dogaaja u mjestu ili æupaniji u ko-
11 - Poæeπko-slavonska joj æiviπ u vrijeme meunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

69
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 70

ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKO-

VA POSTIGNU∆A
2. DOMOVINSKI RAT I OBNOVA
• Koliko su godina imali tvoji roditelji ili stariji 1991. godine? • Zamoli roditelje i starije da
1. Republika Hrvatska je vodila obrambeni rat.
ti priËaju πto se dogaalo u razdoblju od 1991. do 1995. godine u naπoj domovini. • Ako ti 2. Rat u kojemu se æeli osvojiti tui teritorij i uniπtiti dru-
je netko od bliænjih sudjelovao u Domovinskom ratu, razgovaraj s njim. • Obii i razgledaj
neke od naselja koja su stradala u Domovinskom ratu. • Jesu li svi objekti stradali u Domo- gu zemlju i narod naziva se osvajaËki rat.
vinskom ratu sada veÊ obnovljeni? 3. Domovinski rat je trajao od 1991. do 1995. godine.
DA NE
Naπa domovina Republika Hrvatska po- 4. Domovinski rat je bio u 19. stoljeÊu.
stala je samostalnom dræavom 1991. godi-
ne. To je bio sretan trenutak za njezine gra-
DA NE
ane. Naæalost, tada je naπa domovina na- 5. NajveÊi gubitak u svakom ratu su:
padnuta i poËeo je rat. U tom ratu njezini
su graani branili svoju domovinu. Taj je
a) kuÊe i stanovi
rat nazvan Domovinskim ratom. Trajao je b) kulturno-povijesni spomenici
od 1991. do 1995. godine.
Rat u kojem se graani bore da obrane c) ljudski æivoti.
vlastiti æivot i svoju domovinu naziva se
obrambenim ratom. Rat koji je vodio naπ
neprijatelj zove se osvajaËki rat. Tijekom rata most koji je povezivao Osijek s Baranjom
Rat je loπ za svaki narod, no i usprkos je bio uniπten
tomu, ratovi su Ëesta pojava. Zamoli baku,
djeda ili starije da ti priËaju o Drugom svjet-
skom ratu.

OπteÊeni
vodotoranj u Uniπteni most za Baranju u Osijeku danas ponovo pos-
Vukovaru ostat toji. Obnova poruπenog i oπteÊenog je poËela
Êe zaπtiÊen prestankom rata.
(neÊe se
obnavljati) kao
spomen na
U ratovima stradaju mnogi graani i dje-
stradanje u Do- ca. Takoer se uniπtavaju i mnoge kuÊe,
movinskom ratu tvornice i brojni kulturno-povijesni spome-

62

stupak. U obnovi su sudjelovali mnogi gra-

ani Republike Hrvatske, a manjim dijelom
i meunarodna zajednica.
U Domovinskom ratu neprijatelj je di-
ljem Hrvatske ostavio brojne mine i druga
eksplozivna sredstva. Uklanjanje mina mo-
guÊe je na viπe naËina. Koriste se razliËiti
NASTAVNI LISTI∆ strojevi i dresirani psi tragaËi. No u svakom
sluËaju, potrebna je pomoÊ Ëovjeka.

Domovinski rat i obnova

ProËitaj tekst i odgovori na pitanja.

Mnogi industrijski objekti u Domovinskom ratu su
uniπteni i oπteÊeni. KarlovaËka industrija mlijeka je bila
oπteÊena a sada ponovo radi.
Posljednji okupirani dio teritorija Republike Hrvatske pri-
kljuËen je naπoj domovini nakon Domovinskog rata mir- nici. Obnova koja slijedi nakon rata traje
vrlo dugo. Neki predmeti i objekti ne mogu
nim putem. Taj dio teritorija pripada Nizinskoj Hrvat- se obnoviti. NajveÊi gubitak u svakom ra-
tu jesu ljudski æivoti.
skoj. Nakon Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj po- Mnogi uniπteni objekti (kuÊe, tvornice,
Ëela je obnova razruπenih i oπteÊenih podruËja. Prije prometnice itd.) nakon rata su se veÊ obno- Tijekom Domovinskog rata neprijatelj nije πtedio ni
vili. Neki objekti ipak su se morali ponovo
obnove nuæno je bilo razminirati zemljiπte od raznolikih izgraditi. Obnova je skup i dugotrajan po-
obiteljske kuÊe. Danas je veÊina kuÊa obnovljena ili
ponovo sagraena.
ubojitih naprava. Nakon toga poËela je izgradnja novih
kuÊa i drugih objekata za povratnike. Obnavljaju se
UPAMTI POJMOVE
prometnice, ambulante, πkole, industrijski i poljoprivre-
domovinski rat, obrambeni rat, osvajaËki rat, obnova
dni objekti, kulturna baπtina itd. U obnovi manjim dije-
lom sudjeluje i meunarodna zajednica. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Kad je zapoËeo Domovinski rat? Opasnost uklanjanja mina je velika te su
2. ©to je obrambeni rat? mnogi pri uklanjanju mina i pored suvre-
1. Kako je naπoj domovini prikljuËen posljednji dio nje- 3. Koje su posljedice rata? mene opreme stradali. Naæalost, uklanja-
nog teritorija? Mirnim putem 4. Na vremenskoj crti obiljeæi trajanje Do-
movinskog rata.
nje mina je spor postupak. Razminirava-
nje u naπoj domovini Êe trajati cijelo vaπe
2. ©to je potrebno uËiniti prije obnove razruπenog i oπte- 5. Zaπto je potrebna obnova poruπenih djetinjstvo - barem joπ deset godina. Dje-
objekata? ca posebno moraju paziti da ne dolaze u
Êenog? Razminirati zemljiπte Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na minirana podruËja i da ne diraju nepozna-
stranici 33. te predmete.
3. Imenuj nekoliko primjera πto se obnavlja. KuÊe, πkole,
ambulante, prometnice, industrijski i poljoprivredni 63
objekti itd.

70
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 71
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati obiljeæja Domovinskog rata i obnove nakon rata
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• opisati rat u Republici Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine
• razlikovati obrambeni od osvajaËkog rata
• imenovati agresore na Republiku Hrvatsku
• objasniti problem obnove nakon Domovinskog rata
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnost promatranja, uoËavanja, opisivanja
• razvijati sposobnost logiËkog miπljenja i zakljuËivanja
• osposobljavati uËenike za pravilno usmeno i pismeno izraæavanje
odgojni ili afektivni:
• razvijati ljubav prema obitelji, domu i domovini
• utjecati na razvijanje osjeÊaja prema ærtvama rata
• utjecati na razvijanje osjeÊaja o potpunoj promaπenosti osva-
jaËkog rata
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (prostori koji su bili zahvaÊeni ratnim
operacijama), dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, udæbe-
nik, radna biljeænica, velika zidna karta Hrvatske, priruËna
zemljopisna karta Hrvatske, zemljopisna karta zaviËaja, za-
daci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Objaπnjenje rijeËi dom, domovina, zaviËaj, bi-
tka, rat, sukob, obnova, suæivot itd.
Strani jezici: Nazivi za pojedine nazive u hrvatskom jeziku na
jezicima koji se uËe u πkoli
Likovna kultura: Radovi umjetnika na temu Domovinskog rata:
slike, skulpture, pjesme, novinarska izvjeπÊa, radijske i televizij-
ske snimke itd. Radovi uËenika na temu Domovinskog rata
Glazbena kultura: Pjesme koje su nastale u razdoblju stvaranja
Hrvatske i tijekom Domovinskog rata.
Vjeronauk: Pravda, poπtenje, oprost, kajanje, suæivot, ljubav,
sastavni su dijelovi krπÊanske i drugih vjera
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. 1991. godine
2. individualno
3. OsvajaËki rat je rat koji neki narod i zemlja pokreÊe da bi uni-
πtili ili πto viπe oπtetili drugi narod i zemlju. Obrambeni rat je rat
u kojemu ljudi πtite vlastite æivote i brane svoj dom i domovinu.
4. individualno
5. individualno
6. Da bi svjedoËili o proπlosti nama i naπim potomcima.
7. Æivoti ljudi se ne mogu obnoviti.
8. individualno
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
DOMOVINSKI RAT I OBNOVA
Domovinski rat: rat u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine
Obrambeni rat: graani se bore za svoj æivot, dom i domovinu
OsvajaËki rat: vidi pojmovnik s kazalom
Obnova: poËela i tijekom rata oslobaanjem pojedinih prostora
intenzivna obnova nakon 1995. godine
obnova traje desetljeÊima
ljudski æivoti se ne mogu obnoviti
71
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska ratom zahvaÊe-
nih podruËja koji se obnavljaju ili su veÊ obnovljena. Priku-
pljanje fotografija iz Domovinskog rata iz svojeg ili nekog
drugog zaviËaja. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz
udæbenika.
Uvod
U uvodnom dijelu sata prikazujemo na videu neki od zapisa
vezan uz Domovinski rat ili razgledavamo fotografije koje
nam svjedoËe o ratnim stradanjima. (Treba izbjegavati snim-
ke na kojima se vide stradanja ljudi, a posebice djece.) Na-
kon gledanja i sluπanja videozapisa najavljujemo nastavnu
jedinicu 6. Domovinski rat i obnova. (To je posljednja od πest
nastavnih jedinica u cjelini Snalazim se u vremenu.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Domovinski rat,
2. Obrambeni rat,
3. OsvajaËki rat,
4. Obnova.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora s uËenicima o iskustvima i saznanjima o
Domovinskom ratu slijedi obrada prema planu rada uz odre-
ivanje i razlikovanje pojedinih pojmova. Pritom se treba ko-
ristiti tekstom iz udæbenika i pojmovnika s kazalom, ali i po-
dacima iz neposrednog okruæenja, a posebice ako je nepo-
sredno okruæenje bilo zahvaÊeno Domovinskim ratom.
Obradu ove nastavne jedinice treba πto viπe pribliæiti sredini
u kojoj se odræava nastava. Treba istaknuti znaËenje obnove
ratom poruπenih podruËja te nenadoknadivi gubitak svih stra-
dalih.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: ©to je Domovinski rat? Koja je
razlika izmeu osvajaËkog i obrambenog rata? Koliko dugo
je trajao Domovinski rat? Opiπi kako je tvoj zaviËaj proπao u
Domovinskom ratu. Koji je nenadoknadivi gubitak u svakom
ratu? Zaπto je rat loπ za svaki narod?
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 63. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz
zaviËaj u kojemu se odræava nastava.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 33. Poka-
zivanje na zemljopisnoj karti Hrvatske i na zemljopisnoj karti
zaviËaja prostora koji su izravno bili zahvaÊeni Domovinskim
ratom.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika.
Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u
3. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 63. Opisati Moje naselje i zaviËaj u Domovinskom ratu.
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 72

UVJETI ÆIVOTA

1. SVE ©TO NAS OKRUÆUJE JE PRIRODA

• ©to je priroda? • Nabroji neke prirodnine. • Opiπi neku prirodnu pojavu. • Kako se zove
znanost o prirodi? • Kako se zovu ljudi koji prouËavaju prirodu?

biÊa razlikuju se od neæive prirode jer ima-

ju zajedniËka obiljeæja: rastu, hrane se, raz-
mnoæavaju, kreÊu, stare i umiru. Æiva i ne-
æiva priroda meusobno su povezane.
Od ranije znamo da æivu i neæivu prirodu
Ëine prirodnine. To su primjerice biljke, æi-
votinje, ljudi, πkola koju pohaamo, uËioni-
ca, πkolska klupa i stolac, vrata, prozori,
πkolska ploËa itd. Oni su izgraeni od razliËi-
Sunce, Mjesec,
voda, zrak, tlo
dio su neæive
prirode
VeÊ u treÊem razredu si nauËio/nauËila
da je priroda sve πto nas okruæuje. Priro-
da se sastoji od æive i neæive prirode. Æivu
prirodu Ëine æiva biÊa: biljke, æivotinje i
ljudi. Neæivu prirodu Ëine: Sunce, Mje-
sec, nebeska tijela, tlo, zrak i voda. Æiva Priroda koja nas
okruæuje sastoji
se od æive i neæi-
ve prirode
tih materijala. Te materijale nazivamo tvari.
To su primjerice cigla, drvo, staklo, æeljezo,
papir, voda itd. Dakle, prirodnine æive i neæi-
ve prirode izgraene su od razliËitih tvari.
Biljke se koriste tvarima neæive prirode -
vodom, zrakom, svjetlom, toplinom. To im
omoguÊuje rast i razvitak. Biljkama je Ëesto
potrebno i tlo.
Biljke, æivotinje i Æivotinje se takoer koriste tvarima ne-
ljudi su æiva biÊa.
Oni Ëine dio pri-
æive prirode (voda, zrak, svjetlo, toplina)
rode koji naziva- no njima je potrebna i æiva priroda. One se
mo æiva priroda. hrane biljkama i æivotinjama.

64

Ljudi se koriste tvarima neæive prirode

(piju vodu, koriste svjetlo i toplinu Sunca,
udiπu zrak) i æive prirode (hrane se biljka-
ma i æivotinjama).
Da bi æiva biÊa mogla æivjeti, potrebni su
im zrak, voda, toplina, svjetlost i tlo. To
su æivotni uvjeti. Zrak nam je potreban
za æivot. Æiva biÊa se mogu razvijati i rasti
tamo gdje ima zraka. Bez vode nema æivota.
Bez vode biljke uvenu, æivotinje uginu, a
ljudi umiru. Toplina je vaæan æivotni
uvjet. Kakav je biljni svijet zimi, a kakav u
proljeÊe i ljeti? Zaπto? Iz promrzle i hladne,
nezagrijane zemlje ne moæe niknuti biljka.
Æivim biÊima (bilj-
kama) za æivot su
potrebni æivotni
uvjeti: voda, zrak,
svjetlost i toplina
Listopadne biljke se opadanjem liπÊa u je-
sen πtite od zime. Neke æivotinje zimi nisu
u naπim krajevima, veÊ odlaze u toplije kra-
jeve. Drugima pak tijelo prikriva gusta dla-
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA ka koja ih πtiti od hladnoÊe, a i Ëovjek se u
Æiva biÊa æive
u vodi, zraku,
na tlu
hladnom dijelu godine toplije oblaËi i grije
svoje prostore. Svjetlost je æivotni uvjet ko-
ji biljkama omoguÊava rast, a æivotinjama i
ljudima snalaæenje u prostoru. Na kopnu je
vrlo vaæan uvjet i tlo. Pogotovo vrsta i sastav
tla. RazliËite vrste biljaka rastu na razliËitim
vrstama tla, a tu se naseljavaju i æivotinje.
Dakle, moæemo zakljuËiti da æiva priro-
da (Ëovjek, biljke i æivotinje) za svoj razvoj,
rast i æivot treba æivotne uvjete. Jedino Ëo-
vjek svojim znanjem i iskustvom dijelom
moæe mijenjati i sebi prilagoavati æivotne
uvjete. Primjerice, grije prostorije, koristi
osvjetljenje, osigurava zalihe vode itd. No
Ëovjek je i jedini koji uniπtava æivotne uvje-
te: oneËiπÊuje vodu, zrak i tlo.

POSTIGNU∆A UPAMTI POJMOVE

æiva priroda, neæiva priroda, tvar, æivotni uvjeti

1. Sve ono πto nas okruæuje nazivamo priroda. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
2. Priroda se sastoji od neæive i æive prirode. 1. ©to saËinjava æivu prirodu? Zemlja je jedan od devet planeta SunËeva
sustava. Jedini planet s tekuÊom vodom i
2. ©to saËinjava neæivu prirodu?
3. Prirodnine su izgraene od razliËitih materijala - tvari. 3. Nabroji æivotne uvjete. kisikom. Na njemu postoji razvijen æivot.
Pretpostavlja se da na drugim planetama
4. Kako je Ëovjek uspio nadoknaditi nedo-
DA NE statak svjetlosti i topline? SunËeva sustava razvijenog æivota nema.
»ovjek nije bio niti na jednoj planeti. Ze-
4. Ljudi su dio neæive prirode. 5. Objasni vaænost vode za æiva biÊa - æivu
prirodu.
mlja je stara 4,6 milijardi godina. Masa joj
je 5 854 milijardi tona. Okrene se oko svo-
DA NE Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na je osi za 23 sata i 56 minuta, a oko Sunca
stranici 34. za 365 dana, 6 sati i 9 minuta.
5. Utjecati na promjenu prirode mogu:
a) æivotinje b) ljudi c) biljke. 65

72
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 73
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovna obiljeæja neæive i æive prirode te njezinu
meusobnu povezanost
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• odrediti od Ëega se sastoji neæiva priroda
• odrediti æivu prirodu
• objasniti povezanost neæive i æive prirode
• imenovati uvjete æivota
• opisati osnovna obiljeæja æivih biÊa
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• osposobljavati uËenike da promatraju, opisuju i zakljuËuju
• primjenjivati ranije steËena znanja
odgojni ili afektivni:
• razvijati ekoloπku svijest kod uËenika
• izgraivati pravilan stav prema prirodi
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje, dijapozitivi, nastavne slike, udæbenik,
radna biljeænica, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljo-
pisna karta æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske, in-
ternet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: RazliËiti nazivi za opise prirode. RazliËiti nazivi
za imena tvari
Likovna kultura: Slike neæive i æive prirode kako ih vide umjet-
nici
Tjelesna i zdravstvena kultura: Boravak u prirodi - rekreacija
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. neæive, æive prirode
2. Od biljaka, æivotinja i ljudi.
3. Neæivu prirodu Ëine voda, zrak, tlo, nebeska tijela, Sunce,
Mjesec.
4. Æiva priroda
5. Zrak, voda, svjetlost, toplina i tlo.
6. »ovjek. On svojim znanjem i iskustvom moæe utjecati na
promjenu temperature u prostorima gdje boravi (grije ih),
koristi osvjetljenje kada je mraËno, osigurava zalihe hrane i
vode kada ih u prirodi nema dovoljno itd.
7.
9 druπtva u 4. razredu.
3 DomaÊi uradak/zadaÊa
1 ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
4
10
6
8
5 Neæiva priroda: Sunce, Mjesec, nebeska tijela, tlo, zrak i
7 voda
2 Æiva priroda: biljke, æivotinje, ljudi
8. To su materijali od kojih su izgraene razliËite prirodnine.
9. Cigla, drvo, staklo, æeljezo, papir itd.
73
F I S P MoguÊi tijek nastave D R U PR »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od razgledavanja i opisiva-
nja prirode koja nas okruæuje. Uz opisivanje poæeljno je foto-
grafiranje neæive i æive prirode. Odgovori uËenika na pretho-
dna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz razgledava-
nje prirode koja nas okruæuje najavit Êemo nastavnu jedinicu
1. Sve πto nas okruæuje je priroda. (To je prva od πest nastav-
nih jedinica u cjelini Uvjeti æivota.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema malim spo-
znajnim koracima (plan rada): 1. Neæiva priroda, 2. Æiva
priroda, 3. Jedinstvo prirode, 4. Uvjeti æivota.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima za uËenike slijedi
obrada prema planu rada. UËenike upoznajemo sa sadræa-
jem neæive i æive prirode. Kao pomoÊ koristimo tekst i slike u
udæbeniku. Koristimo se i drugim slikovnim materijalom te
izvornom stvarnoπÊu. Imenujemo pojedine prirodnine i poka-
zujemo ih (biljke, æivotinje, ljude, vodu, kamen, tlo, zrak itd.).
Objaπnjavamo da su one graene od razliËitih materijala -
tvari.
IstiËemo koja je osnovna razlika izmeu neæive i æive prirode.
Æiva biÊa se hrane, rastu i razvijaju, razmnoæavaju, stare i
umiru. Napominjemo da su njima za to potrebni zrak, voda,
toplina, svjetlost, tj. æivotni uvjeti. Naglaπavamo povezanost i
cjelovitost neæive i æive prirode.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: Od Ëega se sastoji priroda? ©to
Ëini neæivu prirodu? ©to Ëini æivu prirodu? Objasni poveza-
nost neæive i æive prirode.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 65. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
nu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 34. Poka-
zivanje primjera æive i neæive prirode.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
nici 65.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
SVE ©TO NAS OKRUÆUJE JE PRIRODA
Jedinstvo prirode: meusobna povezanost neæive i æive
prirode
Uvjeti æivota: zrak, voda, toplina, svjetlo i tlo
Priroda04KB2 4/20/03 9:36 Page 74

2. SUNCE - TOPLINA I SVJETLOST
• Opiπi obiljeæja godiπnjeg doba jeseni. • Koje je najtoplije, a koje najhladnije godiπnje do-
ba? • Kako se πtitimo od SunËeve topline i svjetlosti ljeti? • Kako se πtitimo od nedostatka
SunËeve topline zimi? • Kako se promjenama godiπnjih doba prilagoava primjerice drvo
jabuke, a kako lastavica?
proljeÊe ljeto
jesen zima
Duljina dana i noÊi tijekom godine se mijenja. Crteæ
prikazuje duljinu dana (æuto) i noÊi (plavo) prvoga da-
na godiπnjih doba.
Sunce je izvor topline i svjetlosti koja
je potrebna biljkama, æivotinjama i ljudi-
ma za æivot na Zemlji. Bez SunËeve energi-
je, dakle topline i svjetlosti, ne bi bilo æivota.
Iz iskustva nam je poznata Ëinjenica da
temperatura zraka raste od jutra prema
sredini dana, a da se ponovo spuπta pred-
veËer. Kada ujesen krenemo ujutro u πko-
lu, potrebna nam je vesta, a kad oko po-
dneva idemo kuÊi, u vesti nam je prevruÊe.
Iskustvo nas takoer upuÊuje da je ljeto
najtoplije godiπnje doba, a zima najhla-
dnije. Krajem πkolske godine u πkolu ide-
mo u kratkim hlaËama i u majici kratkih
rukava, a zimi smo toplo obuËeni. Promjene
temperature u naπoj domovini ovise i o zavi-
Ëaju. Primjerice, gorski i planinski zaviËaj je
najhladniji, a primorski zaviËaj je najtopliji.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
SUNCE - TOPLINA I SVJETLOST
Sunce: uæarena velika zvijezda koja isijava toplinu i
svjetlost
toplina i svjetlo Sunca osiguravaju æivot na Zemlji
Zemlja je hladna planeta koja se okreÊe oko Sunca
Sijanja Sunca tijekom dana: ujutro i poslijepodne
sunËane zrake padaju koso na Zemlju
oko podneva sunËane zrake padaju okomitije na
Zemlju - najtoplije
oko podneva je sjena stabla najkraÊa
Ako promatraπ sjenu stabla oko podneva, uoËit Êeπ da je Sijanja Sunca tijekom godiπnjih doba: najjaËe sijanje
sjena kratka jer je sunce visoko na obzoru. Ako proma-
traπ sjenu stabla ujutro, uoËit Êeπ da je sjena duga jer je sunca je ljeti - dan najduæi
sunce nisko na obzoru (sliËno je i poslijepodne).
najkraÊe sijanje sunca je zimi - dan najkraÊi (noÊ
Od ranije znamo da je dan (osvijetljeni
dio dana) zimi kraÊi, a noÊ duæa. Dakle,
najduæa)
sunce zimi izlazi kasnije, a zalazi ranije pa Zaπtita od sunca: prekomjerno izlaganje suncu πteti
je osvijetljeni dio dana kraÊi. Suprotno je
ljeti - sunce tada izlazi jako rano, a zalazi
Ëovjeku i drugim æivim biÊima
kasno pa je osvijetljni dio dana jako dug. potrebna je zaπtita od sunca (kapa, naoËale, lagana
Za razliku od temperature koja ovisi o zavi-
Ëaju u naπoj domovini, duæina dana i noÊi
odjeÊa)
gotovo je jednaka u svim dijelovima te sa-
mo ovisi o godiπnjim dobima.
Sjena stabla ljeti je kraÊa jer je sunce viπe na obzoru.
Sjena stabla zimi je duæa jer je sunce niæe na obzoru.

66

jim potrebama. Osvjetljava prostore u koji-

Temperatura zraka tijekom godine se mijenja. Promotri
i opiπi kretanje temperature zraka u Zagrebu, GospiÊu i
Splitu. U Ëemu se njihove temperature razlikuju.
Na Zemlji postoje velike razlike u tem-
peraturi. Ima podruËja u kojima je tempe-
ratura niæa od -50ºC, a u drugima je viπa od
50ºC. Ima i podruËja u kojima πest mjeseci
traje dan, a πest mjeseci noÊ. Tomu se prila-
goavaju biljke i æivotinje i Ëovjek.
»ovjek kao najinteligentnije biÊe na Ze-
mlji velikim dijelom prilagoava æivotne
uvjete svojim potrebama: zagrijava prosto-
rije kada je hladno, a hladi prostorije kada
je vruÊe. Isto tako prilagoava svjetlost svo-
ma boravi kada je mraËno, a zamraËuje
prostore kada je previπe svjetla. Biljke i æi-
votinje to ne mogu Ëiniti, veÊ se moraju
prilagoditi æivotnim uvjetima koji postoje u
odreenom prostoru. BuduÊi da se biljke
ne mogu kretati, one se joπ viπe moraju pri-
lagoavati æivotnim uvjetima sredine u ko-
joj se nalaze. Primjerice, lastavica ne moæe
podnijeti hladnoÊu zime te seli na jug.
Ako promatraπ sjenu stabla tijekom
dana, uoËit Êeπ da je sjena duæa ujutro i
u poslijepodnevnim satima, a da je naj-
kraÊa oko podneva. Ako i boraviπ vani,
uoËit Êeπ da je sunce ujutro i u poslijepo-
dnevnim satima, kada je sjena duæa, slabije,
a da je u podne jaËe. O padanju sunËanih
zraka na tlo ovisi i jaËina zagrijavanja tla.
Dakle, Sunce daje svjetlost i toplinu i
utjeËe svojom energijom na rast i razvoj æi-
vota na Zemlji te uvjetuje promjenu godi-
πnjih doba. No predugo izlaganje suncu Ëo-
vjeku moæe πtetiti. I ljudi i æivotinje za vrije-
me jakoga sunca traæe sjenu (hladovinu).
Biljka se ne moæe kretati te je prisiljena biti
na suncu. No i kod biljaka se vide promje-
ne. Predugo sunËano i suho razdoblje bez
kiπe uvjetuje suπenje biljaka. Kaæemo - suπa je.

UPAMTI POJMOVE
Sunce, svjetlost, toplina, duæina dan, duæina noÊi

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. ©to je Sunce?
2. Opiπi uobiËajenu promjenu temperature
zraka tijekom dana.
3. Opiπi duæinu dana i noÊi tijekom zime.
4. Opiπi duæinu dana i noÊi tijekom ljeta.
5. Objasni zaπto je sjena stabla u podne naj-
kraÊa, a ujutro i kasno poslijepodne duæa.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 35.
Sunce je zvijezda koja se nalazi u SunËe-
vom sustavu. Evo nekih podataka o Suncu:
Staro je 5 milijardi godina. Temperatura
povrπine mu je 5 500˚C. Udaljenost od Ze-
mlje mu je oko 150 milijuna kilometara.
Svjetlost sa Sunca na Zemlju putuje brzi-
nom od 300 000 km u sekundi. I pored te
nevjerojatne brzine svjetlost od Sunca do
Zemlje putuje 8 minuta i 17 sekundi.

67

74
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 75

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osnovna obiljeæja Sunca i njegovo znaËenje za æivot
na Zemlji Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji od promatranja, za oËekivano
Zadaci nastave lijepog sunËanog dana, izlaska sunca, njegovog poloæaja u
materijalni ili spoznajni (kognitivni): podne i poslijepodne te mjerenja temperature zraka u ta tri
• objasniti znaËenje Sunca kao izvora topline i svjetlosti razdoblja.
• pokazati da SunËeve zrake na Zemlju razliËito padaju ujutro, Uz ovaj pokus moæe se promatrati i sjena stabla ili nekog
u podne i poslijepodne predmeta (duæina i poloæaj) tijekom ta tri razdoblja. Ovaj dio
• objasniti da tijekom zime i ljeta SunËeve zrake takoer pada- nastave uËenici mogu izraditi uz pomoÊ roditelja i starijih.
ju na Zemlju razliËito Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• istaknuti πtetnost predugom izlaganju SunËevim zrakama Uvod
funkcionalni ili psihomotoriËni: Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava na temelju promatranja
• razvijati sposobnosti promatranja, usporeivanja, zakljuËiva- kretanja sunca i promjene temperature te odgovora na pret-
nja i opisivanja hodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu
• primjenjivanje steËenih znanja u svakidaπnjem æivotu 2. Sunce - toplina i svjetlost.
odgojni ili afektivni: Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
• osiguravati ugodno radno ozraËje na satu prirode i druπtva 1. Sunce,
• razvijati interes za istraæivanje 2. Sijanja Sunca tijekom dana,
3. Sijanja Sunca tijekom godiπnjih doba,
Izvori znanja i nastavna pomagala 4. Zaπtita od Sunca.
• neposredno okruæenje, dijapozitivi, nastavne slike, videoza- Obrada novoga nastavnoga gradiva
pisi, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika i njihovim
Hrvatske, karta SunËevog sustava, T. JeliÊ, UËilo godiπnja do- iskustvima slijedi obrada prema planu rada. UËenicima obja-
ba - vremenski sat, internet, zadaci za vrednovanje uËeniko- πnjavamo πto je Sunce (uæarena zvijezda) i usporeujemo ga
va postignuÊa sa Zemljom - (hladna planeta) na kojoj æivimo. IstiËemo da
nam toplina i svjetlost koju dobivamo od Sunca omoguÊuje
Korelacija æivot na Zemlji.
Hrvatski jezik: Mnogobrojni opisi Sunca u knjiæevnim djelima Napominjemo da svjetlost i toplina Sunca ovise o dobu dana
Strani jezici: Nazivi za Sunce u stranim jezicima (engleski, nje- (jutro, podne, poslijepodne, veËer), ali i o godiπnjem dobu.
maËki, talijanski itd.) Za ta objaπnjenja koristimo se tekstom i slikama iz udæbeni-
Likovna kultura: Izlazak i zalaz Sunca najËeπÊe su oslikani u ka, drugim slikovnim materijalom i æivotnim iskustvom tijekom
djelima slikara dana i tijekom promjene godiπnjih doba.
Vjeronauk: ZnaËenje Sunca u vjerama razliËitih naroda Napominjemo da dva mala istraæivaËka pokusa: promjena
temperature tijekom dana i razliËito upadanje sunËanih zra-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE ka (sunce, stablo i sjena stabla) uËenici mogu sami uËiniti ra-
dom u paru ili u skupinama ili kod kuÊe uz pomoÊ roditelja ili
1. Ljeto; Zima 7. Zbog razliËitog upada starijih.
2. Ljeti SunËevih zraka na Zemlju. UËenicima objaπnjavamo promjenu duljine dana i noÊi kroz
3. Zimi 8. a) podne, jutro godinu, a posebice prvih dana (poËetaka) godiπnjih doba.
4. svjetlosti, topline b) ljeto Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
5. individualno 9. a) podne, poslijepodne Moæemo provesti pitanjima: ©to bi se vrlo brzo dogodilo sa
6. Oko podneva b) zima æivim biÊima na Zemlji da nestane Sunce? Koliko otprilike
iznose najniæe temperature na Zemlji? Koliko otprilike iznose
najviπe temperature na Zemlji? Koja je razlika izmeu naj-
niæe i najviπe temperature na Zemlji? U koje doba dana je
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA sjena stabla ili nekog predmeta najkraÊa?
POSTIGNU∆A Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 67. i dodatnim
1. Izvor svjetlosti i topline koju dobiva Zemlja daje Sunce.
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz za-
2. SunËeva svjetlost i toplina najjaËi su tijekom godiπnjeg do-
viËajnu nastavu.
ba ljeta.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
3. U R. Hrvatskoj najhladnije je zimi jer SunËeve zrake pada-
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 35.
ju viπe koso.
Provjera znanja
DA NE
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
4. U mojem zaviËaju zimi su noÊi najkraÊe, a dani najduæi.
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
DA NE
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
5. Predugo izlaganje æivih biÊa, a posebice Ëovjeka, suncu i
druπtva u 4. razredu.
njegovoj toplini je:
a) jako korisno b) πtetno DomaÊi uradak/zadaÊa
c) niti je korisno niti je πtetno. ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na str. 67.

75
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 76

3. SVOJSTVA VODE I NJEZINO KRUÆENJE U PRIRODI
• Za πto sve upotrebljavamo vodu? Navedi nekoliko primjera. • Razmisli koliko ti dnevno
troπiπ vode. • Ima li u lubenici vode? • Prisjeti se iz gradiva treÊega razreda kako voda do-
lazi u naπe domove. • Jesu li led, snijeg i vodena para voda? Objasni.
kopno
voda
Odnos vode i kopna na Zemlji pokazuje nam da naj-
veÊi dio zauzima voda
Voda je jedan od temeljnih uvjeta æivota.
Na Zemlji je ima vrlo mnogo. Skoro tri Ëe-
tvrtine Zemljine povrπine prekriveno je vo-
dom. Vodu susreÊemo u oceanima, mori-
ma, jezerima, rijekama, pod zemljom i u
zraku. Voda je tvar koju susreÊemo i u æi-
vim biÊima. Ima je u biljkama, æivotinjama
i Ëovjeku. Sva æiva biÊa trebaju vodu i ne
mogu opstati bez nje.
Da je voda velikim dijelom sastavni dio æivih biÊa,
pokazuju nam crteæi lubenice, ribe i Ëovjeka
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
SVOJSTVA VODE I NJEZINO KRUÆENJE U PRIRODI
Rasprostranjenost vode: najrasprostranjenija tvar na
Zemlji
najveÊi dio slana (morska) voda
Voda se javlja u tri stanja. Kao Ëvrsta mali dio vode je Ëista, pitka i zdrava voda
tvar - led, kao plinovita tvar - vodena para i
kao tekuÊina. Prisjeti se iz treÊeg razreda Svojstva vode: tekuÊina, krutina (led) 0 °C - lediπte, plin
πto je lediπte, a πto vreliπte vode i kako oni (vodena para) 100 °C - vreliπte
nastaju.
Voda ima nekoliko osnovnih svojstava. bez boje, mirisa i okusa
Voda je bezbojna (prozirna) tekuÊina bez
mirisa i okusa. U njoj se mogu otapati razli-
stalnog volumena, a promjenjiva oblika; 1 litra vode
Ëite tvari. Od krutih tvari spomenimo da u je 1 kg
Ëaπi vode moæemo otopiti πeÊer, cedevitu,
sol itd. Voda otapa i neke druge tekuÊine,
otapa neke krutine, tekuÊine i plinove
ali i plinove. Primjerice, otopljeni kisik Kruæenje vode: stalni proces u prirodi
omoguÊuje æivot ribama i drugim æivotinja-
ma u vodi. Voda ima gotovo stalni volu-
” krupa), rosa, mraz,
Padaline: kiπa, snijeg, tuËa (grad,
men, no nema stalni oblik. Naime, voda inje, magla
poprima oblik posude u kojoj se nalazi.
Ako ulijeπ vodu u razliËite posude i boce, Termomineralne vode: topla voda bogata mineralima
vidjet Êeπ da voda uvijek poprimi oblik po- (toplice)
sude. Masa jedne litre vode iznosi 1 kg.
Voda u prirodi stalno kruæi. Iz velikih mineralna voda (ljekovita voda za piÊe)
morskih povrπina, vodâ tekuÊica i stajaËica
te iz tla i æivih biÊa voda isparava (ishla-
pljuje) i izdiæe se u hladniji zraËni omotaË
(atmosferu). Tamo se voda uslijed niæe
temperature ohladi i zgusne ËineÊi oblake.
Kada voda u oblacima toliko oteæa da viπe
ne moæe lebdjeti, poËinje padati na Zemlju.
Voda iz oblaka pada u obliku kiπe, tuËe
(grad), snijega i susnjeæice. Sve te oblike
zajedniËki nazivamo padaline ili oborine.
U padaline se ubrajaju rosa, inje i mraz koji
nastaju pri tlu. Mraz nastaje kada je tempe-
ratura zraka ispod niπtice. Kada voda do-
spije na tlo, dijelom ispari (ishlapi), dijelom

68

ponire, a dijelom dolazi do vodâ tekuÊica i Izvori tople vode u kojoj su otopljeni ra-
stajaËica. Promotri sliku koja to prikazuje. zliËiti minerali nazivaju se termalnim
Prolaskom kroz tlo voda se proËiπÊava. izvorima. Na njima su izgraena kupaliπta -
Tlo je najveÊi i najbolji prirodni proËiπÊi- toplice.
vaË. (Prisjeti se pokusa o izradi vlastitog
proËiπÊivaËa iz treÊega razreda.) Tako proËi-
πÊena voda koristi se za piÊe u kuÊanstvima.
Voda koja ponire u tlo dijelom nailazi na ra-
zliËite minerale koje otapa. Voda obogaÊena
otopljenim mineralima posebice je zdrava,
no rijetka je. Naziva se mineralna voda.

100˚C vreliπte

oko 20˚C

0˚C lediπte

Voda moæe biti krutina (led) - lediπte, tekuÊina i plin

(vodena para) - vreliπte Kruæenje vode u prirodi

UPAMTI POJMOVE
rasprostiranje vode, stanja vode, svojstva vode, kruæenje vode u prirodi,
oblaci, padaline (oborine), mineralna voda, termalni izvor

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Opiπi rasprostranjenost vode na Zemlji.
2. U koja se tri stanja javlja voda?
3. Objasni kruæenje vode u prirodi.
4. Imenuj barem tri najpoznatije vrste pa-
dalina (oborina).
5. Kako nastaje mineralna voda?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 36.
Naπ planet se naziva Zemlja iako kopno za-
uzima manju povrπinu. NajveÊi dio povrπi-
ne naπeg planeta zauzimaju oceani, mora,
jezera i rijeke, dakle voda. Mnogi, razmi-
πljajuÊi na taj naËin, smatraju da bi oprav-
daniji naziv za naπ planet bio Voda.
I pored toga πto je voda jako rasprostranje-
na diljem naπeg planeta, mnogi dijelovi,
primjerice pustinje, oskudijevaju vodom.

69

76
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 77

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• ustanoviti osnovna svojstva vode i njeno kruæenje u prirodi
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
materijalni ili spoznajni (kognitivni): Uvod
• ustanoviti rasprostranjenost vode na Zemlji Nakon odgovora uËenika na prethodna pitanja najavit Êemo
• dokazati pokusima tri agregatna stanja vode (tekuÊina, kruti- nastavnu jedinicu 3. Svojstva vode i njeno kruæenje u prirodi.
na, plin) Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
• dokazati pokusima nestalan oblik vode 1. Rasprostranjenost vode, 2. Svojstva vode, 3. Kruæenje vo-
• ukazati sposobnost vode da otapa pojedine tvari de, 4. Padaline, 5. Termomineralne vode.
• objasniti kruæenje vode u prirodi Obrada novoga nastavnoga gradiva
funkcionalni ili psihomotoriËni: UËenike upoznajemo s rasprostranjenoπÊu vode na Zemlji uz po-
• razvijati sposobnost samostalnog (i u paru) izvoenja jedno- moÊ globusa i karte svijeta na kojima je voda oznaËena plavom
stavnih pokusa bojom. IstiËemo i postojanje vode u podzemlju i vode u zraku.
• osposobljavati uËenike da pravilno promatraju, biljeæe uoËe- Naglaπavamo da je i pored velike koliËine vode na Zemlji malo
no, opisuju postupak, usporeuju i samostalno zakljuËuju slatke, Ëiste i pitke vode te da je treba razumno koristiti.
odgojni ili afektivni: Uz pomoÊ nekoliko jednostavnih pokusa dokazujemo: Voda
• razvijati ekoloπku svijest o potrebi oËuvanja ËistoÊe vode moæe biti tekuÊina, krutina (led) i plin (vodena para). Obja-
• razvijati pravilan stav o razumnom koriπtenju vode u svakida- πnjavamo lediπte i vreliπte. Dokazujemo da je voda bez miri-
πnjem æivotu sa, boje i okusa. Prelijevanjem vode iz boce u Ëaπu i druge
posude dokazujemo promjenjivost oblika vode. Dokazujemo
Izvori znanja i nastavna pomagala da voda moæe otapati pojedine tvari (sol, πeÊer itd.). Dokazu-
• neposredno okruæenje, pokusi (Svojstva vode, Voda otapa, jemo i objaπnjavamo kruæenje u prirodi te opisujemo nasta-
Lediπte i vreliπte, Oblik vode, Kruæenje vode u prirodi), dija- nak padalina. Pojedine padaline imenujemo i istiËemo njiho-
pozitivi, nastavne slike, videozapisi, udæbenik, radna bilje- va obiljeæja. Sve te pokuse radimo uz pomoÊ uËenika te time
ænica, globus, zemljopisna karta svijeta, zemljopisna karta naglaπavamo rad u parovima i skupni rad. Napominjemo da
Republike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zidna se to moæe uËiniti i individualnim radom, no treba biti opre-
karta Republike Hrvatske, element-film Voda, internet, zadaci zan i ovladati pokusima.
za vrednovanje uËenikova postignuÊa UËenike upuÊujemo na postojanje termalnih - termomineral-
nih izvora (toplica) te mineralnih izvora (mineralne vode).
Korelacija Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Hrvatski jezik: Opisi oskudice vodom, poplave, lijepih krajoli- Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
ka s vodom itd. u knjiæevnim djelima Ponavljanje
Strani jezici: Nazivi za vodu u drugim jezicima Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 69. i dodat-
Likovna kultura: Oceani, mora, jezera i rijeke na djelima slika- nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
ra i fotografa Utvrivanje i uvjeæbavanje
Vjeronauk: Voda - simbol æivota Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 36. Poka-
Tjelesna i zdravstvena kultura: Voda omoguÊuje bavljenje re- zivanje na zemljovidu svijeta i Republike Hrvatske rasprosti-
kreacijom i sportom u vodi. Voda osigurava zdrav æivot i higi- ranje vode uz objaπnjenje svojstava (slana, slatka).
jenske aktivnosti. Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
1. U oceanima, morima, jezerima, tekuÊicama, u podzemlju, u
DomaÊi uradak/zadaÊa
zraku, u æivim biÊima.
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
2. Pri 100 °C
nici 69. Nacrtati sliku kruæenja vode u prirodi opÊenito ili u
3. Pri 0 °C
svom zaviËaju.
4. Bez boje, mirisa, okusa, bez stalnog oblika, razliËitih agre-
gatnih stanja.
5. Oborine ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
6. Voda koja je protjecanjem kroz zemlju obogaÊena mineralima.
8. a) Bez mirisa POSTIGNU∆A
7.
b) Bezbojna 1. Voda se javlja u tri agregatna stanja: tekuÊem, krutom i
c) Bez okusa plinovitom.
d) Bez stalnog oblika 2. Voda u krutom stanju naziva se led.
e) Voda otapa πeÊer 3. Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi.
f) Voda se pretvorila u led (krutina) DA NE
g) Led se otopio i pretvorio 4. Kiπa, snijeg, rosa, inje itd. zajedniËki se nazivaju padali-
u vodu (tekuÊina). nama. DA NE
h) Voda isparava i pretvara se 5. Razlika izmeu temperature lediπta i vreliπta iznosi:
u vodenu paru (plin). a) 50 °C b) 100 °C c) 150 °C.

77
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 78

4. ZRAK I NJEGOVA SVOJSTVA

• Zrak osjeÊaπ kada puπe vjetar. Provjeri tu tvrdnju. • Kada nam je vruÊe, hladimo se ma-
hanjem lepeze ili neËeg sliËnog. • Zrak osjeÊamo pri puhanju hladnog ili toplog zraka iz fe-
na kad suπimo kosu. • Provjetravaπ li kada prostoriju u kojoj boraviπ? • Zaπto uËiteljica pro-
vjetrava uËionicu za vrijeme velikog odmora?

su kisik i ugljikov dioksid. Primjerice, Ëovje-

Zemljin zra-
Ëni omotaË
(atmosfera)
u cijelosti
obavija naπu
Zemlju
Zrak je neophodan za æivot. On nam
omoguÊava disanje. Ni biljke, ni æivotinje,
niti ljudi ne bi mogli æivjeti bez zraka. Da-
kle, uz vodu, zrak je za æiva biÊa jedan od
temeljnih uvjeta æivota.
Zrak u cijelosti obavija naπ planet - Ze-
mlju. Taj Zemljin plinoviti omotaË naziva
se atmosfera, a njegova je debljina 1 000
km.
Zrak je bez boje - proziran je i bez mi-
risa i okusa. I pored toga πto smo okruæeni
zrakom kroz njega vidimo. Zrak je smjesa
razliËitih tvari - plinova. Tri plina su najËe-
πÊa. To su duπik, kisik i ugljikov dioksid.
Za æiva biÊa dva plina su posebice vaæna. To
kisik
ku i æivotinjama je za æivot odnosno disanje
potreban kisik, a biljkama ugljikov dioksid.
VeÊ smo ranije uËili da je jedno od svojstava
vode da otapa zrak. To svojstvo vode omo-
guÊuje æivot u vodi. Kao i voda, tako i zrak
ima odreenu teæinu. Jedna litra zraka ima
masu malo veÊu od jednoga grama.
Kisik u zraku omoguÊuje i gorenje vatre.
Jednostavan pokus o gorenju svijeÊe ispod
Ëaπe moæeπ izvesti sam ili zajedniËki u uËio-
nici. Upali plutajuÊu svijeÊu na vodi i pusti
je da gori. SvijeÊu poklopi veÊom Ëaπom u
kojoj plamen ne dotiËe Ëaπu kako Ëaπa ne
bi pukla. Primijetit Êeπ da Êe se, nakon πto
svijeÊa potroπi sav kisik ispod Ëaπe (nakon
nekoliko minuta), razina vode poveÊati, a
svijeÊa Êe se ugasiti. Gorenjem svijeÊa stva-
ra ugljikov dioksid koji onemoguÊuje gore-
nje. Na temelju te Ëinjenice osmiπljen je i
vatrogasni aparat. Dakle, vatrogasni aparat
je naprava napunjena ugljikovim dioksi-
dom. ProËitaj upute na nekom vatroga-
snom aparatu, primjerice onom u πkoli.

ugljikov dioksid
PlutajuÊa svijeÊa na vodi normalno gori. Ako je poklo-
pimo staklenom posudom, nakon nekog vremena Êe
Zrak je smjesa pli- se ugasiti. Dakle, za gorenje je potreban kisik. Vatro-
nova. Najviπe ima gasni aparat je napunjen ugljikovim dioksidom jer on
duπik duπika i kisika. ne podræava gorenje.

70

metar na ormar i ponovo priËekajmo tri mi-

Topao zrak je rjei i lakπi te se diæe uvis, a hladniji je
teæi pa pada na dno. To lijepo vidimo i na plamenu
svijeÊe. Postavljena svijeÊa na pod uËionice pored otvo-
renih vrata imat Êe plamen nagnut prema uËionici.
Dakle hladan zrak (teæi, veÊeg, viπeg pritiska) struji u
podruËje niæeg pritiska (tlaka). Takvo gibanje zraka
nazivamo vjetar.
Zrak stalno struji. Topao zrak je rjei i
lakπi pa se diæe uvis, a hladan je guπÊi i
teæi pa pada na dno. To moæemo dokazati
vrlo jednostavno i to iskustvo neka nam
ostane trajno zapamÊeno. ©irom otvorimo
vanjska vrata naπeg doma ili uËionice. Kroz
vrata u prostoriju Êe uÊi hladan zrak unutra,
a mi Êemo to osjetiti hladnoÊom za noge. To
moæemo provjeriti tako da izmjerimo tem-
peraturu zraka na podu uËionice i na orma-
ru. Postavimo termometar na pod uËionice.
PriËekajmo tri minute i oËitajmo temperatu-
ru. Podatak zapiπimo. Postavimo sada termo-
nute. OËitajmo temperaturu i zabiljeæimo je.
Vidljivo je da je temperatura zraka na podu
niæa. Dakle, hladan zrak se nalazi pri tlu. To-
pao zrak Êe pri vrhu vrata izlaziti van. SliËno
moæemo dokazati i s upaljenom svijeÊom.
SvijeÊa u uËionici na podu pri otvorenim vra-
tima imat Êe smjer plamena nagnut prema
uËionici. Ako podignemo svijeÊu pri vrhu
vrata, vidjet Êemo da se plamen svijeÊe na-
gnuo prema hodniku, dakle suprotno. Stru-
janje zraka poznato nam je kao vjetar.
Tlak zraka mjerimo barometrom. Tlak
zraka ovisi o vremenskim prilikama. Za vrije-
me sunËanog, suhog i toplog vremena on
raste, a za oblaËnijeg i kiπnog vremena pa-
da. Ako imaπ kod kuÊe ili u πkoli barometar,
promatraj ga nekoliko dana.
Pilotima je potreban zrak u bocama jer ga u velikim visi-
nama nema dovoljno. Astronauti takoer koriste zrak u
bocama jer ga u prostorima u kojima se kreÊu nema. Ro-
nioci koriste zrak u bocama, iako zraka u vodi ima, no
Ëovjek ga ne moæe, poput ribe koristiti za disanje.

UPAMTI POJMOVE
duπik, kisik, ugljikovi dioksid, atmosfera, vjetar, barometar

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Od Ëega se sastoji zrak? Pritisak zraka ili tlak zraka obiËno se mjeri
2. Koja su svojstva zraka? na povrπinu od 1 cm2 i iskazuje mjernom
3. Objasni obiljeæja toploga i hladnoga jedinicom koja se zove paskal (kratica je
zraka. Pa).
4. Za πto nam sluæi kisik? SliËno roniocima, planinari za velike visine
5. »ime mjerimo tlak zraka? koriste kisik u bocama. U velikim visinama
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na zrak je rijedak, a u joπ veÊim visinama zraka
stranici 37. niti nema.

71

78
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 79

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• dokazati osnovna svojstva zraka i njegov sastav
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
Nakon odgovora na uËeniËka pitanja najavit Êemo nastavnu
• dokazati pokusima da je zrak plin bez boje, mirisa i okusa
jedinicu 4. Zrak i njegova svojstva.
• dokazati pokusima strujanje zraka
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada: 1.
• dokazati pokusima sastav zraka (podræavanje gorenja) Atmosfera, 2. Svojstva zraka, 3. Strujanje zraka, 4. Sastav zra-
• dokazati pokusima masu i tlak zraka ka. Nastavu velikim dijelom izvodimo jednostavnim pokusima.
• objasniti koriπtenje barometra Obrada novoga nastavnoga gradiva
funkcionalni ili psihomotoriËni: Imenujemo uvjete æivota meu kojima je i zrak. Objaπnjava-
• razvijati sposobnosti samostalnog (i u paru) izvoenja jedno- mo rasprostiranje zraka oko nas i naπe planete te da se takav
stavnih pokusa zraËni - plinoviti omotaË naziva atmosfera. IstiËemo pojedina
• razvijati sposobnost izvoenja praktiËnih radova i njihovog svojstva zraka (bez mirisa, boje i okusa). Ta obiljeæja uspore-
koriπtenja za dokazivanje ujemo sa sliËnim obiljeæjima koje ima i voda.
odgojni ili afektivni: U nastavku na temelju nekoliko jednostavnih pokusa utvruje-
• razvijati pravilan odnos prema samostalnom radu i radu u mo da zrak zauzima prostor, da ima odreenu masu i tlak te
parovima da je promjenjiva oblika i volumena. UËenicima pokazujemo
• poticati uËenike na istraæivanje prirode i objaπnjavamo znaËenje tehniËke naprave za mjerenje tlaka
• naglaπavati potrebu koriπtenja nauËenog u svakidaπnjem æivotu koju nazivamo barometar.
Jednostavnim pokusima dokazujemo gibanje (strujanje) zra-
Izvori znanja i nastavna pomagala ka i njegov sastav na primjeru podræavanja i nepodræavanja
• materijal i pribor za izvoenje pokusa (Zrak zauzima prostor, gorenja svijeÊe. UËenicima pokazujemo i objaπnjavamo rad s
Masa zraka, Tlak zraka, Strujanje zraka, Sastav zraka), dija- vatrogasnim aparatom.
pozitivi, nastavne slike, videozapis Zrak, barometar, udæbenik, Sve pokuse izvodimo uz pomoÊ uËenika, a dijelom ih uËenici ra-
radna biljeænica, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa de samostalno, tj. u paru, a pod nadzorom uËiteljice/uËitelja.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Korelacija Moæemo provesti metodom kratkih objaπnjenja pojedinih po-
Hrvatski jezik: RazliËiti nazivi za pojedini pribor i materijal ko- kusa. Gledanje videozapisa Zrak.
ji se koriste u svakidaπnjem govoru Ponavljanje
Likovna kultura: Prikazivanje element-filma, videozapisa i na- Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 71. i dodatnim
stavnih slika pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 37.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
1. Atmosfera je plinoviti (zraËni) omotaË oko Zemlje.
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
2. Duπik, kisik i ugljikov dioksid.
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
3. boje, mirisa, i okusa
druπtva u 4. razredu.
4. Oko 1 grama
DomaÊi uradak/zadaÊa
5. Jer voda sadræi kisik i druge plinove.
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na strani-
6. Barometar
ci 71. Ponoviti neki od pokusa kod kuÊe uz prisutstvo starijih.
7. Oko 1 000 km
8. Napuhani balon je teæi i on Êe prevagnuti. Time dokazujemo
da zrak ima teæinu. PLAN PLO»E/PROZIRNICE
9. Ronioci, astronauti
10. Horizontalno strujanje zraka ZRAK I NJEGOVA SVOJSTVA
11. TehniËka naprava za mjerenje tlaka zraka.
Atmosfera: plinoviti (zraËni) omotaË oko Zemlje
debljina atmosfere oko 1000 km
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA Svojstva zraka: bez boje, mirisa i okusa
POSTIGNU∆A zauzima prostor
promjenjivog oblika i volumena
1. Gorenje podræava plin koji nazivamo kisik. 1 litra zraka ima teæinu jednoga grama
2. U zraku najviπe ima plina koji zovemo duπik. barometar
3. Zrak je smjesa razliËitih plinova. Strujanje zraka: topao zrak je lakπi pa se uzdiæe, a hladan
DA NE teæi pa se spuπta; vjetar
4. Gorenjem svijeÊe stvara se ugljikov dioksid. Sastav zraka: duπik, kisik, ugljikov dioksid itd.
DA NE duπik ne podræava gorenje, nije za disanje
5. Gibanje (strujanje) zraka nazivamo: kisik podræava gorenje, ljudi i æivotinje ga koriste za disanje
a) barometar b) vjetar c) atmosfera. ugljikov dioksid ne podræava gorenje

79
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 80
5. POSTANAK, VRSTE I SASTAV TLA
• Donesi u πkolu grumene razliËite zemlje - tla. • Opiπi izgled donesenog tla (boju, teæinu,
sastav itd.). • Opiπi izgled tla u πkolskom dvoriπtu. • Znaπ li od koje vrste tla se izrauju
cigla i crijep za kuÊe? • Od koje vrste tla su fine πalice koje se koriste za kavu i Ëaj?
Pitaj roditelje i starije.
Nastanak i razvoj tla trajao je tisuÊama godina. Na
njegov nastanak utjeËu temperatura, padaline, vjetar
itd. te biljke, æivotinje i ljudi.
Tlo je rahli i najËeπÊe obradivi sloj Ze-
mljine povrπine. Na tlu æive biljke, æivoti-
nje i ljudi. Uz vodu i zrak tlo je jedan od
vaænih æivotnih uvjeta. Postupak nastajanja
i razvoja tla trajao je tisuÊama godina. Na-
stanak i razvoj tla omoguÊen je mnogim
promjenama u prirodi kao πto su tempe-
ratura, padaline, vjetar, potresi i vulkani,
biljni i æivotinjski svijet, a u posljednje
vrijeme i Ëovjek. Stijene se za vrijeme vru-
Êih dana zagrijavaju i πire, a za vrijeme noÊi
i zime steæu. Tijekom hladnog dijela godine
voda se u pukotinama zamrzava. Led se πiri
i dolazi do pucanja stijena. I samo rasteza-
nje i stezanje uvjetuje postupno pucanje,
72
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Rahli i najËeπÊe obradivi sloj Zemljine povrπine
nazivamo tlo.
2. Postanak i razvoj tla trajao je tisuÊama godina.
3. Ostaci uginulih biljaka i æivotinja Ëine humus.
DA NE
4. »ovjek moæe utjecati na plodnost tla.
DA NE
5. TipiËno tlo u primorskom zaviËaju je:
a) crnica b) ilovaËa c) crvenica.
drobljenje i usitnjavanje. Tako usitnjeno
stijenje rijeke i potoci su nosili, okruæivali,
usitnjavali. Postupno su nastali πljunak, pi-
jesak i mulj. To se dogaa i danas.
Dakle, postupak nastanka tla nije zavrπen,
veÊ je u stalnom razvoju. Biljke i æivotinje
svakodnevno ugibaju na tlu. One se suπe ili
Mekota je
gornji, rahli i
tamniji sloj, a
zdravica je
donji sloj
trunu, a pri njihovoj razgradnji pomaæu broj-
ne æivotinje koje æive na i u zemlji. Primjeri-
ce, otpalo liπÊe usitnjuju gujavice, krtice i
druge æivotinje. Uz pomoÊ vlage u zemlji li-
πÊe trune te tako nastaje sloj koji se zove hu-
mus. ©to je viπe humusa, to je tlo plodnije.
Tlo sadræi vodu, zrak, otopljene mineral-
ne tvari, glinu, pijesak, πljunak. Prema boji
i sastavu razlikujemo viπe vrsta tala.
PjeπËano tlo sadræi mnogo pijeska. Vrlo
je propusno, dakle lako i brzo propuπta vo-
du, tj. teπko je zadræava. Lako se obrauje.
ObiËno je sive, pjeπËane boje.
IlovaËa je vrsta tla koja se preteæito sa-
stoji od pijeska i gline, æutosmee je boje.
Vrlo je teπko obradivo tlo jer dugo zadræava
vodu u sebi.
Crnica je najplodnije IlovaËa je uz gnojid-
tlo u naπoj domovi- bu takoer plodno
ni. Pogodno je za tlo. Ona se koristi za
uzgoj æitarica (pπe- opekarske proizvode
nice, kukuruza). (opeka, crijep).
Crvenica ili crljenica je tlo primorskog
zaviËaja. U sebi sadræi mnogo kamena. Cr-
venkaste je boje.
Crnica je vrlo kvalitetno i plodno tlo koje
ima mnogo humusa. Dobro upija i zadræava
Crvenica je plodno
tlo primorskog zavi-
vodu. Lako je obradiva te se smatra najbo-
Ëaja. Pogodno je za ljim tlom na prostoru naπe domovine. Dosta
uzgoj maslina, agru- je ima u istoËnom dijelu Nizinske Hrvatske.
ma, vinove loze. »ovjek obrauje tlo (ore ga i usitnjuje)
jer mu osigurava podlogu za uzgoj hrane.
UËestalim uzgojem biljke crpe mineralne
sirovine iz tla i osiromaπuju ga. Zato je tlo
potrebno gnojiti. »ovjek u tlo dodaje gno-
jivo i time poveÊava njegovu plodnost.
Glineno tlo teπko je Osim prirodnog obogaÊivanja tla stajskim
za oranje i slabe je
kvalitete. Ono se ko- gnojivom, Ëovjek sve viπe koristi umjetna
risti za izradu lonaca gnojiva. Vrlo je vaæno saËuvati tlo od one-
i drugog posua. ËiπÊenja i zagaenosti.
UPAMTI POJMOVE
tlo, humus, pjeπËano tlo, ilovaËa, crvenica (crljenica), crnica, gnojenje,
umjetno gnojivo
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. ©to je tlo? Prve kuÊe koje je Ëovjek gradio od πiblja
2. Objasni kako nastaje tlo. premazivao je blatom (ilovaËa i glina) kako
3. Nabroji nekoliko vrsta tla, a posebice
one u tvom zaviËaju. Opiπi ih.
bi ga bolje πtitile od hladnoÊe i vruÊine.
Kasnije je gradio kuÊe od sirove (prijesne)
4. Koja vrsta tla je najplodnija? Objasni.
5. Kako nastaje humus?
opeke (cigle) koju je dobivao moËeÊi i obli-
kujuÊi ilovaËu u vodi. Potom je sirovu ciglu
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na pekao i od nje gradio kuÊe. I danas su naj-
stranici 38. bolje kuÊe graene od peËene cigle.
73
80
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 81

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati postanak, vrste i sastav tla
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati i opisati prirodne promjene koje utjeËu na posta-
nak tla
• odrediti utjecaj Ëovjeka na nastanak i razvoj tla
• dokazati pokusima sastav tla (zrak, voda, humus, glina, pije-
sak, πljunak, mineralne tvari)
• objasniti i opisati razlike meu vrstama tla
• istaknuti potrebu i opasnost od pretjeranog poveÊavanja plo-
dnosti tla
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• osposobljavati uËenike za pravilno izvoenje pokusa, proma-
tranje pokusa, voenje biljeπki pokusa i izvoenje pravilnih
zakljuËaka
• primjenjivati ranije steËena znanja
odgojni ili afektivni:
• razvijati interes za izvoenje pokusa
• poticati uËenike da rade pokuse i da ne odustaju od poteπko-
Êa pri njihovoj realizaciji
• uvaæavati napore znanstvenika koji se bave izvoenjem i
prouËavanjem brojnih pokusa
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (tla u zaviËaju), grumeni razliËitih ta-
la, materijal i pribor za izvoenje pokusa (Utjecaj tempera-
ture i vode na promjenu Ëvrstih tijela, Propusnost tla, Sastav
tla), dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi (Tlo), udæbenik,
radna biljeænica, zemljopisna karta Republike Hrvatske,
zemljopisna karta æupanija, velika zidna karta Republike
Hrvatske, internet, zadaci za vrednovanje uËenikova posti-
gnuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: RazliËiti nazivi za istu vrstu tla u naπoj domovini
Strani jezici: Uvrijeæeni strani nazivi za tla u hrvatskom jeziku
(terra rosa, Ëernozjom itd.)
Likovna kultura: Izrada razliËitih ukrasnih i drugih predmeta
od gline i ilovaËe
Vjeronauk: ZnaËenje gline (glineni predmeti) u krπÊanskoj vjeri
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Pjeskovito tlo
2. IlovaËa
3. Crvenica (crljenica)
4. Rastresiti, plodan sloj tla koji Ëine ostaci uginulih æivotinja i
biljka.
5. Crnica
6. Gnojenjem
7. zrak, vodu, glinu, pijesak, πljunak i otopljene mineralne tvari
8. Lijevo gujavica i desno krtica
9. a) Kapljice vode
b) MjehuriÊi zraka
c) ©ljunak, pijesak, glina, humus
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od promatranja tala u oko-
lici πkole ili mjesta gdje stanujemo. Pribavljanje komadiÊa ra-
zliËitih vrsta tala. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz
udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz tlo u zaviËaju
u kojem æivimo i odgovora na prethodna pitanja iz udæbenika
najavit Êemo nastavnu jedinicu 5. Postanak, vrste i sastav tla.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim
spoznajnim koracima (plan rada): 1. Postanak vrste i sastav
tla, 2. Vrste tla, 3. Sastav tla, 4. Plodnost tla.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo radom u skupinama.
Razred dijelimo u Ëetiri skupine. Svaka skupina dobiva odre-
enu temu i kratke upute za rad. Za rad u skupinama predvi-
eno je petnaest minuta. UËenici na temelju teksta i fotografi-
ja te pojmovnika s kazalom u udæbeniku, prireenih tala, na-
stavnih slika, atlasa prirode i druπtva te drugog materijala ve-
zanog uz tlo obrauju svoju temu.
1. skupina: Nastanak i razvoj tla 2. skupina: Vrste tla
3. skupina: Sastav tla 4. skupina: Plodnost tla
Nakon samostalnog rada u skupinama slijedi usmeno izvje-
πÊe o radu u skupinama. Usmeno izvjeπÊe iznosi jedan od
uËenika svake skupine. Ujedinjavanje rada i sastavljanje pla-
na ploËe je pod vodstvom uËiteljice/uËitelja.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: Koje prirodne promjene utjeËu
na postanak tla? Kako Ëovjek utjeËe na nastanak i razvoj tla?
©to je humus? Koja tla susreÊemo u naπoj domovini? Koje tlo
susreÊemo u naπem zaviËaju?
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 73. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 38. Poka-
zivanje na zemljovidu Republike Hrvatske raspored tala.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 73. Opisati razliku izmeu prirodnog i umjetnog gnojiva.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
POSTANAK, VRSTE I SASTAV TLA
Nastanak i razvoj tla: nastanak traje tisuÊama godina
na nastanak tla utjeËu prirodne promjene: temperatura,
voda, vjetar
æiva biÊa: biljke, æivotinje, Ëovjek
humus - ostaci uginulih organizama (plodan sloj tla)
Vrste tla: crvenica, crnica, ilovaËa, pjeskovito tlo, glinovito tlo
Sastav tla: voda, zrak, πljunak, pijesak, glina, humus,
mineralne tvari
Plodnost tla: prirodno gnojivo i umjetno gnojivo
obrada tla (oranje, tanjuranje itd.)

81
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 82

6. ZA©TITA ZRAKA, VODE I TLA PLAN PLO»E/PROZIRNICE

• Ima li u blizini mjesta gdje æiviπ odlagaliπte otpada? Posjeti ga i promatraj πto sve ljudi ZA©TITA ZRAKA, VODE I TLA
odbacuju. • Ima li na putu od kuÊe do πkole (uz cestu, na travnjaku i drugdje) otpadaka?
©to misliπ, tko te otpatke nepravilno odbacuje? • Odbacujeπ li i ti otpatke bilo gdje? • ©to
misliπ o ËistoÊi zraka u mjestu u kojemu æiviπ? • Ima li razlike u ËistoÊi zraka u mjestu u ko-
Zrak: oneËiπÊenje: termoelektrane, industrijski pogoni,
jemu æiviπ izmeu ljeta i zime? Objasni. kuÊna loæiπta, automobili itd.
zaπtita: proËiπÊivaËi, nerasipanje energije
likom potroπnjom Ëiste i pitke vode. Iskori-
πtena voda se kanalizacijskim cijevima Voda: oneËiπÊenje: otpadne vode, naftni proizvodi itd.
odvodi najËeπÊe u rijeke te u more. »esto zaπtita: spreËavanje oneËiπÊenja, proËiπÊivaËi
voda otjeËe u vodotoke i more bez proËiπ-
Êenja. No iskoriπtene vode, tj. otpadne vo- Tlo: oneËiπÊenje: pretjerana upotreba zaπtitnih sredstava
de nuæno je proËistiti, a tek onda ih pustiti za biljke i gnojiva
u vodotoke i more. OneËiπÊena voda ugro-
æava zdravlje Ëovjeka, a πtetna je i za biljke i zaπtita: stvarna potreba gnojenja i zaπtite
æivotinje. Osim nuænoga proËiπÊavanja vo-
de potrebno je i svrhovito koristiti vodu,
dakle njome se ne razbacivati. OneËiπÊenje
Termoelektrane su veliki oneËiπÊivaËi zraka. Ugradnjom
proËiπÊivaËa oneËiπÊenje se smanjuje. mora, primjerice havarijama tankera, uni-

Brojni industrijski pogoni i termoelek-

trane izgaranjem stvaraju velike koliËine
ugljikovog dioksida i ostalih πtetnih plino-
va te praπinu i sitni otpad. To sve oneËiπÊu-
je atmosferu. Zakon propisuje upotrebu
proËiπÊivaËa kako ne bi doπlo do preveli-
kog oneËiπÊenja zraka. NeËist zrak ugroæa-
va æivot na Zemlji. On πteti biljkama, æivo-
tinjama i Ëovjeku. Osim tvorniËkih dimnja-
Dimovi iz brojnih dimnjaka i izmaglica te oneËiπÊenje
ka i termoelektrana, kuÊna loæiπta te sve ve-
rijeka tumorno djeluju, posebice u smiraj dana
Êi broj automobila takoer oneËiπÊuju zrak.
Zrak oneËiπÊen dimom posebno je opasan πtava se æivi svijet u moru. Mnogi ljudi na
zimi kada je magla. Mijeπanjem dima i ma- naπem planetu nemaju dovoljno pitke i
gle nastaje smog. Tada je teπko disati, a zdrave vode. Ponekad se i u nekim dijelovi-
mnogi traæe i lijeËniËku pomoÊ. OneËiπÊe- ma naπe domovine, posebice na otocima i u
nje je posebice veliko u gradovima i mjesti- primorju, javlja nedostatak Ëiste, zdrave i
ma s velikom industrijom. »esto se istiËe pitke vode.
kako oneËiπÊeni zrak uzrokuje suπenje i ra- Nepravilnim odlaganjem krutog otpada,
nije opadanje liπÊa na drveÊu i druge bole- primjerice gume, plastike, metala, boja, lije-
sti biljnog svijeta. VeÊ smo se upoznali s ve- kova i drugih iskoriπtenih proizvoda, one-

74

OneËiπÊenjem zraka i vode dolazi i do

oneËiπÊenja tla. Naime, oneËiπÊeni zrak i
vodu koriste biljke i æivotinje.
»ovjek nepravilnom upotrebom umje-
tnih gnojiva i u æelji da ostvari πto veÊe pri-
nose koriπtenjem velikih koliËina umjetnog
gnojiva i prskanjem biljaka oneËiπÊuje tlo.
Tako proizvedenu hranu Ëovjek jede, jedu
je i æivotinje te moæe doÊi i do naruπavanja
zdravlja. Velikom izgradnjom prometnica,
naselja, industrijskih objekata smanjuje se
moguÊa obradiva povrπina. Dakle, nuæna je
sveobuhvatna zaπtita okoliπa: zraka, vode i
tla. Otpad treba pravilno odlagati na za to
obiljeæena mjesta i πto viπe ga koristiti za
preradu kao sirovinu.

Brojni kruti otpaci u vodi (gore) i na tlu (dolje) takoer

oneËiπÊuju okoliπ
U mnogim naseljima diljem
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA ËiπÊuje se okoliπ. Posebno je ugroæeno tlo, a
Republike Hrvatske postoje
razliËiti naËini sakupljanja
ako oneËiπÊenje prodire u zemlju, postu- otpada. Sve ËeπÊe se koriste
POSTIGNU∆A pno se oneËiπÊuju i podzemne vode. i razliËiti slogani kojima se
potiËe ËistoÊa naselja.

1. Industrijski pogoni i kuÊna loæiπta izgaranjem stvaraju UPAMTI POJMOVE

plin koji se zove ugljikov dioksid. sumpor, proËiπÊivaËi, dim, magla, smog, kisele kiπe,
otpadne vode, zaπtita okoliπa
2. Zrak koji je zasiÊen dimom i maglom nazivamo smog.
3. OneËiπÊeni okoliπ nije zdrav za æivot æivih biÊa. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
DA NE 1. Imenuj nekoliko oneËiπÊivaËa zraka.
2. Kako se moæe ublaæiti oneËiπÊenje zraka?
Padaline koje padaju na tlo Ëesto znaju biti
nezdrave uslijed oneËiπÊene atmosfere.
4. Voda u kojoj se nalaze πtetne otpadne tvari naziva se Objasni. Sumpor i druge otpadne tvari posebno su
πtetne za æivi svijet. Spominju se tzv. kisele
3. Kako utjeËe havarija tankera na biljni i æi-
otpadna voda. DA NE votinjski svijet? kiπe koje uniπtavaju πume. Posebice su
osjetljive vazdazelene crnogoriËne πume
5. Zaπtita zraka, vode i tla Ëesto se zajedniËkim imenom 4. Kako se moæe oneËistiti tlo?
5. Izradi plakat o zaπtiti od oneËiπÊenja zra-
kojima liπÊe u jesen ne opada. OneËiπÊeno
naziva: ka, vode i tla.
liπÊe na bjelogoriËnom drveÊu opada na
tlo, trune i dolazi u zemlju. Korijenjem po-
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
a) vatrogasna zaπtita stranici 39.
novo dolazi u biljku i time se nastavlja po-
stupak oneËiπÊenja biljaka.
b) humanitarna zaπtita
c) zaπtita okoliπa. 75

82
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 83
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati potrebu oËuvanja okoliπa od svekolikog oneËiπÊenja
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati neke od oneËiπÊivaËa zraka, vode i tla
• objasniti πtetnost oneËiπÊenja okoliπa za æivot biljaka, æivoti-
nja i Ëovjeka
• razlikovati maglu i dim od smoga
• opisati naËine zaπtite okoliπa u kojima moæemo osobno su-
djelovati
• objasniti neki od naËina proËiπÊavanja primjerice neËiste vode
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• osposobiti uËenike da razlikuju Ëistu od neËiste vode
• razvijati sposobnosti zakljuËivanja kvalitete ËistoÊe okoliπa na
temelju promatranja
odgojni ili afektivni:
• ukazivati na nuænost svekolike zaπtite okoliπa
• razvijati interes i æelju za æivotom u Ëistom i zdravom okoliπu
• poticati uËenike da se brinu o okoliπu
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje, materijal i pribor za izvoenje poku-
sa (Utjecaj duhanskog dima na æivot biljke, Utjecaj nafte i (ili)
motornog ulja u tlu na æivot biljke, Utjecaj deterdæenta u vodi
na æivot biljke), dijapozitivi, nastavne slike, videozapis One-
ËiπÊenje zraka, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna kar-
ta Republike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika zi-
dna karta Republike Hrvatske, internet, zadaci za vrednova-
nje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Objaπnjenje rijeËi oneËiπÊenje, zagaenje, pro-
ËiπÊavanje, zaπtita i drugih sliËnih rijeËi koje se koriste u hrvat-
skom jeziku
Strani jezici: Objaπnjenje engleskih i drugih stranih rijeËi: smo-
ke, fog (smog), filter, ekologija itd.
Likovna kultura: Fotografije gradova s dimom i maglom - smo-
gom i bez smoga
Vjeronauk: Briga za ljudski æivot, za potomke i æivljenje u Ëi-
stom i zdravom okoliπu
Tjelesna i zdravstvena kultura: Rekreacijom i sportom u Ëistom
i lijepom okoliπu do zdravlja
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. Smog je mjeπavina dima i magle.
2. U hladnom dijelu godine (zimi). U hladnom dijelu godine
magle su Ëesta pojava, a potrebno je i loæiti. Loæenjem se
stvara poveÊan udio ugljikova dioksida, praπine, pepela i
drugih πtetnih sastojaka nastalih izgaranjem.
3. a) Cvijet Êe uvenuti.
b) Cvijet Êe uvenuti.
c) Mora biti vidljiva prekomjerna upotreba gnojiva.
d) Cvijet Êe uvenuti.
4. a) DA, b) NE,
c) DA, d) NE, e) DA
5. U hladnom dijelu godine potrebno je loæiti. Loæenjem se
stvara poveÊan udio ugljikova dioksida, praπine, pepela i
drugih πtetnih sastojaka nastalih izgaranjem.
83
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od promatranja okoliπa
(zraka, vode, tla) u neposrednom prostoru u kojem æivimo.
UËenici u dnevnom tisku pronalaze materijal vezan uz oneËi-
πÊenje i zaπtitu okoliπa te ga donose na sat prirode i druπtva.
Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz oneËiπÊenje i
zaπtitu od oneËiπÊenja okoliπa najavljujemo nastavnu jedinicu
6. Zaπtita zraka, vode i tla.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Zrak,
2. Voda,
3. Tlo.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
UËenike pripremamo na punu aktivnost i upuÊujemo da Êemo
o svakoj temi (zrak, voda i tlo) govoriti na dva naËina.
Prvo imenujemo i ukazujemo na postojeÊe i moguÊe oneËi-
πÊivaËe zraka, vode i tla, a u nastavku ukazujemo na potre-
bu smanjenja oneËiπÊenja, proËiπÊenja i svekolike zaπtite
okoliπa.
Pri obradi nastavne jedinice sluæimo se tekstom u udæbeniku
sa slikovnim materijalom te pojmovnikom s kazalom. Nastav-
no gradivo upotpunjujemo primjerenim dodatnim slikovnim i
tekstualnim materijalom.
Nastavu aktualiziramo i dnevnim dogaanjima u Hrvatskoj i
zaviËaju u kojem se odræava nastava, a po potrebi spominje-
mo i svjetska dogaanja.
Na satu, prema moguÊnostima, izraujemo tri pokusa: Utje-
caj duhanskog dima na æivot biljke, Utjecaj nafte i (ili) motor-
nog ulja u tlu na æivot biljke, Utjecaj deterdæenta u vodi na æi-
vot biljke.
Ti pokusi su u vezi s nastavnom jedinicom Æivot biljaka. Mo-
guÊe je izraditi i neki od ta tri pokusa, a ostatak uËiniti u dru-
goj nastavnoj jedinici.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 75. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
nu nastavu. Ponavljati moæemo i aktualnim temama o ekologiji u
svijetu i u Republici Hrvatskoj.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 39.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 75.
Na temelju prikupljenog slikovnog i tekstualnog materijala
uËenici zajedniËki izrauju plakat pod radnim naslovom
OneËiπÊenje i zaπtita okoliπa (opÊenito, u Republici Hrvatskoj
i u zaviËaju ili æupaniji u kojoj se odræava nastava).
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 84

PLAN PLO»E/PROZIRNICE
7. VREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZA

• Posluπaj na radiju vremensku prognozu za sutraπnji dan. • Pogledaj i posluπaj vremensku

prognozu na televiziji za danaπnji dan te za sutraπnji dan i nekoliko sljedeÊih dana. • Po-
Promjene u atmosferi koje biljeæimo: temperatura zra-
gledaj i proËitaj obiljeæja vremena za danaπnji dan u dnevnim novinama. • Pogledaj u ne- ka, oblaËnost, padaline, vjetar i tlak zraka
bo i promotri kakvo je trenutaËno vrijeme. • Opiπi promjene vremena od jutra do naveËer.
Vrijeme: trenutaËno stanje atmosfere nad odreenim
U atmosferi se dogaaju stalne promjene. rate kako Êete se obuÊi, hoÊete li ponijeti prostorom
Mijenja se temperatura zraka, oblaËnost, kiπobran i kabanicu. »esto o vremenskoj
padaline, vjetar, tlak zraka i drugo. Te prognozi ovisi hoÊete li iÊi i na izlet s rodi- Prognoza vremena: predvianje vremena na temelju
promjene Ëovjek od davnina prati, biljeæi i teljima i πkolskim prijateljima ili ne. poznatih podataka
prouËava. Na temelju njih trudi se predvi- Promjena vremena utjeËe i na svakidaπnji
djeti kakvo Êe biti vrijeme. Dakle, vrijeme æivot ljudi. Katkad se javlja uznemirenost, meteorolozi
je trenutaËno stanje atmosfere nad odre-
enim prostorom (mjestom u kojem æivi-
glavobolja, tjeskoba, ali i veselje i radost.
Promjene vremena osjete i æivotinje. To
SinoptiËki zemljovidi: posebni zemljovidi iz kojih je vid-
mo, zaviËaju, domovini i πire). moæemo vidjeti promatrajuÊi let ptica, kre- ljivo vrijeme nad odreenim prostorom
ToËno predvianje vremena omoguÊuje lju-
dima lakπi, ugodniji i sigurniji æivot. Pri-
mjerice poljoprivrednicima pomaæe pri pla-
niranju raznolikih poljoprivrednih radova
u polju, vrtu, voÊnjaku i vinogradu. Izletni-
cima i turistima omoguÊuje bolje organizi-
ranje i uæivanje slobodnoga vremena. Sudi-
onicima u prometu omoguÊuje lakπe i si-
gurnije kretanje cestom, æeljeznicom, bro- Termometar
dom i zrakoplovom. Poznavanje vremena
vaæno je i za vaπ svakidaπnji odlazak u πko-
lu. Na temelju vremenske prognoze plani-

Kiπomjer

Barograf

Prognoza vreme-
na kakvu Ëesto
vidimo na pose- Vjetromjer
bnim zemljovidi- Termometar, barometar, kiπomjer i vjetromjer su osno-
ma na televiziji vne tehniËke naprave kojima biljeæimo promjene u
ili u novinama atmosferi. One nam omoguÊuju praÊenje vremena.

76 na, telefaksa, a danas se sve viπe koriste ra-

zliËiti sustavi komunikacije. Obrada poda-
taka u raËunalima je posebno vaæna. Sve vi-
πe podataka dobiva se putem meteorolo-
πkih satelita koji kruæe oko naπe planete.
Oni stalno πalju veliki broj razliËitih poda-
taka na Zemlju.

Meteoroloπki sateliti
postaju nezamjen-
jive tehniËke
Zgrada Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda se nala- naprave u prognozi-
zi u Zagrebu na GriËu ranju vremena

ketanje æaba, razliËitu uznemirenost i kret-

nje æivotinja itd.
Promjene vremena prouËavaju posebno
obrazovani i obuËeni ljudi koji se zovu me- ZadaÊa meteorologa je i pokazati i objasniti
teorolozi. Uz pomoÊ brojnih instrumenata podatke vezane uz vrijeme. Najbolji naËin
(termometar, barometar, kiπomjer itd.) oni pokazivanja podataka je na posebnim zem-
biljeæe promjene vremena te predviaju ka- ljovidima koji se zovu sinoptiËki zem-
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA kvo Êe biti vrijeme u bliæoj buduÊnosti (za
dan, dva, tri ili duæe). Brojne podatke veza-
ljovidi.
Podatke o vremenu, kakvo je ono bilo, ka-
POSTIGNU∆A ne uz promjene vremena meteorolozi me-
usobno razmjenjuju - πalju jedni drugi-
kvo je i kakvo Êe biti u neposrednoj buduÊ-
nosti saznajemo putem radija, televizije,
ma. Ranije su se podaci slali putem telefo- novina i drugih izvora.
1. TrenutaËno stanje atmosfere nad odreenim prostorom
nazivamo vrijeme. UPAMTI POJMOVE
2. Osoba koja nam opisuje vrijeme i predvia kakvo Êe vrijeme, vremenska prognoza, meteorolog, termometar,
ono biti naziva se meteorolog. barometar, vjetromjer, sinoptiËki zemljovid

3. Prognozu vremena Ëesto vidimo na sinoptiËkim zemljo-

vidima. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. ©to je vrijeme? ToËnu i pouzdanu prognozu za prostor
DA NE 2. Tko su meteorolozi? naπe zemlje teπko je predvidjeti za duæe
vrijeme. Osnovni uzrok tomu je zem-
4. Brojne podatke vezane uz vrijeme dobivamo iz meteo- 3. Kako se prikupljaju podaci o vremenu?
ljopisni smjeπtaj naπe domovine. Naime,
4. ©to omoguÊuju meteoroloπki sateliti?
roloπkih satelita. 5. Kako moæemo saznati podatke o vre-
ona se nalazi na dodiru utjecaja prostora
Alpa, Panonske nizine i Jadranskog mo-
DA NE menu za sutraπnji dan?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
ra. Taj dodirni prostor planinske, konti-
nentalne i sredozemne klime odreuje
5. Vaæne sprave za mjerenje promjena u atmosferi su: stranici 40. vrijeme u naπoj domovini.
a) kuπalica, metar, barometar
b) metar, globus i termometar 77

c) termometar, barometar, kiπomjer.

84
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 85
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati opÊa obiljeæja vremena i prognoze vremena
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati promjene u atmosferi koje se prouËavaju i biljeæe
• objasniti πto je vrijeme
• opisati korisnike vremenske prognoze
• istaknuti znaËenje toËne vremenske prognoze
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnosti uoËavanja promjena u atmosferi
• osposobljavati uËenike da prate pojedine promjene u atmo-
sferi
• primjenjivati znanja o vremenu u svakidaπnjem æivotu
odgojni ili afektivni:
• razvijati interes za promjene vezane uz vrijeme tijekom dana
i godine
• uvaæavati napore znanstvenika, a posebice meteorologa u
predvianju vremena
• ukazivati na potrebu stalnog izuËavanja vremenskih prilika
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje, sinoptiËki i drugi zemljovidi u novina-
ma i na televiziji, dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi,
udæbenik, radna biljeænica, T. JeliÊ: UËilo godiπnja doba -
vremenski sat, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Objaπnjenje rijeËi: vrijeme, klima, podneblje.
Opisi vremena u djelima knjiæevnika
Strani jezici: Nazivi u stranim jezicima za npr. vrijeme, klimu,
vremensku prognozu, meteorologe, sinoptiËke zemljovide i sl.
Likovna kultura: Slikanje vremenskih prilika u pojedinim godiπ-
njim dobima u zviËaju u kojemu se odræava nastava
Glazbena kultura: Zvukovi koje uzrokuju pojedine padaline,
vjetar i sl.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. trenutaËno stanje atmosfere nad odreenim prostorom
2. Temperatura zraka, oblaËnost, padaline, vjetar, tlak zraka
itd.
3. Osnovna zadaÊa meteorologa je prouËavati promjene u at-
mosferi i predviati vrijeme.
4. a) sinoptiËki zemljovid
b) meteorolozi
c) meteorolozi
5. Poljoprivrednicima, sudionicima u prometu, izletnicima i tu-
ristima itd.
6. Meteoroloπki sateliti
7. Poznavanje vremena osigurava sigurnu plovidbu i omoguÊu-
je pripremu u sluËaju vremenskih neprilika.
8. Da bi se na vrijeme mogli pripremiti i osigurati sredstva i lju-
di za ËiπÊenje snijega.
85
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od promatranja vremena ti-
jekom boravka kod kuÊe u razdoblju od nekoliko dana te od
biljeæenja uoËenog. Prikupljanje vremenskih prognoza iz no-
vina ili Ëasopisa. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz
udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz promjene
vremena u posljednjih nekoliko dana te nakon odgovora na
prethodna pitanja slijedi najava nastavne jedinice: 7. Vre-
menska prognoza. (To je posljednja od sedam nastavnih jedi-
nica u cjelini Uvjeti æivota.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Promje u atmosferi koje biljeæimo,
2. ©to je vrijeme,
3. Prognoza vremena,
4. SinoptiËki zemljovidi.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
UËenike upoznajemo sa stalnim promjenama u atmosferi koje
pratimo, prouËavamo i biljeæimo (temperatura, oblaËnost,
padaline, brzina i smjer vjetra, tlak zraka itd.). Opisujemo i
pokazujemo tehniËka pomagala kojima te promjene pratimo.
IstiËemo da redovito i dugotrajno praÊenje omoguÊuje lakπe i
pouzdanije predvianje vremena. Naglaπavamo potrebu
razmjene podataka vezanih uz vrijeme te moguÊnost pribav-
ljanja podataka iz meteoroloπkih satelita.
Upisivanjem podataka vezanih uz vrijeme na pojednostavlje-
ne zemljopisne karte nastaje sinoptiËka karta ili zemljovid.
Objaπnjavamo da takve karte izrauju obrazovani i za to os-
posobljeni struËnjaci. Takvi struËnjaci koji se bave predvia-
njem vremena nazivaju se meteorolozi.
Rezultati njihova rada i predvianja vidljivi su svaki dan u
novinama i na televiziji, a vremenska objaπnjenja se daju i
putem radija.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 77. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz
Ëovjekov organizam.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 40. Poka-
zivanje na razliËitim sinoptiËkim zemljovidima koje smo pri-
premili iz razliËitih novina.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za
vrednovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovje-
ru uËenika.
Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u
4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 77. Opisati vrijeme u svom naselju tijekom protekloga vi-
kenda.
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 86
ÆIVA PRIRODA
1. ÆIVOT BILJAKA
• Imenuj nekoliko prirodnina neæive prirode. • Imenuj nekoliko prirodnina æive prirode.
• Iz Ëega rastu biljke? • ©to je sijanje? • ©to se sadi?
Od klice do biljke
Poznato nam je da su biljke dio æive priro-
de. Znamo i da su za njihov rast potrebni æi-
votni uvjeti: zrak, voda, toplina, svjetlost i tlo.
Osnovni dijelovi biljke su: korijenje, sta-
bljika, listovi, cvjetovi i plodovi. To nam
pokazuje i sljedeÊa slika. Svaki dio biljke
ima odreenu zadaÊu.
Korijenje je dio biljke koji se nalazi pod
zemljom. Ono uËvrπÊuje biljku u tlu. Od
srediπnjeg dijela korijena grana se korijenje
koje je sve tanje. Kroz korijenje biljka dobi-
va vodu i mineralne tvari iz zemlje. Korije-
njem je biljka vezana za tlo. Biljka se ne
moæe kretati, veÊ na istom mjestu stalno æi-
vi. Ako Ëovjek iskopa biljku s korijenom,
ona Êe æivjeti na drugom mjestu. No biljka
ne moæe æivjeti na svakom mjestu.
Stabiljka je dio biljke iznad tla, tj. na
povrπini. Ona nosi listove i cvjetove. Voda i
mineralne tvari kroz stabljiku od korijenja
dolaze do listova i drugih dijelova biljke.
78
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Za razvitak biljke potrebni su æivotni uvjeti, a to su:
voda, svjetlo, toplina i tlo.
2. Biljka je korijenom vezana za tlo (zemlju).
3. PËele opraπuju list biljke. DA NE
4. Plod se razvija iz tuËka biljke. DA NE
5. Dijelovi cvijeta su: a) korijen, stabljika i list
b) stabljika, latice i listopad
c) tuËak, praπnici, latice i lapovi.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
ÆIVOT BILJAKA
Dijelovi biljke: - korijen - stabljika
- listovi - cvijet (plod)
Proizvodnja hrane u biljci: omoguÊuju listovi biljke
uz pomoÊ SunËeve svjetlosti, topline, ugljikovog dio-
ksida i vode listovi biljaka proizvode πeÊer, tj. hranu
cvijet za razvoj
plod Dijelovi cvijeta: tuËak, praπnik, latice i lapovi
Opraπivanje cvijeta: pËele, bumbari, druge æivotinje,
list
vjetar i Ëovijek
prenoπenje peluda na vrh tuËka
stabljika od oploenog cvijeta (tuËka) nastaje plod
korijen
praπnici
latice
tuËak
lapovi
Listovi omoguÊuju biljci da sama proiz-
vede hranu. PomoÊu SunËeve svjetlosti i
topline, plina ugljikova dioksida iz zraka te
vode u listovima biljke nastaje hranjiva tvar
- πeÊer. Pri proizvodnji hrane biljka osloba-
a kisik koji za disanje koriste æivotinje i nova biljka. Ljudi i æivotinje koriste mnoge
ljudi. Dio hrane - πeÊera - biljka troπi za plodove i sjemenke za hranu. Cvijet je gra-
svoj razvoj i rast, a preostalu hranu pohra- en od: tuËka, praπnika, latica i lapova.
njuje u nekim svojim dijelovima. »ovjek Izvedi pokus:
taj πeÊer koristi u svojoj prehrani. Dobiva U posudu sa zemljom stavi nekoliko zr-
ga od korijena πeÊerne repe, ali i od stablji- na graha. Posudu stavi na prozor uËionice i
ke πeÊerne trske. No njega ima i u, primje- svakodnevno zalijevaj. Promatraj πto Êe se
rice, gomolju krumpira, zrnju æitarica itd. dogoditi. Zrna Êe za desetak dana proklija-
Cvijet se nalazi na odrasloj biljci. Sluæi za ti, postupno Êe se razvijati stabljika, listovi,
razmnoæavanje biljke. Lijepi πareni cvjetovi a kasnije i cvijet.
Ëesto su mirisni. Osim mirisa nastaje i slatki
biljni sok nektar. Taj sok privlaËi kukce, po-
sebice pËele koje ga skupljaju i proizvode
med. LeteÊi s cvijeta na cvijet i prenoseÊi pe- ugljikov voda
lud s praπnika na tuËak one opraπuju (oplo- dioksid
uju) cvjetove. Opraπivanje moæe vrπiti i
vjetar (raznosi sjemenke po tlu), druge æivo-
tinje (skupljaju sjemenke za hranu zimi) i
Ëovjek sijuÊi sjemenje. Nakon πto je cvijet
opraπen (oploen), iz tuËka Êe se razviti πeÊer
plod. U plodu se nalazi sjemenka (jedna ili kisik
viπe njih) iz koje nakon sijanja u tlu nastaje
Za nastanak hrane u zelenoj biljci potrebni su svjetlo
(toplina), voda, ugljikov dioksid (plin). Biljka raste iz
Od opraπivanja do ploda tla.
UPAMTI POJMOVE
dijelovi biljke, graa cvijeta,
opraπivanje (oplodnja)
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Imenuj i opiπi dijelove biljke. Biljke Ëovjek oduvijek koristi. Bez njih ne bi
mogao æivjeti. Koristi ih za hranu, koriste mu
2. Imenuj dijelove cvijeta.
3. ©to je opraπivanje?
za ogrjev, od njih gradi nastambe, koriste
mu kao lijekovi u oËuvanju zdravlja, njima se
4. Opiπi postupak proizvodnje hrane (πeÊe-
ra) u biljkama.
odijeva i obuva, na njima spava, koriste mu
za ukras, njima se ponosi itd. Pojedini dijelo-
5. Kako dolazi do opraπivanja cvjetova? va biljaka koriste se za izradu krema za lice,
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na pudera za lice, izradu parfema i u mnoge
stranici 41. druge kozmetiËke svrhe.
79
86
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 87
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovna obiljeæja æivota biljaka
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati i na biljci pokazati njene osnovne dijelove
• opisati i objasniti zadaÊu pojedinih dijelova biljaka
• nacrtati odraslu - zrelu biljku i njezine dijelove: korijen, sta-
bljiku, list, cvijet (plod)
• imenovati i pokazati dijelove cvijeta
• opisati postupak opraπivanja cvijeta i razvoj ploda
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• osposobiti uËenike da pokazuju i opisuju pojedine dijelove
biljke
• osposobljavati uËenike za izvoenje pokusa, njihovo proma-
tranje, voenje biljeπki i izvoenje odgovarajuÊih zakljuËaka
odgojni ili afektivni:
• razvijati pravilan stav prema æivoj prirodi (biljkama)
• kod uËenika poticati interes za oËuvanje okoliπa
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (razliËite biljke), materijal i pribor za
pokuse, sjemenke graha ili graπka, lonËanice, zemlja, vrtne
πkare, noæiÊ, poveÊalo, dijapozitivi, nastavne slike, videoza-
pisi (Od cvijeta do ploda), udæbenik, radna biljeænica, inter-
net, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Opisi biljaka, posebice cvijeÊa u knjiæevnosti
Likovna kultura: Fotografije i crteæi pojedinih biljaka kako ih
vide umjetnici
Vjeronauk: Biljke su dijelom hrana za Ëovjeka. »esto se prije
jela moli i zahvaljuje na hrani kao daru Boæjem.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1.
cvijet
plod
list
korijen
2. a) za uËvrπÊivanje biljke i za uzimanje vode i mineralnih
tvari iz zemlje
b) da nosi listove i cvijetove te im prenosi vodu i mineralne tvari
c) omoguÊuje biljci da sama proizvodi hranu
3.
praπnici
tuËak
latica
lapovi
4. Kukci (pËele, bumbari) i druge æivotinje te vjetar.
5. Sjemenka od koje se razvija nova biljka.
6. a) b) plod, b) c) zrela biljka, c) a) nektar 7. Slatki biljni sok
87
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od promatranja razliËitih
biljaka u neposrednoj okolici. Donoπenje na sat prirode i
druπtva nekoliko biljaka i razliËitih sjemenki prema dogovoru
s uËiteljicom/uËiteljem. Posjet nekom od rasadnika i razgle-
davanja razliËitih biljaka. Odgovori uËenika na prethodna
pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon razgovora o prethodnim zadacima i odgovora uËeni-
ka na prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu
jedinicu 1. Æivot biljaka. (To je prva od sedam nastavnih jedi-
nica u cjelini Æiva priroda.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim
spoznajnim koracima (plan rada):
1. Dijelovi biljke, 2. Proizvodnja hrane u biljci,
3. Dijelovi cvijeta, 4. Opraπivanje cvijeta.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Gradivo nastavne jedinice obraujemo u skupinama, parovi-
ma i individualno. Za ovaj sat potrebna nam je priprema ve-
zana uz sijanje sjemenki graha ili graπka. Individualni rad se
sastoji od pripreme vezane uz sijanje sjemenki graha ili gra-
πka kod kuÊe.
Od trenutka kada smo stavili sjemenke graha ili graπka u zem-
lju u lonËanicu i nekoliko sjemenki u posude s vodom, moramo
se za biljke brinuti: osigurati im dovoljno svjetla, topline i vode
(uvjete æivota). Povremeno promatramo æivot i razvoj biljaka.
Ustanovljujemo da iz sjemenke prema dolje raste korjenËiÊ, a
prema gore (prema povrπini) stabljika s listovima.
Pokazujemo uËenicima nekoliko biljaka koje su izrasle iz lon-
Ëanica, a koje smo zajedniËki posadili u razliËito vrijeme da
vidimo njihov razvoj. UËenike upoznajemo s osnovnim dijelo-
vima biljke i istiËemo da veÊina biljaka ima iste glavne dijelo-
ve (korijen, stabljiku, list, cvijet).
Opisujemo i objaπnjavamo zadaÊu pojedinog dijela biljke, a
posebice onih za proizvodnju hrane. Naglaπavamo da viπak
proizvedene hrane biljka pohranjuje u nekim svojim dijelovi-
ma kao npr. gomolj koji Ëovjek koristi za prehranu.
Pokazujemo osnovne dijelove cvijeta, opisujemo opraπivanje,
oplodnju i razvoj ploda.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora piπuÊi plan ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 79. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 41. Poka-
zivanjem dijelova biljke i cvijeta biljke.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 79. Izvesti pojedinaËni pokus Sijanje sjemenki graha ili
graπka i njegovo promatranje nakon nauËenog gradiva u
πkoli.
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 88

2. ÆIVOT ÆIVOTINJA
• Jesu li æivotinje dio æive ili neæive prirode? • Mogu li se biljke kretati? • Kako se kreÊu pti-
ce, ribe, a kako Ëovjek? • »ime se hrane æivotinje? • ©to za disanje koriste biljke?

Æivotinje u zraku - ptice i kukci. Æivotinje u vodi - ribe. Æivotinje na tlu (puæ puæe, zmija gmiæe, zec trËi).

Æivu prirodu Ëine biljke, æivotinje i
ljudi. O biljkama smo nauËili da same pro-
izvode hranu preko lista. Saznali smo kako
se razvijaju te kako se opraπuju, odnosno
oplouju i daju plodove. Spomenuli smo
da su korijenom priËvrπÊene za tlo i da tu
ostaju nepokretne cijeli svoj æivot. Kako to
izgleda kod æivotinja?
Æivotinje ne proizvode same hranu,
veÊ se hrane gotovom hranom koju pro-
nalaze kreÊuÊi se u prirodi. Primjerice,
ptice mogu letjeti krilima i kretati se tlom
nogama, a ribe plivaju perajama. Neke æi-
votinje gmiæu, dok druge puæu. Sve su to
naËini kretanja kako bi æivotinje doπle do
hrane. Æivotinje za disanje koriste kisik.
Æivotinje æive na odreenom prostoru -
staniπtu - koje im osigurava uvjete æivota.
Tome staniπtu æivotinje se prilagoavaju.
Ako doe do promjene staniπta kojoj se æi-
votinje ne mogu prilagoditi, one ugibaju.
Neke æivotinje æive u razliËitim nastamba-
ma: gnijezdima (ptice), jazbinama (kuniÊi),
humcima (mravi), loncima (ose), πpiljama

80

(medvjedi), dupljama u drvetu (vjeverice). Promatraj i debljinu njihova krzna zimi i

Æivotinje tijekom godine mijenjaju boju i
debljinu sloja, primjerice dlake. Zec zimi
ima guπÊi i deblji sloj dlaka na krznu, a i
boja mu se prilagoava snijegu. Promatraj
linjanje (zamjenu dlaka) maËke ili psa.
ljeti. Neke æivotinje zimi se od hladnoÊe
sklanjaju u svoje nastambe, a druge (poput
ptica) sele u toplije krajeve.
Kod æivotinja se razlikuju dva spola:
muπki i æenski. Muæjak oplouje æenku te
na taj naËin dolazi do razmnoæavanja. Mla-
di nastaju iz jaja, kao kod ptica i drugih
æivotinja, ali se raaju i æivi mladi kao
kod maËke, psa, krave i drugih æivotinja.
Prisjeti se gradiva treÊega razreda i razmno-
æavanja æabe.

MaËak oplouje maËku

MaËka koti æive mlade maËiÊe Kokoπ sjedi na jajima iz kojih se legu mladi

UPAMTI POJMOVE
staniπte, muπki i æenski spol, raanje æivotinja

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Kako nazivamo mjesta gdje prebivaju æi-
votinje?
2. »ime se hrane æivotinje?
3. Kako se æivotinje razmnoæavaju?
4. Opiπi kretanje æivotinja: riba, ptica, ma-
Ëaka, puæeva, zmija.
5. Koji je plin potreban za disanje æivotinja-
ma?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 42.
Nakon πto roda savije gnijezdo, æenka po-
laæe jaja. Sjedi na jajima, Ëuva ih od nepri-
jatelja te Ëeka da se iz jaja izlegu mlade ro-
de. Mlade rode hrane i o njima se brinu ro-
ditelji dok ne ojaËaju da mogu letjeti i sami
pribavljati hranu. ObiËno se i druge ptice
legu u proljeÊe da bi do jeseni i zime ojaËa-
le i bile sposobne same pribavljati hranu.
Mlade rode moraju toliko ojaËati da mogu
u jesen odletjeti u tople krajeve. Naime,
one ne mogu prezimiti.

81

88
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 89

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osnovna obiljeæja æivota æivotinja Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od promatranja razliËitih
æivotinja u neposrednoj okolici. Gledanje nekog od doku-
materijalni ili spoznajni (kognitivni): mentarnih filmova vezanog uz æivot æivotinja. Odgovori uËe-
• opisati naËin hranjenja æivotinja nika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• objasniti naËine kretanja æivotinja Uvod
• razlikovati æivotinje po spolovima Nakon razgovora o prethodnim zadacima i odgovora uËeni-
• opisati naËin razmnoæavanja æivotinja ka na prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu
funkcionalni ili psihomotoriËni: jedinicu 2. Æivot æivotinja.
• razvijati sposobnosti promatranja, uoËavanja, opisivanja i Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
zakljuËivanja 1. Kretanje æivotinja, 2. Hranjenje i disanje æivotinja, 3. Raz-
• primjenjivanje steËenoga znanja u svakidaπnjem æivotu mnoæavanje æivotinja.
odgojni ili afektivni: Obrada novoga nastavnoga gradiva
• kod uËenika razvijati interes za æivot æivotinja UËenike upoznajemo s Ëinjenicom da se æivotinje kreÊu, za
• uvaæavati napore znanstvenika za oËuvanje ugroæenih vrsta razliku od biljaka koje su korijenom uËvrπÊene u zemlju. Isti-
æivotinja Ëemo razliËite naËine kretanja kao npr. letenje, skakanje, ho-
• ukazivati na nuænost zaπtite æivotinja danje, plivanje, gmizanje itd.
Naglaπavamo da su æivotinje znatno prilagodljivije od bilja-
Izvori znanja i nastavna pomagala ka baπ zbog moguÊnosti kretanja. UpuÊujemo uËenike da æi-
• neposredno okruæenje (razliËite æivotinje), dijapozitivi, na- votinje preteæito æive na odreenom prostoru - staniπtu. Opi-
stavne slike, videozapisi, razliËite knjige o æivotinjama, sujemo razliËite nastambe u kojima æive æivotinje te prilagod-
udæbenik, radna biljeænica, internet, zadaci za vrednovanje bu æivotinja na promjenu klimatskih uvjeta (deblje i toplije
uËenikova postignuÊa krzno, promjena boje dlake, debljanje pred zimu, spavanje
zimskog sna, seljenje u toplije krajeve itd.).
Korelacija Opisujemo hranjenje æivotinja. Naime, æivotinje ne proizvo-
Hrvatski jezik: Opisi æivotinja u knjiæevnim djelima de hranu kao biljke, veÊ je uzimaju gotovu iz prirode. Tako-
Strani jezici: SliËnost stranih i hrvatskih naziva za pojedine æi- er opisujemo i disanje æivotinja (koriπtenje kisika i oslobaa-
votinje nje ugljikovog dioksida).
Likovna kultura: Fotografije i crteæi razliËitih æivotinja Za razmnoæavanje je vaæno istaknuti razliËitost spolova (mu-
Vjeronauk: Svete æivotinje u pojedinim vjerama πki i æenski) i raanje mladih iz jajeta i æivih mladih.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: Kako se æivotinje kreÊu? Opiπi
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
kretanje pojedinih æivotinja. ©to je staniπte? Kako se æivotinje
1. a) a) æive prirode hrane? Kako se æivotinje prilagoavaju na promjenu vremena
b) a) æive prirode tijekom godine? ©to æivotinje udiπu, a πto izdiπu? Imenuj æivoti-
nje koje leæu jaja. Imenuj æivotinje koje raaju æive mlade.
c) b) staniπtu
Ponavljanje
2. 1 2 3 4 Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 81. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
3. zmija, gujavica, sljepiÊ Utvrivanje i uvjeæbavanje
4. Æivotinje bi uginule. Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 42.
5. Æive po potrebi u nastambama, za zimu se pripremaju pro- Provjera znanja
mjenom boje dlake, debljine krzna, sakupljanjem sala, spa- Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
vanjem zimskoga sna itd. dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
6. a) DA, b) DA, c) NE, d) NE, e) DA, f) DA uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stranici
81. Opisati æivot neke od æivotinja koja æivi u naπem zaviËaju.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A PLAN PLO»E/PROZIRNICE
1. Æivotinje æive na odreenom staniπtu.
ÆIVOT ÆIVOTINJA
2. Kod æivotnja razlikujemo muπki i æenski spol.
3. Æivotinje su dio neæive prirode. Kretanje æivotinja: letjeti, hodati, skakati, gmizati, plivati
DA NE omoguÊuje potragu za hranom
4. Æivotinje se hrane gotovom hranom koju pronalaze u prirodi. Hranjenje i disanje æivotinja: pronalaze gotovu hranu u prirodi
DA NE udiπu kisik, izdiπu ugljikov dioksid
5. Ptice se mogu kretati: Razmnoæavanje æivotinja: muπki i æenski spol
a) puzanjem b) gmizanjem c) letenjem. raanje mladih iz jajeta; raanje æivih mladih

89
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 90
3. POVEZANOST BILJAKA I ÆIVOTINJA
• Kako biljke proizvode hranu? • »ime se hrane æivotinje? • »ime se hrani pas, a Ëime se
hrani krava? • »ime se hrani Ëovjek? • Moæe li se biljka kretati? A æivotinja?
Biljke i æivotinje imaju odreene sliËno-
sti, ali i mnoge razlike. I biljkama i æivoti-
njama je potrebna hrana. I jedne i druge ne
mogu bez vode. Potrebna im je odreena
toplina i svjetlost.
Za disanje æivotinje koriste plin kisik.
Biljkama je takoer potreban plin, no ne
kisik, veÊ ugljikov dioksid. Æivotinje se
mogu kretati, biljke ne mogu - one su kori-
jenjem vezane uz tlo. Dakle, to su neke sli-
Ënosti i neke razlike. No vaæno je istaknuti
da izmeu biljaka i æivotinja postoji meu-
sobna ovisnost, tj. povezanost.
Neke se æivotinje hrane biljkama. Te æi-
votinje nazivamo biljojedi ili biljoæderi
(vjeverica, srna, koza, krava, ovca, zec).
Neke æivotinje se hrane drugim manjim,
slabijim æivotinjama. Te æivotinje nazivamo
mesojedi ili mesoæderi (vuk, zmija, lisica,
jastreb).
Travu pase
ovca - biljojed
Ovcu jede vuk
- mesojed
82
No dio æivotinja se hrani i biljkama i æi-
votinjama. Te æivotinje nazivamo svejedi
ili sveæderi (svinja, jazavac, medvjed). »o-
vjek je takoer svejed. On u svojoj prehrani
koristi i biljke i æivotinje.
Neke æivotinje, kao npr.
medvjed, hrane se biljkama
i æivotinjama.
One su svejedi ili sveæderi.
Biljke i æivotinje Ëovjek jede svakodnevno. On je svejed.
Biljke su vaæne za æivot æivotinja.
Kad ne bi bilo biljaka, sve æivotinje biljo-
æderi ostale bi bez hrane i uginule bi. One
se hrane biljkama i njihovim plodovima.
Biljke su zaklon æivotinjama i dio su njiho-
vih staniπta. Dakle, staniπte je prostor na
kojem prevladavaju isti æivotni uvjeti i æive
odreene biljke i æivotinje.
Biljke koriste ugljikov dioksid, a proizvode kisik koji ko-
riste æivotinje i ljudi. Oni pak proizvode ugljikov dioksid
koji koriste biljke.
Æivotinje su vaæne u æivotu biljaka.
Æivotinje (bumbari, pËele i druge) po-
maæu pri opraπivanju, tj. oplodnji cvjetova.
Tu je velika povezanost biljaka i æivotinja,
jer bez opraπivanja nema oplodnje. Æivoti-
nje dijelom i prenose sjemenje i plodove
prostorom kojim se kreÊu.
Biljke i æivotinje ne mogu bez zraka i
ostalih æivotnih uvjeta.
Svjetlost je vaæan uvjet za rast biljaka i za
UPAMTI POJMOVE
biljojedi (biljoæderi), mesojedi (mesoæderi), svejedi (sveæderi), staniπte,
æivotne zajednice
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI
1. Kako se nazivaju æivotinje koje jedu samo
biljnu hranu?
2. Imenuj dva mesojeda.
3. Prema prehrani, u πto svrstavamo Ëovjeka?
4. Kako biljke i æivotinje utjeËu na sastav
zraka?
5. Objasni πto je æivotna zajednica.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 43.
83
90
kretanje æivotinja. Bez svjetlosti biljke ne
mogu proizvesti hranu i na taj naËin oboga-
titi zrak kisikom koji je potreban æivotinja-
ma za disanje. Æivotinje pak izdiπu ugljikov
dioksid koji je potreban biljkama za proi-
zvodnju hrane u listu.
Æivotne zajednice povezuju biljke i æi-
votinje. Na razliËitim staniπtima æive odre-
ene vrste biljaka i æivotinja. Neke æivotinje
se lakπe, a neke teæe prilagoavaju razliËi-
tim staniπtima. Ako su razlike u staniπtima
prevelike, æivotinje se njima ne mogu prila-
goditi te ugibaju. Primjerice, srdela je mala
morska riba. Ona æivi u slanoj morskoj vo-
di u primorskom zaviËaju naπe domovine.
Ona ne moæe æivjeti u primorskom zaviËaju
na obali - na kopnu jer joj je potrebna vo-
da. KreÊe se perajama i diπe πkrgama. No
ona ne moæe æivjeti niti u bilo kojoj drugoj
vodi, primjerice u slatkoj vodi jezera ili ri-
jeka, iako bi tu mogla disati πkrgama i kre-
tati se perajama.
Imamo viπe æivotnih zajednica: æivotne
zajednice livada i travnjaka, πumâ, morâ
itd. Staniπta se razlikuju temperaturom zra-
ka, svjetloπÊu, koliËinom vode i zraka, tlom
i drugim æivotnim uvjetima. S nekima Êeπ
se upoznati u nastavku.
ÆELIM ZNATI VI©E
Æivotni vijek æivotinja je razliËit. Neke æive
samo nekoliko dana, a druge mogu æivjeti
do 200 godina. KuÊna muha æivi od 3 do
12 tjedana, lisica do 8 godina, kondor do
72 godine, kornjaËa oko 150 godina, a
πkoljka æivi 200 godina. Æivotni vijek biljaka
takoer je razliËit. Primjerice, pπenica se
posije u proljeÊe, a æanje u srpnju. Za ma-
slinu se spominje i starost od 2 000 godina.
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 91

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati meusobnu povezanost biljaka i æivotinja
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava sastoji se od promatranja razliËitih
æivotnih zajednica u prostoru u kojemu æivimo. Gledanje fil-
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
mova o biljnom i æivotinjskom svijetu razliËitih æivotnih zaje-
• odrediti neke sliËnosti izmeu biljaka i æivotinja
dnica. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• odrediti neke razliËitosti izmeu biljaka i æivotinja
Uvod
• opisati biljojede, mesojede i svejede
Nakon razgovora uËenika o prethodnim zadacima najavit
• objasniti znaËenje æivotne zajednice
Êemo nastavnu jedinicu: 3. Povezanost biljaka i æivotinja.
funkcionalni ili psihomotoriËni:
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim
• poticati razvitak sposobnosti promatranja, uoËavanja, uspo-
spoznajnim koracima (plan rada): 1. Biljke, 2. Æivotinje, 3.
reivanja, opisivanja i zakljuËivanja
Æivotne zajednice.
• razvijati sposobnost primjenjivanja steËenoga znanja
Obrada novoga nastavnoga gradiva
• poticati razvitak usmenog, pismenog i likovnog izraæavanja
Naglaπavamo da biljke same proizvode hranu, dok æivotinje
odgojni ili afektivni:
uzimaju gotovu hranu iz prirode. IstiËemo da biljke koriste uglji-
• razvijati interes za biljni i æivotinjski svijet
kov dioksid, a proizvode kisik te da se biljke ne mogu kretati.
• razvijati pravilan stav prema oËuvanju i zaπtiti prirode
Za æivotinje naglaπavamo da se hrane biljkama (biljojedi ili
Izvori znanja i nastavna pomagala biljoæderi), æivotinjama (mesojedi ili mesoæderi), tj. da jedu
sve (svejedi ili sveæderi). Imenujemo poznate æivotinje iz zavi-
• neposredno okruæenje (biljke i æivotinje), dijapozitivi, nastav-
Ëaja u kojem æivimo i utvrujemo prema naËinu prehrane ko-
ne slike, videozapisi, razliËite knjige o biljkama i æivotinjama,
joj skupini pripadaju. IstiËemo ovisnost æivotinja o biljkama
udæbenik, radna biljeænica, internet, zadaci za vrednovanje
kao hrani te da æivotinje za disanje koriste kisik, a disanjem
uËenikova postignuÊa
ispuπtaju ugljikov dioksid koji pak koriste biljke. Dakle, i kod
Korelacija disanja se vidi velika povezanost biljaka i æivotinja.
UËenike upuÊujemo i u postojanje razliËitih staniπta na kojima
Hrvatski jezik: Opisi razliËitih æivotnih zajednica
æive odreene biljke i æivotinje te govorimo o moguÊnostima
Likovna kultura: Fotografije i crteæi razliËitih æivotnih zajednica
prilagodbi staniπtima. Ukoliko se biljke i æivotinje ne mogu
Vjeronauk: Povezanost biljnog i æivotinjskog svijeta i Ëovjeka
prilagoditi staniπtima, one jednostavno ugibaju.
Na kraju imenujemo æivotne zajednice i spominjemo da Êe-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE mo neke detaljnije obraditi.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
1. a) biljkama 7. Prostor na kojemu prevla- Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
b) æivotinjama davaju isti æivotni uvjeti i Ponavljanje
c) biljkama i æivotinjama na kojemu æive odreene Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 83. i dodatnim
2. a) biljoæderi biljke i æivotinje. pitanjima uËiteljice/uËitelja.
b) mesoæderi 8. Livada i travnjak, πuma, Utvrivanje i uvjeæbavanje
c) sveæderi more itd. Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 43.
3. Krava, koza, ovca, zec, srna 9. Provjera znanja
4. Vuk, zmija, lisica, jastreb Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
5. Svinja, jazavac, medvjed dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
6. a) svejed uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
b) mesojed kisik druπtva u 4. razredu.
c) biljojed DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 83. Opisati povezanost biljaka i æivotinja na primjeru ko-
riπtenja plinova za disanje.
ugljikov dioksid

ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA PLAN PLO»E/PROZIRNICE

POSTIGNU∆A POVEZANOST BILJAKA I ÆIVOTINJA

1. Biljkama se hrane biljojedi. Biljke: same proizvode hranu od neæive prirode

2. Zec i srna se ubrajaju u biljojede. koriste ugljikov dioksid, a oslobaaju kisik
3. Biljkama je potreban ugljikov dioksid, a æivotinjama za di- ne mogu se kretati
sanje kisik. DA NE Æivotinje: uzimaju gotovu hranu iz prirode
4. Biljke se ne mogu, a æivotinje mogu kretati. biljojedi (biljoæderi): krava, koza, ovca, zec
DA NE mesojedi (mesoæderi): vuk, lisica, zmija
5. Prostor na kojemu prevladavaju isti æivotni uvjeti i æive svejedi (sveæderi): medvjed, svinja, jazavac
odreene biljke i æivotinje nazivamo: Æivotne zajednice: zajednica biljaka i æivotinja (livada i
a) staniπte b) zaviËaj c) nastamba. travnjak, πuma, more); staniπte je prostor s istim uvjetima

91
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 92

PLAN PLO»E/PROZIRNICE
4. BILJKE I ÆIVOTINJE NA TRAVNJAKU BILJKE I ÆIVOTINJE TRAVNJAKA
• Promatraj livadu ili travnjak u razliËitim godiπnjim dobima. • U koje godiπnje doba se u
prirodi pojavljuju kukci? • ©to je s kukcima zimi? • Koje cvjetove prepoznajeπ, a rastu u Travnjak: nastaje krËenjem πume
travnjacima i na livadama? • Gdje æivi krtica? livada: travnata povrπina koju je Ëovjek zasijao
kosi se najËeπÊe poËetkom i krajem ljeta (otava)
otkosi se suπe - sijeno
sijeno je hrana æivotinjama tijekom zime
paπnjak: travnata povrπina na kojoj pase stoka
Biljke: πafran, maslaËak, tratinËica, trputac, stolisnik,
kiselica, djetelina, mrazovac itd.
livadni med
Æivotinje: na travi - mrav, puæ, zec, miπ, jeæ itd.
pod zemljom - krtica, rovac, gujavica, sljepiÊ itd.
u zraku i na zemlji - pËela, osa, bumbar, bubamara,
skakavac, bogomoljka,
gusjenica, jelenak, muha, komarac, leptir, fazan,
πeva, prepelica itd.

Na livadi rastu mnoge biljke i na njoj æive mnoge æivotinje

Travnate povrπine su vaæna æivotna zaje-
dnica u prirodi. One su dijelom nastale ra-
dom Ëovjeka, tj. krËenjem πuma. Æivotna
zajednica travnjaka sastoji se od velikog,
broja trava i drugih biljaka te æivotinja koje
na njima æive. Travnjaci na kojima pase sto-
ka nazivaju se paπnjaci. Travnata povrπina
koju je Ëovjek zasijao te ju kosi naziva se li-
vada. Livada se kosi najËeπÊe dva puta go-
diπnje. Prvi put krajem proljeÊa (lipanj), a
drugi put krajem ljeta. Taj otkos trave nazi-
va se otava. Pokoπena i osuπena trava ko-
jom se hrani stoka naziva se sijeno. Sijeno
je potrebno za prehranu stoke zimi kada su
paπnjaci prekriveni snijegom.
Travnate povrπine najljepπe je promatrati
i prouËavati u proljeÊe. Tada nakon otoplje-
nog snijega poËinju rasti raznolike biljke.
Najpoznatije su: πafran, maslaËak, tratinËi-
ca, trputac, stolisnik, kiselica, djetelina i
mnoge druge. Mnoge livadne biljke su lje-
kovite (od njih se prave razliËiti Ëajevi i si-

84

kiselica πeva
tratinËica

zec

maslaËak trputac sljepiÊ

muha
rupi), a neke se koriste kao hrana, primje-
rice listovi maslaËka. Poznat je i livadni
med. Neke od livadnih biljaka lako Êeπ pre-
poznati na temelju slika u udæbeniku.
Na travnjaku, u zemlji i u zraku iznad
leptir
travnjaka æive mnoge æivotinje. Na travnja-
ku æive: mrav, puæ, zec, miπ, jeæ i druge æi-
votinje. Pod zemljom æive, primjerice, krti-
ca, rovac, gujavica, sljepiÊ. Najbrojniji su
kukci: pËela, osa, bumbar, bubamara, ska-
bogomoljka
kavac, bogomoljka, jelenak, muha, koma-
rac, leptir itd. »este su i ptice kao npr. fa-
zan, πeva, prepelica. komarac

UPAMTI POJMOVE
travnjak, livada, paπnjak, maslaËak, djetelina, leptir, pËela,
osa, bumbar, zec

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Objasni razliku izmeu livade i paπnjaka.
2. Opiπi kako nastaje sijeno.
3. Kada je najbolje promatrati æivotnu zaje-
dnicu travnjaka? Objasni.
4. Imenuj nekoliko biljaka travnatih povrπina.
5. Imenuj nekoliko æivotinja koje æive na
travnjacima.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 44.
Bogomoljka je grabeæljivi kukac koji se hra-
ni drugim manjim kukcima. Vrlo vjeπto ih
hvata. Iz zasjede napada ærtvu. Zauzima
poloæaj u zasjedi kao da se moli pa joj i
otuda ime bogomoljka. Spretno se kreÊe, a
prednjim nogama hvata ærtvu. Posebna
sposobnost bogomoljke je da mijenja boju
svoga tijela, tj. da ga prilagoava liπÊu ili
cvijeÊu biljaka.

85

92
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 93
ZadaÊa nastavne jedinice
• odrediti travnjak kao æivotnu zajednicu razliËitih biljaka i æi-
votinja
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• odrediti travnjak, livadu i paπnjak
• objasniti koriπtenje otave i sijena
• imenovati i prepoznati tipiËne biljke i æivotinje na travnjaku
• imenovati i prepoznati tipiËne æivotinje travnjaka
• prepoznavati ljekovite biljke travnjaka
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• primjenjivati ranije steËena znanja
• osposobljavati uËenike za razumijevanje povezanosti biljnog
i æivotinjskog svijeta travnjaka
odgojni ili afektivni:
• razvijati interes za biljni i æivotinjski svijet travnjaka
• izgraivati pravilan stav prema Ëuvanju izvora znanja i na-
stavnih pomagala
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (biljni i æivotinjski svijet travnjaka), di-
japozitivi, nastavne slike, videozapis Livada - æivotna zaje-
dnica, preπane biljke, preparirane æivotinje, udæbenik, radna
biljeænica, zemljopisna karta Republike Hrvatske, zemljopi-
sna karta æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske,
internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Sluæbeni nazivi biljaka i æivotinja te lokalni na-
zivi biljaka i æivotinja travnjaka
Strani jezici: Latinski nazivi za pojedine biljke i æivotinje trav-
njaka
Likovna kultura: Slikanje razliËitih biljaka i æivotinja travnjaka
Glazbena kultura: RazliËiti zvukovi (glasanje, cvrËanje, pjev,
zviædanje, rikanje, roktanje itd.) æivotinja, a posebice ptica
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. a) tratinËica, b) kiselica, c) maslaËak, d) trputac
2. a) miπ, b) puæ, c) zec, d) jeæ
3. a) krtica, b) sljepiÊ, c) gujavica, d) rovac
4. a) leptir, b) bubamara, c) skakavac, d) bogomoljka,
e) komarac
5. Za proizvodnju meda, za hranu ili lijeËenje.
6. Zec, fazan, prepelica, puæ
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Travnjake na kojima pase stoka nazivamo paπnjaci.
2. Travnjake koji se kose nazivamo livade.
3. Otava je naziv za drugi otkos trave krajem ljeta.
DA NE
4. MaslaËak je jestiva biljka travnjaka.
DA NE
5. Æivotinje travnjaka su: a) vuk, lisica, medvjed
b) krtica, fazan, zec
c) galeb, tuna, sipa.
93
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od obilaska travnjaka i pro-
matranja biljnog i æivotinjskog svijeta u toplom dijelu godine.
Samostalni posjet, posjet u paru ili skupini nekom od muzeja
ili drugih ustanova u kojima se nalaze preπane biljke travnja-
ka i preparirane æivotinje travnjaka. Odgovori uËenika na
prethodna pitanja iz udæbenika.
Uvod
Nakon razgovora s uËenicima o prethodnim pitanjima slijedi
najava nastavne jedinice 4. Biljke i æivotinje na travnjaku.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
1. Travnjak, livada, paπnjak,
2. Biljke,
3. Æivotinje.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Pri obradi nastavne jedinice sluæimo se tekstom i slikovnim
materijalom iz udæbenika. UËenicima objaπnjavamo nasta-
nak travnatih povrπina.
Naglaπavamo da Êe neodræavanjem travnatih povrπina na
njima ponovo narasti grmlje i drveÊe. IstiËemo planski raene
travnjake, tj. livade i njihovu korist za Ëovjeka. Koπnjom trave
najËeπÊe u lipnju i krajem ljeta priprema se sijeno - hrana za
domaÊe æivotinje.
Sijeno je potrebno osuπiti da traje tijekom zime. Travnjake na
kojima stoka slobodno pase i koji se ne kose nazivamo pa-
πnjaci.
Imenujemo i prema moguÊnostima pokazujemo pojedine bilj-
ke travnjaka (πafran, maslaËak, tratinËica, trputac, stolisnik,
djetelina itd.).
Biljke travnjaka moæemo pokazati i na fotografijama i crteæi-
ma. Posebice izdvajamo ljekovite biljke koje Ëovjeku sluæe za
lijeËenje pojedinih bolesti. Pojedine biljke opisujemo i uspore-
ujemo s drugima.
Imenujemo i, prema moguÊnostima, pokazujemo pojedine
preparirane æivotinje travnjaka. Æivotinje travnjaka moæemo
pokazivati i na fotografijama i crteæima. Pojedine æivotinje
opisujemo i ukazujemo na njihovu korist/πtetnost za Ëovjeka.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom prepoznavanja i kratkog opisiva-
nja pojedinih biljaka i æivotinja koje æive na travnjaku.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 85. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
nu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 44.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 85.
Opisati travnatu povrπinu u svojoj neposrednoj okolici.
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 94

5. BILJKE I ÆIVOTINJE U ©UMI PLAN PLO»E/PROZIRNICE

• Koja vrsta πuma prevladava u tvom zaviËaju? • Imenuj nekoliko drveÊa koje poznajeπ iz
svoga zaviËaja. • Imenuj nekoliko æivotinja koje æive u tvom zaviËaju. • Je li, primjerice, kak-
tus ili fikus kojeg imaπ u stanu biljka iz tvoga zaviËaja? Objasni. • Je li, primjerice, kanari-
nac ili papiga koju imaπ u stanu æivotinja tvoga zaviËaja? Objasni.
Listopadna πuma
©uma je æivotna zajednica razliËitog
drveÊa, grmlja, zeljastog bilja i æivotinja
koje u njoj æive. ©ume su nekad zauzimale
mnogo veÊi prostor nego danas. »ovjek ih
je postupno krËio kako bi napravio oranice
i paπnjake te naselja i prometnice. TreÊinu
povrπine Republike Hrvatske prekrivaju
πume. S obzirom na vrstu tla, klimu i reljef
πume su raznolike.
Listopadne ili bjelogoriËne πume su πu-
me u kojima drveÊe i grmlje u jesen odbacu-
je liπÊe. To je zaπtita tog drveÊa i grmlja u
BILJKE I ÆIVOTINJE U ©UMI
Listopadna πuma: ili bjelogoriËna πuma
drveÊe: hrast, bukva, lipa, jasen, javor, grab, breza,
hladnom dijelu godine. Smjeπtene su u kon- kesten
tinentalnom dijelu Hrvatske. U listopadnim
πumama raste viπe vrsta drveÊa. Najpoznatiji grmlje: bazga, lijeska, borovnica, glog
su: hrast, bukva, jasen, javor, breza, grab, li- Mjeπovita πuma: sastoji se od listopadnog i
pa, kesten itd. Od grmova najpoznatiji su
bazga, lijeska, borovnica, glog itd. vazdazelenog drveÊa
Hrast je Ëvrsto drvo koje naraste i do 50
metara visoko, preteæito u nizinskom zavi-
na viπoj nadmorskoj visini od listopadne πume
Ëaju. Prepoznaje se po naboranoj kori, veli- Vazdazelena crnogoriËna πuma: jela, smreka, bor, ariπ
kom listu i plodu æiru. Vrlo je cijenjeno za
izradu namjeπtaja, parketa, baËava, uree-
na viπoj nadmorskoj visini od mjeπovite πume
nje kuÊa itd. Bukva raste do 30 m. Deblo Vazdazelena primorska πuma: uz obalu mora
joj je prekriveno tankom glatkom korom.
Ima nazubljeni list i plod bukvicu. Raste u Æivotinje πuma: srna, zec, puh, divlja svinja, veliki
viπim predjelima naπe domovine. To drvo tetrijeb, jazavac, lisica, vuk, kuna, vjeverica, sova,
ljudi koriste za izradu namjeπtaja, parketa i
za ogrjev. Lipa, sliËno bukvi, naraste do 30 m. æuna, jastreb itd.
Mlaa stabla imaju glatku, a starija ra-
spucalu koru. Lako ju je prepoznati po listu
i plodu. Cvijet se koristi za izradu ukusnoga
Ëaja. Drvo je mekano, lako ga je rezbariti, a
Ëesto se koristi i za izradu olovaka.
Vazdazelene crnogoriËne πume su πu-
me igliËastog liπÊa prilagoenog hladnijoj
klimi. Te πume zadræavaju liπÊe i tijekom zi-
me. Najpoznatija drveÊa su: jela, smreka,
bor, ariπ. Jela je uspravnog debla, a grane
joj izbijaju u krugu iz debla, svake godine
jedan novi krug. Pokuπaj, ako je u tvojoj
blizini koje stablo jele, prebrojati krugove i
izraËunati njezinu starost. Kora joj je gla-
tka, sivkaste boje, nakon oplodnje razviju
se Ëeπeri. Na vodoravno poloæenim grana-
ma Ëeπeri stoje uspravno, a iglice su pore-

86

dane na granËicama u dva reda. S donje
strane imaju dvije bijele pruge. Smreka
moæe rasti na hladnijim i osojitim podruËji-
ma. Isto kao i jela, uspravnog je debla, sto-
æastog oblika i grana poloæenih u krug. Ima
Ëeπere koji vise s grane, a iglice su poredane
u krug. Bor raste na kamenitim i pjeskovi-
tim podruËjima. Kora mu je debela, kroπnja
nepravilnija i veÊa. IgliËasto liπÊe je duæe
(oko 10 cm) i savitljivije nego u jele i smre-
ke s Ëeπerom kao plodom. Bor sluæi za po-
πumljavanje goleti.
U listopadnim i crnogoriËnim πumama
æive mnoge æivotinje. Tu one nalaze hranu,
vodu i zaklon. Srna (muæjak srndaÊ), zec,
puh, divlja svinja, veliki tetrijeb, jazavac, li-
sica i druge æivotinje Ëeste su u naπim πu-
mama. Neke Ëovjek lovi za hranu, neke su
zaπtiÊene jer su rijetke. Æuna je lijepa ptica sa
πiljastim kljunom kojim buπi rupe u deblu i je-
de liËinke. Sova je ptica koja ima velike oËi
okrenute naprijed, a kljun kratak i savijen. Lovi
noÊu miπeve, krtice i æabe. Glasa se posebnim i
lako prepoznatljivim hukanjem. Jastreb je veli-
ka ptica grabljivica koja ima kukasti kljun i
oπtre pandæe kojima lovi ptice, vjeverice, zeËe-
ve i druge æivotinje.
Jelen je velika i lijepa æivotinja koja zimi
odbacuje rogove, a u proljeÊe mu narastu
novi. Hrani se travom, æirevima i korom dr-
veÊa. Teæi do 200 kg. Æenka jelena naziva
se koπuta. Vuk je mesojed koji æivi u Ëopo-
ru. Hrani se divljim æivotinjama, a Ëesto na-
pada i domaÊe æivotinje. SliËan je domaÊem
psu. Jeæ æivi na tlu πume. U noÊnom lovu
traæi puæeve, kukce, miπeve, gujavice i æa-
be. Jede i plodove biljaka. Vjeverica je æi-
votinjica kitnjastoga i velikoga repa. Bojom
svog krzna prilagodila se drveÊu. Brzo se
kreÊe po granama drveÊa. Æivi u dubljama
drveÊa. Jede orahe, ljeπnjake, æireve i pupo-
ve drveÊa. Prednjim nogama pridræava hra-
nu i one joj sluæe kao ruke. Neprijatelji su
joj maËke i kune. Kuna lovi zeËeve, miπeve
i vjeverice i to osobito noÊu. ZaπtiÊena je lo-
vostajem jer su je ljudi progonili zbog pre-
krasna krzna.
vjeverica
jeæ
kuna

UPAMTI POJMOVE
listopadna πuma, hrast, bukva, crnogoriËna πuma,
bor, jela, smreka, srna,

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. ©to je πuma? Mrki ili smei medvjed je najveÊa æivotinja
2. Imenuj drveÊa listopadne πume. naπih πuma. Visine je katkada preko 2 m, a
3. Imenuj drveÊa crnogoriËne vazdazelene teæine do 250 kg. Æivi u πumama Gorskoga
πume. kotara i Like. Preteæito se hrani biljnom hra-
4. ©to je mjeπovita πuma? nom: bukvicama, æirevima, jagodama, mali-
nama, medom, travom. U nedostatku biljne
5. Imenuj æivotinje πumâ.
hrane jede i kukce, puæeve te manju divljaË.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na Ljeti se udeblja, nakupi dovoljno sala, a zimi
stranici 45. boravi u svom brlogu i spava zimski san.

87

94
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 95

ZadaÊa nastavne jedinice F I S MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• odrediti πumu kao æivotnu zajednicu razliËitih biljaka i æivotinja
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska neke od πuma u
materijalni ili spoznajni (kognitivni): zaviËaju i promatranja biljnog i æivotinjskog svijeta u razliËita
• razlikovati listopadnu, mjeπovitu, vazdazelenu crnogoriËnu i godiπnja doba.
vazdazelenu primorsku πumu Obilazak neka ne bude individualan, veÊ u paru ili skupini.
• imenovati, pokazati i opisati pojedina listopadna i vazdaze- Biti siguran u povratak iz πume. Prema moguÊnostima, foto-
lena drveÊa grafiranje πume u cjelini i njezinih dijelova. Prikupljanje gran-
• imenovati, pokazati i opisati pojedine listopadne i vazdaze- Ëica pojedinog drveÊa i grmova. Odgovori uËenika na pret-
lene grmove hodna pitanja iz udæbenika.
• imenovati, pokazati i opisati pojedine zeljaste biljke Uvod
• imenovati, pokazati i opisati pojedine æivotinje πuma Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za promatranje
funkcionalni ili psihomotoriËni: biljnog i æivotinjskog svijeta πume i odgovora na prethodna
• razvijati sposobnost uoËavanja i opisivanja pojedinih biljaka pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 5. Biljke
i æivotinja u πumi i æivotinje u πumi.
• osposobljavati uËenike da razumiju i povezuju klimu te biljni i Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
æivotinjski svijet πume 1. Listopadna πuma,
odgojni ili afektivni: 2. Mjeπovita πuma,
• razvijati pravilan stav prema individualnom i skupnom radu 3. Vazdazelena crnogoriËna πuma,
• izgraivati pravilan stav prema zaπtiti i oËuvanju πuma 4. Vazdazelena primorska πuma,
• razvijati pravilan odnos prema æivotu biljaka i æivotinja 5. Æivotinje πuma.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Izvori znanja i nastavna pomagala UËenike upoznajemo s nastankom i razvojem πuma. IstiËemo
• neposredno okruæenje (biljke i æivotinje πuma), preπane bilj- znaËenje i vaænost πuma za æivot Ëovjeka i drugih æivih biÊa.
ke, preparirane æivotinje, dijapozitivi, nastavne slike, video- Upozoravamo na opasnost od pretjeranoga krËenja πuma i
zapis ©uma, monografije biljnog i æivotinjskog svijeta πuma opasnost od oneËiπÊenja πuma.
Hrvatske, udæbenik, radna biljeænica, karta Hrvatske, zemljo- Opisujemo listopadnu ili bjelogoriËnu πumu te je pokazujemo
pisna karta æupanija, velika zidna karta Republike Hrvatske, na slikama. Imenujemo i opisujemo najËeπÊa listopadna drve-
internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa Êa i grmove.
Korelacija Pokazujemo sliku pojedinog drveta u cjelini, njegovu koru, list
i plod, a prema moguÊnostima pokazujemo i granËicu poje-
Hrvatski jezik: Sluæbeni nazivi biljaka i æivotinja i lokalni nazi- dinog drveta. (Tu nam pomaæu uËenici koji su priredili pojedi-
vi biljaka i æivotinja πuma
ne granËice drveÊa, grmova i zeljastih biljaka.)
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedine biljke i
Imenujemo, pokazujemo i opisujemo slike ili preparirane æi-
æivotinje
votinje πuma.
Likovna kultura: Fotografije i slike πuma Hrvatske u djelima
UpuÊujemo uËenike u njihovu korist za Ëovjeka (hrana), ali i
umjetnika
πtetu od njih i opasnost po æivot.
Glazbena kultura: RazliËiti zvukovi (glasanje, cvrËanje, pjev,
Na sliËan naËin obraujemo i vazdazelenu crnogoriËnu πumu
zviædanje, rikanje, roktanje itd.) æivotinja u πumi
te vazdazelenu primorsku πumu.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Moæemo provesti metodom prepoznavanja i kratkog opisiva-
nja pojedinih biljaka i æivotinja koje æive u πumi.
1. a) hrast, b) bukva, c) lipa, 4. a) sova, b) jastreb, c) æuna
Ponavljanje
2. a) smreka, b) jela, c) bor, 5. a) vjeverica, b) kuna,
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 87. i dodatnim
3. lijevo je bjelogoriËna ili c) vuk, d) jelen
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
listopadna, desno crnogo-
nu nastavu.
riËna ili vazdazelena πuma
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 45. Poka-
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA zivanje na zemljovidu Republike Hrvatske prostora s pojedi-
POSTIGNU∆A nim vrstama πuma.
Provjera znanja
1. Zajednica razliËitog drveÊa, grmlja, zeljastih biljaka i æi- Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
votinja naziva se πuma. dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
2. Smreka, bor, jela pripadaju vazdazelenoj crnogoriËnoj πumi. uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
3. Bazga, lijeska, borovnica i glog pripadaju grmlju. druπtva u 4. razredu.
DA NE DomaÊi uradak/zadaÊa
4. Muæjak srne naziva se jelen. ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
DA NE nici 87.
5. ©umska æivotinja sliËna psu, Ëesto æivi u Ëoporu, mesojed Opisati πumu u svom zaviËaju.
je i naziva se: a) lisica b) jelen c) vuk.

95
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 96

6. BILJKE I ÆIVOTINJE U MORU I UZ MORE

• Jesu li zime u primorskom zaviËaju uz obalu Jadrana toplije ili hladnije od zima u nizin-
skom i gorsko-planinskom zaviËaju? Objasni. • Opada li liπÊe svom drveÊu zimi uz more?
• Koja su obiljeæja klime u primorskom zaviËaju? • Koje poljodjelske kulture uspijevaju u
primorskom zaviËaju, a nema ih u drugim hrvatskim zaviËajima? • Koje æivotinje æive u
primorskom zaviËaju, a nema ih u drugim hrvatskim zaviËajima?

maslina

lovor

rogaË

Obiljeæje klime primorskog zaviËaja isti-
Ëe se prevladavanjem dugog, suhog, toplog
i katkada vruÊeg ljeta i blage, kiπovite zime.
Snijeg je rijetka pojava, a ako i padne, kra-
tko se zadræava na tlu i kamenu. Takva kli-
ma i tlo pogoduju rastu primorskih vazda-
zelenih (zimzelenih) biljaka. Zbog dugih,
suπnih i vrlo toplih ljeta biljke preteæito
imaju ili igliËaste tamnozelene ili koænate i
tvrde listove. Ti listovi ispunjeni su miri-
snim uljima koja πtite listove od isparavanja
vode. No i pored vazdazelenih, postoje i li-
stopadne biljke.
Hrast crnika je vazdazeleno drvo koje
moæe narasti do 20 metara visine. ©iroke je
kroπnje. Ima plod æir kao i hrastovi u nizin-
skom zaviËaju. Crni bor i mnoge druge vrste
borova rastu na dalmatinskim otocima. Ma-
slina je vazdazeleno drvo koje moæe imati vi-
sinu preko 10 metara. Ima hrapavu koru, a
grane jako savijene, koje Ëesto rastu veÊ od
tla. LiπÊe je duguljasto kopljasto i sjajno ta-
mnozelene boje odozdo, a odozgo sivozele-
no. Plod masline je maslina, vrlo je zdrava za
prehranu, a iz nje se preradom dobiva masli-
novo ulje. Moæe æivjeti viπe od tisuÊu godina.
Lovor je Ëesto grmoliko drvo primorja. Ima
velike tvrde i koænate listove, sitno nazublje-
ne. Kada se listovi trljaju, imaju lijep miris.
Lovor se koristi kao zaËin u prehrani.

88

PodruËja koja je Ëovjek posjekao, na ko-
jima je bilo pretjerane ispaπe ili su stradala u
poæaru su ogoljela. Na takvima podruËjima
sporo rastu biljke. Prostori koji su i uz doti-
caj sa slanom morskom vodom Ëesto su sa
skromnom vegetacijom. Ta podruËja nazi-
vamo krπ. Postupno na tim podruËjima ra-
stu biljke. Zakræljale biljke, grmovi i manja
drveÊa Ëine πikaru koju zovemo makija.
U primorskom zaviËaju æive brojne æivo-
tinje i u moru i na kopnu. U moru su naj-
poznatije ribe srdela, skuπa, tuna, zubatac,
orada, brancin, kovaË, morski psi, morske
maËke i druge. Brojne su i hobotnice, jeæe-
vi, πkoljke (dagnje, prstaci), rakovi (jastog,
rak samac) i puæevi (priljepak). Neke su æi-
votinje zaπtiÊene zbog prekomjernog izlo-
va, na primjer sredozemna medvjedica,
prstaci itd. U naπem moru æive i dupini. U
moru æive i mnoge biljke. »este su alge
morska salata i jadranski braËiÊ.
Od æivotinja uz more tu je znamenita
ptica galeb koja se hrani æivotinjama mora.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA U πumama primorskog zaviËaja prebiva Ëa-
galj - æivotinja sliËna vuku. Hrani se ma-
POSTIGNU∆A njim æivotinjama. Neugodno zavija. Po-
skok je najpoznatija i najopasnija zmija
1. Vazdazeleni hrast u primorskom prostoru naziva se UPAMTI POJMOVE
hrast crnika. vazdazelena (zimzelena) πuma, hrast crnika, crni bor,
2. Grmoliko drvo sa sitno nazubljenim listovima koji se maslina, lovor, krπ, makija, galeb
otrovnica koja voli kamenito tlo. Hrani se
miπevima i drugim malim æivotinjama. Na
tijelu ima vijugavu πaru koja se prostire od
glave, trokutastog oblika, duæ cijelog tijela.
Njezin otrov je za Ëovjeka smrtonosan.
»est je i guπter blavor koji podsjeÊa na
zmiju i kod ljudi stvara osjeÊaj straha. Dug
je oko jednog metra. Mnogi drugi guπteri su
rasprostranjeni cijelim primorskim zaviËa-
jem. Hrane se paucima i kukcima, a vole
kamenje i stijenje na kojima se griju. U pri-
morskom zaviËaju dio je i æivotinja koje su-
sreÊemo i u drugim dijelovima Hrvatske:
zec, vrana, kukavica, πojka, jarebica i druge.
srdela galeb
zvijezda
hobotnica
morski
konjic
poskok

osuπeni koriste u prehrani naziva se lovor. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
3. Maslina je vazdazeleno drvo tipiËno za primorski pro- 1. Pokaæi na zemljovidu Republike Hrvatske Morska zvijezda je æivotinja - bodljikaπ koji
primorski zaviËaj. æivi na morskom dnu. U Jadranskom moru
stor. 2. Koje raslinje je tipiËno za primorski zaviËaj? susreÊemo razliËite morske zvijezde. Obi-
DA NE 3. ©to je makija?
4. Imenuj nekoliko riba koje æive u Jadran-
Ëno su æuÊkaste i crvene boje. Imaju pet
krakova, a kreÊu se kratkim noæicama koje
4. Blavor je guπter koji mnoge koji ga ne poznaju skom moru. se nalaze ispod krakova. Morske zvijezde
5. ©to je blavor? su velike grabeæljivice, a hrane se manjim
podsjeÊa na zmiju. DA NE Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na puæevima i πkoljkama. »esto se nepotre-
5. TipiËna ptica koja leti iznad mora, a hrani se ribama stranici 46. bno love za suvenir - uspomenu s mora.

naziva se:
89
a) jastreb b) vrabac c) galeb.

96
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 97
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati æivotnu zajednicu u moru i uz more
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• objasniti razliku izmeu vazdazelene crnogoriËne (kontinen-
talne) πume i vazdazelene πume primorja
• imenovati, pokazati i opisivati drveÊa, grmlje i pojedine bilj-
ke primorskog prostora
• imenovati, pokazati i opisati æivotinje u moru
• imenovati, pokazati i opisati æivotinje uz more
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnost prepoznavanja i opisivanja pojedinih bi-
ljaka i æivotinja u moru i uz more
• primjenjivati ranije steËena znanja pri obradi novoga gradiva
odgojni ili afektivni:
• razvijati interes za æivi svijet u moru i uz more
• izgraivati pravilan ekoloπki stav
• poticati uËenike na aktivno sudjelovanje u zaπtiti okoliπa mora
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (more i njegovo zalee), preπane bilj-
ke, preparirane æivotinje, kuÊice i oklopi morskih æivotinja,
dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi Primorska vazdazele-
na πuma, Na kamenitom i morskom dnu, Na muljevitom i
morskom dnu, monografije biljnog i æivotinjskog svijeta Ja-
dranskog mora, udæbenik, radna biljeænica, zemljopisna
karta Republike Hrvatske, zemljopisna karta æupanija, velika
zidna karta Republike Hrvatske, internet, zadaci za vredno-
vanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Sluæbeni nazivi biljaka i æivotinja i lokalni nazi-
vi biljaka i æivotinja Jadranskog mora i zalea
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedine biljke i
æivotinje
Likovna kultura: Fotografije i slike morskih æivotinja i biljaka te
biljaka i æivotinja uz Jadransko more na djelima umjetnika
Glazbena kultura: RazliËiti zvukovi (glasanje, cvrËanje, pjev,
zviædanje, rikanje, roktanje itd.) æivotinja. Pjesme o moru, gale-
bu, mediteranskom ugoaju
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. a) maslina,
b) smokva
c) Ëempres
2. a) lavanda,
b) lovor,
c) ruæmarin
3. a) morski pas,
b) πkoljke,
c) sipa,
d) rak,
e) zvijezda
4. a) zmija (poskok), b) galeb, c) guπter
5. PodruËje bez ili s vrlo malo biljnog svijeta.
»esto je prostor u doticaju s morskom vodom.
97
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska obale Jadran-
skog mora i zalea te promatranja biljnoga i æivotinjskoga
svijeta. Prikupljanje pojedinih granËica drveÊa i grmova te
pojedinaËnih biljaka. Odgovori uËenika na prethodna pita-
nja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za promatranje
biljnoga i æivotinjskoga svijeta te odgovora na prethodna pi-
tanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 6. Biljke i
æivotinje u moru i uz more.
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u dva dijela: 1. Bilj-
ke u moru i uz more, 2. Æivotinje u moru i uz more.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Nakon razgovora o prethodnim zadacima uËenika slijedi
obrada prema planu rada. UËenicima objaπnjavamo razliku
izmeu vazdazelene crnogoriËne πume u gorskom i planin-
skom zaviËaju i vazdazelene primorske πume uz obalu Ja-
dranskog mora. Naglaπavamo prilagodbu sredozemnoj klimi
biljnog i æivotinjskog svijeta.
Imenujemo, pokazujemo i opisujemo pojedina drveÊa i gr-
move koji su tipiËni za primorski prostor te biljni svijet koji æi-
vi u moru. (Tu nam pomaæu uËenici koji su priredili pojedine
granËice drveÊa i grmova i pojedinih zeljastih biljaka.)
Na sliËan naËin uËenike upoznajemo sa æivotinjskim svijetom
u moru i u njegovom zaleu.
Posebice naglaπavamo i imenujemo biljke i æivotinje koje Ëo-
vjek koristi u svojoj prehrani. IstiËemo i biljke koje Ëovjeku
mogu πtetiti ako ih jede. Upozoravamo i na opasnost po Ëo-
vjeka od nekih æivotinja koje æive u moru i uz more.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom prepoznavanja i kratkog opisiva-
nja pojedinih biljaka i æivotinja koje æive u moru i uz more.
Ponavljanje
Gledanjem jednog od tri ponuena videozapisa. Odgovaranje
na pitanja iz udæbenika na stranici 89. i dodatnim pitanjima uËi-
teljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËajnu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 46.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stranici
89. Opisati jednu biljku i jednu æivotinju primorskog zaviËaja.
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
BILJKE I ÆIVOTINJE U MORU I UZ MORE
Biljke u moru: alga, morska salata, jadranski braËiÊ itd.
uz more: hrast crnika, crni bor, maslina, lovor,
lavanda, ruæmarin, planika
Æivotinje u moru: ribe - srdela, skuπa, tuna, zubatac, orada,
brancin, kovaË
πkoljke - dagnje, prstaci rakovi - jastog, rak samac
puæevi, zvijezde, rakovi
uz more: galeb, Ëagalj, poskok, blavor
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 98

PLAN PLO»E/PROZIRNICE
7. PRIRODNE ZNAMENITOSTI HRVATSKE PRIRODNE ZNAMENITOSTI HRVATSKE
• Potraæi i u πkolu donesi lijepe fotografije prirodnih znamenitosti naπe domovine. • Jesi li
ikad posjetila/posjetio koji nacionalni park? Ako jesi, opiπi svoje dojmove. • Raspitaj se ima Nacionalni parkovi: na moru - Brijuni, Kornati, Mljet
li u tvojem uæem zaviËaju (æupaniji) zaπtiÊenih objekata prirode? • Razmisli kako bi ti po- na kopnu - Paklenica, Sjeverni Velebit, PlitviËka jezera,
mogao u oËuvanju prirodnih ljepota naπe domovine? • Prema svojim moguÊnostima posje-
ti neki od prirodnih zaπtiÊenih objekata i prikupi o njemu odgovarajuÊe materijale. Risnjak, Krka
Parkovi prirode: Medvednica, Æumberak - Samoborsko
Europe i svijeta postoji zakon (Zakon o za-
πtiti prirode) koji posebno πtiti lijepa, vrije- gorje, Lonjsko polje, KopaËki rit, Papuk, Velebit, Bioko-
dna i rijetka podruËja. Najpoznatiji oblici vo, Vransko jezero, UËka, TelaπËica
zaπtite su nacionalni parkovi, parkovi pri-
Risnjak
rode i strogi rezervati. Strogi rezervati: HajduËki i Roæanski kukovi, Bijele i
PlitviËka jezera
Brijuni Do sada je na prostoru Republike Hrvat- Samarske stijene
ske uspostavljeno osam nacionalnih par-
Sjeverni Velebit
Paklenica kova. To su podruËja posebne ljepote i pri- ZaπtiÊene biljke: visibaba, podlesak (πafran), jaglac,
Kornati Krka kukurijek, hrvatska sibireja, velebitska degenija itd.
æivotinje: roda, siva Ëaplja, bjeloglavi sup, vidra,
Mljet
vjeverica, sredozemna medvjedica itd.
ZaπtiÊene i lijepe znamenitosti zaviËaja: individualno
Raspored nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj

S obzirom na veliËinu, naπa domovina

ima veliki broj prirodnih ljepota. Tomu pri-
donosi iznimna raznolikost Hrvatske (ni-
zinski, gorski i planinski i primorski zavi-
Ëaji) te oËuvanost prirode.
U Hrvatskoj kao i u drugim dræavama
Velebit
Bijele stijene
rodne oËuvanosti u kojima nesmetano æivi
biljni i æivotinjski svijet, a djelovanje ljudi
je ograniËeno. Na otocima su uspostavljeni
nacionalni parkovi Brijuni, Kornati i
Mljet. U primorskom zaviËaju su joπ dije-
lom Krka, Paklenica i Sjeverni Velebit.
PlitviËka jezera i Risnjak su u gorskom i
planinskom dijelu. U nizinskom dijelu Hr-
vatske nema nacionalnih parkova. Promotri
zemljovid Republike Hrvatske i raspored
nacionalnih parkova. Najpoznatiji i najsta-
riji nacionalni park su Plitvice. Najmlai

90

klama, hrvatska sibireja, velebitska de-

genija, runolist, itd. i mnoge æivotinje: ro-
da, siva Ëaplja, bjeloglavi sup, πumska
sova, πumski mrav, vjeverica, vidra, vuk,
ris, blavor, sredozemna medvjedica itd.

Krka (s otoËiÊem Visovcem)

i najstariji nacionalni park su Plitvice. Naj-

mlai nacionalni park je Sjeverni Velebit.
Parkovi prirode su podruËja koja se isti-
Ëu prirodnom ljepotom. U njima je dopu- Kornati
πteno djelovanje Ëovjeka, ali tako da ne na-
ruπava sklad prirode. U Hrvatskoj je deset
parkova prirode: Medvednica, Æumberak
- Samoborsko gorje, Lonjsko polje, Pa-
puk, KopaËki rit, Velebit, Biokovo, Vran-
sko jezero, UËka i TelaπËica.
Strogi rezervati su podruËja najveÊe i
najstroæe zaπtite. To su HajduËki i Roæan-
ski kukovi, Bijele i Samarske stijene.
Osim podruËja, zakonom su zaπtiÊene

ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA mnoge biljke: visibaba, podlesak (πafran),

kukurijek, jaglac, kockavica, πumska ci- Mljet

POSTIGNU∆A
UPAMTI POJMOVE
Zakon o zaπtiti prirode, nacionalni park, park prirode, strogi rezervat
1. Kornati su nacionalni park.
2. Medvednica se uvrπtava u park prirode. PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
3. Bijele i Samarske stijene su hrvatski nacionalni park. 1. ©to je Zakon o zaπtiti prirode?
2. Imenuj i na zemljovidu pokaæi nacional-
Nedaleko lijepoga grada ©ibenika nalazi se
Nacionalni park Krka. On obuhvaÊa najveÊi
DA NE ne parkove Republike Hrvatske.
3. Imenuj parkove prirode u Republici Hr-
dio toka rijeke Krke i okolni prostor uz rijeku.
Brojni kanjoni i proπirenja, slapovi (Roπki slap
4. Pas i maËka su zakonom zaπtiÊene æivotinje. vatskoj. i Skradinski buk) te otoËiÊ Visovac sa samo-
4. ©to je prirodni rezervat?
DA NE 5. Izradi plakat s tekstom i fotografijama o
stanom Ëine nezaobilazne toËke ovog lije-
pog nacionalnog parka. »ista, bistra i tije-
naπim nacionalnim parkovima.
5. Zakonom zaπtiÊena æivotinja koja æivi u moru je: Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
kom ljeta ugodna voda za kupanje privlaËi
brojne posjetitelje. Posebnim brodom posje-
a) skuπa stranici 47. titelji odlaze u obilazak nacionalnog parka.

b) osliÊ
91
c) sredozemna medvjedica.

98
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 99
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati osnovna obiljeæja prirodnih znamenitosti Hrvatske
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• imenovati i na zemljovidu Republike Hrvatske pokazati naci-
onalne parkove
• imenovati i na zemljovidu Republike Hrvatske pokazati par-
kove prirode
• imenovati i na zemljovidu Republike Hrvatske pokazati stroge
prirodne rezervate
• opisati pojedine znamenitosti naπe domovine
• objasniti potrebu zaπtite prirodnih znamenitosti
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• osposobiti uËenike za snalaæenje na zemljovidima nacional-
nih parkova
• razvijati sposobnost prepoznavanja pojedinih zaπtiÊenih bi-
ljaka i æivotinja
odgojni ili afektivni:
• razvijati interes za nacionalne parkove i drugu zaπtiÊenu pri-
rodu
• izgraivati ekoloπku svijest
• uvaæavati napore ljudi koji brinu o zaπtiti i oËuvanju prirod-
nih znamenitosti naπe domovine
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (posjet nekoj od prirodnih znamenito-
sti), dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, Hrvatska - turisti-
Ëki vodiË, monografije nacionalnih parkova Hrvatske, udæbe-
nik, radna biljeænica, zemljopisna karta Republike Hrvatske,
zemljopisna karta æupanija, velika zidna karta Republike Hr-
vatske, internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Knjiæevni i drugi lijepi opisi nacionalnih parko-
va i druge zaπtiÊene prirode
Strani jezici: Opisi naπih najpoznatijih prirodnih znamenitosti
na stranim jezicima
Likovna kultura: Fotografije i umjetniËke slike prirodnih zna-
menitosti Hrvatske
Vjeronauk: Stanovnici samostana Visovca na otoËiÊu u Nacio-
nalnom parku Krka. Nekadaπnji samostan, kasnije hotel Melita
na otoËiÊu u Nacionalnom parku Mljet. Izgraena vjerska obi-
ljeæja (kapelice, kriæevi) u prirodnim znamenitostima Hrvatske.
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. PodruËje posebne ljepote i prirodne oËuvanosti u kojemu ne-
smetano æivi biljni i æivotinjski svijet. U nacionalnom parku
djelovanje Ëovjeka je ograniËeno.
2. vidi zemljovid desno
3. PodruËje koje se istiËe prirodnom ljepotom. U njemu je do-
puπteno djelovanje Ëovjeka, ali pod uvjetom da ne naruπava
sklad prirode.
4. PodruËje najveÊe i najstroæe zaπtite prirode.
5. HajduËki i Roæanski kukovi te Bijele i Samarske stijene
6. Visibaba, podlesak (πafran), kukurijek, jaglac, kockavica,
πumska ciklama, hrvatska sibireja, velebitska degenija itd.
7. Roda, siva Ëaplja, bjeloglavi sup, πumska sova, πumski
mrav, vjeverica, vidra, vuk, ris, blavor, sredozemna medvje-
dica itd.
8. individualno
99
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava se sastoji od obilaska, promatranja,
fotografiranja i biljeæenja posebnosti pojedinih prirodnih
znamenitosti Hrvatske. Odgovori uËenika na prethodna pita-
nja iz udæbenika.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz obilazak
prirodnih znamenitosti i odgovora na prethodna pitanja iz
udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 7. Prirodne zna-
menitosti Hrvatske. (To je posljednja od sedam nastavnih jedi-
nica u cjelini Æiva priroda.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim
spoznajnim koracima: 1. Nacionalni parkovi, 2. Parkovi pri-
rode, 3. Strogi rezervati, 4. ZaπtiÊene biljke i æivotinje, 5. Za-
πtiÊene i lijepe prirodne znamenitosti zaviËaja.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo radom u skupinama.
Razred dijelimo u pet skupina. Svaka skupina dobiva odree-
nu temu, slikovni i tekstualni materijal koji su dijelom pripre-
mili uËenici, a dijelom uËiteljica/uËitelj, i upute za rad.
1. skupina: Nacionalni parkovi
2. skupina: Parkovi prirode
3. skupina: Strogi rezervati
4. skupina: ZaπtiÊene biljke i æivotinje
5. skupina: ZaπtiÊene i lijepe prirodne znamenitosti zaviËaja
Predvieno vrijeme za rad u skupinama iznosi oko 25 minu-
ta. Nakon rada u skupinama uz koriπtenje udæbenika i prire-
enog materijala slijedi usmeno izvjeπÊe o radu koje iznosi
odabrani uËenik iz svake skupine. Ujedinjavanje rada je pod
vodstvom uËiteljice/uËitelja.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti prema planu ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 91. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
nu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 47. Poka-
zivanje na zemljovidu Republike Hrvatske nacionalnih parko-
va, parkova prirode, strogih prirodnih rezervata i pojedinaË-
nih znamenitosti.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 91. Izrada zajedniËkoga plakata pod nazivom Prirodne
znamenitosti Hrvatske.
3
1 8
6
5
4
2
7
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 100

»OVJEK

1. »OVJEK JE MISAONO, DRU©TVENO, PRIRODNO I

DUHOVNO BI∆E
• Promotri svojeg prijatelja u klupi. Opiπi njegov izgled. Neka on opiπe tebe. • Po Ëemu se
razlikujete, a u Ëemu ste isti? • Imenuj uvjete æivota potrebne Ëovjeku. • Koje æivotne uvjete
treba biljka, a koje æivotinja? • Objasni razlike æivotnih uvjeta potrebnih Ëovjeku, æivotinji i
biljci.

I pored razliËite boje koæe, kose, oËiju i nekih drugih obiljeæja (deblja, mrπavija, invalidi), djeca imaju zajedniËke
ljudske osobine

»ovjek je biÊe koje æivi na Zemlji. »ovjek
je prirodno, æivo biÊe. Svakodnevno smo
povezani s prirodom. Ona nas okruæuje,
omoguÊava nam normalan razvoj i rast. Ro-
enjem zapoËinjemo svoj æivot. Meu nama
postoje odreene razlike u izgledu i osobi-
nama. RazliËite smo boje koæe, boje oËiju,
kose, visine, teæine, ali i osobnosti su nam
razliËite. I pored tih razlika svi ljudi imaju
zajedniËke ljudske osobine koje ih Ëine je-
dinstvenima i znatno razliËitim od svih dru-
gih æivih biÊa na Zemlji. Hranimo se, raste-
mo, razmnoæavamo, starimo i umiremo.
Razmiπljamo o sebi i drugima koji nas
okruæuju. Razmiπljamo o promjenama u pri-
rodi, o æivotu drugih æivih biÊa itd. »ovjek
poznaje pismo, on Ëita, piπe, raËuna, crta, do-
nosi zakljuËke itd. To ga razlikuje od biljaka i
æivotinja. Stoga, Ëovjek je i misaono biÊe.
Izraujemo alate, nove strojeve, prouËa-
vamo nepoznato, otkrivamo i istraæujemo
sve dijelove Zemlje. Sve to ne moæe jedan
Ëovjek sam. Potreban je drugi Ëovjek, potre-
bni su nam ljudi. »ovjek oduvijek æivi s dru-
gim ljudima u druπtvu. Zbog toga, Ëovjek je
i druπtveno biÊe. Samo u druπtvu moæemo
rijeπiti pojedine teπkoÊe ili napredovati, spo-
znati neπto novo i otkriti nove moguÊnosti.
»ovjek je i duhovno biÊe. OsjeÊamo
dobro i zlo, vjerujemo, trudimo se biti do-
bri prema drugima, pomagati i πtititi siro-
maπnije i bolesne te sebi i drugima stvoriti
πto ugodniji i ljepπi æivot. Dakle, i pored to-
ga πto se razlikujemo izgledom i osobina-
ma, svi imamo ista prava, jednako smo
vrijedni. Zbog toga se moramo meusobno
poπtovati i uvaæavati razlike koje nas Ëine
posebnima.

92

»ovjek je tijekom povijesti koristio razliËita pisma i bro-

jeve kojima je prenosio svoja znanja na potomke »ovjek æivi u druπtvu. Ljudi meusobno razgovaraju i
prenose svoja razmiπljanja.

Ujedinjeni narodi donijeli su Povelju o

I danas se osim uobiËajenog pisma latinice i Êirilice ko-
risti arapsko, kinesko, japansko i druga pisma
ljudskim pravima. Ljudska prava se odnose
i na vas - djecu, dakle postoje prava djeteta.
Ponekad, ne razmiπljajuÊi, svojim postupci-
ma πtetimo jedni drugima, uniπtavamo pri-
rodu, a da nema nje, ne bi bilo ni nas.
Povelja o pravima djeteta donesena je
1989. godine.

UPAMTI POJMOVE
prirodno biÊe, misaono biÊe, druπtveno biÊe, duhovno biÊe,
ljudska prava, prava djeteta

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Objasni tvrdnju: Ëovjek je prirodno biÊe.
2. Objasni tvrdnju: Ëovjek je misaono biÊe.
3. ©to znaËi kada kaæemo da je Ëovjek dru-
πtveno biÊe?
4. Navedi nekoliko razlika i nekoliko sliËno-
sti meu ljudima.
5. ©to su to ljudska prava, a πto prava dje-
teta?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 48.
Iz Povelje o pravima djeteta: Djetetu pri-
padaju sva prava navedena u ovoj izjavi,
bez iznimke, s obzirom na rasu, boju, spol,
jezik, vjeru, politiËko ili drugo uvjerenje, na-
rodnosnu ili drugu pripadnost, imetak, ro-
enje ili drugu okolnost. Dijete mora uæivati
posebnu zaπtitu. Zakonom ili na drugi naËin
treba mu omoguÊiti da se u slobodi i dosto-
janstvu razvija tjelesno, psihiËki, moralno,
vjerski i druπtveno, zdravo i normalno.

93

100
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 101
ZadaÊa nastavne jedinice
• spoznati da je Ëovjek prirodno, druπtveno, misaono i duhov-
no biÊe
Zadaci nastave
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
• objasniti po Ëemu se Ëovjek razlikuje od drugih æivih biÊa
• uoËiti vanjske razlike kod ljudi i zajedniËke ljudske osobine
• upoznati se s Poveljom o ljudskim pravima
• upoznati se s Poveljom o pravima djeteta
funkcionalni ili psihomotoriËni:
• razvijati sposobnosti uoËavanja, usporeivanja i zakljuËivanja
• primjenjivati ranije steËena znanja
odgojni ili afektivni:
• uvaæavati razliËitosti vanjskih obiljeæja ljudi
• izgraivati pravilan stav prema boji koæe Ëovjeka
• poπtovati ljudska prava i poticati prava djeteta
Izvori znanja i nastavna pomagala
• neposredno okruæenje (ljudi razliËitog vanjskog izgleda), na-
stavne slike, videozapisi, Ëestitke UNICEF-a, udæbenik, radna
biljeænica, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa
Korelacija
Hrvatski jezik: Pravo uËenika na materinji (hrvatski) jezik
Strani jezici: Pravo uËenika na materinji (strani) jezik
Likovna kultura: Likovni radovi uËenika
Glazbena kultura: Beethovenova Oda radosti - 9. simfonija.
Bogatstvo glazbe i pjesme razliËitih naroda svijeta.
Vjeronauk: Pravo Ëovjeka na æivot istiËe krπÊanska vjera
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE
1. a) Bojom koæe, bojom kose, duæinom kose itd.
b) Oni su djeca, ljudi.
2. Da. Poveljom o ljudskim pravima i Poveljom o pravima djete-
ta njima su zajamËena jednaka prava kao i svoj djeci svijeta.
3. misaono 4. individualno
5. individualno Djeca imaju pravo na igru kao i odrasli na rad.
Igrom djeca uËe i dolaze do novih spoznaja. DjeËja igra je nji-
hov rad. Igrom ona stvaraju i obogaÊuju sebe i svoju okolinu.
6. individualno Djeca imaju pravo na πkolovanje. ©kolovanjem
djeca uËe da bi kasnije bili u moguÊnosti raditi i biti sastavni
Ëlanovi druπtva.
7. individualno Samo zdrava djeca su sretna i vesela i πire ra-
dost u obitelji i zajednici.
8. 1989. godine 9. Ujedinjeni narodi
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
POSTIGNU∆A
1. Ako je Ëovjek sastavni dio æive prirode, on je prirodno biÊe.
2. Ujedinjeni narodi su donijeli Povelju o ljudskim pravima i
Povelju o pravima djeteta.
3. Svi ljudi su jednakovrijedni bez obzira na vanjski izgled.
DA NE
4. Djeca imaju pravo na igru i zdrav æivot.
DA NE
5. Povelja o pravima djeteta donesena je: a) 1949. godine
b) 1959. godine
c) 1989. godine.
101
F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji se od promatranja ljudi razli-
Ëitog vanjskog izgleda (boja koæe, kose, oËiju, visina, teæina
itd.) i ponaπanja. Odgovori uËenika na prethodna pitanja.
Uvod
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz promatranje
ljudi razliËitog vanjskog izgleda i ponaπanja te odgovora na
prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedini-
cu 1. »ovjek je prirodno, druπtveno, misaono i duhovno biÊe.
(To je prva od πest nastavnih jedinica u cjelini »ovjek.)
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim
spoznajnim koracima (plan rada): 1. Prirodno biÊe, 2. Dru-
πtveno biÊe, 3. Misaono biÊe, 4. Duhovno biÊe.
Obrada novoga nastavnoga gradiva
UËenike upoznajemo da je Ëovjek prirodno æivo biÊe kao i æi-
votinje i biljke. On se raa, razvija, stari i umire. Naglaπavamo
da Ëovjek æivi u druπtvu - zajednici u kojoj radi i privreuje te
razgovara s drugima Ëlanovima druπtva. Samo neke æivotinje
æive dijelom u zajednici s drugima. Ono πto Ëovjeka posebice
razlikuje od drugih æivih biÊa je sposobnost razmiπljanja i do-
noπenja odluka. »ovjek je razmiπljanjem i æivljenjem u druπtvu
velikim dijelom oblikovao prirodu svojim potrebama. »ovjek je
i duhovno biÊe - on osjeÊa, poπtuje, voli i vjeruje.
Naglaπavamo da postoje vanjske razlike meu ljudima (boja
koæe, oËiju, kose, visina, teæina, zdravstveno stanje, psihiËko
stanje itd.). No i pored tih razlika, zajedniËke su ljudske oso-
bine. Objaπnjavamo da su Ujedinjeni narodi donijeli Povelju
o ljudskim pravima i Povelju o pravima djeteta u kojima je
jednakovrijednost ljudi zajamËena.
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 93. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz zaviËaj-
nu nastavu.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 48.
Provjera znanja
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
druπtva u 4. razredu.
DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
nici 93. Opisati razlike izmeu sebe i nekoga od uËenika u
razredu (uËenika s kojim sjediπ).
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
»OVJEK JE MISAONO, DRU©TVENO, PRIRODNO
I DUHOVNO BI∆E
Prirodno biÊe: Ëovjek je dio æive prirode
Ëovjek se raa, hrani, diπe, razvija, razmnoæava, stari i umire
Druπtveno biÊe: Ëovjek æivi u druπtvu (zajednici)
Ëovjek govorom, pismom i slikom se sporazumijeva meu
ljudima
Misaono biÊe: Ëovjek razmiπlja, radi i unapreuje druπtvo
Ëovjek prenosi svoja znanja i iskustva drugima
Duhovno biÊe: Ëovjek osjeÊa, poπtuje, voli i vjeruje
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 102
2. KRETANJE
• Spusti i podigni glavu! • Sagni se i uspravi! • SkoËi u zrak! • Podigni ruke iznad glave i
pljesni! • Imenuj osnovne dijelove tijela koje od ranije poznajeπ.
glava
trup
kraljeænica
udovi
udovi
Sustav organa za kretanje Ëovjeka sastoji se od kosti i miπiÊa. Kostur (lijevo), miπiÊi (desno).
VeÊ ranije smo nauËili da se Ëovjekovo
tijelo sastoji od viπe dijelova. Poznati su
nam glava, trup i udovi. Oni se sastoje od
manjih dijelova koje nazivamo organi. Or-
gani su primjerice: mozak, pluÊa, srce, je-
tra, bubreg, æeludac, nos, uho itd. Organi
obavljaju pojedine djelatnosti i u vezi su s
drugim organima te Ëine pojedini sustav
organa. Primjerice, kosti i miπiÊi tvore su-
94
stav organa za pokretanje i omoguÊuju
nam kretanje i druge djelatnosti. Sustav
organa za pokretanje dopunjuju i drugi su-
stavi ËineÊi skladnu cjelinu koja Ëini Ëovje-
kov organizam.
Sve tjelesne pokrete izvode miπiÊi, a oni
pokreÊu kosti. Obavljaju, primjerice, pokrete
disanja prsima, omoguÊuju nam treptanje
oËnim kapcima, hodanje, rad rukama itd.
samo onda kad mi to æelimo. Ne moæemo
utjecati na rad miπiÊa unutarnjih organa i
srca. Od roenja do oko 20. godine naπe ti-
jelo se razvija - raste.
Kretanje i vjeæbanje potrebno je da bi se
naπ organizam pravilno razvio i bio zdrav.
Pokret ruke pri podizanju utega pokazuje nam steza-
nje miπiÊa
Kosti su Ëvrsti dijelovi tijela. Povezane
su u kostur koji πtiti unutarnje organe, pri-
mjerice srce, mozak, pluÊa itd. od moguÊih
povreda. Temeljni dio kostura Ëini kralje-
ænica. Ona povezuje kosti glave, trupa i
udova. Kosti ruku i nogu povezani su
zglobovima. Za kosti su vezani miπiÊi.
MiπiÊi svojim stezanjem i opuπtanjem po-
kreÊu kosti. Na njihov rad moæemo utjeca- Prijelom kosti moæe se lijeËiti. Potrebna je lijeËniËka
ti. Hodamo ako æelimo, trËimo i skaËemo pomoÊ.
UPAMTI POJMOVE
organ, sustav organa, Ëovjekov organizam, organi za pokretanje (miπiÊi,
kosti), kostur, kraljeænica
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. Koji sustav Ëine zajedniËki svi miπiÊi i sve Lomovi kostiju Ëesta su pojava nastala u ra-
kosti? zliËitim nesreÊama. Polomljene kosti je po-
2. U πto su povezane kosti? trebno ispravno sloæiti i pustiti ih da zara-
3. ©to je kraljeænica? stu. ObiËno se pri lomljenju kosti stavljaju
4. ©to nam omoguÊuju miπiÊi i kosti? ti dijelovi noge ili ruke u gips da ne dolazi
do pomicanja te radi lakπeg zaraπÊivanja.
5. Do koje godine u veÊini sluËajeva raste
Pri teæim i sloæenijim lomovima kostiju po-
tijelo Ëovjeka?
trebno je obaviti operaciju. LijeËnici dana-
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na πnjim znanjem i opremom uspjeπno rjeπa-
stranici 49. vaju i takve lomove.
95
102
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 103

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osnovna obiljeæja Ëovjekova sustava za kretanje
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava sastoji se od promatranja i opisivanja
vlastitoga tijela te usporeivanja s vrπnjacima iz razreda.
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
Mjerenja osnovnih podataka visine, teæine, raspona ruku, ra-
• imenovati i pokazati glavne dijelove sustava organa za kre- spona koraka itd. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz
tanje udæbenika.
• opisati i objasniti zadaÊu kostura Uvod
• opisati i objasniti zadaÊu kraljeænice i miπiÊa Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz usporeiva-
• objasniti kretanje Ëovjeka nje vlastitog tijela s drugim uËenicima i odgovora na pretho-
funkcionalni ili psihomotoriËni: dna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedinicu 2.
• poticati sposobnost promatranja, uoËavanja, opisivanja, Kretanje.
usporeivanja i zakljuËivanja Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u dva dijela: 1. Su-
• primjenjivanje steËenoga znanja u svakodnevnom æivotu stav organa za kretanje, 2. Zaπtita organa za kretanje.
odgojni ili afektivni: Obrada novoga nastavnoga gradiva
• uvaæavati razliËite sposobnosti ljudi za kretanje Nakon upoznavanja s glavnim dijelovima tijela prelazimo na
• izgraivati stav o potrebi za kretanjem kako bismo se pravil- upoznavanje sustava organa za kretanje. Imenujemo i poka-
no razvili zujemo na sebi, na modelu i na nastavnoj slici dijelove susta-
va za kretanje. IstiËemo da je sustav organa za kretanje dio
Izvori znanja i nastavna pomagala (skladna cjelina) Ëovjekova organizma. Opisujemo pojedine
• vlastito tijelo, model ËovjeËjeg tijela, model kostura, dijapozi- dijelove sustava organa za kretanje te objaπnjavamo njegovo
tivi, nastavne slike, videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, djelovanje.
internet, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa U drugom dijelu ukazujemo na potrebu pravilne zaπtite susta-
va organa za kretanje od vanjskih i drugih ozljeda. UpuÊuje-
Korelacija mo uËenike za potrebom stalne aktivnosti (kretanje i drugo)
Hrvatski jezik: Sluæbeni i lokalni nazivi za pojedine dijelove sustava organa za kretanje kako bi se on pravilno razvio i ne
tijela, a posebice za sustav organa za kretanje naruπio sklad ljudskog organizma.
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedine dijelove Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
tijela, a posebice za sustav organa za kretanje Moæemo provesti metodom pokazivanja pojedinih dijelova
Likovna kultura: Crtanje i izraivanje modela Ëovjeka sustava organa za kretanje i objaπnjenja meusobnog djelo-
vanja. »itanjem pojedinih pojmova u pojmovniku s kazalom.
Vjeronauk: Pravo na zdrav æivot i pravilan razvoj
Ponavljanje
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 95. i dodat-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE nim pitanjima uËiteljice/uËitelja, posebice onima vezanim uz
Ëovjekov organizam.
1. Od glave, trupa i udova.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
2. Od kostiju i miπiÊa.
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 49.
3. a) Ljudski kostur, b) vidi crteæ
Provjera znanja
4. Kostur πtiti unutarnje organe i Ëini
Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
naπe tijelo stabilnim.
dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
5. stezanjem, opuπtanjem
uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
6. Zglobovi
druπtva u 4. razredu.
7. Za pravilan razvoj kostiju i opÊi
DomaÊi uradak/zadaÊa
skladan razvoj Ëovjekovog organizma.
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
8. individualno
nici 95. Opisati kako nosim πkolsku torbu i kako ju je potreb-
9. a) NE, b) DA, c) DA, d) DA
no nositi.

PLAN PLO»E/PROZIRNICE
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA
KRETANJE
POSTIGNU∆A
Sustav organa za kretanje: kosti su Ëvrsti dijelovi tijela koji
1. Kosti i miπiÊi Ëine sustav organa za kretanje. osiguravaju stabilnost tijela, kosti Ëine kostur
2. Kosti su Ëvrsti dijelovi tijela, a povezane su u kostur. kraljeænica povezuje kosti glave, trupa i udova
3. Kosti se steæu i opuπtaju. Ëine kosti i miπiÊi
DA NE Zaπtita organa za kretanje: Ëuvati od ozljeda (posebice
4. Kraljeænica je temeljni dio kostura. prijeloma), pravilna prehrana
DA NE prijelomi, iπËaπenja i uganuÊa se mogu lijeËiti
5. Ljudsko tijelo se razvija i raste do oko: aktivnosti kretanja i vjeæbanja omoguÊuju skladan razvoj
a) 20. godine b) do 40. godine c) cijeli æivot. razvoj i rast do oko 20. godine

103
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 104
3. PROBAVA
• ©to voliπ jesti? • ©to radiπ prije jela? • »ime grizeπ hranu? • Jesu li sok koji voliπ piti i juha
takoer hrana? • Ako znaπ, opiπi πto se dogaa s hranom koju pojedeπ.
usta
jednjak
æeludac
jetra
debelo crijevo
tanko crijevo
Sustav organa
za probavu
U ustima zapoËinje probava hrane.
Hranu usitnjavamo zubima. Jezik nam po-
maæe da hranu prevrÊemo, a slina da je
omekπamo. Gutanjem hrana kroz jednjak
dolazi u æeludac. Æeludac je organ u koje-
mu se hrana uz pomoÊ æeluËanih sokova joπ
viπe omekπava i pretvara u kaπu. Nakon æe-
luca hrana odlazi u tanko crijevo gdje se u
cijelosti preradi i pretvori u tekuÊinu. Tako
UPAMTI POJMOVE
usta, jednjak, æeludac, tanko i debelo crijevo, probavni sustav
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI
1. Od Ëega se sastoji probavni sustav?
2. Gdje zapoËinje probava hrane?
3. ©to se s hranom dogaa u æelucu?
4. Gdje zavrπavaju neprobavljive tvari?
5. Kako dolazi do oboljenja sustava za probavu?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 50.
96
104
preraena tekuÊa hrana ulazi u krv, a krvlju
se raznosi cijelim tijelom i hrani sve dijelo-
ve naπega tijela.
Dijelovi hrane koji se ne probavljaju na-
kupljaju se u debelom crijevu i svakodne-
vno kroz izmetni otvor izlaze iz naπega ti-
jela. Organi koji sudjeluju u probavi hrane
Ëine probavni sustav.
Hrana naπem tijelu omoguÊuje svako-
dnevne aktivnosti. Hrana treba sadræavati
ugljikohidrate odnosno energetske tvari,
bjelanËevine odnosno gradivne tvari i vita-
mine odnosno zaπtitne tvari. Nuæno je i
svakodnevno piti vodu jer i ona je sastavni
dio svakodnevnih obroka.
Jesti treba polako. Hranu treba dobro sa-
ævakati. Treba jesti redovito, raznoliko i
uzimati dovoljnu koliËinu hrane. Prevelika
i premala koliËina hrane πteti naπem orga-
nizmu. Treba izbjegavati neËistu, ustajalu i
pokvarenu hranu jer organi za probavu
mogu oboljeti. Bolovi u trbuhu i muËnina
te povraÊanje i zatvor prvi su pokazatelji
moguÊeg oboljenja.
ÆELIM ZNATI VI©E
U ËovjeËjem tijelu vaæni su organi jetra,
guπteraËa, æuË.
Jetra - prerauje hranjive tvari
GuπteraËa - luËi probavne sokove i nadzire
koliËinu πeÊera u krvi
ÆuË - olakπava probavu masti.
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 105

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osnovna obiljeæja sustava organa za probavu
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava sastoji se od promatranja vlastitih usta,
jezika i posebice zubi u ogledalu te zapisivanjem koji zubi ne-
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
dostaju. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• imenovati i pokazati glavne dijelove sustava organa za probavu
Uvod
• opisati postupak od uzimanja hrane do zavrπetka probave
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz usta i zube
• objasniti ulogu hrane za razvitak i rast Ëovjeka
te usporedbe s drugim uËenicima u razredu i odgovora na
• objasniti vaænost zdrave i pravilne prehrane
prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo nastavnu jedini-
funkcionalni ili psihomotoriËni:
cu 3. Probava.
• primjenjivati ranije steËena znanja
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u sljedeÊim malim spo-
• osposobljavati uËenike za promatranje, praÊenje i opisivanje
znajnim koracima (plan rada): 1. Sustav organa za probavu, 2.
probave
Zaπtita organa za probavu, 3. Hrana nam omoguÊuje æivot.
odgojni ili afektivni: Obrada novoga nastavnoga gradiva
• uvaæavati savjete roditelja, uËitelja i lijeËnika vezane uz sva- UËenike upoznajemo s glavnim dijelovima sustava organa za
kodnevnu prehranu probavu. Na temelju teksta u udæbeniku, pojmovnika s kaza-
• razvijati pravilan osobni stav prema higijenskim navikama lom, fotografijama i nastavnim slikama pokazujemo i opisujemo
Izvori znanja i nastavna pomagala pojedini organ. UpuÊujemo uËenike i na neke druge organe ko-
ji su vezani uz sustav za probavu. Opisujemo postupak probave
• vlastito tijelo, model ËovjeËjeg tijela, model sustava za proba- hrane od njenog uzimanja, tj. stavljanja u usta, do izlaska ne-
vu, dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, udæbenik, radna probavljivih sastojaka hrane iz Ëovjekovog organizma.
biljeænica, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa UËenike upuÊujemo da je potrebno brinuti o higijeni usta, ru-
Korelacija ku itd. prije uzimanja hrane i poslije izlaska neprobavljenih
ostataka hrane iz naπeg tijela. IstiËemo potrebu dovoljnog
Hrvatski jezik: Sluæbeni i lokalni nazivi za pojedine dijelove ævakanja hrane te potrebu redovitog uzimanja raznolike hra-
sustava za probavu ne. Naglaπavamo da je nuæno jesti onoliko koliko je stvarno
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedine dijelove potrebno ljudskom organizmu. Pretjerano i premalo uzimanje
sustava za probavu hrane nije dobro. Hrana treba biti zdrava, Ëista i prilagoe-
Likovna kultura: Izrada modela zubala i pojedinih zubi na potrebama ljudskog organizma. Voda je takoer hrana
Vjeronauk: Objaπnjenje misli da je hrana dar Boæji koja nam je svakodnevno potrebna.
IstiËemo da nam je hrana potrebna za æivot (bez hrane nema
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE æivota), za razvijanje, rast i sve aktivnosti tijekom æivota.
usta Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
1. vidi crteæ Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
jednjak
2. lijevo zubi, desno jezik Ponavljanje
3. a) a) ustima b) a) izmetni otvor Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 96. i dodatnim
c) c) krvlju d) b) debelom crijevu pitanjima uËiteljice/uËitelja.
želudac
4. Svakodnevne aktivnosti - æivot. Utvrivanje i uvjeæbavanje
jetra
5. Hrana se u tankom crijevu Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na str. 50. Pokazivanje
tanko debelo
preradi u tekuÊinu. crijevo crijevo na modelu ËovjeËjeg tijela dijelova sustava organa za probavu.
6. a) Izbacivanje neprobavljene hrane Provjera znanja
kroz izmetni otvor u tekuÊem stanju Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vredno-
viπe puta na dan. vanje uËenikova postignuÊa uz samoprovjeru uËenika. Rjeπavanje
b) NemoguÊnost izbacivanja neprobavljene hrane kroz Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u 4. razredu.
izmetni otvor. DomaÊi uradak/zadaÊa
c) Izbacivanje nedovoljno probavljene hrane kroz usta. ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na strani-
7. Prerauje hranjive tvari. ci 96. Opisati bolesti sustava za probavu koje si prebolio (ako
8. LuËi probavne sokove i nadzire koliËinu πeÊera u krvi. jesi) od zubi, muËnina, povraÊanja, proljeva, zatvora itd.
9. Olakπava probavu masti.

ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA PLAN PLO»E/PROZIRNICE

POSTIGNU∆A PROBAVA
1. Probava hrane zapoËinje u ustima.
Sustav organa za probavu: usta, zubi, jezik, jednjak,
2. Neprobavljena hrana izlazi iz Ëovjeka kroz izmetni otvor.
æeludac, tanko crijevo, debelo crijevo, izmetni otvor
3. Jezik nam pomaæe da hranu prevrÊemo, a zubi da je æva- Zaπtita organa za probavu: higijena usta, zubi, ruku,
Ëemo. DA NE izmetnog otvora itd.
4. Krv prenosi preraenu hranu cijelim tijelom. uzimanje svjeæe, zdrave i raznolike hrane
DA NE redovito i dovoljno uzimanje hrane
5. Gutanjem hrana prolazi kroz: pravilna prehrana (ævakanje itd.)
a) usta b) jednjak c) æeludac. Hrana nam omoguÊuje: svakodnevne aktivnosti

105
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 106
4. DISANJE
• Koliko dugo moæeπ izdræati da ne diπeπ? Izmjeri πtopericom ili satom. • ©to se dogaa s
prsnom πupljinom pri udisaju, a πto pri izdisaju? • Promatraj maËku ili psa kako diπu. Opiπi
πto si vidio. • Koji organi ti omoguÊuju disanje? • Prisjeti se Ëime diπu ribe.
nos
usta
duπnik
pluÊa
Sustav organa za
disanje
»ovjek diπe neprekidno cijeli æivot, i da-
nju i noÊu. Prestankom disanja vrlo brzo
nastupa smrt. »ovjek samo nakratko moæe
svjesno utjecati na disanje. Disanje omogu-
Êuje diπni sustav. Njega saËinjavaju nos,
usta, duπnik, duπnice i pluÊa. »ovjek obi-
Ëno diπe i izdiπe na nos, no moguÊe je disa-
nje i ustima. Disanje Ëine dvije osnovne ra-
dnje: udisaj i izdisaj.
Udahnuti zrak kroz nos ili usta ulazi u
duπnik. Iz duπnika zrak duπnicama (lijevom
i desnom) odlazi u pluÊa, tj. u lijevo i desno
pluÊno krilo. Kisik iz zraka prelazi u krv te
se prenosi cijelim tijelom. Kisik omoguÊuje
UPAMTI POJMOVE
diπni sustav, nos, usta, duπnik, duπnice, pluÊa, udisaj, izdisaj
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI
1. Nabroji koji organi Ëine diπni sustav.
3. Opiπi disanje.
2. ©to se s prsnim koπem dogaa pri disanju?
4. Koji plin je Ëovjeku potreban za æivot?
5. Koji plin izdiπemo?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 51.
97
106
Udisaj Izdisaj
Ëovjeku æivot. Kod izdisaja Ëovjek oslobaa
iz svoga tijela ugljikov dioksid. Prisjeti se
komu je ugljikov dioksid potreban za æivot.
Briga za diπni sustav najbolja je udisa-
njem Ëistoga zraka u prirodi. Pri boravku u
zatvorenim prostorijama nuæno je provje-
travanje. Disanje oneËiπÊenog zraka πteti
Ëovjeku i moæe naruπiti njegovo zdravlje.
Udisanje dima duhana, tj. puπenje, vrlo je
πtetno za diπni sustav. U dimu cigareta ima
πtetnih tvari (nikotin i drugo) koje izazivaju
bolesti diπnih organa, a posebice pluÊa.
Mnogo ljudi umire od raka pluÊa uzroko-
vanog dimom cigareta. NajËeπÊe bolesti di-
πnih puteva su astma, bronhitis i rak pluÊa.
Nemoj nikada puπiti. Izbjegavaj i prosto-
rije u kojima drugi puπe.
ÆELIM ZNATI VI©E
»ovjek ima dva pluÊna krila. Lijevo je manje,
a desno je veÊe. »ovjek moæe æivjeti i s je-
dnim pluÊnim krilom. Unutarnje stijenke no-
sa prekrivene su dlaËicama koje πtite pluÊa od
praπine koju udiπemo. Hladan zrak se disa-
njem kroz nos zagrijava te ulazi topliji u plu-
Êa. Udisanjem na usta unosimo u pluÊa praπi-
nu. Disanje ustima omoguÊuje upalu grla.
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 107

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osnovna obiljeæja sustava za disanje
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od mjerenja (u sekundama)
udahnutog zraka i zadræavanja u pluÊima. Taj pokus se moæe
materijalni ili spoznajni (kognitivni): usporeivati s vrπnjacima iz razreda i s nekim od odraslih. Mo-
• imenovati i pokazati glavne dijelove sustava za disanje æe se napraviti dodatan pokus mjerenja broja udisaja u jednoj
• opisati naËin disanja minuti. Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• objasniti naËine zaπtite sustava za disanje Uvod
• dokazati da udiπemo i izdiπemo zrak s razliËitim sastavom Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz disanje i
• izmjeriti broj udisaja u minuti u mirnom stanju i nakon petna- odgovora na prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo
est ËuËnjeva nastavnu jedinicu 4. Disanje.
funkcionalni ili psihomotoriËni: Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
• primjenjivati steËena znanja u svakidaπnjem æivotu 1. Sustav organa za disanje, 2. NaËin disanja, 3. Zaπtita or-
• osposobljavati uËenike za snalaæenje na modelima Ëovjekova gana za disanje.
tijela Obrada novoga nastavnoga gradiva
odgojni ili afektivni: Na temelju crteæa u udæbeniku i na temelju nastavnih slika i
• stjecati naviku izbjegavanja zadimljenih prostorija modela uËenike upoznajemo s organima za disanje. Imenu-
• upuÊivati uËenike u πtetnost puπenja jemo i pokazujemo svaki organ posebno te objaπnjavamo
Izvori znanja i nastavna pomagala njegovu zadaÊu. Opisujemo disanje, tj. udisaj i izdisaj te po-
kazujemo na vlastitom tijelu u podruËju prsnoga koπa. Obja-
• vlastito tijelo, model ËovjeËjeg tijela, model sustava za disa- πnjavamo da udiπemo i izdiπemo zrak. No pri udisanju zraka
nje, dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, udæbenik, radna naπ organizam koristi kisik, a oslobaa ugljikov dioksid. Isti-
biljeænica, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa Ëemo da na disanje samo dijelom moæemo utjecati, ali da di-
Korelacija πemo neprekidno danju i noÊu.
UËenike upuÊujemo da je samo Ëisti zrak dobar zrak za disa-
Hrvatski jezik: Sluæbeni i lokalni nazivi za pojedine dijelove nje Ëovjeka. OneËiπÊen zrak dimom, pepelom i drugim tvari-
sustava za disanje ma πteti sustavu organa za disanje i ljudskom organizmu u
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedine dijelove cjelini. Upozoravamo uËenike na veliku πtetnost puπenja, bo-
sustava za disanje ravka u prostorijama u kojima se puπi i u kojima je zadimlje-
Likovna kultura: Reklamiranje duhanskih proizvoda no. Dugotrajnije izlaganje sustava organa za disanje dimu i
Vjeronauk: Tradicionalno vjerovanje Indijanaca (mnogoboæa- drugim πtetnim plinovim uzrokuje bolesti. Najpoznatija i naj-
ca) da je duhanski dim zdrav, ljekovit te da je simbol prijatelj- opasnija bolest je vezana uz pluÊa - rak pluÊa.
stva - lula mira Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
Moæemo provesti pitanjima: ©to Ëini sustav za disanje? ©to
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE udiπemo, a πto izdiπemo? ©to je Ëovjekovom organizmu po-
trebno za disanje, a πto disanjem Ëovjek oslobaa? Opiπi go-
1. vidi crteæ usta renje vatre u peÊi i disanje Ëovjeka. ©to πteti organima za di-
nos
2. kisik, ugljikov dioksid sanje? Koja je najpoznatija i najopasnija bolest pluÊa?
3. individualno Ponavljanje
4. ©tetno dušnik Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 97. i dodatnim
5. RazliËite upale uslijed pluča pitanjima uËiteljice/uËitelja.
prehlade, bronhitis, Utvrivanje i uvjeæbavanje
rak pluÊa i drugih organa Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na str. 51. Pokazivanje or-
za disanje, astma itd. gana za disanje na modelu ËovjeËjeg tijela i objaπnjenje disanja.
6. Najteæa bolest koja Provjera znanja
je opasna po æivot. Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vredno-
7. Dva 8. Moæe vanje uËenikova postignuÊa uz samoprovjeru uËenika. Rjeπavanje
Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u 4. razredu.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA DomaÊi uradak/zadaÊa
ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
POSTIGNU∆A nici 97. Opiπi svoje disanje kada si bio prehlaen.
1. Sustavu organa za disanje pripadaju nos, usta, duπnik,
duπnice i pluÊa. PLAN PLO»E/PROZIRNICE
2. Pri udisaju zraka prsni koπ Ëovjeka se πiri, a pri izdisaju se
DISANJE
smanjuje.
3. »ovjek za disanje koristi kisik, a oslobaa ugljikov dioksid. Sustav organa za disanje: nos (usta), duπnik, duπnice, pluÊa
DA NE NaËin disanja: udisaj i izdisaj; udiπemo zrak i izdiπemo zrak
4. »ovjek udiπe zrak i izdiπe zrak. za disanje koristimo kisik, a oslobaamo ugljikov dioksid
DA NE Zaπtita organa za disanje: udisanje Ëistog, svjeæeg zraka
5. Puπenje je za Ëovjekov organizam: izbjegavanje boravka i disanja u zadimljenim prostorijama
a) πtetno b) nije πtetno c) korisno. puπenje je πtetno; bolesti: prehlada, bronhitis, astma, rak pluÊa

107
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 108

5. KRVOTOK
• Opiπi svoje iskustvo kada si vadio krv. • Kako se ponaπaπ kada se ogrebeπ ili poreæeπ pa po-
teËe krv? • Koje je boje krv? • Dodirni se prstima desne ruke na spoju πake i podlaktice kod
palca pa Êeπ osjetiti otkucaje srca. • Moæeπ li “narediti” srcu da kuca bræe ili sporije? Objasni.

krvne æile snoj πupljini. To je organ koji neprekidno ra-

koæa
srce
bubrezi
Dobrovoljno davanje krvi
Sustav organa za krvotok
Sustav organa za krvotok sastoji se od
srca i krvnih æila kojima teËe krv. Srce je πu-
plji miπiÊ veliËine πake, a smjeπten je u pr-
di. Trajnim prestankom njegova rada prestaje
i naπ æivot. Rad srca sastoji se od skupljanja i
πirenja. ©irenjem kao sisaljka usisava krv iz
tijela, a skupljanjem tjera krv krvnim æilama
diljem tijela. Otkucaje srca moæeπ osjetiti na
vratu - na vratnoj æili, ili na zapeπÊu - spoju
izmeu πake i podlaktice na æili kucavici. Ta-
kve otkucaje srca koje osjetiπ dodirom jago-
dica na prstima nazivamo puls ili bilo.
Krvne æile su deblje ili tanje “cjevËice”
kojima teËe krv. Udaljavanjem od srca æile
su sve tanje. Krv je tekuÊina crvene boje. U
odraslom Ëovjeku ima oko 5 litara. Znatniji
gubitak krvi ugroæava æivot Ëovjeka. Krv
kroz tijelo prenosi hranu i kisik.
Suviπne i πtetne tvari krv preuzima i pre-
nosi ih do dvaju bubrega. Oni preuzimaju
πtetne tvari iz krvi i stvaraju mokraÊu koja
mokraÊnom cijevi izlazi iz tijela Ëovjeka viπe
puta na dan. Njihov rad nadopunjuje i koæa.
Koæa kojom je pokriveno naπe tijelo πtiti
nas od ozljeda, topline i hladnoÊe te isuπivanja.

UPAMTI POJMOVE
sustav organa za krvotok, srce, krvne æile, krv, bubrezi, koæa

PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E

1. Opiπi rad srca u sustavu organa za krvotok.
2. Koji joπ organi, osim srca, Ëine taj sustav?
3. Koliko krvi ima u odraslom Ëovjeku?
4. Koja je zadaÊa bubrega?
5. Opiπi zadaÊu koæe.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 52.
Svi ljudi nemaju istu krv. Krv je podijeljena u
Ëetiri grupe: A, B, AB i O. Vaæno je znati svoju
krvnu grupu. U sluËaju nesreÊe i gubitka krvi
krv se moæe preuzeti od drugoga Ëovjeka iste
krvne grupe. Time pomaæemo i Ëuvamo æi-
vote drugih ljudi. Davanje krvi nije πtetno.

98

108
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 109

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osnovna obiljeæja sustava za krvotok Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
IzvanuËioniËka nastava sastoji od pronalaæenja mjesta gdje se
Zadaci nastave
osjete otkucaji srca. Mjerenja vlastitog broja otkucaja srca u mi-
materijalni ili spoznajni (kognitivni): nuti. Usporedba otkucaja srca uËenika u razredu. Mjerenje otku-
• imenovati i pokazati glavne dijelove organa za krvotok caja srca nakon tjelesne aktivnosti, primjerice petnaest ËuËnjeva.
• mjeriti svoj puls i puls drugih osoba Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• objasniti funkcioniranje srca Uvod
• opisati rad bubrega i koæe Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz krvotok i
funkcionalni ili psihomotoriËni: odgovora na prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo
• primjenjivati ranije steËena znanja vezana uz zaπtitu organizma nastavnu jedinicu 5. Krvotok.
• osposobljavati uËenike za pravilno snalaæenje na nastavnim Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada: 1.
slikama i modelima Ëovjeka Sustav organa za krvotok, 2. NaËin optoka krvi, 3. ProËiπÊava-
odgojni ili afektivni: nje krvi, 4. SpreËavanje krvarenja, 5. Dobrovoljno davanje krvi.
• stjecati naviku pravilnoga æivljenja u svrhu zaπtite organizma Obrada novoga nastavnoga gradiva
• uvaæavati napore znanstvenika da ovladaju lijeËenjem bolesti UËenike upoznajemo sa sastavnicama krvnog sustava. Pokazu-
krvoæilnog sustava jemo srce i krvne æile na modelu i na nastavnoj slici te u udæbe-
• poticati radne navike kod uËenika niku. Pokazujemo smjeπtaj srca i æile na svome tijelu. Opisuje-
mo srce kao posebice vaæan organ u naπem organizmu, a nje-
Izvori znanja i nastavna pomagala govo djelovanje usporeujemo s pumpom. Pokazujemo mjesta
• vlastito tijelo, model ËovjeËjeg tijela, model srca, model bu- gdje moæemo osjetiti rad srca te mjerimo puls ili bilo.
brega, dijapozitivi, nastavne slike, videozapisi, udæbenik, ra- Opisujemo naËin optoka krvi kroz srce i krvne æile u naπem
dna biljeænica, zadaci za vrednovanje uËenikova postignuÊa organizmu i njegovo znaËenje. IstiËemo da se krvlju prenosi
hrana u sve dijelove organizma. Opisujemo zadaÊu koju pre-
Korelacija uzimaju bubrezi (proËiπÊavanje krvi) te izlazak mokraÊe iz
Ëovjeka. Takoer opisujemo i zadaÊu koæe.
Hrvatski jezik: Sluæbeni i lokalni nazivi za pojedine dijelove
UËenike upuÊujemo i u postupak kada dolazi do ozljede kod
sustava za krvotok
kojih je prisutno krvarenje. ZnaËenje dobovoljnog davanja
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedine dijelove
krvi istiËemo te naglaπavamo da je takvo pomaganje pleme-
sustava za krvotok
niti Ëin jer njime spaπavamo ljudske æivote.
Likovna kultura: Usporedba tradicionalnog slikarskog izgleda i
Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
smjeπtaja srca u ljudskom organizmu te stvarnog izgleda i Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
smjeπtaja srca Ponavljanje
Vjeronauk: U mnogim vjerovanjima srce je simbol æivota. Zna- Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 98. i dodat-
Ëenje Isusove krvi u krπÊana. nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
Utvrivanje i uvjeæbavanje
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 52. Poka-
zivanje na modelu ËovjeËjeg tijela srca, krvnih æila, bubrega,
1. vidi crteæ koæe i opisivanje njihove zadaÊe.
2. TekuÊina crvene boje koja se Provjera znanja
nalazi u tijelu Ëovjeka. Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vredno-
3. ZadaÊa krvi je da prenosi hranu srce vanje uËenikova postignuÊa uz samoprovjeru uËenika. Rjeπavanje
i kisik diljem tijela. Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u 4. razredu.
“
4. puls ili bilo DomaÊi uradak/zadaÊa
5. individualno ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na str.
6. Bubreg 98. Opisati postupak kada si se ozlijedio i kada je doπlo do
7. Viπe puta krvne žile krvarenja.
8. Vaenje krvi zdravom Ëovjeku da
se pomogne drugom bolesnom Ëovjeku.
9. »etiri; A, B, AB, 0
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
10. individualno KRVOTOK
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA Sustav organa za krvotok: srce, krvne æile, krv
srce πupalj miπiÊ; otkucaji srca - bilo ili puls
POSTIGNU∆A
tanke “cjevËice” kojima teËe krv
1. U Ëovjeku ima oko pet litara krvi. oko 5 l krvi u Ëovjeku
2. Bilo ili puls nam pokazuje otkucaje srca. NaËin optoka krvi: srce tjera krv krvnim æilama
3. Srce je πupalj miπiÊ. DA NE krv prenosi hranu i kisik
4. Bubrezi preuzimaju suviπne πtetne tvari iz krvi. ProËiπÊavanje krvi: bubrezi; viπak i πtetne tvari mokraÊom
DA NE izlaze
5. Voda i πtetne tvari koje izlaze iz koæe nazivaju se: SpreËavanje krvarenja: omoguÊujemo manji gubitak krvi
a) krv b) mokraÊa c) znoj. Dobrovoljno davanje krvi: pomaæemo drugima ljudima

109
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 110
6. ÆIV»ANI SUSTAV
• PomoÊu Ëega se kreÊemo? • Koji organi saËinjavaju probavni sustav? • PomoÊu Ëega di-
πemo? • ©to je zadaÊa srca? • Imenuj osjetila.
mozak
lena moædina
æivci
Mozak se nalazi u lubanji.
ÆivËani sustav
ÆivËani sustav nam omoguÊava da vidi-
mo i Ëujemo, da pamtimo i mislimo, da
UPAMTI POJMOVE
æivËani sustav, mozak, lena moædina, æivci
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI
1. Od Ëega se sastoji æivËani sustav?
2. Gdje se nalazi mozak?
3. Kojim dijelom tijela prolazi lena moædina?
4. ©to je potrebno za oËuvanje i razvijanje
æivËanog sustava?
5. Kako su rasporeeni æivci?
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na
stranici 53.
99
110
osjeÊamo i da djelujemo na promjene u
okoliπu. ÆivËani sustav se sastoji od mozga,
lene moædine i æivaca. Za oËuvanje i ra-
zvijanje æivËanog sustava potrebna je redo-
vita i raznolika prehrana, Ëist zrak, dnevni
odmor i spavanje od 6 do 8 sati odraslima,
a djeci viπe. (Raspitaj se koliko dnevno spa-
va malo dijete od nepune godine dana.) Za
razvijanje æivËanog sustava potrebno je
uËenje, vjeæbanje, razmiπljanje i druge sli-
Ëne aktivnosti.
Mozak i æivci upravljaju naπim tijelom.
Glavni organ æivËanog sustava je mozak.
Nalazi se u lubanji glave Ëovjeka koja ga
πtiti od ozljeda. Lena moædina prolazi na-
πom kraljeænicom. Æivci su rasporeeni di-
ljem naπega tijela.
Promjene u prirodi osjetimo osjetilima koja
ih æivcima prenose do mozga. Od obilja osje-
tilnih podataka koje mozak prima dolazi do
odabira i odreenog djelovanja, tj. do naπih
svjesnih pokreta. Taj postupak je jako brz.
ÆELIM ZNATI VI©E
Mozak odrasle osobe teæak je oko 1,3 kilo-
grama. Neke æivotinje imaju teæi mozak ne-
go Ëovjek, primjerice slonovi, dupini i kito-
vi. I pored veÊeg i teæeg mozga te æivotinje
nisu inteligentnije od Ëovjeka. U usporedbi
s tjelesnom teæinom, Ëovjek ima povoljniji
odnos tjelesne teæine i teæine mozga. Znan-
stvenicima i lijeËnicima djelovanja na æivËa-
ni sustav su najteæa i najmanje ih poznaju.
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 111

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osnovna obiljeæja æivËanog sustava
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava se sastoji od razmiπljanja i biljeæenja
nekoliko svjesnih pokreta (udaranje lopte, sviranje frule, crta-
materijalni ili spoznajni (kognitivni): nje itd.) i nekoliko nesvjesnih pokreta (disanje, rad srca).
• imenovati i pokazati glavne dijelove æivËanog sustava Odgovori uËenika na prethodna pitanja iz udæbenika.
• opisati povezanost osjetila sa æivËanim sustavom Uvod
• objasniti usklaenost rada organa u tijelu Ëovjeka i mozga Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih uz svjesne i
funkcionalni ili psihomotoriËni: nesvjesne radnje te odgovora na prethodna pitanja iz udæbe-
• osposobljavati uËenike za pravilno snalaæenje na modelu Ëo- nika najavit Êemo nastavnu jedinicu 6. ÆivËani sustav. (To je
vjeka i nastavnim slikama posljednja od sedam nastavnih jedinica u cjelini »ovjek.)
• primjenjivati steËena znanja u svladavanju novih zadataka Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo u malim spoznajnim
• primjenjivati steËena znanja u æivotu koracima (plan rada): 1. Dijelovi æivËanog sustava, 2. Zada-
odgojni ili afektivni: Êa æivËanog sustava, 3. Zaπtita æivËanog sustava.
• izgraivati pravilan stav prema Ëuvanju izvora znanja i na- Obrada novoga nastavnoga gradiva
stavnih pomagala Imenujemo i na nastavnoj slici i slici u udæbeniku pokazujemo
• stjecati naviku koriπtenja razliËitih izvora znanja i pomagala dijelove æivËanoga sustava (mozak, lena moædina, æivci). Uz
• razvijati pravilan stav prema skupnom radu, radu u parovi- pomoÊ teksta u udæbeniku, pojmovnika s kazalom na kraju
ma i samostalnom radu udæbenika i drugih izvora znanja i nastavnih pomagala opisuje-
Izvori znanja i nastavna pomagala mo i objaπnjavamo zadaÊe pojedinih dijelova æivËanog sustava.
Naglaπavamo redovite i stalne brige o æivËanom sustavu tije-
• vlastito tijelo, model ËovjeËjeg tijela, dijapozitivi, nastavne sli- kom cijeloga æivota kao πto su odmor, spavanje, raznolika,
ke, videozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zadaci za vre- redovita i zdrava prehrana, boravak na svjeæem zraku, re-
dnovanje uËenikova postignuÊa kreacija i fiziËka aktivnost i sl.
Korelacija Upozoravamo uËenike na moguÊe oboljenje æivËanog susta-
va koje nastaje uslijed bjesnoÊe æivotinja; primjerice domaÊa
Hrvatski jezik: Sluæbeni i lokalni nazivi za pojedine dijelove æivotinja - pas ili divlja æivotinja - lisica. IstiËemo da je ta bo-
æivËanog sustava lest teπko izljeËiva ili Ëak neizljeËiva, tj. od nje se moæe umrije-
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedine dijelove ti. Preventivno djelovanje je ne dolaziti u doticaj s psima koje
æivËanog sustava ne poznajemo, a posebice ako im curi slina iz usta. To je Ëe-
Likovna kultura: Odreene boje potiËu razmiπljanje (æuta), dje- sto znak bjesnoÊe. Ne dozvoliti da nas takav pas dotiËe ili
luju umirujuÊe (zelena), potiËu isticanje i agresivnost itd. ugrize. U sluËaju ugriza hitno zatraæiti pomoÊ lijeËnika.
Glazbena kultura: Odreena instrumentalna i pjevna muzika Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
(glazba) djeluje umirujuÊe i potiËe agresivnost kod Ëovjeka Moæemo provesti metodom razgovora prema planu ploËe.
Ponavljanje
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 99. i dodatnim
pitanjima uËiteljice/uËitelja.
1. vidi crteæ mozak
Utvrivanje i uvjeæbavanje
2. Mozak Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 53. Poka-
3. Lubanja zivanje dijelova æivËanog sustava na modelu ËovjeËjeg tijela
4. Kacigom le
na
ili (i) na nastavnoj slici.
5. a) a) cijelim naπim tijelom moždina
Provjera znanja
b) a) odmor spavanjem Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vredno-
c) b) tijelom vanje uËenikova postignuÊa uz samoprovjeru uËenika. Rjeπavanje
6. a) DA, Zadataka za ispitivanje znanja prirode i druπtva u 4. razredu.
b) NE, živci DomaÊi uradak/zadaÊa
c) NE, ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
d) DA nici 99.

ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA PLAN PLO»E/PROZIRNICE

POSTIGNU∆A ÆIV»ANI SUSTAV

1. Rad svih Ëovjekovih organa usklauje mozak. Dijelovi æivËanog sustava: mozak u glavi
2. Kraljeænicom Ëovjeka prolazi lena moædina. lena moædina u kraljeænici; æivci diljem tijela
3. BjesnoÊa je bolest æivËanog sustava. ZadaÊa æivËanog sustava: usklaivanje svih aktivnosti preko
DA NE æivaca u mozgu
4. Za razvijanje æivËanog sustava potreban je redoviti odmor Zaπtita æivËanog sustava: redovito i dovoljno spavanje i
tijekom dana. DA NE dnevni odmor, Ëitanje, uËenje, fiziËka aktivnost
5. Mozak se nalazi u Ëovjeku u: redovita, raznolika i pravilna prehrana
a) trbuhu b) nogama c) glavi. NE: alkohol, duhan, droga

111
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 112
7. OSJETILA NAS POVEZUJU
• Pomiriπi cvijet, pomiriπi pokvarenu hranu. Kakav miris osjeÊaπ? • Poliæi πeÊer, poliæi sol.
©to osjeÊaπ? • Upali radio te zaËepi uπi. ©to Ëujeπ? • Pogledaj oko sebe. Zaveæi tamnu krpu
preko oËiju i hodaj. • Stavi kocku leda na ruku. Takni vruÊu posudu. ©to osjeÊaπ?
Osjetilima smo povezani sa svijetom
oko nas. Ona nam omoguÊuju lakπe i bolje
snalaæenje u prostoru. Postoje osjetila vida,
sluha, njuha, okusa, opipa. No, Ëovjek mo-
æe osjetiti bol, toplinu i hladnoÊu.
Osjetilo vida je oko.
OËima vidimo svijet oko sebe. Ako do-
bro ne vidimo primjerice Ëitati knjigu ili
udaljene predmete, moramo iÊi lijeËniku.
Da bismo normalno vidjeli, pomaæu nam
naoËale. Mnogo ljudi nosi naoËale zbog
kratkovidnosti ili dalekovidnosti. OËima
razlikujemo i boje. Neki ljudi ne razlikuju
sve boje, primjerice crvenu i zelenu. Suze su
nam potrebne za odræavanje vlaænosti i Ëisto-
Êe oËiju.OËi treba Ëuvati. Prejako i preslabo
svjetlo oπteÊuju vid. Dim, praπina, udarci i
sliËno takoer oπteÊuju oko.
Oko NaoËale pomaæu da bolje vidimo
Osjetilo sluha je uho.
Uπi su smjeπtene s obje strane glave i vi-
dljive su samo djelomiËno jer je preostali
dio zaπtiÊen kostima lubanje. Uπi nam
omoguÊuju da Ëujemo. Govor i sluπanje
100
PLAN PLO»E/PROZIRNICE
OSJETILA NAS POVEZUJU
Osjetilo vida: dva oka; naoËale
Osjetilo sluha: dva uha; sluπni aparat, sluπalice za
drugih kako govore je osnova sporazumije- zaπtitu od buke
vanja meu ljudima. U uπima imamo dlaËi- Osjetilo okusa: jezik
ce i smolu koja oteæava ulazak prljavπtine u
uho. Treba izbjegavati ulazak posebice oπtrih Osjetilo njuha: nos
i πiljastih predmeta u uho. Osjetila koæe: toplina, hladnoÊa, oblik, veliËina,
Uπi treba redovito prati i Ëuvati od ozlje-
de. Prejaka buka oπteÊuje sluh. glatkoÊa, ËvrstoÊa, vlaænost itd.
higijenske navike, zaπtita od oπteÊenja,
svjetlosti, dima, glasnoÊe, prevruÊeg i
prehladnog itd.
Uho. Sluπni aparat pomaæe da bolje Ëujemo.
Zaπtita od preglasne buke su sluπalice
Osjetilo okusa je jezik.
Jezik se nalazi u ustima. Pomaæe nam pri
hranjenju, govorenju, a njime saznajemo i
okus hrane. Prekriven je resicama i brada-
vicama koje nam omoguÊuju Ëetiri temelj-
na okusa: slatko, slano, kiselo i gorko.
Jezik treba Ëuvati od oπteÊenja, prevelike
topline i hladnoÊe.
Osjetilo njuha je u nosu.
Nos nam sluæi za disanje, ali njime mo-
æemo i osjeÊati mirise. U nosu se nalaze si-
RazliËita osjetila - koæa
Koæa prekriva cijelo tijelo Ëovjeka. Na
pojedinim dijelovima koæe rastu dlaËice i
nokti. Muπkarci imaju viπe dlaËica nego æe-
ne. Iz koæe kroz sitne otvore izlazi i znoj.
Jezik nam omoguÊuje osjet okusa Koæa nas πtiti od ozljeda. U njoj se nalaze
osjetna tjeleπca pomoÊu kojih osjeÊamo to-
tne dlaËice i tanka vlaæna sluznica te organ plinu, hladnoÊu i bol. Opipom saznajemo
njuha. Ugodan miris ili neugodan miris oblik, veliËinu, glatkoÊu povrπine, Ëvrsto-
(smrad) osjeÊamo ako udahnemo zrak u Êu, vlaænost onoga πto dodirujemo.
nosnice. Naime, mirisi se πire zrakom te ih Koæu takoer treba Ëuvati. Treba je redo-
disanjem osjeÊamo. Primjerice, kada smo vito prati i πtititi od oπteÊenja.
prehlaeni, oteæano nam je disanje kroz
nos, ali se i smanjuje osjeÊaj za mirise.
Nos treba Ëuvati od oπteÊenja. Ne smije-
mo gurati πiljaste predmete u nos.
Nos nam omoguÊuje Koæa nam omoguÊuje razliËite osjete, primjerice toplo,
osjet mirisa hladno, oπtro, glatko, vlaæno, suho itd.
UPAMTI POJMOVE
osjetilo vida - oko, osjetilo sluha - uho, osjetilo okusa - jezik, osjetilo
njuha - nos, razliËita osjetila - koæa, daltonizam
PITANJA, VJEÆBE I ZADACI ÆELIM ZNATI VI©E
1. »ime gledaπ? Bolest koja se sastoji u nemoguÊnosti razli-
2. Koja je zadaÊa uπiju? kovanja nekih boja naziva se daltonizam.
3. Imenuj vrste okusa. Uπi djece su osjetljivije na zvukove od odra-
4. Gdje se nalaze osjetila njuha? slih. Kad se vrtimo u krug i zatim zaustavimo
nastaje kratkotrajna vrtoglavica. Degustacija
5. Za πto Ëovjeku sluæi koæa?
je isprobavanje razliËitih vrsta hrane i piÊa.
Rijeπi zadatke u radnoj biljeænici na Koæa ima moguÊnost samoobnove. Manje
stranici 54. opeËene povrπine tijela se obnavljaju.
101
112
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 113

ZadaÊa nastavne jedinice F I S P MoguÊi tijek nastave PR U R D »

• spoznati osjetila koja nas povezuju s okruæenjem
Prethodni zadaci za uËenice/uËenike
Zadaci nastave IzvanuËioniËka nastava sastoji se od izvoenja pojedinih po-
kusa vezanih za osjetila. (Prepoznavanje pojedinih predmeta
materijalni ili spoznajni (kognitivni):
uz prekrivene oËi, a na temelju opipa. Prepoznavanje razliËi-
• imenovati i pokazati osjetila: vida, sluha, okusa, njuha i osje-
tih okusa na temelju isprobavanja jezikom.) Za dio pokusa vi-
tila koæe
djeti radnu biljeænicu. Odgovori uËenika na prethodna pita-
• opisati pojedina osjetila
nja iz udæbenika.
• dokazati djelovanje pojedinih osjetila
Uvod
• objasniti potrebu Ëuvanja osjetila
Nakon iznoπenja uËeniËkih iskustava vezanih za osjetila i
funkcionalni ili psihomotoriËni:
odgovora na prethodna pitanja iz udæbenika najavit Êemo
• osposobljavati uËenike da izvode pokuse i zakljuËke na teme-
nastavnu jedinicu 7. Osjetila nas povezuju.
lju njih
Gradivo nastavne jedinice obradit Êemo prema planu rada:
• osposobljavati uËenike za usmeno i pismeno izraæavanje 1. Osjetilo vida, 2. Osjetilo sluha, 3. Osjetilo okusa, 4. Osje-
odgojni ili afektivni: tilo njuha, 5. Osjetila koæe.
• poticati usvajanje higijenskih navika vezanih za osjetila Obrada novoga nastavnoga gradiva
• uvaæavati napore znanstvenika da ovladaju u izradi poma- Imenujemo i na sebi, modelu Ëovjeka i nastavnim slikama po-
gala kojima omoguÊuju koriπtenje osjetilima onima kojima su kazujemo osjetila. UËenici slijede naπ primjer i oni pokazuju
oni nedovoljno razvijeni sva osjetila na sebi. Nakon pokazivanja obraujemo svako
Izvori znanja i nastavna pomagala osjetilo pojedinaËno. Za izvoenje pojedinih pokusa vidjeti
radnu biljeænicu.
• vlastito tijelo, model ËovjeËjeg tijela, naoËale, sluπni aparat, IstiËemo da oËima vidimo i razlikujemo boje. Upozoravamo
sluπalice za zaπtitu od buke, dijapozitivi, nastavne slike, vi- da pojedini ljudi ne mogu dobro vidjeti i prepoznavati boje pa
deozapisi, udæbenik, radna biljeænica, zadaci za vrednova- ukazujemo na pomoÊ kako se to moæe ublaæiti. Jednostav-nim
nje uËenikova postignuÊa pokusima uËenike upoznajemo kako uz pomoÊ drugih osjetila
Korelacija mogu, i ako ne vide, spoznavati okruæenje. Primjerice, i pored
zavezanih oËiju opipom moæemo znati prepoznati pojedini
Hrvatski jezik: Sluæbeni i lokalni nazivi za pojedina osjetila i predmet (opip). Ako ne vidimo, a Ëujemo da nas netko zove,
njihove dijelove pomoÊu sluha moæemo prepoznati tko je to (sluh). Ako ne Ëu-
Strani jezici: Latinski (meunarodni) nazivi za pojedina osjetila jemo, moæemo na temelju pokretanja usana ustanoviti da se
Likovna kultura: Isprobavanje vida na blizu i daleko. Prepo- govori, a na temelju pokreta ruke i sporazumijevati se (vid).
znavanje boja. Podjela boja na tople i hladne boje. Kromatske Kada smo prehlaeni pa nam je nakratko smanjena mogu-
i akromatske boje. Nijansiranje boja. Osnovne boje. Kombini- Ênost njuha, znamo koje stvari imaju odreeni miris (parfem,
ranje boja i nastanak novih boja. dim cigarete, miris kuhane kave itd). I da ne dotiËemo vrπcima
Glazbena kultura: Isprobavanje sluπnosti i razlikovanja tihe i prstiju vruÊu peÊ, led, ËiËak ili loptu, znat Êemo da je peÊ vru-
glasnije glazbe i govora, πuma, πuπtanja itd. Êa, led hladan, ËiËak bodljikav, a lopta obla.
Dakle, vaæno je poznavati obiljeæja pojedinih osjetila, mo-
ODGOVORI NA PITANJA IZ RADNE BILJEÆNICE guÊnosti poboljπanja nedostataka pojedinih osjetila (naoËale,
sluπni aparati itd.). Vaæno je takoer znati zaπtititi i Ëuvati
1. individualno c) nos osjetila koja posjedujemo da bi nas ona πto bolje sluæila tije-
2. individualno d) oko kom æivota. Smanjenje kakvoÊe pojedinih osjetila moæe biti
3. individualno e) koæa uslijed bolesti i starosti. Dio ljudi se raa s nedostatkom poje-
4. individualno 8. a) NaoËale dinih osjetila te njima treba pomoÊi koliko moæemo i znamo.
5. individualno b) Pomaæu boljem vidu Saæimanje i uopÊavanje (generalizacija)
6. individualno 9. Po potrebi nositi sluπni Moæemo provesti metodom kraÊeg razgovora o pojedinom
osjetilu.
7. a) sluha aparat.
Ponavljanje
b) jezik
Odgovaranje na pitanja iz udæbenika na stranici 101. i dodat-
nim pitanjima uËiteljice/uËitelja.
ZADACI ZA VREDNOVANJE U»ENIKOVA Utvrivanje i uvjeæbavanje
Rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici na stranici 54. Poka-
POSTIGNU∆A zivanje pojedinih osjetila na modelu ËovjeËjeg tijela.
1. Na glavi Ëovjeka nalaze se osjetila: sluha, vida, njuha i Provjera znanja
okusa. Provjeravati djelotvornost nastave moæemo zadacima za vre-
2. Preglasna glazba πteti osjetilu sluha. dnovanje uËenikova postignuÊa uz naknadnu samoprovjeru
3. »ovjek ima dva uha i dva oka. uËenika. Rjeπavanje Zadataka za ispitivanje znanja prirode i
DA NE druπtva u 4. razredu.
4. Okruæenje oko sebe spoznajemo osjetilima. DomaÊi uradak/zadaÊa
DA NE ProËitati tekst iz rubrike Æelim znati viπe u udæbeniku na stra-
5. Nos nam sluæi da osjetimo i razlikujemo: nici 101. Opisati kako se brinem za vlastita osjetila svaki dan
a) okus b) dodir c) miris. i tijekom godine.

113
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 114
POJMOVNIK S KAZALOM
A
ambasada (veleposlanstvo) - diplomatsko dr-
æavno predstavniπtvo u nekoj stranoj dræavi, 60
Andautonija - nekadaπnje rimsko naselje kod
sela ©Êitarjeva, nedaleko od zagrebaËke zrako-
plovne luke, 50
arena - boriliπte, popriπte, pozornica u sredini
amfiteatra, cirkusa ili stadiona, 48
astma - bolest diπnih organa kada je oteæano
izdisanje zraka, a javlja se i hripanje, 97
atmosfera - sloj zraka koji obavija Zemlju, 70
B crljenica (crvenica) - vrsta tla u primorju
barometar - sprava kojom mjerimo tlak zraka, 71
BaπËanska ploËa - kulturno-povijesni kameni
spomenik na kojemu je zapis hrvatskom glago-
ljicom; pronaena je na otoku Krku kod mjesta
Jurandvora, 52
bazga - grm koji raste na rubovima πuma, a nje-
govi cvjetovi se koriste za izradu soka ili Ëaja, 86
BeËko Novo Mjesto - grad u Austriji u kojem
su pogubljeni hrvatski velikaπi Nikola i Petar
©ubiÊ Zrinski te Fran Krsto Frankopan 1671.
godine, 54
biljke - organizmi koji iz neæive prirode proiz-
vode hranu. Osnovni dijelovi biljke su korijen,
stabljika, list, cvijet, sjemenka i plod, 78
biljoæderi - one æivotinje koje se hrane samo
biljem (krava, konj, koza, zec), 82
blavor - guπter bez nogu, nalikuje zmiji; nala-
zimo ga Ëesto u primorskom zaviËaju, 89
bor - vazdazeleno (crnogoriËno) kontinentalno
drvo, kroπnje oblika kiπobrana, 88
Borna - hrvatski knez Primorske Hrvatske iz 9.
stoljeÊa; stolovao u Lici, 51
Branimir - hrvatski knez iz 9. stoljeÊa; u nje-
govo vrijeme Hrvatska stjeËe neovisnost od
MleËana i Bizanta koju pismom odobrava papa
Ivan VIII., 51
Brijuni - nacionalni park - skupina otoka uz
zapadnu istarsku obalu poznatih, meu osta-
lim, po velikim stablima hrasta crnike, 41
bronhitis - bolest diπnih organa, upala bronha, 97
114
bubnjiÊ - vrlo tanka opna koja se nalazi izme-
u vanjskog i srednjeg uha,
bubrezi - organi koji iz krvi izoliraju mokraÊu, 98
bukva - listopadno drveÊe koje ima sivu i gla-
tku koru i plod zvan bukvica, 86
bura - hladan vjetar koji puπe na mahove s ko-
pna na more; donosi suho i stabilno vrijeme, 43
C
ciroza - propadanje jetre zbog prevelikog uæi-
vanja alkohola,
(Sredozemlju) koje je crvenkaste boje, 73
crnica - najplodnije tlo, bogato humusom i
mineralnim tvarima, 73
crnogoriËna πuma - joπ se naziva kontinen-
talna vazdazelena πuma; u njoj prevladava va-
zdazeleno kontinentalno bilje (bor, smreka,
jela), 77
cvijet - dio biljke koji ima tuËak, praπnike, lati-
ce i lapove, a iz njega se oplodnjom razviju sje-
menka i plod, 78
»
Ëagalj - æivotinja sliËna vuku; Ëesta u primor-
skom zaviËaju, 89
Ëakavπtina - narjeËje hrvatskog jezika, 37
Ëovjek - najsavrπenije biÊe; prirodno, misaono,
druπtveno i duhovno biÊe, 92
D
dagnja - morska æivotinja - πkoljkaπ, jestiva, 89
dalmatinski tip obale - naziv za poseban i je-
dinstven smjer pruæanja hrvatskih otoka
(uzduæna razvedenost) koji se podudara sa
smjerom planina u zaleu, 40
Dan planeta Zemlje - obiljeæava se 22. travnja,
Dan vodâ - obiljeæava se 22. oæujka,
debelo crijevo - dio crijeva u kojem se razgra-
uju neprobavljene tvari, 96
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 115
disanje - opskrba tijela kisikom i izbacivanje
ugljikova dioksida, 97
djetao - ptica lijepog perja; sliËna kokoπi,
Domagoj - hrvatski knez iz 9. stoljeÊa; oslobo-
dio Hrvatsku od Franaka, 51
Domovinski rat - obrambeni rat koji je vodila
Republika Hrvatska protiv agresora Srbije i Cr-
ne Gore; trajao je od 1991. do 1995. godine, 62
duπik - plin koji gasi vatru, ali je bez boje, mi-
risa i okusa, 70
duπnik - organ diπnog sustava koji povezuje
cjevËicama nosni i usni otvor s pluÊima, 97
E hrana - sveukupnost gradivnih, zaπtitnih i
energija - sposobnost obavljanja odreenog
rada, 66
energija Sunca - snaga Sunca koje svojom to-
plinom i svjetloπÊu obasjava Zemlju, 66
F morski zaviËaj; plod æir, 88
fazan - vrsta ptice sliËna kokoπi, πarenog perja
(muæjak) i smee boje (æenka), 85
G I
Gaj, Ljudevit - hrvatski preporoditelj iz 19. sto-
ljeÊa; autor pravopisa na πtokavskom narjeËju,
56
galeb - ptica koja obitava u primorskom kraju,
hrani se ribom, 89
glineno tlo - vrsta tla sastavljeno od gline, æuÊ-
kaste boje, 72
gnojenje - postupak kojim se u tlo unose humus
i mineralne tvari da bi ono bilo plodnije, 73
gora - najËeπÊi naziv za brdoviti prostor prekri-
ven πumom, 24
Gorski kotar - dio Gorske Hrvatske s planina-
ma Risnjakom i Velikom Kapelom; najveÊe na-
selje u njemu su Delnice, 32
Gradec - naziv za brdo, a kasnije za slobodni
kraljevski grad kojemu je maarsko-hrvatski
kralj Bela IV. godine 1242. dodijelio povlastice;
danaπnji dio starog Zagreba, 10
graniËni prijelaz - mjesto na kojemu je dopu-
πten prijelaz ljudi i dobara izmeu dviju dræa-
va, 15
115
grb - jedan od simbola neke dræave, pokrajine,
grada itd., 8
gujavica - æivotinja koja æivi u zemlji i velike
koliËine trulog bilja prerauje u humus, 85
H
Habsburg, Ferdinand - hrvatski kralj izabran
na saboru u Cetinu 1527. godine, 54
Harmica - stari naziv glavnog gradskog trga u
Zagrebu, sada Trg bana Josipa JelaËiÊa, 11
himna - sveËana pjesma koja se izvodi u Ëast
domovine, 8
hobotnica - morska æivotinja s krakovima, 89
energetskih tvari koje su potrebne za æivot æi-
vih biÊa, 96
hrast - listopadno, a moæe biti i vazdazeleno
drvo; postoji viπe vrsta hrastova; plod mu je
æir, 86
hrast crnika - vazdazeleno drvo tipiËno za pri-
humus - tamni povrπinski sloj zemlje nastao
razgradnjom biljnih i æivotinjskih ostataka, 72
Ilica - jedna od najduljih ulica u gradu Zagre-
bu, 10
ilovaËa - vrsta tla æutosmee boje, 72
industrijsko bilje - bilje koje se koristi u indu-
strijskoj proizvodnji (duhan, suncokret, πeÊer-
na repa, lan itd.), 18
inje - pojava kada se po travi i granju uslijed
vlage u zraku stvaraju sitni kristaliÊi leda, 68
isparavanje - nastajanje vodene pare iz tekuÊe
vode, 68
izdisaj - skupljanje prsne πupljine i izlazak
zraka iz pluÊa, 97
izmetni otvor - mjesto gdje neprobavljive tvari
izlaze na zavrπetku probavnog sustava, 96
J
jama - krπki reljefni oblik; vertikalno udublje-
nje u krπu, strmih strana, manjeg promjera,
42
jastog - veliki morski rak, 89
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 116
jednjak - miπiÊna cijev kojom hrana iz usta
prelazi do æeluca, 96
jela - crnogoriËno (vazdazeleno) drvo u konti-
nentalnom podneblju; iglice su na granama
poredane u dva reda, 86
JelaËiÊ, Josip - hrvatski ban i vojskovoa iz
19. stoljeÊa; simbol obrane hrvatske dræavnosti
i hrvatskih interesa, 56
jelen - πumska æivotinja, biljoæder; muæjak ima
prekrasno rogovlje, a koπuta ga nema, 87
jezik - miπiÊ u usnoj πupljini koji prevrÊe hra-
nu; organ okusa, 96
jugo - vlaæan i topao vjetar koji puπe s mora na
kopno; donosi vlaæno i nestabilno vrijeme, 43
Jugoslavija - viπenacionalna dræava osnovana
1945., a prestala je postojati 1991. godine. Sa-
stojala se od πest republika. Republika Hrvat-
ska je u njenom sastavu bila do izdvajanja s
Republikom Slovenijom nakon referenduma o
izdvajanju, 58
juæno voÊe - zajedniËki naziv za voÊe koje
uspijeva u sredozemnoj ili mediteranskoj klimi
(limun, naranËa, mandarina, grejp), 44
K KrËki (knezovi) - srednjovjekovni hrvatski
KaËiÊi (knezovi) - hrvatski vladari prostora
oko rijeka Cetine i Neretve; vladali od 12. sto-
ljeÊa, 54
kajkavπtina - narjeËje hrvatskog jezika, 37
kala - naziv za usku ulicu u primorskom zavi-
Ëaju, 46
Kaptol - stari dio grada Zagreba u kojemu se
nalazi katedrala, 10
kiselica - tipiËna biljka livade, 85
kisik - plin bez boje, mirisa i okusa; sluæi za
disanje æivotinjama i ljudima te za gorenje,
70
kiπa - padalina u obliku kapljica vode, 68
klica - zaËetak nove biljke, 78
klijanje - razvitak klice u novu biljku, 78
knez - feudalna nasljedna titula; niæa od kra-
lja, 51
Koloman - ugarski kralj; od 1102. godine
ugarsko-hrvatski kralj; pripadnik dinastije Ar-
padoviÊa, 53
kontinentalna vazdazelena πuma - æivotna
zajednica u kojoj prevladava kontinentalno
116
vazdazeleno drveÊe kao npr. jela, smreka,
bor, 82
konzulat (poslanstvo) - diplomatsko dræavno
predstavniπtvo u nekoj dræavi, a niæega stupnja
od veleposlanstva (ambasade), 8
Kornati - nacionalni park u Ëijem je sastavu
velika skupina otoka i pripadajuÊe more, 41
kosti - Ëvrsti dijelovi tijela koji zajedniËki Ëine
kostur, 90
kostur - skup Ëvrstih dijelova tijela koje Ëine
kraljeænica, glava, trup i udovi, 90, 91
koæa - vanjska povrπina ËovjeËjeg tijela; jedan
od organa, 94
Kraljevina Jugoslavija - kasniji naziv, od
1929. godine, za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slo-
venaca, 58
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - dræava
koja je nastala nakon zavrπetka Prvoga svjet-
skog rata 1918. godine, 58
kraljeænica - glavni oslonac tijela koji se sasto-
ji od kraljeæaka, 91
Krbavska bitka - sukob osmanlijske (turske) i
hrvatske vojske 1493. godine na Krbavskom
polju u Lici (Hrvatska); u tom sukobu Hrvati
su poraæeni, 54
vladari iz 12. stoljeÊa koji vladaju otokom Kr-
kom i dijelom Hrvatskog primorja. Od polo-
vice 15. stoljeÊa poznati pod nazivom Fran-
kopani, 54
Krka - nacionalni park koji Ëine rijeka Krka sa
svojim slapovima i okolni prostor, 49
krmno bilje - biljke kojima se hrane domaÊe
æivotinje, 18
krπ - kamenito tlo s vrlo malo raslinja; tipiËno
za primorski zaviËaj, 42
krπÊanstvo - jedna od velikih svjetskih religija
koju je utemeljio Isus Krist; Hrvati su pripa-
dnici krπÊanstva od 9. stoljeÊa, 50
krtica - æivotinja koja æivi u tlu; tamnosmee
do crne boje i prekrivena krznom, 81
krv - tamnocrvena tekuÊina koja teËe krvnim
æilama æivotinja i ljudi, 94
krvarenje - istjecanje krvi iz æila,
krvne æile - tanke “cjevËice” kojima teËe krv ti-
jelom æivotinja i Ëovjeka, 94
kuna - mala πumska æivotinja; naziv hrvatske
novËanice, 9, 83
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 117
kukac - mala æivotinja Ëlankovitih nogu kao
npr. muha, pËela, bumbar, komarac, 81
Kvaternik, Eugen - znameniti hrvatski politi-
Ëar iz 19. stoljeÊa; utemeljitelj Hrvatske stran-
ke prava; voa neuspjele RakoviËke bune pro-
tiv Maara i Austrijanaca, 56
L zliËiti minerali i soli, 69
led - voda u Ëvrstom stanju pri temperaturi ni-
æoj od 0˚C, 68
lediπte - temperatura pri kojoj tekuÊa voda
prelazi u Ëvrsto (kruto) stanje, 68
lena moædina - dio srediπnjeg æivËanog su-
stava; nalazi se u kraljeænici, 99
Lika - dio Gorske Hrvatske s planinama Ma-
lom Kapelom, Pljeπevicom i Velebitom; najveÊe
naselje je grad GospiÊ, 32
lipa - listopadno drvo koje cvate u mjesecu li-
pnju, a cvijet se koristi kao Ëaj; sitne hrvatske
novËanice - kovanice, 9, 86
listopadna πuma - æivotna zajednica u kojoj
prevladava listopadno drveÊe kao npr, hrast,
bukva, grab, breza, itd., 86
livada - travnjak koji se kosi, 84
lovor - vazdazeleni grm primorskog zaviËaja,
koristi se kao dodatak jelima, 88
LJ
Ljudevit Posavski - hrvatski knez iz 9. stoljeÊa
koji je stolovao u Sisku, 59
M mozak - temeljni organ æivËanog sustava koji
maestral - ugodan i umjeren vjetar koji puπe
od sjevera prema istoku; posebice je ugodan
ljeti kada osvjeæava; vole ga nautiËari, 43
magla - nakupina guste rashlaene vodene pa-
re u niæim slojevima atmosfere, 74
makija - razliËito grmoliko raslinje i mlado dr-
veÊe nastalo prekomjernom sjeËom; πikara, 89
marikultura - uzgoj morskih æivotinja, 44
marina - prihvatiliπte za brodice, jahte, glisere,
Ëamce i druga plovila, 45
maslaËak - tipiËna biljka travnjaka s glaviËa-
stim æutim cvijetom, 85
Meimurje - preteæito nizinski prostor izmeu
rijeka Mure i Drave, 17
117
mesojedi (mesoæderi) - æivotinje koje se hra-
ne samo drugim æivotinjama, 82
meteorolog - struËna osoba koja se bavi praÊe-
njem i predvianjem vremenskih prilika, 76
metropola - naziv za veliki grad u nekom po-
druËju ili dræavi; u starogrËkom jeziku naziv za
matiËni grad koji je imao svoje kolonije, 11
mineralna voda - voda u kojoj su otopljeni ra-
mineralne tvari - tvari u vodi ili tlu koje su
hrana biljkama, 72
miris - osjet koji nastaje nadraæajem njuha;
najËeπÊe ugodan i neugodan miris, 101
miπ - æivotinjica koja æivi u i na tlu, uvrπtava se
u sisavce; prekriven je sivo-crnom dlakom, 85
miπiÊi - tkivo koje stezanjem i rastezanjem
omoguÊuje pokretanje kostiju, 94
mjeπovita πuma - πuma koju Ëine listopadno i
crnogoriËno drveÊe; u naπoj domovini Ëesto je
mijeπanje bukve i jele,
Mljet - hrvatski otok. Dio otoka je zbog svoje
ljepote i posebnosti zaπtiÊen i proglaπen nacio-
nalnim parkom, 41
MohaËka bitka - bitka izmeu Hrvata i Maa-
ra s Osmanlijama (Turcima) uz rijeku Dunav u
Maarskoj; pobjeda Osmanlija, 54
mokraÊa - otpadna tekuÊina koja nastaje izlu-
Ëivanjem u tijelu te se izluËuje viπe puta na dan
kroz mokraÊne organe, 98
morska salata - vrsta morske alge koja upuÊu-
je na oneËiπÊenje mora, 89
morski pas - velika, grabeæljiva i Ëesto opasna
riba, 89
se nalazi u lubanji, 99
Mursa - latinski naziv za grad Osijek kojega su
osnovali Rimljani, 20
mraz - smrznuta rosa, 68
mrki medvjed - najveÊa æivotinja u hrvatskim
πumama. Rijetka je i zaπtiÊena æivotinja. Tijelo
mu je prekriveno smeim krznom. Jede hranu
biljnog i æivotinjskog porijekla pa je svejed, 87
N
nacionalna manjina - narod koji æivi izvan
svoje matiËne dræave; u dræavi u kojoj æivi u
odnosu na matiËni narod je u manjini, 12
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 118
nacionalni park - posebno zaπtiÊen prostor
koji se odlikuje lijepom i oËuvanom prirodom i
u kojemu nisu dopuπtene gospodarske akti-
vnosti koje naruπavaju prirodnu ravnoteæu, 91
nadmorska visina - visina nekog prostora, tj.
neke toËke mjerene od razine mora (nulte visi-
ne), 24
naftovod - cjevovod kojim se nafta otprema u
æeljena mjesta, 19
naoËale - tehniËka naprava koja omoguÊuje
bolji vid, 100
narod - etniËki jedinstvena zajednica ljudi
koja æivi na odreenom prostoru sa zajedni-
Ëkim jezikom, kulturom, obiËajima, tradici-
jom itd., 12
nautiËki turizam - poseban oblik turizma pri
kojemu se koriste razliËita morska plovila (bro-
dice, gliseri, jahte itd.), 45
Nezavisna Dræava Hrvatska (NDH) - meu-
narodno priznata dræava koja je postojala u ra-
zdoblju od 1941. do 1945. godine; na vlasti su
bili Ëlanovi ustaπkog pokreta koji su suraivali
s nacistiËkom NjemaËkom i faπistiËkom Itali-
jom, 58
neæiva priroda - dio prirode koji nema obiljeæja
æivih biÊa kao npr. voda, sunce, zrak, itd., 64
nizina - ravni dio kopnene povrπine Ëija visina
ne prelazi 200 metara nadmorske visine, 16
nos - organ njuha, 101
O rosa i inje, 68
oblaci - zgusnuta vodena para u zraku na razli-
Ëitim visinama, 68
oborine - vidi padaline
obrada tla - postupci kojima se poboljπava
kvaliteta tla, npr. oranje, tanjuranje, drljanje i
gnojenje, 73
obrambeni rat - rat u kojem ljudi brane vlasti-
te æivote, dom i domovinu, 62
obnova - razdoblje izgradnje i obnove svega
poruπenoga nakon Domovinskog rata, 62
oko - organ vida, 100
okoliπ - okruæenje koje se sastoji od æive i ne-
æive prirode te sve onoga πto je stvorio Ëovjek
svojim radom, 75
okus - osjeÊaj πto ga dobivamo kuπanjem jezi-
kom (slatko, slano, gorko, kiselo), 100
118
Olimpijske igre - sportska natjecanja u Staroj
GrËkoj koja su se odræavala svake Ëetvrte godi-
ne; u sjeÊanje na te igre ponovo su osnovane
Olimpijske igre koji imaju meunarodni znaËaj
jer na njima sudjeluju sve dræave svijeta, 60
oneËiπÊenje tla - posljedica je nekontroliranog
odlaganja raznolikog otpada, te pretjeranog
koriπtenja umjetnih gnojiva i sredstava za zaπti-
tu bilja, 75
opraπivanje - postupak prenoπenja peluda na
njuπku tuËka koji omoguÊuju kukci, vjetar i
Ëovjek, 79
organi - vaæni dijelovi organizma koji obavlja-
ju odreenu zadaÊu u organizmu, 94
organizam - cjelovitost organa koji Ëine jedin-
stvo ËovjeËjeg tijela, 94
osjetila - posebni organi kojima organizam
prima odreene podraæaje iz okruæenja (vid,
sluh, miris, okus, opip itd.), 100
osvajaËki rat - rat koji neki narod i zemlja vo-
de da bi uniπtili ili πto viπe oπtetili drugu zem-
lju i drugi narod; napadaËki rat, 62
otpadna voda - voda koja sadræi odreene
otpadne i πtetne tvari koje potjeËu iz kuÊanstva
ili gospodarstva, 74
P
padaline - sve ono πto pada iz oblaka te mraz,
Paklenica - nacionalni park koji se sastoji od
dva klanca podno juæne strane Velebita, a odli-
kuje se ljepotom i posebnoπÊu, 48
Panonska nizina - jedna od velikih europskih
nizina; prostire se u Maarskoj, Rumunjskoj,
Srbiji, SlovaËkoj, Ukrajini, Sloveniji, Austriji,
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, 16
park prirode - posebno zaπtiÊen prostor s
prirodnim ljepotama i posebnostima u koje-
mu su dozvoljene ograniËene gospodarske
aktivnosti, slabiji oblik zaπtite od nacionalnog
parka, 91
paπnjaci - travnati prostor koji se koristi za
ispaπu stoke, 84
pËela - kukac koji opraπuje cvijeÊe, a pritom
skuplja pelud i nektar; pËele proizvode med, 85
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 119
Petar (SvaËiÊ) - posljednji hrvatski kralj koje-
ga je narod izabrao nakon smrti kralja Zvoni-
mira koji nije imao nasljednika; poginuo je u
bitki na planini Gvozdu (Petrova gora) 1097.
godine, 53
Petar Kreπimir IV. - hrvatski kralj iz 11. stolje-
Êa; za vrijeme njegove vladavine teritorij Hrvat-
ske je bio najveÊi, 52
pjeπËano tlo - tlo koje se sastoji od veÊe koli-
Ëine pijeska; lako propuπta i slabo zadræava
vodu, 72
planika - vrsta vazdazelenog grma koji ima je-
stive crvene plodove od kojih se radi pekmez,
planina - najËeπÊi naziv za brdovit prostor bez
πume, 32
plastenik - prostor u kojemu se uzgaja povrÊe
ili i cvijeÊe, a prekriven je plastikom koja ga
πtiti od padalina i mrazeva; pridonosi bræem
sazrijevanju povrÊa ili i cvijeÊa, 26
plinovod - cjevovod kojim se plin odaπilje u
æeljena mjesta, 19
PlitviËka jezera - nacionalni pak koji se odli-
kuje brojnim jezerima koje okruæuje lijepa pri-
roda, a posebice πuma, 39
plodnost tla - sposobnost tla da biljkama osi-
gura davanje plodova na temelju dovoljne koli-
Ëine svjetla, topline, vode i minerala, 71
pluÊa - organ za disanje koji se sastoji od dva
pluÊna krila smjeπtena u prsnoj πupljini, 93
Podravina - nizinski prostor uz rijeku Dra-
vu, 17
Podunavlje - nizinski prostor uz rijeku Du-
nav, 17
Poilovlje - nizinski prostor uz rijeku Ilovu, 17
Pokuplje - nizinski prostor uz rijeku Kupu, 17
poljoprivreda - gospodarska grana koja se sa-
stoji od ratarstva, stoËarstva, πumarstva i ribo-
lova, 26
ponor - otvor ili sustav pukotina u krπu u koje-
mu se tekuÊica gubi; Ëesto tu nastaje ponornica
ili je to otvor u πpilje i jame, 42
poplava - izlijevanje vode iz korita tekuÊice u
vrijeme visokog vodostaja uzrokovanog padali-
nama ili i topljenjem snijega, 16
Posavina - nizinski prostor uz rijeku Sa-
vu, 17
poskok - najopasnija zmija otrovnica u naπoj
domovini, 89
119
postanak tla - postupak usitnjavanja stijena
uslijed vanjskih Ëimbenika, æivih organizama i
Ëovjeka, 72
povijesno razdoblje - razdoblje nakon poja-
vljivanja pisma, pisana povijest, 31
Pounje - nizinski prostor uz rijeku Unu, 17
prapovijest - najranije razdoblje povijesti, pri-
je pojave pisma, 31
prepelica - vrsta ptice sivosmee boje, 85
priljepak - vrsta morskog puæa koji je priËvr-
πÊen za obalnu stijenu, 89
primorska vazdazelena πuma - æivotna zaje-
dnica u kojoj prevladavaju vazdazelene biljke
koje su prilagoene sredozemnoj klimi, 89
priroda - sve ono πto nas okruæuje, 64
prirodno jezero - udubljenje na povrπini ko-
pna koje je ispunjeno vodom, a nastalo je bez
utjecaja Ëovjeka, 33
prisoj - juæna strana breæuljka, gore i planine
koja je izloæena suncu, 24
probava hrane - prerada hrane u organima za
probavu i njen ulazak u krv, 96
proËiπÊivaË (filter) - ureaj kojim se proËiπÊa-
va voda, zrak itd., 74
puls (bilo) - ritmiËko stezanje ili opuπtanje sr-
ca koje omoguÊuje prenoπenje krvi krvnim æi-
lama, 98
puπenje - uvlaËenje dima duhana (cigareta, ci-
gara, lula itd.) u usta i pluÊa kojim se ugroæava
zdravlje, 97
putovnica (pasoπ) - sluæbena dræavna ispra-
va kojom se omoguÊuje ulazak u drugu dræa-
vu, 9
R
RadiÊ, Stjepan - hrvatski politiËar, osnivaË i
voa Hrvatske (puËke) seljaËke stranke koji je
djelovao krajem 19. te u prvoj polovici 20. sto-
ljeÊa; ubijen je u beogradskoj Narodnoj skup-
πtini 1928. godine, 58
rafinerija - tvornica u kojoj se prerauje nafta
i naftni proizvodi, 19
ratarstvo - gospodarska djelatnost, tj. dio po-
ljoprivrede koji se odnosi na koriπtenje orani-
ca, 18
republika - oblik dræave, tj. dræavnog ureenja
u kojemu je na vlasti narod, a na Ëelu je pred-
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 120
sjednik koji je izabran od naroda i koji nema
nasljedno pravo, 58
rimokatoliËka vjera - katoliËka vjera koja pri-
znaje vrhovnu vlast Svetoga oca (pape) sa sje-
diπtem u Vatikanu. Ta vjera pripada tzv. Zapa-
dnoj crkvi. Hrvati su najveÊim dijelom rimoka-
tolici, 13
Risnjak - nacionalni park koji se odlikuje bo-
gatstvom oËuvane i lijepe πume, a nalazi se u
Gorskom kotaru, 39
rosa - ohlaena vodena para koja se tijekom
noÊi nahvata na tlu (travi ili drugdje) u obliku
sitnih kapljica, 68
rovac - kukac koji æivi u tlu, smeÊkaste je boje, 85
S rogove, 87
sastav tla - sveukupnost sastojaka tla, vode,
zraka, mineralnih tvari i Ëvrstih Ëestica (πlju-
nak, pijesak, glina i humus), 72
sastav zraka - smjesa razliËitih plinova od
kojih su najzastupljeniji duπik, kisik i ugljikov
dioksid, 70
sipa - morska æivotinja koja se ubraja u glavo-
noπce; u obrani ispuπta crnilo koje ju πtiti od
neprijatelja, 89
Siscia - rimski naziv za danaπnji grad Si-
sak, 21
sjemenka - vaæan organ biljke koji omoguÊuje
nastanak i razvoj nove biljke, 75
skuπa (lokarda) - plava vrsta ribe duga do
50 cm s tamnim nepravilnim prugama sa
strane, 85
slijev (sliv) - dio povrπine Zemlje na kojemu
se sve tekuÊice ulijevaju u more ili jezero; hr-
vatske rijeke pripadaju dijelom Crnomorskom,
a dijelom Jadranskom slijevu, 33
sluh - sposobnost sluπanja i prepoznavanja
odreenih zvukova, 100
smog - zrak oneËiπÊen dimom i praπinom, 74
smreka - kontinentalno (vazdazeleno) crnogo-
riËno drvo s iglicama oko granËice Ëiji plod Ëe-
πer visi, 87
snijeg - vrsta padalina u obliku pahuljica, tj.
smrznute vodene pare, 68
srce - πuplji organ koji se nalazi u prsnoj πu-
pljini, a zadaÊa mu je da stezanjem i rasteza-
njem tjera krv æilama, 98
120
srdela - vrsta plave ribe srebrenkaste boje du-
æine do 25 cm, 89
srednjoeuropski kulturni krug - prostor ko-
jem dijelom pripadaju Maarska, Italija, Au-
strija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Njema-
Ëka, »eπka, SlovaËka i Hrvatska, a dijelom ima-
ju zajedniËku kulturu, povijest, tradiciju itd.,
sredozemna (mediteranska) klima - klima Ëi-
ja su obiljeæja duga, suha i vruÊa ljeta te blage i
kiπovite zime; u naπoj domovini to je obalni
prostor Jadranskoga mora, 43
sredozemna medvjedica - vrsta tuljana koji je
rijedak te je zakonom zaπtiÊena æivotinja; æivi u
Jadranskom moru, 89
srna - æivotinja biljojed, koja je prekrivena
smeÊkastim krznom. Sisavac je. Muæjak ima
staklenik - prostor u kojemu se uzgaja povrÊe
ili cvijeÊe, vrlo sliËan plasteniku samo je umje-
sto plastike prekriven staklom, 26
staniπte - æivotni prostor u kojemu prevlada-
vaju vrlo sliËni ili isti uvjeti æivota i na kojemu
æive odreene biljke i æivotinje, 80
StarËeviÊ, Ante - hrvatski politiËar koji je bio
utemeljitelj Hrvatske stranke prava; Ëesto ga se
spominje kao oca domovine, 56
stolisnik - ljekovita biljka malih cvjetiÊa, 84
Sunce - jedina zvijezda u SunËevu sustavu. Ze-
mlji osigurava svjetlost i toplinu. Zemlja se oko
Sunca okrene za godinu dana, 66
sustav organa - zajedniπtvo organa s istom za-
daÊom, 94
sustav organa za disanje - skup organa (nos,
usta, duπnik, pluÊa i pluÊni mjehuriÊ) koji
omoguÊuju disanje, 97
sustav organa za kretanje - skup organa (kosti
i miπiÊi) koji omoguÊuju pokretanje tijela, 94
sustav organa za krvotok - skup organa (srce
i krvne æile) koji omoguÊuju opskrbu cijelog
organizma krvlju, 98
sustav organa za probavu - skup organa (usta,
jednjak, æeludac, tanko crijevo, debelo crijevo)
koji omoguÊuju probavu hrane, 96
svejedi (sveæderi) - æivotinje koje se hrane
biljkama i æivotinjama, medvjed, svinja, jaza-
vac itd., 82
Svjetski dan zaπtite okoliπa - obiljeæava se 5.
lipnja,
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 121
© Tuman, Franjo - hrvatski politiËar i dræavnik ko-
πpilja (spilja) - prirodna πupljina u kori Ze-
mlje koja se od otvora pruæa horizontalno, za
razliku od jame koja se pruæa verikalno, 38
πtokavπtina - narjeËje hrvatskog jezika, 37
©ubiÊi (knezovi) - hrvatski vladari od 13. sto-
ljeÊa koji vladaju prostorom oko rijeke Krke te
nekadaπnjim gradom Bribirom, 54
T U
tanker - vrsta broda kojim se prevozi tekuÊi te-
ret, a najËeπÊe nafta, 74
tanko crijevo - dio crijeva duæine oko 6 m u
kojemu se hrana probavi do kraja i pretvori u
tekuÊinu, 96
tekuÊa voda - voda pri temperaturi izmeu le-
diπta i vreliπta, 68
termomineralna voda - topla voda koja izvire
iz zemlje, a bogata je otopljenim solima i mine-
ralima; Ëesto je ljekovita, 69
Tesla, Nikola - svjetski poznati fiziËar i izumi-
telj roen u Lici u mjestu Smiljanu, 39 3
tlak zraka - sila kojom zrak pritiπÊe 1cm , 71
tlo - tanki, povrπinski, rastresiti i najËeπÊe obradiv
sloj Zemljine povrπine u kojemu rastu biljke, 72
Tomislav - hrvatski knez (dux Croatorum), a
od 925. godine je prvi hrvatski kralj (rex Croa-
torum); ujedinio je i ojaËao Hrvatsku, 52
toplice - mjesto na kojemu su ureeni bazeni
za kupanje s toplom i mineralnom (termomi-
neralnom) vodom te dodatnim rekreacijsko-
-sportskim sadræajima, 27
toplina - energija koja je s toplijeg tijela prene-
sena na hladnije tijelo, 66
trajekt - vrsta broda koja sluæi za prijevoz pro-
metnih sredstava i ljudi, 45
trava - zeljasta jednogodiπnja ili viπegodiπnja
biljka, 84
travnjak - povrπina tla prekrivena niskim ze-
ljastim biljkama od kojih su najËeπÊe trave, 84
Trpimir - hrvatski knez iz 9. stoljeÊa koji je
izdao povelju u kojoj se prvi put spominje hr-
vatsko ime (dux Croatorum); njegovi nasljedni-
ci se nazivaju TrpimiroviÊi, 51
trputac - ljekovita biljka, 84
tuËa (grad) - smrznute kapi kiπe koje padaju
kao zrna leda, 68
121
ji je bio prvi predsjednik samostalne Hrvatske, 68
tunel - prokop kroz brdo, najËeπÊe za cestu i
æeljeznicu, ispod rijeke ili mora, 34
turist - osoba koja putuje izvan mjesta boravka
radi razonode, a na putu se zadræava duæe od
jednoga dana, 40
tvar - materijali od kojih je neπto izgraeno, 64
udisaj - πirenje prsne πupljine kao posljedica
ulaska zraka u pluÊa, 97
ugljikov dioksid - plin bez boje koji ne podr-
æava gorenje, tj. nastaje izgaranjem, 70
ugroæeni okoliπ - okoliπ u kojemu dolazi do
smanjenja kvalitete zraka, vode i tla te utjeËe
na ugroæavanje æivota pojedinih biljaka, æivoti-
nja i Ëovjeka,
uho - organ osjetila sluha, 100
umjetno jezero - jezero koje je nastalo radom
ljudi za razliËite potrebe kao πto su dobivanje
hidroenergije, rekreacija, ribnjaci itd., 42
UN - kratica engleskog naziva United Nations. To
je meunarodna organizacija Ëija je zadaÊa odr-
æanje mira u svijetu te razvijanje prijateljskih
odnosa meu dræavama. Osnovana je 1945. go-
dine u San Franciscu u Sjedinjenim AmeriËkim
Dræavama. Sjediπte joj je u New Yorku. Gotovo
sve dræave svijeta su uËlanjene u Ujedinjene na-
rode. Republika Hrvatska postala je Ëlanicom
1992. godine, 61
UNESCO - kratica sastavljena od poËetnih slo-
va engleskih rijeËi United Nations Educational
Scientific and Cultural Organization (Organizaci-
ja Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i
kulturu), 49
usta - organ u koji unosimo hranu i u kojemu
poËinje probava; nalazi se u glavi, 96
V
vijadukt - naziv za posebnu vrstu cestovnog ili
æeljezniËkog mosta preko doline, provalije,
usjeka, prometnice itd.
vinske ceste - posebno ureene ceste kojima
izletnici i turisti prolaze razgledavajuÊi lijepi vi-
nogradarski krajolik, 27
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 122

vjetar - horizontalno strujanje zraka, 71 Æ

vjeverica - mala æivotinja biljojed koja ima æeludac - organ za probavu hrane koji se nala-
smee krno i veliki lijepi rep, 87 zi u trbuπnoj πupljini, 96
voda - tekuÊina bez boje, mirisa i okusa koja æitarice - zajedniËko ime za pπenicu, kukuruz,
ima stalan volumen i promjenjiv oblik, 68
raæ, jeËam, zob, riæu itd. koji se upotrebljavaju
vodena para - plinovito stanje vode koje
se postiæe poveÊanjem temperature iznad u prehrani; Ëest je naziv i kruπarice jer se od
100 ˚C, 66 njih moæe raditi kruh, 18
vreliπte - temperatura pri kojoj voda (tekuÊi- æiva priroda - dio prirode koji Ëine æiva biÊa
na) prelazi u vodenu paru (plin) pri 100 ˚C, 69 (biljke, æivotinje i ljudi); osnovno obiljeæje je
vrijeme - trenutaËno stanje atmosfere nad da se hrane, rastu, razmnoæavaju, stare i umi-
odreenim prostorom, 76 ru, 64
vuËedolska jarebica (golubica) - arheoloπki æivci - vlaknasti dijelovi æivËanog sustava koji
predmet iz prapovijesti pronaen nedaleko Vu- prenose osjetila, a rasporeeni su diljem tije-
kovara, 23 la, 99
vuk - æivotinja mesojed koja je prekrivena siv- æivËani sustav - jedan od sustava koji se sasto-
kastim krznom. NajsliËnija je psu, a æivi u Ëo- ji od mozga, lene moædine i æivaca, 99
poru, 87 æivotinja - æiva biÊa koja uzimaju gotovu hra-
nu iz prirode, a mogu se kretati,
æivotna zajednica - skup raznovrsnih biljaka i
æivotinja koje æive na odreenom prostoru i
Z meusobno su povezane, posebice prehrambe-
zastava - jedan od osnovnih simbola neke dr-
nim lancem, 82
æave, pokrajine, æupanije, grada itd., 8
æivotni uvjeti (uvjeti æivota) - Ëimbenici koji
zaπtiÊene biljke - zakonom zaπtiÊene biljne vr-
omoguÊuju æivot na odreenom prostoru (vo-
ste u nekom prostoru. U Republici Hrvatskoj
da, zrak, tlo, svjetlost i toplina), 65
ima preko 220 zaπtiÊenih vrsta (runolist, vele-
æuna - vrsta ptice koja æivi u πumama, a gnije-
bitska degenija itd.), 91
zdi se u drveÊu, 87
zaπtiÊene æivotinje - zakonom zaπtiÊene æivo-
æupanija - teritorijalno-upravna jedinica u Re-
tinjske vrste u nekom prostoru. U Republici
publici Hrvatskoj koja se spominje prvi put
Hrvatskoj ih ima veliki broj kao npr. mrki
veÊ u 10. stoljeÊu; sada ih ima 21, 50
medvjed, vuk, ris, sljepiÊ, itd., 91
zec - æivotinja biljojed. Ubraja se u sisavce. Ima
sivo-smee krzno, 81
zelene biljke - biljke koje mogu od vode,
ugljikova dioksida, svjetla, topline i mineral-
nih tvari proizvesti hranu (πeÊer) te oslobaati
kisik, 79
znoj - tekuÊina koja se kroz pore izluËuje iz
koæe, 98
zrak - smjesa plinova koja Ëini plinoviti omo-
taË (atmosferu) oko Zemlje, 70
zubi - bijele koπtane izrasline u Ëeljusti glave
koje su presvuËene caklinom; omoguÊuju usi-
tnjenje hrane u ustima, 96
Zvonimir (Dmitar) - hrvatski kralj iz 11. sto-
ljeÊa koji nije imao vlastitog nasljednika. Stolo-
vao je u Kninu. Iz teksta na BaπËanskoj ploËi
vidljivo je da je bio hrvatski kralj, 52

122
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 123

IZBOR LITERATURE I NASTAVNIH SREDSTAVA I POMAGALA

LITERATURA

BeziÊ, K., Metodika nastave prirode i druπtva, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1973.
Balta, I., Brazda, M., VirovitiËko-podravska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1997.
BertiÊ, I., Kampuπ, I., Karaman, I., Grad Zagreb i ZagrebaËka æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb 1997.
BertiÊ, I., BertiÊ, D., JeliÊ, T., De Zan, I., Vranjeπ-©oljan, B., Atlas prirode i druπtva, “©kolska knjiga”, Zagreb, 2000.
BertiÊ, I., TrogrliÊ, S., Istarska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
Brazda, M., JeliÊ, T., RendiÊ-MioËeviÊ, I., Primorsko-goranska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
Cigula, Æ., PavloviÊ, V., Pletenac, V., Meimurska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
De Zan, I., Metodika nastave prirode i druπtva, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1999.
Dragun, F., Srπan, F., OsjeËko-baranjska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
ErneËiÊ, D., Feletar, D., PetriÊ, H., KoprivniËko-kriæevaËka æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1997.
Horvat, I., Splitsko-dalmatinska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1997.
Horvat, S., KranjËec, V., Pletenac, V., ©paËek, B., Varaædinska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
Horvat, V., Vukovarsko-srijemska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
IliÊ, M., MiroπeviÊ, F., Krapinsko-zagorska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1997.
JeliÊ, T., Brazda, M., Zemljopis 1, Ëitanka, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1995.
KlariÊ, Z., JeliÊ, T., Zemljopis 4, Ëitanka, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1994.
Krpan, S., Brodsko-posavska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
LuËiÊ, J., DubrovaËko-neretvanska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
Magaπ, D., Zadarska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1997.
MatkoviÊ, H., ©ibenska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1995.
Pletenac, V., Osnove metodike nastave prirode i druπtva, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1991.
Potrebica, F., Poæeπko-slavonska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
Ranogajec, Z., KarlovaËka æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1996.
Strugar, V., Bjelovarsko-bilogorska æupanija, “©kolska knjiga”, Zagreb, 1995.
VrgoË, H., SisaËko-moslavaËka æupanija, “©kolska knjiga,” Zagreb, 1996.
©kolski atlas, “Alfa”, Zagreb, 2003.
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu, “Prosvjetni vjesnik”, posebno izdanje broj 2, godina I., lipanj 1999., Glasilo
Ministarstva prosvjete i πporta
Kurikularni pristup promjenama u osnovnom πkolstvu, Razrada okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji
rastereÊenja uËenika - razredne nastave, Ministarstva prosvjete i πporta, Zavod za unaprijeenje πkolstva, Zagreb, 2002.
UdæbeniËki standard, Ministarstva prosvjete i πporta, Zagreb, 2003.

123
Priroda04KB2 4/20/03 9:37 Page 124

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Videokasete
Livada - æivotna zajednica
Odakle nam struja
PovrÊe pobjeuje Ëokoladu
Putovanje u proπlost
Upamti broj 94
Uskrsni obiËaji
Vjesnici proljeÊa
Zubi i briga o njima

UËila
JeliÊ, T., BertiÊ, I., 1997.: UËilo æupanija Republike Hrvatske, “SIMB”, Zagreb.
JeliÊ, T., MarjanoviÊ, B., 1997.: UËilo godiπnja doba, “SIMB”, Zagreb.
JeliÊ, T., 1999.: UËilo godiπnja doba - vremenski sat, “Alfa”, Zagreb.
JeliÊ, T., KlariÊ, Z., KvesiÊ, R., Cestovni daljinar Republike Hrvatske, 1998. “Questor”, Zagreb.
JeliÊ, T., Vremenska crta (lenta) - Hrvatski zaviËaji, DesetljeÊe, StoljeÊe, TisuËljeÊe, Od 6. do 21. stoljeÊa, Moja
Domovina
Zidne slike: Kostur
MiπiÊi
Organi
Nizinski i breæuljkasti zaviËaj
Gorski i planinski zaviËaj
Primorski zaviËaj

Zemljovidi
Zidni zemljovid Republike Hrvatske (fiziËki)
Zidni zemljovid Republike Hrvatske (politiËko-teritorijalno ustrojstvo)
Zidni zemljovidi pojedinih æupanija Republike Hrvatske
Zidni zemljovidi regija Republike Hrvatske

124