Pogled U Svijet 3 Prir 2020

3
Martina Balija, Sanja Basta,

Nataša Svoboda Arnautov, Sanja Škreblin
O E
u svij e
p r i ro d e i d r
gom u t
ra ČNIK Z A 3 . R A ZR ED OS NOVNE va
R IR U Š K
OLE
P
Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 1 19/08/2020 14:00:14

Izdavač
Profil Klett d. o. o.
Zagreb, Petra Hektorovića 2
Za Izdavača
Dalibor Greganić
Direktorica uredništva
Petra Stipaničev Glamuzina
Izvršna urednica
Gordana Ivančić
Urednica
Maja Jelić Kolar
Lektorica
Vesna Čondić, prof.
Naslovnica
Ana Berc
Likovno-grafičko oblikovanje
Ana Berc
Prijelom
Heroina, Zagreb
I SBN 978-953-3591-75-9
2020.
Zagreb, Hrvatska
Tisak
Og grafika d.o.o., Jastrebarsko
Član smo Europskog

Sva prava pridržana. Nijedan dio ovog priručnika ne može biti objavljen ili udruženja izdavača
pretisnut bez prethodne suglasnosti izdavača i vlasnika autorskih prava. udžbenika.

Martina Balija, Sanja Basta, Nataša Svoboda Arnautov, Sanja Škreblin
O E 3
u svij e
p r i ro d e i d r
gom u t
ra va
PRIRUČNIK ZA UČITELJICE/UČITELJE IZ PRIRODE
I DRUŠTVA ZA TREĆI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
IZZI digitalne sadržaje udžbenika potražite na

https://www.profil-klett.hr/izzi/pogled-u-svijet

POGLED U SVIJET 3 TRAGOM PRIRODE I DRUŠTVA
Koncept udžbenika i radne bilježnice

Pogled u svijet 3 tragom prirode i društva......................................................................................... 7
KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRUŠTVO ZA OSNOVNE ŠKOLE .............. 14

Tema: ZDRAVLJE I OSOBNI RAZVOJ............................................................................................. 33
Tema: ŽIVI SVIJET I OKOLIŠ, ENERGIJA I OKOLIŠ ....................................................................... 47
Tema: SNALAŽENJE U PROSTORU............................................................................................... 61
Tema: ZAVIČAJI I PODNEBLJE...................................................................................................... 85
Tema: VODE U ZAVIČAJU............................................................................................................. 101
Tema: GOSPODARSTVO............................................................................................................... 109
Tema: SNALAŽENJE U VREMENU .............................................................................................. 127
Tema: MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI .................................................................. 139
PRIJEDLOG GIK-A ZA PRIRODU I DRUŠTVO POGLED U SVIJET 3 tragom prirode i društva ... 153
PRIMJERI PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOGA SATA .................................................. 187

Ja u zajednici − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................... 189
Moja prava i dužnosti – usvajanje novih nastavnih sadržaja...................................................................... 191
Moja prava i dužnosti − sat vježbanja i ponavljanja.................................................................................... 193
Moje tijelo − usvajanje novih nastavnih sadržaja......................................................................................... 195
Moje tijelo − sat vježbanja i ponavljanja....................................................................................................... 197
Živo ili neživo − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................... 199
Živi svijet – biljke − usvajanje novih nastavnih sadržaja............................................................................. 201
Živi svijet – biljke – sat vježbanja i ponavljanja........................................................................................... 203
Život životinja – usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................... 205
Život životinja − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................................. 207
Živi svijet − sat vježbanja i ponavljanja......................................................................................................... 209
Moje tijelo i živi svijet – sat provjere znanja................................................................................................ 211
Brinem se o okolišu − usvajanje novih nastavnih sadržaja........................................................................ 213
Energija i živi svijet − usvajanje novih nastavnih sadržaja......................................................................... 215
Energija i okoliš − usvajanje novih nastavnih sadržaja............................................................................... 217
Briga o okolišu, energija − sat vježbanja i ponavljanja............................................................................... 219
Okoliš i energija - sat provjere znanja......................................................................................................... 221
Strane svijeta – usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................... 223
Stajalište i obzor − usvajanje novih nastavnih sadržaja.............................................................................. 225
Od magneta do kompasa − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................ 227
Snalazim se u prostoru − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................. 229
Maketa i plan − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................... 231
Plan mjesta − usvajanje novih nastavnih sadržaja...................................................................................... 233
Snalazim se u prostoru i na planu − sat vježbanja i ponavljanja............................................................... 235
Kalendar prirode jesen − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................. 237
Reljef − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................................ 239
Zemljovid − usvajanje novih nastavnih sadržaja......................................................................................... 243
Snalazim se u prostoru − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................. 245
Promet u mjestu − usvajanje novih nastavnih sadržaja.............................................................................. 247

SADRŽAJ
utovanje zemljovidom − usvajanje novih nastavnih sadržaja.................................................................. 249

P
Putovanje zemljovidom − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................. 251
Strane svijeta, plan, reljef, zemljovid - sat provjere znanja...................................................................... 255
Snalazim se u vremenu − usvajanje novih nastavnih sadržaja.................................................................. 257
Snalazim se u vremenu − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................ 259
Zavičaji − usvajanje novih nastavnih sadržaja.............................................................................................. 261
Moj zavičaj: nizinski zavičaj − usvajanje novih nastavnih sadržaja............................................................ 263
Moj zavičaj: brežuljkasti zavičaj − usvajanje novih nastavnih sadržaja..................................................... 265
Moj zavičaj: gorski zavičaj − usvajanje novih nastavnih sadržaja.............................................................. 267
Moj zavičaj: primorski zavičaj − usvajanje novih nastavnih sadržaja........................................................ 269
Moj zavičaj − sat vježbanja i ponavljanja...................................................................................................... 271
Stanja vode – usvajanje novih nastavnih sadržaja....................................................................................... 273
Vremenske pojave − usvajanje novih nastavnih sadržaja........................................................................... 275
Vremenske pojave − sat vježbanja i ponavljanja......................................................................................... 277
Podneblje moga zavičaja − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................ 279
Podneblje moga zavičaja − sat vježbanja i ponavljanja.............................................................................. 283
Moj zavičaj, podneblje – sat provjere znanja............................................................................................... 285
Vode u zavičaju − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................ 287
Živi svijet stajaćica − usvajanje novih nastavnih sadržaja.......................................................................... 289
Živi svijet tekućica – usvajanje novih nastavnih sadržaja........................................................................... 291
Živi svijet stajaćica i tekućica − sat vježbanja i ponavljanja....................................................................... 293
Živi svijet mora − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................ 295
Voda u životu ljudi − usvajanje novih nastavnih sadržaja........................................................................... 297
Vode u zavičaju i živi svijet voda, voda za život − sat vježbanja i ponavljanja........................................... 299
Vode u zavičaju i živi svijet, voda za život − sat provjere znanja................................................................ 301
Gospodarstvo − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................................... 303
Gospodarstvo u zavičaju: nizinski zavičaj – usvajanje novih nastavnih sadržaja..................................... 305
Gospodarstvo u zavičaju: brežuljkasti zavičaj − usvajanje novih nastavnih sadržaja.............................. 307
Gospodarstvo u zavičaju: gorski zavičaj − usvajanje novih nastavnih sadržaja....................................... 309
Gospodarstvo u zavičaju: primorski zavičaj – usvajanje novih nastavnih sadržaja................................. 311
Gospodarstvo moje regije – sat vježbanja i ponavljanja............................................................................. 313
Gospodarske djelatnosti − usvajanje novih nastavnih sadržaja................................................................ 315
Gospodarstvo i gospodarske djelatnosti − sat vježbanja i ponavljanja..................................................... 319
Tragovi prošlosti − usvajanje novih nastavnih sadržaja.............................................................................. 321
Tragovi prošlosti − sat vježbanja i ponavljanja............................................................................................ 323
Iz života predaka − usvajanje novih nastavnih sadržaja............................................................................. 325
Iz života predaka − sat vježbanja i ponavljanja............................................................................................ 327
Izumi koji su promijenili svijet − sat vježbanja i ponavljanja...................................................................... 329
Hrvatski izumi − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................................ 331
Moj zavičaj u prošlosti − usvajanje novih nastavnih sadržaja.................................................................... 333
Moj zavičaj u prošlosti − sat vježbanja i ponavljanja................................................................................... 335
Trag iz prošlosti − sat vježbanja i ponavljanja............................................................................................. 337
Moj zavičaj danas − usvajanje novih nastavnih sadržaja............................................................................ 339
Moj zavičaj danas − sat vježbanja i ponavljanja........................................................................................... 341
Moj zavičaj nekad i danas − sat vježbanja i ponavljanja.............................................................................. 343
Kalendar prirode proljeće − sat vježbanja i ponavljanja............................................................................ 347


Poštovana učiteljice, poštovani učitelju,
drago nam je što ste se odlučili koristiti radnim udžbenikom POGLED U SVIJET 3
TRAGOM PRIRODE I DRUŠTVA. Vjerujemo da ćete sa svojim učenicima uživati otkrivajući i
poučavajući zajedno s nama prirodu i društvo.
Radni se udžbenik sastoji od dva dijela, a prate ih ispiti znanja, pripreme za svaki
nastavni sat, prijedlog godišnjega i izvedbenoga plana rada, nastavni listići za provjeru
znanja te brojni nastavni listići i materijali za ponavljanje i uvježbavanje sadržaja.
Prvi put u udžbeničkoj literaturi možete pronaći osmišljene zadatke za domaću
zadaću. Njih ćete prepoznati po maloj slici djevojčice ili dječaka u iscrtkanome okviru.
Vidra je divlja životinja. Prilagođena

1. Riješi križaljku.
je životu u vodi. Jazbinu s izlazom
pod vodom gradi na obalama rijeka sve što nas okružuje
obraslima gustim raslinjem ili podno starih stabala.
Hrani se ribama, rakovima, žabama i drugim može biti toplinska, svjetlosna, Sunčeva...
vodenim životinjama. Prirodni su joj neprijatelji veće
daje nam svjetlost i toplinu
zvijeri. Vidra je ugrožena životinja. Nekada su je ugrožavali ljudi prekomjernim
daje nam je Sunce ili neko
lovom, a danas je ugrožena zbog uništavanja prirodnih staništa, onečišćenja voda,
grijaće tijelo
zapletanja u ribolovne mreže i krivolova. Vidra je u Hrvatskoj zaštićena vrsta.
ljudima daje energiju
1. Gdje žive vidre? Pronađi odgovor u priči i podcrtaj ga. kućni uređaj koji električnu energiju
š pretvara u toplinsku
2. Što može ugroziti njihovo stanište? v gibanje zraka
U označenim je poljima riječ: ..

3. Čime se hrani? Što živim bićima daje energiju za kretanje, a što prometnim sredstvima?
2. energiju treba štedjeti. Procijeni kako ti štediš energiju. Stavi .

4. Što se događa zbog prekomjernog lova vidre?
a) sve ih je više b) sve ih je manje UVIJeK PONeKAD NIKAD
5. Kako čovjek onečišćuje prirodna staništa životinja? U školu dolazim pješice.

Gasim svjetlo kad napuštam prostoriju.
Isključujem računalo nakon korištenja.
6. Što su ljudi učinili kako bi zaštitili vidre?
Hladnjak otvaram nakratko, samo kad
trebam nešto.
U našoj domovini postoje razne organizacije koje brinu o zaštiti okoliša, zaštiti biljaka Zatvaram prozore dok se grije prostorija
i životinja. Saznaj koje su to organizacije i kako se ti možeš uključiti u njihove akcije. tijekom zimskih mjeseci.
Ako su svi odgovori UVIJeK – pohvalno je što brineš o pravilnoj upotrebi i uštedi
volonteri – ljudi koji dobrovoljno energije.
obavljaju neke poslove, npr. sudjeluju Ako je većina tvojih odgovora PONeKAD i NIKAD – vrijeme je da počneš
u očuvanju prirode, pomažu ljudima razmišljati o postupcima koji mogu pomoći uštedi energije.
u potrebi i slično. Razgovaraj s odraslima kako možete pridonijeti smanjenju potrošnje energije.
43 47
Sigurni smo da će vam biti velika pomoć u svakodnevnome radu.

Uz tiskani udžbenički komplet detaljno su razrađeni i digitalni obrazovni sadržaji
(DOS) koji omogućuju uspješnu nadogradnju tiskanomu materijalu. Možete ih pronaći na
stranici www.profil-klett.hr ili www.izzi.hr.

RADNI UDŽBENIK POGLED U SVIJET 3 TRAGOM PRIRODE I

DRUŠTVA
U trećemu razredu učenici već mnogo znaju i lakše se snalaze. Ipak, još uvijek su
im potrebni brojni slikovni prilozi (ilustracije, grafički prikazi i fotografije) kao motivacija,
kao prenositelj poruke, odnosno sadržaja, kao poveznica sa svijetom u kojemu živimo, kao
sredstvo usustavljivanja sadržaja i kao poticaj za nastavak istraživanja svijeta oko nas.
Radni udžbenik naglašava i ostvaruje sva odgojno-obrazovna očekivanja
međupredmetnih tema – potiče djecu na razmišljanje o ljudskim pravima, razvija empatiju
i motivira na razmišljanje o svakodnevnim situacijama u kontekstu prava djece.
KVALITETNE FOTOGRAFIJE MOGUĆIH

FOTOGRAFIJE POTIČU NA SITUACIJA UPUĆUJU
RAZMIŠLJANJE I UVODE NA PROMIŠLJANJE O
DJECU U ZNANOST PRAVIMA DJECE
MOJA PRAVA I DUžNOSTI

Djeca moraju poznavati svoja prava i zatražiti pomoć odraslih u slučaju njihova
kršenja.
Osim prava, djeca imaju i svoje dužnosti. Neke od njih jesu pomaganje u manjim
kućanskim poslovima, redovito odlaženje u školu, učenje i pisanje domaćih zadaća.
Mravi žive u zajednici. Dijele
Odrasle osobe pomažu djeci da odrastu u vrijedne i korisne članove društva u
poslove. Mravi mnoge prepreke
kojemu žive.
prevladaju zajedničkim radom.
Što rade mravi na fotografiji?
Može li taj posao obaviti samo
jedan mrav? Zašto?
Opiši i usporedi fotografije. Koje je pravo uskraćeno djetetu s prve fotografije?

Ljudi žive u zajednici. Svojim znanjem i radom jedni drugima pomažu. Svaki je čovjek
jednako važan. Bitno je da se svi međusobno uvažavamo, poštujemo i pomažemo te
da nikoga ne isključujemo iz društva. Time pokazujemo da smo odgovorni prema Objasni rečenicu: Ljudi žive u zajednici. Nabroji neke dužnosti djeteta.
sebi i jedni prema drugima. Koja su osnovna ljudska prava? Komu se dijete može obratiti u slučaju
Svi ljudi imaju ista prava. Neka osnovna ljudska prava jesu: Nabroji neka dječja prava. kršenja njegovih prava? Kome bi se ti
obratila/obratio?
- pravo na redovitu prehranu i zdravstvenu njegu
- pravo na rad Prava i dužnosti jednako su važne.
- pravo na različitost, slobodu mišljenja, na međusobnu jednakost. Razgovarajte o poštovanju dječjih prava u razredu i školi.
I djeca imaju svoja prava. Neka osnovna prava djece su:
1. životom u zajednici ljudi se:
a) lakše međusobno bore za bolje mjesto u društvu
školovanje b) mogu samo odmarati dok drugi rade za njih
igra dom
zaštita c) znanjem i radom međusobno upotpunjuju i olakšavaju život.
prehrana
2. Neka su prava djece:

a) pravo na izostajanje iz škole, stalan odmor i igru
b) pravo na školovanje, zaštitu od svih oblika nasilja i sličnoga te pravo na igru
c) pravo na stalnu igru, odmor i izbjegavanje kućanskih poslova.
12 13
UČENJE O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA

OSVJEŠĆUJU ULOGU SVAKOGA
POJEDINCA U STVARANJU OKRUŽJA
ZA RAVNOPRAVAN ŽIVOT

Cvijet služi za
razmnožavanje.
list biljka koristi

proizvodi sunčevu energiju
hranu. za proizvodnju
hrane.
u plodu
se nalaze
sjemenke. 1. Opiši ilustraciju.
2. Što rade čovječuljci u korijenu?
biljka koristi 3. Što se događa u stabljici?
zrak za disanje
4. Što se nalazi u listu?
i za proizvodnju
hrane . 5. Odakle čovječuljci odnose hranu
u ostale dijelove biljke?
6. Koga su još konobari ponudili
hranom?
iz tla biljka
7. Tko se nalazi u plodu?
uzima vodu i
hranjive tvari.
biljka proizvodi
hranu za sebe i
32 ostala živa bića. 33
SIMBOLIČKI SLIKOVNI PRIKAZ BILJKE
Slikovni prikazi olakšavaju učenicima razumijevanje apstraktnih zbivanja i procesa

u prirodi. S pomoću različitih simboličkih, detaljnih i jasnih ilustracija lakše će upoznati i
razumjeti složeni svijet prirode oko sebe.
Uvod je u nastavni sadržaj raznovrstan: ilustracija, strip, fotografija, enigmatski

zadatak tematski povezan sa sadržajem nastavne jedinice i djetetovom svakodnevicom.
Humor je često prisutan i usmjeren k postizanju ugodne i vedre atmosfere za vrijeme
učenja. Povezivanje sadržaja s djetetovom svakodnevicom upućuje na svrsishodnost učenja.
Uz uvodnu motivacijsku aktivnost nalaze se pitanja koja još preciznije usmjeravaju njegovu
pozornost na sadržaj koji slijedi.

STANJA VODe
drinn! bla-bla- i onda
bla-bla... bla-bla...
Kamo je nestala voda za čaj?

Voda može biti tekućina, vodena para i led. Kažemo da se voda u prirodi nalazi u
ZANIMLJIVOSTI U FORMI STRIPA POTIČU
tri stanja. Do promjena stanja vode dolazi zbog zagrijavanja i hlađenja. Na sobnoj
ISTRAŽIVANJE I OLAKŠAVAJU RAZUMIJEVANJE
temperaturi (oko 20 °C) voda je tekućina.
Promjene stanja vode možemo istraživati pokusom. Pokus je namjerno izazivanje
Učenjenekenovih
pojavenastavnih
radi njezinoga sadržaja ostvaruje
proučavanja. Prije se slikom
provedbe pokusa i/ilištotekstom. Bitni sadržaji
određujemo
napisani su na jednome
želimo mjestu
istražiti. Zatim te ih je
pretpostavimo štolako uočiti.pripremimo
će se dogoditi, Pojmovipribor
kojei učenici trebaju posebno
upamtiti istaknuti su posebnom bojom. Time je olakšano čitanje ijeuočavanje
provedemo pokus. Tijekom pokusa bilježimo opažanja. Na kraju doznajemo li bitnoga, čime
se djeci olakšava učenje.
pretpostavka bila točna ili nije.
Promjene stanja vode možemo istražiti zagrijavanjem. Pokuse s vrućom vodom
djeca smiju izvoditi samo uz pomoć odraslih. Djeca na ne smiju rukovati vrućim
FOTOGRAFIJA KAO POTICAJ
predmetima. SHEMATSKI PRIKAZ
Istražujem: Što će se dogoditi s vodom kad je
zagrijavamo?
Pretpostavka: Voda će zakuhati, izlazit će para.
žIVO ILI NežIVO Pribor: lonac s vodom, prijenosno kuhalo.
Tijek pokusa: U lonac ulijemo vodu. Stavimo ga na Imenuj biljke u krugu.
upaljeno kuhalo. Koje od tih biljaka rastu u
tvome zavičaju?
zeljaste do
ma
će
Opažanja: Nakon nekog vremena voda je počela

Koja živa bića prepoznaješ na slici?
RA
K
Imenuj životinje u krugu.
Koje od tih životinja možeš
SU
Odaberi dva živa bića s fotografije i Z

N
ključati. Iz lonca se dizala para. vidjeti u svome zavičaju?

Ce
usporedi ih.
vo
Tlo
da
Po čemu su slični, a po čemu div

Zaključak: Pretpostavka
različiti? je bila točna. Zagrijavanjem voda prelazi u vodenu paru.
drvenaste lje
28
vazdazelene
Priroda je dio okoliša koji nije stvorio čovjek. Razlikujemo živu i neživu prirodu.
1. Nabroji živa bića.
živu prirodu čine živa bića: čovjek, biljke, životinje i druga bića poput gljiva, alga...
2. Navedi tri osobine živih bića.
Sva se živa bića rađaju, rastu, hrane se, dišu, razmnožavaju i na kraju umiru. Po tome
se razlikuju od nežive prirode. 3. Što je živim bićima potrebno
za preživljavanje?
Stijena, voda, tlo… čine neživu prirodu.
živa bića ovise o neživoj prirodi koja ih okružuje. Za preživljavanje potrebni su im
životni uvjeti: voda, zrak, tlo i sunce. Za što tebi trebaju voda, zrak, sunce, tlo? 4. Promotri fotografije. Koje dijelove žive prirode uočavaš? Koje dijelove nežive
prioode uočavaš? Uočavaš li međuovisnost biljaka i životinja na fotografijama?
Sva živa bića koja žive na jednom prostoru međusobno su povezana i ovise jedna o
Koji su tragovi nastali djelovanjem čovjeka, a koji djelovanjem ostalih živih bića?
drugima. Uočavaš li to na ovim fotografijama? Ispripovijedaj.
Tragove koji su nastali djelovanjem čovjeka označi .
24 25
SADRŽAJ S ISTAKNUTIM POJMOVIMA ZADATCI ZA UČENJE I VJEŽBANJE
10

Gdje god je to bilo moguće, sadržaj je prikazan i shematskim prikazom. Ilustracijama
i ikonama označena su obilježja koja učenici moraju zapamtiti.
PODNeBlJe MOGA ZAVIČAJA

Podneblje, kao i reljef, utječe na
život ljudi, rasprostranjenost biljaka i
životinja.
Koja su vremenska obilježja jeseni

u tvome kraju?
u primorskome zavičaju ljeta su

duga i vruća s malo padalina. Zime u gorskome zavičaju ljeta su
su blage, kratke i kišovite. Snijeg kratka i svježa. Zime su oštre, duge
rijetko pada. Često pušu vjetrovi. i hladne s puno snijega.
u nizinskome zavičaju ljeta su

u brežuljkastome zavičaju ljeta vruća sa dosta sunčanih dana.
su topla i kišovita. Proljeća i jeseni Tijekom proljeća, ljeta i jeseni
umjereno su topli s dosta padalina. pada dovoljno kiše. Zbog obilnih
Zime su hladne s dosta snijega. padalina, moguće su poplave.
Zime su hladne s dosta snijega.
Kakve su vremenske prilike danas?

proljeće ljeto Opiši vremenska obilježja godišnjih doba
svog zavičaja.
Prouči dio kruga o svome zavičaju. Opiši
jesen zima prirodne uvjete u njemu: reljef, podneblje
i živi svijet.
38 39
Na prikazanoj shemi vidljiva su obilježja podneblja zavičaja. S pomoću

AJU pojednostavljenoga prikaza
Imenuj prirodno okružje, opširni
rad ljudi se sadržaji
i nastale proizvode.sažeto prikazuju učenicima trećega razreda.
ZADATCI ZA
UVJEŽBAVANJE
NAUČENOGA
POTIČU NA
ZAKLJUČIVANJE
S POMOĆU
SHEMATSKIH
PRIKAZA
Nabroji proizvode koji se izrađuju od vune.

Koje još koristi imaju ljudi od uzgoja ovaca? 11
1. Koje se voće i povrće uzgaja u tvome zavičaju?

Kurikulum predviđa učenje istraživanjem. Zato u udžbeniku na postupan, jednostavan

i djeci blizak način nudimo istraživačke zadatke. U nekoliko koraka i na primjeru koji se
može ostvariti u školi i kod kuće prikazujemo postupak istraživanja. Pažljivo osmišljeni
i svima dostupni primjeri i prijedlozi istraživanja učinit će učenje pravim zadovoljstvom.
živi svijet u vodi i uz vodu vrlo je raznolik. U vodama tekućicama i stajaćicama
uglavnom žive iste biljke i životinje. živi svijet mora razlikuje se od živoga svijeta
kopnenih voda.
PREDLOŽENI PRIMJERI
OSMIŠLJENI SU ZA RAD U
UČIONICI ILI KOD KUĆE UČENICI ISTRAŽUJU
živi svijet kopnenih voda živi svijet Jadranskoga mora
Znaš li po čemu se razlikuje morska voda od vode na kopnu?

Prouči sliku. Opiši je.
Provedi pokus.
obična voda slana voda
Potreban pribor: sirovo jaje, čaša, voda,
dosta soli.
Pažljivo stavi jaje u čašu obične vode.
Tone li?
Izvadi jaje i dodaj mnogo soli u vodu.
Promiješaj. Što se dogodilo sa solju?
Stavi jaje u slanu vodu. Tone li ili pluta?
(Ako jaje ne pluta, dodaj još soli u čašu s vodom. UČENICI

Postupak ponavljaj sve dok jaje ne počne plutati.) ZAPISUJU
Možeš li ti plutati na površini vode? ZAKLJUČKE
Slana je voda gušća od slatke vode. Zato je lakše
ISTRAŽIVANJA
plivati u moru.
45
UČENICI POVEZUJU
SPOZNAJE OTKRIVENE
ISTRAŽIVANJEM S
VLASTITIM ŽIVOTNIM
ISKUSTVOM
Radni udžbenik obiluje zadatcima. U dva dijela radnoga udžbenika dovoljno je

zadataka za cijelu nastavnu godinu. Zadatci su raznoliki i obiluju raznim pomno osmišljenim
grafikonima, tablicama, maštovitim pitanjima.
12

ZADATCI ZA OČITAVANJE
MJERNIH INSTRUMENATA ČITANJE SIMBOLA
4. Prikaži kakvo je vrijeme u tvome mjestu danas. 8. Što je podneblje?
temperatura zraka naoblaka oborine

9. Spoji simbol s vremenskom pojavom koju prikazuje.
5. Kako zovemo uobičajena obilježja godišnjih doba na nekome prostoru?
padaline naoblaka temperatura zraka vjetar
6. Prouči sliku i opiši situacije u kojima se koriste navedeni termometri.

10. Dopuni rečenice slikovnim oznakama naoblake, vjetra i magle.
Jutro će biti .
Danju se na nebu očekuje pojava .
Pred kraj dana zapuhat će slab .

termometar za mjerenje termometar za mjerenje termometar za mjerenje
temperature vode temperature tijela, temperature zraka 11. Kojim je zanimanjima važno pratiti vremenske prilike? Zaokruži. Pročitaj još
toplomjer jednom ta zanimanja. Objasni zašto im je važno znati kakve će biti vremenske
prilike.
ratarica/ratar prodavačica/prodavač
učiteljica/učitelj ribarica/ribar
7. Nabroji godišnja doba. Zaokruži najhladnije godišnje doba. Valovitom crtom 12. Kada je tebi važno znati kakve se vremenske prilike očekuju?
podcrtaj najtoplije godišnje doba.
34 35
ZEMLJOVID SA
SIMBOLIMA TABLICE I GRAFIKONI
VREMENSKIH
PRILIKA
13. Dobro promotri zemljovid i odgovori na pitanja ispod slike. U tablici su navedene najviša jutarnja i najviša dnevna temperatura
zraka u gradu Gospiću, a grafom su prikazane u gradu Zadru.
s Podatci se odnose na travanj, srpanj i prosinac.
Prouči podatke za oba grada i odgovori30na pitanja.

Gospić 25 zadar
15 °C 20
30
17° C temperatura zraka ˚C 15 jutarnja
25
jutarnja dnevna10 dnevna
20
8° C temperatura zraka temperatura 5zraka
15 jutarnja
travanj 7 ˚C 13 ˚C 0 dnevna
10
travanj srpanj prosinac
z i
srpanj
prosinac
14 ˚C
3 ˚C
29 ˚C
9 ˚C
5
0
travanj srpanj prosinac
23 °C
1. Koji je mjesec u oba grada bio najhladniji?
2. Koji je mjesec u oba grada bio najtopliji?
3. U kojemu su godišnjem dobu bile najviše dnevne temperature zraka?
Gospić zadar
4. U kojemu je gradu bila niža jutarnja temperatura zraka u prosincu?
J
5. U kojem bi gradu radije ljetovala/ljetovao? Zašto?
U kojemu se dijelu Hrvatske očekuju najniže, a u kojemu najviše temperature?
Kakva će biti naoblaka u istočnome dijelu Hrvatske? 6. Procijeni i zaokruži jesu li temperature zraka u tvom zavičaju tijekom travnja,
srpnja i prosinca sličnije onima u Gospiću ili onima u Zadru.
a) Gospiću b) Zadru
Koje se padaline očekuju u južnome dijelu Hrvatske?
7. Procijeni i zaokruži.
lakše mi je bilo očitati podatke prikazane:
U kojemu će dijelu Hrvatske puhati sjeverni vjetar?
a) tablicom b) grafom.
36 37
SAMOVREDNOVANJE
13

Ishodi u dokumentu Kurikulum nastavnog predmeta Priroda i

društvo za osnovne škole u Republici Hrvatskoj navedeni su po
domenama za svaki razred. U nastavku donosimo ishode za treći
razred osnovne škole (NN 7/2019.)
Osnovna škola Priroda i društvo 3. razred – 70 sati godišnje
A. Organiziranost svijeta oko nas

razrada ishoda odgojno-obrazovni
odgojno- ishodi na razini
-obrazovni ishodi usvojenosti »dobar«
na kraju razreda
Opisuje osnovna obilježja živih bića. Uspoređuje obilježja
Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema živih bića, svojstva
odabranome kriteriju (zeljaste, drvenaste, i stanja tvari i
vazdazelene i sl.). vremenske pojave,
Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te razvrstava ih prema
PID OŠ A.3.1. ih razvrstava u skupine (npr. mesožderi, biljožderi kriteriju, prikazuje
Učenik zaključuje ili svežderi i sl.). i opisuje njihovu
o organiziranosti Prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu. organiziranost.
prirode. Istražuje različita svojstva i stanja vode.
Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg,
tuča, magla, mraz, inje, vjetar...).
Zaključuje da se tijelo sastoji od dijelova – organa
i da dijelovi čine cjelinu, organizam o kojemu se
treba brinuti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Promatrajući biljke, životinje i ljude, istražuje što im je zajedničko (dišu, rastu i razvijaju se,
razmnožavaju se, hrane se) i po čemu se razlikuju. Istražuje biljne i životinjske organizme
u okolišu specifične za to područje. Promatrajući različite biljke, učenik prepoznaje njezine
dijelove (korijen, stabljika, list, cvijet, plod) te ih uspoređuje i prikazuje. Poznaje jestive dijelove
nekih biljaka te osnovne ljekovite biljke u svome okolišu. Izvođenjem pokusa spoznaje različita
svojstva i promjene stanja vode (prozirnost, miris, boja, okus, taljenje leda, tekuće, plinovito
i čvrsto stanje) i povezuje ih s korištenjem vode u živome svijetu i vremenskim prilikama.
Koristi se termometrom i na razini opće informacije upotrebljava mjernu jedinicu. Mjeri i
očitava temperaturu (zraka i vode). Uočava opasnosti od hodanja po zaleđenoj površini rijeke,
jezera… Na prikazu ljudskoga tijela (crtež, model, aplikacija i sl.) uočava da organi čine cjelinu.
Napomena: Učenik imenuje dijelove organizma (organe), služi se pojmovima, ali nije potrebna
reprodukcija definicija pojmova organ i organizam niti njihovo provjeravanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik grafički prikazuje rezultate mjerenja termometrom, izrađuje prikaz razvrstanih
biljnih i životinjskih organizama iz svoga zavičaja (crtežom, Vennovim dijagramom, digitalno,
fotografijama i sl.). Prema osobnome interesu istražuje ulogu organa i način brige za ljudski
organizam.
14

odgojno-obrazovni
odgojno-obrazovni ishodi na razini
razrada ishoda
ishodi usvojenosti »dobar«
na kraju razreda
Prikazuje vremenski slijed događaja na Uz pomoć prikazuje
PID OŠ A.3.2.
vremenskoj crti ili lenti vremena (desetljeće vremenski slijed
Učenik prikazuje
u životu učenika i njegove obitelji, stoljeće i događaja u zavičaju
vremenski
tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih u desetljeću,
slijed događaja i
spomenika koje učenici mogu neposredno stoljeću i tisućljeću
procjenjuje njihovu
promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje i opisuje njihovu
važnost.
njihovu važnost. važnost.
Učenik prepoznaje spomenike svoga zavičaja te istražuje njihovu povijest (izvanučionična
nastava).
Učenik istražuje i opisuje te na vremenskoj crti ili lenti vremena smješta značajne događaje iz
povijesti vlastitoga života, obitelji i svoga zavičaja.
Napomena: Učenik treba razumjeti da svako stoljeće ima početak i kraj. Nije potrebno
inzistirati i vrednovati godinu početka i kraja stoljeća ili tisućljeća, već je važno da učenik
istražuje slijed značajnih događaja svoga zavičaja, pridružuje ih vremenskoj crti ili lenti
vremena, otkriva što se promijenilo danas u odnosu na prošlost i kakva bi mogla biti
budućnost.
Istražuje svoje pretke te izrađuje obiteljsko stablo.
Uspoređuje način života ljudi u prošlosti i sadašnjosti promatranjem fotografija, gledanjem
dokumentarnih filmova, posjetom dvorcu, muzeju i sl.
Predviđa događaje koji će se dogoditi.
Na temelju rasporeda obveza i aktivnosti učenik organizira svoje slobodno vrijeme.
Učenik se može koristiti različitim računalnim igrama i programima za prikazivanje
vremenskoga slijeda događaja.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
Opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome
zavičaju (gradonačelnik, načelnik i sl.).
Opisuje
PID OŠ A.3.3. Imenuje strane svijeta.
organiziranost
Učenik zaključuje Primjenjuje pravila organizacije i označavanja
lokalne zajednice
o organiziranosti prostora u izradi ili korištenju plana mjesta,
i pravila prikaza
lokalne zajednice, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz
organiziranosti
uspoređuje simbolima na planu mjesta i geografskoj karti,
prostora na planu
prikaze različitih piktogrami i sl.).
mjesta i geografskoj
prostora. Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s
karti.
umanjenim prikazom.
Opisuje prometnu povezanost zavičaja.
15


Upoznaje dogovorena pravila i simbole na planu mjesta i geografskoj karti.
Koristi se planom mjesta i geografskim kartama tijekom izvanučionične nastave.
Razlikuje vrste prometnica u zavičaju i prometnu povezanost zavičaja (kopneni, zračni i vodeni
promet).
Učenik u neposrednome okružju ili čitajući geografsku kartu prepoznaje i razlikuje reljefne
oblike: nizine, uzvisine, vode, otok, poluotok, obalu i dr. te ih pokazuje na karti.
Učenik može upotrebljavati pojam reljef, ali nije potrebno provjeravanje definicije pojma reljef.
Preporučuje se posjet i razgovor s gradonačelnikom ili načelnikom kako bi upoznali
organizaciju lokalne zajednice. (Napomena: nije nužno upoznavati cijelu županiju.)
Istražuje podrijetlo naziva strana svijeta.
Izrađuje kompas (magnetizirana igla na površini vode) i rabi ga za snalaženje u prostoru.
Upoznaje i uz učiteljevu prisutnost koristi se različitim aplikacijama na različitim uređajima.
Koristi se IKT-om za komunikaciju s poznatim/važnim osobama.
B. Promjene i odnosi
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima,
svome zdravlju i zdravlju drugih osoba. Opisuje svojim
PID OŠ B.3.1. Prepoznaje važnost okružja za očuvanje riječima i
Učenik raspravlja tjelesnoga, ali i mentalnoga zdravlja (obitelj, daje primjere
o važnosti prijatelji). odgovornoga
odgovornoga Odgovorno se ponaša prema biljkama i odnosa prema sebi,
odnosa prema životinjama u zavičaju i širemu prostoru. drugima i prirodi te
sebi, drugima i Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u navodi posljedice
prirodi. zavičaju. neodgovornoga
Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka. odnosa.
Opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš.
Odgovornost prema zdravlju: osobni rast i razvoj – pravilna prehrana, tjelesne aktivnosti,
prevencija nasilja, opasne i otrovne tvari u učenikovoj kući, npr. lijekovi, sredstva za čišćenje.
Odgovornost prema okolišu: briga za okoliš – postupci i aktivnosti koji pridonose održivosti;
ponovno upotrebljava, razvrstava otpad, reciklira papir, uočava važnost vode i očuvanje vode.
Zaštita (očuvanje) prirode kao jedna od aktivnosti kojima čovjek nastoji očuvati biljke, životinje,
prirodni prostor i sl.
Napomena: Učenik uočava svoj rast i razvoj, promjene u pubertetu (u suradnji s liječnikom
školske medicine) – taj se ishod ostvaruje u četvrtome razredu, no ako učitelj procijeni, može
se ostvariti i u trećemu.
16

Preporučuje se izrada pročišćivača za vode, ekoloških sredstava za čišćenje i sl.
Istražiti proizvode od ljekovitoga bilja iz zavičaja (npr. čajevi, kreme, soli za kupanje i sl. od
kamilice, nevena, sljeza, bazge, lipe, mente, kadulje, lavande, ružmarina i dr.) i upozoriti na
postojanje otrovnih biljnih vrsta. Povezati s uzgojem biljaka u školskome vrtu.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
Prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi i
PID OŠ B.3.2.
daje vlastite primjere.
Učenik zaključuje
Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga
o promjenama i Bilježi, opisuje i
svijeta i čovjeka.
odnosima u prirodi predviđa promjene
Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu
te međusobnoj u prirodi i
s promjenama u biljnome i životinjskome svijetu u
ovisnosti živih međuovisnost živih
zavičaju.
bića i prostora bića i staništa.
Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima
na primjerima iz
u prirodi, npr. truljenja, sušenja, gorenja, otapanja,
svoga okoliša.
miješanja i sl.
Promatra, bilježi i zaključuje o promjenama i odnosima u prirodi (izvanučionična nastava).
Prepoznaje najpoznatije biljke i životinje u vodama zavičaja te istražuje međuovisnost živih bića
i voda kao staništa u zavičaju. Uspoređuje odnose i međuovisnosti živih bića (prehrambene
odnose / hranidbeni lanac, suživot raka i moruzgve, oprašivanje i sl.).
Prati uvjete u okolišu, npr. temperaturu, svjetlost, vlagu, vremenske prilike, uspoređuje npr.
biljke na sjevernoj i južnoj strani, pšenicu ispod snijega, život ispod leda. Prati promjene razine
voda u zavičaju u odnosu na vremenske prilike. Učenik može promatrati procese truljenja
voća, povrća, lišća i sl. ili kompostište. Dobivene rezultate prikazuje na razne načine (crtežom,
primjenom IKT-a, tablično, jednostavnim dijagramom).
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
PID OŠ B.3.3. Opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti
Učenik se snalazi ili lenti vremena prikazuje značajne događaje u
u promjenama i svome životu. Uspoređuje prošlost i sadašnjost i
odnosima tijekom predviđa promjene i odnose u budućnosti. Opisuje događaje,
vremenskih Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena osobe i promjene
ciklusa te analizira na sadašnji i budući život čovjeka. Prikazuje tijekom desetljeća,
povezanost događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom stoljeća i tisućljeća
vremenskih prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti i njihov utjecaj na
ciklusa s služeći se kalendarom, vremenskom crtom, sadašnjost.
događajima i crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih
važnim osobama u usluga (geografske karte, vremenska prognoza…),
zavičaju. IKT-a, ovisno o uvjetima.
17


Učenik istražuje i prikazuje događaje iz vlastite prošlosti ili prošlosti svoje obitelji (godine
rođenja članova obitelji). Uspoređuje na različitim primjerima prošlost, sadašnjost i budućnost
(uloga životinja i biljaka u životu ljudi nekad i danas, mogućnosti prehrane i prehrambene
navike predaka s prehranom danas i sl.). Učenik istražuje značajne osobe i događaje iz
zavičaja u prošlosti te ih prikazuje (npr. Seljačka buna, Hvarska buna, Bitka kod Siska,
»Đurđevački picoki«, prvi tramvaj u Osijeku, ban Josip Jelačić i dr.).
Učenik može predviđati slijed događaja u budućnosti. Mogući su posjeti različitim kulturnim
ustanovama: muzejima, arhivima, knjižnicama i sl. Napomena: Prema interesima i uvjetima
učenik može izraditi računalne animacije tijeka vremena.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
PID OŠ B.3.4. Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim
Učenik se snalazi i sporednim stranama svijeta. Snalazi se u
u prostoru, tumači Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova zavičajnome
plan mjesta i (legendi). okružju, čita i
kartu zavičaja, Kreće se od točke A do točke B koristeći se opisuje plan mjesta,
izrađuje plan planom. geografsku kartu
neposrednoga Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja i međuodnos
okružja i različitim načinima. prostornih obilježja
zaključuje o Prepoznaje utjecaj promjene stajališta i zavičaja i načina
povezanosti vremenskih uvjeta na obzor. života te izrađuje
prostornih Čita geografsku kartu. plan neposrednoga
obilježja zavičaja i Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja okružja.
načina života ljudi. koja uvjetuju način života ljudi.
Snalazi se u prostoru s pomoću različitih objekata, kompasa, Sunca, snijega na prisojnoj i
osojnoj strani i sl. Čita geografsku kartu, pronalazi i pokazuje svoj zavičaj, prirodna obilježja
zavičaja i mjesta u zavičaju te prometnu povezanost. Tumači plan mjesta te ga izrađuje/
prikazuje različitim načinima: crtežom, plakatom, u pješčaniku, digitalno, maketama i sl.
Povezuje prostorna obilježja zavičaja s načinom života, npr. izgled naselja, izgled ulice,
materijale za gradnju, gospodarske djelatnosti / zanimanja određenoga područja, vrste
prometa i prometnu povezanost.
Izrađuje jednostavne karte koristeći se poznatim simbolima za različite igre potraga (skupina
traži skupinu, potraga za blagom, geolokacijske igre – globalna potraga za blagom, mrežna
aplikacija). Prema mogućnostima i interesima koristi se digitalnim interaktivnim uslugama
(npr. geografske karte). Napomena: Moguće je izraditi i plan manjega mjesta te igrati
geolokacijske igre (izvanučionična nastava).
18

C. Pojedinac i društvo
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
Raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem
prema događajima, interesima i vrijednostima.
Raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način
života.
Objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost,
PID OŠ C.3.1. posebnost i prepoznatljivost zavičaja koristeći se
Povezuje ulogu i
Učenik raspravlja različitim izvorima.
utjecaj prirodnih
o ulozi, utjecaju Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa
i društvenih
i važnosti sadašnjim društvom, komentira sličnosti i
posebnosti
zavičajnoga različitosti.
zavičaja s razvojem
okružja u razvoju Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja
identiteta te daje
identiteta te i objašnjava njihov doprinos zavičaju i stavlja
primjer utjecaja
utjecaju pojedinca ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje
pojedinca na
na očuvanje povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu
očuvanje baštine.
baštine. baštine na zavičaj.
Imenuje i opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili
životinjskih zavičajnih vrsta te predlaže načine
njezina očuvanja.
Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja
prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja.
Navodi primjere utjecaja zavičajnih obilježja na način života. Posebnosti i prepoznatljivosti
zavičaja: grb, zastava, suvenir, tradicija, običaji, događaji, prirodne ljepote, kulturno-
povijesne znamenitosti, obilježavanje državnih praznika, blagdana, značajnih dana i događaja.
Napomena: Mogući posjeti različitim ustanovama: muzejima, arhivima, knjižnicama i sl.
zaštićenim područjima, botaničkim vrtovima, akvarijima, zoološkim vrtovima i sl., prema
mogućnostima.
Moguća je izrada i prezentacija turističkoga vodiča zavičaja.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
Raspravlja o pravilima i dužnostima te
PID OŠ C.3.2. posljedicama za njihovo nepoštovanje.
Učenik raspravlja Opisuje i raspravlja o pravilima u digitalnome Opisuje uzročno-
o utjecaju pravila, okružju. posljedičnu
prava i dužnosti Ispunjava dužnosti u razredu i školi. povezanost pravila,
na pojedinca i Istražuje odnose i ravnotežu između prava i prava i dužnosti.
zajednicu. dužnosti te uzroke i posljedice svojih postupaka u
poštovanju prava drugih.
19

Sudjeluje u različitim humanitarnim i ekološkim

aktivnostima.
Raspravlja o ljudskim pravima i pravima djece.
Uvažava različitosti i razvija osjećaj tolerancije.
Predlaže načine mirnoga rješavanja problema.
Kako bi razvio odgovorno ponašanje, učenik sudjeluje u različitim aktivnostima (npr.
razvrstavanje otpada, uzgoj neke od autohtonih biljnih vrsta u školskome dvorištu ili
školskome vrtu, izrada poučne staze u okolici škole, uključivanje u čišćenje školskoga
dvorišta).
Pronalazi na internetu digitalne tragove o sebi i članovima svoje obitelji kako bi zajednički
osvijestili važnost odgovornoga korištenja IKT-om.
Uz učiteljevu pomoć učenik samovrednuje sudjelovanje u različitim projektima koji promiču
interkulturni dijalog, volonterizam te razvijaju snošljivost, empatiju, dobrotu, humanost,
odgovornost i sl.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
Objašnjava važnost različitih zanimanja i
Prepoznaje
djelatnosti u zavičaju. Opisuje važnost rada
povezanost
i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem
zajednice i okoliša
osnovnih životnih potreba.
s gospodarstvom
PID OŠ C.3.3. Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja
zavičaja, važnost
Učenik povezuje i povezuje ih s gospodarskim mogućnostima.
poduzetnosti i
prirodno i Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja
inovativnosti te
društveno okružje mjesta.
opisuje i navodi
s gospodarstvom Opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost.
primjere odnosa
zavičaja. Razvija poduzetnički duh.
prema radu,
Predlaže načine odgovornoga trošenja novca i
važnosti štednje
načine štednje.
i odgovornoga
Predlaže načine poboljšanja kvalitete života u
trošenja novca.
školskome okružju.
Odgovara na pitanja: Na koji su način povezane djelatnosti ljudi s prirodnim i društvenim
okružjem u mome zavičaju? Zašto su pojedine djelatnosti karakteristične za moj zavičaj,
npr. poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i šumarstvo, industrija, energetika, brodogradnja,
građevinarstvo, proizvodno obrtništvo, trgovina, promet, ugostiteljstvo? Vidim li svoju ulogu u
razvoju svoga mjesta/zavičaja?
20

Organizirati prodaju proizvoda, gotovih ili vlastitih – ukrasni/uporabni predmeti, hrana (Dani
hrane, Dan jabuka) ili pokazne radionice (kako se što izrađuje, kako se čime možemo koristiti).
Dogovoriti posjet obrtniku, seoskomu gospodarstvu i sl. ili ga ugostiti u razredu. Učenik se
uključuje u rad Vijeća učenika (preko predstavnika razreda) te predlaže načine poboljšanja
kvalitete života u okolišu škole, na putu do škole, u mjestu (npr. uređenje pješačkih staza,
igrališta, zelenih otoka ili plaže, organiziranje različitih sajmova čiji prihodi odlaze za uređenje
zajednice, razne humanitarne djelatnosti).
D. Energija
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
Prepoznaje načine korištenja energijom u svome
okolišu.
Navodi primjere prijenosa električne energije i
PID OŠ D.3.1. topline.
Učenik opisuje Opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno
različite primjere smanjiti. Uz pomoć opisuje
korištenja, Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u i navodi primjere
prijenosa i drugi na primjeru. korištenja, prijenosa
pretvorbe energije Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu i pretvorbe energije.
na temelju na okoliš.
vlastitih iskustava. Opisuje načine primjene energije u zavičaju.
Povezuje prirodna obilježja zavičaja s
mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora
energije.
Primjeri su pretvorbe energije iz jednoga oblika u drugi: energija iz hrane u toplinsku i
energiju gibanja, energija Sunca, vjetra, vode u električnu energiju i sl. Načini na koje se
gubitci topline mogu bitno smanjiti npr. prilagodba odijevanja i sl. Ušteda ili racionalno
korištenje energijom moguće je gašenjem svjetla, zatvaranjem vrata i prozora, pravilnim
provjetravanjem prostorije zimi (dovoljno često, no ne predugo kako se prostorija ne bi posve
rashladila). Opisuje načine primjene i sl. Ušteda ili racionalno korištenje energijom moguće
je gašenjem svjetla, zatvaranjem vrata i prozora, pravilnim provjetravanjem prostorije zimi
(dovoljno često, no ne predugo kako se prostorija ne bi posve rashladila). Opisuje načine
primjene energije u zavičaju i raspravlja o dodatnim mogućnostima: vjetroelektrane,
hidroelektrane, sunčani kolektori, more – valovi i sl. Učenici mogu zamišljati svijet npr. bez
električne energije.
Moguće je koristiti se računalnim simulacijama. Učenici mogu izraditi jednostavne vjetrenjače
ili vodenice, promatrati zagrijavanje različitih površina i materijala izloženih suncu (npr. metal i
drvo, voda u crnoj i bijeloj posudi).
21

A.B.C.D. Istraživački pristup

odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
PID OŠ Promatra i opisuje.
A.B.C.D.3.1. Postavlja pitanja.
Učenik uz Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima. Uz pomoć postavlja
usmjeravanje Planira istraživanje (na koji način doći do pitanja povezana
objašnjava odgovora). s opaženim
rezultate vlastitih Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja promjenama, koristi
istraživanja podatke. se opremom, mjeri,
prirode, prirodnih Mjeri i očitava. A B bilježi i opisuje
i/ili društvenih Prikazuje i analizira podatke. Zaključuje. rezultate te ih
pojava i/ili Provjerava i uočavaA,pogreške.
B, C, D predstavlja.
različitih izvora Uočava novi problem.
informacija. C
Slijedi etape istraživačkoga Dpristupa.
Ostvaruje se putem sadržaja svih ostalih koncepata.
Učitelj samostalno odlučuje kada i na kojim će se primjerima ti ishodi ostvarivati u učenju i
poučavanju. Tijekom učenja i poučavanja potrebno je što više primijeniti metode aktivnoga
učenja u kojima učenik sudjeluje u promatranju i prikupljanju podataka te donošenju
zaključaka. Učenik rezultate može prikazati crtežom, tablično, dijagramom ili ih ponekad
samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba.
Istraživački pristup potrebno je integrirati u proces učenja i poučavanja svih koncepata na
različite načine: od istraživanja u neposrednoj stvarnosti, izvođenja pokusa, promatranja,
upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih načina kako bi se poticalo aktivno,
istraživačko i iskustveno učenje.
22

Osnovna škola Priroda i društvo 3. razred – 70 sati godišnje
A B
A, B, C, D
C D
Grafički prikaz zastupljenosti pojedinih koncepata u predmetu

Priroda i društvo za 3. razred
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_147.html
23

Odgojno obrazovna očekivanja međupredmetnih tema 2. ciklus

3., 4. i 5. razred
Osobni i socijalni razvoj

osr A.2.1. Razvija sliku o sebi.
osr A.2.2. Upravlja emocijama i ponašanjem.
osr A.2.3. Razvija osobne potencijale
osr A.2.4. Razvija radne navike.
Ključni sadržaji: pozitivne i negativne osobine, uloga pojedinca u razrednome odjelu i
školi, doživljavanje i izražavanje emocija, tehnike kontrole emocija, interesi, očekivanja i
ciljevi, odnos uloženoga truda i postignuća, odgovornost i krivnja, popravljanje pogreške
(restitucija), upravljanje vremenom, plan učenja.
osr B.2.1. Opisuje i uvažava potrebe i osjećaje drugih.

osr B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije.
osr B.2.3. Razvija strategije rješavanja sukoba.
osr B.2.4. Suradnički uči i radi u timu.
osr C.2.1. Razlikuje sigurne od nesigurnih situacija u zajednici i opisuje kako postupiti u
rizičnim situacijama.
osr C2.2. Prihvaća i obrazlaže važnost društvenih normi i pravila.
osr C.2.3. Pridonosi razredu i školi.
osr C.2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedništvom i pripadnošću skupini.
Ključni sadržaji: sigurnost u zajednici, pomaganje i odgovornost odraslih, oblici nasilničkoga
ponašanja, solidarnost, prijateljstvo, doprinos školi i lokalnoj zajednici, blagdani i obljetnice
Učiti kako učiti

uku A.2.1. Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih izvora i
uspješno ih primjenjuje pri rješavanju problema.
uku A.2.2. Učenik primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja
uz praćenje i podršku učitelja.
uku A.2.3. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju
problema.
uku A.2.4. Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je usporediti različite ideje.
24

uku B.2.1. Uz podršku učitelja učenik određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te
planira učenje.
uku B.2.2. Na poticaj učitelja učenik prati svoje učenje i napredovanje tijekom učenja.
uku B.2.3. Uz podršku učitelja, ali i samostalno, prema potrebi učenik mijenja plan ili
pristup učenju.
uku B.2.4. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje
rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.
uku C.2.1. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.

uku C.2.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.
uku C.2.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje
učenje i ustraje u učenju.
uku C.2.4. Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje
i kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.
uku D.2.1. Učenik stvara prikladno fizičko okružje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije
i motivacije.
uku D.2.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Građanski odgoj i obrazovanje

goo A.2.1. Ponaša se u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnome životu.
goo A.2.2. Aktivno zastupa ljudska prava.
Ključni sadržaji
1. Vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost, solidarnost)
2. Što učiniti ako se ljudska prava krše
3. Povezanost domoljublja i društvenoga sudjelovanja
4. Stereotipi i predrasude
goo B.2.1. Promiče pravila demokratske zajednice.

goo B.2.2. Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Ključni sadržaji
Obvezni
1. Politika, društvo, domoljublje, demokracija, republika (javna stvar), carstvo, ropstvo
2. Pravedno odlučivanje (proces demokratskoga odlučivanja)
3. Najvažnije institucije lokalne vlasti (općina, grad, županija)
25

4. Dokumenti kojima se uređuje rad škole (kućni red, pravilnik o ocjenjivanju, pedagoške
mjere)
5. Uloga medija u informiranju
Preporučeni
1. Ovlasti institucija lokalnih vlasti
2. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, sudovi
goo C.2.1. Sudjeluje u unaprjeđenju života i rada škole.

goo C.2.2. Promiče solidarnost u školi.
goo C.2.3. Promiče kvalitetu života u školi i demokratizaciju škole.
goo C.2.4. Promiče razvoj školske kulture i demokratizaciju škole.
Ključni sadržaji
1. Suradnja i timski rad u istraživanju i rješavanju zajedničkih problema u obiteljskoj,
razrednoj i široj zajednici (tema)
2. Solidarnost i društveno koristan rad: pomoć slabijim učenicima
3. Rad na projektu – koraci u projektu
4. Privatna imovina i javno dobro
5. Školska kultura i demokratizacija škole
Zdravlje
zdr A.2.1.Objašnjava što je pubertet i koje promjene donosi.
zdr A.2.2.A Razlikuje pravilnu od nepravilne prehrane i razumije važnost pravilne prehrane
za zdravlje.
zdr A.2.2.B Primjenjuje pravilnu tjelesnu aktivnost sukladno svojim sposobnostima,
afinitetima i zdravstvenomu stanju.
zdr A.2.3. Opisuje važnost održavanja pravilne osobne higijene za očuvanje zdravlja s
naglaskom na pojačanu potrebu osobne higijene tijekom puberteta.
Ključni sadržaji
– važnost i značenje pravilne prehrane: namirnice koje treba izbjegavati, namirnice bogate
skrivenim kalorijama (sokovi, energetski napitci i druge namirnice), razlikovanje svježe od
obrađene hrane, čitanje i razumijevanje značenja deklaracije procesuiranih prehrambenih
proizvoda
– odabir primjerene redovite tjelesne aktivnosti u svakodnevnome životu
– spolnost kao sastavni dio ljudskoga života / rast i razvoj od začeća do puberteta
– higijena tijela, lica i spolovila tijekom puberteta (važnost higijene djevojaka/žena za vrijeme
menstruacije, postupak pravilne primjene uključujući redovitu zamjenu higijenskih
uložaka za vrijeme menstruacije)
– važnost sna i odmora u svladavanju svakodnevnih obveza kod kuće i u školi
26

zdr B.2.1.A Razlikuje vrste komunikacije.
zdr B.2.1.B Prepoznaje i procjenjuje vršnjačke odnose.
zdr B.2.1.C Razlikuje vrste nasilja i načine nenasilnoga rješavanja sukoba.
zdr B.2.2.A Prepoznaje i opisuje razvojne promjene u sebi i drugima.
zdr B.2.2.B Objašnjava pravo na izbor.
zdr B.2.2.C Uspoređuje i podržava različitosti.
zdr B.2.3.A Opisuje zdrave životne navike.
zdr B.2.3.B Nabraja i opisuje rizike koji dovode do razvoja ovisničkih ponašanja.
Ključni sadržaji:
– promjene u predpubertetu i pubertetu (rast u visinu – adolescentski zamah rasta, razvoj
sekundarnih spolnih obilježja, simpatije)
– samopoštovanje i samopouzdanje (pozitivna slika o sebi)
– suradnički odnos, tolerancija, prihvaćanje i uvažavanje
– asertivnost – zauzeti se za sebe, ne naškoditi drugima
– pravo izbora → pravi izbor
– pravo na vlastito mišljenje
– vrste komunikacije, pojam aktivno slušanje
– vršnjački odnosi (vršnjački pritisak), neprimjerena vršnjačka ponašanja (nagovaranje,
drskost, ismijavanje, podmetanja, isključivanje, agresivnost i drugi oblici neprimjerenoga
ponašanja)
– nasilje (verbalno, tjelesno, emocionalno, seksualno, kibernasilje...)
– uloga obitelji u načinu nošenja s problemom nasilja
– seksualno nasilje – prihvatljiv i neprihvatljiv dodir
– načini suočavanja s nasilničkim ponašanjem i reagiranje na njega
– okružje, utjecaj na zdravlje, posebno na mentalno i socijalno zdravlje
– suživot sa živom i neživom prirodom (boravak na svježemu zraku, šetnja, planinarenje,
plivanje...)
– mogućnosti odabira i djelovanje na mentalno zdravlje učenika (tjelesna aktivnost, glazba,
ples, čitanje, slikanje...)
– tjelesno → mentalno i socijalno zdravlje
– moguće posljedice ovisničkoga ponašanja na mentalno zdravlje te njegovo odražavanje
na društvene odnose
– vrste ovisnosti (internet, cigarete – duhan, alkohol, psihoaktivne droge, mobitel, računalne
igrice...)
– rizični i zaštitni čimbenici
– uloga medija (pravila ponašanja na internetu)
– prednost zdravih životnih navika
27

zdr C.2.1.A Objašnjava opasnosti u prometu.

zdr C.2.1.B Opisuje najčešće opasnosti u kućanstvu i okolini te osnovne postupke zaštite.
zdr C.2.1.C Prepoznaje opasnosti od pretjeranoga korištenja ekranom.
zdr C.2.2.A Opisuje kako postupiti pri najčešćim akutnim zdravstvenim smetnjama u školskoj
dobi.
zdr C.2.2.B Usvaja pravila pružanja prve pomoći i pomaganja učenicima sa zdravstvenim
teškoćama.
zdr C.2.3. Procjenjuje kada je potrebno javiti se liječniku pri najčešćim akutnim zdravstvenim
smetnjama u školskoj dobi.
Ključni sadržaji
– prometna pravila i opasnosti
– opasnosti u svakodnevnome životu (kemikalije, lijekovi, elektronički uređaji i instalacije,
vatra, plin, oštri predmeti, igla, grom, sunce, hladnoća, elementarne nepogode, pasivno
pušenje, vodene površine, buka, pirotehnička sredstva i sl.) s naglaskom na plivanje i
vodene površine – rizici i zaštita
– najčešće akutne i zarazne zdravstvene smetnje u školskoj dobi (prehlada i visoka tjelesna
temperatura, proljev i povraćanje, ušljivost vlasišta i dječje glistice)
– pravilno i pretjerano korištenje ekranom
– kako zaštiti sebe i druge (pravilno postupanje pri prehladi i febrilnim stanjima, proljevu
i povraćanju, ušljivosti vlasišta i dječjim glisticama)
– postupci prve pomoći i pomaganja učenicima kojima je pomoć potrebna – specifično
povezano s potrebama učenika s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koji polaze
određeni razredni odjel
– kada i kako zatražiti liječničku pomoć (krvarenje iz nosa, ozljede/padovi, akutne dišne
bolesti, akutne crijevne infekcije, povišena tjelesna temperatura)
Poduzetništvo
pod A.2.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
pod A.2.2. Snalazi se s neizvjesnošću i rizicima koje donosi.
pod A.2.3. Upoznaje mogućnosti razvoja karijere i profesionalnoga usmjeravanja.
Ključni sadržaji: donošenje odluka i posljedica različitih izbora, svjesnost da rizik uvijek
postoji, istraživanje mogućih zanimanja, biti poduzetnik ili djelovati poduzetno.
pod B.2.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.

pod B.2.2. Planira i upravlja aktivnostima.
pod B.2.3. Prepoznaje važnost odgovornoga poduzetništva za rast i razvoj pojedinca i
zajednice.
28

Ključni sadržaji: procjena poduzetničke prilike, izbor djelatnosti, mogućnosti s obzirom na
dostupne resurse, upravljanje vremenom, materijalni, financijski, prirodni i ljudski resursi,
»zelena ekonomija«, razvrstavanje otpada, načini odlaganja opasnih tvari, ekološki problem.
pod C.2.1. Istražuje procese proizvodnje dobara, pružanja usluga i gospodarske djelatnosti
u zajednici.
pod C.2.2. Prepoznaje osnovne tržišne odnose / procese razmjene.
pod C.2.3. Prepoznaje ulogu novca u osobnome i obiteljskome životu.
Ključni sadržaji: materijali za proizvodnju, znanje, proizvodnja, rad, ponuda, potražnja,

cijena, prodaja, medijsko oglašavanje, novac, potrošnja, štednja.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A.2.1. Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za obavljanje
zadatka.
ikt A.2.2. Učenik se samostalno koristi njemu poznatim uređajima i programima.
ikt A.2.3. Učenik se odgovorno i sigurno koristi programima i uređajima.
ikt A.2.4. Učenik opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš.
Ključni sadržaji:
– osnovna primjena uređaja i programa
– uporaba uređaja za snimanje slike, zvuka i videa
– primjena zabavno-obrazovnih programa u učenju (igrifikacija nastavnoga procesa)
– označavanje sadržaja na mreži i njihovo pohranjivanje na računalu
– pohranjivanje sadržaja za buduće korištenje
– sigurno i odgovorno korištenje tehnologijom
– zaštita računala i osobnih podataka
– osnovna uporaba programa za zaštitu računala (antivirusni programi)
– obrazovni sadržaji Pet za net kurikuluma − radni listovi, igre, multimedijski sadržaji,
udžbenici, priručnici, virtualna učionica
– načini ponašanja u virtualnome i stvarnome svijetu
– analiziranje konkretnih primjera s govorom mržnje i elektroničkim nasiljem te pronalaženje
rješenja problema (animirane priče i videozapisi Pet za net, primjeri s društvenih mreža)
– učenikovo pronalaženje na internetu digitalnih tragova o sebi i članovima svoje obitelji
– objava radova u sigurnome i poznatome digitalnom okružju
– vježbe razgibavanja i praćenje vremena provedenoga za uređajima, pravilan položaj tijela
pri upotrebi računalne opreme, ergonomija
– briga o zdravlju i okolišu
– načini razvrstavanja elektroničkoga otpada
29

ikt B.2.1. Učenik uz povremenu učiteljevu pomoć komunicira s poznatim osobama u

sigurnome digitalnom okružju.
ikt B.2.2. Učenik uz povremenu učiteljevu pomoć surađuje s poznatim osobama u sigurnome
digitalnom okružju.
ikt B.2.3. Učenik primjenjuje komunikacijska pravila u digitalnome okružju.
Ključni sadržaji:
– programi i uređaji za komunikaciju i suradnju u digitalnome okružju
– uporaba raznih jednostavnih tekstualnih, auditivnih i vizualnih programa te kombiniranih
tekstualnih i audiovizualnih programa
– uporaba programa za koje je potrebna prijava osobnim podatcima
– webinari
– obrazovni blogovi, razredne novine
– obrazovni forumi u sigurnome okružju
– komunikacija u digitalnome okružju − razmjena tekstualnih poruka, videoporuka i
audioporuka u sinkronome i asinkronome okružju
– uporaba standardnoga jezika u digitalnome okružju u formalnim i neformalnim situacijama
– sudjelovanje u projektima (projektno učenje)
– suradnja u digitalnome okružju
– suradničke obrazovne igre, npr. geolokacijske igre
– suradničko učenje u oblacima, izrada zajedničkoga uratka, npr. kraće priče, postera
– primjereno ponašanje u digitalnome okružju
– upoznavanje i primjena pravila primjernoga ponašanja na internetu
– analiza primjera uljudnoga ponašanja u stvarnome i digitalnome okružju (npr.
odgovarajućih videomaterijala o ponašanju na internetu)
– razvijanje tolerancije i međukulturnoga razumijevanja
– usporedba uljudnoga ponašanja u stvarnome i digitalnome okružju
ikt C.2.1. Učenik uz povremenu učiteljevu pomoć ili samostalno provodi jednostavno
istraživanje radi rješenja problema u digitalnome okružju.
ikt C.2.2. Učenik uz učiteljevu pomoć ili samostalno djelotvorno provodi jednostavno
pretraživanje informacija u digitalnome okružju.
ikt C.2.3. Učenik uz učiteljevu pomoć ili samostalno uspoređuje i odabire potrebne
informacije među pronađenima.
ikt C.2.4. Učenik uz učiteljevu pomoć odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
Ključni sadržaji:
– jednostavni auditivni, vizualni, audiovizualni programi i uređaji kojima se učenici u prvome
ciklusu nisu koristili
– uporaba digitalnih interaktivnih usluga (geografske karte, vremenska prognoza…)
30

– kategorizacija igara s obzirom na razvojnu dob i sadržaj
– slobodna enciklopedija (npr. Wikipedija)
– upravljanje informacijama: društveno označavanje
– obilježja dobrih informacija
– izvori informacija: obrazovne igre, e-knjige za djecu, e-časopisi, e-enciklopedije za djecu,
obrazovni portali kojima se učenici nisu koristili u prvome ciklusu
– potraga za informacijama, pronalaženje informacija, uspoređivanje informacija s obzirom
na njihovu kvalitetu i našu potrebu za informacijom, odabir potrebne informacije
– istraživački proces – određivanje problema, provođenje istraživanja (simulacije, interaktivni
istraživački programi − tipično za prirodoslovlje)
– kritičko vrednovanje (je li vrijedno zabilježiti i spremiti)
– svrha poruka digitalnih sadržaja − informiranje, poučavanje, zabava, uvjeravanje,
pokretanje
– oblik digitalnih poruka − dokumentarni, animirani, glumljeni
– pisanje i objava jednostavnih izvješća o istraživanju u digitalnome okružju
ikt D.2.1. Učenik se izražava kreativno i planira svoje djelovanje jednostavnim metodama
za poticanje kreativnosti u IKT okružju.
ikt D.2.2. Učenik rješava jednostavne probleme s pomoću digitalne tehnologije.
ikt D.2.3. Učenik sam ili u suradnji s drugima preoblikuje postojeća digitalna rješenja ili
stvara nove uratke i smišlja ideje.
ikt D.2.4. Učenik izdvaja i razvrstava oznake vlasništva djela i licencije za dijeljenje sadržaja
koje treba poštovati.
Ključni sadržaji:
– uporaba kreativnih tehnika
– kreativno rješavanje problema
– kreativno izražavanje
– skeniranje fotografije ili dijela knjige i spremanje za budući rad
– uporaba osnovnih programa i uređaja za obradu fotografija, uređivanje teksta i vizualno
prikazivanje ideja i rješenja
– snimanje, obrada i dodavanje zvuka, skladanje
– pronalaženje pohranjenih podataka na računalu
– preoblikovanje sadržaja
– digitalni posteri
– zaštita vlasništva (što se sve štiti u okviru intelektualnoga vlasništva, dopuštena i
nedopuštena preuzimanja sadržaja)
– oznake dopuštenja za uporabu (https://creativecommons.org/licenses/?lang=hr)
31

Održivi razvoj
odr A.2.1. Razlikuje pozitivne i negativne utjecaje čovjeka na prirodu i okoliš.
odr A.2.2. Uočava da u prirodi postoji međudjelovanje i međuovisnost.
odr A.2.3. Razmatra utjecaj korištenja različitih izvora energije na okoliš i ljude.
Ključni sadržaji: obvezni obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, prirodni resursi, ljudski
utjecaj na prirodu, međudjelovanje u prirodi; preporučeni: izvori energije i podneblje,
termički izolatori.
odr B.2.1. Objašnjava da djelovanje ima posljedice i rezultate.

odr B.2.2. Prepoznaje primjere održivoga razvoja i njihovo djelovanje na lokalnu zajednicu.
odr B.2.3. Opisuje kako pojedinac djeluje na zaštitu prirodnih resursa.
Ključni sadržaji: obvezni zdrava hrana, gospodarenje otpadom, mogućnosti uštede

energije, preporučeni školski vrtovi, IKT alati (sigurna uporaba mreže – eTwinning i Edmodo)
za djelovanje u korist održivoga razvoja – GLOBE, zeleni izleti, školske zadruge, suradnja,
kreativnost, edukativne vježbe, potrošnja, potrošačko društvo, zelena proizvodnja
odr C.2.1. Solidaran je i empatičan u odnosu prema ljudima i drugim živim bićima.
odr C.2.2. Razlikuje osobnu od opće dobrobiti.
odr C.2.3. Prepoznaje važnost očuvanje okoliša za opću dobrobit.
Ključni sadržaji: obvezni društvena (ne)pravda, solidarnost, ljudska prava, osobna i
opća dobrobit, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), otpad; preporučeni buka,
svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva
32

Tema: ZDRAVLJE I OSOBNI RAZVOJ
POPIS UDŽBENIČKIH POPIS IZZI DIGITALNIH

JEDINICA: OBRAZOVNIH SADRŽAJA:
• Ja u zajednici Modul:
• Moja prava i dužnosti • To sam ja
• Moje tijelo Jedinica:
• Moje tijelo
POPIS DODATNIH MATERIJALA (NASTAVNIH LISTIĆA):

• Prijedlozi, ideje i aktivnosti učenika
• Integrirani nastavni dan
• Listić za samoprocjenu učenika
• Pitanja za kviz, učenje ili provjeru znanja
• Nastavni listići:
Briga o zdravlju
Što kad smo bolesni?
Moja osobna iskaznica
Jedem, pijem i računam
• Prilozi:
Prilog 1 – Konvencija o pravima djeteta
Prilog 2 – Krpelj
33

PRIJEDLOZI, IDEJE I AKTIVNOSTI UČENIKA
1. adajemo učenicima početak AKO rečenice, a oni trebaju osmisliti nastavak te

Z
rečenice. Započnemo rečenicu i prozovemo učenika koji će je dovršiti, primjerice:
AKO su mi prljave ruke, trebam ih... (oprati). AKO imam temperaturu, ostat ću...
(kod kuće). AKO me boli grlo, trebam piti... (čaj).
2. Igra asocijacije – učenici pogađaju rješenja stupaca, a zatim konačno rješenje.
crvenilo na koži temperatura mučnina

svrbi teško gutanje proljev
vodeni mjehurići bol u grlu povraćanje
VODENE KOZICE UPALA GRLA CRIJEVNA VIROZA
ZARAZNE BOLESTI
ruke igra zdrava

zubi spavanje raznolika
tuširanje boravak u prirodi raznovrsna
OSOBNA ČISTOĆA ODMOR PREHRANA
BRIGA O ZDRAVLJU
3. Igra Vjetar puše

Učenici sjede na stolcima koji su posloženi ukrug. Jedan učenik stoji u sredini kruga,
on nema stolca. Njegov je zadatak izgovarati prema kome vjetar puše, primjerice:
Vjetar puše prema onima koji su jutros oprali zube. / Vjetar puše prema svima onima
koji su jutros doručkovali. / Vjetar puše prema onima koji se ne rugaju drugima. /
Vjetar puše prema onima koji su imali vodene kozice. / Vjetar puše prema onima
koji nisu imali upalu pluća...
4. učenicima možemo igrati igru uloga te odglumiti razne situacije:

S
− ponašanje za stolom pri jelu
− čišćenje cipela, pospremanje kreveta, slaganje majice i spremanje u ormar
− ponašanje pri cijepljenju
− dolazak liječniku i opisivanje simptoma bolesti (prehlade, crijevne viroze,
zubobolje...)
− poziv na broj 112 radi potrebe za hitnom pomoći.
5. ši su sitni nametnici koji žive na glavi. Probodu kožu čovjeka i hrane se njegovom
U
krvlju. Legu jaja i tako se razmnožavaju pa ih ima sve više. Ako si blizu osobe koja
ima uši, lako se možeš zaraziti jer uš može skočiti na tvoju glavu. Uši ne prenose
bolest, ali izazivaju svrbež glave. Ušljivu glavu potrebno je prati posebnim šamponom
koji se kupuje u ljekarni. Nakon toga potrebno je kosu dobro iščešljati kako bi se
odstranila jajašca koje je uš izlegla.
Djeca često dobiju uši jedno od drugoga. Važno je da svi očiste glavu od ušiju!
34

6. Zanimljivosti o smijehu
Smij se jer te osmijeh čini otpornijim na bolesti.
Mnoge zdravstvene ustanove prepoznaju pozitivan učinak smijeha na bolesnike
te ga i primjenjuju u radu s pacijentima, najčešće djecom. U Americi se terapija
smijehom koristi još od 1986. godine. U Hrvatskoj postoje klaunovi doktori pod
nazivom Crveni nosovi koji svojim terapijskim djelovanjem pomažu bolesnoj djeci
i roditeljima kako bi se lakše nosili sa stresom uzrokovanim bolešću i boravkom u
bolnici. Za svoj humani rad u bolnicama dobitnici su nagrade ,,Ponos Hrvatske“.
Poznato je da smijanje izlučuje hormone koji nas čuvaju od štetnih utjecaja i time
jačaju naš imunološki sustav. Kad nas napadnu razni virusi i bakterije, uspješnije se
branimo od njih i otporniji smo ako se što više smijemo. Zato – što se više smijemo,
manje ćemo obolijevati.
Jedan od najpoznatijih američkih komičara Groucho Marx rekao je: ,,Klaun je poput
aspirina, samo dvostruko brže djeluje.”
Znate li ovo?
Kad se nekomu nasmiješite, 9 od 10 ljudi uzvratit će vam osmijehom i uljepšat
ćete im dan.
Djeca se smiju oko 300 puta dnevno, a odrasli oko 15 puta dnevno.
Smijeh zahtijeva rad 15 mišića lica.
U nekim europskim zemljama postoji škola smijanja – u njoj se uči način
smijanja.
10. siječnja obilježava se Svjetski dan smijeha.
Izreke o smijehu:
Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek.
Dan koji je najviše izgubljen jest onaj u kojemu se nismo smijali.
Osmijeh će ti dati još deset godina života.
Ako je netko preumoran da ti pokloni osmijeh, pokloni ti njemu svoj.
7. Savjeti za zdrav život

Svakoga dana trebaš imati pet obroka – redovito doručkuj.
Svaki dan jedi voće i povrće, popij barem pet čaša vode.
Izbjegavaj masnu, slanu i slatku hranu te gazirane sokove.
Redovito spavaj barem osam sati tijekom noći. Redovito održavaj osobnu higijenu
tijela, čistoću hrane, odjeće i prostora u kojemu boraviš.
Budi tjelesno aktivna/aktivan najmanje 30 minuta svakoga dana.
Pij samo iz svoje bočice, čaše. Ne koristi se priborom za jelo kojim se koristio netko
drugi.
Nemoj boraviti blizu osobe koja ima temperaturu, kiše i kašlje.
8. Savjeti pri kupnji hrane

Svaka hrana koju kupuješ ima svoj rok trajanja.
Pomozi ukućanima u kupnji.
Provjeri do kojega je datuma izabrani proizvod upotrebljiv za jelo.
Uzmi račun za proizvod koji je kupljen.
Hranu koja treba biti na hladnome spremi na odgovarajuće mjesto u domu.
35

9. Izreke o zdravlju
U zdravome tijelu zdrav duh.
Zdravlje je najveće bogatstvo.
Zdrava osoba može biti sretna i zadovoljna.
Bolje bolest spriječiti nego liječiti.
Uzalud i sav novac ovoga svijeta ako nisi zdrav.
Kamo ne zalazi Sunce, tamo zalazi liječnik.
Vrijeme k djelu, vrijeme k jelu.
Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu...
10. Izvor informacija učiteljici/učitelju o zaraznim bolestima:
http://www.hzjz.hr/epidemiologija.htm
http://www.cybermed.hr/clanci/vodene_kozice_ili_varicellae
http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/19885/Djecje-osipne-bolesti.html
11. Internetski izvori − stručna podloga učiteljicama/učiteljima u radu s učenicima i
roditeljima:
https://javno-zdravlje.hr/category/pravilna-prehrana/
https://javno-zdravlje.hr/usi-lijecenje-i-sprjecavanje-usljivosti/
https://javno-zdravlje.hr/15-crijevne-zarazne-bolesti/
https://javno-zdravlje.hr/7-savjeta-protiv-gripe-docekajte-ju-spremni/
https://javno-zdravlje.hr/zimske-bolesti-disnih-organa/
https://javno-zdravlje.hr/razlikujete-li-gripu-i-prehladu/
https://javno-zdravlje.hr/category/obitelj-zdravlje/
https://zdravstvo.gov.hr/koronavirus-i-mjere-prevencije/4952
https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/hrana-i-zdravlje/300
https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/letak-hranite-li-se-i-vi-zdravo/
https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/pravilna-prehrana-u-zimskim-
mjesecima/
https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/preporuke-za-proljetno-ljetnu-
prehranu/
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3164.html (Normativi
za prehranu učenika u osnovnoj školi)
Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama, MZOŠ, 2013.
36

PRIJEDLOG ZA INTEGRIRANI NASTAVNI DAN – ZDRAVLJE I OSOBNI RAZVOJ
INTEGRIRANI DAN: BRINEM SE O SEBI
PID: Zdravlje
PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o važnosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i
prirodi.
Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih
osoba.
Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga zdravlja
(obitelj, prijatelji).
HJ: Dvotočka i zarez u nabrajanju

OŠ HJ A.3.4. U
čenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
piše dvotočku i zarez u nabrajanju
LK: Masa i prostor: različiti odnosi mase i prostora

OŠ LK A.3.1. U čenik likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite sadržaje.
Učenik se u stvaralačkome procesu i izražavanju koristi:
− likovnim jezikom (obvezni pojmovi likovnoga jezika i oni za koje učitelj smatra
da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenome zadatku)
− iskustvo usmjerenoga opažanja
– doživljaj utemeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama
OŠ LK A.3.2. Učenik demonstrira fine motoričke vještine upotrebom različitih likovnih
materijala i postupaka u vlastitome likovnom izražavanju.
Učenik istražuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnoga uratka.
Demonstrira fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija
prstiju i očiju, sitni pokreti).
GK − Sviranje ritma
OŠ GK B.3.4. Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/
brojalice koje izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom,
pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
učenik stvara/improvizira ritamske cjeline glasom, pokretom/plesom,
pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama
učenik pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam
MAT – Procjenjujem i mjerim

MAT OŠ D.3.2. Procjenjuje i mjeri masu tijela.
Uočava masu kao svojstvo tijela. Uspoređuje mase tijela.
Imenuje jedinice za mjerenje mase (gram, dekagram, kilogram, tona).
Upoznaje različite vage i postupak vaganja.
37

Procjenjuje i mjeri masu tijela te pravilno zapisuje dobivenu vrijednost

(mjernim brojem i znakom jedinične veličine).
MAT OŠ D.3.4. Procjenjuje i mjeri volumen tekućine.
Upoznaje i uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine.
Opisuje vezu između oblika i volumena tekućine.
Procjenjuje i mjeri volumen tekućine prelijevanjem.
Imenuje jedinice za mjerenje volumena tekućine (litra, decilitar).
TZK – Tjelovježbene aktivnosti

OŠ TZK D.3.2. I zvodi raznovrsne vježbe u svrhu poboljšanja sustava za kretanje.
Usavršava jednostavne vježbe za poboljšanje sustava za kretanje.
SR – Briga o zdravlju
zdr A.2.2.A Razlikuje pravilnu od nepravilne prehrane i razumije važnost pravilne prehrane
za zdravlje.
zdr A.2.2.B Primjenjuje pravilnu tjelesnu aktivnost sukladno svojim sposobnostima,
afinitetima i zdravstvenomu stanju.
38

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU − ZDRAVLJE I OSOBNI RAZVOJ
ŠTO? IZVRSNO DOBRO MORAM BOLJE
Brinem se o svome zdravlju.
Redovito održavam osobnu

higijenu.
Raznoliko se hranim.
Redovito spavam i odmaram

se.
Pridržavam se uputa
liječnika, ljekarnika i
roditelja.
Nabrajam osnovna dječja

prava.
Poštujem dječja prava, ne

rugam se, ne vrijeđam i ne
udaram nikoga.
Nabrajam najčešće zarazne

bolesti.
Opisujem prijenos zaraznih

bolesti dodirom, slinom,
krvlju.
Ako se razbolim od zarazne

bolesti, ostat ću kod kuće i
liječiti se.
39

PITANJA ZA KVIZ, UČENJE ILI PROVJERU ZNANJA
ZDRAVLJE I OSOBNI RAZVOJ
1. Kako se brinemo o svome zdravlju?
2. Po čemu prepoznajemo da smo bolesni?
3. Objasni kako liječnici pomažu pri očuvanju našega zdravlja.
4. Opiši kako se koristimo lijekovima.
5. Što trebaš napraviti ako te nešto zaboli ili se ne osjećaš dobro?
6. Nabroji neka važnija dječja prava.
7. Što sve čini nasilje?
8. Što treba učiniti dijete koje prepozna nasilje?
9. Od čega je sastavljen organizam?
10. Koja je uloga ovih organa: kože, pluća, želuca, srca, mozga?
11. Kako se štitiš od sunca i vrućine, a kako od hladnoće?
40

NASTAVNI LISTIĆ – BRIGA O ZDRAVLJU
1. Održavanjem osobne higijene i čistoće tijela i okoliša, raznolikom prehranom,

boravkom na svježemu zraku, odmorom i spavanjem:
a) brinemo se o susjedima
b) brinemo se o zdravlju
c) brinemo se o obitelji.
2. Kako se osjeća zdrav čovjek?

a) dobro b) bolesno c) žalosno
3. Komu ćeš se obratiti za pomoć ako se ne osjećaš dobro i nešto te boli?

a) prijatelju b) susjedi c) roditelju i liječniku
4. Ako si bolesna/bolestan, ti ćeš:

a) ići u školu
b) igrati se s prijateljima u parku
c) pridržavati se uputa liječnika.
5. Kako ne bismo bili premršavi ili predebeli, trebamo jesti:

a) samo čokoladu
b) zdravu i raznoliku hranu
c) hamburgere i čips.
6. Izbaci uljeza iz Konvencije o pravima djeteta.

a) Dijete ima pravo na obrazovanje.
b) Dijete ima pravo na zdravstvenu zaštitu.
c) Dijete ima pravo biti zlostavljano.
7. Prepoznaš li nasilje, ti ćeš:

a) zatražiti pomoć bilo koje odrasle osobe
b) zatražiti pomoć bilo koje odrasle osobe u koju imaš povjerenja
c) šutjet ćeš i bit će ti žao.
8. Hrabri telefon i Plavi telefon jesu:

a) udruženja koja pomažu zlostavljačima
b) udruženja koja pomažu zlostavljanoj djeci
c) udruženja koja pomažu zlostavljanoj djeci i njihovim obiteljima.
41

NASTAVNI LISTIĆ - ŠTO KAD SMO BOLESNI?
Riješi križaljku.
1. upala grla 1.
2. oku nevidljiva sitna bića,
uzrokuju viroze 2.
3. nametnici koji se smještaju u
kosu 3.
4. nametnik kojeg možemo 4.
dobiti u prirodi
5. zarazna bolest − bol u grlu, 5.
osip po tijelu
U označenim je poljima riječ: .
Zaokruži slovo ispred rečenica koje opisuju tu bolest te kako se treba ponašati oboljeli od
te bolesti.
a) Oboljeli ima temperaturu.
b) Mora mnogo jesti.
c) U kosi ima uši.
d) Treba piti što manje tekućine.
e) Boli ga cijelo tijelo.
f) Mora se odmarati.
g) Oboljeli može ići u školu.
h) Treba odmah ići liječniku.
i) Ima kozice po tijelu.
42

MOJA OSOBNA ISKAZNICA
IME I PREZIME:
VISINA: TEŽINA: OPSEG GLAVE:
BOJA KOSE: BOJA OČIJU:
BROJ CIPELA: VELIČINA ODJEĆE:
OTISCI PRSTIJU DESNE RUKE:
palac kažiprst srednjak prstenjak mali prst
43

NASTAVNI LISTIĆ – JEDEM, PIJEM I RAČUNAM
1. Pekar je ispekao 792 peciva. Četvrtina peciva bile su pletenice. Trećina peciva bile
su žemlje, a šestina pereci. Ostatak peciva bile su kifle.
Izračunaj koliko je pletenica, žemlji, pereca i kifli ispekao pekar.
2. Prati koliko čaša vode dnevno popiješ. Oboji količinu popijene vode i izračunaj
koliko si vode popila/popio tijekom dana.
NADNEVAK: _____________________
Tijekom dana popila/popio sam ____________________________ vode.
3. Nabroji što više vrsta tekućina koja su djeci preporučljiva za piće. (Koristi se
dvotočkom i zarezom pri nabrajanju.)
44

PRILOG 1
KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRAVIMA DJETETA1
„PRAVA“ su nešto što svako dijete treba imati ili treba moći ostvariti.
Ta su prava navedena u Konvenciji UN-a o pravima djeteta. Imamo pravo znati svoja prava. Sva
Većina zemalja ih poštuje. Sva su prava prava su jednako važna. Kako rastemo,
međusobno povezana i sva su jednako važna. imamo više odgovornosti u određivanju
vlastitih izbora i provođenju svojih
20. studenog proglašen je Međunarodnim danom prava.
djeteta i danom Konvencije UN-a o pravima djeteta.
1. Imam pravo na život.
2. Imam pravo na ime i pravo na nacionalnost (pripadanje državi).
3. Imam pravo na identitet – službeni zapis o tome tko sam.
Nitko mi to ne smije oduzeti.
4. Imam pravo živjeti sa svojim roditeljima, osim ako je to loše za mene.
Imam pravo živjeti s obitelji koja brine za mene.
5. Imam pravo iznijeti svoje mišljenje, a odrasli ga trebaju poslušati i ozbiljno razmotriti.
6. Imam pravo saznati različite stvari i dijeliti svoje mišljenje s drugima, kroz priču, crtež,
pisanje ili na bilo koji drugi način koji nije štetan ili uvredljiv za druge ljude.
7. Imam pravo izabrati svoju vjeroispovijest i vjerovanja. Roditelji mi trebaju pomoći
odlučiti o onome što je ispravno, a što krivo, i što je najbolje za mene.
8. Imam pravo birati svoje prijatelje, pridružiti se skupini ili okupiti skupinu, dok god to ne
šteti drugima.
9. Imam pravo na privatnost.
10. Imam pravo s radija, iz novina, knjiga, računala i drugih izvora saznati informacije koje
su važne za moju dobrobit. Odrasli se trebaju pobrinuti da informacije koje dobivam nisu
štetne i pomoći mi u pronalaženju i razumijevanju informacija koje trebam.
11. Imam pravo na odgoj od strane svojih roditelja (ako je moguće).
12. Imam pravo na zaštitu od nanošenja boli i lošeg postupanja, tjelesnog ili duhovnog.
13. Ako imam neku teškoću u razvoju, imam pravo na posebno obrazovanje i njegu kao i na
sva prava iz ove Konvencije, kako bih mogao živjeti kao sva druga djeca.
14. Imam pravo na najbolju moguću zdravstvenu skrb, ispravnu vodu za piće, kvalitetnu
hranu, čistu i sigurnu okolinu i informacije koje će mi pomoći da zdravo rastem.
15. Imam pravo na pomoć od vlade u slučaju siromaštva ili ako sam u nevolji.
16. Imam pravo na pomoć nakon ozljede, zanemarivanja ili ako je netko loše postupao sa
mnom.
17. Imam pravo na hranu, odjeću, sigurno mjesto za život i zadovoljenje svojih osnovnih
potreba.
18. Imam pravo na kvalitetno obrazovanje. Trebam ohrabrivanje i poticanje za pohađanje
škole do najvišeg stupnja koji mogu postići.
19. Obrazovanje mi treba pomoći u korištenju i razvijanju darovitosti i sposobnosti. Treba mi
pomoći i da naučim živjeti u miru, štititi okoliš i poštivati druge ljude.
20. Imam pravo na igru i odmor.
21. Imam pravo na zaštitu od rata i život u miru. Nikome nije dopušteno kažnjavati me na
okrutan ili štetan način.
22. Imam pravo znati svoja prava.
1
Ako želiš pročitati sve članke iz Konvencije i ispuniti anketu o njezinom razumijevanju, potraži na internetu:
www.dijete.hr
45

PRILOG 2
KRPELJ
KAKO SE ČUVATI U PRIRODI, KAKO PREPOZNATI SIMPTOME UBODA KRPELJA

Izvori:
https://www.pp-medvednica.hr/novosti/dobrobiti-i-opasnosti-u-prirodi/
https://www.pp-medvednica.hr/priroda-i-kultura/covjek-i-priroda/opasnosti-u-sumi/
http://www.stampar.hr/hr/sezona-krpelja-kako-se-zastititi
Za vrijeme boravka u prirodi treba birati šire putove i izbjegavati provlačenje kroz
grmlje; nositi radije odjeću od glatkih materijala, na glavi imati šiltericu. Dijelove odjeće
ne treba odlagati na grmlje. Nakon boravka u prirodi i povratka kući potrebno je pregledati
cijelo tijelo i vlasište. Ako nađete krpelja, potrebno ga je pažljivo odstraniti. Krpelja treba
pincetom uhvatiti što bliže glavi da se izbjegne gnječenje zatka i opreznim, smirenim
potezanjem u raznim smjerovima izvući ga van. Ako se krpelj i svi njegovi dijelovi ne mogu
izvući iz kože, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Ubod krpelja često je uzrok meningitisa i encefalitisa koji se mogu prepoznati po

ukočenome vratu, zaboravnosti, konfuznosti, groznici i preosjetljivosti na svjetlost.
Krpelji su mali, ali vrlo opasni nametnici, nastanjuju isti prostor kao i ljudi i vrlo im
je zgodno ,,prilijepiti“ se na čovjekovu kožu i sisati krv. Taj se nametnik, kao i svaki drugi,
može iskorijeniti i uništiti, no krpelji mogu biti vrlo opasni jer prenose mnoge opasne bolesti.
Lajmska bolest, zaraza koju prenose krpelji, najčešće dolazi od krpelja koji žive na
koži divljači i papkara. Ubod je uglavnom bezbolan, no vrlo brzo slijedi crvenilo, oteklina,
a nakon desetak dana simptomi koji nalikuju gripi te su praćeni glavoboljom, bolovima u
zglobovima, malaksalošću, groznicom... Zanemare li se simptomi, tegobe se mogu razviti
u artritis, oštećenja perifernoga živčanog sustava pa i zastoj rada srca.
46

Tema: ŽIVI SVIJET I OKOLIŠ, ENERGIJA I OKOLIŠ

• Živo ili neživo Modul:

• Živi svijet – biljke • Živi svijet i energija
• Živi svijet životinja Jedinice:
• Brinem se o okolišu • Život bića; Energija u nama i
• Energija i živi svijet oko nas
• Energija i okoliš
PRIJEDLOG IZVANUČIONIČNE NASTAVE:
• Obilazak školskoga dvorišta ili obližnje životne zajednice – živi svijet u

neposrednome okolišu
• Posjet zaštićenomu području u zavičaju (park prirode, nacionalni park i
slično)

Život biljke
Život životinja
• Prilozi:
Prilog 1 – Najveći cvijet na svijetu
Prilog 2 – Zanimljivosti iz svijeta živih bića u Hrvatskoj
Prilog 3 – Ekokalendar i recikliranje papira
47


ŽIVO ILI NEŽIVO
Igra Razvrstaj predmete
U platnenu vrećicu stavimo plastičnu i drvenu kvačicu za rublje, plastičnu i pletenu/
drvenu košaricu, kožnu, gumenu i vunenu rukavicu, običnu olovku i flomaster, plastičnu
kapu za tuširanje i vunenu kapu… Jedan učenik treba zavući ruku u vrećicu i opipom
prepoznati predmet koji je primio. Kad ga imenuje, izvadi ga iz vrećice i stavlja na desnu ili
lijevu stranu klupe bez ikakva prethodnog objašnjavanja prema kojoj osobini razvrstavamo
predmete. Na jednu stranu treba stavljati sve predmete od umjetnih materijala (guma,
plastika), a na drugu one od prirodnih (drvo, papir, vuna), no učenicima to ne kažemo, već
ih puštamo neka sami uoče kriterij po kojemu razvrstavamo predmete. Učiteljica/učitelj
jednostavno potvrdi odabrano mjesto za predmet ili premjesti predmet na drugi kraj bez
ikakva objašnjavanja. Zatim drugi učenik pogađa tajanstveni predmet iz vrećice i razvrstava
ga (bez objašnjavanja). Promatrajući obje hrpe razvrstanih predmeta, učenici trebaju
zaključiti prema kojemu ih obilježju razvrstavamo. Upozorimo ih da sve do kraja igre, do
zadnjega razvrstanog predmeta ne izgovaraju naglas svoje zaključke kako bi svaki učenik
imao priliku sam do njega doći. Na kraju igre imat ćemo dvije hrpe predmeta: od prirodnih i
od umjetnih materijala. Igru možemo nadograditi razvrstavanjem predmeta napravljenih od
žive (drveta, kože, vune) i od nežive (kamen, staklo) prirode. Možemo promotriti predmete
na sebi i/ili u učionici i razvrstavati ih prema materijalima od kojih su načinjeni.
ŽIVOT BILJKE
Učenicima možemo pročitati tekst o rafleziji (v. prilog 1), najvećemu cvijetu na svijetu,
te im zadati neki od zadataka predloženih u prilogu 1.
ZANIMLJIVOSTI
I biljka se kreće: Korijen biljke uvijek raste prema dolje, u smjeru u kojemu ga privlači
Zemlja. Sila teža Zemlje poticaj (podražaj) je zbog kojega se biljka „giba, kreće“; korijen
raste prema tome podražaju, a stabljika suprotno od njega. Gibanje biljke potaknuto silom
težom zove se geotropizam.
Dubrovačka zečina: U Hrvatskoj ima nekoliko biljnih vrsta koje rastu samo u nekim
područjima (endemi). Jedna od njih je dubrovačka zečina. Ona nastanjuje pukotine strmih
obalnih stijena u primorskim krajevima.
ŽIVOT ŽIVOTINJA
Igra pantomime: Izabrani učenik prikazuje pantomimom neku životinja, a ostali
učenici pogađaju o kojoj je životinji riječ. Prije nego što sljedeći učenik pantomimom pokaže
novu životinju, on mora reći čime se prethodno pogođena životinja hrani i ubrajamo li je
prema tome u biljoždere, sveždere ili mesoždere.
Igra Glasanje životinja: Pustimo snimku glasanja domaćih životinja i imenujemo
glasanje pojedinih životinja. Snimku glasanja životinja možemo pronaći na stranici: http://
www.youtube.com/ watch?v=oDxxylkbjOI (nazivi životinja nisu na hrvatskome jeziku, stoga
puštamo samo zvuk).
48

ZANIMLJIVOSTI
Mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris) živi u samo nekoliko rijeka u Hrvatskoj
i u Bosni i Hercegovini te nigdje drugdje na svijetu.
Možemo razgovarati o životinjama koje se javljaju kao česti likovi u basnama i
osobinama koje su im u njima pridane: sova – mudrost, magarac – tvrdoglavost, lisica –
prepredenost, zmija i vuk – pokvarenost. Vuk i zmija u pričama često imaju ulogu negativaca,
ali u stvarnosti nijedna od tih životinja namjerno ne prilazi čovjeku. Vuk je stekao „loš glas“
jer vukovi zimi, kad teško pronalaze hranu, znaju napadati stoku, najčešće ovce i koze. U
Hrvatskoj nema zabilježenoga napada vuka na čovjeka. Zmije se također uglavnom klone
čovjeka. Kad dođe do slučajnoga susreta, zmija će pobjeći. Iako su i lovci i hrane se drugim
životinjama, one ne napadaju bića toliko veća od sebe. Do ugriza zmije dođe vrlo rijetko, a
najčešće upravo onda kad je čovjek pokuša loviti ili ubiti pa se životinja brani.
Kažu da je medvjed dobio ime zbog činjenice da, između ostaloga, MED JEDE. U
starijim se zapisima nalazi i pod nazivom medjed.
Više zanimljivosti o živome svijetu u Hrvatskoj nalazi se u prilogu 2. Prvi dio zanimljivosti
namijenjen je svim učenicima, dok je drugi dio namijenjen učiteljima i učenicima koji mogu
i žele više.
49

PRIJEDLOG INTEGRIRANOGA DANA – UPOZNAJEM BILJKE I ŽIVOTINJE

SVOGA ZAVIČAJA
Priroda i društvo – Živi svijet

PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode.
Opisuje osnovna obilježja živih bića.
Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju (zeljaste,
drvenaste, vazdazelene i sl.).
Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine
(npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.).
Prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu.
prirodi.
Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i šireme
prostoru.
Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
Hrvatski jezik – Opis biljke ili životinje

OŠ HJ A.3.5. Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i pridjevima, uvažavajući
gramatička i pravopisna pravila.
piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku
Likovna kultura: Životinja/biljka iz zavičaja

OŠ LK A.3.1. Učenik likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite sadržaje.
– doživljaj utemeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama.
Tjelesna i zdravstvena kultura – Tjelovježbene aktivnosti

OŠ TZK D.3.2. Izvodi raznovrsne vježbe u svrhu poboljšanja sustava za kretanje.
Usavršava jednostavne vježbe za poboljšanje sustava za kretanje.
odr A.2.2. Uočava da u prirodi postoji međudjelovanje i međuovisnost.

zadatka.
50

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU – ŽIVI SVIJET I OKOLIŠ, ENERGIJA I OKOLIŠ
Razlikujem živu i neživu prirodu i

mogu nabrojiti neke njezine dijelove.
Nabrajam osnovne životne uvjete.
Razlikujem i imenujem glavne dijelove

biljke i poznajem njihovu ulogu.
Imenujem jestive dijelove biljaka

kojima se koristim u prehrani.
Opisujem vezu uvjeta života i živoga

svijeta.
Nabrajam najmanje tri načina kako ja

mogu čuvati okoliš od onečišćenja.
Razlikujem različite vrste prehrane

kod životinja.
Objašnjavam utjecaj čovjeka na okoliš.
Imenujem jednu zaštićenu biljku

svoga zavičaja.
Imenujem jednu zaštićenu životinju

svoga zavičaja.
U svakodnevnome životu štitim svoj

okoliš.
Opisujem važnost energije iz hrane za

život ljudi.
Uočavam važnost električne energije

za svakodnevni život.
Objašnjavam pretvorbu energije iz

jednoga oblika u drugi.
Nabrajam obnovljive izvore energije.
51

ŽIVI SVIJET I OKOLIŠ, ENERGIJA I OKOLIŠ

1. Što je priroda?
2. Imenuj osnovne životne uvjete.
3. Navedi po tri primjera dijelova žive i nežive prirode.
4. Koja je skupina biljaka najrasprostranjenija na Zemlji?
5. Navedi tri biljke cvjetnjače.
6. Nabroji glavne dijelove biljke.
7. Što se proizvodi u listu?
8. Koji dio biljke upija hranjive tvari i vodu iz tla?
9. Za što biljci služe cvijet i plod?
10. Za što biljci služi stabljika?
11. Koje je najplodnije tlo?
12. Nabroji pet divljih životinja.
13. Nabroji pet domaćih životinja.
14. Kako se životinje razlikuju prema prehrani?
15. Čime se hrane biljožderi?
16. Čime se hrane mesožderi?
17. Kako se zovu životinje koje se hrane i biljkama i životinjama?
18. Nabroji tri biljoždera.
19. Nabroji tri mesoždera.
20. Nabroji tri sveždera.
21. Koji su kućni ljubimci mesožderi?
22. Trebaju li mesožderi hranu koju proizvode biljke? Obrazloži odgovor.
23. Kako biljke ovise o životinjama?
24. Ovise li sve životinje o biljkama?
25. Kako ljudi iskorištavaju svoj okoliš?
26. Zašto moramo čuvati okoliš?
27. Imenuj zaštićene biljke i životinje iz svoga zavičaja.
28. Za što upotrebljavaš električnu energiju?
29. Kako možeš pridonijeti smanjivanju potrošnje energije?
30. Nabroji obnovljive izvore energije.
52

NASTAVNI LISTIĆ – ŽIVOT BILJKE

1. Živa bića koja rastu iz zemlje jesu: 2. Biljke proizvode:
a) životinje a) dušik
b) ljudi b) kisik

c) biljke. c) željezo.
3. Dijelovima biljke pridruži njihove nazive.

korijen
stabljika
list
cvijet
plod
4. Dopuni rečenice služeći se slikom biljke iz prethodnoga zadatka.
Dio biljke koji proizvodi hranu za biljke i kisik je _________.
Dio biljke koji služi za razmnožavanje je _________.
Dio biljke kojim je ona pričvršćena za tlo i kojim upija vodu i hranjive tvari je ____________.
Dio biljke kroz koji prolaze voda i hranjive tvari je ____________.
Dio biljke koji nastaje iz cvijeta je ____________.
5. Slici pridruži naziv biljke.

SUNCOKRET NARANČA MASLAČAK DJETELINA
6. Spoji biljku s njezinim dijelom koji možeš jesti.
KORIJEN PLOD LIST
MRKVA GRAŠAK SALATA ROTKVICA KESTEN RAJČICA CIKLA ŠPINAT
53

NASTAVNI LISTIĆ – ŽIVOT ŽIVOTINJA
1. Tko proizvodi hranu za sve životinje? 2. Prema prehrani životinje svrstavamo u:

a) biljke a) dvije skupine
b) same životinje b) tri skupine
c) ljudi c) četiri skupine.
3. Pojmove iz lijevoga stupca poveži s tvrdnjama u desnome.
mesožderi hrane se samo biljkama
biljožderi hrane se samo mesom
svežderi hrane se i biljkama i životinjama
4. U krugove smjesti životinje prema vrsti prehrane.
ZEC SVINJA JAZAVAC KOZA VUK MEDVJED MAČKA
mesožderi biljožderi svežderi
ORAO MIŠ VJEVERICA LISICA JELEN
5. Sve biljke i životinje koje žive na jednome prostoru međusobno su povezane i čine:
a) životne uvjete
b) životni prostor
c) životnu zajednicu.
6. Dopuni rečenice riječima: tlo, biljkama, hranu, živa bića.
Biljke od hranjivih tvari proizvode __________________________.
Biljožderi i svežderi hrane se ______________________________.
Hranjive tvari dospijevaju natrag u _____________ kroz izmet i uginula ____________.
7. Razvrstaj životinje na domaće i divlje. Spoji crtom.
PAS JAZAVAC KOKOŠ ZEC SVINJA VUK SRNA
DOMAĆE DIVLJE
KRAVA OVCA MEDVJED MAČKA KOZA LISICA JELEN
54

8. Koje su od navedenih životinja zaštićene u Hrvatskoj? Zaokruži.
vidra istarska kokoš morska kornjača domaća mačka
bjeloglavi sup konj
9. Riješi križaljku i u označenim mjestima dobit ćeš naziv jedne izvorne pasmine domaće
životinje iz Istre.
1. nastamba za neke domaće 1.

životinje
2. domaća životinja, ima perje i 2.
živi u kokošinjcu
3. ono što smo naslijedili od svojih 3.
predaka
4.
4. proizvodi hranu za sebe i ostala
živa bića 5.
5. staja za goveda i konje
6. zaštićena životinja, slatkovodni 6.
sisavac
7.
7. nastamba za svinje
8. rasa, podvrsta neke životinjske 8.
vrste
10. Istraži jednu zaštićenu biljku i ugroženu životinju. Podatke prikaži u prezentaciji ili s
pomoću plakata.
11. U proljeće se iz toplijih krajeva, s juga, vraćaju ptice selice. Svakoga dana tijekom
jednoga tjedna vratilo se 59 lastavica i 68 roda.
a) Koliko je lastavica stiglo tijekom tjedna?
b) Koliko je roda stiglo tijekom tjedna?
c) Koliko je ukupno selica stiglo tijekom tjedan dana?
12. Na livadi su procvjetala 504 cvijeta različitih boja. Trećina je cvjetova bijele boje. Polovina
od ukupnoga broja cvjetova žute je boje. Ostatak je cvjetova ljubičaste boje.
Koliko je cvjetova bijele, koliko žute, a koliko ljubičaste boje?
55

PRILOG 1
NAJVEĆI CVIJET NA SVIJETU – RAFLEZIJA.

U prašumama Azije živi raflezija, biljka s najvećim cvijetom na svijetu. Otkrivena
je 1818. godine, a međunarodni (latinski) naziv Rafflesia arnoldii dobila je prema imenima
dvaju znanstvenika: Josepha Arnolda i njegova suputnika sir Thomasa Stamforda Rafflesa.
Mnoge druge biljke i životinje također nose latinske nazive nastale prema imenima svojih
pronalazača. Cvijet raflezije može biti velik poput gume autobusa, može imati čak jedan
metar u promjeru i masu od 11 kilograma. Središnji je dio cvijeta udubina, poput zdjele,
a oko njega se nalazi pet velikih mesnatih latica. Iako cvijet raflezije izgledom i veličinom
mami na promatranje, mnogi ljudi ne mogu dugo izdržati u njegovoj blizini zbog izrazito
neugodnoga mirisa. Zahvaljujući tomu mirisu, sličnomu smradu strvine (uginule životinje),
privlači muhe koje na svojim nogama raznose pelud s cvijeta na cvijet i tako pomažu u
razmnožavanju raflezije. Cvijet raflezije cvate samo nekoliko dana, a onda uvene. Raflezija
je rijetka i ugrožena biljka. Sve je manje tropskih kišnih šuma u kojima raste, a ugrožavaju
je i ljudi koji je beru. U Hrvatskoj možemo vidjeti umjetni cvijet raflezije u Tropskoj kući
Zoološkoga vrta u Zagrebu. Tamo je možemo pažljivo promotriti izbliza bez neugode njezina
smrada.
MOGUĆI ZADATCI UZ TEKST O RAFLEZIJI:

1. Učenici mogu po sjećanju nabrojiti poznate cvjetove po veličini.
2. Raflezija svojim smradom privlači muhe koje slijećući s cvijeta na cvijet raznose
njezin pelud i tako joj pomažu u razmnožavanju. Zašto mnogi cvjetovi mirišu?
3. Na tlu ili na ploči možemo nacrtati krug promjera 1 m kako bismo učenicima
dočarali veličinu cvijeta raflezije.
4. Puna školska torba teži oko 6 kilograma. To znači da su najveći cvjetovi raflezije
teški kao dvije školske torbe. Učenike možemo upozoriti na pravilno nošenje
torbe na oba ramena te ih upozoriti kako ne smiju dizati dvije torbe odjednom jer
se tako mogu povrijediti.
Prema: http://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/102012289
56

PRILOG 2
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA ŽIVIH BIĆA (BILJKE, ŽIVOTINJE, ALGE…) U

HRVATSKOJ
1. DIO
• Morska biljka cvjetnica oceanski porost (Posidonia oceanica) može živjeti preko
1000 godina.
• Školjki prstacu (Lithophaga lithophaga) potrebno je oko 80 godina da naraste do
veličine od 12 cm.
• Dobri dupin (Tursiops truncatus) roni do 500 m dubine i može ostati pod morem do
8 minuta.
• Ptica kudravi nesit (pelikan) (Pelecanus crispus) ima promjer krila i do 320 cm
(više od 3 m), a droplja (Otis tarda) dosegne masu i do 16 kg. Obje su vrste ptica u
Hrvatskoj izumrle!
• Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas živi oko 200 vukova (Canis lupus).
• Smeđi medvjed (Ursus arctos) oko 95 % prehrambenih potreba zadovoljava biljnom
hranom.
• Ris (Lynx lynx) može uloviti plijen 3 do 4 puta veći od njega samoga.
• Kornjača glavata želva (Caretta caretta) može doživjeti starost od 80 i više godina.
• Blavor (Pseudopodus apodus) gušter je bez nogu koji svojim dugačkim izduženim
tijelom podsjeća na zmiju.
• Poskok (Vipera ammodytes), najotrovnija hrvatska zmija, ne može skakati. Naziv je
dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave ljudi, ali ne zato što poskoci skaču,
nego zato što se oni pred kraj ljeta i ujesen sunčaju na nižim granama drveća i
grmlja.
• Riječna kornjača (Mauremys rivulata) u Hrvatskoj se može naći samo u nekoliko
manjih lokava i malih vodotoka u južnoj Dalmaciji.
• Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) biljka je mesožderka koja se hrani
kukcima. Tijekom jednoga ljeta može uloviti oko 2000 kukaca.
• Dok se krtica (Talpa europaea) hrani gujavicama, čije tijelo sadržava 85 % vode,
uopće ne pije vodu.
• Koža žabe zelene krastače (Pseudepidalea viridis) posuta je mnogobrojnim
bradavicama, tj. kožnim žlijezdama čija je izlučevina neugodnoga okusa i mirisa te
joj služi kao obrana od neprijatelja.
• U Hrvatskoj raste preko 150 svojti orhideja (Orchidaceae), koje su sve zakonom
strogo zaštićene.
• Gatalinka (Hyla arborea) vrsta je žabe koja je vrlo vješt penjač i uglavnom obitava na
drveću.
• Biljka kockavica (Fritillaria meleagris) može doživjeti starost od 30, a vjerojatno i
više godina.
(Preuzeto sa stranica Državnoga zavoda za zaštitu prirode, http://www.dzzp.hr/kategorija/ clanak/print.
php?id=757.)
57

2. DIO
• Podzemna pijavica (Erpobdella mestrovi) živi na dnu Lukine jame, najdublje jame u
Hrvatskoj, na 1392 m dubine.
• Smeđa morska alga jadranski bračić (Fucus virsoides) živi jedino u Jadranskome
moru.
• Brzina rasta crvenoga koralja (Corallium rubrum) iznosi samo 0,4 do 0,8 mm
godišnje.
• Obični trp (Holothuria tubulosa) prilikom ispuštanja gameta izdiže se s morskoga
dna u položaj pri kojemu mu je oko dvije trećine tijela u okomitome položaju prema
površini mora. Jedina slatkovodna podzemna spužva (Eunapius subterraneus) na
svijetu živi samo u Hrvatskoj, na području Ogulinsko-plaščanske krške zaravni i
Like.
• Čovječja ribica (Proteus anguinus) jedini je podzemni vodeni kralježnjak u
Hrvatskoj.
• Ženka morske ribe − konjić dugokljunić (Hippocampus guttulatus) polaže jajašca u
mužjakovu leglenu vrećicu gdje ih on oplodi te nosi tri tjedna, nakon čega na svijet
izlaze mladi.
• Vrsta šišmiša – veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) dobio je ime po
naborima na nosu koji mu služe kao usmjerivači signala visoke frekvencije pri
orijentaciji i lovu.
• Vjetruša (Falco tinnunculus) vrsta je sokola koja vidi u ultraljubičastome dijelu
spektra, što joj omogućava praćenje tragova urina voluharica.
• Dubokomorska mesojedna spužva (Asbestopluma hypogea) koja se hrani malenim
račićima, pronađena je u morskoj jami unutar Parka prirode Telašćica na dubini od
samo 24 m.
• Školjka plemenita periska (Pinna nobilis) najveći je školjkaš Jadrana jer može
narasti više od 1 m.
• U Hrvatskoj raste preko 50 svojti lukova (rod Allium), od kojih su dvije endemične
vrste opisane kao nove za znanost posljednjih godina.
• Gusjenicu velikoga timijanova plavca (Maculinea arion) hrane crveni mravi u
mravinjaku svojim jajima i ličinkama sve do stadija kukuljice, dok se istodobno
mravi hrane slatkastim sekretom koji se izlučuje iz žlijezda na tijelu gusjenice.
(Preuzeto sa stranica Državnoga zavoda za zaštitu prirode, http://www.dzzp.hr/kategorija/ clanak/print.
php?id=757.)
58

PRILOG 3
EKOKALENDAR I RECIKLIRANJE PAPIRA
1. siječnja – Svjetski dan mira

2. veljače – Dan zaštite močvara
5. ožujka – Dan očuvanja energije
21. ožujka – Svjetski dan šuma
22. ožujka – Svjetski dan voda
22. travnja – Dan planeta Zemlje
26. travnja – Dan poticanja korištenja obnovljivih vrsta energije
3. svibnja – Dan Sunca
22. svibnja – Međunarodni dan biološke raznolikosti
5. lipnja – Dan zaštite okoliša
8. lipnja – Svjetski dan oceana
16. srpnja – Dan biciklista
24. kolovoza – Dan zaštite roda
16. rujna – Dan zaštite ozonskoga omotača
22. rujna – Dan bez automobila
26. rujna – Dan čistih planina
4. listopada – Dan zaštite životinja
10. listopada – Dan zahvalnosti za plodove zemlje
15. listopada – Dan pješačenja
16. listopada – Dan hrane
11. prosinca – Međunarodni dan planina
5. lipnja Dan zaštite okoliša

Recikliranje papira
– skupljeni papir izrezati i/ili istrgati na komadiće
– izrezane ili istrgane komadiće papira namočiti u toplu vodu i tako ostaviti nekoliko sati
– namočeni papir usitniti mikserom ili u blenderu ili jednostavno mijesiti dok se ne dobije
jednolična glatka smjesa − kaša od papira
– u smjesu dodati malo tekuće štirke ili škrobnoga brašna (na takvu recikliranom papiru
može se pisati jer se po njemu tinta ne razlijeva)
– na neku posudu ili kantu staviti kalup s mrežicom
– na mrežicu staviti gazu (veličinu i oblik gaze izrezati prema želji)
– na gazu staviti smjesu od papira, ravnomjerno je rasporediti po gazi
– pričekati da se ocijedi višak tekućine te valjati valjkom kako bi se iz nje iscijedio višak
vode
– papir staviti na tkaninu i prekriti ga još jednim slojem tkanine (npr. filcem, slojem
masnoga papira za pečenje) te još jednom valjati valjkom za tijesto kako bismo istisnuli
preostalu tekućinu
– pažljivo maknuti gornji sloj tkanine, reciklirani papir prebaciti na pamučnu tkaninu i
ostaviti da se osuši na toplome, suhome i prozračnome mjestu.
59

60

Tema: SNALAŽENJE U PROSTORU

• Strane svijeta Modul:

• Stajalište i obzor • Snalazim se u prostoru
• Od magneta do kompasa Jedinice:
• Maketa i plan • Strane svijeta, stajalište i obzor;
• Plan mjesta Plan mjesta; Reljef, zemljovid;
• Reljef Promet
• Zemljovid
• Snalazim se u prostoru
• Promet u mjestu
• Putovanje zemljovidom
IZVANUČIONIČNA NASTAVA:
• Orijentacija u školskome dvorištu
• Snalaženje u naselju/mjestu s pomoću plana mjesta
• Orijentacijske igre u školskome dvorištu
• Izlet u okolicu mjesta – reljef moga zavičaja

Snalaženje u prostoru
Plan mjesta 1
Plan mjesta 2
Geografska karta ili zemljovid
Zemljovid
Snalaženje na planu i zemljovidu
Promet
Bicikl
• Prilozi:
Prilog 1 – Integrirani dan - Bicikl
Prilog 2 – Osmosmjerka Strane svijeta
Prilog 3 – Karta krošnje stabla
61


STRANE SVIJETA
1. Strane svijeta u školskome dvorištu 1
Ovu nastavnu jedinicu možemo obraditi u školskome dvorištu, krećući se dvorištem i
orijentirajući se s pomoću Sunca. Učenicima možemo zadavati neka imenuju strane svijeta
ispred sebe, iza sebe; pokazuju rukom glavne i sporedne strane svijeta, kreću se prema
njima, odrede tko je u kojemu trenutku stao najsjevernije, tko najistočnije…
2. Sunčani sat
S učenicima možemo napraviti jednostavan sunčani sat, uru, tako da zabodemo štap u
zemlju i promatramo kretanje njegove sjene svaki puni sat tijekom dana (dok smo u školi).
Mjesto na kojemu je sjena bila u određeno vrijeme zabilježimo manjim štapićima. Idućih
sunčanih dana moći ćemo se snalaziti u vremenu s pomoću vlastite ure.
STAJALIŠTE I OBZOR
1. Snalaženje u školskome dvorištu 2
Ovu nastavnu jedinicu možemo obraditi u školskome dvorištu, krećući se dvorištem i
orijentirajući se s pomoću kompasa i Sunca te uočavajući promjene odnosa među objektima
u ovisnosti o našemu stajalištu. Učenicima možemo zadavati neka se kreću prema određenoj
strani svijeta, neka se okrenu prema zadanoj strani, rukom pokažu objekt južno od sebe i sl.
2. Skriveno blago 1
Možemo u školskome dvorištu sakriti neki predmet i napisati upute u nekoliko dijelova
kako pronaći skriveni predmet. Npr: Od izlaza iz škole krenite na istok do prvoga drveta. Na
njemu pronađite novu uputu.
Sljedećom uputom vodimo učenike do nove upute, a onda, nakon dvije do tri upute učenici
stižu do skrivenoga predmeta. Možemo napisati 3-4 različita kompleta uputa pa se učenici
u skupinama mogu različitim putovima kretati dvorištem do skrivenoga predmeta.
3. Osmosmjerka
Učenici mogu riješiti osmosmjerku u prilogu.
PLAN MJESTA
1. Skriveno blago 2
Možemo skicirati plan školskoga dvorišta ili učionice i u njemu označiti put do „blaga“ koje
djeca samostalno trebaju pronaći čitajući plan.
2. Karta krošnje stabla
Kako bi učenici što bolje razumjeli nastanak plana mjesta i tlocrt kao vrstu crteža koji se
rabi u crtanju plana i zemljovida, a istodobno što bolje uvježbali snalaženje u prostoru, s
njima možemo izraditi karte stabala u okolišu škole prema uputama u prilogu. Preporučljivo
je aktivnost provesti kao skupinski rad.
ZEMLJOVID
1. Koje sam mjesto odabrala/odabrao?
Jedan učenik odabere mjesto na zemljovidu (grad, rijeku, goru, prometnicu...), a ostali
trebaju postavljati pitanja kako bi otkrili koje je mjesto odabrao prvi učenik. Primjeri pitanja:
Je li to mjesto na zemljovidu označeno zelenom bojom? Nalazi li se to mjesto južno od Zagreba?
62

INTEGRIRANI NASTAVNI DAN – BICIKLOM U PROMETU
Priroda i društvo: Bicikl

PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije
na temelju vlastitih iskustava.
Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru.
Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš.
PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja
prirode, prirodnih i/ili društvenih pojava i/ili različitih izvora
informacija.
Promatra i opisuje. Postavlja pitanja. Postavlja pretpostavke o
očekivanim rezultatima.
Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke. Mjeri i očitava.
Likovna kultura – Bicikl

Demonstrira fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija
Matematika – Zadatci riječima

MAT OŠ A.3.6. P
rimjenjuje četiri računske operacije i odnose među brojevima u problemskim
situacijama.
Primjenjuje stečene matematičke spoznaje o brojevima, računskim
operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih
situacija.
Hrvatski jezik – Veliko početno slovo

OŠ HJ A.3.4. Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
− piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora,
ustanova u užemu okružju; imena knjiga i novina
uku D.2.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
zdr C.2.1.A Objašnjava opasnosti u prometu.
63

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU: SNALAŽENJE U PROSTORU
Imenujem glavne
i sporedne strane
svijeta uz korištenje
kratica.
Imenujem i opisujem
stajalište, obzor
(horizont, vidokrug).
Snalazim se u
prostoru s pomoću
kretanja Sunca i
kompasa.
Snalazim se na planu
grada.
Snalazim se na
zemljovidu.
Objašnjavam što je
reljef.
Prepoznajem
reljef zavičaja
prikazan maketom i
zemljovidom.
Poznajem znakove na
zemljovidu zavičaja
koji označavaju
prometnice.
Imenujem i razlikujem
vrste gradskoga
prometa.
Imenujem glavne
dijelove bicikla.
Koristim se biciklom
na siguran i pravilan
način.
64

SNALAŽENJE U PROSTORU
1. Nabroji glavne strane svijeta.
2. Nabroji sporedne strane svijeta.
3. Koja se strana svijeta nalazi između sjevera i istoka?
4. Koja se strana svijeta nalazi između sjevera i zapada?
5. Koja se strana svijeta nalazi između juga i istoka?
6. Koja se strana svijeta nalazi između juga i zapada?
7. Između kojih se strana svijeta nalazi jugozapad?
8. Između kojih se strana svijeta nalazi jugoistok?
9. Između kojih se strana svijeta nalazi sjeveroistok?
10. Između kojih se strana svijeta nalazi sjeverozapad?
11. Što znači kratica S?
12. Što znači kratica J?
13. Što znači kratica I?
14. Što znači kratica Z?
15. Što znači kratica JI?
16. Što znači kratica JZ?
17. Što znači kratica SI?
18. Što znači kratica SZ?
19. Na kojoj strani svijeta izlazi Sunce?
20. Na kojoj strani svijeta zalazi Sunce?
21. Na kojoj su strani svijeta često najgušći godovi na panju?
22. Na kojoj strani svijeta često najgušće raste mahovina?
23. Na kojoj strani svijeta mravi najčešće grade mravinjake?
24. Što je stajalište?
65

25. Što je obzor?
26. Koji su drugi nazivi za horizont?
27. Kada je vidokrug veći?
28. Što je kompas?
29. Koju stranu svijeta pokazuje obojena strana magnetne igle u kompasu?
30. Što je plan mjesta?
31. Gdje je na planu mjesta sjever?
32. Što je tumač znakova?
33. Što je reljef?
34. Što je zemljovid?
35. Koji su drugi nazivi za geografsku kartu?
36. Objasni značenje zelene boje na zemljovidu.
37. Objasni značenje žute boje na zemljovidu.
38. Objasni značenje smeđe boje na zemljovidu.
39. Objasni značenje plave boje na zemljovidu.
40. Pokaži na zemljovidu svoje mjesto.
41. Gdje je na zemljovidu sjever?
42. Na zemljovidu pokaži što se nalazi sjeverno od tvoga mjesta.
43. Na zemljovidu pokaži što se nalazi južno od tvoga mjesta.
44. Na zemljovidu pokaži što se nalazi istočno od tvoga mjesta.
45. Na zemljovidu pokaži što se nalazi zapadno od tvoga mjesta.
46. Na zemljovidu pokaži što se nalazi sjeveroistočno od tvoga mjesta.
47. Na zemljovidu pokaži što se nalazi jugoistočno od tvoga mjesta.
48. Na zemljovidu pokaži što se nalazi sjeverozapadno od tvoga mjesta.
49. Na zemljovidu pokaži što se nalazi jugozapadno od tvoga mjesta.
66

NASTAVNI LISTIĆ – SNALAŽENJE U PROSTORU
1. Dopuni.
Sprava s pomoću koje se možemo orijentirati naziva se _____________________. U njemu
se nalazi __________________ igla. Ona uvijek pokazuje smjer _____________________
− ____________________. Strane svijeta često su upisane kraticama na engleskome
jeziku. N predstavlja ________________ , S je ______________ , E je _____________,
a W je _______________.
2. Ako je sunce na najvišoj točki neba na jugu, a ti si okrenuta/okrenut leđima Suncu, gledaš
put __________________, a s tvoje desne strane nalazi se __________________.
3. S pomoću čega se još možemo orijentirati u prirodi?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Spoji.
Mahovina je obično na
južnoj strani.
Snijeg se na padinama obično brže otapa na
Godovi panja imaju veći razmak na
sjevernoj strani.
Mravinjaci su obično na
5. Kompas držimo na dlanu:

a) u vodoravnome položaju
b) u bilo kojemu položaju
c) u okomitome položaju.
6. Možemo li se kompasom koristiti po magli ili kiši?

a) ne možemo b) možemo
7. Kompas ne smijemo držati u blizini:

a) drvenih predmeta b) metalnih predmeta.
67

NASTAVNI LISTIĆ – PLAN MJESTA 1
1. Umanjeni prikaz ulica, zgrada, trgova i parkova na jednome listu papira naziva se
__________________. On je nacrtan dogovorenim ______________ ili ______________.
Na svakome se planu nalazi ____________________ ili _________________.
2. Crtež predmeta ili objekta gledan odozgo naziva se ________________.
3. Plan je mjesta: 4. Planovi nam služe:

a) umanjeni crtež mjesta a) za prikazivanje mjesta
b) zemljovid mjesta b) za prikazivanje zavičaja
c) uvećani crtež mjesta. c) za prikazivanje reljefa.
5. Nacrtaj plan svoga puta od kuće do škole.
6. Nacrtaj topografski znak: za prugu, za cestu, za jezero i za crkvu.
68

NASTAVNI LISTIĆ – PLAN MJESTA 2
1. Maja se sastaje s prijateljima na Trgu bana Jelačića, ali ne zna kako doći do tamo. Snaći
će se s pomoću:
a) knjiga b) plana mjesta c) televizora.
2. Osim papirnatoga plana grada, Maja može taj trg pronaći i na internetu. Ukucat će:
a) interaktivna karta Hrvatske-http://map.hak.hr/
a) interaktivna karta Europe
b) interaktivna karta škole.
3. Odaberi točnu tvrdnju:

a) plan je prikaz nekoga prostora sa strane
b) plan je prikaz samo nekih važnih ulica i trgova
c) plan je umanjeni crtež nekoga prostora gledan odozgo.
4. Kako bi svi ljudi razumjeli plan i prepoznavali ustanove, građevine i druge objekte, oni
su na planu prikazani:
a) pomoćnim znakovima
b) dogovorenim znakovima
c) kraticama.
5. Da bismo se bolje snalazili s pomoću plana mjesta, svaki plan mora imati označene
strane svijeta. Na planu je uvijek:
a) sjever dolje, jug gore, istok desno, zapad lijevo
b) sjever gore, jug dolje, zapad lijevo, istok desno
c) sjever desno, jug lijevo, istok gore, zapad dolje.
6. Skup dogovorenih znakova možemo pronaći u:

a) tumaču znakova (legendi)
b) pokazatelju znakova (legendi)
c) skupini znakova.
69

7. Ako nam hitno treba bolnica, na planu grada tražit ćemo gdje se nalazi ovaj dogovoreni
znak:
a) b) c)
8. Spoji dogovoreni znak s njegovim značenjem.
bolnica
tvornica
šk. most
škola
9. U većim se gradovima na mjestima gdje se okuplja mnogo ljudi nalazi:

a) veliki plan grada
b) fontana
c) restoran.
10. Plan grada pomaže nam:

a) da znamo što trebamo naučiti
b) da se znamo iz škole vratiti kući
c) da se bolje snađemo u nepoznatome mjestu.
70

NASTAVNI LISTIĆ – GEOGRAFSKA KARTA ILI ZEMLJOVID
1. Umanjeni prikaz Zemljine površine naziva se __________________________ ili
__________________________.
2. Je li plan mjesta vrsta zemljovida?

a) jest b) nije
3. Na zemljovidu se koriste dogovorene __________________ i ___________________.
4. Na zemljovidu vrh, gornji dio karte, uvijek je sjever. Moramo li pri snalaženju u prostoru
smjer sjevera na karti okrenuti u smjeru sjevera u prirodi? Zašto? Obrazloži svojim
riječima.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Kojom se bojom na zemljovidu označavaju sljedeći pojmovi? Spoji crtom.

a) ceste plava boja
b) vodene površine crna boja
c) željezničke pruge žuta, smeđa, tamnosmeđa ili crvenkasta boja
d) uzvisine crvena boja
6. Što ne prikazuju zemljovidi? Zaokruži.

a) željezničku prugu e) ulice
b) prometni znak f) automobile

c) jezera g) brežuljke

d) mora h) životinje
7. Kako su na zemljovidu raspoređene strane svijeta? Spoji crtom.

a) sjever lijevo

b) jug desno

c) istok gore

d) zapad dolje
71

NASTAVNI LISTIĆ – ZEMLJOVID
1. Zemljovid ili geografska karta jest:

a) umanjeni prikaz gradova
b) umanjeni prikaz ili slika većega prostora
c) umanjeni prikaz brežuljaka.
2. Sve udubine, ravnine i uzvisine na Zemljinoj površini nazivamo:

a) krajolikom b) obzorom c) reljefom.
3. Dio su reljefa i:
a) automobili b) vodene površine c) zrakoplovi.
4. Na zemljovidu je reljef prikazan:

a) slikama b) kružićima c) bojama.
5. Različite uzvisine prikazane su različitim bojama. To su:

a) žuta, zelena i smeđa
b) ljubičasta, plava i zelena
c) žuta, plava i crvena.
6. Svaka uzvisina ima:

a) dno, vrh, strane
b) vrh, padine i podnožje
c) vrh i podnožje.
7. U tumaču znakova vrh uzvisine prikazan je ovim dogovorenim znakom:
a) b) c)
8. Na zemljovidu rijeke možemo prepoznati po ovome znaku:
a) b) c)
72

NASTAVNI LISTIĆ – SNALAŽENJE NA PLANU I ZEMLJOVIDU
1. U našemu zavičaju prevladavaju:

a) gore i planine b) more c) nizine i brežuljci.
2. Najviše su uzvisine:
a) brda b) nizine c) brežuljci d) planine.
3. Bojama koje se rabe na zemljovidu pridruži slovo.

a) rijeka ____ žuta boja
b) brežuljci ____ zelena boja
c) nizine ____ plava boja
d) planine ____ smeđa boja
4. Pojmove u lijevome stupcu poveži tako da pojmovima u desnome stupcu pridružiš slovo.
a) zemljovid ____ umanjeni prikaz svih ulica, trgova, zgrada, zelenih površina
i ostalih dijelova nekog mjesta
b) reljef ____ svi oblici zemljišta
c) plan mjesta ____ umanjeni prikaz nekoga dijela Zemljine površine
d) tlocrt ____ jednostavan crtež predmeta gledan odozgo
5. Na uzvisini označi vrh, padine i podnožje.
73

6. Riješi zadatak s pomoću ovoga zemljovida. Označi strane svijeta.
____________________________________
Prepiši imena triju rijeka. ___________________________________________________.
Prepiši imena dviju uzvisina. __________________________________________________.
Imenuj uzvisinu koja je označena strelicom. (Provjeri na zemljovidu zavičaja.)
Najsjeverniji grad je _______________________________________________________.
Najzapadniji grad je _______________________________________________________.
Najistočniji grad je ________________________________________________________.
Najjužniji grad je __________________________________________________________.
Kroz grad Osijek teče rijeka ________________.
Zapadno od Siska nalazi se grad __________________________________________.
Na koju stranu svijeta treba putovati ako iz Karlovca želimo doći u Zagreb? ____________
Kako se zove gora koja je smještena sjeverno od Zagreba? ____________________________
74

7. Crtež prikazuje plan dijela naselja u kojemu stanuje Ivan. Njegova je zgrada označena
strelicom. Oboji je plavom bojom.
a) Označi na planu glavne strane

svijeta.
b) Doputovao si vlakom – crvenom
bojom označi put kojim ćeš se
kretati od željezničke stanice do
Ivanove zgrade.
c) Glavni trg u naselju oboji žutom
bojom.
d) Na kojoj se strani svijeta nalazi
školsko igralište u odnosu na
Ivanovu zgradu?
e) Koja se kulturna ustanova nalazi
zapadno od Ivanove zgrade?
SAMOPROCJENA
Označi kako si se osjećao nakon rješavanja zadataka na ovome listiću.
Većinu sadržaja Sve mi je jasno i Sve mi je jasno. Znam i

Zadatke rješavam razumijem, ali razumijem sve što smo više od onoga što nas je
uz pomoć. povremeno trebam radili. Sama/sam mogu učiteljica naučila / učitelj
pomoć. rješavati zadatke. naučio.
75

NASTAVNI LISTIĆ – PROMET
1. Autoceste su cestovne prometnice kojima se najbrže i najsigurnije putuje do udaljenih

mjesta. Pri putovanju autocestom često se prelazi preko mosta ili kroz tunel. Autocesta
ima barem dvije paralelne prometne trake kojima se odvija promet. Vožnja se autocestom
naplaćuje.
Ovaj prometni znak znači da je u tome smjeru zabranjen promet

autocestom.
Na sljedeća pitanja odgovori s pomoću zemljovida Republike Hrvatske.

Napiši naziv barem jedne hrvatske autoceste.
_____________________________________________________
Preko kojih rijeka ona prelazi?
______________________________________________________________________
2. Brzinu mjerimo putem koji prijeđemo u nekome vremenu. Jedinica za mjerenje brzine
je km/h (kilometar na sat). Brzina od 50 km/h (50 kilometara na sat) znači da vozilo za
jedan sat prijeđe udaljenost od 50 kilometara. Koliko prijeđe vozilo koje brzinom od 80
km/h vozi dva sata?
________________________________________________________________________
3. Najveću dopuštenu brzinu kretanja u prometu određuju prometni znakovi. Koliku najveću
brzinu ograničavaju sljedeći znakovi?
40 120
_______________________ _______________________
76

NASTAVNI LISTIĆ – BICIKL
1. Dopuni rečenice.
Biciklisti moraju poznavati _____________________ _____________________.
Ako nema biciklističke staze, biciklist se mora voziti _____________________ stranom

prometnice.
Dijete od devet godina može se biciklom uključiti u cestovni promet ako ima položen
_____________________ _____________________.
2. Zaokruži dva točna odgovora.

Dijete staro deset godina smije voziti bicikl u cestovnome prometu ako:
a) ima trenirku
b) vozi u pratnji starije osobe
c) ima putovnicu
d) ima kacigu na glavi.
3. Spoji oznaku i objašnjenje.

zabrana prometa za bicikliste
biciklistička staza
4. Navedi glavne dijelove bicikla.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
77

NASTAVNI LISTIĆ – BICIKL
1. Bicikl je:
a) prometni znak
b) prometalo
c) igračka.
2. Staza po kojoj se može upravljati biciklom naziva se:

a) motoristička staza
b) pješačka staza
c) biciklistička staza.
3. Dok se upravlja biciklom, kacigu na glavi moraju nositi:

a) djeca mlađa od 16 godina
b) djeca starija od 16 godina
c) djeca mlađa od 16 godina bez pratnje roditelja.
4. Bicikl se, osim kao prijevozno sredstvo, koristi i za:

a) igru b) učenje c) zabavu i rekreaciju.
5. Ako nema biciklističke staze, bicikl možemo voziti:

a) pločnikom b) kolnikom c) desnom stranom prometnice.
6. Dio bicikla na koji postavimo stopala dok vozimo zovemo:

a) sjedalo b) blatobran c) pedale.
7. Dijete starije od 9 godina može upravljati biciklom u cestovnome prometu ako:

a) ima položen vozački ispit
b) ima položen biciklistički ispit
c) ima položen ispit za upravljanje kamionima.
8. Da bismo se sigurno kretali u prometu, moramo:

a) poznavati prometne znakove
b) poznavati samo neke prometne znakove
c) znati dobro upravljati biciklom.
9. Ako upravljamo biciklom noću na cesti izvan naselja, obvezno moramo imati:
a) dobru nepromočivu jaknu
b) reflektirajući prsluk
c) kabanicu.
78

PRILOG 1 – BICIKL
1. SKUPINA – DIJELOVI BICIKLA
Na crtežu su prikazani najvažniji dijelovi bicikla. U kružiće upišite broj koji se nalazi pokraj
pojedinih dijelova u popisu.
Nabrojite dijelove koji služe za upravljanje i pokretanje bicikla.
_________________________________________________________________________
Koji dijelovi bicikla pomažu sigurnijemu kretanju u prometu?
_________________________________________________________________________
Pogledajte još jednom popis dijelova bicikla na crtežu. Koje dijelove imaju i vaši bicikli?
_________________________________________________________________________
79

2. SKUPINA – DIJELOVI BICIKLA
Razgovarajte i napišite čemu služe pojedini dijelovi bicikla.
KOČNICE − _____________________________________________________________
UPRAVLJAČ − ____________________________________________________________
STRAŽNJE CRVENO SVJETLO − ______________________________________________
________________________________________________________________________
PREDNJE SVJETLO − ______________________________________________________
________________________________________________________________________
LANAC − ________________________________________________________________
PEDALE − _______________________________________________________________
________________________________________________________________________
SJEDALO − ______________________________________________________________
ZVONCE − _______________________________________________________________
BLATOBRAN − ____________________________________________________________
80

3. SKUPINA – PROMETNA PRAVILA ZA BICIKLISTE
Za sigurnu vožnju biciklom biciklisti moraju poštovati prometne znakove.

Djeca do 12 godina ne smiju se voziti po kolniku bez pratnje odraslih (prema Zakonu o
sigurnosti prometa). Biciklisti koji se kreću kolnikom ili biciklističkom stazom trebaju voziti
desnom stranom i paziti na ostale sudionike u prometu.
Napišite prometna pravila kojih se mora pridržavati tijekom vožnje biciklom.
1. _________________________________________________________________________
2. _________________________________________________________________________
3. _________________________________________________________________________
4. _________________________________________________________________________
5. _________________________________________________________________________
6. _________________________________________________________________________
4. SKUPINA – PONAŠANJE BICIKLISTA U PROMETU

U prometu se mora biti oprezan jer i najmanji neoprez može izazvati nesreću.
Sastavite savjete za ponašanje biciklista u prometu.
1. ________________________________________________________________________
2. ________________________________________________________________________
3. _________________________________________________________________________
4. _________________________________________________________________________
5. _________________________________________________________________________
Kako se zove najsigurnija prometnica za bicikle?

________________________________________________________________________
Nacrtajte prometni znak koji označava biciklističku stazu.
81

PRILOG 2 – OSMOSMJERKA
STRANE SVIJETA
O V V M S H P E S O K R N
I N I Č J C V T F B O N S
Č D K V E U G S I Z T S B
C A O Z V U G I N O S A S
K P M N E R J L R R I T D
M A P G R E U A E H O B H
C Z A A O H G J V P R B Z
S O S R Z Z O A E V E V Z
K G V Z A F I T J K V A M
O U U P P J S S S E E T I
T J A D A B T O E J J S H
S D B M D B O T V K S I K
I O C M K W K K V V M J U
ISTOK SJEVER
JUG STAJALIŠTE
JUGOISTOK SJEVEROISTOK
JUGOZAPAD SJEVEROZAPAD
KOMPAS ZAPAD
OBZOR
82

PRILOG 3 – KARTA KROŠNJE STABLA
PRIBOR:
kompas, milimetarski papir ili papir s kvadratićima, olovka, metar.
POSTUPAK
• Odredi glavne i sporedne strane svijeta oko izabranoga stabla.
• Označi strane svijeta na papiru.
• Izmjeri udaljenost od debla do najdalje grane iznad sebe u svih osam smjerova
(glavne i sporedne strane svijeta) i zabilježi udaljenosti.
• Na milimetarskome papiru označi kružićem deblo stabla u sredini papira.
• Na svih osam strana svijeta ucrtaj točke na izmjerenoj udaljenosti od debla. Na
papiru će 1 cm (1 kvadratić) predstavljati 1 m u prirodi.
• Spoji ,,kružno“ vanjske točke.
BILJEŠKE
Najdalja grana udaljena je od debla:
na S _________________
na SZ ________________
na Z _______________
na JZ ________________
na J ________________
na JI ________________
na I ________________
na SI ________________.
OPAŽANJE
Na koju se stranu svijeta krošnja promatranoga stabla najviše izdužila, a na koju najmanje?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
83

84

Tema: ZAVIČAJI I PODNEBLJE

• Zavičaji Modul:
• Nizinski zavičaj • Vode
• Brežuljkasti zavičaj Jedinica:
• Gorski zavičaj • Stanja vode i vremenske pojave
• Primorski zavičaj
• Stanja vode
• Vremenske pojave
• Podneblje moga zavičaja
IZVANUČIONIČKA NASTAVA:
• Moj zavičaj (reljef)
• Posjet meteorološkoj postaji (podneblje i vremenske pojave)

Moj zavičaj
Izgled zavičaja
Nizinski zavičaj
Brežuljkasti zavičaj
Gorski zavičaj
Primorski zavičaj
Moja županija
U meteorološkoj postaji
85

1. RAD U PARU
Učenici u paru proučavaju ilustraciju kružnoga prikaza na 38. stranici radnoga udžbenika
(2. dio).
Uočavaju koji su zavičaji slični po vremenskim obilježjima u pojedino godišnje doba.
Uočavaju razlike u podneblju pojedinih zavičaja.
Jedan učenik imenuje biljku ili životinju koja se nalazi na ilustraciji, a drugi imenuje
zavičaj u kojemu su te biljke ili životinje tipične.
2. OTKRIVALJKA
U igri se upotrebljavaju ilustracije ili fotografije pojmova povezanih s izgledom zavičaja,
po mogućnosti formata A4.
Bijeli papir A4 formata potrebno je izrezati na 4 − 12 komada, ovisno o tome koliko dugo
želite da igra traje. Odabranu sliku treba prekriti izrezanim dijelovima papira. Podižite
jedan po jedan dio papira tako da se vide dijelovi slike sve dok netko od učenika ne
odgonetne što je na slici. Svaki učenik može pogađati samo jednom.
3. IZRADA KARTICA
Potrebno je izrezati kartice formata 10x10 cm (najbolje od hamer-papira). Svim učenicima
podijelimo jednu ili više kartica. Na njima je s jedne strane zapisan pojam povezan s
temom koju proučavaju. Svatko ima zadatak s druge strane kartice napisati definiciju toga
pojma, npr. ako je zapisani pojam PODNEBLJE, s druge strane treba napisati definiciju:
Podneblje su uobičajena vremenska obilježja godišnjih doba na nekome području.
Zadatak učenici mogu nastaviti radeći u paru. Sve kartice treba skupiti u jednu kutiju.
Jedan par izvlači karticu, izgovara pojam, a drugi par definira isti pojam. Nakon nekoliko
kartica učenici zamijene uloge.
4. POKUS: ŽIVI SVIJET KOPNENIH VODA

Pribor: veća bijela posuda (npr. od sladoleda, sira..), štapići (npr. od sladoleda).
Postupak i opažanja: Približite se vodi što tiše možete i pažljivo promatrajte. Budite u
pratnji odrasle osobe i oprezni kako netko ne bi upao u vodu.
Promatrajte plićak i obalu. Koje biljke i životinje možete vidjeti?
U bijelu posudu s dna plićaka zagrabite malo mulja, šljunka, kamenja... Uočavate li neka
živa bića? Ako da, opišite ih.
Ukupni sadržaj posude nakon promatranja vratite na isto mjesto s kojega ste ga uzeli.
Prepoznajete li koju biljku tipičnu za prostor uz vodu i u vodi?
Napomene: Što prije dobro operite ruke.
Budite oprezni – nikada ne lovite zmije. Izbjegavajte dirati sve životinje kako vas koja
od njih u samoobrani ne bi povrijedila. Poštujte prirodu! Nastojte da nepotrebno ne
uznemiravate životinje. Mnoge su biljne i životinjske vrste uz vodu ugrožene i zaštićene.
86

5. PODNEBLJE MOGA ZAVIČAJA

Učenike treba podijeliti u četiri skupine: proljeće, ljeto, jesen, zima. Na četiri klupe
potrebno je staviti natpise godišnjih doba: PROLJEĆE, LJETO, JESEN, ZIMA na papirima
A4 formata. Iz priloga Podneblje i vremenska obilježja zavičaja izrezat ćemo kartice s
vremenskim obilježjima. Sve kartice potom treba staviti u jednu kutiju. Zadatak je učenika
rasporediti kartice na godišnje doba u kojemu se to vremensko obilježje pojavljuje u
njihovu zavičaju. Neka vremenska obilježja ponovit će se u više godišnjih doba, npr. kiša.
6. BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET ZAVIČAJA

Koristit ćemo se prilogom Biljni i životinjski svijet zavičaja. Treba izrezati sličice i natpise.
Učenici će od svih sličica odabrati one biljke i životinje koje žive u njihovu zavičaju. Neka
ispričaju sve što o pojedinoj biljci i životinji znaju: Gdje živi? Čime se hrani? Gdje raste?
Kakva je oblika?...
Sa svim nazivima i slikama koji čine par učenici mogu igrati igru memory.
7. MOJ ZAVIČAJ
Zamisli da si turistički vodič. Što bi sve turistima rekao o posebnostima svoga zavičaja?
Napiši mali turistički vodič u kojemu ćeš spomenuti mjesta i gradove u svome zavičaju i po
čemu su prepoznatljivi; navedi prirodne ljepote svoga zavičaja (rijeke, jezera, more, gore,
planine, šume, močvare…), kulturno-povijesne znamenitosti (crkve, muzeje, poznate
građevine…), zanimljivosti iz biljnoga i životinjskoga svijeta svoga zavičaja, zavičajna jela
i specijalitete po kojima je tvoj zavičaj poznat.
87

INTEGRIRANI DAN: MOJ ZAVIČAJ
Priroda i društvo – Moj zavičaj

PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje
plan neposrednoga okružja i zaključuje o povezanosti prostornih obilježja
zavičaja i načina života ljudi.
Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama
svijeta.
Čita geografsku kartu.
Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
ljudi.
Hrvatski jezik – Slikovnica o zavičaju

OŠ HJ B.3.4. U
čenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut
različitimiskustvima i doživljajima književnoga teksta.
– koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima
radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost
i stvaralačko mišljenje
– istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
– stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu / mjesnome govoru,
piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo
podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip
– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Likovna kultura – Moj zavičaj

OŠ LK C.3.1. Učenik opisuje i u likovnome i vizualnome radu interpretira kako je oblikovanje
vizualne okoline povezano s aktivnostima i namjenama koje se u njoj odvijaju.
Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik:
– uočava na koji način prostornom organizacijom čovjek prilagođava svoj
životni prostor prirodnomu okružju i svojim potrebama te izrađuje plan i
maketu mjesta
– opisuje i u crtežu ili maketi varira oblik uporabnoga predmeta povezanoga
s njegovom svakodnevnom aktivnošću
– razlikuje različite tipove vizualnih znakova u okolini te oblikuje piktograme
povezane sa svakodnevnim aktivnostima.
Matematika – Brojevi do 1000

MAT OŠ A.3.2. Zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 1000.
Rješava tekstualne zadatke.
88

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU: SNALAŽENJE U PROSTORU
Objašnjavam i
opisujem izgled
svoga zavičaja.
Na zemljovidu
pokazujem svoj
zavičaj.
Na zemljovidu
pokazujem vode
svoga zavičaja.
Pokazujem uzvisine
svoga zavičaja na
zemljovidu.
Objašnjavam i
opisujem izgled
naselja u svome
zavičaju.
Imenujem i
razlikujem
vremenske pojave
pojedinih godišnjih
doba u svome
zavičaju.
Objašnjavam
i opisujem
povezanost
podneblja i životne
zajednice.
Nabrajam tipične
biljke u svome
zavičaju.
Nabrajam tipične
životinje u svome
zavičaju.
89

ZAVIČAJI I PODNEBLJE
1. Nabroji zavičaje koji postoje u našoj domovini.
2. Po čemu se razlikuju zavičaji u našoj domovini?
3. Imenuj zavičaj u kojemu živiš.
4. Po kojoj boji na zemljovidu prepoznaješ svoj zavičaj?
5. Koji dijelovi reljefa prevladavaju u tvome zavičaju?
6. Imenuj tri životinje u svome zavičaju.
7. Imenuj tri biljke u svome zavičaju.
8. Opiši izgled naselja u svome zavičaju.
9. Što je podneblje?
10. Nabroji vremenske pojave.
11. Koje su vremenske pojave tipične u jesen u tvome zavičaju?
12. Koje su vremenske pojave tipične zimi u tvome zavičaju?
13. Koje su vremenske pojave tipične u proljeće u tvome zavičaju?
14. Koje su vremenske pojave tipične ljeti u tvome zavičaju?
15. Čime se mjeri temperatura zraka?
16. Što je naoblaka?
17. Nabroji padaline.
18. Što je kiša?
19. Što je snijeg?
20. Što je tuča?
21. Što je poledica?
22. U koje su godišnje doba česte padaline u tvome zavičaju?
23. Koje su padaline česte zimi u tvome zavičaju?
24. Koje su padaline česte u jesen u tvome zavičaju?
25. Koje su padaline česte u proljeće u tvome zavičaju?
26. Što je vjetar?
90

NASTAVNI LISTIĆ – MOJ ZAVIČAJ
1. Zavičaj je: 2. Naša domovina zove se:

a) kraj koji se razlikuje od drugih po a) Hrvatska
svome reljefu, izgledu prirode, izgledu b) Republika Hrvatska
naselja i po načinu života ljudi c) Primorsko-goranska županija.
b) grad u kojemu živi moj prijatelj
c) kraj u kojemu živi mali broj stanovnika.
3. U našoj domovini razlikujemo različite 4. U nizinskome zavičaju prevladavaju:

zavičaje. To su: a) planine
a) planinski i primorski zavičaj b) ravnice
b) nizinski, gorski i primorski zavičaj c) gore.
c) primorski, brežuljkasti, gorski i
nizinski zavičaj.
5. U brežuljkastome zavičaju prevladavaju: 6. Koji zavičaj prikazuje ova slika?

a) uvale a) primorski zavičaj
b) brežuljci b) nizinski zavičaj
c) otoci. c) gorski zavičaj
7. Ako želimo ljetovati na jednome od naših 8. Gorski je zavičaj kraj prekriven:

otoka, otići ćemo u: a) planinama
a) nizinski zavičaj b) morem
b) brežuljkasti zavičaj c) ravnicama.
c) primorski zavičaj.
9. Moj je zavičaj prekrasan u proljeće. 10. Šumar je u mješovitoj šumi prebrojio: 306
Na koju god stranu se okrenem, oko stabala kestena, 198 stabala omorike,
mene samo zelena prostranstva. Zimi 155 stabala hrasta, 219 stabala graba i
se pretvara u snježnu nepreglednu 97 stabala jele.
površinu. Moj je zavičaj: a) Koliko je listopadnih stabala u šumi?
a) primorski zavičaj b) Koliko je vazdazelenih stabala u
b) nizinski zavičaj šumi?
c) brežuljkasti zavičaj. c) Koliko je ukupno stabala u šumi?
11. Stočar Ivan uzgaja konje i krave. Na svojoj farmi ima 64 konja i dva puta više krava.
Koliko ukupno krava i konja uzgaja stočar?
12. Ribiči koji vode brigu o ribnjaku svake godine čiste njegove obale i dijelove korita te
podmlađuju riblji fond (stavljaju u ribnjak mlade ribe). Prošle su godine u ribnjak stavili
132 soma, tri puta više šarana i četiri puta manje štuka nego što je somova. S koliko su
riba ribiči podmladili riblji fond u tome ribnjaku?
91

NASTAVNI LISTIĆ – IZGLED ZAVIČAJA
1. Reljef su sva uzvišenja,_______________ i ________________ na Zemljinoj površini.
2. Vrste zavičaja određujemo prema:

a) vrsti šume b) izgledu reljefa c) broju stanovnika na određenome području.
3. Po izgledu reljefa u našoj domovini razlikujemo četiri zavičaja. To su:
______________________zavičaj, ______________________zavičaj,
______________________zavičaj i ______________________zavičaj.
4. Poveži crtom.
brežuljci vinogradi rijeke more kamenjar otoci
gore planine ponornice oranice livade šume
GORSKI KRAJ NIZINSKI KRAJ PRIMORSKI KRAJ BREŽULJKASTI KRAJ
visina do 200 m visine oko 200 m i više uz more visine od oko 1000 m
Najniže uzvisine su ________________, od njih su viša _____________ i ___________.
Svaka uzvisina ima: vrh, ______________ i ________________.
6. U unutrašnjosti Republike Hrvatske nalaze se brojne gore. Svaka od njih ima svoj vrh
i visinu izraženu u metrima koji se mjere od razine more (nadmorska visina). Pročitaj
visine ovih gora i potraži ih na zemljovidu.
BILOGORA 309 m
MOSLAVAČKA GORA 489 m
PSUNJ 984 m
ZRINSKA GORA 616 m
DILJ 471 m
SAMOBORSKO GORJE 879 m
PETROVA GORA 512 m
PAPUK 953 m
Prepiši redom imena gora tako da počneš od najviše gore prema najnižoj. Pazi na pisanje
velikoga slova u imenima uzvisina.
92

NASTAVNI LISTIĆ – NIZINSKI ZAVIČAJ
1. Koja boja prevladava na zemljovidu nizinskoga kraja?

a) plava b) tonovi smeđe c) zelena d) žuta
2. Koje se poljoprivredne kulture uzgajaju na oranicama nizinske Hrvatske?

a) vinova loza
b) kupus
c) šećerna repa
d) lavanda
e) žitarice
3. Kakve su šume u nizinskome kraju?

a) listopadne hrastove b) mješovite c) zimzelene
4. Gdje je, prema stranama svijeta, na zemljovidu Republike Hrvatske smješten najveći
dio nizinskih krajeva?
a) na sjeveru b) na jugu c) na istoku d) na zapadu
5. Najplodnije tlo nizinskoga je zavičaja:

a) crnica b) pješčano tlo c) crvenica.
6. Goveda, svinje i perad jesu:

a) divlje životinje b) zaštićene životinje c) domaće životinje.
7. Naše su najveće nizine smještene:

a) uz gradove b) uz rijeke.
8. Smatraš li da je tvrdnja točna, zaokruži DA. Smatraš li da je tvrdnja netočna, zaokruži NE.
a) Šorovi su široke ulice slavonskih sela. DA NE
b) Đakovo je grad na obali Dunava. DA NE
c) Uljarice i šećernu repu nazivamo krmnim biljem. DA NE
d) Vučedol, Vindija i Ščitarjevo arheološki su lokaliteti. DA NE
e) Turopolje i Posavina poznati su po drvenim kućama i rodama. DA NE
9. Poveži grad s tvornicom koja se u njemu nalazi.

Varaždin Bjelovar Zagreb Koprivnica
TOZ (Tvornica olovaka Z.....) Vindija Sirel Podravka
10. Nabroji tri nizine. __________________, __________________, _________________
93

NASTAVNI LISTIĆ – BREŽULJKASTI ZAVIČAJ
1. U brežuljkastome kraju prevladavaju ____________________. To su __________________
i _____________________.
Gore su prekrivene _______________________.
2. Boja koja prevladava na zemljovidu brežuljkastoga je kraja:

a) plava b) zelena c) tonovi žute i smeđe.
3. Precrtaj uljeze među rijekama brežuljkastoga kraja.
Sutla, Krapina, Cetina, Česma, Neretva, Dobra, Sava
4. Nalazište pračovjeka kod brijega Hušnjakovo nalazi se u blizini mjesta ______________.
5. Zaokruži slovo ispred usjeva koji se uzgajaju na malim obradivim površinama brežuljkastoga
kraja.
a) šljive b) masline c) vinova loza
d) krumpir e) jabuke f) naranče
6. Razvrstaj životinje. Spoji crtom.
kokoš krava svinja koza ovca patka konj puran
STOKA PERAD
7. Za što se sve upotrebljava drvo?
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
8. Opiši vremenska obilježja brežuljkastoga kraja.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
94

NASTAVNI LISTIĆ – GORSKI ZAVIČAJ
1. U gorsko-planinskome kraju prevladavaju uzvisine koje se zovu __________________
i __________________________.
2. Koja boja prevladava na zemljovidu gorskoga zavičaja?

a) plava b) tonovi smeđe c) zelena
3. Spoji.
gospodarstvo polja u kršu, gore, planine, zimzelene šume, potoci,
ponornice, jezera
reljef stočarstvo, turizam, promet, drvna industrija
podneblje neplodno tlo – ograničene mogućnosti za poljoprivredu
tlo kratka i svježa ljeta, duge i hladne zime s mnogo oborina
4. Koje povrće ljudi najčešće uzgajaju u gorskome kraju? Zaokruži.

a) krumpir b) rana salata c) pšenica d) kupus
5. Najviša od ponuđenih planina u gorskome je zavičaju:

a) Biokovo b) Velika Kapela c) Risnjak d) Plješivica.
6. Izbaci uljeze među rijekama gorskoga kraja. Prekriži rijeke koje ne pripadaju gorskomu
kraju.
Sava Jadro Kupa Cetina Neretva Dobra Korana Una
7. Naselja su u gorskome kraju smještena:

a) u nižim predjelima, uz prometnice
b) u višim predjelima gora.
8. Zelenom bojom zaokruži vazdazeleno drveće, a žutom listopadno.

bor jela hrast bukva grab smreka
9. Planina koja je park prirode, a njezin sjeverni dio proglašen je nacionalnim parkom zove
se:
a) Dinara b) Mala Kapela c) Velebit.
95

10. Gorski je kraj najšumovitiji dio naše domovine. Zaokruži.

DA NE
11. Zaokruži točno.

a) Kuće u gorskome kraju kamene su i zbijene jedna uz drugu, a ulice uske.
b) U gorskome kraju razvijen je seoski turizam.
c) Gorski je kraj bogat plodnim tlom, uzgaja se rano voće i povrće.
d) Gorski su krajevi najmanje naseljeni.
e) Gorski su krajevi najšumovitiji.
f) Gorski je kraj najveći proizvođač pšenice.
g) Gorski kraj povezuje nizinski i primorski kraj.
12. Zaokruži zavičajna područja gorske Hrvatske.

a) Banovina
b) Lika
c) Gorski kotar
d) Kordun
13. Objasni zašto kuće u gorskome zavičaju imaju šiljaste krovove.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
14. Zaokruži točan odgovor i obrazloži. Kuće u gorskome zavičaju najčešće su izgrađene od:
a) kamena b) slame c) drva.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
15. Za prijevoz robe i ljudi najčešće se upotrebljava:

a) brodski promet b) cestovni promet c) željeznički promet.
96

NASTAVNI LISTIĆ – PRIMORSKI ZAVIČAJ
1. Najveće je obilježje primorskoga zavičaja ______________ __________. U primorski
zavičaj spadaju ___________, ____________ i ___________ nešto udaljenija od mora.
Na tome se području nalaze: nizine, __________, ___________ i visoke ______________.
2. Kuće u primorskome zavičaju često su građene od:

a) slame b) dasaka c) kamena d) cigle.
3. Zaokruži točne odgovore. Sela u unutrašnjosti su:

a) velika b) malena c) raštrkana po zaseocima.
4. Zaokruži točan odgovor. Gradovi u primorju imaju:

staru jezgru čije su ulice uske, a kuće zbijene
staru jezgru širokih ulica prepunu nebodera.
5. Ljeta u primorju su ________________ i ______________, a zime________________ i

______________. Snijega gotovo da i nema.
6. Zaokruži točne odgovore. Biljni svijet u primorskome kraju čine:

a) prilagođene biljke koje imaju kožasto i igličasto lišće
b) velike ravnice posijane pšenicom
c) uglavnom vazdazelene šume.
7. Spoji.
a) riva uređeni dio obale u mjestu
b) plaža pristanište brodova
c) luka uređeni dio obale za kupače
8. U kojim su gradovima velike luke?

a) Split b) Dubrovnik c) Zadar
d) Ploče e) Trogir f) Knin
9. Hladan suhi vjetar koji puše s kopna na more naziva se _____________, a vlažan i topao
vjetar koji puše s mora na kopno naziva se _____________.
97

10. Objasni zašto je jugo topao i vlažan vjetar.
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
11. Koja boja prevladava u reljefu primorskoga zavičaja?

a) zelena b) plava c) žuta d) tonovi smeđe
12. Objasni zašto u primorskome zavičaju uspijeva rano voće i povrće.
______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
13. Za prijevoz ljudi i robe između otoka i obale koriste se _________________________.
14. Razvrstaj: ružmarin, Vransko jezero, Brač, Jadro, kadulja, maslina, Crveno jezero,
smokva, Split, Zadar, Peručko jezero, Pelješac, Istra, Zrmanja, Biokovo, Velebit, Pag.
biljke _________________________________________________________________
rijeke _________________________________________________________________
stabla _________________________________________________________________
planine _______________________________________________________________
otoci __________________________________________________________________
jezera _________________________________________________________________
poluotoci ______________________________________________________________
98

NASTAVNI LISTIĆ – U METEOROLOŠKOJ POSTAJI
 Znaš li što je meteorologija? Znaš li tko je meteorolog?

METEOROLOGIJA je znanost koja proučava promjene vremena i vremenske prilike
(temperaturu, vlažnost, tlak, sunčanost, oblačnost, padaline, vjetar...).
METEOROLOG je čovjek koji se bavi meteorologijom, to jest proučavanjem vremena.
Napiši ime i prezime dva hrvatska meteorologa.
__________________________________________________________________________
Meteorološka postaja najbliža tvojoj školi nalazi se ______________ __________________

(ulici, trgu, mjestu).
 Pitaj što te zanima! Slušaj odgovor! Doznaj i zapamti!

Što je posao meteorologa?
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Napiši podatke za današnji dan prema jutrošnjemu meteorološkom izvješću.

Sunce je izišlo u ___ sati. Temperatura zraka u 9:00 sati je bila ___ °C. Smjer vjetra
________________. Oblačnost − ______________. Padaline − _____________.
Koji je mjesec u prošloj godini bio najtopliji, koji najhladniji, a koji je imao najviše padalina?
Dopuni.
Najtopliji mjesec: ___________________, najviša je temperatura bila ___ °C.
Najhladniji mjesec: __________________, najniža je temperatura bila ___ °C.
Mjesec s najviše padalina: ______________.
Što sve utječe na vremenske prilike u tvome mjestu (i zavičaju)?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
99

100

Tema: VODE U ZAVIČAJU

• Vode u zavičaju Modul:

• Živi svijet stajaćica • Vode
• Živi svijet tekućica Jedinice:
• Živi svijet mora
• Vode tekućice, Vode stajaćice,
• Voda za život ljudi Jadransko more
IZVANUČIONIČNA NASTAVA
• Posjet obližnjoj vodi stajaćici
• Posjet obližnjoj vodi tekućici
• Šetnja morskom obalom
• Posjet ribarnici

• Nastavni listić:
Bijela roda
• Prilozi:
Prilog 1 – Živi svijet kopnenih voda
Prilog 2 – Živi svijet u moru
101


VODE TEKUĆICE
1. Lijeva i desna obala (IUN)
S učenicima možemo ponoviti način određivanja lijeve i desne obale tekućice. U potok
ili u rijeku bacimo štapić. Okrenemo se u smjeru u kojemu je štapić otplovio (nizvodno).
S naše desne strane nalazi se desna obala, a s lijeve je strane lijeva obala.
VODE STAJAĆICE
1. Živi svijet kopnenih voda (IUN)
S učenicima možemo istražiti koja živa bića borave u obližnjoj vodi stajaćici (ili tekućici)
prema uputama u prilogu 1.
2. Živi svijet u kapljici
Iz kabineta biologije možemo posuditi mikroskop te proučiti što se nalazi u kapljici
dobro odstajale vode (npr. iz bare ili odstajala jezerska voda – dobra je ona koja je već
„zelenkasta“). Vjerojatno će se tu naći neka bića koja se kreću. Nije bitno da ih znamo
imenovati, već s učenicima trebamo povesti razgovor o tome kako se tako sitna bića
mogu nalaziti i u naizgled bistroj vodi. Upravo zato ne možemo za svaku čistu vodu
tvrditi i da je pitka.
JADRANSKO MORE
1. Živi svijet u moru (IUN)
Učenici koji žive uz more mogu kao izvanučioničnu nastavu ili za domaću zadaću provesti
istraživanje iz priloga 2 Živi svijet u moru. Potrebno je prošetati uz obalu i zaviriti u ulov
nekoga ribarskog broda (ili posjetiti obližnju ribarnicu) te zabilježiti uočena živa bića.
Zatim ih učenici mogu razvrstati na biljke i alge te životinje koje žive i dišu pod vodom.
Neoznačen bi im trebao ostati dupin – on je sisavac koji živi u moru, ali za disanje mora
izranjati na površinu kao i svi ostali sisavci.
2. Otkrivaljka
U igri se koristimo ilustracijama ili fotografijama biljaka i životinja koje žive u vodi i uz
vodu (pojmovi povezani sa živim svijetom voda tekućica, voda stajaćica, Jadranskoga
mora) po mogućnosti formata A4.
Bijeli papir A4 formata potrebno je izrezati na 4 − 12 komada, ovisno o tome koliko
dugo želite da igra traje. Tim izrezanim dijelovima papira treba prekriti odabranu sliku.
Podižite jedan po jedan dio papira tako da se vide dijelovi slike sve dok netko od učenika
ne odgonetne što je na slici. Svaki učenik može pogađati samo jednom.
102

INTEGRIRANI DAN – VODE MOGA ZAVIČAJA
Priroda i društvo – Vode moga zavičaja

prirodi.
Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih
osoba.
Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga zdravlja
(obitelj, prijatelji).
Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu
prostoru.
Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje
plan neposrednoga okružja i zaključuje o povezanosti prostornih obilježja
zavičaja i načina života ljudi.
Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama
svijeta.
Čita geografsku kartu.
ljudi.
Hrvatski jezik – Šetnja uz vodu (stvaralačko pisanje)

OŠ HJ A.3.4. Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
– piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
–piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora
OŠ HJ A.3.5. Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i pridjevima, uvažavajući
gramatička i pravopisna pravila.
– piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku
Likovna kultura – Slikanje – tonovi boje

− doživljaj utemeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama
– slobodne asocijacije na temelju poticaja.
103

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU – VODE U ZAVIČAJU
MORAM
ŠTO? IZVRSNO DOBRO
BOLJE
Objašnjavam i opisujem što je voda

stajaćica.
Prepoznajem i imenujem najčešća

živa bića voda stajaćica.
Objašnjavam i opisujem što je voda

tekućica.

živa bića voda tekućica.
Objašnjavam i opisujem što je more.

živa bića mora.
Imenujem vode u svome zavičaju i

pokazujem ih na zemljovidu.
Opisujem mjere zaštite prirode i

okoliša.
Objašnjavam važnost vode za život

ljudi i ostalih živih bića.
Objašnjavam utjecaj čovjeka na

onečišćenje i potrošnju vode.
104

VODE U ZAVIČAJU
1. Što su vode stajaćice?
2. Nabroji vode stajaćice.
3. Imenuj vode stajaćice koje se nalaze u tvome zavičaju.
4. Nabroji biljke koje rastu uz vode stajaćice.
5. Nabroji biljke koje rastu u vodi.
6. Nabroji nekoliko životinja koje žive u vodi i oko voda stajaćica.
7. Što su vode tekućice?
8. Nabroji vode tekućice.
9. Imenuj vode tekućice koje se nalaze u tvome zavičaju.
10. Nabroji biljke koje rastu uz vode tekućice.
11. Nabroji nekoliko životinja koje žive u vodama tekućicama.
12. Što je more?
13. Kako se zove more uz hrvatsku obalu?
14. Što je obala?
15. Što je poluotok?
16. Što je otok?
17. Nabroji nekoliko životinja koje žive u moru.
18. Nabroji nekoliko životinja koje žive uz morsku obalu.
19. Gdje se sve oko nas nalazi voda?
20. Za što je sve ljudima potrebna voda?
21. Za koju vodu kažemo da je pitka voda?
22. Kako voda dolazi u naše domove?
23. Kako ljudi onečišćuju vodu?
24. Kako ti štediš vodu?
105

NASTAVNI LISTIĆ – BIJELA RODA
U Lonjskome polju nalazi se selo Čigoč koje nazivaju europskim selom roda. Nazivaju ga
selom roda jer u njemu živi više roda nego ljudi. Rode imaju gnijezda na krovovima svih
drvenih kuća i štala.
Godine 1994. u Čigoču je izbrojeno 54 para roda.
Kad prođe zima, rode se vraćaju u svoja stara gnijezda.
U gnijezdo se prvo vraća mužjak, a zatim ženka.
Rodino gnijezdo može biti teško od 700 kg do 1 tone.
U obnovljenome gnijezdu rode se pare, a zatim ženka snese oko 5 jaja.
Sjedeći na jajima, ženka raširi krila i tako štiti ptiće od sunca, topline i kiše.
Mlade rode pojedu dnevno i do 3 kilograma hrane. Jako vole jesti crve, gliste, miševe…
U mjesecu lipnju Lonjsko polje presuši i nastane veliki pašnjak.
Jan je sa svojim razredom prošetao selom Čigoč i izbrojili su 49 gnijezda bijelih roda. Od

vodiča su doznali da u gnijezdu budu dvije odrasle rode i 6 jaja te da se mladi izlegu iz
polovice jaja.
a) Koliko je odraslih roda u Čigoču?
b) Koliko je jaja u svim gnijezdima na krovovima u Čigoču?
c) Koliko je malih roda u proljeće?
d) Koliko je ukupno roda u Čigoču nakon što se mladi izlegu iz jaja?
Razmisli – kada je čovjek rodi prijatelj, a kada neprijatelj. Svoje odgovore upiši u tablicu.
čovjek – rodin prijatelj čovjek – rodin neprijatelj
Napiši haiku o rodi. (Haiku je pjesma o prirodi ili osjećajima, ima tri stiha: prvi stih ima pet
slogova, drugi stih ima sedam slogova i treći stih ima pet slogova.)
106

PRILOG 1 – ŽIVI SVIJET KOPNENIH VODA
PRIBOR: veća bijela posuda (npr. od sladoleda, sira...), štapići (npr. od sladoleda).
POSTUPAK I OPAŽANJA:
Približite se vodi što tiše možete i pažljivo promatrajte. Budite u pratnji odrasle osobe i
oprezni kako netko ne bi upao u vodu.
Promatrajte plićak i obalu. Koje biljke i životinje možete vidjeti?
________________________________________________________________________
U bijelu posudu s dna plićaka zagrabite malo mulja, šljunka, kamenja... Uočavate li koja
živa bića? Ako da, opišite ih.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Ukupan sadržaj posude nakon promatranja vratite na isto mjesto s kojega ste ga uzeli.
Prepoznajete li koju biljku tipičnu za prostor uz vodu i u vodi?
________________________________________________________________________
NAPOMENE:
Čim prije dobro operite ruke.
Budite oprezni – nikada ne lovite zmije. Izbjegavajte dirati sve životinje kako vas koja od
njih u samoobrani ne bi povrijedila.
Poštujte prirodu! Potrudite se da nepotrebno ne uznemiravate životinje. Mnoge su biljne i
životinjske vrste uz vodu ugrožene i zaštićene.
107

PRILOG 2 – ŽIVI SVIJET U MORU
1. Pažljivo promatraj obalu i vodenu površinu (zaviri i u ulov ribara ukaže li ti se prilika) i
zaokruži nazive onih živih bića koja ugledaš ili ih nacrtaj u prazni pravokutnik.
ALGE MORSKA PLANKTONI PRILJEPAK DAGNJA

TRAVA
KAMENICA VOLAK MORSKI PUŽ HOBOTNICA MORSKA

ZVIJEZDA
MORSKI MORSKI JEŽ KOZICE RAKOVICA RAK SAMAC

KRASTAVAC (JEŽINAC)
(TRP)
MEDUZA MORUZGVA VLASULJA CIPAL SALPA
FRATAR TUNA GALEB ČIGRA DUPIN
2. Okvire slika biljaka i algi oboji zelenom, životinja koje žive na dnu smeđom, riba i drugih
životinja koje plivaju i dišu pod vodom plavom, a ptica žutom bojom. Čiji je okvir ostao
neobojen? __________________ Znaš li nešto o toj životinji? Ispričaj.
3. Znaš li koje od tih životinja ljudi jedu? Jesi li koju kušala/kušao?
108

Tema: GOSPODARSTVO

• Gospodarstvo
• Gospodarstvo u zavičaju − Modul:
nizinski zavičaj • Zavičaji i gospodarstvo
• Gospodarstvo u zavičaju − Jedinice:
brežuljkasti zavičaj
• Nizinski zavičaj
• Gospodarstvo u zavičaju − gorski
zavičaj • Brežuljkasti zavičaj
• Gospodarstvo u zavičaju − • Gorski zavičaj
primorski zavičaj • Primorski zavičaj
• Gospodarstvo moje regije
• Gospodarske djelatnosti
• Posjet nekoj tvornici u zavičaju

Gospodarstvo
• Prilozi:
Prilog 1 – Dan jabuka
Prilog 2 – Ratarstvo – gospodarska djelatnost
Prilog 3 – Industrija – gospodarska djelatnost
Prilog 4 – Turizam – gospodarska djelatnost
Prilog 5 – Gospodarstvo zavičajne regije – slikovne kartice
109

1. Otkrivaljka
U igri se rabe ilustracije ili fotografije voća, povrća, žitarica, domaćih životinja (pojmova
povezanih s uzgojem biljaka i životinja) po mogućnosti formata A4.
Bijeli papir A4 formata treba izrezati na 4 − 12 komada ovisno o tome koliko dugo želite
da igra traje. Tim izrezanim dijelovima papira potrebno je prekriti odabranu sliku.
Podižite jedan po jedan dio papira tako da se vide dijelovi slike sve dok netko od učenika
ne odgonetne što je na slici. Svaki učenik može pogađati samo jednom.
2. Učenje s pomoću kartica
Potrebno je izrezati kartice formata 10 x 10 cm (najbolje od hamer-papira).
S jedne strane kartice zapisan je pojam, a učenik ima zadatak s druge strane kartice
napisati definiciju toga pojma, npr. GOSPODARSTVO, a s druge strane definicija:
Gospodarstvo nekoga područja čine sve gospodarske djelatnosti kojima se ljudi toga kraja
bave.
Sve kartice potom treba skupiti u jednu kutiju. Svaki par izvlači karticu, jedan učenik
izgovara pojam, a drugi par definira isti pojam. Nakon nekoliko kartica zamijene uloge.
3. Gospodarstvo zavičajne regije
Iz priloga Gospodarstvo zavičajne regije potrebno je izrezati sličice i natpise. Sve sličice
potom treba staviti u jednu kutiju ili na jednu hrpu. Sve natpise treba staviti u drugu kutiju
ili na drugu hrpu. Učenici u paru iz kutije vade sličice koje predstavljaju gospodarstvo
njihova zavičaja. Nakon toga trebaju spojiti sličicu s natpisom, npr. pšenica – ratarstvo,
salama – prehrambena industrija.
Kad učenici spoje parove sa sličicama i natpisima, mogu igrati igru memory.
4. Kako možemo ponovno upotrijebiti plastiku?
– plastične posude u kojima je bilo pakirano voće i povrće možemo upotrebljavati kao
spremnik za različite materijale kojima se koristimo u radu
– od plastičnih boca možemo izraditi različite zvečke, šuškalice, pješčane satove (boce
je za zvečke potrebno napuniti kukuruzom, rižom, grahom, pijeskom i sl.)
– od plastične ambalaže moguće je izraditi i kazališne lutke: lutke na štapu, marionete...
110

Tema: GOSPODARSTVO
INTEGRIRANI DAN – JA GOSPODARSTVENIK
Priroda i društvo – Gospodarstvo u zavičaju

PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno i društveno okružje s gospodarstvom zavičaja.
Objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju.
Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s gospodarskim
mogućnostima.
Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja mjesta.
PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije
na temelju vlastitih iskustava.
Opisuje načine primjene energije u zavičaju.
Povezuje prirodna obilježja zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih
izvora energije.
MAT OŠ A.3.6. P
situacijama.
situacija.
Hrvatski jezik – Istražujem o gospodarstvu zavičaja
OŠ HJ C.3.1. U
čenik pronalazi podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi
učenika.
– pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi
– izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi te prenosi tekst
u druge oblike ili medije
OŠ HJ A.3.4. U
čenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.
– piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
– piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora,
ustanova u užemu okružju; imena knjiga i novina
Likovna kultura – Suvenir zavičaja
Uočava i izražava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.
Demonstrira motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija
pod B.2.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
pod C.2.1. Istražuje procese proizvodnje dobara, pružanja usluga i gospodarske djelatnosti
u zajednici.
zadatka.
odr B.2.2. Prepoznaje primjere održivoga razvoja i njihovo djelovanje na lokalnu zajednicu.
111

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU – GOSPODARSTVO
MORAM
ŠTO? IZVRSNO DOBRO
BOLJE
Imenujem gospodarske djelatnosti

razvijene u zavičaju.
Imenujem biljke koje se uzgajaju u

mome zavičaju.
Imenujem životinje koje se uzgajaju u

mome zavičaju.
Opisujem uzročno–posljedičnu
povezanost prirodnih oblika (reljefa) i
podneblja i gospodarskih djelatnosti.
Opisujem utjecaj čovjeka na okoliš.
112

Tema: GOSPODARSTVO
GOSPODARSTVO
1. Što čini gospodarstvo nekoga područja?
2. Što su gospodarske djelatnosti?
3. Što utječe na razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti?
4. Kako zovemo gospodarsku djelatnost koja se bavi uzgojem voća?
5. Koje se voće uzgaja u tvome zavičaju?
6. Kako zovemo gospodarsku djelatnost koja se bavi uzgojem povrća?
7. Koje se povrće uzgaja u tvome zavičaju?
8. Kako zovemo gospodarsku djelatnost koja se bavi uzgojem žitarica?
9. Koje se žitarice uzgajaju u tvome zavičaju?
10. Imenuj životinje koje uzgajaju stočari u tvome zavičaju.
11. Kako se zove gospodarska djelatnost koja se bavi uzgojem peradi?
12. Kako se zove industrija koja se bavi proizvodnjom hrane?
13. Koja je vrsta industrije razvijena u tvome zavičaju?
14. Što mogu posjetiti turisti u tvome zavičaju?
15. Nabroji dva zanimanja povezana s poljoprivredom.
16. Nabroji dva zanimanja povezana sa šumarstvom.
17. Navedi dva zanimanja povezana s uslužnim djelatnostima.
18. Navedi dva zanimanja povezana s industrijom.
113

GOSPODARSTVO
1. Spoji.
gospodarstvo sve gospodarske djelatnosti kojima se bave
ljudi nekoga kraja
gospodarstvene
djelatnosti oranica, šuma, jezero, more
prirodna bogatstva djelatnosti kojima ljudi nešto proizvode i privređuju
2. Dopuni rečenicu.
Na razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti utječu _____________________________,
_____________________________ i _____________________________.
3. Podcrtaj točne rečenice.

Utjecaj čovjeka na okoliš uvijek je dobar i potreban jer se time postiže lakši i ljepši život.
Ljudi moraju čuvati okoliš jer narušavanjem okoliša mogu štetno utjecati na sva živa bića.
Prirodnim se bogatstvima možemo neograničeno koristiti jer ih ima zauvijek dovoljno.
Prirodnim se bogatstvima treba koristiti pažljivo i štedljivo jer neka od njih mogu nestati.
4. Spoji.
poljoprivreda industrija uslužne djelatnosti energetika
brašno voće nafta liječnik
5. Na stolu u ribarnici nalaze se šarani, brancini, hobotnice, štuke i skuše. Prodavač je

prodao:
3 kg šarana – cijena 1 kg = 47 kn
5 kg brancina – cijena 1 kg = 86 kn
4 kg hobotnice – cijena 1 kg = 77 kn
7 kg štuka – cijena 1 kg = 68 kn
9 kg skuše – cijena 1 kg = 48 kn
a) Koliko je novca prodavač dobio za prodanu riječnu ribu?
b) Koliko je novca prodavač dobio za prodane morske životinje?
6. Na polici trgovačkoga centra složeno je 528 čokolada. Trećina je čokolada neka vrsta
čokolade s voćem. Četvrtina je čokolada s lješnjacima, a šestina s kokosom. Ostatak su
mliječne čokolade.
Izračunaj koliko je voćnih čokolada, koliko čokolada s lješnjacima, koliko čokolada s
kokosom, a koliko mliječnih čokolada.
114

Tema: GOSPODARSTVO
PRILOG 1
20. LISTOPADA − DAN JABUKA
Aktivnosti uz Dan jabuka:

− odlazak u voćnjak
− plod jabuke doživjeti svim osjetilima: oblik, okus, miris
− imenovati dijelove ploda: kora, peteljka, sjemenka, meso
− od jabuke praviti: kompot, sok, kolač, jabučni ocat.
115

PRILOG 2
RATARSTVO – GOSPODARSKA DJELATNOST
Ratarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem biljaka na oranicama, livadama i

pašnjacima. Uzgojene biljke namijenjene su prehrani ljudi, prehrani domaćih životinja i
industrijskoj preradi.
Žitarice su pšenica, ječam, zob, raž, riža, kukuruz.
Krmne biljke su biljke koje služe za prehranu domaćih životinja i proizvodnju stočne hrane.
To su djetelina, stočna repa, stočni kelj itd.
Industrijske biljke su biljke namijenjene industrijskoj preradi. Od njih se proizvode šećer,
ulja, tkanine, lijekovi, začini itd. To su suncokret, uljana repica, šećerna repa, lan, soja,
pamuk…
U novije je doba sve više ratarskih proizvoda namijenjeno proizvodnji energenata (goriva:
biodizel, bioetanol i bioplin).
Izvor: http://www.enciklopedija.hr/.
Imenuj biljke koje uzgajaju ratari tvoga zavičaja.
ŽITARICE INDUSTRIJSKO BILJE ZAČINI
116

Tema: GOSPODARSTVO
PRILOG 3
INDUSTRIJA – GOSPODARSKA DJELATNOST
Industrija je gospodarska djelatnost u kojoj se sirovine (npr. drvo) prerađuju u gotov proizvod
(npr. stolac).
Industrijska proizvodnja odvija se u tvornicama. Tvornice su veći prostori u kojima su
zaposleni radnici koji uglavnom s pomoću strojeva proizvode različite predmete − proizvode.
Strojeve u tvornicama pokreće električna energija.
Drvna industrija je industrija koja se bavi preradom drva. To su npr. pilane, tvornice
namještaja, tvornice papira itd.
Prehrambena industrija bavi se proizvodnjom hrane i pića. To su npr. mesna industrija,
tvornice ulja, šećerane, tvornice slatkiša itd.
Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom tkanina i odjeće.
Što se proizvodi u tvornicama tvoga zavičaja?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Koja je vrsta industrije razvijena u tvome zavičaju?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Napiši nazive nekih tvornica koje postoje u tvome zavičaju.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Prouči ambalažu proizvoda koje upotrebljavaš u svome kućanstvu. Doznaj u kojim su
gradovima proizvedeni.
Osmisli reklamu za oglašavanje nekoga proizvoda koji se proizvodi u tvome zavičaju.
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Rječnik: SIROVINA: materijal od kojega se proizvode razni proizvodi. To mogu biti drvo,
celuloza, aluminij, čelik, pamuk, staklo…
117

PRILOG 4
TURIZAM – GOSPODARSKA DJELATNOST
U uslužnim djelatnostima najveći udio ima turizam te s njim povezane usluge.

Prema reljefnim obilježjima u Republici Hrvatskoj turizam možemo podijeliti na primorski
koji se odvija na području uz obalu Jadranskoga mora i na otocima te kontinentalni koji se
odvija u unutrašnjosti Republike Hrvatske.
Prema sadržaju turizam dijelimo na seoski, gradski, zdravstveni, vjerski, kulturni, sportski,
lovni itd.
Seoski turizam je turizam na seoskim gospodarstvima. Turistima se nudi domaća hrana i
boravak na seoskome imanju.
Zdravstveni turizam razvija se uz izvore tople i ljekovite vode i toplice.
Pročitaj još jednom što turistima nudi seoski turizam.
Što turistima može ponuditi gradski turizam?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Koja je vrsta turizma razvijena u tvome zavičaju?
________________________________________________________________________
Zamisli da si turistički vodič. Što bi sve turistima preporučio posjetiti u svome zavičaju?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
118

Tema: GOSPODARSTVO
PRILOG 5 – GOSPODARSTVO ZAVIČAJNE REGIJE
119

120

Tema: GOSPODARSTVO
121

122

Tema: GOSPODARSTVO
123

124

Tema: GOSPODARSTVO
125

Tema: GOSPODARSTVO
GOVEDARSTVO POVRTLARSTVO
SVINJOGOJSTVO VINOGRADARSTVO
PERADARSTVO TURIZAM
PREHRAMBENA
KOZARSTVO
INDUSTRIJA
OVČARSTVO DRVNA INDUSTRIJA
TEKSTILNA
RATARSTVO
INDUSTRIJA
VOĆARSTVO ENERGETIKA
126

Tema: SNALAŽENJE U VREMENU

• Vrijeme u brojevima Modul:

• Iz života predaka • Prošlost
• Izumi koji su promijenili svijet Jedinica:
• Hrvatski izumi • Prošlost, sadašnjost i budućnost
• Posjet staračkomu domu – priče iz djetinjstva

Snalaženje u vremenu
• Prilozi:
Prilog 1 – Moji predci
Prilog 2 – Istraži prošlost prometnih sredstava u svojoj široj obitelji
Prilog 3 – Najstariji predmet u mojoj obitelji
127


SADAŠNJOST, PROŠLOST, BUDUĆNOST
1. Moji predci
Učenici mogu donijeti fotografije članova svoje šire obitelji. Možemo od njih napraviti i
plakate o obiteljima i izložiti ih u učionici. Možemo razgovarati o sličnosti učenika s njihovim
predcima. Učenici mogu uspoređivati starost svojih predaka: Tko ima najstariju baku? Čiji
je djed najstariji? Tko je upoznao svoje prabake ili pradjedove?
2. Moji predci
Prema upitniku u prilogu učenici mogu saznati što više podataka o svojim predcima. Na
satu možemo uspoređivati npr. zanimanja ili mjesta rođenja svojih predaka.
VREMENSKA CRTA
1. Moja škola
Učenici ili učiteljica/učitelj mogu napraviti vremensku crtu škole ili naselja od izgradnje
do danas ili njome prikazati zadnje desetljeće.
IZ ŽIVOTA PREDAKA
1. Iz života mojih predaka
Učenici po uzoru na priču iz udžbenika mogu uz pomoć roditelja sastaviti priče iz života
svojih predaka i predstaviti ih ostalim učenicima.
2. Kako su živjeli naši predci? – posjet staračkomu domu ili gost u razredu
S učenicima možemo posjetiti starački dom u naselju ili nam u goste može doći stariji
predak nekoga od učenika. Od starijih osoba možemo doznati kako su se oni igrali, iz čega
su učili, kako su se odijevali...
3. Istraži prometna sredstva
Učenici s pomoću priloga iz priručnika mogu prikupiti podatke o prometnim sredstvima
kojima su se tijekom prošlosti koristili članovi njihovih obitelji. O prikupljenim podatcima
mogu izvijestiti ostale na satu ili ih možemo izložiti u učionici kako bi ih učenici mogli
proučavati kad god za to imaju vremena.
IZUMI KOJI SU PROMIJENILI SVIJET
1. Najstariji predmet
Učenici donose predmete i slike predmeta iz prošlosti. Razgovaramo o njima: Kako izgledaju?
Čemu su služili? Kako ti predmeti izgledaju danas? Kako bi mogli izgledati u budućnosti?
Tko se njima služio u prošlosti, a tko bi mogao u budućnosti? Učenici mogu u paru po želji
crtati neki predmet iz budućnosti.
2. Zagonetni predmet
Učiteljica/učitelj može donijeti neki od predmeta kojima se ljudi danas rijetko koriste,
primjerice stariji model telefona, naprstak za šivanje, monokl, kazališni dalekozor,
dijapozitive i dijaprojektor, vokmen, gramofon... Učenici pogađaju čemu je doneseni predmet
služio ili još uvijek služi.
128

INTEGRIRANI DAN: MOJI PREDCI
Priroda i društvo – Istražujem svoje pretke

PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u promjenama i odnosima tijekom vremenskih ciklusa te
analizira povezanost vremenskih ciklusa s događajima i važnim osobama
u zavičaju.
Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život
čovjeka.
Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom prošlosti i sadašnjosti
te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom, vremenskom crtom,
crtežom i sl. uz uporabu digitalnih interaktivnih usluga (geografske karte,
vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.
Hrvatski jezik: Pripovijedanje

OŠ HJ A.3.1. Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne strukture.
– pripovijeda događaje nižući ih kronološki
– pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
Likovna kultura – Portret pretka

– doživljajem utemeljenim na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama
– slobodnim asocijacijama na temelju poticaja.

MAT OŠ A.3.6. P
situacijama.
situacija.

zadatka.
129

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU – SNALAŽENJE U VREMENU
MORAM
ŠTO? IZVRSNO DOBRO
BOLJE
Objašnjavam što je sadašnjost, što

prošlost, a što budućnost.
Razvrstavam događaje na prošle,

sadašnje i buduće.
Objašnjavam tko su predci, a tko po-

tomci.
Imenujem i nabrajam pretke.
Imenujem i nabrajam potomke.
Razlikujem i objašnjavam što je

desetljeće, što je stoljeće, a što
tisućljeće.
Određujem kojemu stoljeću pripada

neka godina.
Prikazujem neki redoslijed događaja

na vremenskoj crti.
Opisujem što je vremenska crta i

znam njezin drugi naziv.
Opisujem život svojih predaka.
Uočavam i opisujem promjene u životu

ljudi tijekom vremena.
Uočavam i opisujem uzročno-

-posljedične veze između nekih izuma
i pogodnosti u svakodnevnome životu.
130

SNALAŽENJE U VREMENU
1. Što je sadašnjost?
2. Što je prošlost?
3. Što je budućnost?
4. Možemo li pouzdano znati što će se dogoditi u budućnosti?
5. Navedi jedan događaj iz svoje prošlosti.
6. Navedi jedan događaj iz svoje sadašnjosti.
7. Navedi jedan događaj koji očekuješ u svojoj budućnosti.
8. Tko su predci?
9. Nabroji četiri pretka.
10. Kako jednim imenom zovemo roditelje, bake, djedove, prabake, pradjedove?
11. Kako jednim imenom zovemo sinove, kćeri, unuke i praunuke?
12. Tko su potomci?
13. Nabroji tri potomka.
14. Što je vremenska crta?
15. Koji je drugi naziv za vremensku crtu?
16. Što je desetljeće?
17. Što je stoljeće?
18. Koje je sada stoljeće?
19. Što je tisućljeće?
20. Koje je sada tisućljeće?
21. Kojemu stoljeću pripada 1999. godina?
131

NASTAVNI LISTIĆ – SNALAŽENJE U VREMENU
1. Spoji crtom pojmove.
PROŠLOST SADAŠNJOST BUDUĆNOST
3. razred kočija električni automobil dinosaur
tvoji potomci izlet na Mars
2. Pročitaj tekst i postavi najmanje tri pitanja o njemu.

Maslina u Kaštel-Štafiliću najstariji je stanovnik Hrvatske. Stara je više od 1500 godina.
Krošnja joj je široka oko 22 m, a stablo je visoko desetak metara. Kaštelanska ljepotica,
kako je često zovu, zaštićeni je spomenik prirode.
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
Na vremenskoj crti označi kada je otprilike maslina nikla.
1. tisućljeće 2. tisućljeće 3. tisućljeće
0. 1001. 2001 3001.
Na zemljovidu potraži Kaštel-Štafilić pokraj Splita. Na koju stranu svijeta trebaš putovati
da bi iz svoga mjesta doputovala/doputovao u Split?
_______________________________________________________________________
Kojim prometnim sredstvom možeš putovati do Splita?
_______________________________________________________________________
132

3. Razmisli i napiši koji ti je najdraži događaj iz obiteljske (ili tvoje) prošlosti. Koje se godine
dogodio?
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
4. Riješi križaljku.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Vodoravno:
1. majčina baka
2. prošlog proljeća
3. očev otac
4. vrijeme koje sada traje
5. ljudi koji od nekoga potječu
6. prošle godine
U označenim je poljima riječ: ______________.
5. Razgovaraj s roditeljima i doznaj tko je tvoj najstariji živući predak. Koje je godine rođen?
Koliko ima godina?
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
6. Kad bi tvoji daleki predci mogli vidjeti kako njihovi potomci danas žive, što misliš − čemu
bi se najviše iznenadili?
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
133

PRILOG 1 – MOJI PREDCI
Doznaj što više podataka o svojim predcima.
Moja mama
Ime i prezime: ________________________________________
Djevojačko prezime: ________________________________________
Datum rođenja: ________________________________________
Mjesto rođenja: ________________________________________
Mjesta boravka: ________________________________________
Zanimanje: ________________________________________
Radi u: ________________________________________
Njene sestre i braća: ________________________________________________________
Moje sestrične i bratići: ______________________________________________________
Mamina mama, moja baka

Ime i prezime: ________________________________________
Datum rođenja: ________________________________________
Mjesto rođenja: ________________________________________
Mjesta boravka: ________________________________________
Zanimanje: ________________________________________
Njene sestre i braća: ________________________________________________________
Mamin tata, moj djed

Ime i prezime: ________________________________________
Datum rođenja: ________________________________________
Mjesto rođenja: ________________________________________
Mjesta boravka: ________________________________________
Zanimanje: ________________________________________
Njegove sestre i braća: _______________________________________________________
134

Moj tata
Ime i prezime: ________________________________________
Datum rođenja: ________________________________________
Mjesto rođenja: ________________________________________
Mjesta boravka: ________________________________________
Zanimanje: ________________________________________
Radi u: ________________________________________
Moje sestrične i bratići: ______________________________________________________
Tatina mama, moja baka

Ime i prezime: ________________________________________
Datum rođenja: ________________________________________
Mjesto rođenja: ________________________________________
Mjesta boravka: ________________________________________
Zanimanje: ________________________________________
Njene sestre i braća: _________________________________________________________
Tatin tata, moj djed

Ime i prezime: ________________________________________
Datum rođenja: ________________________________________
Mjesto rođenja: ________________________________________
Mjesta boravka: ________________________________________
Zanimanje: ________________________________________
Možeš li sakupiti ove podatke i o svojim prabakama i pradjedovima?

Ako želiš, zabilježi za sve svoje pretke i njihovu boju kose ili bilo što drugo što ti je
zanimljivo.
Sada imaš sve potrebne podatke za izradu velikog rodoslovnog stabla. Lijepim stablom
mogla/mogao bi razveseliti bake i djedove.
135

PRILOG 2
ISTRAŽI PROŠLOST PROMETNIH SREDSTAVA U SVOJOJ ŠIROJ OBITELJI.

Razgovaraj s predcima. Prouči fotografije.
Tko je sve imao bicikl? Kada ga je kupila/kupio, dobila/dobio?
________________________________________________________________________
Tko je u tvojoj obitelji imao prvi automobil? Kada je to bilo?
________________________________________________________________________
Kakve su automobile vozili tvoji djedovi i bake?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Tko je prvi iz tvoje obitelji putovao zrakoplovom? Kada? Kamo?
________________________________________________________________________
Jesu li članovi tvoje obitelji imali ili imaju neko drugo prometno sredstvo? Koje? Kada?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Bi li voljela/volio putovati u svemir? Zamisli i opiši to svoje putovanje.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
136

PRILOG 3 – NAJSTARIJI PREDMET U MOJOJ OBITELJI
prostor za fotografiju ili crtež
Što je to? Čemu služi? Kome pripada? Kada je napravljen taj predmet?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
137

138

Tema: MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI

• Snalazim se u vremenu Modul:

• Tragovi prošlosti • Prošlost
• Moj zavičaj u prošlosti Jedinica:
• Trag iz prošlosti • Prošlost, sadašnjost i
• Moj zavičaj danas budućnost
• Posjeti zavičajnim i nacionalnim muzejima, galerijama, kazalištima i drugim
važnim ustanovama
• Kulturno-povijesni spomenici zavičaja
• Moja županija, Središte moje županije.

Snalaženje u vremenu – Vremenska crta
Županija
Županije u Republici Hrvatskoj – listić za dodatni rad
Moja županija
• Prilozi:
Prilog 1 – Gradovi u mojoj županiji
Prilog 2 – Broj stanovnika u županijama
139

Prethodna priprema učiteljice/učitelja: proučiti iz kojih stoljeća potječu važniji kulturno-

-povijesni spomenici u zavičaju.
1. Učenicima dajemo papire na kojima su napisani nazivi kulturno-povijesnih spomenika

zavičaja i godina ili stoljeće iz kojega potječu.
Zadatak je učenika:
a) složiti se kronološki (prema napisanim stoljećima u zagradi) i zatim izreći rečenicu/
rečenice o znamenitosti/osobi koju predstavljaju
b) pronaći mjesto svoje lokacije na zemljovidu i objasniti (mogući) način putovanja od
mjesta stanovanja do lokacije koju su pronašli na zemljovidu.
2. Učenici prije obrade nastavne jedinice Moj zavičaj u prošlosti zapisuju što znaju o kulturno-
-povijesnim spomenicima zavičaja – mogu raditi u paru ili u manjim skupinama. Krajem
sata (nakon obrade sadržaja) na isti papir zapisuju što su novo naučili, primjerice:
ŠTO ZNAM o kulturno-povijesnim ŠTO SAM NAUČILA/NAUČIO o kulturno-

spomenicima zavičaja? -povijesnim spomenicima zavičaja?
5. Učenici od glinamola (ili plastelina) izrađuju suvenir svoga zavičaja ili maketu dvorca,
palače, utvrde.
6. Učenici u skupinama izrađuju plakat ili turistički vodič kojim će predstaviti kulturno-
-povijesne spomenike svoga zavičaja.
7. Ideja za skupne projekte o županiji ili središtu županije:

− Prikupite i proučite građu koja govori o temi koju ćete istraživati, a to su: knjige
(priručnici o zavičaju, knjige i monografije o županiji, turistički promidžbeni materijali,
časopisi, novine), internet.
− Kad pronađete što zanimljivo, prepišite ili kopirajte na razredno računalo.
− Uz tekst potražite i fotografije (povezane s temom).
− To što ste pronašli donesite u školu radi dogovora o načinu predstavljanja ostalim
skupinama.
140

8. Zadajemo učenicima početak AKO rečenice, a oni trebaju osmisliti nastavak te rečenice
pri čemu se služe zemljovidom. Započnemo rečenicu i prozovemo učenika koji će je
dovršiti. Primjerice: AKO želim posjetiti središte naše županije, otići ću u... (ime grada
koje je središte županije). AKO iz našega mjesta krenem na jug, doći ću u mjesto...
9. Igra Naselje, voda, uzvisina (inačica igre Država, grad) – igra se s pomoću zemljovida.
Tablica kojom će se učenici koristiti u igri treba imati barem tri stupca. U prvome retku
tablice upisane su kategorije: naselje, voda, uzvisina. U preostalome praznom polju može
se upisati pojam karakterističan za županiju. Na kraju se nalazi još i polje za upisivanje
broja bodova.
Način bodovanja: 5 bodova dobivaju učenici kad imaju iste odgovore, 10 bodova dobivaju
kad imaju različite odgovore.
Jedan od igrača zadaje slovo abecede kojim će započinjati pojmovi koje će upisivati u
zadane kategorije. Primjerice, ako je zadano slovo P, pod naselje će upisati npr. Petrinja,
pod voda Petrinjčica, pod uzvisina Petrova gora.
Primjer tablice
slovo naselje voda uzvisina
141

INTEGRIRANI DAN: TRAGOVI PROŠLOSTI U MOME ZAVIČAJU
Priroda i društvo – Trag prošlosti

PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju
identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.
Raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način života.
Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom, komentira
sličnosti i različitosti.
Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos
zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje povezanost
baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.
Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne
baštine zavičaja.
PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje vremenski slijed događaja i procjenjuje njihovu važnost.
Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena
(stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje učenici
mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje njihovu
važnost.
Hrvatski jezik – Legende iz zavičaja

OŠ HJ B.3.1. Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
– uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih
učenika
OŠ HJ B.3.2. Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga jezika.
– prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta
– prepoznaje redoslijed događaja
– povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
– opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru
Glazbena kultura – Pjesme iz zavičaja

OŠ GK B.3.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz
slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža i uvažava glazbeno-
izražajne sastavnice.
Likovna kultura – Volumen i masa u prostoru – kulturno-povijesni spomenik

OŠ LK A.3.3. Učenik se u vlastitome radu koristi tehničkim i izražajnim mogućnostima
novomedijskih tehnologija.
142

Učenik digitalnim fotoaparatom (digitalni fotoaparat, pametni telefon) bilježi

sadržaje iz okoline primjenjujući znanje o likovnome jeziku i drugim likovnim
pojmovima; zabilježene sadržaje interpretira u vlastitome vizualnom radu.
OŠ LK B.3.1. Učenik povezuje likovno i vizualno umjetničko djelo s osobnim doživljajem,
likovnim jezikom i tematskim sadržajem djela.
Učenik opisuje osobni doživljaj djela i povezuje ga s vlastitim osjećajima,
iskustvom i mislima.
Učenik opisuje:
– materijale i postupke
– likovne elemente i kompozicijska načela
– tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije).
Matematika – Brojevi do 1000

MAT OŠ A.3.2. Zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 1000.
Rješava tekstualne zadatke.
Sat razrednika – Starinski običaji moga kraja

zadatka.
143

LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU – MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI
MORAM
ŠTO? IZVRSNO DOBRO
BOLJE
Objašnjavam što su kulturno-povijesni

spomenici.
Nabrajam barem tri kulturno-

povijesna spomenika u zavičaju.
Opisujem prošlost svoga zavičaja.
Navodim i opisujem važnije događaje

iz prošlosti zavičaja.
Prikazujem na vremenskoj crti važnije

događaje iz prošlosti zavičaja.
Navodim barem tri znamenite osobe iz

prošlosti zavičaja.
Posjećujem kulturno-povijesne
spomenike i upoznajem prošlost
zavičaja.
Objašnjavam važnost čuvanja
kulturno-povijesnih spomenika za
svoje potomke.
Imenujem svoju županiju.
Pokazujem svoju županiju na

zemljovidu RH.
Imenujem županijsko središte i

pokazujem ga na zemljovidu.
Opisujem važnost središta županije za

cijelu županiju i njezine stanovnike.
144

MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI
1. Što su kulturno-povijesni spomenici zavičaja?
2. Gdje se čuvaju važni stari predmeti, a gdje dokumenti?
3. Nabroji neke stare predmete.
4. Što možemo doznati iz kulturno-povijesnih spomenika?
5. Što možemo doznati iz starih crteža i fotografija?
6. Zašto su važni stari zemljovidi i rukopisi?
7. Nabroji neke od starih građevina.
8. Čemu služe kulturno-povijesni spomenici?
9. Zašto ih trebamo čuvati?
10. Zašto su bile građene zidine i utvrde?
11. Tko je živio u dvorcima?
12. Gdje su živjeli siromašni ljudi?
13. Nabroji tri kulturno-povijesna spomenika iz svoga zavičaja.
14. Što se nalazi u zavičajnome središtu?
15. Tko upravlja manjim mjestom, a tko većim mjestom?
16. Kako se zove tvoja županija?
17. Kako se zove tvoje zavičajno središte?
18. Tko je na čelu svake županije? Kako se zove ona/on u tvojoj županiji?
19. bjasni važnost zavičajnoga središta kao kulturnoga, obrazovnoga, sportskoga,

O
zdravstvenoga, gospodarskoga i prometnoga središta za sve njezine stanovnike.
145

NASTAVNI LISTIĆ – SNALAŽENJE U VREMENU
VREMENSKA CRTA
1. Sada je __________ stoljeće koje je započelo __________ godine.
2. Godina 1356. pripada __________ stoljeću i __________ tisućljeću.
3. Ivka ima 34 godine. Ona je u __________ desetljeću svoga života.
Stari predmeti i građevine nastali u prošlosti nazivaju se ______________________________.
Važni stari predmeti čuvaju se u __________________, __________________ i
__________________ .
Stare su građevine: __________________, __________________, __________________,
__________________ i __________________ .
Trebamo čuvati kulturno-povijesne spomenike za svoje _______________________ .
5. Spoji spomenik i ono što se u njima čuva.
muzej čuvaju se i proučavaju povijesni zemljovidi

knjižnica čuvaju se stari predmeti
arhiv čuvaju se knjige iz prošlosti
6. Nabroji važnije kulturno-povijesne spomenike svoga zavičaja.
_______________________________________________________________________
7. Izbaci uljeza.
a) muzej, kazalište, arhiv, knjižnica
b) crkva, kip, dvorac, posuđe
c) stari zemljovid, novac, oružje, odjeća
146

8. Posjeti zavičajni muzej u svome ili obližnjemu mjestu i odgovori na pitanja.
Koje si stare predmete vidjela/vidio?
______________________________________________________________________
Iz kojega stoljeća potječe najstariji predmet u muzeju?
______________________________________________________________________
Što prikazuju stare fotografije?
______________________________________________________________________
Koje se znamenite osobe nalaze na fotografijama?
______________________________________________________________________
U kojemu se stoljeću prvi put spominje tvoje naselje?
______________________________________________________________________
Koja je najstarija kulturno-povijesna znamenitost u tvome zavičaju?
______________________________________________________________________
Opiši predmet iz prošlosti koji ti se svidio (imenuj ga, kako izgleda, iz kojega je stoljeća).
Nacrtaj ga.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
147

NASTAVNI LISTIĆ – ŽUPANIJA
1. Misliš li da je tvrdnja točna, zaokruži DA. Misliš li da je netočna, zaokruži NE.
U županiji se nalaze brojna naselja – sela i gradovi. DA NE

Svaka županija ima svoje središte. DA NE
Županije su dobile naziv po znamenitim osobama. DA NE
Svaka županija ima svoga _____________________, osobu koja njome upravlja.
Županica/župan i njezina/njegova uprava smješteni su u gradu koji je ___________________
županije.
Svaka županija ima svoju zastavu i ____________________.
3. Spoji.
škola KULTURNA USTANOVA bolnica
knjižnica OBRAZOVNA USTANOVA vrtić
ljekarna ZDRAVSTVENA USTANOVA muzej
4. Središte je najčešće:
a) najmanji grad u županiji
b) najveći grad u županiji.
5. U našoj se domovini nalazi:

a) 20 županija b) 21 županija c) 22 županije.
6. Napiši cjelovito ime svoje županije.
________________________________________________________________
148

NASTAVNI LISTIĆ – ŽUPANIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ – LISTIĆ ZA

DODATNI RAD
Riječ županija potječe od riječi „župa“. U 10. stoljeću župa je bila zajednica više obitelji,
a na njezinu čelu bio je župan. Župan je upravljao svojom župom, bio je njezin vojni vođa
i sudac.
Podjela Republike Hrvatske na županije uvedena je ponovno 1992. godine.
U Republici Hrvatskoj nalazi se 21 županija. Svaka županija ima svoje županijsko središte.
Grad Zagreb ujedno je i županija i središte županije.
Promotri kartu županija.
I. Zagrebačka
II. Krapinsko-zagorska
III. Sisačko-moslavačka
IV. Karlovačka
V. Varaždinska
VI. Koprivničko-križevačka
VII. Bjelovarsko-bilogorska
VIII. Primorsko-goranska
IX. Ličko-senjska
X. Virovitičko-podravska
XI. Požeško-slavonska
XII. Brodsko-posavska
XIII. Zadarska
XIV. Osječko-baranjska
XV. Šibensko-kninska
XVI. Vukovarsko-srijemska
XVII. Splitsko-dalmatinska
XVIII. Istarska
XIX. Dubrovačko-neretvanska
XX. Međimurska
XXI. Grad Zagreb
a) Pokaži na zemljovidu svoju županiju, a zatim županije koje ju okružuju. Imenuj i pokaži
gradove koji su njihova županijska središta.
b) Koje si županije posjetila/posjetio? Oboji ih na zemljovidu bojom kojom želiš.
c) Poigrajte se u paru. Reci ime jedne županije, a tvoj par neka je što brže pronađe i
imenuje grad koji je njezino središte.
149

150
PRILOG 1
Naziv županije: ____________________________________________________________________________________
Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 150

GRADOVI u mojoj županiji su: ________________________________________________________________________
SMJEŠTAJ PO ČEMU JE POZNAT

GRAD MISLIM DA BIH TREBALA/TREBAO ZAPAMTITI I OVO:
(,,pročitati“ sa zemljovida) TAJ GRAD
17/08/2020 13:08:16
PRILOG 2 - BROJ STANOVNIKA U ŽUPANIJAMA
Pročitaj koliko stanovnika živi u svakoj županiji (prema popisu stanovništva iz 2011. godine).
broj županije naziv županije broj stanovnika

I. Zagrebačka 317 606
II. Krapinsko-zagorska 132 892
III. Sisačko-moslavačka 172 439
IV. Karlovačka 128 899
V. Varaždinska 175 951
VI. Koprivničko-križevačka 115 584
VII. Bjelovarsko-bilogorska 119 764
VIII. Primorsko-goranska 296 195
IX. Ličko-senjska 50 927
X. Virovitičko-podravska 84 836
XI. Požeško-slavonska 78 034
XII. Brodsko-posavska 158 575
XIII. Zadarska 170 017
XIV. Osječko-baranjska 305 032
XV. Šibensko-kninska 109 375
XVI. Vukovarsko-srijemska 179 521
XVII. Splitsko-dalmatinska 454 798
XVIII. Istarska 208 055
XIX. Dubrovačko-neretvanska 122 568
XX. Međimurska 113 804
XXI. Grad Zagreb 790 017
Zanimljivosti o Zagrebu
Zagreb je središte Zagrebačke županije, županije Grada Zagreba i glavni je grad Republike
Hrvatske. Stoga se iz Zagreba upravlja gradom, dvjema županijama i cijelom Republikom
Hrvatskom.
Županija Grad Zagreb najmnogoljudnija je hrvatska županija jer u njoj živi najveći broj
stanovnika Republike Hrvatske.
Znaš li koju zanimljivost o središtu svoje županije?
151

NASTAVNI LISTIĆ – MOJA ŽUPANIJA
1. S pomoću zemljovida riješi zadatke.

a) Napiši ime svoje županije. _______________________________________________
c) Istraži koje se županije nalaze uz tvoju županiju.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
d) U imenima županija zaokruži pridjeve.

Poigraj se rimskim brojkama koje su ispisane uz svaku županiju. Izračunaj i usporedi
umnožak rimskih brojeva Ličko-senjske županije i Požeško-slavonske županije s
umnoškom brojeva Brodsko-posavske i Primorsko-goranske županije.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
2. Potraži u turističkoj zajednici plan grada – zavičajnoga središta ili svoga grada. Pročitaj
imena gradskih ulica i trgova. Odaberi četiri imena i pravilno ih prepiši.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
Dodatni zadatak
3. Riješi s pomoću zemljovida.
Smatraš li da je tvrdnja točna, zaokruži T. Smatraš li da je tvrdnja netočna, zaokruži N.
a) Najsjevernija je županija u Republici Hrvatskoj Varaždinska županija. T N
b) Najjužnija je županija Dubrovačko-neretvanska županija. T N
c) Najistočnija je županija Vukovarsko-srijemska županija. T N
d) Najzapadnija je županija Osječko-baranjska županija. T N
152

PRIJEDLOG GIK-a ZA PRIRODU I DRUŠTVO
POGLED U SVIJET 3 tragom prirode i društva
153

154
PRIJEDLOG GODIŠNJEG IZVEDBENOG KURIKULUMA ZA PRIRODU I DRUŠTVO
POGLED U SVIJET 3 tragom prirode i društva
UDŽBENIK,

POVEZIVANJE S
BR. NASTAVNA JEDINICA,
MJESEC ISHODI RAZRADA ISHODA ISHODIMA PREDMETA
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
1. JA U ZAJEDNICI B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih PUS 3, str. 8−11
− sat učenja novih PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o osoba. osr A.2.1., A.2.2.,
nastavnih sadržaja važnosti odgovornoga odnosa prema Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga A.2.3., A.2.4.
sebi, drugima i prirodi. zdravlja (obitelj, prijatelji). B.2.1., B.2.2., B.2.3.,
Raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama za njihovo B.2.4., C.2.1., C2.2.,
C. Pojedinac i društvo nepoštivanje. C.2.3.
PID OŠ C.3.2. Učenik raspravlja o Ispunjava dužnosti u razredu i školi. uku A.2.1., B.2.1.,
utjecaju pravila, prava i dužnosti na Istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti te uzroke i posljedice B.2.2., C.2.2.,D.2.1.
pojedinca i zajednicu. svojih postupaka u poštivanju prava drugih. goo A.2.1., A.2.2.,
Uvažava različitosti i razvija osjećaj tolerancije. B.2.1., B.2.2., C.2.1.,
Predlaže načine mirnoga rješavanja problema. C.2.3.
zdr B.2.1.A, B.2.1.B,
B.2.1.C
odr C.2.1.
2. MOJA PRAVA I B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih PUS 3, str. 12−14
DUŽNOSTI PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o osoba. osr A.2.1., A.2.2.,
− sat učenja novih važnosti odgovornoga odnosa prema Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga A.2.3., A.2.4.
nastavnih sadržaja sebi, drugima i prirodi. zdravlja (obitelj, prijatelji). B.2.1., B.2.2., B.2.3.,
Raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama za njihovo C.2.1., C2.2., C.2.3.,
C. Pojedinac i društvo nepoštivanje. C.2.4.
utjecaju pravila, prava i dužnosti na Istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti te uzroke i posljedice B.2.2., C.2.1., C.2.2.,
pojedinca i zajednicu. svojih postupaka u poštivanju prava drugih. D.2.1., D.2.2.
Raspravlja o ljudskim pravima i pravima djece. goo A.2.1., A.2.2.,
zdr B.2.1.A, B.2.1.B,
B.2.1.C
odr C.2.1.
ikt A.2.1.
17/08/2020 13:08:16
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

3. MOJA PRAVA I B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih PUS 3, str. 14−15
DUŽNOSTI PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o osoba. osr A.2.1., A.2.2.,
− sat vježbanja i važnosti odgovornoga odnosa prema Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga A.2.3., A.2.4.,
ponavljanja sebi, drugima i prirodi. zdravlja (obitelj, prijatelji). B.2.1., B.2.2., B.2.3.,
Raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama za njihovo B.2.4., C.2.1., C2.2.,
C. Pojedinac i društvo nepoštivanje. C.2.3., C.2.4.
utjecaju pravila, prava i dužnosti na Istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti te uzroke i posljedice B.2.2., C.2.1., C.2.2.,
pojedinca i zajednicu. svojih postupaka u poštivanju prava drugih. D.2.1., D.2.2.
Raspravlja o ljudskim pravima i pravima djece. goo A.2.1., A.2.2.,
zdr B.2.1.A, B.2.1.B,
B.2.1.C
odr C.2.1.
4. MOJE TIJELO A. Organiziranost svijeta oko nas Zaključuje da se tijelo sastoji od dijelova – organa i da dijelovi čine cjelinu, PUS 3, str. 16-19
− sat učenja novih PID OŠ A.3.1. organizam o kojemu se treba brinuti. MAT OŠ A.3.1.
nastavnih sadržaja Učenik zaključuje o organiziranosti Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih osr A.2.1., A.2.4.
DOS: prirode. osoba. uku A.2.1., A.2.4.,
https://hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga B.2.1., B.2.2.
DOS/15894/15924. PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o zdravlja (obitelj, prijatelji). goo A.2.1., A.2.2.,
html važnosti odgovornoga odnosa prema B.2.1., B.2.2., C.2.1.,
sebi, drugima i prirodi. C.2.3.
odr C.2.1.
zdr A.2.2.A, A.2.2.B,
A.2.3., B.2.3.A, C.2.2.A
5. MOJE TIJELO A. Organiziranost svijeta oko nas Zaključuje da se tijelo sastoji od dijelova – organa i da dijelovi čine cjelinu, PUS 3, str. 16-18
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.1. organizam o kojemu se treba brinuti. osr A.2.1.
ponavljanja Učenik zaključuje o organiziranosti Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih uku A.2.1., B.2.1.,
DOS: https:// prirode. osoba. B.2.2.
hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga goo A.2.1., A.2.2.,
DOS/15894/15924. PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o zdravlja (obitelj, prijatelji). B.2.1., B.2.2., C.2.1.,
html važnosti odgovornoga odnosa prema C.2.3.
sebi, drugima i prirodi. odr C.2.1.
zdr A.2.2.A, A.2.2.B,
A.2.3., B.2.3.A, C.2.2.A
155
17/08/2020 13:08:16
156
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
6. ŽIVO I NEŽIVO A. Organiziranost svijeta oko nas Opisuje osnovna obilježja živih bića. PUS 3, str. 20-23, 82

− sat učenja novih PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o
nastavnih sadržaja organiziranosti prirode. odr A.2.1., A.2.2.
DOS: B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu osr A.2.4., B.2.2.
https://moj.izzi.hr/ PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru. uku D.2.2.
DOS/15894/15926. važnosti odgovornoga odnosa prema goo C.2.1.
html sebi, drugima i prirodi.
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi i daje vlastite primjere.
promjenama i odnosima u prirodi
te međusobnoj ovisnosti živih bića i
prostora na primjerima iz svoga okoliša.
7. ŽIVI SVIJET – BILJKE A. Organiziranost svijeta oko nas Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju PUS 3, str. 24-27 PUS
− sat učenja novih PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.). 3, str. 31
nastavnih sadržaja organiziranosti prirode. Prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu.
DOS: Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu OŠ LK B.3.1.
https://moj.izzi.hr/ B. Promjene i odnosi prostoru. OŠ GK B.3.1.
DOS/15894/15926. PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
html važnosti odgovornoga odnosa prema Prepoznaje važnost biljaka za život ljudi i daje vlastite primjere. odr A.2.2., B.2.3.,
sebi, drugima i prirodi. Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome C.2.3.
svijetu u zavičaju.
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi, npr. truljenja, osr A.2.1., A.2.4.,
promjenama i odnosima u prirodi sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl. B.2.2.
te međusobnoj ovisnosti živih bića i Objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost
prostora na primjerima iz svoga okoliša. zavičaja koristeći se različitim izvorima.
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi,
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u
razvoju identiteta te utjecaju pojedinca
na očuvanje baštine.
8. ŽIVI SVIJET – BILJKE A. Organiziranost svijeta oko nas Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju PUS 3, str. 28-30
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.).
ponavljanja organiziranosti prirode. Prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu. OŠ GK B.3.2.
DOS: B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu
https://moj.izzi.hr/ PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru. OŠ TZK D.3.2.
DOS/15894/15926. važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju. uku D.2.2.
html sebi, drugima i prirodi. Prepoznaje važnost biljaka za život ljudi i daje vlastite primjere. goo C.2.1.
17/08/2020 13:08:16
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome osr A.2.4., B.2.2.,
promjenama i odnosima u prirodi svijetu u zavičaju. C.2.3.
te međusobnoj ovisnosti živih bića i Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi, npr. truljenja, odr A.2.1., A.2.2.
prostora na primjerima iz svoga okoliša. sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl.
Objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost
C. Pojedinac i društvo zavičaja koristeći se različitim izvorima.
9. ŽIVOT ŽIVOTINJA A. Organiziranost svijeta oko nas Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine PUS 3, str. 32-35
− sat učenja novih PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o (npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.).
nastavnih sadržaja organiziranosti prirode. Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu osr A.2.4., B.2.4.,
DOS: B. Promjene i odnosi prostoru. C.2.3.
https://moj.izzi.hr/ PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju. goo C.2.1.
DOS/15894/15926. važnosti odgovornoga odnosa prema Prepoznaje važnost životinja za život ljudi i daje vlastite primjere. odr A.2.1., A.2.2.
html sebi, drugima i prirodi. Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka. uku D.2.2.
Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o životinjskome svijetu u zavičaju.
10. ŽIVOT ŽIVOTINJA A. Organiziranost svijeta oko nas Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o (npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.). osr A.2.4., B.2.2.,
ponavljanja organiziranosti prirode. Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu B.2.4., C.2.3.
DOS: prostoru. goo C.2.1.
https://moj.izzi.hr/ B. Promjene i odnosi Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju. uku A.2.1., C.2.2.,
DOS/15894/15926. PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o Prepoznaje važnost životinja za život ljudi i daje vlastite primjere. D.2.2.
html važnosti odgovornoga odnosa prema Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka. odr A.2.1., A.2.2.
sebi, drugima i prirodi.
157
17/08/2020 13:08:16
158
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i

promjenama i odnosima u prirodi životinjskome svijetu u zavičaju.
11. ŽIVI SVIJET A. Organiziranost svijeta oko nas Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.). osr A.2.4., B.2.4.,
ponavljanja organiziranosti prirode. Prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu. C.2.3.
DOS: Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine goo C.2.1.
https://moj.izzi.hr/ B. Promjene i odnosi (npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.). goo C.2.1.
DOS/15894/15926. PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu odr A.2.1., A.2.2.
html važnosti odgovornoga odnosa prema prostoru. uku D.2.2.
sebi, drugima i prirodi. Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi i daje vlastite primjere.
promjenama i odnosima u prirodi Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka.
te međusobnoj ovisnosti živih bića i Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i
prostora na primjerima iz svoga okoliša. životinjskome svijetu u zavičaju.
Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi, npr. truljenja,
C. Pojedinac i društvo sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl.
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, Objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u zavičaja koristeći se različitim izvorima.
12. MOJE TIJELO I ŽIVI A Organiziranost svijeta oko nas Razrade ishoda navedene u nastavnim jedinicama: Ja u zajednici, Moja osr A.2.1.
SVIJET PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o prava i dužnosti, Moje tijelo, Živo ili neživo, Život životinja ikt A.2.2.
− sat provjere znanja organiziranosti prirode. uku C.2.3., B.2.2.
PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o
važnosti odgovornoga odnosa prema
17/08/2020 13:08:16
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

PID OŠ C.3.2. Učenik raspravlja o
utjecaju pravila, prava i dužnosti na
pojedinca i zajednicu.
PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o
organiziranosti prirode.
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o
te međusobnoj ovisnosti živih bića i
prostora na primjerima iz svoga okoliša.
13. BRINEM SE O B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu PUS 3, str. 36-39
OKOLIŠU PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru.
− sat učenja novih važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju. OŠ HJ A.3.2.
nastavnih sadržaja sebi, drugima i prirodi. Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka.
Imenuje i opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta odr A.2.1., A.2.2.,
C. Pojedinac i društvo te predlaže načine njezina očuvanja. B.2.1., C.2.3.
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne baštine zavičaja. osr A.2.4., B.2.2.
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u uku A.2.4., D.2.2.
razvoju identiteta te utjecaju pojedinca goo C.2.1.
14. ENERGIJA I ŽIVI D. Energija Prepoznaje načine korištenja energijom u svome okolišu. PUS 3, str. 40-43
SVIJET PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite Navodi primjere prijenosa električne energije i topline.
− sat učenja novih primjere korištenja, prijenosa i Opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti. odr A.2.3.
nastavnih sadržaja pretvorbe energije na temelju vlastitih Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru. osr A.2.4.
DOS: iskustava. Promatra i opisuje. goo C.2.1.
https://moj.izzi.hr/ Postavlja pitanja.
DOS/15894/15927. Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima.
html A.B.C.D. Istraživački pristup Planira istraživanje (na koji način doći do odgovora).
PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke.
usmjeravanje objašnjava rezultate Prikazuje i analizira podatke. Zaključuje.
vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ Slijedi etape istraživačkoga pristupa.
ili društvenih pojava i/ili različitih izvora
informacija.
159
17/08/2020 13:08:16
160
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
15. ENERGIJA I OKOLIŠ D. Energija Navodi primjere prijenosa električne energije i topline. PUS 3, str. 44-47

− sat učenja novih PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite Opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti.
nastavnih sadržaja primjere korištenja, prijenosa i Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru. goo C.2.1.
DOS: pretvorbe energije na temelju vlastitih Promatra i opisuje. uku A.2.4., D.2.2.
https://moj.izzi.hr/ iskustava. Postavlja pitanja. osr A.2.3., A.2.4.
DOS/15894/15927. Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima. odr A.2.3.
html A.B.C.D. Istraživački pristup Planira istraživanje (na koji način doći do odgovora).
PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke.
usmjeravanje objašnjava rezultate Prikazuje i analizira podatke. Zaključuje.
vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ Provjerava i uočava pogreške.
ili društvenih pojava i/ili različitih izvora Uočava novi problem.
informacija. Slijedi etape istraživačkoga pristupa.
16. BRINEM SE O B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu
OKOLIŠU, ENERGIJA PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru. osr A.2.1., A.2.4.,
− sat vježbanja i važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju. B.2.1.
ponavljanja sebi, drugima i prirodi. Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka.
DOS: Imenuje i opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta uku C.2.3.
https://moj.izzi.hr/ C. Pojedinac i društvo te predlaže načine njezina očuvanja. odr A.2.1., A.2.2.,
DOS/15894/15927. PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne baštine zavičaja. A.2.3.
html utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u Prepoznaje načine korištenja energijom u svome okolišu. goo C.2.1.
razvoju identiteta te utjecaju pojedinca Navodi primjere prijenosa električne energije i topline.
na očuvanje baštine. Opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti.
D. Energija Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru.
PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite
primjere korištenja, prijenosa i
pretvorbe energije na temelju vlastitih
iskustava.
17. OKOLIŠ I ENERGIJA A. Organiziranost svijeta oko nas Razrade ishoda navedene u nastavnim jedinicama: Brinem se o okolišu,
− sat provjere znanja PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o Energija i živi svijet, Energija i okoliš. osr A.2.1.
organiziranosti prirode. ikt A.2.2.
B. Promjene i odnosi uku C.2.3.
17/08/2020 13:08:16
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

D. Energija
iskustava.
18. STRANE SVIJETA A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 48-51
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice, OŠ GK B.3.2.
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora.
https://hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama osr A.2.4.
DOS/15894/15929. PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u svijeta. uku D.2.2.
html prostoru, tumači plan mjesta i kartu
zavičaja, izrađuje plan neposrednoga
okružja i zaključuje o povezanosti
prostornih obilježja zavičaja i načina
života ljudi.
19. STAJALIŠTE I OBZOR A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 52-53
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice, osr A.2.4. ,B.2.4.
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora. goo C.2.1.
https://hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi
DOS/15894/15929. PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama
html prostoru, tumači plan mjesta i kartu svijeta.
zavičaja, izrađuje plan neposrednoga Prepoznaje utjecaj promjene stajališta i vremenskih uvjeta na obzor.
života ljudi.
20. OD MAGNETA DO A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 54-57
KOMPASA PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o
− sat učenja novih organiziranosti lokalne zajednice, osr A.2.2., A.2.4.,
nastavnih sadržaja uspoređuje prikaze različitih prostora. B.2.2.
161
17/08/2020 13:08:17
162
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
DOS: A.B.C.D. Istraživački pristup Promatra i opisuje. uku D.2.2.

https://hr.izzi.digital/ PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz Postavlja pitanja. goo C.2.1.
DOS/15894/15929. usmjeravanje objašnjava rezultate Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima.
html vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ Planira istraživanje (na koji način doći do odgovora).
ili društvenih pojava i/ili različitih izvora Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke.
informacija. Mjeri i očitava.
Prikazuje i analizira podatke. Zaključuje.
Provjerava i uočava pogreške.
Uočava novi problem.
Slijedi etape istraživačkoga pristupa.
21. SNALAZIM SE U A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta.
PROSTORU PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o
− sat vježbanja i organiziranosti lokalne zajednice, OŠ GK B.3.2.
ponavljanja uspoređuje prikaze različitih prostora.

B. Promjene i odnosi osr A.2.4.
DOS: PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama uku D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ prostoru, tumači plan mjesta i kartu svijeta. goo C.2.1.
DOS/15894/15929. zavičaja, izrađuje plan neposrednoga Prepoznaje utjecaj promjene stajališta i vremenskih uvjeta na obzor.
html okružja i zaključuje o povezanosti
života ljudi.
22. MAKETA I PLAN A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 58-59
− sat učenja novih PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima uku A.2.4., C.2.2.,
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama goo C.2.1.
DOS/15894/15930. svijeta. osr A.2.4., B.2.4.
html B. Promjene i odnosi Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi). pod A.2.1.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Kreće se od točke A do točke B koristeći se planom.
prostoru, tumači plan mjesta i kartu Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima.
života ljudi.
17/08/2020 13:08:17
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

23. PLAN MJESTA A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 60-63
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima OŠ HJ A.3.4.
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.).
https://hr.izzi.digital/ Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama osr A.2.4., B.2.2.
DOS/15894/15930. svijeta. goo C.2.1.
html B. Promjene i odnosi Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi). uku A.2.4.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Kreće se od točke A do točke B koristeći se planom.
prostoru, tumači plan mjesta i kartu Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima.
života ljudi.
24. SNALAZIM SE U A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 61
PROSTORU I NA PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju
PLANU organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima goo C.2.1.
− sat vježbanja i uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). osr B.2.2.
ponavljanja Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama uku A.2.4., D.2.2.
DOS: svijeta.
https://hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi).
DOS/15894/15930. PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Kreće se od točke A do točke B koristeći se planom.
html prostoru, tumači plan mjesta i kartu Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima.
života ljudi.
25. KALENDAR PRIRODE A. Organiziranost svijeta oko nas Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, PUS 3, str. 82
JESEN PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o vjetar...).
− sat vježbanja i organiziranosti prirode. OŠ HJ A.3.2.
ponavljanja OŠ GK B.3.2.
osr B.2.2.
odr A.2.2.
uku D.2.2.
goo C.2.1.
163
17/08/2020 13:08:17
164
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
26. RELJEF A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 64-67

− sat učenja novih PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o odr A.2.2.
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice, osr A.2.3., A.2.4.,
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora. B.2.2.
https://hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima. uku A.2.3.
DOS/15894/15931. PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
html prostoru, tumači plan mjesta i kartu ljudi.
života ljudi.
27. ZEMLJOVID A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 68-71
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). goo C.2.1.
https://hr.izzi.digital/ Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom. osr A.2.4.
DOS/15894/15931. B. Promjene i odnosi
html PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima.
prostoru, tumači plan mjesta i kartu Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
zavičaja, izrađuje plan neposrednoga ljudi.
života ljudi.
28. SNALAZIM SE U A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 72−73
PROSTORU PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju
− sat vježbanja i organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima osr A.2.1., A.2.4.,
ponavljanja uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). B.2.2.
DOS: Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom. uku A.2.3., A.2.4.,
https://hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi D.2.2.
DOS/15894/15931. PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima. goo C.2.1.
html prostoru, tumači plan mjesta i kartu Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
zavičaja, izrađuje plan neposrednoga ljudi.
života ljudi.
17/08/2020 13:08:17
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

29. PROMET U MJESTU A. Organiziranost svijeta oko nas Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju PUS 3, str. 74-75
− sat učenja novih PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice, na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). OŠ TZK D.3.2.
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora. Opisuje prometnu povezanost zavičaja.
https://hr.izzi.digital/ zdr C.2.1.A
DOS/15894/33705. Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama uku D.2.2.
html B. Promjene i odnosi svijeta. osr A.2.2., A.2.4.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi). goo C.2.1.
prostoru, tumači plan mjesta i kartu Kreće se od točke A do točke B koristeći se planom.
života ljudi.
30. PUTOVANJE A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 76-77
ZEMLJOVIDOM PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju
− sat učenja novih organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima PID OŠ D.3.1.
nastavnih sadržaja uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.).
DOS: Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom. odr A.2.3., B.2.1.
https://hr.izzi.digital/ Opisuje prometnu povezanost zavičaja. osr A.2.4.
DOS/15894/33705. uku A.2.3., A.2.4.,
html Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama D.2.2.
svijeta.
B. Promjene i odnosi Čita geografsku kartu.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
prostoru, tumači plan mjesta i kartu ljudi.
života ljudi.
31. PUTOVANJE A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta.
ZEMLJOVIDOM PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju OŠ TZK D.3.2.
− sat vježbanja i organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima
ponavljanja uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). osr A.2.1., A.2.4.
DOS: Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom. uku D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ Opisuje prometnu povezanost zavičaja. goo C.2.1.
DOS/15894/33705.
html
165
17/08/2020 13:08:17
166
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
B. Promjene i odnosi Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama

PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u svijeta.
prostoru, tumači plan mjesta i kartu Čita geografsku kartu.
zavičaja, izrađuje plan neposrednoga Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
okružja i zaključuje o povezanosti ljudi.
života ljudi.
32. STRANE SVIJETA, A. Organiziranost svijeta oko nas Razrade ishoda navedene u nastavnim jedinicama: ikt A.2.2.
PLAN, RELJEF, PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Strane svijeta, Stajalište i obzor, Od magneta do kompasa, Maketa i plan, uku B.2.2., C.2.3.
ZEMLJOVID organiziranosti lokalne zajednice, Plan mjesta, reljef, Zemljovid, Snalazim se u prostoru, Promet u mjestu, osr A.2.1.
− sat provjere znanja uspoređuje prikaze različitih prostora. Putovanje zemljovidom.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u
prostoru, tumači plan mjesta i kartu

života ljudi.
33. SNALAZIM SE U A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 78-80
VREMENU PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji) i procjenjuje njihovu važnost.
− sat učenja novih vremenski slijed događaja i procjenjuje MAT OŠ A.3.1.
nastavnih sadržaja njihovu važnost. goo C.2.1.
DOS: Opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje uku A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ B. Promjene i odnosi značajne događaje u svome životu. Uspoređuje prošlost i sadašnjost i osr A.2.1., A.2.4.
DOS/15894/15943. PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u predviđa promjene i odnose u budućnosti. goo C.2.1.
html promjenama i odnosima tijekom
vremenskih ciklusa te analizira
povezanost vremenskih ciklusa s
događajima i važnim osobama u
zavičaju.
34. SNALAZIM SE U A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 81
VREMENU PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji) i procjenjuje njihovu važnost.
− sat vježbanja i vremenski slijed događaja i procjenjuje Opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje osr A.2.1., A.2.3.,
ponavljanja njihovu važnost. značajne događaje u svome životu. Uspoređuje prošlost i sadašnjost i A.2.4.
predviđa promjene i odnose u budućnosti. zdr B.2.2.C
17/08/2020 13:08:17
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

DOS: B. Promjene i odnosi Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život uku D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u čovjeka. Prikazuje događaje, osobe tijekom prošlosti i sadašnjosti te ih goo C.2.1.
DOS/15894/15943. promjenama i odnosima tijekom predviđa u budućnosti služeći se kalendarom, vremenskom crtom, crtežom
html vremenskih ciklusa te analizira i sl., IKT-om, ovisno o uvjetima.
zavičaju.
35. ZAVIČAJI A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 8−11
PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju
− sat učenja novih organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima goo C.2.1.
nastavnih sadržaja uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). osr A.2.1., A.2.3.,
DOS: Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom. A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama uku A.2.4., D.2.2.
DOS/15894/15933. svijeta.
html B. Promjene i odnosi Čita geografsku kartu.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
prostoru, tumači plan mjesta i kartu ljudi.
života ljudi.
36. MOJ ZAVIČAJ: A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta. PUS 3, str. 12−15
a) NIZINSKI ZAVIČAJ PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju PUS 3, str. 16−19
b) BREŽULJKASTI organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima PUS 3, str. 20−23
ZAVIČAJ uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). PUS 3, str. 24−27
c) GORSKI ZAVIČAJ Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom.
d) PRIMORSKI Opisuje prometnu povezanost zavičaja. goo C.2.1.
ZAVIČAJ odr A.2.2.
− sat učenja novih Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama osr A.2.4., B.2.2.,
nastavnih sadržaja svijeta. C.2.4.
DOS: B. Promjene i odnosi Čita geografsku kartu. uku D.2.2.
a) NIZINSKI ZAVIČAJ: PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
https://hr.izzi.digital/ prostoru, tumači plan mjesta i kartu ljudi.
DOS/15894/15933. zavičaja, izrađuje plan neposrednoga
html okružja i zaključuje o povezanosti Raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način života.
prostornih obilježja zavičaja i načina Objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost
života ljudi. zavičaja koristeći se različitim izvorima.
167
17/08/2020 13:08:17
168
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
b) BREŽULJKASTI C. Pojedinac i društvo

ZAVIČAJ PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi,
https://hr.izzi.digital/ utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u
DOS/15894/15934. razvoju identiteta te utjecaju pojedinca
html na očuvanje baštine.
c) GORSKI ZAVIČAJ
https://hr.izzi.digital/
DOS/15894/15935.
html
d) PRIMORSKI
ZAVIČAJ
DOS/15894/15936.
html
37. MOJ ZAVIČAJ A. Organiziranost svijeta oko nas Imenuje strane svijeta.
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju osr A.2.1., A.2.3.,
ponavljanja organiziranosti lokalne zajednice, planom mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima B.2.2.
DOS: uspoređuje prikaze različitih prostora. na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.). goo C.2.1.
https://hr.izzi.digital/ Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom. uku A.2.3., D.2.2.
DOS/15894/15932. B. Promjene i odnosi Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama odr A.2.2.
html PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u svijeta.
prostoru, tumači plan mjesta i kartu Čita geografsku kartu.
zavičaja, izrađuje plan neposrednoga Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života
okružja i zaključuje o povezanosti ljudi.
života ljudi. Raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način života.
Objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost
C. Pojedinac i društvo zavičaja koristeći se različitim izvorima.
17/08/2020 13:08:17
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

38. STANJA VODE A. Organiziranost svijeta oko nas Istražuje različita svojstva i stanja vode. PUS 3, str. 28−31
nastavnih sadržaja organiziranosti prirode. osr A.2.4., C.2.1.
DOS: A.B.C.D. Istraživački pristup goo C.2.1.
https://hr.izzi.digital/ PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz Promatra i opisuje.
dos/15894/15938. usmjeravanje objašnjava rezultate Postavlja pitanja.
html vlastitih istraživanja prirode, prirodnih Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima.
i/ili društvenih pojava i/ili različitih Planira istraživanje (na koji način doći do odgovora).
izvora informacija. Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke.
Mjeri i očitava.
Prikazuje i analizira podatke. Zaključuje.
Provjerava i uočava pogreške.
Uočava novi problem.
Slijedi etape istraživačkoga
39. VREMENSKE POJAVE A. Organiziranost svijeta oko nas Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, PUS 3, str. 32−34
− sat učenja novih PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o vjetar...). PUS 3, str. 37
nastavnih sadržaja organiziranosti prirode.
DOS: uku A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ osr A.2.2., B.2.1.,
DOS/15894/15938. B.2.2., C.2.1.
html goo C.2.1.
40. VREMENSKE POJAVE A. Organiziranost svijeta oko nas Istražuje različita svojstva i stanja vode. PUS 3, str. 35 - 36
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, PUS 3, str. 83
ponavljanja organiziranosti prirode. vjetar...).
DOS: uku D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ osr A.2.3., A.2.4.,
DOS/15894/15938. B.2.2.
html
41. PODNEBLJE MOGA A. Organiziranost svijeta oko nas Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, PUS 3, str. 38−39
ZAVIČAJA PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o vjetar...). PUS 3, str. 43
− sat učenja novih organiziranosti prirode.
nastavnih sadržaja B. Promjene i odnosi Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome odr A.2.2.
DOS: PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o i životinjskome svijetu u zavičaju. uku A.2.3., A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ promjenama i odnosima u prirodi Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi, npr. truljenja, osr A.2.4., B.2.2.
DOS/15894/15938. te međusobnoj ovisnosti živih bića sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl. goo C.2.1.
html i prostora na primjerima iz svoga
okoliša.
169
17/08/2020 13:08:17
170
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
42. PODNEBLJE MOGA A. Organiziranost svijeta oko nas Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, PUS 3, str. 40-42

ZAVIČAJA PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o vjetar...).
− sat vježbanja i organiziranosti prirode. OŠ GK B.3.3.
ponavljanja B. Promjene i odnosi Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome
DOS: PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o i životinjskome svijetu u zavičaju. odr A.2.2.
https://hr.izzi.digital/ promjenama i odnosima u prirodi Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi, npr. truljenja, osr A.2.1., A.2.3.,
DOS/15894/15938. te međusobnoj ovisnosti živih bića sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl. A.2.4.
html i prostora na primjerima iz svoga uku A.2.3., D.2.2.
okoliša. goo C.2.1.
43. MOJ ZAVIČAJ, A. Organiziranost svijeta oko nas Razrade ishoda navedene u nastavnim jedinicama: Zavičaji, Stanja vode,
PODNEBLJE PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o Vremenske pojave, Podneblje moga zavičaja. osr A.2.1.
− sat provjere znanja organiziranosti prirode. ikt A.2.2.
PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o uku B.2.2., C.2.3.

organiziranosti lokalne zajednice,
uspoređuje prikaze različitih prostora.
te međusobnoj ovisnosti živih bića
i prostora na primjerima iz svoga
okoliša.
života ljudi.
17/08/2020 13:08:17
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

44. VODE U ZAVIČAJU B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu PUS 3, str. 44−45
− sat učenja novih PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru.
nastavnih sadržaja važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju. OŠ GK A.3.2.
sebi, drugima i prirodi. Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka.
Prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi i daje vlastite primjere. goo C.2.1.
Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka. osr A.2.1., A.2.4.
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome odr C.2.3.
promjenama i odnosima u prirodi i životinjskome svijetu u zavičaju.
te međusobnoj ovisnosti živih bića Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama
i prostora na primjerima iz svoga svijeta.
okoliša. Čita geografsku kartu.
ljudi.
Promatra i opisuje.
Postavlja pitanja.
Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Planira istraživanje (na koji način doći do odgovora).
prostoru, tumači plan mjesta i kartu Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke.
zavičaja, izrađuje plan neposrednoga Mjeri i očitava.
okružja i zaključuje o povezanosti Prikazuje i analizira podatke. Zaključuje.
prostornih obilježja zavičaja i načina Provjerava i uočava pogreške.
života ljudi. Uočava novi problem.
A.B.C.D. Istraživački pristup Slijedi etape istraživačkoga pristupa.
PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz
usmjeravanje objašnjava rezultate
vlastitih istraživanja prirode, prirodnih
i/ili društvenih pojava i/ili različitih
izvora informacija.
45. ŽIVI SVIJET B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu PUS 3, str. 46−47
STAJAĆICA PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru. PUS 3, str. 51
− sat učenja novih važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
nastavnih sadržaja sebi, drugima i prirodi. Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka. osr A.2.1., A.2.3.,
DOS: PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ promjenama i odnosima u prirodi i životinjskome svijetu u zavičaju. goo C.2.1.
dos/15894/15940. te međusobnoj ovisnosti živih bića Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama uku A.2.3.
html i prostora na primjerima iz svoga svijeta. odr C.2.3.
171
17/08/2020 13:08:17
172
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

života ljudi.
46. ŽIVI SVIJET B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu PUS 3, str. 52−53
TEKUĆICA PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru. PUS 3, str. 57
− sat učenja novih važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
nastavnih sadržaja sebi, drugima i prirodi. odr C.2.3.
DOS: PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka. osr A.2.1., A.2.3.,
https://hr.izzi.digital/ promjenama i odnosima u prirodi Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome A.2.4.
DOS/15894/15939. te međusobnoj ovisnosti živih bića i životinjskome svijetu u zavičaju. goo C.2.1.
html i prostora na primjerima iz svoga Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama uku A.2.3.
okoliša. svijeta.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u Čita geografsku kartu.
života ljudi.
47. ŽIVI SVIJET B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu PUS 3, str. 48-50
STAJAĆICA I PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru. PUS 3, str. 54-56
TEKUĆICA važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
− sat vježbanja i sebi, drugima i prirodi. Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka. goo C.2.1.
ponavljanja PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome uku A.2.3., D.2.2.
DOS: promjenama i odnosima u prirodi i životinjskome svijetu u zavičaju. osr A.2.3., A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ te međusobnoj ovisnosti živih bića Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama odr C.2.3.
DOS/15894/15939. i prostora na primjerima iz svoga svijeta.
html okoliša. Čita geografsku kartu.
DOS/15894/15940. PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u
html prostoru, tumači plan mjesta i kartu
života ljudi.
17/08/2020 13:08:17
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

48. ŽIVI SVIJET MORA B. Promjene i odnosi Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širemu PUS 3, str. 58−63
− sat učenja novih PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o prostoru.
nastavnih sadržaja važnosti odgovornoga odnosa prema Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju. OŠ HJ A.3.3.
sebi, drugima i prirodi. Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka.
DOS: PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome osr A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ promjenama i odnosima u prirodi i životinjskome svijetu u zavičaju. odr C.2.3.
DOS/15894/15941. te međusobnoj ovisnosti živih bića Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama uku A.2.4.
html i prostora na primjerima iz svoga svijeta. goo C.2.1.
života ljudi.
49. VODA U ŽIVOTU A. Organiziranost svijeta oko nas PUS 3, str. 64−65
LJUDI PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o Istražuje različita svojstva i stanja vode.
− sat učenja novih organiziranosti prirode. OŠ HJ B.3.4.
nastavnih sadržaja B. Promjene i odnosi
DOS: PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju uku A.2.4., D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ važnosti odgovornoga odnosa prema drugih osoba. odr C.2.3.
DOS/15894/15937. sebi, drugima i prirodi. Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka. osr A.2.4.
html goo C.2.1.
50. VODE U ZAVIČAJU I A. Organiziranost svijeta oko nas
ŽIVI SVIJET, VODA ZA PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o Istražuje različita svojstva i stanja vode. osr A.2.1.
ŽIVOT organiziranosti prirode. uku B.2.4., D.2.2.
− sat vježbanja i B. Promjene i odnosi odr C.2.3.
ponavljanja PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju goo C.2.1.
DOS: važnosti odgovornoga odnosa prema drugih osoba.
https://hr.izzi.digital/ sebi, drugima i prirodi. Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.
DOS/15894/15937. Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka.
html Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka.
PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome
promjenama i odnosima u prirodi i životinjskome svijetu u zavičaju.
te međusobnoj ovisnosti živih bića Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama
i prostora na primjerima iz svoga svijeta.
173
17/08/2020 13:08:17
174
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

života ljudi.
51. VODE U ZAVIČAJU I A. Organiziranost svijeta oko nas Razrade ishoda navedene u nastavnim jedinicama: osr A.2.1.
ŽIVI SVIJET, VODA ZA PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o Stanja vode, Vremenske pojave, Podneblje moga zavičaja, Vode u zavičaju, ikt A.2.2.
ŽIVOT organiziranosti prirode. Živi svijet stajaćica, Živi svijet tekućica, Živi svijet mora, Voda za život ljudi. uku B.2.2., C.2.3.
− sat provjere znanja B. Promjene i odnosi

te međusobnoj ovisnosti živih bića
i prostora na primjerima iz svoga
okoliša.
života ljudi.
52. GOSPODARSTVO C. Pojedinac i društvo Objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju. Opisuje PUS 3, str. 66−67
− sat učenja novih PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih
nastavnih sadržaja i društveno okružje s gospodarstvom potreba. odr A.2.3., A.2.4.,
DOS: zavičaja. Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s B.2.4.
https://hr.izzi.digital/ gospodarskim mogućnostima. pod C.2.1., C.2.3.
DOS/15894/15933. Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja mjesta. osr A.2.4.
html Opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost. goo C.2.1.
Razvija poduzetnički duh.
Opisuje načine primjene energije u zavičaju. Povezuje prirodna obilježja
zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.
17/08/2020 13:08:17
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

iskustava.
53. GOSPODARSTVO U C. Pojedinac i društvo Objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju. Opisuje PUS 3, str. 68−69
ZAVIČAJU PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih PUS 3, str. 70−71
a) NIZINSKI ZAVIČAJ i društveno okružje s gospodarstvom potreba. PUS 3, str. 72−73
b) BREŽULJKASTI zavičaja. Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s PUS 3, str. 74−75
ZAVIČAJ gospodarskim mogućnostima.
c) GORSKI ZAVIČAJ Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja mjesta. osr A.2.1., A.2.3.,
d) PRIMORSKI Opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost. A.2.4.
ZAVIČAJ Razvija poduzetnički duh. uku C.2.3.
− sat učenja novih Predlaže načine odgovornoga trošenja novca i načine štednje. pod A.2.3., C.2.1.,
nastavnih sadržaja Predlaže načine poboljšanja kvalitete života u školskome okružju. C.2.3.
DOS: Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš. goo C.2.1.
a) NIZINSKI ZAVIČAJ Opisuje načine primjene energije u zavičaju. Povezuje prirodna obilježja odr A.2.3.
https://hr.izzi.digital/ zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.
DOS/15894/15933.
html
b) BREŽULJKASTI
ZAVIČAJ
https://hr.izzi.digital/ D. Energija
DOS/15894/15934. PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite
html primjere korištenja, prijenosa i
c) GORSKI ZAVIČAJ pretvorbe energije na temelju vlastitih
https://hr.izzi.digital/ iskustava.
DOS/15894/15935.
html
d) PRIMORSKI
ZAVIČAJ
DOS/15894/15936.
html
175
17/08/2020 13:08:18
176
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

MOJE REGIJE PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih PUS 3, str. 102
− sat vježbanja i i društveno okružje s gospodarstvom potreba.
ponavljanja zavičaja. Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s pod C.2.3.
DOS: gospodarskim mogućnostima. odr A.2.3.
a) NIZINSKI ZAVIČAJ D. Energija Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja mjesta. osr A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite Opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost. uku D.2.2.
DOS/15894/15933. primjere korištenja, prijenosa i Razvija poduzetnički duh. goo C.2.1.
html pretvorbe energije na temelju vlastitih Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš.
b) BREŽULJKASTI iskustava. Opisuje načine primjene energije u zavičaju. Povezuje prirodna obilježja
ZAVIČAJ zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.
DOS/15894/15934.
html
c) GORSKI ZAVIČAJ
DOS/15894/15935.
html
d) PRIMORSKI
ZAVIČAJ
DOS/15894/15936.
html
55. GOSPODARSKE C. Pojedinac i društvo Objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju. Opisuje PUS 3, str. 78−79
DJELATNOSTI PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih
− sat učenja novih i društveno okružje s gospodarstvom potreba. osr A.2.1., A.2.4.,
nastavnih sadržaja zavičaja. Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s B.2.2., B.2.4.
DOS: gospodarskim mogućnostima. pod C.2.1.
a) NIZINSKI ZAVIČAJ D. Energija Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja mjesta. odr A.2.3., B.2.3.
https://hr.izzi.digital/ PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite Opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost. uku D.2.2.
DOS/15894/15933. primjere korištenja, prijenosa i Razvija poduzetnički duh. goo C.2.1.
html pretvorbe energije na temelju vlastitih Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš.
iskustava. Opisuje načine primjene energije u zavičaju. Povezuje prirodna obilježja
zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.
17/08/2020 13:08:18
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

b) BREŽULJKASTI
ZAVIČAJ
DOS/15894/15934.
html
c) GORSKI ZAVIČAJ
DOS/15894/15935.
html
d) PRIMORSKI
ZAVIČAJ
DOS/15894/15936.
html
MOJE REGIJE I PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih
GOSPODARSKE i društveno okružje s gospodarstvom potreba. osr A.2.1., A.2.3.,
DJELATNOSTI zavičaja. Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s A.2.4.
− sat vježbanja i gospodarskim mogućnostima. pod A.2.1., C.2.4.
ponavljanja D. Energija Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja mjesta. odr A.2.3.
DOS: PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite Opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost. uku A.2.3., D.2.2.
a) NIZINSKI ZAVIČAJ primjere korištenja, prijenosa i Razvija poduzetnički duh.
https://hr.izzi.digital/ pretvorbe energije na temelju vlastitih Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš.
DOS/15894/15933. iskustava. Opisuje načine primjene energije u zavičaju. Povezuje prirodna obilježja
html zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.
b) BREŽULJKASTI
ZAVIČAJ
DOS/15894/15934.
html
c) GORSKI ZAVIČAJ
DOS/15894/15935.
html
177
17/08/2020 13:08:18
178
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
d) PRIMORSKI

ZAVIČAJ
DOS/15894/15936.
html
57. TRAGOVI PROŠLOSTI A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 80−83
− sat učenja novih PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje
nastavnih sadržaja vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje osr A.2.1., A.2.4.,
DOS: njihovu važnost. njihovu važnost. C.2.4.
https://hr.izzi.digital/ Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u goo C.2.1.
DOS/15894/15943. B. Promjene i odnosi budućnosti.
html PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život
promjenama i odnosima tijekom čovjeka.
vremenskih ciklusa te analizira Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,

povezanost vremenskih ciklusa s komentira sličnosti i različitosti.
događajima i važnim osobama u Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos
zavičaju. zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje povezanost
58. TRAGOVI PROŠLOSTI A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje
ponavljanja vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje OŠ HJ A.3.6.
DOS: njihovu važnost. njihovu važnost. uku D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u osr A.2.3., A.2.4.,
DOS/15894/15943. budućnosti. B.2.2., B.2.4.
html B. Promjene i odnosi Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život goo C.2.1.
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u čovjeka. uku D.2.2.
promjenama i odnosima tijekom Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
vremenskih ciklusa te analizira komentira sličnosti i različitosti.
povezanost vremenskih ciklusa s Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos
događajima i važnim osobama u zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje povezanost
zavičaju. baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.
17/08/2020 13:08:18
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

59. IZ ŽIVOTA PREDAKA A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 84, 86
− sat učenja novih PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje
nastavnih sadržaja vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje osr A.2.1., A.2.4.,
DOS: njihovu važnost. njihovu važnost. B.2.2., C.2.4.
https://hr.izzi.digital/ Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u goo C.2.1.
DOS/15894/15943. budućnosti.
html Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući
B. Promjene i odnosi život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom,
promjenama i odnosima tijekom vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih
vremenskih ciklusa te analizira usluga (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.
povezanost vremenskih ciklusa s Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
događajima i važnim osobama u komentira sličnosti i različitosti.
zavičaju. Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos
zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje povezanost
60. IZ ŽIVOTA PREDAKA A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena US 3, str. 85, 87
ponavljanja vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje osr A.2.1., A.2.3.,
DOS: njihovu važnost. njihovu važnost. A.2.4.
https://hr.izzi.digital/ goo C.2.1
DOS/15894/15943. uku C.2.2.
html
179
17/08/2020 13:08:18
180
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
B. Promjene i odnosi Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u

PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u budućnosti.
promjenama i odnosima tijekom Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući
vremenskih ciklusa te analizira život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom
povezanost vremenskih ciklusa s prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom,
događajima i važnim osobama u vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih
zavičaju. usluga (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.
Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
C. Pojedinac i društvo komentira sličnosti i različitosti.
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje povezanost
razvoju identiteta te utjecaju pojedinca baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.
61. IZUMI KOJI SU A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 88−89
PROMIJENILI SVIJET PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje
− sat vježbanja i vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje osr A.2.4., B.2.2.
ponavljanja njihovu važnost. njihovu važnost. uku A.2.3., A.2.4.,
DOS: Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u D.2.2.
https://hr.izzi.digital/ budućnosti.
DOS/15894/15943. B. Promjene i odnosi Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući
html PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom
promjenama i odnosima tijekom prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom,
vremenskih ciklusa te analizira vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih
povezanost vremenskih ciklusa s usluga (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.
događajima i važnim osobama u Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
zavičaju. komentira sličnosti i različitosti.
C. Pojedinac i društvo zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje povezanost
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.
17/08/2020 13:08:18
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

62. HRVATSKI IZUMI A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 90−91
ponavljanja vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje OŠ HJ C.3.1.
njihovu važnost. njihovu važnost. goo C.2.1.
Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u osr B.2.2., A.2.4.
budućnosti. uku A.2.3., D.2.2.
B. Promjene i odnosi Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom
63. MOJ ZAVIČAJ U A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 92−93
PROŠLOSTI PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje PUS 3, str. 95
− sat učenja novih vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje
nastavnih sadržaja njihovu važnost. njihovu važnost. OŠ HJ A.3.6.
Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u
budućnosti. osr A.2.4., B.2.4.,
B. Promjene i odnosi Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući C.2.4.
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom goo C.2.1.
promjenama i odnosima tijekom prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom, uku D.2.2.
181
17/08/2020 13:08:18
182
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
64. MOJ ZAVIČAJ U A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 94

PROŠLOSTI PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje
− sat vježbanja i vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje OŠ HJ A.3.2., A.3.6.
ponavljanja njihovu važnost. njihovu važnost.
Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u uku D.2.2.
budućnosti. goo C.2.1.
B. Promjene i odnosi Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući osr A.2.4., B.2.2.,
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom C.2.4.

65. TRAG IZ PROŠLOSTI A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena PUS 3, str. 96−97
- sat vježbanja i PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje
ponavljanja vremenski slijed događaja i procjenjuje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje osr A.2.4., B.2.2.,
njihovu važnost. njihovu važnost. C.2.4.
Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u goo C.2.1.
B. Promjene i odnosi budućnosti.
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući
promjenama i odnosima tijekom život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom
vremenskih ciklusa te analizira prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom,
povezanost vremenskih ciklusa s vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih
događajima i važnim osobama u usluga (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.
zavičaju. Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
komentira sličnosti i različitosti.
C. Pojedinac i društvo Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. Objašnjava i procjenjuje povezanost
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.
17/08/2020 13:08:18
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

66. MOJ ZAVIČAJ DANAS A. Organiziranost svijeta oko nas Opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, PUS 3, str. 98−99
− sat učenja novih PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o načelnik i sl.). PUS 3, str. 101
nastavnih sadržaja organiziranosti lokalne zajednice,
uspoređuje prikaze različitih prostora. goo C.2.2.
Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u osr A.2.1., A.2.4.,
B. Promjene i odnosi budućnosti. B.2.2., C.2.4.
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući pod C.2.1.
promjenama i odnosima tijekom život čovjeka. Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom uku A.2.3.
vremenskih ciklusa te analizira prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom,
povezanost vremenskih ciklusa s vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih
događajima i važnim osobama u usluga (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.
zavičaju. Raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima,
interesima i vrijednostima.
C. Pojedinac i društvo Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, komentira sličnosti i različitosti.
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne
razvoju identiteta te utjecaju pojedinca baštine zavičaja.
PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno
i društveno okružje s gospodarstvom
zavičaja.
67. MOJ ZAVIČAJ DANAS A. Organiziranost svijeta oko nas Opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, PUS 3, str. 100
− sat vježbanja i PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o načelnik i sl.).
ponavljanja organiziranosti lokalne zajednice, pod C.2.1.
uspoređuje prikaze različitih prostora. osr A.2.3., A.2.4.,
C.2.4.
B. Promjene i odnosi Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u uku A.2.3., D.2.2.
183
17/08/2020 13:08:18
184
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA
C. Pojedinac i društvo Raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima,

PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, interesima i vrijednostima.
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
razvoju identiteta te utjecaju pojedinca komentira sličnosti i različitosti.
na očuvanje baštine. Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne
baštine zavičaja.
zavičaja.
68. MOJ ZAVIČAJ NEKAD A. Organiziranost svijeta oko nas Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena osr A.2.1., A.2.3.,
I DANAS PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji, stoljeće i tisućljeće na C.2.4.
− sat vježbanja i vremenski slijed događaja i procjenjuje primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje učenici mogu neposredno uku A.2.3., D.2.2.
ponavljanja njihovu važnost. promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje njihovu važnost. goo C.2.1.
PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o Opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik,
organiziranosti lokalne zajednice, načelnik i sl.).
B. Promjene i odnosi Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u

Raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima,
interesima i vrijednostima.
C. Pojedinac i društvo Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom,
PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, komentira sličnosti i različitosti.
utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne
razvoju identiteta te utjecaju pojedinca baštine zavičaja.

zavičaja.
17/08/2020 13:08:18
UDŽBENIK,
POVEZIVANJE S
SATA TIP SATA
I MEĐUPREDMETNIH
TEMA

69. MOJ ZAVIČAJ NEKAD A. Organiziranost svijeta oko nas Razrade ishoda navedene u nastavnim jedinicama: osr A.2.1.
I DANAS PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje Gospodarstvo u zavičaju, Gospodarstvo moje regije, Gospodarske ikt A.2.2.
− sat provjere znanja vremenski slijed događaja i procjenjuje djelatnosti, Tragovi prošlosti, Iz života predaka, Izumi koji su promijenili uku B.2.2., C.2.3.
njihovu važnost. svijet, Hrvatski izumi, Moj zavičaj u prošlosti, Trag iz prošlosti, Moj zavičaj
PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o danas.
organiziranosti lokalne zajednice,
promjenama i odnosima tijekom
vremenskih ciklusa te analizira
zavičaju.
zavičaja.
70. KALENDAR PRIRODE A. Organiziranost svijeta oko nas Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, PUS 3, str. 102-103
PROLJEĆE PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o vjetar...).
− sat vježbanja i organiziranosti prirode. osr A.2.3., A.2.4.,
ponavljanja B.2.2.
odr A.2.2.
uku A.2.3., D.2.2.
goo D.2.1.
185
17/08/2020 13:08:18
186

PRIMJERI PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOGA SATA
IZ PRIRODE I DRUŠTVA ZA TREĆI RAZRED
187
POGLED U SVIJET 3 - PRIPREME FINAL.indd 187 17/08/2020 12:21:39

188

OSNOVNA ŠKOLA: RAZRED: 3.
UČITELJICA/UČITELJ: NADNEVAK: REDNI BROJ

SATA: 1.
PRIPRAVA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOGA SATA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
NASTAVNA JEDINICA: Ja u zajednici − usvajanje novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Osvijestiti pripadnost zajednici te odrediti pravila ponašanja u školi i razrednoj zajednici.
ISHODI UČENJA: PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o važnosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.; PID OŠ C.3.2.
Učenik raspravlja o utjecaju pravila, prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu.
TIJEK NASTAVNOGA SATA
DOMENE,
KONCEPTI,
NASTAVNE ETAPE/ OBLICI, METODE, KORELACIJA,
SADRŽAJ OČEKIVANI
SITUACIJE SREDSTVA MEĐUPREDMETNE
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogađanje riječi. Učiteljica/učitelj crta na F, I

ploči devet crta pri čemu svaka crta označuje jedno
slovo. Učenici izgovaraju slovo i riječ koja počinje tim
slovom kako bi pogodili slova koja trebaju biti napisana
na crtama. Konačno je rješenje igre riječ zajednica. goo B.2.1.
Razgovaramo o toj riječi, objašnjavamo je te ističemo F, I: razgovor
zajednice kojima pripadamo.
Najava nastavne jedinice.
2. Spoznavanje Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 8). Učenici udžbenik goo B.2.1.
novih samostalno ispunjavaju tablicu promatrajući ilustraciju. I: pisanje
nastavnih Kad je većina učenika završila s radom, provjeravamo F, I: čitanje
sadržaja napisane odgovore.
Razgovaramo o pravilima ponašanja kojih se moramo F, I: razgovor

pridržavati u zajednicama kojima pripadamo: Kojih goo B.2.1. PID OŠ C.3.2.
se pravila moramo pridržavati u obiteljskoj zajednici? osr C.2.2.
Zašto? Što se dogodi kad ne poštujemo dogovorena odr B.2.1.
pravila u obitelji? Kojih se pravila moramo pridržavati
u razrednoj zajednici? Zašto? Koje su posljedice PID OŠ B.3.1.
nepridržavanja dogovorenih pravila? Kako se trebamo osr A.2.2.
ponašati prema drugim učenicima u razredu? Zašto? osr B.2.1.
Zašto su nam važni prijatelji?
Promatramo fotografiju djece u udžbeniku (str. udžbenik

10). Opisujemo je i razgovaramo: Što rade djeca na F, I: razgovor
fotografiji? Gdje se nalaze djeca? Može li njihova
učiteljica / njihov učitelj razumjeti što učenici žele reći? osr B.2.2. PID OŠ C.3.2.
Zašto? Što učenici trebaju napraviti kad žele nešto reći?
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 10). Razgovaramo o udžbenik

pročitanome: Kako skupina ljudi može nešto reći ili F, I: razgovor
učiniti? Može li predstavnik skupine reći ili učiniti nešto odr C.2.2. PID OŠ C.3.2.
bez dogovora sa svim članovima te skupine? Zašto? Koja
je uloga predsjednice ili predsjednika razreda? Gdje još
imamo predsjednike? Koja je njihova uloga? pod A.2.3.
Učiteljica/učitelj zapisuje na ploču umnu mapu koju F, I: pisanje

učenici prepisuju u svoje bilježnice.
189

DOMENE,
KONCEPTI,
NASTAVNE OBLICI, METODE, KORELACIJA,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ETAPE/SITUACIJE SREDSTVA MEĐUPREDMETNE
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Razgovaramo o osobinama predsjednice ili predsjednika F, I: razgovor goo B.2.2. PID OŠ B.3.1.
razreda. Čitamo i objašnjavamo osobine napisane u udžbenik
udžbeniku (str. 10). Učenici samostalno zapisuju još F, I: čitanje
neke osobine na crte u udžbeniku. I: pisanje
Usmeno provjeravamo što su napisali. Učiteljica/ F, I: usmeno

učitelj može predložiti da se samostalno jave učenici izlaganje,
koji smatraju da imaju sve navedene osobine. razgovor
Također, učenici mogu predložiti učenike koji imaju
navedene osobine. Oni učenici koji žele biti kandidati za osr A.2.1.
predsjednicu/predsjednika razreda mogu se ukratko osr A.2.3.
predstaviti. Nakon toga učenici mogu glasovati za uku A.2.4.
jednoga od ponuđenih kandidata tako da napišu ime
kandidata na listić i ubace ga u glasačku kutiju. Glasove
brojimo javno. Učiteljica/učitelj čita imena napisana na
listićima, a učenici bilježe glasove. Nakon dobivenog
pobjednika, tj. predsjednice ili predsjednika razreda,
ostali učenici joj/mu mogu čestitati.
b) Ponavljanje Učiteljica/učitelj objašnjava kako smo neka pravila F: usmeno PID OŠ B.3.1.
ponašanja dogovorili prethodnih godina, ali da ćemo izlaganje PID OŠ C.3.2.
sada dogovoriti nova pravila kojih ćemo se ove godine
pridržavati. Zajedno čitamo prijedlog razrednih pravila udžbenik goo B.2.1.
u udžbeniku (str. 9). Učenici samostalno rješavaju F, I: čitanje osr A.2.4. PID OŠ C.3.2.
zadatke u udžbeniku (str. 9). Nakon rješavanja zadataka F, I: razgovor
dogovaramo razredna pravila za treći razred.
c) Provjeravanje Čitamo tekst o izborima u udžbeniku (str. 11). udžbenik

Izabrana predsjednica/predsjednik razreda predstavlja F, I: čitanje, goo B.2.1. PID OŠ C.3.2.
dogovorena pravila ostatku razreda. usmeno
izlaganje
PLAN PLOČE DOMAĆA ZADAĆA
ZAJEDNICA
obiteljska zajednica razredna zajednica
U svakoj zajednici imamo prava i dužnosti.
Prijedlog za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Učiteljica/učitelj može za učenika s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
-jezičnim razvojem pripremiti nekoliko pravila ponašanja koja na koji se način bira predsjednik države.
će učenik prepisati u udžbenik tijekom rješavanja zadataka.
))
Pripremiti kartice s napisanim pravima i dužnostima.
190


SATA: 2.
NASTAVNA JEDINICA: Moja prava i dužnosti – usvajanje novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Utvrditi prava i dužnosti učenika osnovne škole.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Ponavljamo nastavne sadržaje usvojene na F, I: razgovor goo B.2.1.

prethodnome satu. Razgovaramo: Kako se zove osr A.2.1.
zajednica kojoj pripadamo u obitelji? Kako se zove PID OŠ C.3.2.
zajednica kojoj pripadamo u školi? Kojoj još zajednici PID OŠ B.3.1.
možemo pripadati? Koja pravila moramo poštovati osr C.2.2.
u školi? Zašto? Koje su posljedice nepridržavanja uku C.2.2.
razrednih pravila? Što moramo raditi u školi? Zašto?
2. Spoznavanje Promatramo fotografiju mrava u udžbeniku (str. 12). udžbenik

novih Opisujemo je i razgovaramo: Koja živa bića prepoznajete F, I: razgovor
nastavnih na slici? Što rade mravi? Može li taj posao odraditi samo
sadržaja jedan mrav? Zašto?
Čitamo rečenice napisane pokraj fotografije. F, I: čitanje,
Razgovaramo: U kojoj je situaciji nama potrebna pomoć razgovor goo A.2.2. PID OŠ B.3.1.
prijatelja ili roditelja? Što ne možemo odraditi sami? goo C.2.2.
Čitamo tekst u udžbeniku o pravima (str. 12). udžbenik

Razgovaramo o pročitanome: Kako ljudi mogu pomoći F, I: čitanje, goo C.2.2. PID OŠ B.3.1.
jedni drugima? Zašto je svaki čovjek jednako važan? razgovor
Kako to možemo pokazati? Što znači biti odgovoran
prema drugima? Koja su osnovna ljudska prava? Imate PID OŠ C.3.2.
li i vi ta prava? Koja još prava imaju djeca? Zašto je važno osr A.2.3.
poznavati svoja prava? Što biste učinili kad biste vidjeli
da se krše prava? Komu biste se obratili za pomoć?
Čitamo tekst u udžbeniku o dužnostima (str. 13). udžbenik PID OŠ C.3.2.

Razgovaramo o pročitanome: Koje su dužnosti djece u F, I: čitanje,
obitelji, a koje u školi? Što bi se dogodilo kad ne bismo razgovor osr C.2.2.
ispunjavali svoje dužnosti? Koje su dužnosti odraslih goo B.2.1.
ljudi? Po čemu se dužnosti razlikuju od naših prava?
3. Utvrđivanje Učiteljica/učitelj zapisuje naslov, crta tablicu za prava kartice PID OŠ C.3.2.
novih i dužnosti te priprema kartice s napisanim pravima i F, I: čitanje
nastavnih dužnostima. Učenici izvlače karticu i čitaju tekst s kartice goo B.2.1.
sadržaja: ostalim učenicima. Učenik treba smjestiti karticu na
a) Uvježbavanje ploču prema tome je li na njoj napisano pravo ili dužnost.
Učenici zapisuju naslov te prepisuju u bilježnicu tri prava bilježnica osr A.2.4.
i tri dužnosti po vlastitome izboru. I: pisanje
b) Ponavljanje Učenici rješavaju 1., 2. i 3. zadatak u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.1.
13 i 14). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i I: pisanje PID OŠ C.3.2.
dodatno objašnjava zadatke.
191

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
c) Provjeravanje Promatramo fotografije u udžbeniku (str. 13). Opisujemo udžbenik osr A.2.3. PID OŠ B.3.1.
ih, uspoređujemo i odgovaramo na pitanja ispod F, I: razgovor osr B.2.1. PID OŠ C.3.2.
fotografija.

MOJA PRAVA I DUŽNOSTI Učenici mogu riješiti zadatke u
udžbeniku (str. 15).
prava dužnosti

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
-jezičnim razvojem pri rješavanju 5. zadatka u udžbeniku. kako se UNICEF brine za prava djece.
))
Umnožiti nastavne listiće s pričama o kršenju ljudskih prava.
192


SATA: 3.
NASTAVNA JEDINICA: Moja prava i dužnosti − sat vježbanja i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi prava i dužnosti učenika.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima kratak videozapis o računalo
dječjim pravima (poveznica: https://www.youtube.com/
watch?v=eWhiKXYy7Rc). Razgovaramo: Kako ste se F, I: razgovor osr A.2.2. PID OŠ C.3.2.
osjećali za vrijeme gledanja videa? O čemu govori video?
Koja su dječja prava? Kako se zove organizacija koja se
brine o djeci i njihovim pravima i potrebama?
2. Uvježbavanje Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva S uku A.2.2. PID OŠ B.3.1.
nastavni listić s pričom kršenja ljudskih prava. Učenici nastavni listić uku A.2.4. PID OŠ C.3.2.
trebaju odrediti koje je ljudsko pravo prekršeno u priči razgovor osr A.2.3.
te osmisliti kako bi se navedena situacija mogla riješiti. osr B.2.2.
Nakon nekoga vremena predstavnici skupina čitaju osr B.2.3.
ostalim učenicima priču koju su dobili te rješenje koje su F, I: usmeno uku D.2.2.
dogovorili. Ostali učenici mogu predložiti svoja rješenja. izlaganje zdr B.2.1.B
3. Ponavljanje Razgovaramo o pravima i dužnostima: Vrijede li za sve F, I: razgovor goo A.2.2. PID OŠ C.3.2.
ljude jednaka prava? Zašto? Kako možemo biti odgovorni osr C.2.2. PID OŠ B.3.1.
prema sebi i prema drugima? Kako možemo pomoći
drugima? Kako pomažete svojim roditeljima? Koje su osr A.2.4.
vaše dužnosti kod kuće? Koliko vremena dnevno utrošite
na izvršavanje svojih dužnosti? Koje su vaše dužnosti
u školi? Koja su osnovna prava djece? Što moramo
učiniti u slučaju kršenja prava? Što mislite, koliko se sati
dnevno igrate?
Učenici rješavaju 4. i 5. zadatak u udžbeniku (str. 14). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ C.3.2.
Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno I: pisanje
objašnjava zadatke.
4. Provjeravanje Igramo igru Čučanj-skok. Učenici hodaju učionicom, a F, I: usmeno OŠ TZK D.3.2. PID OŠ C.3.2.
učiteljica/učitelj izgovara rečenice. Ako učiteljica/učitelj izlaganje
pročita rečenicu koja se odnosi na ljudska prava, učenici
trebaju napraviti tri skoka. Ako učiteljica/učitelj pročita
rečenicu koja se odnosi na dužnosti, učenici trebaju
napraviti tri čučnja.

-jezičnim razvojem pripremiti rečenice s dužnostima koje će što je Konvencija o pravima djeteta te izraditi plakat o njoj.
učenik napisati pokraj prava u 5. zadatku u udžbeniku (učenik
sam treba razmisliti koja se dužnost odnosi na koje pravo).
))
Pripremiti plakat i na njemu obrisnom crtom nacrtati ljudsko tijelo.
193

PRILOG
1. Hana je djevojčica 3. a razreda. Kad god je komu u razredu potrebna pomoć, Hana je prva koja se javi
za pružanje pomoći. Voli se smijati, plesati i pjevati. U školi je odlična učenica. Karlu se Hana sviđa od
prvoga razreda. Svakoga Valentinova pokloni joj čokoladu. Petra je zaljubljena u Karla, ali je Karlo uopće
ne primjećuje. Zbog toga je Petra odlučila da se ne želi družiti s Hanom. Petra je nagovorila ostale učenike
3. a razreda da se u petak ne igraju s Hanom. Svi su igrali igru skrivača, a kad je Hana pitala smije li se i
ona igrati, ostali joj to nisu dopustili. Hanu je to jako rastužilo.
2. Učenici 3. c razreda na satu prirode i društva dobili su zadatak koji su trebali odraditi u skupini. Franovu
skupinu činilo je pet učenika: dvije djevojčice i tri dječaka. Svi su trebali jednako sudjelovati u radu. Među-
tim, svaki put kada bi Fran želio nešto reći i predložiti, ostali bi mu učenici rekli da šuti jer oni imaju bolju
ideju. Uopće ga nisu pitali što misli o njihovim prijedlozima te su sve osmislili i dogovorili bez njega. Kad je
došlo vrijeme za predstavljanje njihova rada, optužili su Frana za nerad i nezainteresiranost tijekom rada
u skupini.
3. Marin je učenik 3. b razreda. Jako je visok i ima dugu kovrčavu kosu. Svi su se uvijek divili njegovoj kosi i
Marin je oduvijek ponosan na nju. Posljednjih nekoliko dana dječaci s iz 3. d razreda počeli su ga zadirkiv-
ati zbog njegove kose. Često mu se rugaju da izgleda kao djevojčica i nazivaju ga Marina. Marin je jako
nesretan zbog toga, ali ne želi mijenjati svoj izgled zbog drugih ljudi. Učenici iz njegova razreda žele mu
pomoći, ali su im učenici 3. d razreda počeli prijetiti ako ih tuže učitelju ili ravnateljici.
194


SATA: 4.

NASTAVNA JEDINICA: M
oje tijelo − usvajanje novih nastavnih DOS: 1. To sam ja – 1.2. Moje tijelo
sadržaja
CILJ SATA: Spoznati da je tijelo sastavljeno od brojnih organa te poticati brigu o vlastitome zdravlju.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo strip u udžbeniku (str. 16). Učiteljica/učitelj udžbenik

dijeli uloge te čitamo strip. Razgovaramo o pročitanome:
Što je dječak poklonio djevojčici? Što je napisao u pismu? F, I: razgovor
Zašto dječak kaže da njegova „pumpa“ pumpa kao luda?
Kada vama srce jako lupa?
2. Spoznavanje Razgovaramo o tijelu: Koji su osnovni dijelovi tijela? Koji F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
novih nam dijelovi tijela služe za kretanje? Čemu služe oči?
nastavnih Čemu služi glava? Koje dijelove imamo u unutrašnjosti
sadržaja našega tijela?
Čitamo prvi odlomak u udžbeniku (str. 16). Razgovaramo udžbenik PID OŠ A.3.1.
o pročitanome: Kako se nazivaju manji dijelovi od kojih F, I: čitanje,
se sastoji naš organizam? Koji organ imamo u glavi? razgovor zdr A.2.3.
Koje organe imamo u trupu? Zašto se moramo brinuti o
zdravlju svojih organa i čuvati ih od ozljeda? Što mislite,
kako to možemo činiti?
Čitamo preostala dva odlomka u udžbeniku (str. 16). udžbenik

Razgovaramo o pročitanome: Što je važno za zdravlje F, I: čitanje, zdr A.2.3. PID OŠ A.3.1.
čitavoga organizma? Kakav zrak šteti dišnim organima? razgovor zdr B.2.3.A
Kakav bismo zrak trebali udisati? Gdje možemo pronaći
svježi zrak? Što šteti našemu vidu? Koliko vremena
dnevno provodite gledajući televiziju? Koliko vremena
dnevno igrate računalne igre?
Promatramo ilustraciju ljudskoga tijela s organima u udžbenik

udžbeniku (str. 17). Čitamo tekst napisan uz pojedine F, I: čitanje,
organe i dodatno ga objašnjavamo. razgovor
Razgovaramo: Što se može dogoditi našemu organizmu F, I: razgovor zdr A.2.3. PID OŠ A.3.1.
ako ne pazimo na zdravlje? Koga ćemo posjetiti kad smo zdr C.2.3.
bolesni? Zašto ne smijemo dolaziti bolesni u školu? Što
moramo donijeti učiteljici/učitelju kad ozdravimo?
Učenici mogu pogledati videozapis Zdravlje u DOS-u Moje DOS ikt A.2.2.
tijelo.
Čitamo tekst u udžbeniku o zaraznim bolestima (str. 17). udžbenik PID OŠ A.3.1.
Razgovaramo o pročitanome: Što su zarazne bolesti? F, I: čitanje,
Kako se prenose? Koje zarazne bolesti poznajete? razgovor
Od kojih ste zaraznih bolesti bolovali? Kako možemo
spriječiti širenje zaraznih bolesti?
195

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učiteljica/učitelj zapisuje naslov i nekoliko rečenica na F, I: pisanje

ploču, a učenici ih pišu u svoje bilježnice. osr A.2.4.
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učiteljica/učitelj dijeli učenicima ilustracije organa i ilustracije PID OŠ A.3.1.
dijelova tijela te stavlja na ploču plakat na kojemu je plakat
obrisnom crtom nacrtano ljudsko tijelo. Učenici moraju
prepoznati organ ili dio tijela koji su dobili, objasniti F, I: usmeno
čemu taj organ ili dio tijela služi te ga smjestiti na crtež izlaganje goo C.2.1.
ljudskoga tijela na ploči.
b) Ponavljanje Učenici rješavaju 1. i 2. zadatak u udžbeniku (str. 18). udžbenik PID OŠ A.3.1.
objašnjava zadatke. osr A.2.4.
Učenici mogu riješiti zadatak Prisjeti se naziva dijelova DOS

tijela i pridruži ih na odgovarajuća mjesta na slici. u
DOS-u Moje tijelo. ikt A.2.2.
c) Provjeravanje Igramo igru Pokaži na sebi. Učiteljica/učitelj opisuje F: usmeno PID OŠ A.3.1.
ulogu pojedinoga organa ili dijela tijela, a učenici trebaju izlaganje
prepoznati koji organ ili dio tijela učiteljica/učitelj opisuje goo C.2.1.
te ga pokazati na svome tijelu.

MOJE TIJELO Učenici mogu riješiti zadatke u
Ljudsko je tijelo složen organizam.
Organizam se sastoji od manjih dijelova − organa.
Neki su ljudski organi: mozak, pluća, srce, želudac, crijeva, jetra…
Sve organe moramo čuvati od ozljeda i brinuti se za njihovo zdravlje.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 2. zadatka u udžbeniku. koja je funkcija pojedinih organa te o njima napraviti plakat.
Učiteljica/učitelj može za učenika s usporenim govorno-
-jezičnim razvojem pripremiti ilustraciju čovjekova tijela na
kojoj će učenik označiti ljudske organe.
))
Pripremiti kartice s nazivima organa ili dijelova tijela.
196


SATA: 5.
NASTAVNA JEDINICA: Moje tijelo − sat vježbanja i ponavljanja DOS: 1. To sam ja – 1.2. Moje tijelo
CILJ SATA: Spoznati da je tijelo sastavljeno od brojnih organa te poticati brigu o vlastitome zdravlju.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogodi dio tijela. Učiteljica/učitelj priprema kartice PID OŠ A.3.1.
kartice na kojima su napisani dijelovi tijela ili organi.
Učenik izvlači jednu karticu i pokušava opisati i objasniti F, I: usmeno osr A.2.1.
čemu služi dio tijela ili organ napisan na kartici. Ostali izlaganje goo C.2.1.
učenici trebaju što prije prepoznati što učenik opisuje i
objašnjava.
2. Uvježbavanje Promatramo fotografije u udžbeniku (str. 16). Opisujemo udžbenik

ih, čitamo rečenice napisane ispod fotografija i F, I: čitanje,
razgovaramo: Gdje se nalaze ljudi na lijevoj fotografiji? razgovor PID OŠ A.3.1.
Kako su odjeveni? Što imaju na glavama? Zašto? Kako zdr A.2.3.A
se možemo zaštititi od sunca? Zašto je zdravo boraviti u
prirodi? Koju tekućinu pije dječak na desnoj fotografiji?
Po čemu prepoznajemo da je to voda? Kakva je okusa voda?
Učenici rješavaju 3. i 4. zadatak u udžbeniku (str. 18). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
Učenici mogu složiti slagalicu u DOS-u Moje tijelo. DOS ikt A.2.2.
3. Ponavljanje Promatramo tijelo dječaka na fotografiji u udžbeniku (str. udžbenik

17). Odgovaramo na pitanja pokraj fotografije. Čitamo F, I: razgovor,
tekst ispod fotografije i razgovaramo: Što je sve dječak čitanje
trebao napraviti kako bi naučio taj skok? Koji organi
dječaku pomažu pri izvedbi skoka? Koje ste pokrete PID OŠ A.3.1.
vi trebali uvježbavati kako biste ih mogli izvesti? Koje
pokrete još trebate uvježbavati?
Učenici mogu riješiti osmosmjerku u DOS-u Moje tijelo. DOS ikt A.2.2.
4. Provjeravanje Igramo igru Tko će prije?. Učenici su podijeljeni u S uku D.2.2.

skupine. Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu s deset F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.1.
polja te priprema magnete različitih boja (svaki magnet
predstavlja jednu skupinu). Učiteljica/učitelj postavlja
pitanja na koja učenici trebaju odgovoriti. Svaka skupina
dobiva svoje pitanje, a na svako pitanje odgovara
drugi učenik iz skupine. Kad učenik točno odgovori na
pitanje, magnet njegove skupine pomiče se za jedno
polje naprijed. Ako učenik netočno odgovori na pitanje,
magnet skupine ostaje na mjestu.
Učenici mogu provjeriti svoje znanje rješavajući zadatak DOS ikt A.2.2.
Provjeri što znaš u DOS-u Moje tijelo.
197

Ponoviti nastavne sadržaje o
dijelovima tijela.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 3. zadatka u udžbeniku. kako radi sustav organa za disanje.
))
Pripremiti kartice s nazivima žive i nežive prirode.
198


SATA: 6.

NASTAVNA JEDINICA: Ž
ivo ili neživo − usvajanje novih DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.1. Život bića
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Razlikovati živu i neživu prirodu.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode.; PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o važnosti
odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.; PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o promjenama i odnosima u prirodi te
međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo fotografiju u udžbeniku (str. 20). Opisujemo udžbenik

je i razgovaramo: Kako se zove dio tijela prikazan na F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
fotografiji? Čemu služe noge? Koja živa bića možemo
prepoznati na fotografiji? Po čemu su slični čovjek i
pas, a po čemu se razlikuju? Po čemu su slični čovjek i
maslačak, a po čemu se razlikuju?
2. Spoznavanje Čitamo tekst u udžbeniku o živoj i neživoj prirodi (str. udžbenik

novih 20). Razgovaramo o pročitanome: Što je priroda? Kakvu F, I: razgovor
nastavnih prirodu razlikujemo? Tko čini živu prirodu? Po čemu se odr A.2.2. PID OŠ A.3.1.
sadržaja živa priroda razlikuje od nežive? Što čini neživu prirodu?
Što u našoj učionici čini živu, a što neživu prirodu?
Zašto kažemo da živa bića ovise o neživoj prirodi koja ih
okružuje? Za što nam je potrebna voda, zrak, sunce, tlo?
Što bi bilo kad ne bismo imali vode? Što bi bilo kad ne
bismo imali sunca?
Učenici mogu riješiti zadatke Označi što pripada živoj DOS ikt A.2.2.
prirodi. te Označi što pripada neživoj prirodi. u DOS-u Život
bića.
Promatramo fotografije povezanosti živih bića u udžbenik odr A.2.2.

udžbeniku (str. 20). Opisujemo ih i razgovaramo: Što F, I: razgovor
prikazuje fotografija na lijevoj strani? Kako je život
vjeverice povezan sa životom stabla? Koja živa bića PID OŠ B.3.1.
vidimo na desnoj fotografiji? Kako je njihov život odr A.2.1. PID OŠ B.3.2.
međusobno povezan? Što prikazuje fotografija u sredini?
Gdje se nalaze ljudi? Što rade? Tko je onečistio šumu?
Kako su šuma i čovjekov život povezani?
Učiteljica/učitelj zapisuje naslov i nekoliko ključnih F, I: pisanje osr A.2.4.

rečenica, a učenici ih pišu u svoje bilježnice.
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo krug u udžbeniku (str. 21). Učenici u paru udžbenik PID OŠ A.3.1.
odgovaraju na pitanja napisana pokraj kruga. P: razgovor osr B.2.2. PID OŠ B.3.2.
Promatramo kalendar prirode u udžbeniku (str. 82). osr B.2.4.
Upisujemo današnji nadnevak i zajedno ispunjavamo udžbenik uku D.2.2.
redak u kalendaru prirode. Dogovaramo ostale nadnevke F, I: razgovor, osr A.2.4.
kad će učenici sami pratiti promjene u prirodi. pisanje
199

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
b) Ponavljanje Usmeno odgovaramo na 1., 2., 3. i 4. pitanje u udžbeniku F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
(str. 21). udžbenik PID OŠ B.3.2.
Učenici samostalno rješavaju preostale zadatke u I: pisanje
udžbeniku (str. 22). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, osr A.2.4.
pomaže im i dodatno objašnjava zadatke.
Učenici mogu riješiti zadatak Razvrstaj sličice prema DOS ikt A.2.2.
zadanome kriteriju u DOS-u Život bića.
c) Provjeravanje Učiteljica/učitelj priprema kartice s nazivima žive i kartice PID OŠ A.3.1.

nežive prirode, dijeli ih učenicima te crta na ploči tablicu F, I: usmeno osr B.2.2. PID OŠ B.3.1.
Živo – neživo. Učiteljica/učitelj opisuje naziv žive ili nežive izlaganje goo C.2.1. PID OŠ B.3.2.
prirode. Učenici trebaju prepoznati opisuje li učiteljica/
učitelj ono što je napisano na njihovoj kartici. Kad učenik
prepozna da se opisuje ono što je napisano na njegovoj
kartici i učiteljica/učitelj potvrdi da je opisivala/opisivao
upravo to, učenik može karticu staviti na odgovarajuće
mjesto u tablici

ŽIVO ILI NEŽIVO Učenici mogu riješiti zadatke u
PRIRODA = dio okoliša
koji nije stvorio čovjek
ŽIVA PRIRODA: NEŽIVA PRIRODA:

čovjek, biljke, život- voda, stijena,
inje i zrak, tlo
druga bića

-jezičnim razvojem pripremiti mentalnu mapu živoga i kako možemo očuvati prirodu.
neživoga svijeta koju će učenik zalijepiti u bilježnicu. Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
plakat o živoj i neživoj prirodi.
))
Pripremiti fotografije raznih biljaka koje učenici mogu vidjeti u svome zavičaju.
200


SATA:7.

ivi svijet – biljke − usvajanje novih DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.1. Život bića
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati obilježja i dijelove biljaka.
međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i
važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima umjetnička računalo

djela Giuseppe Arcimbolda (Ljeto, Proljeće i Jesen).
Razgovaramo: Što prikazuju ilustracije? Od čega je F, I: razgovor OŠ LK B.3.1.
sastavljena ljudska glava na slikama? Koje voće i povrće
prepoznajete na slikama? Kakva je okusa npr. jabuka?
Gdje raste npr. grožđe? Kakvoj prirodi pripadaju biljke? PID OŠ A.3.1.
Zašto su biljke dio žive prirode?
2. Spoznavanje Promatramo fotografije limuna i lišća u udžbeniku (str. udžbenik

novih 24). Opisujemo fotografije i razgovaramo: Koji je plod F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
nastavnih prikazan na lijevoj slici? Što je prikazano na desnoj slici? PID OŠ B.3.2.
sadržaja Što se dogodilo s biljkama? Zašto su se dogodile te
promjene?
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 24). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ A.3.1.

pročitanome: Zašto su biljke živa bića? Što je sve F, I: čitanje, odr A.2.2.
potrebno biljkama za rast i razvoj? Na koji način ljudi razgovor odr C.2.3. PID OŠ B.3.1.
upotrebljavaju biljke? Kako se ljudi mogu brinuti za PID OŠ B.3.2.
biljke? Što bi bilo kad se ljudi ne bi brinuli o očuvanju
biljaka? Što znači da neke biljke pripadaju zaštićenim odr B.2.3. PID OŠ C.3.1.
vrstama? Smijemo li zaštićene biljke brati? Zašto? Koju
zaštićenu biljku poznajete?
Promatramo ilustraciju rasta i razvoja biljke u udžbeniku udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
(str. 24) te opisujemo promjene na biljci. F, I: razgovor
Učenici mogu riješiti zadatak Poredaj pravilnim DOS ikt A.2.2.

redoslijedom razvoj biljke od sjemenke do ploda. u DOS-u udžbenik
Život bića.
Promatramo fotografije biljaka na različitim životnim F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.

prostorima u udžbeniku (str. 24). Opisujemo fotografije PID OŠ B.3.2.
i razgovaramo: Što prikazuje lijeva slika? Je li na slici
voda tekućica ili stajaćica? Po čemu se lijeva slika
razlikuje od desne? Gdje raste biljka na desnoj slici?
Koju biljku prepoznajete na srednjoj slici? Na kojoj slici
biljke imaju najviše vode? Koja slika prikazuje biljku koja
je često izložena sušama?
201

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju cvijeta u udžbeniku (str. 25) te udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
usmeno odgovaramo na pitanja u udžbeniku. F, I: razgovor
Odmaramo se od učenja pjevajući pjesmu Gdje je onaj računalo OŠ GK B.3.1.
cvijetak žuti (G. B. Pergolesi). F, I osr A.2.1.
b) Ponavljanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 26 i 27). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji dio biljke s ulogom DOS ikt A.2.2.
koju obavlja. u DOS-u Život bića.
c) Provjeravanje Učiteljica/učitelj priprema fotografije raznih biljaka koje fotografije PID OŠ A.3.1
učenici mogu vidjeti u svome zavičaju te zapisuje na biljaka
ploči kriterije prema kojima će se razvrstavati biljke (npr.
cvijeće, voće, povrće, žitarice, drveće). Učenik izvlači F, I: čitanje
karticu, čita naziv biljke te stavlja fotografiju na ploču
ovisno o tome kojoj skupini fotografija pripada.

Učenici mogu riješiti zadatke u
niču, rastu, razmnožavaju se, udžbeniku (str. 31).
živa bića hrane, dišu, stare, venu
BILJKE
trebaju svjetlost, toplinu, proizvode hranu

zrak, vodu i hranu

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može pratiti
-jezičnim razvojem pri rješavanju 4. zadatka u udžbeniku. proces truljenja nekoga voća ili povrća te voditi dnevnik o
tome procesu.
))
Pripremiti fotografije dijelova biljke, razrezati ih na nekoliko dijelova i staviti u omotnice.
202


SATA: 8.

ivi svijet – biljke – sat vježbanja DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.1. Život bića
i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi obilježja i dijelove biljke.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učenici su podijeljeni u pet skupina. Svaka skupina S uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
dobiva omotnicu u kojoj se nalazi fotografija nekoga omotnica, goo C.2.1.
dijela biljke (korijen, stabljika, plod, list, cvijet) razrezana fotografija
na nekoliko dijelova. Učenici trebaju složiti fotografiju
i zalijepiti je na papir. Svaki učenik iz skupine treba S: usmeno
reći jednu rečenicu o dijelu biljke koji je na fotografiji. izlaganje
Nakon što učenici predstave dio biljke koji su složili, na
ploči spajamo sve fotografije kako bismo dobili jednu
fotografiju biljke sa svim njezinim dijelovima.
Učenici mogu pogledati videozapis o dijelovima biljke u DOS ikt A.2.2.
DOS-u Život bića.
2. Uvježbavanje Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 28 i 29). udžbenik osr B.2.2.

Opisujemo je i razgovaramo: Što rade čovječuljci u F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
korijenu? Zašto je biljci potrebna voda? Kako se zove
životinja koja se nalazi lijevo od korijena? Što radi odr A.2.2.
čovječuljak pokraj gujavice? Zašto su biljci potrebne
hranjive tvari? Što se događa u stabljici? Što se nalazi u
listu? Odakle čovječuljci odnose hranu u ostale dijelove
biljke? Koga su sve konobari ponudili hranom? Što rade
čovječuljci koji se nalaze u blizini sunca? Tko se nalazi
u plodu biljke? Čemu služe sjemenke? Kako se ljudi PID OŠ B.3.1.
trebaju ponašati prema biljkama? Zašto nam je važno odr A.2.1. PID OŠ C.3.1.
čuvati biljke? Kako su ljudi i biljke međusobno povezani? odr A.2.2. PID OŠ B.3.2.
Objasni.
3. Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
30). Učiteljica/učitelj ih obilazi, pomaže im i dodatno I: pisanje
Učenici mogu riješiti zadatak Prepoznaješ li dijelove DOS ikt A.2.2.
biljke? u DOS-u Život bića.
Čitamo tekst o kukcima u udžbeniku (str. 30). udžbenik

Razgovaramo o pročitanome: Na koliko dijelova je F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
podijeljeno tijelo kukca? Koji su to dijelovi? Koliko nogu
imaju kukci? Koji kukci mogu letjeti, a koji ne mogu?
Znate li koju pjesmu o kukcima?
Odmaramo se od učenja pjevajući pjesmu Bumbari i F, I OŠ GK B.3.2.

pčele. osr C.2.3.
203

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
c) Provjeravanje Igramo igru Naprijed-natrag. Učiteljica/učitelj izgovara F: usmeno OŠ TZK D.3.2. PID OŠ A.3.1.
rečenice o putovanju brodom. Učenici stoje u vrsti, a izlaganje osr C.2.3. PID OŠ B.3.1.
ispred njih je na podu postavljeno uže. Kad učiteljica/ uže goo C.2.1. PID OŠ B.3.2.
učitelj izgovori točnu rečenicu, učenici će skočiti ispred PID OŠ C.3.1.
užeta. Kad učiteljica/učitelj izgovori netočnu rečenicu,
učenici će skočiti iza užeta.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 4. zadatka u udžbeniku. koje su biljke zaštićene u Republici Hrvatskoj.
))
Pripremiti kartice s nazivima životinja i kartice s anagramima naziva životinja.
204


SATA: 9.

ivot životinja – usvajanje novih DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.1. Život bića
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Spoznati životinje kao dio žive prirode te uočiti međuovisnost ljudi i životinja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru pantomime. Učiteljica/učitelj priprema F, I osr C.2.3.

kartice s nazivima životinja. Učenik izvlači karticu i glumi kartice goo C.2.1.
kretanje životinje na kartici, a ostali učenici trebaju
prepoznati životinju koju učenik oponaša. Pogođene
kartice s nazivima stavljamo na ploču.
Nakon igre razgovaramo: Što je zajedničko svim F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
karticama? Koju životinju od navedenih možemo vidjeti u
našemu zavičaju? Koje životinje od navedenih mogu biti
kućni ljubimci? Kojoj vrsti prirode pripadaju životinje?
2. Spoznavanje Promatramo fotografiju psa u udžbeniku (str. 32). udžbenik

novih Opisujemo je i razgovaramo: Što na slici pripada, a što F, I: razgovor
nastavnih ne pripada živoj prirodi? Što je neobično? Što sve može
sadržaja pas, a mrkva ne može?

pročitanome: Gdje sve žive životinje? Zašto životinje F, I: čitanje,
pripadaju živoj prirodi? Što im je potrebno za rast i razgovor
razvoj? Čime se životinje hrane? U koje skupine prema
načinu prehrane možemo podijeliti životinje? Kako
hranjive tvari kruže u prirodi? Objasni.
Promatramo ilustraciju međuovisnosti biljnoga i udžbenik PID OŠ B.3.2.

životinjskoga svijeta u udžbeniku (str. 32). Opisujemo F, I: razgovor PID OŠ B.3.1.
je i objašnjavamo kako su biljke i životinje međusobno
povezane i ovisne jedne o drugima.

pročitanome: Kakve životinje razlikujemo s obzirom na F, I: razgovor
odnos prema ljudima? Nabrojite neke domaće životinje. odr A.2.2. PID OŠ B.3.2.
Na koji način ljudi imaju korist od domaćih životinja? Na
koji se način ljudi trebaju brinuti o njima? Nabrojite neke PID OŠ B.3.1.
divlje životinje. Zašto one ne ovise o ljudima?
Učiteljica/učitelj zapisuje naslov i nekoliko rečenica na F, I: pisanje osr A.2.4.

ploču, a učenici ih pišu u svoje bilježnice.
205

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Usmeno odgovaramo na pitanja u udžbeniku (str. 33). udžbenik
F, I: razgovor
Čitamo tekst o zaštićenim i ugroženim životinjama u
udžbeniku (str. 33). Razgovaramo o pročitanome: Zašto F, I: čitanje
su neke životinje zaštićene? Koje su zaštićene životinje u
Hrvatskoj? Što znači da su neke životinje ugrožene? Koje F, I: razgovor odr A.2.1. PID OŠ C.3.1.
su životinje ugrožene u Hrvatskoj? Kako se ljudi moraju
ponašati prema zaštićenim i ugroženim životinjama?
Koje izvorne hrvatske pasmine pasa poznajete?
b) Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.1.
(str. 34). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i I: pisanje
Učenici mogu riješiti zadatak Razvrstaj životinje na
biljojede, mesojede i svejede. u DOS-u Život bića. DOS ikt A.2.2. PID OŠ A.3.1.
c) Provjeravanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par dobiva karticu s P uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
napisanim anagramom. Učenici moraju riješiti anagram kartice osr B.2.4.
kako bi dobili naziv neke životinje. Učiteljica/učitelj crta goo C.2.1.
na ploči tablicu u koju će učenici napisati nazive životinja
koje su dobili s obzirom na odnos prema ljudima.

živa bića udžbeniku (str. 35).
trebaju svjetlost, toplinu, mogu živjeti na
zrak, vodu i hranu različitim prostorima
ŽIVOT ŽIVOTINJA
podjela prema prehrani: podjela s obzirom na odnos

1. biljožderi prema ljudima:
2. mesožderi 1. domaće
3. svežderi 2. divlje

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može odabrati
-jezičnim razvojem pri rješavanju 9. zadatka u udžbeniku. neku ugroženu ili zaštićenu životinju te izraditi plakat o njoj.
))
Pripremiti časopise, plakate te umnožiti tablicu za vršnjačko vrednovanje.
206


SATA: 10.

NASTAVNA JEDINICA: Život životinja − sat vježbanja DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.1. Život bića
i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi da su životinje dio žive prirode te uočiti međuovisnost ljudi i životinja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogodi tko se oglasio. Učenici sjede na svojim F, I osr C.2.3.
mjestima i imaju zatvorene oči. Učiteljica/učitelj hoda goo C.2.1.
učionicom. Učenik kojem učiteljica/učitelj položi dlan na
rame treba oponašati glasanje neke životinje. Učenici
trebaju prepoznati koji se učenik oglasio te koju je
životinju oponašao glasanjem.
2. Uvježbavanje Razgovaramo o životu životinja: Zašto su životinje živa F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
bića? Što je sve životinjama potrebno za rast i razvoj?
Gdje sve mogu živjeti životinje? Tko proizvodi hranu za
životinje? Čime se hrane mesožderi? Koje biljoždere PID OŠ B.3.2.
poznajete? Što jedu svežderi? Kako hranjive tvari kruže
u prirodi? Po čemu se razlikuju domaće i divlje životinje? PID OŠ B.3.2.
Kako su ljudi i životinje međusobno povezani? Koje odr A.2.2.
zaštićene životinjske vrste žive u Hrvatskoj? Što znači PID OŠ C.3.1.
da su neke životinje ugrožene? Koje ugrožene životinje odr A.2.1. PID OŠ B.3.1.
žive u Hrvatskoj? Kako se ljudi trebaju ponašati prema
zaštićenim i ugroženim životinjama?
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji naziv životinje i njihov DOS ikt A.2.2.
način prehrane. u DOS-u Život bića.
Učenici dobivaju časopise. Svaki učenik mora u časopisu časopis osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
pronaći neku životinju i izrezati je. Učiteljica/učitelj
crta na ploči tablicu u koju će učenici smjestiti životinje
prema njihovu načinu prehrane.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva S uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
tekst o nekoj životinji (v. prilog). Na temelju teksta plakat osr B.2.4. PID OŠ B.3.1.
učenici moraju zaključiti o kojoj životinji tekst govori te razgovor uku A.2.1.
izraditi plakat s mentalnom mapom o toj životinji.
4. Provjeravanje Nakon što sve skupine završe sa zadatkom, učenici F: usmeno uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
predstavljaju svoje radove. Ostali učenici mogu im izlaganje, osr B.2.2.
postavljati pitanja o životinji na plakatu. Na kraju sata razgovor
učenici mogu ispuniti tablicu za vršnjačko vrednovanje tablica uku A.2.4.
rada u skupini (v. prilog). I: pisanje uku C.2.2.
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji životinju i mladunče u DOS ikt A.2.2.
DOS-u Život bića.
207


Učiteljica/učitelj može pripremiti učeniku s usporenim Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
govorno-jezičnim razvojem smjernice s pomoću kojih će kako ljudi zbrinjavaju napuštene životinje.
predstaviti životinju na plakatu.
))
Umnožiti nastavni listić Živi svijet.
PRILOG − Tekstovi o životinjama
1. Poprilično sam velika životinja. Imam njušku, malene oči i kovrčav rep. Moje je tijelo izduženo, a noge
su mi kratke. Na nogama imam četiri prsta. Najduži prst nalazi se na sredini i on mi pomaže u hodanju.
Svežder sam. Volim jesti baš svu hranu pa nije ni čudno da mogu imati do 150 kilograma. Svoju njušku
često koristim za kopanje po tlu kako bih pronašla hranu. Imam 44 zuba.
2. Divlja sam životinja i spadam u porodicu pasa. Živim u šumi. Imam vitko i dugačko tijelo prekriveno
narančastosmećkastim krznom i gustim repom koji je na vrhu bijele boje. Tijelo mi može biti dugačko
oko 70 centimetara, a rep oko 30 centimetara. Svežder sam, ali najviše volim jesti vjeverice, ptice, zečeve
i miševe. Od voća volim jesti šumsko voće. Dnevno pojedem oko kilogram hrane.
3. Divlja sam životinja. Glavu mi krasi dug i crven kljun. Tijelo mi je izduženo i prekriveno bijelim perjem, a
na krilima imam i malo crnoga perja. Imam dugačak vrat i dugačke crvene noge. Sporo letim, a ipak svake
godine zimi se selim u toplije krajeve. Glasam se klepetanjem. Mesožder sam i hranim se živim plijenom.
Svoja gnijezda često svijam na krovovima kuća.
4. Kućni sam ljubimac. Ljudi me vole jer sam mekan i malen. Moje tijelo prekriveno je krznom, a narastem
taman toliko da me možeš držati na dlanovima. Vesela sam i zaigrana životinja. Najviše se volim kretati
noću, a danju najčešće spavam. Jedem raznovrsnu hranu: jabuke, maslačak, banane, lješnjake… Ne je-
dem meso.
Vršnjačko vrednovanje
UVIJEK PONEKAD NIKAD
Sluša druge učenike.
Predlaže nove ideje i prihvaća tuđe.
Aktivno doprinosi radu.
Sudjeluje u predstavljanju rada.
208


SATA: 11.
NASTAVNA JEDINICA: Živi svijet − sat vježbanja i ponavljanja DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.1. Život bića
CILJ SATA: Ponoviti i uvježbati nastavne sadržaje o biljkama i životinjama.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu za igru asocijacija. F, I osr C.2.3. PID OŠ A.3.1.
Najava nastavne jedinice. goo C.2.1.
2. Uvježbavanje Razgovaramo: Zašto su biljke živa bića? Što je sve F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
potrebno biljkama za rast i razvoj? Za što su ljudima odr A.2.2.
potrebne biljke? Kako se ljudi mogu brinuti za biljke?
Što bi bilo kad se ljudi ne bi brinuli za očuvanje biljaka? odr A.2.1. PID OŠ B.3.1.
Što znači da neke biljke spadaju u zaštićene vrste? PID OŠ C.3.1.
Smijemo li zaštićene biljke brati? Zašto? Koju zaštićenu
biljku poznajete? Koja još živa bića mogu biti ugrožena
i zaštićena? Zašto su neke životinje zaštićene? Koje
su zaštićene životinje u Hrvatskoj? Što znači da su
neke životinje ugrožene? Koje su životinje ugrožene
u Hrvatskoj? Gdje sve žive životinje? Zašto životinje
pripadaju živoj prirodi? Što im je potrebno za rast i
razvoj? Čime se životinje hrane? U koje skupine prema odr A.2.2. PID OŠ A.3.1.
načinu prehrane možemo podijeliti životinje? Kako PID OŠ B.3.2.
hranjive tvari kruže u prirodi? Objasni.
Učenici rješavaju nastavni listić (v. prilog). Učiteljica/ nastavni listić osr A.2.4.
učitelj ih obilazi, pomaže im i dodatno objašnjava I: pisanje
zadatke.
Učenici mogu riješiti zadatak Prikaži međusobnu ovisnost DOS ikt A.2.2.
živih bića. u DOS-u Život bića.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par dobiva papir P uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
na kojemu crta Vennov dijagram biljke – životinje. Učenici razgovor, osr B.2.4.
moraju odrediti po čemu su biljke i životinje slične, a po pisanje
čemu se razlikuju. Nakon što većina učenika završi sa F: usmeno
zadatkom, nekoliko parova može predstaviti svoj rad. izlaganje
4. Provjeravanje Igramo igru naprijed-natrag. Učiteljica/učitelj izgovara F, I: usmeno goo C.2.1. PID OŠ A.3.1.
rečenice u vezi sa živim svijetom. Učenici stoje u vrsti, izlaganje PID OŠ B.3.1.
a ispred njih je na podu postavljeno uže. Kad učiteljica/ PID OŠ B.3.2.
učitelj izgovori točnu rečenicu, učenici će skočiti ispred PID OŠ C.3.1.
užeta. Kad učiteljica/učitelj pročita netočnu rečenicu,
učenici će skočiti iza užeta.
Ponovimo što znamo. u DOS-u Život bića.
209

cvijet ptice živa bića Ponoviti nastavne sadržaje o
zajednici, pravima i dužnostima
voće domaće tijelo te dijelovima tijela.
povrće kućni ljubimci organi
stablo svežderi govor
BILJKE ŽIVOTINJE LJUDI
ŽIVI SVIJET

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može
-jezičnim razvojem pri rješavanju 2. i 5. zadatka na nastavnome izraditi umnu mapu po uzoru na umnu mapu u 9. zadatku u
listiću. udžbeniku (str. 34).
PRILOG
NASTAVNI LISTIĆ
ŽIVI SVIJET
1. Smatraš li da je tvrdnja točna, zaokruži DA. Smatraš li da je tvrdnja netočna, zaokruži NE.
Biljke i životinje ubrajamo u živu prirodu. DA NE
Biljke mogu živjeti bez vode. DA NE
Sve se životinje hrane i dišu. DA NE
Divlje životinje same se brinu za svoju hranu. DA NE
Stabljika stabla naziva se krošnja. DA NE
__________________ učvršćuje biljku u tlu. ___________________ drži biljku uspravnom. Plod biljke
nastaje iz ________________. Plod u sebi sadrži _________________. Cvijet služi za ________________.
U tome biljkama pomažu ________________.
3. Zaštićene biljke u Hrvatskoj jesu: __________________________________________________________
4. Ugrožene životinje u Hrvatskoj jesu: ________________________________________________________
Životinje se hrane hranom koju su proizvele _________________. Životinje prema prehrani dijelimo u
tri skupine: _________________, ________________ i _________________. S obzirom na odnos prema
ljudima, razlikujemo __________________ i _________________ životinje.
210


SATA: 12.

oje tijelo i živi svijet – sat provjere DOS: 1. To sam ja – 1.2. Moje tijelo; 2. Živi svijet i energija –
znanja 2.1. Život bića
CILJ SATA: Provjeriti stečena znanja o živom svijetu, brizi o okolišu te energiji.
međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.; PID OŠ C.3.2. Učenik raspravlja o utjecaju pravila,
prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Uvod Učiteljica/učitelj se na ovome satu može odlučiti za F, I

pisanu ili usmenu provjeru znanja učenika.
Najava provjeravanja.
2. Provjeravanje a) pisana provjera
Dogovaramo pravila tijekom rada: svaki učenik radi F: usmeno osr A.2.1.
samostalno, a u slučaju potrebe može podići ruku izlaganje
kako bi zatražio učiteljičinu/učiteljevu pomoć. Ako
tijekom rješavanja zadataka učenik naiđe na neki
zadatak koji ne zna riješiti, taj će zadatak preskočiti
i na kraju će se vratiti na njega kako bi ga pokušao
riješiti.
Učiteljica/učitelj dijeli učenicima zadatke za provjeru pisani ispit

znanja te dodatno objašnjava zadatke koji bi učenicima F: usmeno
mogli biti nejasni. Učenici upisuju osnovne podatke na izlaganje
ispit (ime i prezime, nadnevak…).
PID OŠ A.3.1.
Učenici samostalno rješavaju zadatke. I: pisanje PID OŠ B.3.1.
PID OŠ B.3.2.
Učenici koji ranije završe i predaju svoje pisane papir, časopisi ikt A.2.2. PID OŠ C.3.2.
provjere mogu crtati po vlastitoj želji, čitati časopise DOS uku C.2.3.
ili slikovnice iz razredne zbirke ili rješavati zadatke u
DOS-u.
b) usmena provjera
Učiteljica/učitelj usmeno provjerava usvojeno znanje

učenika.
Primjeri pitanja:
Kojih pravila se moramo pridržavati u obiteljskoj F, I: razgovor osr A.2.1.
zajednici? Zašto? Što se dogodi kada ne poštujemo PID OŠ A.3.1.
dogovorena pravila u obitelji? Kojih se pravila moramo PID OŠ B.3.1.
pridržavati u razrednoj zajednici? Zašto? Koje su PID OŠ B.3.2.
posljedice nepridržavanja dogovorenih pravila? Kako PID OŠ C.3.2.
skupina ljudi može nešto reći ili učiniti? Može li
predstavnik skupine reći ili učiniti nešto bez dogovora
sa svim članovima te skupine? Zašto? Koja je uloga
predsjednice ili predsjednika razreda? Vrijede li za
sve ljude jednaka prava? Zašto? Kako možemo biti
odgovorni prema sebi i prema drugima?
211

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Kako možemo pomoći drugima? Kako pomažete
svojim roditeljima? Koje su vaše dužnosti kod kuće?
Koje su vaše dužnosti u školi? Koja su osnovna prava
djece? Što trebamo učiniti u slučaju kršenja prava?
Kako se nazivaju manji dijelovi od kojih se sastoji naš
organizam? Koji organ imamo u glavi? Koje organe
imamo u trupu? Zašto trebamo brinuti o zdravlju
naših organa i čuvati ih od ozljeda? Što mislite, kako
to možemo činiti? Što je važno za zdravlje čitavog
organizma? Kakav zrak šteti dišnim organima?
Kakav bismo zrak trebali udisati? Gdje možemo
pronaći svježi zrak? Što šteti našem vidu? Što se
može dogoditi našem organizmu ako ne pazimo na
zdravlje? Koga ćemo posjetiti kada smo bolesni? Zašto
ne smijemo dolaziti bolesni u školu? Što trebamo
donijeti učiteljici/učitelju kada ozdravimo? Što je
priroda? Kakvu prirodu razlikujemo? Tko čini živu
prirodu? Po čemu se živa priroda razlikuje od nežive?
Što čini neživu prirodu? Što u našoj učionici čini živu,
a što neživu prirodu? Zašto kažemo da živa bića
ovise o neživoj prirodi koja ih okružuje? Za što nam je
potrebna voda, zrak, sunce, tlo? Zašto su biljke živa
bića? Što je sve potrebno biljkama za rast i razvoj?
Na koji način ljudi koriste biljke? Kako se ljudi mogu
brinuti za biljke? Što bi bilo kada ljudi ne bi brinuli za
očuvanje biljaka? Što znači da neke biljke spadaju u
zaštićene vrste? Smijemo li zaštićene biljke ubirati?
Zašto? Koju zaštićenu biljku poznajete? Gdje sve žive
životinje? Zašto životinje pripadaju živoj prirodi? Što im
je potrebno za rast i razvoj? Čime se životinje hrane? U
koje skupine prema načinu ishrane možemo podijeliti
životinje? Kako hranjive tvari kruže u prirodi? Objasni.
3. P
rocjena učinka
pisane provjere Razgovaramo o poteškoćama pri rješavanju i F, I: razgovor uku B.2.2. PID OŠ A.3.1.
provjeravamo točnost svakoga zadatka. Učiteljica/ PID OŠ B.3.1.
učitelj upozorava na uočene pogreške te iznosi svoja F: usmeno PID OŠ B.3.2.
zapažanja. izlaganje PID OŠ C.3.2.
PLAN PLOČE: DOMAĆA ZADAĆA
212


SATA: 13.
NASTAVNA JEDINICA: Brinem se o okolišu − usvajanje novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Osvijestiti važnost brige o okolišu.

Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
*Prije nove nastavne jedinice učiteljica/učitelj može

ukratko prokomentirati rezultate pisane provjere.
1. Motivacija Učenici promatraju strip u udžbeniku (str. 36). udžbenik

Opisujemo ga i razgovaramo: Što je prikazano na prvoj F, I: razgovor
slici? Što je na drugoj slici drukčije u odnosu na prvu
sliku? Kojih dijelova prirode nema na drugoj slici? Što se odr A.2.1.
dogodilo na sljedećoj slici? Što je nastalo gradnjom na odr B.2.1.
zadnjoj slici? Usporedi prvu i zadnju sliku. Znate li što je
nekada bilo na mjestu naše škole?
2. Spoznavanje Čitamo tekst ispod stripa u udžbeniku (str. 36). udžbenik

novih Razgovaramo o pročitanome: Što je sve čovjeku F, I: čitanje, odr A.2.1.
nastavnih potrebno za život? Gdje čovjek može pronaći sve što razgovor
sadržaja mu je potrebno za život? Što se pritom događa s našim odr C.2.3.
okolišem? Kako čovjek može mijenjati svoj okoliš?
Promatramo fotografije polja i prometnice u udžbeniku udžbenik PID OŠ B.3.1.

(str. 36). Opisujemo ih i razgovaramo: Što prikazuje lijeva F, I: razgovor
slika? Na koji način čovjek mijenja polje tijekom godine? odr A.2.1.
Što se nalazi na desnoj slici? Tko je izgradio prometnice?
Što je sve trebalo promijeniti u okolišu kako bi se odr B.2.1.
izgradile prometnice? Čemu služe prometnice? Kako bi
okoliš izgledao kad ljudi ne bi gradili prometnice?
Čitamo tekst u udžbeniku ispod fotografije polja i udžbenik

prometnice (str. 36). Razgovaramo o pročitanome: Kako F, I: čitanje, odr A.2.1.
promjene u okolišu utječu na sva živa bića? Što znači da razgovor PID OŠ B.3.1.
su neke biljke i životinje ugrožene djelovanjem čovjeka?
Mijenjaju li ljudi okoliš u kojemu žive ugrožene biljne odr A.2.2.
i životinjske vrste? Zašto? Koje se zaštićene biljne i PID OŠ C.3.1.
životinjske vrste spominju u tekstu?
Promatramo fotografije zaštićenih biljnih i životinjskih
vrsta u udžbeniku (str. 37).

pročitanome: Zašto moramo čuvati okoliš? Na koji način F, I: čitanje,
to možemo činiti? Za koga se sve brinemo čuvanjem razgovor PID OŠ B.3.1.
okoliša?
osr A.2.4.
Učiteljica/učitelj zapisuje nekoliko rečenica na ploču, a F, I: pisanje
učenici ih pišu u svoje bilježnice.
213

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Usmeno odgovaramo na pitanja u udžbeniku (str. 37). udžbenik osr B.2.2. PID OŠ B.3.1.
F, I: razgovor PID OŠ C.3.1.
b) Ponavljanje Učenici mogu riješiti zadatke u udžbeniku (str. 38). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.1.
Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno I: pisanje PID OŠ C.3.1.
c) Provjeravanje Učiteljica/učitelj čita učenicima kratku priču (v. prilog) i S OŠ HJ A.3.2. PID OŠ B.3.1.
postavlja im problemski zadatak: Treba li izgraditi hotel razgovor uku D.2.2. PID OŠ C.3.1.
u Ekoselu? Učenici su podijeljeni u skupine (stanovnici uku A.2.4.
Ekosela, čovjek koji želi izgraditi hotel, zaštitnici prirode goo C.2.1.
i životinja). Svaka skupina treba razmisliti i navesti
prednosti i nedostatke izgradnje hotela sa stajališta
uloga koje su im dodijeljene.

BRINEM SE O OKOLIŠU Učenici mogu riješiti zadatke u
Čovjeku treba hrana, voda, odjeća sve pronalazi i uzima
i obuća, prostor, energija. iz svoga okoliša
Promjene u okolišu utječu na sva živa bića.

Okoliš moramo čuvati: za sebe i za ostala živa bića.

-jezičnim razvojem pripremiti sažetak koji će učenik zalijepiti gdje se u našemu mjestu nalaze reciklažna dvorišta.
u bilježnicu. Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može osmisliti i
Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- dizajnirati znak za zaštitu okoliša.
-jezičnim razvojem pri rješavanju 6. i 9. zadatka u udžbeniku.
))
Pripremiti plastične čaše (crnu i bijelu). Prije početka nastave uliti malo vode u čaše i postaviti ih na sunčano mjesto.
EKOSELO
Između dvaju brežuljaka nalazi se selo sa samo 300 stanovnika. Svi stanovnici toga sela brinu se o čistoći
okoliša u kojemu žive. Upravo zbog toga su njihovi predci još prije 850 godina nadjenuli svomu selu ime
Ekoselo. Planinareći okolnim šumama, u selo je prije godinu dana zalutao jedan čovjek. Ekoselo i njegovi
stanovnici odmah su mu se svidjeli. Posebno ga je očarala ljepota prirode u kojoj se Ekoselo nalazi. Prije
tjedan dana taj je čovjek obznanio stanovnicima Ekosela kako želi u njihovu selu izgraditi hotel kako bi i os-
tali ljudi mogli vidjeti ljepotu prirode u kojoj se Ekoselo nalazi. Taj se prijedlog stanovnicima sela nikako nije
svidio.
214


SATA: 14.

NASTAVNA JEDINICA: E
nergija i živi svijet − usvajanje novih DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.2. Energija u nama i oko nas
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Spoznati kako energija utječe na živi svijet.
ISHODI UČENJA: PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije na temelju vlastitih
iskustava.; PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ili
društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
*Prije početka sata učiteljica/učitelj može uliti malo vode
u pripremljene čaše i postaviti ih na sunčano mjesto.
1. Motivacija Igramo igru Pogađanje riječi. Učiteljica/učitelj crta na F, I: usmeno goo C.2.1.
ploči osam crta pri čemu svaka crta označuje jedno izlaganje
na crtama. Konačno je rješenje igre riječ energija.
Ponavljamo igru s novom riječi. Ovaj put učenici trebaju
pogoditi dvije riječi pa je konačno rješenje živi svijet.
Objašnjavamo riječi koje smo otkrili u igri te kratko F, I: razgovor PID OŠ D.3.1.
razgovaramo o njima.
2. Spoznavanje Učenici mogu pogledati videozapis Zašto zmaj leti? u

novih DOS-u Energija u nama i oko nas.
nastavnih
sadržaja Razgovaramo o nastavnim sadržajima u vezi s energijom F, I: razgovor PID OŠ D.3.1.
koje smo naučili u drugome razredu: Koji su izvori odr A.2.3.
energije? Što nam daje Sunce? Što nastaje gorenjem
drva? Što pokreće automobile? Zašto automobile
vozimo na benzinske postaje? Kamo nestane benzin iz
automobila? Što može proizvoditi energiju a da se pritom
ne troši? Što može pokretati sunce ili voda?
Promatramo ilustracije u udžbeniku (str. 40). Opisujemo udžbenik PID OŠ D.3.1.

ih, čitamo rečenice ispod ilustracija te odgovaramo na F, I: razgovor
pitanje ispod ilustracija.
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 40). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ D.3.1.

pročitanome: Zašto je ljudima važna hrana? Od kuda F, I: čitanje,
ljudi uzimaju hranu? Na koji se način ljudi koriste razgovor odr A.2.3.
energijom koju dobivaju iz prirode? Što se pri korištenju
događa s energijom? Što znači da se energija mijenja?
Navedite neki primjer pretvorbe energije.
Promatramo fotografiju prozora u udžbeniku (str. 40) te udžbenik PID OŠ D.3.1.

objašnjavamo kako možemo štedjeti energiju. F, I: razgovor
Učiteljica/učitelj zapisuje naslov i nekoliko rečenica na F, I: pisanje osr A.2.4.

ploču, a učenici ih zapisuju u svoje bilježnice.
215

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici samostalno rješavaju 1., 2., 3., 5. i 6. zadatak u udžbenik osr A.2.4. PID OŠ D.3.1.
udžbeniku (str. 41 i 42). I: pisanje
Učenici mogu složiti slagalicu Energija u našemu tijelu u DOS ikt A.2.2.
DOS-u Energija u nama i oko nas.
b) Ponavljanje Zajedno čitamo uputu u 4. zadatku u udžbeniku (str. udžbenik goo C.2.1. PID OŠ
41). Izvodimo pokus prema uputama. Razgovaramo o F, I: praktični A.B.C.D.3.1.
rezultatima i objašnjavamo ih. rad, razgovor
c) Provjeravanje
Igramo igru Točno-netočno. Učiteljica/učitelj izgovara F, I: usmeno goo C.2.1. PID OŠ D.3.1.
rečenice povezane s energijom i živim svijetom. Kad izlaganje OŠ TZK D.3.2.
je izgovorena rečenica točna, učenici trebaju stajati
s rukama u odručenju. Kad je izgovorena rečenica
netočna, učenici trebaju čučnuti.

ENERGIJA I ŽIVI SVIJET Učenici mogu riješiti zadatke u
Hrana nam daje energiju.
Energiju dobivamo iz prirode.
Energija se mijenja – pretvara iz jednog oblika u drugi = pretvorba energije

Učiteljica/učitelj može učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
-jezičnim razvojem omogućiti taktilan doživljaj vode u čašama i izvesti još neke jednostavne pokuse kojima dokazujemo
tijekom razgovora o rezultatima pokusa. pretvorbu energije te zapisati rezultate istraživanja.
))
Pripremiti čepove, slamke, štapiće za ražnjiće, čaše i plastičnu posudu te kartice s rečenicama o energiji i okolišu.
216


SATA: 15.

NASTAVNA JEDINICA: E
nergija i okoliš − usvajanje novih DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.2. Energija u nama i oko nas
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati obnovljive izvore energije koji se nalaze u našemu okolišu.
ISHODI UČENJA: PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije na temelju vlastitih
iskustava.; PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ili
društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo fotografije u udžbeniku (str. 44). Opisujemo udžbenik

ih i razgovaramo: Što prikazuju fotografije? Po čemu F, I: razgovor PID OŠ D.3.1.
su slične, a po čemu se razlikuju? Koje je doba dana
prikazano na fotografijama? Što mislite, zašto na desnoj
fotografiji nisu uključena svjetla? Kako to utječe na život
ljudi?
2. Spoznavanje Razgovaramo o energiji: Za koje aktivnosti u domu i F, I: razgovor uku A.2.4. PID OŠ D.3.1.
novih izvan njega trebamo energiju? Što bi bilo kad ne bismo
nastavnih imali struje? Što bi sve prestalo raditi? Koji bi vam uređaj
sadržaja najviše nedostajao? Zašto?
Učenici crtaju uređaj koji bi im najviše nedostajao u udžbenik osr A.2.4.
pravokutnik u udžbeniku (str. 44). I: crtanje

pročitanome: Koji su neobnovljivi izvori energije? Zašto F, I: čitanje, odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
se tako zovu? Što dobivamo njihovim izgaranjem? Koji razgovor
su obnovljivi izvori energije? Zašto te izvore nazivamo
obnovljivima? Što je biomasa? Za što je upotrebljavamo?
Koji izvori manje onečišćuju okoliš? Zašto?
Promatramo fotografije u udžbeniku (str. 44). Opisujemo udžbenik

ih i razgovaramo: Što prikazuje prva slika? Što se F, I: razgovor odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
događa s granama dok vjetar puše? Što prikazuje slika
u sredini? Što Sunčeva energija radi tlu i zraku? Što
prikazuje zadnja slika?
Čitamo rečenice u udžbeniku (str. 45) i opisujemo udžbenik

fotografije. Razgovaramo: Što prikazuju slike? Koja F, I: čitanje, odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
nam je energija potrebna za solarne panele? Koja razgovor
energija pokreće vjetrenjače? Kojom se energijom
koriste termoelektrane, a kojom hidroelektrane? Što
je zajedničko svim fotografijama? Kakva se energija
proizvodi?
Učiteljica/učitelj zapisuje na ploču naslov i nekoliko F, I: pisanje osr A.2.4.

rečenica, a učenici ih zapisuju u svoje bilježnice.
217

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici samostalno odgovaraju na 1., 2., 3., 4. i 5. pitanje udžbenik, osr A.2.4. PID OŠ D.3.1.
u udžbeniku (str. 45), a odgovore zapisuju u bilježnicu. bilježnica
Učenici mogu riješiti zadatak Smjesti riječ u DOS ikt A.2.2.

odgovarajuće polje. u DOS-u Energija u nama i oko nas.
b) Ponavljanje Učenici u paru izrađuju vodenicu. Učiteljica/učitelj P: praktični rad uku D.2.2.
pomaže učenicima u izradi. Učenici provode pokus čepovi, osr A.2.3.
prema uputama u udžbeniku i odgovaraju na pitanja (str. slamka, PID OŠ
46). štapić A.B.C.D.3.1.
I: pisanje
Učenici mogu pogledati videozapise o obnovljivim DOS ikt A.2.2.
izvorima energije u DOS-u Energija u nama i oko nas.
c) Provjeravanje Igramo igru Preokreni pitanje. Učiteljica/učitelj priprema kartice goo C.2.1. PID OŠ D.3.1.
kartice s rečenicama o energiji i okolišu. Učenik izvlači F, I: razgovor
karticu te postavlja pitanje čiji je odgovor rečenica
napisana na kartici. Ostali učenici trebaju odgovoriti na
postavljeno pitanje.

ENERGIJA I OKOLIŠ Učenici mogu riješiti zadatke u
Neobnovljivi izvori energije Obnovljivi izvori energije

− ugljen, nafta, zemni plin − vjetar, Sunčeva energija,
− ne obnavljaju se, troše se energija vode, biomasa
− onečišćuju okoliš jer nastaju − obnavljaju se
štetni plinovi − manje onečišćuju okoliš

-jezičnim razvojem pripremiti sažetak koji će učenik zalijepiti u što su termički izolatori.
bilježnicu.
Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno-
-jezičnim razvojem pri izradi vodenice.
218

SATA: 16.

NASTAVNA JEDINICA: B
riga o okolišu, energija − sat vježbanja DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.2. Energija u nama i oko nas
i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi nastavne sadržaje povezane s brigom o okolišu i energijom.
Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.;
PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije na temelju vlastitih iskustava.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Sjećam se… Učiteljica/učitelj podsjeća F, I goo C.2.1.

učenike kako smo tijekom prethodna tri sata razgovarali pisanje
i učili o brizi o okolišu i energiji. Sada će se svaki učenik PID OŠ B.3.1.
tijekom četiri minute pokušati se prisjetiti što više osr A.2.1. PID OŠ C.3.1.
pojmova koje smo spomenuli u ta tri sata te od njih PID OŠ D.3.1.
sastaviti rečenice. Nakon četiri minute čitamo rečenice F, I: razgovor
i provjeravamo njihovu točnost te razgovaramo o
najzanimljivijim sadržajima koje smo naučili tijekom uku C.2.3.
učenja o brizi o okolišu i energiji.
2. Uvježbavanje Razgovaramo o energiji i okolišu: Kako ljudi mogu F, I: razgovor osr B.2.1. PID OŠ B.3.1.
izmijeniti svoj okoliš? Kako promjene u okolišu utječu odr A.2.1. PID OŠ C.3.1.
na sva živa bića? Što znači da su neke biljke i životinje PID OŠ D.3.1.
ugrožene djelovanjem čovjeka? Mijenjaju li ljudi okoliš odr A.2.2.
u kojemu žive ugrožene biljne i životinjske vrste? Zašto?
Zašto moramo čuvati okoliš? Na koji to način možemo
činiti? Za koga se sve brinemo čuvanjem okoliša? Koji odr A.2.3.
su neobnovljivi izvori energije? Zašto se tako zovu? Što
dobivamo njihovim izgaranjem? Koji su obnovljivi izvori
energije? Zašto te izvore nazivamo obnovljivima? Što je
biomasa? Za što je upotrebljavamo? Koji izvori manje
onečišćuju okoliš? Zašto?
Učenici mogu promotriti fotografiju u DOS-u Energija u DOS ikt A.2.2.

nama i oko nas te odgovoriti na pitanje uz fotografiju.
3. Ponavljanje Organiziramo malu akciju čišćenja školskoga dvorišta. praktični rad osr A.2.4. PID OŠ B.3.1.
Odlazimo u školsko dvorište te pripremamo hvataljke PID OŠ C.3.1.
i vreće kako bismo mogli pokupiti otpad u školskome PID OŠ D.3.1.
dvorištu. Ako je moguće, na ulazu u školsko dvorište
možemo posaditi neko cvijeće.
4. Provjeravanje Igramo igru Tko će prije?. Učenici su podijeljeni u S goo C.2.1. PID OŠ B.3.1.
skupine. Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu s deset razgovor osr A.2.1. PID OŠ C.3.1.
polja te priprema magnete različitih boja (svaki magnet PID OŠ D.3.1.
pitanja na koja učenici moraju odgovoriti. Svaka skupina
219

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Provjeri što znaš. u DOS-u Energija u nama i oko nas.

Ponoviti nastavne sadržaje
povezane s brigom o okolišu i
energijom.

Učiteljica/učitelj može za učenika s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
-jezičnim razvojem pripremiti nekoliko pitanja s pomoću kojih mentalnu mapu na kojoj će prikazati najvažnije pojmove
će učenik ponoviti nastavne sadržaje povezane s brigom o povezane s brigom o okolišu i energijom.
okolišu i energijom.
220


SATA: 17.

NASTAVNA JEDINICA: Okoliš i energija - sat provjere znanja DOS: 2. Živi svijet i energija – 2.1. Život bića; 2.2. Energija u
nama i oko nas
CILJ SATA: Provjeriti stečena znanja o živom svijetu, brizi o okolišu te energiji.
odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga
okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.; PID OŠ D.3.1. Učenik opisuje različite primjere
korištenja, prijenosa i pretvorbe energije na temelju vlastitih iskustava.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Uvod Učiteljica/učitelj se na ovome satu može odlučiti za F, I

samostalno, a u slučaju potrebe može podići ruku kako izlaganje
bi zatražio učiteljičinu/učiteljevu pomoć. Ako tijekom
rješavanja zadataka učenik naiđe na neki zadatak koji
ne zna riješiti, taj će zadatak preskočiti i na kraju će se
vratiti na njega kako bi ga pokušao riješiti.

PID OŠ A.3.1.
PID OŠ C.3.1.
Učenici koji ranije završe i predaju svoje pisane provjere papir, časopisi ikt A.2.2. PID OŠ D.3.1.
mogu crtati po vlastitoj želji, čitati časopise ili slikovnice DOS uku C.2.3.
iz razredne zbirke ili rješavati zadatke u DOS-u.
b) usmena provjera

učenika.
Primjeri pitanja:
Kako promjene u okolišu utječu na sva živa bića? Što F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ A.3.1.
znači da su neke biljke i životinje ugrožene djelovanjem PID OŠ B.3.1.
čovjeka? Zašto je ljudima važna hrana? Od kuda ljudi PID OŠ C.3.1.
uzimaju hranu? Na koji način ljudi koriste energiju PID OŠ D.3.1.
koju dobivaju iz prirode? Što se pri korištenju događa
s energijom? Što znači da se energija mijenja? Koji su
neobnovljivi izvori energije? Zašto se tako zovu? Što
dobivamo njihovim izgaranjem? Koji su obnovljivi izvori
energije? Zašto te izvore nazivamo obnovljivima? Što je
biomasa? Za što ju upotrebljavamo? Koji izvori manje
onečišćuju okoliš? Zašto?
221

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Procjena
učinka pisane
provjere Razgovaramo o poteškoćama pri rješavanju i F, I: razgovor uku B.2.2
provjeravamo točnost svakoga zadatka. Učiteljica/učitelj
upozorava na uočene pogreške te iznosi svoja zapažanja F: usmeno
izlaganje
))
Pripremiti kartice s kraticama glavnih strana svijeta.
222


SATA: 18.

NASTAVNA JEDINICA: Strane svijeta – usvajanje novih DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.1. Strane svijeta, stajalište i
nastavnih sadržaja obzor
CILJ SATA: Upoznati strane svijeta i osvijestiti važnost snalaženja u prostoru.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o organiziranosti lokalne zajednice, uspoređuje prikaze različitih prostora.;
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje plan neposrednoga okružja i zaključuje
o povezanosti prostornih obilježja zavičaja i načina života ljudi.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

1. Motivacija Čitamo strip u udžbeniku (str. 48). Razgovaramo: Što udžbenik

bi mogao predstavljati papir koji djevojčica drži u ruci? F, I: razgovor
Zbog čega je došlo do zabune među djecom? Koja je
djevojčici lijeva strana, a koja dječaku?
Učenici ustaju i formiraju dvije kolone te se okreću jedni PID OŠ B.3.4.
prema drugima. Prema uputama učiteljice/učitelja
učenici pokazuju desnu nogu, lijevo uho, desnu nogu
i lijevo oko. Uočavamo kako se položaji lijevo i desno
određuju prema vlastitome tijelu.
Učenici mogu riješiti rebus u DOS-u Strane svijeta, DOS ikt A.2.2.
stajalište i obzor.
2. Spoznavanje Čitamo tekst u udžbeniku (str. 48). Razgovaramo o udžbenik

novih pročitanome: Što je orijentacija? Što nam pomaže u F, I: čitanje,
nastavnih snalaženju u prostoru? Koje su glavne strane svijeta? razgovor PID OŠ A.3.3.
sadržaja Gdje izlazi Sunce? Gdje Sunce zalazi? Ako nam je istok s
desne strane, koja je strana svijeta ispred nas? Koja se
strana svijeta nalazi nasuprot sjeveru? Kojim kraticama
zapisujemo glavne strane svijeta?
Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 48). Čitamo udžbenik

tekst iznad i ispod slike i objašnjavamo gdje se nalazi F, I: čitanje,
koja strana svijeta. razgovor
Čitamo tekst o sporednim stranama svijeta u udžbeniku udžbenik

(str. 49). Razgovaramo o pročitanome: Koje su sporedne F, I: čitanje,
strane svijeta? Koja se strana svijeta nalazi između razgovor PID OŠ A.3.3.
juga i istoka? Između kojih se strana svijeta nalazi
sjeverozapad? Koja je kratica za jugozapad, a koja za
sjeveroistok?
Prema sjećanju određujemo gdje Sunce izlazi, a gdje F, I PID OŠ B.3.4.

zalazi te u učionici određujemo glavne i sporedne strane
svijeta. U učionici na zidove vješamo kartice s kraticama kartice
glavnih strana svijeta.

rečenica, a učenici ih zapisuju u bilježnice.
223

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici u paru rješavaju zadatak povezan s fotografijom udžbenik uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
djevojčice u udžbeniku (str. 49) te odgovaraju na pitanja P: razgovor PID OŠ B.3.4.
pokraj fotografije. I: pisanje
b) Ponavljanje Ponavljamo naučeno: Kako se zove strana svijeta na F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.
kojoj izlazi Sunce? Na kojoj se strani svijeta nalazi naša
ploča? Na kojoj strani svijeta Sunce zalazi? Na kojoj se
strani svijeta nalazi pano u našoj učionici?
Učiteljica/učitelj govori učenicima stihove za lakše F, I: usmeno OŠ GK B.3.2.
pamćenje strana svijeta: izlaganje
Zdesna Sunce izlazi, a nalijevo zalazi,
tad je sjever sprijeda, a jug leđa gleda.
Zajedno izgovaramo stihove i pritom pokazujemo glavne
strane svijeta.
c) Provjeravanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
49 i 50). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i I: pisanje PID OŠ B.3.4.
Učenici mogu riješiti odrediti strane svijeta na kompasu DOS ikt A.2.2.
u DOS-u Strane svijeta, stajalište i obzor.

STRANE SVIJETA Učenici mogu riješiti zadatke u
glavne sporedne
istok (I) sjeveroistok (SI)

zapad (Z) sjeverozapad (SZ)
sjever (S) jugoistok (JI)
jug (J) jugozapad (JZ)
Sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu.

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može u
-jezičnim razvojem pri rješavanju 3. zadatka u udžbeniku. rječniku stranih riječi potražiti strane nazive za strane svijeta.
))
Pripremiti nekoliko kompasa.
224


SATA: 19.

NASTAVNA JEDINICA: S
tajalište i obzor − usvajanje novih DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.1. Strane svijeta, stajalište i
nastavnih sadržaja obzor
CILJ SATA: Snalaziti se u prostoru prema Suncu s pomoću kompasa ili drugih obilježja u prirodi.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Čitamo strip u udžbeniku (str. 52). Razgovaramo o stripu udžbenik

i odgovaramo na pitanja ispod stripa. F, I: čitanje,
Učenici mogu pogledati videozapis Stajalište i obzor u razgovor
DOS-u Strane svijeta, stajalište i obzor. DOS ikt A.2.2.
2. Spoznavanje Čitamo tekst u udžbeniku (str. 52). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ A.3.3.
novih pročitanome: Što je stajalište? Kako se zove prostor koji F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
nastavnih vidimo s nekoga stajališta? S kojega je stajališta obzor razgovor
sadržaja najveći? Prema čemu možemo odrediti strane svijeta?
Promatramo tablicu s fotografijama u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ A.3.3.

52). Čitamo tekst u tablici i razgovaramo: Kako s pomoću F, I: čitanje,
stabla možemo odrediti strane svijeta? Pokaži na kojoj razgovor
je strani stabla sjever. Koju nam stranu svijeta pokazuje
mahovina na deblu? Što mislite, zašto mahovina raste
na sjeveru? Na kojoj strani svijeta mravi grade svoje
mravinjake? Što mislite zašto? Na kojoj će se strani
uzvisine prije otopiti snijeg? Zašto?
Čitamo tekst o kompasu u udžbeniku (str. 53). udžbenik PID OŠ A.3.3.

Razgovaramo o pročitanome: Kako se zove sprava kojom F, I: čitanje,
određujemo strane svijeta? U kojemu se smjeru okreće razgovor
igla kompasa? Kada nam je potreban kompas? Što nam
još može pomoći u snaženju u prostoru osim kompasa i
pojava u prirodi?
Promatramo fotografiju kompasa u udžbeniku udžbenik PID OŠ A.3.3.

(str. 53). Čitamo tekst napisan pokraj fotografije. F, I: čitanje,
Učenici upisuju kratice strana svijeta u kvadrate na razgovor
fotografiji. Razgovaramo: Koja se strana svijeta nalazi
nasuprot sjeveru? Koju ste oznaku napisali u kvadrat
u desnome kutu fotografije? Koja se strana svijeta
se nalazi nasuprot zapadu? Koje su oznake napisane
na kompasu? Što mislite, zašto su one drukčije od
oznaka koje smo zapisali u kvadrate? Učiteljica/učitelj
objašnjava učenicima koja oznaka na kompasu označuje
pojedinu stranu svijeta.
Učiteljica/učitelj donosi učenicima nekoliko kompasa. kompas PID OŠ A.3.3.
Učenici u skupinama istražuju kako smjer u kojemu F, I: razgovor PID OŠ B.3.4.
se okreće igla kompasa. Određujemo strane svijeta s
pomoću kompasa.
225

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu riješiti zadatak Spari engleske i hrvatske DOS ikt A.2.2.
nazive i kratice za strane svijeta. u DOS-u Strane svijeta,
Promatramo ilustraciju zvijezda u udžbeniku (str. udžbenik

53). Čitamo tekst pokraj ilustracije i razgovaramo o F, I: čitanje,
pročitanome. razgovor
Učiteljica/učitelj zapisuje na ploču nekoliko rečenica, a F, I: pisanje osr A.2.4.

učenici ih zapisuju u svoje bilježnice.
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Igramo igru Snađi se u prostoru. Zajedno odabiremo F osr B.2.4. PID OŠ A.3.3.
jedan manji predmet (npr. lopticu). Jedan učenik dolazi P: razgovor goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
pred ploču i okreće se licem prema ploči. Učiteljica/
učitelj daje predmet jednomu od učenika koji sjede
na svojim mjestima. Učenik skriva predmet negdje u
učionici. Isti učenik mora učeniku, koji ne zna gdje se
predmet nalazi, davati upute o kretanju po učionici (npr.
kreni prema sjeveru, okreni se u smjeru jugozapada…).
Kad učenik pronađe predmet, ponavljamo igru.
b) Ponavljanje Učenici u bilježnice odgovaraju na pitanja u udžbeniku bilježnica osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
c) Provjeravanje Igramo igru Orijentacija u učionici. Učenici hodaju po F, I: usmeno osr B.2.4. PID OŠ A.3.3.
učionici. Učiteljica/učitelj izgovara nazive strana svijeta izlaganje goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
ili njihove kratice. Kad učiteljica/učitelj izgovori naziv
strane svijeta ili njezine kratice, učenici trebaju ustati i
okrenuti se u smjeru te strane svijeta.

STAJALIŠTE I OBZOR
Stajalište = mjesto na kojemu stojimo dok promatramo prostor.

Obzor, vidokrug ili horizont = sav prostor koji vidimo s nekoga stajališta.
U snalaženju u prostoru pomažu nam godovi, mahovina, mravinjaci, sunce,
zvijezde, kompas, mobilni uređaj.

Učiteljica/učitelj može s učenikom s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
-jezičnim razvojem dodatno uvježbati snalaženje u prostoru s mentalnu mapu o snalaženju u prostoru.
pomoću kompasa.
))
Pripremiti kutijicu, magnete, igle za šivanje, nekoliko komadića plutenog čepa i plitke posude.
226

SATA: 20.
NASTAVNA JEDINICA: Od magneta do kompasa − usvajanje novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati osnovna svojstva magneta te njegovu primjenu u svakodnevnome životu.
PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ili društvenih pojava
i/ili različitih izvora informacija.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Tajni predmet. Učiteljica/učitelj pokazuje učenicima kutijica osr B.2.2.
kutijicu u kojoj se nalazi tajni predmet (magnet). Učenici magnet
postavljaju pitanja o predmetu u kutijici, a učiteljica/ učitelj F, I: razgovor
odgovara na pitanja. Ako je potrebno, učiteljica/učitelj može
pomoći učenicima s iznošenjem nekih činjenica o magnetu.
Nakon otkrivanja tajnoga predmeta, razgovaramo: Čemu služi F, I: razgovor
magnet? Kada se njime koristimo?
2. Spoznavanje Čitamo strip u udžbeniku (str. 54). Razgovaramo o udžbenik

novih stripu: Što se dogodilo učiteljici? Kako je dječak pokupio F, I: čitanje,
nastavnih pribadače? Što mislite, zašto su se pribadače zalijepile razgovor
sadržaja za magnet?
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 54) i promatramo udžbenik

ilustracije pokraj teksta. Razgovaramo: Što je magnet? F, I: čitanje,
Kakve predmete magnet privlači? Koje predmete u našoj razgovor
učionici privlači magnet?
Učiteljica dijeli svakomu učeniku magnet kako bi učenici magneti
mogli provjeriti koje predmete privlači magnet.
Razgovaramo: Koje polove ima magnet? Što će se F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.

dogoditi približimo li dva magneta jedan drugomu? Što
će se dogoditi prerežemo li magnet? Zašto se Zemlja
ponaša kao veliki magnet? Objasni.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva S uku D.2.2. PID OŠ
magnet, iglu za šivanje, komadić plutenoga čepa te magnet, igla, goo C.2.1. A.B.C.D.3.1.
plitku posudu s vodom. Učenici izvode pokus prema pluteni čep
uputama u udžbeniku (str. 55) te rješavaju zadatke u vezi posuda s osr A.2.2.
s pokusom. vodom
praktični rad
c) Ponavljanje Razgovaramo o magnetima: Što je magnet? Kakve
predmete privlači magnet? Nabroji nekoliko predmeta F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.
koje magnet privlači. Koliko polova ima magnet i kako
ih nazivamo? Što se dogodi približimo li magnet jedan
drugomu? Zašto kažemo da se naš planet Zemlja
ponaša kao magnet?
227

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
c) Provjeravanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.2. PID OŠ A.3.3.
56). Učiteljica/učitelj ih obilazi, pomaže im i dodatno I: pisanje

OD MAGNETA DO KOMPASA Učenici mogu riješiti zadatke u
Magnet je predmet koji privlači predmete od nekih metala.
Magnet ima dva pola: južni i sjeverni.
Isti se polovi na magnetu odbijaju, a suprotni privlače.

-jezičnim razvojem pri izvođenju pokusa. podrijetlo naziva strana svijeta.
))
Umnožiti križaljku i pripremiti nekoliko kompasa.
228


SATA: 21.

nalazim se u prostoru − sat vježbanja i DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.1. Strane svijeta, stajalište i
ponavljanja obzor
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi nastavne sadržaje povezane sa snalaženjem u prostoru.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Naučili smo… Učenici su podijeljeni u tri S uku D.2.2.
skupine. Svaka skupina dobiva papir s naslovom (Strane papir goo C.2.1.
svijeta, Stajalište i obzor, Od magneta do kompasa).
Svaka skupina mora osmisliti i napisati jednu rečenicu razgovor, PID OŠ A.3.3.
povezanu s naslovom na papiru. Kad svaka skupina pisanje PID OŠ B.3.4.
napiše rečenicu, papiri se izmjenjuju u smjeru
kazaljke na satu. Nakon što svaka skupina napiše F, I: razgovor
barem tri rečenice o zadanoj temi, igra se zaustavlja i
provjeravamo napisano.
Učenici mogu riješiti zadatak Smjesti strane svijeta na DOS ikt A.2.2.
pravo mjesto na slici. u DOS-u Strane svijeta, stajalište i
obzor.
2. Uvježbavanje Odlazimo u školsko dvorište. Prisjećamo se što smo F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
naučili o snalaženju u prostoru: Kako se zove strana
svijeta na kojoj izlazi Sunce? Na kojoj strani svijeta Sunce
zalazi? Što nam u prirodi govori gdje je sjever? Pronađite
mahovinu na stablima u našemu dvorištu i okrenite se
prema sjeveru.
Zajedno izgovaramo stihove za lakše pamćenje strana F: usmeno OŠ GK B.3.2. PID OŠ A.3.3.
svijeta: izlaganje
Zdesna Sunce izlazi, a nalijevo zalazi,
tad je sjever sprijeda, a jug leđa gleda.
Mijenjamo stajalište te određujemo gdje se u odnosu kompas goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
na nas nalaze razni objekti. Učenici dobivaju nekoliko PID OŠ B.3.4.
kompasa te uvježbavaju orijentaciju s pomoću kompasa. F, I: razgovor
Svi stanemo npr. južno od stabla ili nogometnoga gola
te s pomoću kompasa određujemo glavne i sporedne
strane svijeta. Zatim se pomaknemo sjeverno od
stabla ili nogometnoga gola (na suprotnu stranu svijeta
od prethodne) te ponovno odredimo strane svijeta s
pomoću kompasa. Zaključujemo kako položaj objekta
koji određujemo ovisi o mjestu na kojemu stojimo, o
stajalištu. S promjenom stajališta mijenja se i položaj
nekoga objekta u odnosu na nas.
3. Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju križaljku (v. prilog). križaljka osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
objašnjava zadatke u križaljci.
229

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu složiti slagalicu te odgovoriti na pitanja DOS ikt A.2.2.

ispod slagalice u DOS-u Strane svijeta, stajalište i obzor.
4. Provjeravanje Učenici sjede na svojim mjestima i u bilježnice zapisuju I: pisanje osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
tko u učionici s obzirom na njihovo stajalište sjedi na
glavnim i sporednim stranama svijeta.
Učenici mogu provjeriti svoje znanje odgovarajući DOS ikt A.2.2.

na pitanja Stajalište i obzor u DOS-u Strane svijeta,

Donijeti nekoliko kutijica od
ambalaže.

-jezičnim razvojem pri rješavanju križaljke. kako se možemo orijentirati s pomoću sunca i štapa.
))
Pripremiti plan mjesta u kojemu živimo i podloge za izradu makete. Umnožiti tablice za vršnjačko vrednovanje.
PRILOG:
1. Sprava kojom određujemo

1. K strane svijeta.
2. Obzor, vidokrug ili...
2. H T 3. Mjesto na kojem stojimo
kada promatramo prostor
3. T J oko nas.
4. Strana svijeta na kojoj su
4, R godovi panja gušći.
5. Pomažu nam u snalaženju
5. Z u prostoru noću.
6. Predmet koji privlači
predmete od nekih metala.
6. G
7. Strana svijeta na kojoj izlazi
Sunce.
7. K
8. Strana svijeta na kojoj
Sunce zalazi.
8. Z 9. Sija na nebu i pomaže nam
u snalaženju u prostoru.
9. E 10. Nalazi se na stablima,
najćešće na sjevernoj
10. H strani.
11. Strana svijeta suprotna
11. G sjeveru.
12. Nalazi se na komapsu.
12. I Pomoću njeginog položaja
snalazimo se u prostoru.
KONAČNO RJEŠENJE: _____________________________________
230


SATA: 22.

aketa i plan − usvajanje novih DOS: 3. Snalazim se u mjestu – 3.2. Plan mjesta
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati učenike s nastankom plana i makete te uvesti ih u snalaženje na planu i zemljovidu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima plan mjesta

u kojemu živimo. Pritom učiteljica/učitelj ne govori
učenicima što prikazuje plan, već to učenici sami moraju
odgonetnuti. Razgovaramo: Što vidite na slici? Je li vam F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.
što od toga poznato? Gdje se nalazi naša škola? PID OŠ B.3.4.
2. Spoznavanje Razgovaramo: Što sve možemo vidjeti u našemu F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.
novih mjestu? Što se nalazi u blizini naše škole? Što mislite,
nastavnih kako bismo sve to mogli prikazati u umanjenome obliku?
sadržaja Učiteljica/učitelj objašnjava učenicima kako se izrađeni F, I: usmeno
umanjeni prikaz neke zgrade ili kuće naziva model ili izlaganje
maketa, a slaganjem maketa zgrada, kuća, ulica, stabala
i sličnoga možemo dobiti maketu naselja.
Razgovaramo: Kad bismo željeli napraviti maketu, što bi F, I: razgovor

nam sve moglo biti važno? Bismo li mogli izraditi veću
kuću, a manju zgradu? Zašto? Kako bismo mogli odrediti
koje će veličine biti pojedine građevine?
Učiteljica/učitelj objašnjava učenicima kako nam je kod F, I: usmeno
izrade makete važno izraditi crtež predmeta gledanoga izlaganje
odozgo. Takav crtež naziva se tlocrt.
Učenici mogu usporediti fotografije tlocrta u DOS-u Plan DOS ikt A.2.2.
mjesta.
Promatramo fotografije makete i tlocrta u udžbeniku udžbenik PID OŠ B.3.4.

(str. 58). Čitamo tekst pokraj fotografija. F, I: čitanje

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 59). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
Učiteljica/učitelj ih obilazi, pomaže im i dodatno F, I: pisanje PID OŠ B.3.4.
Učenici mogu promotriti fotografije makete u DOS-u DOS ikt A.2.2.

Plan mjesta.
231

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
b) Ponavljanje Učenici su podijeljeni u skupine. Radimo razrednu S uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
maketu škole i njezine okolice. Svaka skupina dobiva kutijice, goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
zadatak o izradi jednoga dijela makete. Zajedno kolažni papir osr B.2.4.
izrađujemo plan škole i njezine okolice, a onda učenici praktični rad pod A.2.1.
u skupinama od kutijica i kolažnoga papira izrađuju
dijelove makete.
c) Provjeravanje Razgovaramo o izrađenoj maketi. Imenujemo objekte F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
na njoj uz ponavljanje strana svijeta. Učenici mogu PID OŠ B.3.4.
ispuniti tablicu za vršnjačko vrednovanje rada u skupini tablica uku A.2.4.
(v. prilog). F, I: pisanje uku C.2.2.
Učenici mogu odgovoriti na pitanja u vezi s tlocrtom i DOS ikt A.2.2.

maketom u DOS-u Plan mjesta.

MAKETA I PLAN
maketa = umanjeni prikaz neke kuće, zgrade, ceste

tlocrt = crtež nekoga predmeta gledanoga odozgo
plan = crtež nekoga prostora gledanoga odozgo

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
-jezičnim razvojem pri izradi makete. maketu svoje sobe ili učionice.
))
Umnožiti plan svoga mjesta kako bi ga učenici mogli zalijepiti u svoje bilježnice.
PRILOG
Vršnjačko vrednovanje
UVIJEK PONEKAD NIKAD
Sluša druge učenike.
Predlaže nove ideje i prihvaća tuđe.
Aktivno doprinosi radu.
Sudjeluje u predstavljanju rada.
232


SATA: 23.

NASTAVNA JEDINICA: Plan mjesta − usvajanje novih nastavnih DOS: 3. Snalazim se u mjestu – 3.2. Plan mjesta
sadržaja
CILJ SATA: Naučiti se služiti planom.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

je i razgovaramo: Što mislite, tko su žene na fotografiji? F, I: razgovor
Po čemu prepoznajete da su turisti? Gdje se nalaze? Što
rade? Što im pomaže u snalaženju u gradu?
2. Spoznavanje Razgovaramo: Jeste li kada išli u razgledavanje nekoga F, I: razgovor uku A.2.4. PID OŠ A.3.3.
novih mjesta? Kako ste se snalazili u kretanju tim mjestom?
nastavnih Tko nam sve može pomoći kako se ne bismo izgubili u
sadržaja nekome mjestu? Što nam može pomoći u snalaženju?
Gdje sve možemo vidjeti plan nekoga mjesta?

pročitanome: Što je plan? Po čemu se prostor na planu F, I: čitanje,
razlikuje od stvarnoga prostora? Gdje se nalazi sjever razgovor
na planu? Što je sve ucrtano na planu nekoga mjesta?
Kako se različiti objekti prikazuju na planu? Što je tumač
znakova ili legenda?
Promatramo fotografiju mobilnoga uređaja u udžbeniku udžbenik PID OŠ A.3.3.

(str. 60) i čitamo tekst pokraj fotografije. Opisujemo F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
fotografiju i razgovaramo: Što prikazuje fotografija? Što razgovor
se nalazi na zaslonu mobilnoga uređaja? Što mislite
zašto? Kako nam mobilne aplikacije mogu pomoći u
snalaženju u prostoru? Kako bi glasila uputa za kretanje
ulicom do odredišta označenoga crvenom oznakom?
PID OŠ A.3.3.
Promatramo i uspoređujemo fotografiju dijela grada udžbenik PID OŠ B.3.4.
Zagreba i plan istoga dijela grada Zagreba u udžbeniku F, I: razgovor
(str. 60).

Učiteljica/učitelj dijeli učenicima plan njihova mjesta koji
će učenici zalijepiti ispod naslova.
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Usmeno odgovaramo na 1., 2., 3. i 4. pitanje u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
(str. 61) te pokazujemo određene ustanove i ulice na F, I: razgovor, osr B.2.2. PID OŠ B.3.4.
planu mjesta. demonstracija
233

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu promotriti plan zoološkoga vrta u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Plan mjesta i riješiti zagonetke.
b) Ponavljanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 62). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno F, I: pisanje
c) Provjeravanje Promatramo plan svoga mjesta u bilježnici. Tumač iz plan mjesta osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
udžbenika uspoređujemo s tumačem na planu svoga F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
mjesta. Učiteljica/učitelj imenuje pojedine ustanove, a
učenici ih pronalaze na planu. Uočavamo veliko početno OŠ HJ A.3.4.
slovo u imenima ustanova, ulica i trgova.

PLAN MJESTA Učenici mogu riješiti zadatke u
Plan je crtež nekoga mjesta gledanoga odozgo.

Svaki plan ima tumač znakova (legendu). U njemu su objašnjeni dogovoreni
znakovi za prikazivanje različitih objekata.

-jezičnim razvojem dodatno vježbati snalaženje na planu. plakat s tumačem znakova kako bismo se lakše snalazili na
Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- planovima mjesta.
-jezičnim razvojem pri rješavanju 9. i 10. zadatka u udžbeniku. Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
plan naše učionice u digitalnome obliku.
))
Umnožiti plan okolice škole.
234


SATA: 24.

nalazim se u prostoru i na planu − sat DOS: 3. Snalazim se u mjestu – 3.2. Plan mjesta
vježbanja i ponavljanja
CILJ SATA: Uvježbati snalaženje u prostoru i na planu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu za igru asocijacija. F, I goo C.2.1.

2. Uvježbavanje Razgovaramo: Što nam sve pomaže u snalaženju u F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.3.
prostoru? Zašto moramo znati strane svijeta? Što je plan uku A.2.4.
nekoga mjesta? Što sve sadrži plan? Po čemu se prostor
na planu razlikuje od stvarnoga prostora? Gdje se nalazi
sjever na planu, a gdje istok? Kako se različiti objekti
prikazuju na planu? Što je tumač znakova ili legenda?
Kako nam mobilne aplikacije mogu pomoći u snalaženju
u prostoru? Što je maketa? Po čemu se maketa razlikuje
od plana mjesta? Kako se izrađuje maketa?
Učenici mogu promotriti i opisati tlocrt crkve sv. Donata DOS ikt A.2.2.
u Zadru u DOS-u Plan mjesta.
3. Ponavljanje Izlazimo pred školu s planovima okolice škole. Na planu F, I goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
pronalazimo mjesto na kojemu se nalazimo, svoje plan mjesta PID OŠ B.3.4.
stajalište. Uspoređujemo objekte u prostoru s objektima razgovor
na planu. Određujemo strane svijeta na planu i u okolišu.
Krećemo se okolicom škole prateći svoje kretanje na
planu.
4. Provjeravanje Igramo igru Tko će prije?. Učenici su podijeljeni u S uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
skupine. Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu s deset razgovor goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
polja te priprema magnete različitih boja (svaki magnet magneti
Provjeri što znaš. u DOS-u Plan mjesta.
235

Učenici mogu riješiti 5. zadatak
legenda model istok u udžbeniku (str. 61).
crtež prostora umanjeni prikaz zapad
umanjeni prikaz kutijice sjever
tumač znakova okolica jug
PLAN MAKETA STRANE SVIJETA
SNALAŽENJE U PROSTORU ILI ORIJENTACIJA

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može na planu
-jezičnim razvojem u snalaženju na planu. ucrtati putanju kretanja tijekom obilaska okolice škole.
))
Pripremiti kartice s rečenicama o jeseni te plakate za rad u skupinama.
236


SATA: 25.
NASTAVNA JEDINICA: Kalendar prirode jesen − sat vježbanja i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi obilježja jeseni.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj čita učenicima pjesmu Jesenska zlatna F: usmeno OŠ HJ A.3.2.

(S. M. Sikirić). izlaganje
Razgovaramo o pjesmi: Kako vam se svidjela pjesma? O PID OŠ A.3.1.
kome govori tekst pjesme? Kako je izgledala jesen? Što
je sve radila jesen?
2. Uvježbavanje Razgovaramo o jeseni: Kada počinje, a kada završava F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
jesen? Koje je godišnje doba bilo prije jeseni? Što se
ujesen događa s duljinom dana i noći? Kakvo je vrijeme
ujesen? Kako vremenske prilike utječu na život ljudi? Što odr A.2.2.
ujesen rade ljudi? Kako se odijevaju? Što obuvaju? Što se
ujesen događa sa stablima? Koje voće dozrijeva ujesen?
Koje povrće dozrijeva ujesen? Koje plodove možemo
pronaći u šumi? Što ujesen rade životinje? Kamo odlaze
ptice selice? Zašto? Nabroji neke ptice selice. Kako odr A.2.2.
nazivamo ptice koje ne odlaze u toplije krajeve? Nabroji
neke ptice stanarice. Koje se životinje pripremaju za
zimski san? Što se životinjama događa s krznom? Zašto?
Promatramo kalendar prirode u udžbeniku (str. 82) udžbenik

i opisujemo promjene u prirodi koje su se događale. F, I: razgovor
Uspoređujemo temperaturu zraka prema datumima PID OŠ A.3.1.
kojima smo pratili promjene u prirodi.
Odmaramo se od učenja pjevajući pjesmu Jesenska (V. F, I OŠ GK B.3.2.

Kolander).

3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u četiri skupine. Svaka skupina S uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
treba izraditi plakat o zadanoj temi: Ljudi i jesen, Biljke i plakat goo C.2.1.
jesen, Vrijeme i jesen, Životinje i jesen.
Kad završe s izradom plakata, učenici predstavljaju svoj F: usmeno
rad. izlaganje
4. Provjeravanje Igramo igru Preokreni pitanje. Učiteljica/učitelj priprema F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.1.
kartice s rečenicama o jeseni. Učenik izvlači karticu te kartice
postavlja pitanje čiji je odgovor rečenica napisana na
kartici. Ostali učenici trebaju odgovoriti na postavljeno
pitanje.
237

JESEN (23. rujna – 21. prosinca)
− dani postaju kraći, a noći dulje

− dani su sve hladniji
− dozrijeva voće i povrće (grožđe, gljive, kupus)
− listopadnim stablima lišće žuti i opada
− ljudi se pripremaju za zimu (ubiru plodove, prave zimnicu, pripremaju drva)
− ptice selice odlaze u toplije krajeve, neke životinje dobivaju deblje krzno

-jezičnim razvojem u igri Preokreni pitanje. koji je bio najtopliji, a koji najhladniji dan ove jeseni.
))
Pripremiti ilustraciju s nazivima dijelova reljefa i kartice s napisanim nazivima dijelova reljefa.
238

SATA: 26.

NASTAVNA JEDINICA: R
eljef − usvajanje novih nastavnih DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.3. Reljef i zemljovid
sadržaja
CILJ SATA: Upoznati prirodne oblike na Zemlji.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima ilustraciju s ilustracija

napisanim dijelovima reljefa (v. prilog). Razgovaramo:
Koja vam je od napisanih riječi nepoznata? Što je F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.
zajedničko svim riječima? Gdje možemo vidjeti sve
što piše na slici? Koje od tih dijelova prirode imamo u
Hrvatskoj?
Učenici mogu složiti slagalicu i nabrojiti dijelove prirode DOS ikt A.2.2.
koje na njoj vide u DOS-u Reljef i zemljovid.
2. Spoznavanje Promatramo fotografiju u udžbeniku (str. 64) i udžbenik PID OŠ A.3.3.

novih objašnjavamo pojmove napisane pokraj fotografije. F, I: razgovor
nastavnih
sadržaja Čitamo tekst u udžbeniku (str. 64). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ A.3.3.
pročitanome: Što je reljef? Što sve čini reljef? Nabroji F, I: čitanje,
uzvisine. Što ima svaka uzvisina? Što se najčešće nalazi razgovor
u udubinama? Zašto?
Promatramo fotografiju Medvednice u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ A.3.3.

64) i čitamo tekst pokraj fotografije. F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
razgovor
Razgovaramo: Koje vodene površine imamo na Zemlji? F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.

Koje su od njih slane? Nabroji vode tekućice. U kojem
smjeru tekućice teku? Kako se zovu vode koje ne teku?
Nabroji vode stajaćice. Po čemu su vode tekućice i vode
stajaćice slične, a po čemu se razlikuju? Što je more?
Kako se zove naše more? Kako se naziva dio kopna
uz vodu? Što je otok? Koje naše otoke znate? Što je
poluotok? Koje naše poluotoke znate? Kako reljef utječe odr A.2.2. PID OŠ B.3.4.
na život ljudi? Zašto na vrhovima planina nema naselja?
Promatramo fotografiju mora u udžbeniku (str. 65). udžbenik PID OŠ A.3.3.

Opisujemo fotografiju, objašnjavamo pojmove napisane F, I: razgovor
uz nju te odgovaramo na pitanje ispod fotografije.

rečenica, a učenici ih zapisuju u bilježnice.
239

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 65 i 66). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno I: pisanje PID OŠ B.3.4.
Učenici mogu riješiti osmosmjerku u DOS-u Reljef i DOS ikt A.2.2.

zemljovid.
b) Ponavljanje Razgovaramo: Što je reljef? Što sve čini reljef? Nabroji F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.3.
uzvisine. Što se najčešće nalazi u udubinama? Koje
vodene površine imamo na Zemlji? Koje su od njih
slane? Nabroji vode tekućice. Nabroji vode stajaćice. Po
čemu su vode tekućice i vode stajaćice slične, a po čemu
se razlikuju? Što je more? Kako se zove naše more?
Kako se naziva dio kopna uz vodu? Što je otok? Koje naše
otoke znate? Po čemu se poluotok razlikuje od otoka?
Koje naše poluotoke znate?
Učenici mogu pogledati videozapis Reljef u DOS-u Reljef DOS ikt A.2.2.
i zemljovid.
c) Provjeravanje Igramo igru Nacrtaj me. Učiteljica/učitelj priprema F, I osr A.2.3. PID OŠ A.3.3.
kartice s nazivima dijelova reljefa. Učenik izvlači karticu kartice uku A.2.3.
i crta dio reljefa na ploču. Ostali učenici trebaju što prije
pogoditi naziv dijela reljefa koji učenik crta.

− uzvisine: brežuljci, − vode tekućice: potoci udžbeniku (str. 67).
brda, gore i planine i rijeke
RELJEF
= sve udubine, ravni

− obala, otoci dijelovi i uzvisine − vode stajaćice: lokve,
i poluotoci bare, jezera i močvare

-jezičnim razvojem pripremiti kartice s ilustracijama za igru koji su najviši, a koji najniži dijelovi reljefa u Republici
Nacrtaj me. Hrvatskoj.
-jezičnim razvojem pri rješavanju 4. zadatka u udžbeniku.
))
Pripremiti nekoliko zemljovida Republike Hrvatske.
240

PRILOG
241

242


SATA: 27.

NASTAVNA JEDINICA: Z
emljovid − usvajanje novih nastavnih DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.3. Reljef i zemljovid
sadržaja
CILJ SATA: Snalaziti se na zemljovidu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogađanje riječi. Učiteljica/učitelj crta na F, I goo C.2.1.

ploči osam crta pri čemu svaka crta označuje jedno
slovom kako bi pogodili slova koja moraju biti napisana
na crtama. Konačno je rješenje igre riječ zemljovid.
2. Spoznavanje Promatramo fotografiju u udžbeniku (str. 68) i čitamo udžbenik

novih tekst pokraj fotografije. Razgovaramo: Što radi F, I: čitanje,
nastavnih djevojčica? Na čemu sjedi djevojčica? Što je nacrtala razgovor PID OŠ A.3.3.
sadržaja na zemljovidu? Što mislite, zašto na plavome dijelu
zemljovida nije nacrtala automobile?
Čitamo prvi odlomak teksta u udžbeniku (str. 68). udžbenik PID OŠ A.3.3.
Razgovaramo o pročitanome: Što je zemljovid? Kako F, I: čitanje,
još nazivamo zemljovid? Kako je na zemljovidu prikazan razgovor
reljef? Što označava zelena boja, a što plava? Kojom su
bojom označene gore i planine, a kojom brežuljci? Što na
zemljovidu označuju tamniji tonovi neke boje?
Učenici mogu složiti slagalicu u DOS-u Reljef i zemljovid. DOS ikt A.2.2.
Promatramo zemljovid Hrvatske i pokazujemo na njemu zemljovid goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
dijelove reljefa.
Čitamo preostali tekst u udžbeniku (str. 68). udžbenik PID OŠ A.3.3.

Razgovaramo o pročitanome: Kako se na zemljovidu F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
prikazuju razni objekti? Gdje je na zemljovidu sjever, a razgovor
gdje zapad? Koja se strana nalazi dolje, a koja desno?
Koja je razlika između tiskanih zemljovida i digitalnih
karata?

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
68 i 70). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i I: pisanje PID OŠ B.3.4.
243

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu pogledati kako postupno nastaje zemljovid DOS ikt A.2.2.
u DOS-u Reljef i zemljovid.
b) Ponavljanje Igramo igru Pronađi na zemljovidu. Učiteljica/učitelj zemljovid goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
odabire neko mjesto na zemljovidu (grad, rijeku, goru, F, I: razgovor
planinu…). Učenici dobivaju nekoliko zemljovida te
postavljaju pitanja kako bi otkrili koje je mjesto odabrala
učiteljica / odabrao učitelj. U nastavku igre jedan učenik
odabire mjesto na zemljovidu, a ostali učenici postavljaju
pitanja i pokušavaju otkriti mjesto koje je odabrao
učenik.
c) Provjeravanje Usmeno odgovaramo na pitanja (4., 5., 6., 7. i 8. zadatak) udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.4.
u udžbeniku (str. 69) i pokazujemo dijelove reljefa na F, I: razgovor goo C.2.1.
zemljovidu.
Učenici mogu riješiti zadatak Oboji svaki sloj uzvisine DOS ikt A.2.2.
odgovarajućom obojom. u DOS-u Reljef i zemljovid.

ZEMLJOVID Učenici mogu riješiti zadatke u
Zemljovid ili geografska (zemljopisna) karta umanjeni je prikaz ili slika većega
prostora.
Reljef prikazujemo bojama:
nizine brežuljci
vode gore, planine

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može potražiti
-jezičnim razvojem u rješavanju 11. zadatka u udžbeniku. na zemljovidu reljefne oblike u svome zavičaju.
))
Pripremiti podlogu, plastelin i fotokopiju zemljovida.
244


SATA: 28.

nalazim se u prostoru − sat vježbanja DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.3. Reljef i zemljovid
i ponavljanja
CILJ SATA: Uvježbati snalaženje u prostoru s pomoću zemljovida.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo fotografiju dječje igre u udžbeniku (str. udžbenik

72). Opisujemo je i razgovaramo: Što rade djeca na F, I: razgovor
fotografiji? Što mislite, što je cilj dječaku s povezom na
očima? Napišite to na crte pokraj fotografije. Što mislite, I: pisanje osr A.2.4.
kakve trebaju biti upute dječaku za kretanje? Na što
djeca s fotografije trebaju jako paziti?
2. Uvježbavanje Razgovaramo: Što nam sve može pomoći u snalaženju u F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.
prostoru? Zašto nam je važno poznavati strane svijeta?
Što je zemljovid? Kojim su bojama označeni pojedini
dijelovi reljefa na zemljovidu?
Učenici mogu prošetati po Dinari ili obalom Jadranskoga DOS ikt A.2.2.
mora s pomoću aplikacije u DOS-u Reljef i zemljovid.
Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva S uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
plastelin, kartonsku podlogu, pastele i fotokopiju plastelin, goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
zemljovida Hrvatske. Učenici u skupini trebaju izraditi podloga, uku A.2.3.
reljefnu kartu Hrvatske. Pritom trebaju paziti koju boju pastele,
upotrebljavaju u izradi pojedinih dijelova reljefa. Također, fotokopija
učenici moraju pripaziti da se na njihovoj karti vidi koji zemljovida
su reljefni oblici viši, a koji niži. Kako bismo uštedjeli praktični rad
plastelin, u unutrašnjost uzvisina zalijepit ćemo kuglice
od zgužvanoga papira.
Nakon što sve skupine završe svoj rad, postavljamo papir
pokraj svakoga rada. Učenici mogu prošetati do mjesta
na kojima su radile druge skupine kako bi vidjele njihove
radove. Na papir pokraj rada učenici mogu napisati svoj F, I: pisanje uku A.2.4.
komentar o radu (kritiku ili pohvalu). Svaki komentar osr A.2.1.
moraju obrazložiti.
3. Ponavljanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 72 i 73). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
Učenici mogu riješiti zadatak Uz pomoć karte odgovori na DOS ikt A.2.2.
pitanja. u DOS-u Reljef i zemljovid.
4. Provjeravanje Učenici su podijeljeni u parove. Jedan je učenik putnik P uku D.2.2. PID OŠ B.3.4.
koji se treba snaći na zemljovidu u udžbeniku (str. 73), a udžbenik osr B.2.2.
drugi mu učenik daje upute za kretanje kako bi stigao do razgovor
trga koji je odabrao. Nakon što učenik putnik stigne do
odredišta, učenici zamjenjuju uloge.
245


Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može osmisliti
-jezičnim razvojem pri rješavanju 1. zadatka u udžbeniku. vlastitu igru u kojoj će se igrači trebati snalaziti u prostoru.
246


SATA: 29.

NASTAVNA JEDINICA: P
romet u mjestu − usvajanje novih DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.4. Promet
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Razlikovati vrste prometa i prometna sredstva koja se njima kreću.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Razgovaramo o današnjem dolasku u školu: Kako ste F, I: razgovor

jutros putovali u školu? Tko je putovao nekim prometnim PID OŠ A.3.3.
sredstvom? Kojim? Koja ste prometna sredstva susreli
na putu do škole? Koja prometna sredstva niste vidjeli
na putu do škole? Kojih ste se prometnih pravila morali zdr C.2.1.A
pridržavati na putu do škole? Zašto?
2. Spoznavanje Promatramo plan tramvajskih linija u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ A.3.3.
novih 74). Opisujemo ga i razgovaramo: Što prikazuje plan F, I: razgovor
nastavnih tramvajskih linija? Što moramo znati kako bismo se
sadržaja njime služili? Po čemu se tramvajske linije razlikuju na PID OŠ B.3.4.
planu? Kako su označene? Koje tramvajske linije polaze
s najsjevernijega dijela grada? Kojom tramvajskom
linijom možemo stići od Borongaja do Ljubljanice? Kojim
smjerom vozi tramvajska linija broj 8? Što mislite kako
bismo tramvajskim linijama mogli stići od Ljubljanice do
Savskoga mosta? Koja tramvajska linija vozi od Prečkoga
na JZ do Borongaja na I grada?

pročitanome: Što je gradski promet? Čemu služe javna F, I: čitanje,
gradska sredstva? Kako se zove mjesto na kojemu razgovor
se putnici ukrcavaju i iskrcavaju? Što putnici moraju
imati kako bi se vozili u javnome prometnom sredstvu?
Kako se putnici moraju ponašati u javnim prometnim
sredstvima? Zašto?
Promatramo znak u udžbeniku (str.75). Opisujemo ga i udžbenik

razgovaramo: Što znače ovi znakovi? Tko ima prednost F, I: razgovor osr A.2.2. PID OŠ A.3.3.
za sjedenje u sredstvima javnoga gradskog prijevoza?
Što biste rekli osobi kojoj ustupate svoje mjesto?
Razgovaramo o prometu u našemu mjestu: Koja javna F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.

gradska sredstva imamo u našemu mjestu? U kojemu
ste se javnom gradskom sredstvu vozili? Gdje možemo
kupiti voznu kartu za javni gradski prijevoz?

247

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici samostalno rješavaju 1. i 2. zadatak u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
(str. 75), a učiteljica/učitelj ih obilazi i pomaže im. I: pisanje
Učenici mogu riješiti zadatke kretanja tramvajskim DOS ikt A.2.2.

linijama u DOS-u Promet.
b) Ponavljanje Učenici su podijeljeni u parove. Igramo igru uloga u P uku D.2.2.

kojoj jedan učenik želi ustupiti mjesto drugomu učeniku. razgovor osr A.2.2.
Učenici se na pristojan način trebaju obratiti jedan
drugomu.
Čitamo 3. zadatak u udžbeniku (str. 75). Razgovaramo o udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
vožnji biciklima i romobilima te usmeno odgovaramo na F, I: čitanje,
pitanja iz zadatka. razgovor
c) Provjeravanje Igramo igru Točno-netočno. Učiteljica/učitelj izgovara F, I: usmeno goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
rečenice u vezi s prometom u mjestu. Kad je izgovorena izlaganje OŠ TZK D.3.2. PID OŠ B.3.4.
rečenica točna, učenici moraju stajati s rukama u
odručenju. Kad je izgovorena rečenica netočna, učenici
moraju čučnuti.
Učenici mogu riješiti zadatak Točno-netočno u DOS-u DOS ikt A.2.2.

Promet.

PROMET U MJESTU
Gradski promet prijevoz je robe i ljudi iz jednoga dijela grada u drugi.

Javna prometna sredstva služe za prijevoz većega broja putnika.

Učenik s usporenim govorno-jezičnim razvojem može nacrtati Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
javna prometna sredstva u svome mjestu. cijene javnoga gradskog prijevoza u svome mjestu.
))
Pripremiti dijelove zemljovida koje će učenici zalijepiti u bilježnice.
248


SATA: 30.

utovanje zemljovidom − usvajanje DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.4. Promet
novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati znakove na zemljovidu koji označavaju prometnice u zavičaju.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatrao fotografije u udžbeniku (str. 76). Opisujemo udžbenik

ih i razgovaramo: Što prikazuju fotografije? Po čemu su F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.
slične, a po čemu se razlikuju? Kako se putuje od jedne odr B.2.1.
do druge strane planine na lijevoj fotografiji, a kako na
desnoj? Što mislite, koji će put kraće trajati? Zašto?
2. Spoznavanje Učenici mogu pogledati videozapis o vrstama prometnih DOS ikt A.2.2.
novih sredstava u DOS-u Promet.
nastavnih
sadržaja Čitamo tekst u udžbeniku (str. 76). Razgovaramo o udžbenik
pročitanome: Što je promet? Koje sve vrste prometa F, I: čitanje, PID OŠ A.3.3.
razlikujemo? O čemu ovisi promet u nekome kraju? Koja razgovor
prometna sredstva pripadaju kopnenomu prometu?
Kojim se prometnim sredstvima od navedenih koristite
najčešće? Kakav može biti promet na kopnu? Koje su
ceste najbrže? Što su pruge? Kakav može biti vodeni
promet? Koja prometna sredstva pripadaju vodenomu
prometu? Kako se naziva brod koji prevozi putnike?
Koji brod prevozi putnike i automobile? Kako se naziva
brod koji prevozi robu i teret? Koja prometna sredstva
pripadaju zračnomu prometu?
zemljovid
Učiteljica/učitelj dijeli učenicima dijelove zemljovida na F, I osr A.2.4. PID OŠ B.3.4.
kojima pokazujemo ceste, autoceste i željezničku prugu. demonstracija
Razgovaramo o prometu u svome mjestu: Koje vrste F, I: razgovor uku A.2.4. PID OŠ A.3.3.
prometa susrećemo u svome mjestu? Kako možemo
putovati u neko drugo mjesto? Kamo ste sve putovali?
Kojim ste se prometnim sredstvima pritom koristili?

rečenica, a učenici ih zapisuju u svoje bilježnice. Učenici
u bilježnicama ispod naslova lijepe dio zemljovida koji im
je učiteljica dala / učitelj dao.
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Uvježbavamo snalaženje na dijelu zemljovida koji su zemljovid osr A.2.4 PID OŠ B.3.4.
učenici zalijepili u svoje bilježnice. Učiteljica/učitelj F, I
izgovara imena gradova i vrste prometa koje učenici demonstracija
pokazuju na svome zemljovidu.
249

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
b) Ponavljanje Učenici u paru rješavaju zadatke u vezi s dijelovima P uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
zemljovida u udžbeniku (str. 76 i 77). Učiteljica/učitelj ih udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.4.
obilazi, pomaže im i dodatno objašnjava zadatke. razgovor,
pisanje
c) Provjeravanje Čitamo zanimljivost o električnome automobilu PID OŠ D.3.1. PID OŠ A.3.3.
napisanu u udžbeniku (str. 77). Razgovaramo: Koju udžbenik uku A.2.4.
energiju automobili koriste za pokretanje? Kojom se F, I: čitanje, odr A.2.3.
energijom koristi električni automobil? Što mislite, koji razgovor
automobil manje onečišćuje okoliš? Zašto?
Učiteljica/učitelj objašnjava kako se 22. rujna obilježava uku A.2.4.
Europski dan bez automobila. Razgovaramo: Kako F, I: usmeno uku A.2.3.
bismo taj dan mogli putovati? Što bi bilo kad ne bismo izlaganje
imali automobile? F, I: razgovor

PUTOVANJE ZEMLJOVIDOM Učenici mogu riješiti zadatak s
pokusom u udžbeniku (str. 77).
PROMET = prijevoz ljudi i robe s
pomoću prometnih sredstava
kopneni vodeni zračni

-jezičnim razvojem pri snalaženju na zemljovidu. plakat na kojemu će označiti mjesta koja bi želio posjetiti
te prometnice kojima mora putovati kako bi došao do toga
mjesta.
))
Umnožiti crnilice.
250


SATA: 31.

utovanje zemljovidom − sat vježbanja DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.4. Promet
i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti znakove na zemljovidu koji označavaju prometnice u zavičaju te uvježbati snalaženje na zemljovidu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj dijeli učenicima nastavni listić s nastavni listić osr A.2.4.
crnilicama. Rješenja na crnilicama su različita prijevozna
sredstva. Raspoređujemo prijevozna sredstva u skupine F, I: razgovor
prema vrsti prijevoza.
2. Uvježbavanje Uvježbavamo snalaženje na zemljovidu. Učenici zemljovid osr A.2.4. PID OŠ B.3.4.
promatraju dio zemljovida koji su zalijepili u bilježnicu F, I: razgovor
na prethodnome satu. Učiteljica/učitelj izgovara nazive
gradova i vrste prometa koje učenici pokazuju na svome
zemljovidu.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u tri skupine. Svaka skupina mora S uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
izraditi plakat na kojemu će predstaviti pojedinu vrstu plakat PID OO B.3.4.
prometa (kopneni, vodeni i zračni promet) te objasniti razgovor
kako se taj promet prikazuje na zemljovidu.
Nakon što učenici izrade plakate, svaka skupina S: usmeno goo C.2.1.
predstavlja svoj plakat. Ostali učenici pažljivo slušaju, izlaganje,
a na kraju mogu izlagačima postaviti pitanja o prometu razgovor
koji su predstavili.
4. Provjeravanje Igramo igru Dan-noć. Učiteljica/učitelj izgovara rečenice F, I: razgovor OŠ TZK D.3.2. PID OŠ A.3.3.
u vezi sa zemljovidom i prikaz prometa na zemljovidu. osr A.2.1. PID OO B.3.4.
Kad učiteljica/učitelj pročita točnu rečenicu, učenici
moraju ustati. Kad učiteljica/učitelj pročita netočnu
rečenicu, učenici moraju čučnuti. Netočne rečenice
ispravljamo.
DOS ikt A.2.2.
Učenici mogu promotriti fotografiju automobila sa
solarnim panelima u DOS-u Promet te riješiti zadatak uz
fotografiju.

Ponoviti nastavne sadržaje u vezi
kopneni promet vodeni promet zračni promet sa snalaženjem u prostoru na
planu i zemljovidu.
251

Učiteljica/učitelj može s učenikom s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
-jezičnim razvojem dodatno uvježbati snalaženje na kako su se prometnice razvijale tijekom povijesti i o tome
zemljovidu. izraditi plakat.
Učiteljica/učitelj može za učenika s usporenim govorno-
-jezičnim razvojem pripremiti pitanja koja će učenika usmjeriti
tijekom predstavljanja plakata.
PRILOG
252

253

254

SATA: 32.

trane svijeta, plan, reljef, zemljovid - DOS: 3. Snalazim se u prostoru – 3.1. Strane svijeta, stajalište i
sat provjere znanja obzor; 3.2. Plan mjesta; 3.3. Reljef i zemljovid; 3.4. Promet
CILJ SATA: Provjeriti stečena znanja o snalaženju u prostoru, na planu i zemljovidu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Uvod Učiteljica/učitelj na ovome satu može se odlučiti za F, I

Dogovaramo pravila tijekom rada: svaki učenik radi

samostalno, a u slučaju potrebe može podići ruku kako F: usmeno osr A.2.1.
bi zatražio učiteljičinu/učiteljevu pomoć. Ako tijekom izlaganje
rješavanja zadataka učenik naiđe na neki zadatak koji
ne zna riješiti, taj zadatak će preskočiti i na kraju će se
vratiti na njega kako bi ga pokušao riješiti.

Učenici samostalno rješavaju zadatke. I: pisanje PID OŠ A.3.3.

PID OŠ B.3.4.
Učenici koji ranije završe i predaju svoje pisane provjere papir, časopisi ikt A.2.2.
b) usmena provjera

učenika.
Primjeri pitanja:
Što nam sve pomaže u snalaženju u prostoru? Koje su F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ A.3.3.
glavne strane svijeta, a koje sporedne? Kako se zove PID OŠ B.3.4.
strana svijeta na kojoj izlazi Sunce? Zašto moramo znati
strane svijeta? Kako se zove sprava kojom određujemo
strane svijeta? Što je stajalište, a što obzor? Što je plan
nekog mjesta? Što sve sadrži plan? Po čemu se prostor
na planu razlikuje od stvarnog prostora? Gdje se nalazi
sjever na planu, a gdje istok? Kako se različiti objekti
prikazuju na planu? Što je tumač znakova ili legenda?
Kako nam mobilne aplikacije mogu pomoći u snalaženju
u prostoru? Što je maketa? Po čemu se maketa razlikuje
od plana mjesta?
255

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Kako se izrađuje maketa? Što je zemljovid? Kojim
bojama su označeni pojedini dijelovi reljefa na
zemljovidu? Što je promet? Što je gradski promet?
Kako se zove mjesto na kojem se putnici ukrcavaju i
iskrcavaju? Što putnici moraju imati kako bi se vozili u
javnom prometnom sredstvu? Kako se putnici trebaju
ponašati u javnim prometnim sredstvima? Zašto? Koje
sve vrste prometa razlikujemo? O čemu ovisi promet
u nekom kraju? Koja prometna sredstva pripadaju
kopnenom prometu? Kakav može biti promet na kopnu?
Kakav može biti vodeni promet? Koja prometna sredstva
pripadaju vodenom prometu? Koja prometna sredstva
pripadaju zračnom prometu?
3. Procjena Razgovaramo o poteškoćama pri rješavanju i F, I: razgovor uku B.2.2. PID OŠ A.3.3.
učinka pisane provjeravamo točnost svakoga zadatka. Učiteljica/učitelj PID OŠ B.3.4.
provjere upozorava na uočene pogreške te iznosi svoja zapažanja. F: usmeno
izlaganje
256


SATA: 33.

nalazim se u vremenu − usvajanje DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
CILJ SATA: Koristiti se vremenskom lentom određujući određeno vremensko razdoblje ili godinu.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje vremenski slijed događaja i procjenjuje njihovu važnost.; PID OŠ B.3.3. Učenik
se snalazi u promjenama i odnosima tijekom vremenskih ciklusa te analizira povezanost vremenskih ciklusa s događajima i
važnim osobama u zavičaju.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME


je i razgovaramo: Što dječak drži u rukama? Što F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
uočavate na dječakovim fotografijama? Koje fotografije
pripadaju njegovoj prošlosti?
Učenici mogu pogledati videozapis u DOS-u Prošlost, DOS ikt A.2.2.
sadašnjost i budućnost.
2. Spoznavanje Razgovaramo o prošlosti: Imate li i vi svoje fotografije F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ B.3.3.
novih iz prošlosti? Po čemu ste danas drukčiji? Što se sve
nastavnih na vama promijenilo? Što se još promijenilo tijekom
sadržaja vremena osim nas?
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 78). Razgovaramo udžbenik

o pročitanome: Što je crta vremena? Kako je još F, I: čitanje,
nazivamo? Što je desetljeće? Kada ćemo napuniti prvo razgovor
desetljeće?
Promatramo lentu vremena u udžbeniku (str. 78). udžbenik PID OŠ A.3.2.

Opisujemo je i razgovaramo: Što je djevojčica mogla F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
raditi s tri godine? Zašto djevojčica nije mogla voziti
bicikl kad je imala jednu godinu? Što se dogodilo u
djevojčičinu životu kad je navršila sedam godine?
Usporedi djevojčicu s jednom godinom i djevojčicu s uku A.2.4.
devet godina. Što vi niste mogli prije polaska u školu, a osr A.2.1.
sada možete?
Čitamo rečenice o stoljeću u udžbeniku (str. 79). udžbenik PID OŠ B.3.3.

Razgovaramo o pročitanome: Što je stoljeće? U kojemu F, I: čitanje,
smo sada stoljeću? Kada je počelo 21. stoljeće, a kad će razgovor
završiti? Koliko desetljeća ima jedno stoljeće?
Promatramo lentu vremena i tablicu ispod nje u udžbenik PID OŠ A.3.2.
udžbeniku (str. 79). Uvježbavamo određivanje stoljeća te F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
njegova početka i kraja.
Čitamo rečenice o tisućljeću u udžbeniku (str. 79). udžbenik PID OŠ B.3.3.

Razgovaramo o pročitanome: Što je tisućljeće? Koliko F, I: čitanje,
desetljeća ima tisućljeće? Koliko stoljeća ima tisućljeće? razgovor .
Koje tisućljeće sada traje? Kada je ono počelo, a kada će
završiti? Koliko desetljeća ima jedno stoljeće?
257

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Promatramo lentu vremena i tablicu ispod nje u udžbenik PID OŠ A.3.2.
udžbeniku (str. 79). Uvježbavamo određivanje stoljeća te F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
njegova početka i kraja.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo u udžbeniku (str. 79) kako nam udžbenik MAT OŠ A.3.1.
matematika, odnosno tablica mjesnih vrijednosti može F, I: razgovor goo C.2.1.
pomoći u određivanju mjesnih vrijednosti. Objašnjavamo
zapise u tablici te određujemo kojim stoljećima pripadaju PID OŠ A.3.2.
godine: 1100., 1573., 300. i 452.
b) Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
(str. 80). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i I: pisanje PID OŠ B.3.3.
Učenici mogu riješiti zadatak Prisjeti se i odaberi kojemu

vremenskom razdoblju pripada ova vremenska crta. u DOS ikt A.2.2.
DOS-u Prošlost, sadašnjost i budućnost.
c) Provjeravanje Uvježbavamo određivanje desetljeća, stoljeća i tisućljeća. F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.2.
Učiteljica/učitelj crta na ploči vremensku lentu te
izgovara neku godinu, a učenici pokazuju tu godinu na
vremenskoj lenti te govore kojemu desetljeću, stoljeću i
tisućljeću pripada ta godina.

SNALAZIM SE U VREMENU Učenici mogu izraditi vremensku
lentu svoga prvog desetljeća.
Lenta ili crta vremena prikazuje redoslijed događaja u prošlosti.
Desetljeće = vremensko razdoblje od deset godina.
Stoljeće = vremensko razdoblje od sto godina.
Tisućljeće = vremensko razdoblje od tisuću godina.

Učiteljica/učitelj može s učenikom s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
-jezičnim razvojem dodatno vježbati snalaženje na lenti kada su ljudi počeli računati vrijeme.
vremena.
))
Umnožiti lente vremena.
258


SATA: 34.

nalazim se u vremenu − sat vježbanja DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
i ponavljanja
CILJ SATA: Uvježbati snalaženje na vremenskoj lenti određujući određeno vremensko razdoblje ili godinu.
važnim osobama u zavičaju.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Sjećam se… Učiteljica/učitelj podsjeća F, I: usmeno osr A.2.1. PID OŠ B.3.3.
učenike kako smo tijekom prethodnoga sata učili izlaganje
o snalaženju u vremenu. Sada će se svaki učenik
tijekom četiri minute pokušati prisjetiti se što više bilježnica
pojmova koje smo spomenuli na tome satu te od njih I: pisanje
sastaviti rečenice. Nakon četiri minute čitamo rečenice
i provjeravamo njihovu točnost te razgovaramo o F, I: čitanje,
najzanimljivijim sadržajima koje smo naučili tijekom razgovor
učenja o vremenu.
2. Uvježbavanje Učenici predstavljaju svoje vremenske lente koje su vremenske osr A.2.1. PID OŠ A.3.2.
izradili za domaću zadaću. U razgovoru učenici opisuju lente osr A.2.3. PID OŠ B.3.3.
važne događaje iz svoje prošlosti. Pokazuju najdraže F, I: usmeno zdr B.2.2.C
fotografije i imenuju članove svoje obitelji te druge osobe izlaganje,
koje se nalaze na fotografijama koje su donijeli. razgovor
3. Ponavljanje Učiteljica/učitelj dijeli učenicima vremensku crtu. vremenska crta PID OŠ A.3.2.
Učenici lijepe vremenske crte u svoje bilježnice. F, I: pisanje, osr A.2.4. PID OŠ B.3.3.
Učiteljica/učitelj govori godine koje učenici trebaju razgovor
označiti na vremenskoj lenti. Razgovaramo o početku i
kraju pojedinoga desetljeća, stoljeća i tisućljeća.
Učenici su podijeljeni u parove te jedni drugima zadaju P uku D.2.2. PID OŠ A.3.2.
godine, desetljeća, stoljeća i tisućljeća koja trebaju razgovor,
pokazati na vremenskoj lenti. demonstracija
Učenici mogu riješiti zadatak Dopuni vremensku crtu DOS ikt A.2.2.
prema slikama. u DOS-u Prošlost, sadašnjost i budućnost.
4. Provjeravanje Učenici prema uputama učiteljice/učitelja zapisuju u bilježnica goo C.2.1. PID OŠ A.3.2.
bilježnicu neke godine te određuju kojemu desetljeću, I: pisanje PID OŠ B.3.3.
stoljeću i tisućljeću pripadaju te godine. Također, učenici
prema uputama učiteljice/učitelja zapisuju u bilježnicu
neko desetljeće, stoljeće i tisućljeće te određuju godinu
koja pripada tomu desetljeću, stoljeću i tisućljeću.
Usmeno provjeravamo napisano.
Promatramo kalendar prirode u udžbeniku (str. 83). udžbenik osr A.2.4.

Upisujemo današnji nadnevak i zajedno ispunjavamo F, I: razgovor,
redak u kalendaru prirode. Dogovaramo ostale nadnevke pisanje
kad će učenici sami pratiti promjene u prirodi.
259


-jezičnim razvojem dodatno vježbati snalaženje na lenti računalnu animaciju tijeka vremena od svoga rođenja do
vremena. danas.
))
Pripremiti nekoliko zemljovida Republike Hrvatske te fotografije različitih zavičaja.
260


SATA: 35.

NASTAVNA JEDINICA: Z
avičaji − usvajanje novih nastavnih DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj
sadržaja
CILJ SATA: Upoznati izgled i posebnosti različitih zavičaja te pokazati različite zavičaje na zemljovidu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogađanje riječi. Učiteljica/učitelj crta na F, I: razgovor goo C.2.1.
ploči sedam crta pri čemu svaka crta označuje jedno osr A.2.3.
na crtama. Konačno je rješenje igre riječ zavičaj.
Objašnjavamo značenje te riječi te razgovaramo o
izgledu zavičaja u Hrvatskoj. Zaključujemo kako zavičaj
učenika ne izgleda jednako u svim dijelovima Hrvatske.
2. Spoznavanje Učenici mogu pogledati videozapis Hrvatske turističke DOS ikt A.2.2.
novih zajednice u DOS-u Nizinski zavičaj.
nastavnih
sadržaja Čitamo tekst u udžbeniku (str. 8). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ A.3.3.
pročitanome: Po čemu se sve mogu razlikovati krajolici F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
u našemu zavičaju? Koje sve zavičaje razlikujemo u razgovor
Republici Hrvatskoj?
Promatramo strip i ilustraciju brežuljkastoga zavičaja udžbenik PID OŠ A.3.3.

u udžbeniku (str. 8). Opisujemo ih i razgovaramo: Na F, I: razgovor
kojemu se satu nalaze učenici na prvoj slici? S kojim
je zavičajem povezana prva slika? Zašto? Kakav je
brežuljkasti zavičaj? Opišite ga.
Promatramo strip i ilustraciju nizinskoga zavičaja u udžbenik PID OŠ A.3.3.

udžbeniku (str. 8). Opisujemo ih i razgovaramo: Na F, I: razgovor
kojemu se satu nalaze učenici na drugoj slici? O čemu
razmišlja djevojčica? S kojim je zavičajem povezana prva
slika? Zašto? Što mislite, po čemu je nizinski zavičaj
dobio ime? Opišite ga.
Promatramo strip i ilustraciju gorskoga zavičaja u udžbenik PID OŠ A.3.3.

udžbeniku (str. 9). Opisujemo ih i razgovaramo: O čemu F, I: razgovor
uče učenici na sljedećoj slici? U koju bocu stane više
tekućine? Što radi dječak na slici? S kojim je zavičajem
povezana slika? Zašto? Kakav je gorski zavičaj? Opišite ga.
Promatramo strip i ilustraciju primorskoga zavičaja udžbenik

u udžbeniku (str. 8). Opisujemo ih i razgovaramo: F, I: razgovor
Na kojemu se satu nalaze učenici na prvoj slici? Što I: pisanje PID OŠ A.3.3.
prikazuje zemljovid na slici? S kojim je zavičajem PID OŠ B.3.4.
povezana slika? Zašto? Što mislite, po čemu je primorski
zavičaj dobio ime? Opišite ga.
261

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva S uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
zemljovid Hrvatske. Tražimo na zemljovidu svoje mjesto. zemljovid goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
Promatramo boje na zemljovidu te određujemo kakav razgovor
je reljef u našemu zavičaju te prema tome određujemo
kojemu zavičaju pripadamo. Imenujemo još neka mjesta
u našemu zavičaju. Opisujemo svoj zavičaj koristeći se
zemljovidom. udžbenik osr A.2.4.
Učenici dopunjuju rečenice u udžbeniku (str. 9). I: pisanje
b) Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
10). Učiteljica/učitelj ih obilazi, pomaže im i dodatno I: pisanje PID OŠ B.3.4.
Učenici mogu riješiti zadatak Promotri i pronađi zavičaje. DOS ikt A.2.2.
u DOS-u Nizinski zavičaj.
c) Provjeravanje Učiteljica prikazuje učenicima fotografije različitih fotografije goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
zavičaja. Učenici opisuju zavičaj na fotografiji i određuju F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ B.3.4.
koji zavičaj fotografija prikazuje. uku A.2.4.

ZAVIČAJI Učenici mogu riješiti zadatke u
nizinski brežuljkasti gorski primorski

-jezičnim razvojem pri rješavanju 1. zadatka u udžbeniku. mentalnu mapu o zavičajima.
))
Pripremiti nekoliko zemljovida Republike Hrvatske.
262


SATA: 36.

oj zavičaj: nizinski zavičaj − usvajanje DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj
CILJ SATA: Upoznati izgled i posebnosti zavičajne regije te pokazati zavičajnu regiju na zemljovidu.
PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje plan neposrednoga okružja i
zaključuje o povezanosti prostornih obilježja zavičaja i načina života ljudi.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Razgovaramo i opisujemo reljef u svome zavičaju: Kako F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
se zove mjesto u kojemu živimo? Kako izgleda reljef u PID OŠ B.3.4.
našemu mjestu? Kojemu zavičaju pripada naše mjesto?
Učenici mogu pogledati videozapis o nizinskome zavičaju DOS ikt A.2.2.
u DOS-u Nizinski zavičaj.
novih nastavnih pročitanome: Kojom je bojom nizinski zavičaj prikazan F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
sadržaja na zemljovidu? Što sve čini nizinski zavičaj? razgovor
Pokazujemo na zemljovidu svoj zavičaj. zemljovid
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 13). Razgovaramo o udžbenik odr A.2.2. PID OŠ B.3.2.
pročitanome: Koje biljke možemo vidjeti u nizinskome F, I: čitanje,
zavičaju? Koje životinje možemo vidjeti u nizinskome razgovor
zavičaju? Kako izgledaju sela u nizinskome zavičaju? PID OŠ C.3.1.
Kako izgledaju kuće u nizinskome zavičaju? Što se nalazi
iza kuća? Gdje su smještena sva veća naselja? Kako su
naselja međusobno povezana?
Promatramo ilustraciju nizinskoga zavičaja u udžbeniku udžbenik PID OŠ A.3.3.

(str. 12 i 13). Opisujemo nizinski zavičaj te imenujemo F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
njegove dijelove. PID OŠ B.3.4.
PID OŠ C.3.1.
Promatramo fotografiju grada Osijeka u udžbeniku (str. udžbenik
13) te na primjeru fotografije objašnjavamo obilježja F, I: razgovor
nizinskoga zavičaja.
Promatramo biljke i životinje prikazane na fotografijama udžbenik odr A.2.2. PID OŠ A.3.3.
u udžbeniku (str. 12 i 13). Imenujemo i na velikoj F, I: razgovor
ilustraciji pokazujemo prostore na kojima one žive.

rečenica, a učenici ih zapisuju u bilježnice. Podatke
zapisujemo u obliku mentalne mape.
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju nizinskoga zavičaja u udžbeniku udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.3.
(str. 12 i 13) i usmeno odgovaramo na pitanja pokraj F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
ilustracije. PID OŠ C.3.1.
263

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu s pomoću zemljovida riješiti zadatak

Poredaj gradove od zapada prema istoku. u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Nizinski zavičaj.
udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
b) Ponavljanje Učenici rješavaju križaljku u udžbeniku (str. 14). I: pisanje PID OŠ B.3.2.
Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno PID OŠ C.3.1.
Učenici mogu riješiti zadatak Pronađi parove u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Nizinski zavičaj.
c) Provjeravanje Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva S uku D.2.2. PID OŠ B.3.4.
zemljovid Republike Hrvatske. Promatramo ga te zemljovid osr C.2.4.
imenujemo rijeke, nizine i gradove u svome zavičaju. razgovor
Objašnjavamo zašto naš zavičaj pripada nizinskomu
zavičaju.

MOJ ZAVIČAJ:
uzvisine: NIZINSKI ZAVIČAJ životinje:
rijeke: biljke:
gradovi: sela:

-jezičnim razvojem pripremiti sažetak koji će učenik zalijepiti u plakat o svome zavičaju.
bilježnicu. Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- čime se sve bave ljudi u zavičaju u kojemu živi.
-jezičnim razvojem u rješavanju križaljke.
))
Pripremiti fotografije naselja, kuća, biljaka, životinja i prirodnih oblika koje susrećemo u svome zavičaju.
264


SATA: 36.

oj zavičaj: brežuljkasti zavičaj − DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.2. Brežuljkasti zavičaj
usvajanje novih nastavnih sadržaja
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu pogledati videozapis o brežuljkastome DOS ikt A.2.2.
zavičaju u DOS-u Brežuljkasti zavičaj.
2. Spoznavanje Čitamo tekst u udžbeniku (str. 16). Razgovaramo o udžbenik

novih pročitanome: Kojom je bojom brežuljkasti zavičaj F, I: čitanje, PID OŠ A.3.3.
nastavnih prikazan na zemljovidu? Što sve čini brežuljkasti zavičaj? razgovor PID OŠ B.3.4.
sadržaja Koje vode možemo vidjeti u brežuljkastome zavičaju?
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 17). Razgovaramo udžbenik odr A.2.2.

o pročitanome: Koje biljke možemo vidjeti u F, I: čitanje, PID OŠ B.3.2.
brežuljkastome zavičaju? Koje životinje možemo razgovor
vidjeti u brežuljkastome zavičaju? Kako izgledaju sela
u brežuljkastome zavičaju? Kako izgledaju kuće u PID OŠ C.3.1.
brežuljkastome zavičaju? Kako izgledaju gradovi? Kako
su naselja međusobno povezana?
Promatramo ilustraciju brežuljkastoga zavičaja u udžbenik PID OŠ A.3.3.

udžbeniku (str. 16 i 17). Opisujemo brežuljkasti zavičaj te F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
imenujemo njegove dijelove. PID OŠ B.3.4.
PID OŠ C.3.1.
Promatramo fotografiju grada Krapine u udžbeniku (str. udžbenik
brežuljkastome zavičaja.

3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju brežuljkastoga zavičaja u udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.3.
udžbeniku (str. 16 i 17) i usmeno odgovaramo na pitanja F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
pokraj ilustracije. PID OŠ C.3.1.
265

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu riješiti zadatak Pronađi parove povezane s DOS ikt A.2.2.
brežuljkastim zavičajem u DOS-u Brežuljkasti zavičaj.
b) Ponavljanje Učenici rješavaju križaljku u udžbeniku (str. 18). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
objašnjava zadatke. PID OŠ C.3.1.
Učenici mogu riješiti zadatak S pomoću karte poredaj DOS ikt A.2.2.
gradove od istoka prema zapadu u DOS-u Brežuljkasti
zavičaj.
Objašnjavamo zašto naš zavičaj pripada brežuljkastome
zavičaju.

MOJ ZAVIČAJ:
uzvisine: BREŽULJKASTI ZAVIČAJ životinje:
rijeke: biljke:
gradovi: sela:

))
266


SATA: 36.

oj zavičaj: gorski zavičaj − usvajanje DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.3. Gorski zavičaj
o povezanosti prostornih obilježja zavičaja i načina života ljudi.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti
zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu pogledati videozapis o gorskome zavičaju DOS ikt A.2.2.
u DOS-u Gorski zavičaj.
novih pročitanome: Kojom je bojom gorski zavičaj prikazan na F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
nastavnih zemljovidu? Što sve čini gorski zavičaj? Koje sve vode razgovor
sadržaja možemo vidjeti u gorskome zavičaju?
pročitanome: Koje biljke možemo vidjeti u gorskome F, I: čitanje,
zavičaju? Koje životinje možemo vidjeti u gorskome razgovor
zavičaju? Kako izgledaju sela u gorskome zavičaju? Kako PID OŠ C.3.1.
izgledaju kuće u gorskome zavičaju? Što se nalazi iza
kuća? Gdje su smještena veća naselja? Kako izgledaju
gradovi? Zašto ih nema mnogo? Kako su naselja
međusobno povezana?
Promatramo ilustraciju gorskoga zavičaja u udžbeniku udžbenik PID OŠ A.3.3.

(str. 20 i 21). Opisujemo gorski zavičaj te imenujemo F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
njegove dijelove. PID OŠ B.3.4.
PID OŠ C.3.1.
Promatramo fotografiju sela u Lici u udžbeniku (str. udžbenik

gorskoga zavičaja.

267

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju gorskoga zavičaja u udžbeniku udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.3.
(str. 20 i 21) i usmeno odgovaramo na pitanja pokraj F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
ilustracije. PID OŠ C.3.1.
Učenici mogu riješiti zadatak Složi slova pravilnim DOS ikt A.2.2.
redoslijedom tako da dobiješ ime grada u gorskome
zavičaju. u DOS-u Gorski zavičaj.
Učenici mogu riješiti zadatak Pronađi parove. u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Gorski zavičaj.
Objašnjavamo zašto naš zavičaj pripada gorskomu
zavičaju.

MOJ ZAVIČAJ:
uzvisine: GORSKI ZAVIČAJ životinje:
rijeke: biljke:
gradovi: sela:

))
268


SATA: 36.

oj zavičaj: primorski zavičaj − DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.4. Primorski zavičaj
usvajanje novih nastavnih sadržaja
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu pogledati videozapis o primorskome DOS ikt A.2.2.
zavičaju u DOS-u Primorski zavičaj.
novih pročitanome: Kojom je bojom primorski zavičaj prikazan F, I: čitanje, PID OŠ B.3.4.
nastavnih na zemljovidu? Što sve čini primorski zavičaj? Gdje se razgovor
sadržaja ulijevaju primorske rijeke?
pročitanome: Koje biljke možemo vidjeti u primorskome F, I: čitanje,
zavičaju? Koje životinje možemo vidjeti u primorskome razgovor
zavičaju? Gdje su smještena naselja u primorskome PID OŠ C.3.1.
zavičaju? Kako izgledaju naselja u primorskome
zavičaju? Što se nalazi u starim gradskim jezgrama, a
što uz obale? Kakva su sela u krajevima udaljenijima od
mora? Kako su naselja međusobno povezana? Na koje
načine ljudi dolaze s otoka na kopno?
Promatramo ilustraciju primorskoga zavičaja u udžbenik PID OŠ A.3.3.

udžbeniku (str. 24 i 25). Opisujemo primorski zavičaj te F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
imenujemo njegove dijelove. PID OŠ C.3.1.
Promatramo fotografiju mjesta Krapnja u udžbeniku udžbenik

(str. 25) te na primjeru fotografije objašnjavamo obilježja F, I: razgovor
primorskoga zavičaja.

269

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju primorskoga zavičaja u udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.3.
udžbeniku (str. 24 i 25) i usmeno odgovaramo na pitanja F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
pokraj ilustracije. PID OŠ C.3.1.
Učenici mogu riješiti zadatak Složi redom gradove DOS ikt A.2.2.
počevši od sjevera prema jugu. u DOS-u Primorski
zavičaj.
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji parove. u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Primorski zavičaj.
Objašnjavamo zašto naš zavičaj pripada primorskomu
zavičaju.

MOJ ZAVIČAJ:
uzvisine: PRIMORSKI ZAVIČAJ životinje:
rijeke: biljke:
gradovi: sela:

))
270


SATA: 37.
NASTAVNA JEDINICA: Moj zavičaj − sat vježbanja i ponavljanja DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi izgled i posebnosti zavičajne regije te pokazati zavičajnu regiju na zemljovidu.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Naučili smo… Učenici su podijeljeni u S osr A.2.1.
tri skupine. Svaka skupina dobiva papir s naslovom papir goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
(Moj zavičaj: reljef, Moj zavičaj: naselja, Moj zavičaj: živi pisanje uku D.2.2. PID OŠ C.3.1.
svijet). Svaka skupina treba osmisliti i napisati jednu
rečenicu povezanu s naslovom na papiru. Kad svaka
skupina napiše rečenicu, papiri se izmjenjuju u smjeru F, I: čitanje,
kazaljke na satu. Nakon što svaka skupina napiše razgovor
barem tri rečenice o zadanoj temi, igra se zaustavlja i
provjeravamo napisano.
2. Uvježbavanje Razgovaramo o našemu zavičaju: Kojom je bojom naš F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
zavičaj prikazan na zemljovidu? Pokazujemo zavičaj na osr B.2.2. PID OŠ B.3.4.
zemljovidu. Što sve čini naš zavičaj? Koje biljke i životinje zemljovid PID OŠ C.3.1.
možemo vidjeti u svome zavičaju? Kako izgledaju sela
u našemu zavičaju? Kako izgledaju gradovi u našemu odr A.2.2.
zavičaju? Kako izgledaju kuće u našemu zavičaju? Što
se nalazi oko kuća i iza njih? Gdje su smještena sva veća
naselja? Kako su naselja međusobno povezana?
Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima fotografije naselja, fotografije PID OŠ A.3.3.

kuća, biljaka, životinja i prirodnih oblika koje susrećemo PID OŠ C.3.1.
u svome zavičaju. Opisujemo fotografije i razgovaramo F, I: razgovor
o njima. Fotografije grupiramo prema obilježjima koja
prikazuju (naselja, reljef, živi svijet).
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u tri skupine (Moj zavičaj: reljef, S uku D.2.2. PID OŠ A.3.3.
Moj zavičaj: naselja, Moj zavičaj: živi svijet). Svaka skupina praktični rad uku A.2.3. PID OŠ B.3.4.
dobiva fotografije koje smo prethodno grupirali prema pisanje osr A.2.3. PID OŠ C.3.1.
obilježjima koja prikazuju. Učenici izrađuju plakat na razgovor
kojemu prikazuju obilježja svoga zavičaja. Nakon što sve
skupine završe s izradom plakata, učenici predstavljaju F: usmeno goo C.2.1.
napravljeno. izlaganje osr B.2.2.
4. Provjeravanje Igramo igru Naprijed-natrag. Učiteljica/učitelj izgovara uže goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
rečenice u vezi sa zavičajem. Učenici stoje u vrsti, a F: usmeno osr A.2.1. PID OŠ B.3.4.
ispred njih je na podu postavljeno uže. Kad učiteljica/ izlaganje PID OŠ C.3.1.
učitelj izgovori rečenicu koja se odnosi na naš zavičaj,
učenici će skočiti ispred užeta. Kad učiteljica/učitelj
pročita rečenicu koja se ne odnosi na naš zavičaj, učenici
će skočiti iza užeta.
Učenici mogu riješiti neki od zadataka povezanih sa DOS ikt A.2.2.

zavičajem u DOS-u Zavičaji i gospodarstvo.
271


-jezičnim razvojem pripremiti pitanja koja će učenika koje poznate i važne osobe potječu iz zavičaja u kojemu
usmjeravati tijekom izlaganja plakata. živimo.
))
Pripremiti čašu s vodom i staviti ju u zamrzivač prije početka nastave.
272


SATA: 38.

NASTAVNA JEDINICA: Stanja vode – usvajanje novih nastavnih DOS: 5. Vode – 5.1. Stanja vode i vremenske pojave
sadržaja
CILJ SATA: Uočiti i zapamtiti stanja vode te iskustveno i teoretski spoznati što je pokus.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode.; PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz usmjeravanje
objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
*Prije početka nastave učiteljica/učitelj može pripremiti

čašu vode i staviti je u zamrzivač.
1. Motivacija Čitamo strip u udžbeniku (str. 28). Razgovaramo: Što udžbenik

je radila djevojčica u stripu? Što je djevojčici odvuklo F, I: čitanje,
pažnju od štednjaka i vode? Što se dogodilo nakon što je razgovor
djevojčica završila telefonski razgovor? Kamo je nestala
voda za čaj?
2. Spoznavanje Razgovaramo: Kako izgleda voda? Kakva je okusa, boje i F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
novih mirisa? Gdje u prirodi možemo susresti vodu?
nastavnih
sadržaja Učenici mogu pogledati videozapis Stanja vode u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Stanja vode i vremenske pojave.
Čitamo prvi odlomak u udžbeniku (str. 28). Razgovaramo udžbenik PID OŠ A.3.1.
o pročitanome: U koliko stanja možemo vidjeti vodu u F, I: čitanje,
prirodi? Koja su stanja vode? Kako dolazi do promjene razgovor
stanja vode? U kakvu je stanju voda na sobnoj
temperaturi? Što se može dogoditi s promjenom
temperature?
Čitamo sljedeći odlomak u udžbeniku (str. 28). udžbenik PID OŠ A.3.1.

Razgovaramo o pročitanome: Kako možemo istraživati F, I: čitanje,
promjene stanja vode? Što je pokus? Što moramo razgovor
odrediti prije izvođenja pokusa? Što radimo tijekom
izvođenja, a što nakon izvođenja pokusa?
Čitamo sljedeći odlomak u udžbeniku (str. 28). udžbenik PID OŠ A.3.1.

Razgovaramo o pročitanome: Kako možemo istražiti F, I: čitanje,
stanja vode? Tko smije izvoditi pokuse s vrućom vodom? razgovor osr C.2.1.
Zašto? Što bi se moglo dogoditi kad bi djeca rukovala
vrućim predmetima?
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji stanje vode sa DOS ikt A.2.2.
svakodnevnim aktivnostima u kojima ih primjenjujemo. u
DOS-u Stanja vode i vremenske pojave.

Promatramo fotografiju zagrijavanja vode u udžbeniku udžbenik

(str. 28) te čitamo postupak izvođenja pokusa u kojemu F, I: čitanje,
se voda zagrijava. razgovor
273

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Izvodimo pokus prema uputama u udžbeniku (str. 29). udžbenik goo C.2.1. PID OŠ
Učiteljica/učitelj donosi čašu s vodom koju je stavila/ čaša s vodom osr A.2.4. A.B.C.D.3.1.
stavio u zamrzivač prije početka nastave. Dopunjujemo F, I: čitanje,
bilješke o tijeku pokusa s hlađenjem vode. razgovor,
pisanje
Učenici mogu riješiti zadatak Označi temperature na DOS ikt A.2.2.

kojima je voda u tekućemu stanju. u DOS-u Stanja vode i
vremenske pojave.
c) Provjeravanje Učiteljica/učitelj zapisuje na ploču 15 slova. Učenici F, I: pisanje osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
moraju u nekoliko minuta napisati što više riječi koje su goo C.2.1.
povezane s vodom. Provjeravamo napisano.
Promatramo fotografiju dječaka u udžbeniku (str. 30) i udžbenik PID OŠ A.3.1.
odgovaramo na pitanja pokraj fotografije. F, I: razgovor

STANJA VODE Učenici mogu riješiti zadatke u
led tekućina vodena para
Promjene stanja vode možemo istraživati pokusima.

-jezičnim razvojem omogućiti taktilni doživljaj leda i vode. na kojoj temperaturi voda mijenja svoja stanja.
Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izvesti
-jezičnim razvojem pri dopunjavanju bilježaka o tijeku pokusa još neke jednostavne pokuse s vodom.
u udžbeniku.
274


SATA: 39.

NASTAVNA JEDINICA: Vremenske pojave − usvajanje novih DOS: 5. Vode – 5.1. Stanja vode i vremenske pojave
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati i razlikovati vremenske pojave.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj upućuje učenike da pogledaju kroz

prozor. Razgovaramo: Kakvo je danas vrijeme? Sja li F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
sunce? Ima li padalina? Ako ima, kojih? Kako ćemo se
odjenuti za izlazak van? O čemu ovisi što možemo raditi
vani? Što bismo danas mogli vani raditi, a što ne bismo?
Učenici mogu pogledati videozapis Vremenske pojave u DOS ikt A.2.2.

2. Spoznavanje Promatramo strip u udžbeniku (str. 32). Opisujemo ga udžbenik PID OŠ A.3.1.
novih i razgovaramo: Što radi obitelj u stripu? Kakvo vrijeme F, I: razgovor
nastavnih najavljuje vremenska prognoza? O čemu razmišljaju osr B.2.1.
sadržaja dječak i majka? Kako se osjećaju zbog toga što će padati osr A.2.2.
kiša? Kako se vi osjećate kad pada kiša?

pročitanome: Nabrojite vremenske pojave. Što su F, I: čitanje,
padaline ili oborine? Koje oborine padaju na tlo, a koje razgovor
se nakupljaju pri tlu? Koja je razlika između kiše, snijega
i tuče? Što je susnježica? U kojemu godišnjem dobu
najčešće pada snijeg? U kojemu godišnjem dobu može
padati tuča? Što je magla? Po čemu su rosa i mraz slični,
a po čemu se razlikuju? Što je inje?
Promatramo meteorološke simbole za oborine u udžbenik uku A.2.4. PID OŠ A.3.1.

udžbeniku (str. 32). Razgovaramo: Gdje ste mogli F, I: razgovor
vidjeti ovakve simbole? Zašto nam je korisno poznavati
značenje tih simbola?
Promatramo fotografiju jezera u udžbeniku (str. 32). udžbenik osr C.2.1. PID OŠ A.3.1.
Opisujemo je i objašnjavamo zašto je hodanje po F, I: razgovor
zaleđenoj površini opasno.
PID OŠ A.3.1.
Čitamo rečenicu o temperaturi zraka u udžbeniku (str. udžbenik
33). Promatramo ilustraciju termometra u udžbeniku. F, I: čitanje,
Učiteljica/učitelj objašnjava učenicima kako se očitava razgovor,
temperatura zraka na termometru. Učenici rješavaju usmeno
zadatak pokraj termometara. izlaganje
I: pisanje
Čitamo preostali tekst u udžbeniku (str. 33).
Razgovaramo o pročitanome: Što je vjetar? Što je udžbenik PID OŠ A.3.1.
naoblaka? Kakva može biti naoblaka? Što se događa s F, I: čitanje,
vremenskim prilikama tijekom godišnjih doba? Što je razgovor
podneblje ili klima?
275

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učiteljica/učitelj zapisuje na ploču naslov i nekoliko F, I: pisanje

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Ponavljamo naučeno i odgovaramo na 1., 2. i 3. pitanje u F, I: razgovor osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
udžbeniku (str. 33). Razgovaramo: Nabrojite vremenske osr B.2.2.
pojave. Što su oborine? Koje oborine padaju na tlo, a
koje se nakupljaju pri tlu? Usporedi susnježicu i tuču. Po
čemu su kiša i snijeg slični, a po čemu se razlikuju? Što
je magla? Što je inje? Čime mjerimo temperaturu zraka?
Što je vjetar? Kakva može biti naoblaka? Što je podneblje
ili klima?
Učenici mogu riješiti osmosmjerku u DOS-u Stanja vode DOS ikt A.2.2.
i vremenske pojave.
c) Provjeravanje Igramo igru Točno-netočno. Učiteljica/učitelj izgovara F, I: usmeno goo C.2.1. PID OŠ A.3.1.
rečenice povezane s vremenskim pojavama. Kad izlaganje
je izgovorena rečenica točna, učenici trebaju stajati
netočna, učenici trebaju čučnuti. Netočne rečenice
ispravljamo.

− temperatura zraka − oborine: kiša, udžbeniku (str. 37).
(°C) snijeg, susnježica,
tuča, magla, mraz,
rosa, inje
VREMENSKE
POJAVE
− naoblaka: oblačno, − vjetar: brzina i

poluoblačno i vedro smjer
Uobičajena vremenska obilježja godišnjih doba zovemo podneblje ili klima.

-jezičnim razvojem pomoći očitati temperaturu na kako je nastao termometar.
termometru.
))
Pripremiti termometar te omotnice s meteorološkim simbolima.
276

SATA: 40.

NASTAVNA JEDINICA: V
remenske pojave − sat vježbanja DOS: 5. Vode – 5.1. Stanja vode i vremenske pojave
i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi vremenske pojave.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima vremensku računalo

prognozu za današnji dan. Razgovaramo: Što smo
upravo gledali? Čemu služi vremenska prognoza? Zašto F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
nam je bitno znati kakvo će biti vrijeme? Kako se zove
osoba koja se bavi prognoziranjem vremenskih prilika?
Što smo doznali iz vremenske prognoze za današnji dan?
Kakvo će biti vrijeme? Kakva će biti naoblaka? Kolika
će biti dnevna temperatura? Usporedite vremensku
prognozu s trenutnim vremenskim prilikama.
2. Uvježbavanje Razgovaramo o nastavnim sadržajima povezanima s

vremenskim pojavama: Nabrojite vremenske pojave. Što F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
su padaline ili oborine? Koje oborine padaju na tlo, a koje
se nakupljaju pri tlu? Koja je razlika između kiše, snijega
i tuče? Što je susnježica? U kojemu godišnjem dobu
najčešće pada snijeg? U kojemu godišnjem dobu može
padati tuča? Što je magla? Što je termometar?
Učiteljica/učitelj pokazuje učenicima termometar.

Očitavamo na njemu temperaturu zraka.
termometar
Učiteljica/učitelj crta na ploči termometar, a učenici ga F, I: razgovor
crtaju u svojim bilježnicama.
F, I: crtanje
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji parove. u DOS-u
Stanja vode i prirodne pojave. DOS ikt A.2.2.
Razgovaramo: Po čemu su rosa i mraz slični, a po čemu F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.

se razlikuju? Što je inje? Što je vjetar? Što je naoblaka?
Kakva može biti naoblaka? Što se događa s vremenskim
prilikama tijekom godišnjih doba? Što je podneblje ili
klima?
3. Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
35 i 36). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i I: pisanje
Učenici mogu riješiti zadatak Kruženje vode u prirodi u DOS ikt A.2.2.
277

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
4. Provjeravanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par dobiva P uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
omotnicu u kojoj se nalaze neki meteorološki simboli. omotnica, osr A.2.3.
Prema dobivenim simbolima učenici trebaju osmisliti meteorološki
vremensku prognozu za jedan dan. Nakon što su učenici simboli
osmislili svoje vremenske prognoze, nekoliko parova razgovor
izlaže osmišljeno. F: usmeno
izlaganje
Učenici mogu provjeriti svoje znanje rješavajući zadatak
Ponovi što znaš. u DOS-u Stanja vode i vremenske DOS ikt A.2.2.
pojave.

VREMENSKE POJAVE
termometar za mjerenje temperature zraka

-jezičnim razvojem pripremiti smjernice koje će učeniku kada su zabilježeni najtopliji i najhladniji dani u zavičaju u
olakšati smišljanje vremenske prognoze. kojemu živimo.
-jezičnim razvojem pri rješavanju 13. zadatka u udžbeniku.
))
Umnožiti nastavni listić.
278


SATA: 41.

NASTAVNA JEDINICA: Podneblje moga zavičaja − usvajanje DOS: 5. Vode – 5.1. Stanja vode i vremenske pojave
CILJ SATA: Uočiti međuovisnost podneblja i životne zajednice u zavičajnome području.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode.; PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o promjenama i
odnosima u prirodi te međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo strip u udžbeniku (str. 38 i 39). udžbenik

Razgovaramo: Što radi gospođa na slici? S kim F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
razgovara? U kojemu zavičaju živi gospođa? Kakvo je
vrijeme kod nje? Kako je gospođa odjevena? Kakvo je PID OŠ B.3.2.
vrijeme u Zagrebu? Kako je djevojka odjevena?
2. Spoznavanje Razgovaramo: Zašto u svim dijelovima Hrvatske nisu F, I: razgovor uku A.2.4.
novih uvijek iste vremenske prilike? O čemu ovise vremenske
nastavnih prilike?
sadržaja
Promatramo krug vremenskih prilika po zavičajima u udžbenik
udžbeniku (str. 38 i 39). Objašnjavamo kako je uz svaki
zavičaj drugom bojom označeno pojedino godišnje F, I: usmeno
doba. Čitamo tekst o vremenskim prilikama u svakome izlaganje,
zavičaju. Razgovaramo o pročitanome: Kakve su čitanje, PID OŠ A.3.1.
vremenske prilike zimi u primorskome zavičaju? Po razgovor
čemu se vremenske prilike ljeti razlikuju u primorskome
i gorskome zavičaju? Kakve su vremenske prilike u
proljeće u nizinskome zavičaju? Kakve su vremenske
prilike ujesen u brežuljkastome zavičaju? Koje oborine
možemo susresti u svim zavičajima ujesen? Tijekom
kojih godišnjih doba možemo osjetiti jako puhanje vjetra
u svim zavičajima? Kako vremenske prilike utječu na odr A.2.2.
biljke i životinje? Kako vremenske prilike utječu na
ljude?
Razgovaramo o svome zavičaju: Kojemu zavičaju F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.

pripada mjesto u kojemu živimo? Kakve su vremenske
prilike u našemu zavičaju u proljeće? Po čemu se
vremenske prilike u našemu zavičaju ljeti razlikuju
od vremenskih prilika zimi? Koje su oborine česte u
našemu zavičaju ujesen? U kojim godišnjim dobima
u našemu zavičaju može puhati jači vjetar? Koje
godišnje doba sada traje? Kakve su danas vremenske
prilike? Usporedi današnje vremenske prilike s onima
zabilježenima u krugu. Kako vremenske prilike u odr A.2.2. PID OŠ B.3.2.
našemu zavičaju utječu na živi svijet?
Učiteljica/učitelj zapisuje naslov i nekoliko rečenica, a F, I: pisanje osr A.2.4.

učenici ih zapisuju u svoje bilježnice.
279

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Usmeno odgovaramo na pitanja napisana pokraj kruga udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
vremenskih prilika u udžbeniku (str. 38 i 39). F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
b) Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju nastavni listić (v. prilog). nastavni listić osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno F, I: pisanje PID OŠ B.3.2.
Učenici mogu promotriti fotografije i pročitati rečenice DOS ikt A.2.2.

iznad fotografija vremenskih pojava u DOS-u Stanja vode
i vremenske pojave.
c) Provjeravanje Igramo igru Preokreni pitanje. Učiteljica/učitelj F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
priprema kartice s rečenicama o podneblju zavičaja goo C.2.1. PID OŠ B.3.2.
u kojemu živimo. Učenik izvlači karticu te postavlja uku A.2.3.
pitanje čiji je odgovor rečenica napisana na kartici. Ostali
učenici moraju odgovoriti na postavljeno pitanje.

PODNEBLJE MOGA ZAVIČAJA Učenici mogu riješiti zadatke u
Podneblje utječe na život ljudi, rasprostranjenost biljaka i životinja.
Jesen: Zima:
Proljeće: Ljeto:

-jezičnim razvojem pripremiti sažetak koji će učenik zalijepiti u kojoj vrsti klime pripada Republika Hrvatska.
bilježnicu.
))
Pripremiti kartice s nazivima oborina te fotografije zavičaja tijekom godišnjih doba.
280

PRILOG
PODNEBLJE MOGA ZAVIČAJA
1. Ako smatraš da je tvrdnja točna, zaokruži DA. Ako smatraš da je tvrdnja netočna, zaokruži NE.
U nizinskome zavičaju ljeta su vruća s mnogo kišnih dana. DA NE
U gorskome zavičaju zime su oštre, duge i s mnogo snijega. DA NE
U primorskome zavičaju često pušu vjetrovi. DA NE
U brežuljkastome zavičaju proljeća su umjereno topla. DA NE
2. Dopuni rečenicu.
Podneblje utječe na ______________ ljudi, rasprostranjenost ______________ i __________________.
3. Koja su vremenska obilježja zime u tvome zavičaju?
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
281

282


SATA: 42.
NASTAVNA JEDINICA: Podneblje moga zavičaja − sat vježbanja i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi međuovisnost podneblja i životne zajednice u zavičajnome području.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode.; PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o promjenama i
odnosima u prirodi te međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Nacrtaj me. Učiteljica/učitelj priprema F, I
kartice s nazivima oborina. Učenik izvlači karticu i crta kartice osr A.2.3.
na ploču napisanu oborinu. Ostali učenici trebaju što crtanje uku A.2.3.
prije pogoditi naziv oborine koju učenik crta.
Razgovaramo: Koje od navedenih oborina možemo F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
susresti u našemuu zavičaju? Koje oborine pripadaju
zimi? Koje su oborine česte ujesen?
2. Uvježbavanje Promatramo fotografije stabla u udžbeniku (str. 40 i 41). udžbenik

Opisujemo ih i razgovaramo: Što prikazuju fotografije? F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
Kako izgleda stablo u proljeće? Usporedite fotografiju PID OŠ B.3.2.
stabla u proljeće i u ljeto. Koje dijelove uočavate na
cvijetu? Što će se razviti iz cvijeta? Koja će životinja
biljci pomoći u tome? Nacrtajte je. Kako izgleda stablo I: crtanje
zimi? Što se zimi pojavilo na granama? Koju vremensku
pojavu prepoznajete na granama? Što se na stablu
pojavilo ujesen? Koje voće prepoznajete na stablu? Koji
su dijelovi jabuke jestivi? Zaokružite ih. Kako vremenske odr A.2.2.
prilike utječu na stablo?
3. Ponavljanje Čitamo tekst o voću i povrću u udžbeniku (str. 42). udžbenik PID OŠ A.3.1.
Razgovaramo o pročitanome: Kakve biljke jedemo? Kako F, I: čitanje,
ih možemo pripremiti? Zašto ne jedemo cijele biljke? razgovor
Koje biljke možemo jesti sirove? Koji dio biljke jedemo od
mrkve, a koji od salate? Što su jabuka, kruška, trešnja
itd.? Koji su to dijelovi biljke? Jedemo li ih u cijelosti?
Koje dijelove suncokreta ili bundeve možemo grickati?
Odmaramo se od učenja pjevajući neku zavičajnu F OŠ GK B.3.3.

pjesmu uz pokret.
Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
42). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i daje I: pisanje
dodatne upute.
4. Provjeravanje Učenici su podijeljeni u četiri skupine. Svaka skupina S uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
treba izraditi plakat o podneblju svoga zavičaja u plakat goo C.2.1. PID OŠ B.3.2.
zadano godišnje doba. Učiteljica/učitelj dijeli učenicima
fotografije zavičaja u pojedino godišnje doba, a učenici fotografije
moraju osmisliti tekst kojim će dopuniti fotografije i razgovor,
objasniti kakve su vremenske prilike u njihovu zavičaju pisanje
u zadano godišnje doba. Nakon što učenici završe svoje
plakate, stavljamo pokraj plakata papir na kojemu će papir za
učenici moći vrednovati plakat. Svaka skupina mora vrednovanje osr A.2.1.
vrednovati plakat svih skupina.
283

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici se trebaju dogovoriti što im se na plakatu
svidjelo, a što bi moglo biti bolje te na papir za
vrednovanje trebaju u nekoliko rečenica to napisati.
Učenici mogu izvesti pokus
prema uputama u 2. zadatku u
povezane sa zavičajem i
podnebljem.

Učiteljica/učitelj može za učenika s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može
-jezičnim razvojem pripremiti pitanja s pomoću kojih će učenik istražiti kako je vodostaj voda tekućica u zavičaju povezan s
sudjelovati u izradi i predstavljanju plakata. podnebljem.
284


SATA: 43.

oj zavičaj, podneblje – sat provjere DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj; 4.2.
znanja Brežuljkasti zavičaj; 4.3. Gorski zavičaj; 4.4. Primorski zavičaj; 5.
Vode – 5.1. Stanja vode i vremenske pojave
CILJ SATA: Provjeriti stečena znanja o zavičaju i podneblju.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode.; PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o organiziranosti
lokalne zajednice, uspoređuje prikaze različitih prostora.; PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o promjenama i odnosima u prirodi
te međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.; PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru,
tumači plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje plan neposrednoga okružja i zaključuje o povezanosti prostornih obilježja zavičaja
i načina života ljudi.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te
utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

samostalno, a u slučaju potrebe može podići ruku kako izlaganje
bi zatražio učiteljičinu/učiteljevu pomoć. Ako tijekom
rješavanja zadataka učenik naiđe na neki zadatak koji ne
zna riješiti, taj će zadatak preskočiti i na kraju se vratiti
na njega kako bi ga pokušao riješiti.

ispit (ime i prezime, nadnevak…). PID OŠ A.3.1.
PID OŠ A.3.3.
PID OŠ B.3.4.
Učenici koji ranije završe i predaju svoje pisane provjere papir, časopisi ikt A.2.2. PID OŠ C.3.1.
b) usmena provjera

učenika. PID OŠ A.3.1.
Primjeri pitanja: Po čemu se sve mogu razlikovati F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ A.3.3.
krajolici u našemu zavičaju? Koje sve zavičaje PID OŠ B.3.2.
razlikujemo u Republici Hrvatskoj? Kojemu zavičaju PID OŠ B.3.4.
pripada mjesto u kojemu živimo? Kojom je bojom naš PID OŠ C.3.1.
zavičaj prikazan na zemljovidu? Koje biljke i životinje
možemo vidjeti u našemu zavičaju? Kako izgledaju sela
u našemu zavičaju? Kako izgledaju gradovi u našemu
zavičaju? Kako izgledaju kuće u našemu zavičaju? Što
se nalazi oko kuća i iza njih? Gdje su smještena sva veća
naselja? Kako su naselja međusobno povezana? U koliko
stanja možemo vidjeti vodu u prirodi? Koja su stanja
vode? Kako dolazi do promjene stanja vode?
285

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
U kakvu je stanju voda na sobnoj temperaturi? Što
se može dogoditi s promjenom temperature? Što su
oborine? Koje oborine padaju na tlo, a koje se nakupljaju
pri tlu? Koja je razlika između kiše, snijega i tuče? Što
je susnježica? U kojemu godišnjem dobu najčešće pada
snijeg? U kojemu godišnjem dobu može padati tuča?
Što je magla? Po čemu su rosa i mraz slični, a po čemu
se razlikuju? Što je inje? Što je vjetar? Što je naoblaka?
Kakva može biti naoblaka? Što se događa s vremenskim
prilikama tijekom godišnjih doba? Što je podneblje ili
klima? Kakvo je podneblje našega zavičaja?
3. Procjena Razgovaramo o poteškoćama pri rješavanju i F, I: razgovor uku B.2.2.

učinka pisane provjeravamo točnost svakoga zadatka. Učiteljica/učitelj F: usmeno
provjere upozorava na uočene pogreške te iznosi svoja zapažanja. izlaganje
))
Pripremiti posudu s vodom, jaje i sol te umnožiti tablicu za igru Bingo i zemljovid zavičaja.
286


SATA: 44.
NASTAVNA JEDINICA: Vode u zavičaju − usvajanje novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Prepoznati i imenovati vode u zavičaju te osvijestiti važnost brige o čistoći voda.
ISHODI UČENJA: PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o važnosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.; PID OŠ B.3.2.
Učenik zaključuje o promjenama i odnosima u prirodi te međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga
okoliša.; PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje plan neposrednoga okružja
i zaključuje o povezanosti prostornih obilježja zavičaja i načina života ljudi.; PID OŠ A.B.C.D.3.1. Učenik uz usmjeravanje
objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj reproducira pjesmu „Voda“ u izvedbi računalo

dječjega zbora Štigleci (poveznica: https://www.
youtube.com/watch?v=YC8LjJBnuA8). Nakon slušanja
razgovaramo: Tko izvodi pjesmu koju smo slušali? O F, I: razgovor OŠ GK A.3.2.
čemu govori tekst pjesme? Što je sve voda?
2. Spoznavanje Promatramo dijelove zemljovida u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ B.3.4.

novih 44). Razgovaramo: Koje gradove pronalazite na F, I: razgovor
nastavnih zemljovidima? Koji zavičaj prikazuje lijevi, a koji desni
sadržaja zemljovid? Promotrite znakove ispod zemljovida. Koje od
tih znakova vidite na zemljovidima? Spojite simbol ispod
zemljovida s onim na zemljovidu. Koja su značenja tih
simbola?
Učiteljica/učitelj dijeli učenicima zemljovide njihova zemljovid goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
zavičaja. Učenici na zemljovidima svoga zavičaja traže F, I: razgovor
vode. Imenujemo vode u zavičaju te određujemo kojoj
vrsti voda pripadaju.
Čitamo rečenice u udžbeniku (str. 44) te upisujemo udžbenik osr A.2.4.

imena voda u tablicu. F, I: čitanje
I: pisanje
Čitamo tekst o očuvanju vodene površine u udžbeniku udžbenik
(str. 44). Razgovaramo o pročitanome: Zašto moramo F, I: čitanje, PID OŠ B.3.1.
čuvati vodene površine? Kako to možemo činiti? razgovor odr C.2.3.
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 45). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ B.3.2.

pročitanome: Kakav je živi svijet u vodi i uz vodu? U kojim F, I: čitanje,
vodama žive uglavnom iste biljke i životinje? Kakav je živi razgovor
svijet mora u odnosu na živi svijet kopnenih voda?
Promatramo fotografije živoga svijeta kopnenih udžbenik . PID OŠ B.3.2.

voda i mora u udžbeniku (str. 45). Razgovaramo: Što F, I: razgovor
prikazuje lijeva fotografija? Kako se zove životinja na
fotografiji? Što prikazuje desna fotografija? Koja živa bića
prepoznajete na fotografiji?

287

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učiteljica/učitelj priprema posudu s vodom, jaje i sol. posuda, jaje, sol goo C.2.1. PID OŠ
Izvodimo pokus prema uputama u udžbeniku (str. 45). F, I: razgovor A.B.C.D.3.1.
Učenici rezultate istraživanja zapisuju u udžbenik. I: pisanje
b) Ponavljanje Učenici rješavaju nastavni listić (v. prilog). Učiteljica/ nastavni listić osr A.2.4. PID OŠ B.3.1.
učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno objašnjava I: pisanje PID OŠ B.3.2.
zadatke.
c) Provjeravanje Igramo igru Bingo. Učiteljica/učitelj dijeli učenicima tablica osr A.2.1. PID OŠ B.3.2.
tablicu za igru. Učenici u tablicu upisuju nazive voda I: pisanje
tekućica i stajaćica. Igru igramo tako da učiteljica/učitelj F, I: usmeno
opisuje neku vodu tekućicu ili stajaćicu, a učenici trebaju izlaganje
pogoditi koju vodu učiteljica/učitelj opisuje. Kad učenici
pogode naziv vode, zaokružuju taj naziv u svojoj tablici.
Učenik koji zaokruži tri vode u retku ili stupcu treba
glasno reći Bingo!

VODE U ZAVIČAJU
vode tekućice vode stajaćice more

(potok, rijeka) (lokva, bara,
jezero, močvara)
Vodene površine moramo čuvati.

-jezičnim razvojem pripremiti ilustracije s nazivima voda kako ljudi iskorištavaju energiju vode.
tekućica i stajaćica koje će učenik zalijepiti u tablicu za igru
Bingo.
PRILOG
VODE U ZAVIČAJU
1. Zaokruži riječ koja dopunjuje rečenicu.
Kako bismo očuvali bogatstvo i raznolikost živoga svijeta, moramo čuvati/zanemarivati vodene površine i
brižno gospodariti njima. U iskorištavanju voda treba paziti da što više / što manje narušavamo živi svijet.
Sva bića u vodi i uz vodu ovise / ne ovise o vodi i jedni o drugima. Naša je dužnost/volja brinuti se o njima.
2. Vode tekućice u mome zavičaju jesu: _______________________________________________________.
3. Vode stajaćice u mome zavičaju jesu: ______________________________________________________.
288


SATA: 45.

NASTAVNA JEDINICA: Ž ivi svijet stajaćica − usvajanje novih DOS: 5. Vode – 5.3. Vode stajaćice
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Prepoznati i imenovati vode stajaćice u zavičaju; upoznati najpoznatije biljke i životinje koje žive u vodama
stajaćicama i uz njih.
okoliša.; PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje plan neposrednoga okružja i
zaključuje o povezanosti prostornih obilježja zavičaja i načina života ljudi.
DOMENE,
NASTAVNE KONCEPTI,
OBLICI, METODE, KORELACIJA,
ETAPE/ SADRŽAJ OČEKIVANI
SREDSTVA MEĐUPREDMETNE
SITUACIJE ISHODI
TEME
1. Motivacija Čitamo strip u udžbeniku (str. 46). Opisujemo ga i razgovaramo: udžbenik

Kamo idu otac i sin? U koju skupinu voda spada jezero? F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
Kojom je bojom označeno jezero na zemljovidu? Što će otac i
sin pokušati uloviti u jezeru? Kakva je životinja šaran? Što je
pomislio dječak na kraju stripa? Što mislite, što mu se dogodilo
prošli put?
2. Spoznavanje Razgovaramo o vodama stajaćicama: Po čemu se vode F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.

novih stajaćice razlikuju od voda tekućica? Koje su vode
nastavnih stajaćice?
sadržaja
Čitamo tekst o živome svijetu u udžbeniku (str. 46). udžbenik PID OŠ B.3.2.
Promatramo fotografije životinja i biljaka. Razgovaramo: F, I: čitanje,
Kakav je živi svijet voda stajaćica? Koje životinje žive u razgovor
vodi stajaćici i oko nje? Promotrite fotografije. Usporedi
divlju patku i rodu. Koje biljke žive u plitkoj vodi uz obalu?
Koje biljke rastu u vodi stajaćici? Promotrite fotografije.
Usporedi peruniku i lokvanj.
Čitamo tekst o lopoču u udžbeniku (str. 47) i promatramo udžbenik PID OŠ A.3.1. PID OŠ B.3.2.
fotografije. Razgovaramo o pročitanome: Koje dijelove F, I: čitanje,
lopoča vidite na površini, a koje ispod površine vode? razgovor
Kakva je lopoč biljka? Što to znači? Gdje se nalazi lopočev
korijen? Kako izgledaju cvjetovi lopoča?
Učenici mogu riješiti zadatak Premjesti slova tako da DOS ikt A.2.2.
dobiješ nazive poznatih voda stajaćica u našoj domovini. u
DOS-u Vode stajaćice.
Promatramo zemljovid našega zavičaja (učenici ga već zemljovid osr A.2.4. PID OŠ B.3.4.
imaju u svojim bilježnicama). Tražimo na zemljovidu vode F, I: razgovor goo C.2.1.
stajaćice i imenujemo ih. Razgovaramo o važnosti brige
za čistoću voda stajaćica. odr C.2.3. PID OŠ B.3.1.

289

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici u svoje bilježnice crtaju vodu stajaćicu te neke bilježnice osr A.2.3. PID OŠ B.3.2.
biljke i životinje koje žive u vodi i uz vodu. Uz biljke i I: crtanje, osr A.2.4.
životinje učenici pišu njihove nazive. pisanje uku A.2.3.
Učenici mogu riješiti osmosmjerku u DOS-u Vode ikt A.2.2.

stajaćice. DOS
osr A.2.4. PID OŠ B.3.1.
b) Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik odr C.2.3. PID OŠ B.3.2.
ikt A.2.2.
Učenici mogu riješiti zadatak Spari pojam i opis. u DOS-u DOS
Vode stajaćice.
osr A.2.1. PID OŠ B.3.1.
c) Provjeravanje Igramo igru Naprijed-natrag. Učiteljica/učitelj izgovara F, I: usmeno goo C.2.1. PID OŠ B.3.2.
rečenice povezane sa živim svijetom stajaćica. Učenici izlaganje
stoje u vrsti, a ispred njih je na podu postavljeno uže.
Kad učiteljica/učitelj izgovori točnu rečenicu, učenici će
skočiti ispred užeta. Kad učiteljica/učitelj pročita netočnu
rečenicu, učenici će skočiti iza užeta. Netočne rečenice
ispravljamo.

ŽIVI SVIJET STAJAĆICA Učenici mogu riješiti zadatke u
Živi je svijet voda stajaćica raznolik.
Biljke: lopoč, lokvanj, trska, šaš, rogoz, žuta perunika.
Životinje: šaran, žaba, kornjača, roda, divlja patka.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 3. zadatka u udžbeniku. koja je najveća voda stajaćica u zavičaju u kojemu živi.
))Pripremiti kartice s rečenicama o živome svijetu tekućica.
290


SATA: 46.

NASTAVNA JEDINICA: Ž ivi svijet tekućica – usvajanje novih DOS: 5. Vode – 5.2. Vode tekućice
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Prepoznati i imenovati vode tekućice u zavičaju; upoznati najpoznatije biljke i životinje koje žive u vodama
tekućicama i uz njih.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 52). Opisujemo udžbenik PID OŠ B.3.4.
je i razgovaramo: Gdje se nalaze dječaci na slici? Što F, I: razgovor
govore dječaci? Koji je dječak u pravu? Kako se određuje PID OŠ A.3.3.
lijeva i desna obala rijeke? Kako nazivamo vode koje
teku?
2. Spoznavanje Učenici mogu pogledati videozapis u DOS-u Vode DOS ikt A.2.2.
novih tekućice.
nastavnih
sadržaja Razgovaramo o vodama tekućicama: Po čemu se vode F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
tekućice razlikuju od voda stajaćica? Koje su vode
tekućice?
Promatramo fotografije voda tekućica u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ B.3.2.

52). Opisujemo ih i imenujemo. Njihove nazive učenici F, I: razgovor
zapisuju na crte ispod fotografije. I: pisanje
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 52). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ B.3.2.

pročitanome: O čemu ovisi izgled tekućica? Zašto su F, I: čitanje,
gorski potoci i rijeke brzi? Kakvi su nizinski potoci razgovor
i rijeke? Zašto? Kako izgledaju obale rijeka? Koja
stabla najčešće rastu pokraj rijeka i potoka? Koje su
najpoznatije ribe u nizinskim rijekama? Kakve su gorske
rijeke? Koja riba živi u gorskim rijekama? Zašto se odr C.2.3. PID OŠ B.3.1.
trebamo brinuti o čistoći voda tekućica?
Promatramo fotografije životinja u udžbeniku (str. 52). udžbenik PID OŠ B.3.2.

Imenujemo ih, opisujemo i uspoređujemo. F, I: razgovor
Promatramo zemljovid našega zavičaja. Tražimo na zemljovid osr A.2.4. PID OŠ B.3.4.
zemljovidu vode tekućice i imenujemo ih. F, I: razgovor goo C.2.1.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici u svoje bilježnice crtaju vodu tekućicu te neke bilježnica osr A.2.3. PID OŠ B.3.2.
biljke i životinje koje žive u vodi i uz vodu. Uz biljke i I: crtanje, osr A.2.4.
životinje učenici pišu njihove nazive. pisanje uku A.2.3.
291

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu riješiti zadatak Pronađi parove. u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Vode tekućice.
b) Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.1.
(str. 53). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i F, I: razgovor odr C.2.3. PID OŠ B.3.2.
Učenici mogu promotriti fotografije Zaštita i čuvanje DOS ikt A.2.2.

tekućica te pročitati rečenice uz fotografije u DOS-u Vode
tekućice.
c) Provjeravanje Igramo igru Preokreni pitanje. Učiteljica/učitelj priprema kartice osr A.2.1. PID OŠ B.3.1.
kartice s rečenicama o živome svijetu tekućica. Učenik F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ B.3.2.
izvlači karticu te postavlja pitanje čiji je odgovor rečenica

ŽIVI SVIJET TEKUĆICA Učenici mogu riješiti zadatke u
Izgled tekućice ovisi o krajoliku kojima protječe.
Biljke: vrba, topola.
Životinje: šaran, som, smuđ, pastrva, riječni rak.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 3. i 4. zadatka u udžbeniku. koja je najveća voda tekućica u zavičaju u kojemu živi.
))
Pripremiti kartice s napisanim nazivima biljaka i životinja koje žive u vodama stajaćicama i tekućicama.
292


SATA: 47.

NASTAVNA JEDINICA: Ž ivi svijet stajaćica i tekućica − sat DOS: 5. Vode – 5.2. Vode tekućice; 5.3. Vode stajaćice
CILJ SATA: Ponoviti imena voda stajaćica i voda tekućica u zavičaju; ponoviti i utvrditi najpoznatije biljke i životinje koje žive u
vodama stajaćicama i vodama tekućicama te uz njih.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogodi tko sam. Učiteljica/učitelj stavlja na kartice goo C.2.1.
stol kartice s napisanim nazivima biljaka i životinja koje F, I: usmeno uku A.2.3.
žive u vodama stajaćicama i tekućicama. Učenik izvlači izlaganje osr A.2.3.
jednu karticu te opisuje biljku ili životinju napisanu
na kartici. Ostali učenici moraju pogoditi koju biljku ili
životinju učenik opisuje.
Razgovaramo: Koje su vode tekućice? Navedi vode F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
tekućice u našemu zavičaju i pokaži ih na zemljovidu. PID OŠ B.3.4.
Koje su vode stajaćice? Pokaži na zemljovidu vode odr C.2.3.
stajaćice u našemu zavičaju. Zašto se moramo brinuti o
čistoći voda? Kako to možemo činiti? PID OŠ B.3.1.
2. Uvježbavanje Promatramo ilustraciju vode stajaćice u udžbeniku (str. udžbenik

48 i 49). Opisujemo je i razgovaramo: Koje biljke žive u F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
vodi? Koje biljke žive uz vodu? Kako se zove biljka koja
živi uz vodu i ima žute cvjetove? Koje životinje žive u vodi,
a koje uz vodu? Kako se zove životinja koja se nalazi na
kamenu?
Učenici zaokružuju nazive živih bića koja prepoznaju na udžbenik osr A.2.4.
ilustraciji te stavljaju kvačicu pokraj onih bića koja su I: pisanje
vidjeli u svome zavičaju.
Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.2.
Učenici mogu promotriti fotografije živoga svijeta DOS ikt A.2.2.

u stajaćicama i oko njih te pročitati rečenice pokraj
fotografija u DOS-u Vode stajaćice.
3. Ponavljanje Promatramo ilustraciju vode tekućice u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ B.3.2.
54 i 55). Opisujemo je i razgovaramo: Koje biljke žive uz F, I: razgovor
vodu? Kako se zove biljka koja živi u vodi? Koje životinje
žive u vodi, a koje uz vodu? Kako se zove životinja koja
gricka stablo?
293

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.2.
Učenici mogu riješiti osmosmjerku u DOS-u Vode DOS ikt A.2.2.

tekućice.
4. Provjeravanje Razgovaramo o živome svijetu voda stajaćica i tekućica: F, I: razgovor PID OŠ B.3.2.
Koje su vode stajaćice, a koje tekućice? Po čemu su vode
stajaćice i vode tekućice slične, a po čemu se razlikuju?
Koje biljke možemo susresti u vodama stajaćicama i
u vodama tekućicama? Koje životinje žive u vodama
tekućicama i stajaćicama? Kako se brinemo o čistoći odr C.2.3. PID OŠ B.3.1.
voda?
Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par dobiva papir P uku D.2.2. PID OŠ B.3.2.
na kojemu crta Vennov dijagram vode stajaćice – vode papir osr A.2.4. PID OŠ B.3.4.
tekućice. Učenici moraju odrediti po čemu su vode razgovor,
stajaćice i vode tekućice slične, a po čemu se razlikuju. pisanje
Nakon što većina učenika završi sa zadatkom, nekoliko
parova može predstaviti svoj rad. F: usmeno
izlaganje

-jezičnim razvojem pronaći vode stajaćice i vode tekućice na koliki je vodostaj neke vode tekućice u zavičaju.
zemljovidu.
294


SATA: 48.

ivi svijet mora − usvajanje novih DOS: 5. Vode – 5.4. Jadransko more
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Spoznati što je more te upoznati najpoznatije biljke i životinje koje žive u Jadranskome moru.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj čita učenicima igrokaz Nebo i more (S. F, I: usmeno OŠ HJ A.3.3.
Femenić). Razgovaramo o pjesmi: Kako vam se svidjela izlaganje,
pjesma? O čemu govori tekst pjesme? Po čemu su razgovor uku A.2.4.
more i nebo slični? Po čemu se more razlikuje od voda
stajaćica i voda tekućica? PID OŠ B.3.2.
2. Spoznavanje Učenici mogu poslušati zvučni zapis te pročitati rečenice DOS

novih ispod zvučnoga zapisa u DOS-u Jadransko more.
nastavnih
sadržaja Promatramo strip u udžbeniku (str. 58). Opisujemo ga i udžbenik
razgovaramo: Gdje se nalaze djevojčica i otac? Što rade? F, I: razgovor
Kojom je bojom na zemljovidu označeno more? Kako je PID OŠ A.3.3.
na zemljovidu označena dubina mora?
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 58) i promatramo udžbenik

fotografije živoga svijeta mora. Razgovaramo: Što je F, I: čitanje, PID OŠ B.3.2.
more? Kakva je okusa more? Zašto? Kako se naziva razgovor
naše more? Koje sve životinje žive u moru? Koje biljke
žive na dnu mora? Koje biljke rastu uz morsku obalu?
Smijemo li bacati smeće u more? Zašto? Kako se odr C.2.3. PID OŠ B.3.1.
možemo brinuti o očuvanju čistoće mora?
Promatramo fotografiju morske obale u udžbeniku udžbenik

(str. 58). Opisujemo je i odgovaramo na pitanje pokraj F, I: razgovor
fotografije.
Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima zemljovid zemljovid goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.

Republike Hrvatske. Pokazujemo na zemljovidu pliće i F, I: razgovor
dublje dijelove mora.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.2.
59). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i daje I: pisanje
dodatne upute.
295

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji parove. u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Jadransko more.
b) Ponavljanje Promatramo ilustraciju mora u udžbeniku (str. 60 i 61). udžbenik PID OŠ B.3.2.
Opisujemo je i razgovaramo: Koje biljke žive u moru? F, I: razgovor
Koje biljke žive na morskoj obali? Kako se zove biljka
koja živi na morskoj obali i ima ljubičaste cvjetove? Koje
životinje žive u moru, a koje na morskoj obali? Kako se
zove ptica koja živi uz more i jede ribe?
Učenici zaokružuju nazive živih bića koja prepoznaju na I: pisanje osr A.2.4.
ilustraciji.
c) Provjeravanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ B.3.2.
Učenici mogu riješiti zadatak Poveži sliku i odgovarajući DOS ikt A.2.2.
pojam. u DOS-u Jadransko more.
ŽIVI SVIJET MORA Učenici mogu riješiti zadatke u
More je velika i duboka voda. Slana je i pomalo gorka okusa.
More uz hrvatsku obalu naziva se Jadransko more.
Životinje: tuna, dagnja, galeb, rak, ježinac.
Biljke: lavanda, maslina, bor, alga, morska trava.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 5. zadatka u udžbeniku. koliko otoka broji Jadransko more.
296


SATA: 49.

oda u životu ljudi − usvajanje novih DOS: 5. Vode – 5.2. Vode tekućice; 5.3. Vode stajaćice;
nastavnih sadržaja 5.4. Jadransko more
CILJ SATA: Razumjeti važnost i značenje vode za život ljudi.
odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Čitamo strip u udžbeniku (str. 64). Razgovaramo: O čemu udžbenik

razgovaraju gospođe na prvoj slici? Što znači čuvati F, I: čitanje,
nešto kao kap vode na dlanu? Što je napravio dječak na razgovor
drugoj slici? Što je majka rekla dječaku? Što znači ta
poslovica? Što je pomislio dječak na kraju stripa? Što to uku A.2.4.
znači? Znate li neku poslovicu o vodi? Koju? OŠ HJ B.3.4.
2. Spoznavanje Razgovaramo o vodi: Gdje sve možemo vidjeti vodu u F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
novih prirodi? Smijemo li svu vodu piti? Objasni. Kojim je živim
nastavnih bićima potrebna voda? Koja su stanja vode?
sadržaja
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 64). Razgovaramo udžbenik
o pročitanome: Gdje se sve nalazi voda? Kako još F, I: čitanje, PID OŠ A.3.1.
nazivamo naš planet? Zašto? Za što sve čovjek razgovor
upotrebljava vodu? Kako se naziva čista voda kojom se
koristimo za piće? Kako najčešće pitka voda dolazi u
naše domove? Što je otpadna voda? Zašto pitku vodu odr C.2.3. PID OŠ B.3.1.
moramo štedjeti? Kako možemo štedjeti pitku vodu? Na
koji način ljudi mogu onečistiti vodu?
Učenici mogu riješiti osmosmjerku u DOS-u Jadransko DOS ikt A.2.2.

more te objasniti riječi iz osmosmjerke.
Promatramo fotografiju puštanja vode u udžbeniku (str. udžbenik odr C.2.3. PID OŠ B.3.1.
64) te čitamo rečenicu napisanu pokraj fotografije. F, I: čitanje

Učenici mogu promotriti fotografije i pročitati rečenice DOS ikt A.2.2.

povezane s važnošću voda stajaćica u DOS-u Vode
stajaćice.
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.1.
(str. 65). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i I: pisanje PID OŠ B.3.1.
Učenici mogu promotriti fotografije Značenje voda DOS ikt A.2.2.

tekućica te pročitati rečenice uz fotografije u DOS-u Vode
tekućice.
297

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
b) Ponavljanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par dobiva papir. P uku D.2.2. PID OŠ B.3.1.
Učenici moraju osmisliti pravila za očuvanje vode. papir
Učenici će pravila zapisati na papir. Kad većina učenika razgovor,
završi s radom, nekoliko parova može izložiti svoj rad. pisanje
F: usmeno
c) Provjeravanje Igramo igru Točno-netočno. Učiteljica/učitelj izgovara izlaganje goo C.2.1. PID OŠ A.3.1.
rečenice povezane s važnošću vode u životu ljudi. Kad F, I: usmeno PID OŠ B.3.1.
je izgovorena rečenica točna, učenici trebaju stajati izlaganje
netočna, učenici trebaju čučnuti. Netočne rečenice
ispravljamo.

VODA U ŽIVOTU LJUDI
Voda je najrasprostranjenija tvar na zemlji.

Za piće upotrebljavamo čistu vodu koja se naziva pitka voda.
Očuvanje voda dužnost je svih ljudi.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 3. zadatka u udžbeniku. kakva je destilirana voda i za što je ljudi upotrebljavaju.
Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može istražiti
kolika je dnevna potrošnja vode.
))
Pripremiti plakate i nekoliko fotografija u vezi s vodama (stajaćicama, tekućicama i morem).
298


SATA: 50.

ode u zavičaju i živi svijet voda, voda DOS: 5. Vode – 5.2. Vode tekućice; 5.3. Vode stajaćice; 5.4.
za život − sat vježbanja i ponavljanja Jadransko more
CILJ SATA: Ponoviti nastavne sadržaje o vodama u zavičaju, živome svijetu u vodi i uz vodu te o značenju vode za život.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o organiziranosti prirode .; PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o važnosti
međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.; PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači
plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje plan neposrednoga okružja i zaključuje o povezanosti prostornih obilježja zavičaja i načina
života ljudi.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Sjećam se… Učiteljica/učitelj podsjeća osr A.2.1.

učenike kako smo tijekom prethodnih nekoliko sati učili PID OŠ A.3.1.
o vodama. Sada će se svaki učenik tijekom četiri minute I: pisanje PID OŠ B.3.1.
pokušati prisjetiti što više pojmova koje smo spomenuli PID OŠ B.3.2.
na tim satima te od njih sastaviti rečenice. Nakon četiri
minute čitamo rečenice i provjeravamo njihovu točnost F, I: čitanje, uku B.2.4.
te razgovaramo o najzanimljivijim sadržajima koje smo razgovor
naučili tijekom učenja o vodama.
2. Uvježbavanje Razgovaramo: Gdje se sve nalazi voda? Kako još F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
nazivamo naš planet? Zašto? Za što sve čovjek PID OŠ B.3.1.
upotrebljava vodu? Kako se naziva čista voda koju PID OŠ B.3.2.
upotrebljavamo za piće? Kako najčešće pitka voda dolazi
u naše domove? Što je otpadna voda? Zašto pitku vodu odr C.2.3.
moramo štedjeti? Kako možemo štedjeti pitku vodu?
Na koji način ljudi mogu onečistiti vodu? Koje su vode
stajaćice? Kakav je živi svijet voda stajaćica? Nabroji vode
tekućice. Kakav je živi svijet voda tekućica? Po čemu
su vode stajaćice i vode tekućice slične, a po čemu se
razlikuju? Što je more? Kakva je okusa more? Zašto?
Kako se naziva naše more? Koje sve životinje žive u
moru? Koje biljke žive na dnu mora? Koje biljke rastu uz odr C.2.3.
morsku obalu? Zašto trebamo paziti na čistoću voda?
Pokazujemo na zemljovidu vode stajaćice i vode tekućice zemljovid goo C.2.1. PID OŠ B.3.4.
te imenujemo vode u našemu zavičaju. Pokazujemo F, I: razgovor
more te razgovaramo o njegovoj dubini.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u tri skupine. Svaka skupina treba S uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
izraditi plakat o vodama (Vode stajaćice, vode tekućice, plakat, PID OŠ B.3.1.
more). Kako bi učenici lakše izradili plakat, učiteljica/ fotografije PID OŠ B.3.2.
učitelj dijeli učenicima nekoliko fotografija povezanih razgovor PID OŠ B.3.4.
s vodama. Nakon što sve skupine završe s izradom F: usmeno goo C.2.1.
plakata, sve skupine predstavljaju svoj rad. izlaganje
Ponovi što znaš. u DOS-ovima Vode stajaćice, Vode tekućice
i Jadransko more.
299

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
4. Provjeravanje Igramo igru Tko će prije?. Učenici su podijeljeni u tri S uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
skupine. Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu s deset magneti goo C.2.1. PID OŠ B.3.1.
polja te priprema magnete različitih boja (svaki magnet razgovor PID OŠ B.3.2.
predstavlja jednu skupinu). Učiteljica/učitelj postavlja PID OŠ B.3.4.
pitanja na koja učenici moraju odgovoriti. Svaka skupina
dobiva svoje pitanje, a na svako pitanje odgovara drugi
učenik iz skupine. Kad učenik točno odgovori na pitanje,
magnet njegove skupine pomiče se za jedno polje
naprijed. Ako učenik netočno odgovori na pitanje, magnet
skupine ostaje na mjestu.

Učenik može ponoviti nastavne
sadržaje o vodama.

Učiteljica/učitelj može učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
-jezičnim razvojem pripremiti pitanja koja će učenika digitalni plakat o vodama.
usmjeravati tijekom izlaganja plakata.
300


SATA: 51.

ode u zavičaju i živi svijet, voda za DOS: 5. Vode – 5.2. Vode tekućice; 5.3. Vode stajaćice; 5.4.
život − sat provjere znanja Jadransko more
CILJ SATA: Provjeriti stečena znanja o vodama u zavičaju, živome svijetu u vodi i uz vodu te o značenju vode za život.
međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša.; PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači
plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje plan neposrednoga okružja i zaključuje o povezanosti prostornih obilježja zavičaja i načina
života ljudi.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

samostalno, a po potrebi može podići ruku i tražiti izlaganje
učiteljičinu/učiteljevu pomoć. Ako tijekom rješavanja
zadataka učenik naiđe na neki zadatak koji ne zna
riješiti, taj će zadatak preskočiti i na kraju se vratiti na
njega kako bi ga pokušao riješiti.

ispit (ime i prezime, nadnevak…). PID OŠ A.3.1.
PID OŠ B.3.1.
PID OŠ B.3.4.
Učenici koji ranije završe i predaju svoje pisane provjere papir, časopisi ikt A.2.2.
b) usmena provjera

učenika.
Primjeri pitanja: Gdje se sve nalazi voda? Kako F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ A.3.1.
još nazivamo naš planet? Zašto? Za što sve čovjek PID OŠ B.3.1.
upotrebljava vodu? Kako se naziva čista voda koju PID OŠ B.3.2.
upotrebljavamo za piće? Kako najčešće pitka voda dolazi PID OŠ B.3.4.
u naše domove? Što je otpadna voda? Zašto pitku vodu
moramo štedjeti? Kako možemo štedjeti pitku vodu?
Na koji način ljudi mogu onečistiti vodu? Koje su vode
stajaćice? Koje vode stajaćice možemo vidjeti u našemu
zavičaju? Kakav je živi svijet voda stajaćica? Nabroji vode
tekućice. Koju vodu tekućicu možemo vidjeti u svojemu
zavičaju? Kakav je živi svijet voda tekućica?
301

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Po čemu su vode stajaćice i vode tekućice slične, a po
čemu se razlikuju? Što je more? Kakva je okusa more?
Zašto? Kako se naziva naše more? Koje sve životinje žive
u moru? Koje biljke žive na dnu mora? Koje biljke rastu
uz morsku obalu?
3. Procjena
učinka pisane
provjere Razgovaramo o poteškoćama pri rješavanju i F, I: razgovor uku B.2.2.
provjeravamo točnost svakoga zadatka. Učiteljica/učitelj
upozorava na uočene pogreške te iznosi svoja zapažanja. F: usmeno
izlaganje
))
Donijeti nekoliko proizvoda kojim se ljudi svakodnevno koriste (npr. mlijeko, šampon, čaša i sl.).
302


SATA: 52.
NASTAVNA JEDINICA: Gospodarstvo − usvajanje novih nastavnih sadržaja

CILJ SATA: Upoznati pojam gospodarstvo i uočiti povezanost gospodarstva zavičajne regije s prirodnim uvjetima i izgledom
zavičaja.
ISHODI UČENJA: PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno i društveno okružje s gospodarstvom zavičaja.; PID OŠ D.3.1. Učenik
opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije na temelju vlastitih iskustava.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

1. Motivacija Učiteljica/učitelj donosi na sat nekoliko proizvoda kojima proizvodi

se ljudi svakodnevno koriste (npr. mlijeko, šampon,
čaša i sl.). Razgovaramo: Imenujte proizvode koje F, I: razgovor pod C.2.1.
vidite. Kako su ti proizvodi nastali? Zašto ljudi rade? pod C.2.3. PID OŠ C.3.3.
Što ljudi dobivaju za svoj rad? Bave li se ljudi u svim
krajevima istim zanimanjima? Objasni. Učiteljica/učitelj
objašnjava učenicima kako sve djelatnosti kojima ljudi
nešto proizvode nazivamo gospodarskim djelatnostima,
a sve gospodarske djelatnosti nekoga zavičaja čine
gospodarstvo.
2. Spoznavanje
novih
nastavnih
sadržaja Čitamo tekst u udžbeniku (str. 66). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ C.3.3.
pročitanome: Što je gospodarstvo? Što su gospodarske F, I: čitanje,
djelatnosti? Što sve utječe na razvoj gospodarskih razgovor
djelatnosti? Što mislite, kako reljef utječe na razvoj
pojedinih gospodarskih djelatnosti? Kako prirodna
bogatstva utječu na razvoj pojedinih gospodarskih
djelatnosti? Kako vremenska obilježja kraja utječu na
razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti?
Razgovaramo: Kako vaši roditelji zarađuju za život? Gdje F, I: razgovor pod C.2.1. PID OŠ C.3.3.
i što rade? Koja od navedenih zanimanja proizvode nešto
što je ljudima potrebno? Što se događa s proizvodima
koje naprave? Što se u prodavaonicama dogodi s
proizvodima? Zaključujemo kako su gospodarske
djelatnosti međusobno povezane.
Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 66). Čitamo udžbenik PID OŠ C.3.3.

tekst iznad ilustracije te razgovaramo o povezanosti F, I: čitanje,
prirodnih bogatstava i rada ljudi: Kako ljudi mogu razgovor
iskoristiti plodnu zemlju? Zašto ljudi uzgajaju biljke
i životinje? Što ljudi mogu dobiti od biljaka, a što od
životinja? Gdje ljudi prerađuju biljke i meso životinja?
Zašto je ljudima potrebna hrana? Što ljudi crpe iz
zemlje? Kako upotrebljavamo plin i naftu? Kojim se
sportovima ljudi mogu baviti u ravnicama?
303

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 67). Razgovaramo o
pročitanome: Koje obnovljive izvore energije možemo udžbenik
upotrebljavati zahvaljujući prirodnim i vremenskim F, I: čitanje,
obilježjima zavičaja? Čime se koristimo za proizvodnju razgovor odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
električne energije?

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici su podijeljeni u parove. Učenici promatraju P PID OŠ D.3.1.
ilustraciju u udžbeniku (str. 67) te objašnjavaju jedni udžbenik uku D.2.2. PID OŠ C.3.3.
drugima na koji su način povezana prirodna bogatstva i usmeno osr A.2.4.
rad ljudi. izlaganje osr B.2.4.
b) Ponavljanje Učenici odgovaraju na pitanja u udžbeniku (str. 67). Svoje udžbenik osr A.2.4. PID OŠ C.3.3.
odgovore zapisuju u bilježnice. Učiteljica/učitelj obilazi I: pisanje
učenike, pomaže im i dodatno objašnjava zadatke.
c) Provjeravanje Učiteljica/učitelj izgovara nazive proizvoda koji su F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ C.3.3.
nastali zahvaljujući raznim gospodarskim djelatnostima
(npr. sir, knjiga, majica, maslinovo ulje itd.). Učenici
objašnjavaju način nastanka proizvoda.

GOSPODARSTVO Učenik može napisati čime bi se
želio baviti kad odraste te opisati
Gospodarstvo = sve gospodarske djelatnosti kojima se ljudi nekoga kraja bave. koja je uloga toga zanimanja za
život drugih ljudi.
Gospodarske djelatnosti = sve djelatnosti u kojima ljudi nešto proizvode ili privređuju.

Učiteljica/učitelj može za učenika s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može osmisliti
-jezičnim razvojem pripremiti sažetak koji će učenik zalijepiti vlastiti proizvod kojim bi poboljšao kvalitetu ljudskoga života.
u bilježnicu.
))
Pripremiti kartice s napisanim nazivima zanimanja.
304


SATA: 53.

NASTAVNA JEDINICA: G
ospodarstvo u zavičaju: nizinski DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj
zavičaj – usvajanje novih nastavnih
sadržaja
CILJ SATA: Uočiti povezanost gospodarstva zavičajne regije s prirodnim uvjetima i izgledom zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo strip u udžbeniku (str. 68). Opisujemo ga i udžbenik

razgovaramo: Koja zanimanja prepoznajete na slikama? F, I: razgovor PID OŠ C.3.3.
Opiši zanimanje poljoprivrednika. Što radi konobar?
Bave li se ljudi u našemu zavičaju tim zanimanjima?
Čime se bave vaši roditelji? Zašto ljudi rade? pod C.2.3.
2. Spoznavanje Čitamo tekst u udžbeniku (str. 68). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ C.3.3.
novih pročitanome: Kojom se gospodarskom djelatnošću F, I: čitanje,
nastavnih najčešće bave ljudi u nizinskome zavičaju? Što ljudi razgovor
sadržaja uzgajaju? Što rade ljudi koji se bave šumarstvom? Što
se proizvodi u tvornicama? Koje su industrije razvijene
u nizinskome zavičaju? Što su hidroelektrane? U kojim
je djelatnostima zaposlen velik broj ljudi? Koje su
gospodarske djelatnosti nizinskoga zavičaja?
Razgovaramo o gospodarstvu u našemu zavičaju: Kojom F, I: razgovor PID OŠ C.3.3.

se gospodarskom djelatnošću bave ljudi u našemu osr A.2.1.
zavičaju? Što proizvode? Kojim biste se zanimanjem uku C.2.3.
željeli baviti kad odrastete? Kojoj gospodarskoj pod A.2.3.
djelatnosti pripada to zanimanje?
Promatramo ilustraciju o važnosti ratarstva u udžbeniku udžbenik PID OŠ C.3.3.

(str. 68). Opisujemo je i objašnjavamo zašto je ratarstvo F, I: razgovor
karakteristična djelatnost nizinskoga zavičaja. PID OŠ D.3.1.
Opisujemo nastanak kruha te navodimo vrste energije pod C.2.1.
potrebne za proces izrade. odr A.2.3.
Učenici mogu promotriti fotografije gospodarskih DOS ikt A.2.2.

djelatnosti te pročitati rečenice ispod fotografija u DOS-u
Nizinski zavičaj.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 69). Učenici udžbenik
na crtama imenuju prirodno okružje, rad ljudi i nastale I: pisanje PID OŠ C.3.3.
proizvode. Opisujemo proces nastajanja mlijeka te F, I: razgovor pod C.2.1.
navodimo vrste energije potrebne za proces nastajanja odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
mlijeka. Odgovaramo na pitanja ispod ilustracije.
305

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
b) Ponavljanje Učenici samostalno odgovaraju na pitanja u udžbeniku bilježnica osr A.2.4. PID OŠ C.3.3.
(str. 69). Odgovore zapisuju u svoje bilježnice. Kad svi I: pisanje PID OŠ D.3.1.
učenici završe, usmeno provjeravamo napisano. F, I: čitanje,
razgovor
Učenici mogu riješiti zadatak Istraži, potraži, traži. u DOS ikt A.2.2.
DOS-u Nizinski zavičaj.
c) Provjeravanje Igramo igru Pogodi tko sam. Učiteljica/učitelj stavlja na F, I: usmeno goo C.2.1. PID OŠ D.3.1.
stol kartice s napisanim nazivima zanimanja. Učenik izlaganje osr A.2.3.
izvlači jednu karticu te objašnjava što radi i kojoj kartice
gospodarskoj djelatnosti pripada napisano zanimanje.
Ostali učenici moraju pogoditi koje zanimanje učenik
pokušava objasniti.

GOSPODARSTVO U ZAVIČAJU: NIZINSKI ZAVIČAJ Učenik može nacrtati nastanak
nekoga proizvoda po uzoru na
− poljoprivreda ilustraciju u udžbeniku (str. 69).
− šumarstvo
− industrija
− energetika
− uslužne djelatnosti

-jezičnim razvojem pri rješavanju 6. zadatka u udžbeniku. koliki su prihodi proizvodnje u gospodarskoj djelatnosti kojom
se bavi najviše ljudi u zavičaju.
))
Pripremiti nekoliko fotografija zavičaja u kojemu živimo te kartice s rečenicama o gospodarstvu u našemu zavičaju.
306


SATA: 53.

ospodarstvo u zavičaju: brežuljkasti DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.2. Brežuljkasti zavičaj
zavičaj − usvajanje novih nastavnih
sadržaja
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo strip u udžbeniku (str. 70). Opisujemo ga i udžbenik PID OŠ C.3.3.
razgovaramo: Koja zanimanja prepoznajete na slikama? F, I: razgovor
Opiši zanimanje krojačice. Što radi vinogradar? Bave li
se ljudi u našemu zavičaju tim zanimanjima? Čime se pod C.2.3.
bave vaši roditelji? Zašto ljudi rade?
nastavnih najčešće bave ljudi u brežuljkastome zavičaju? Što ljudi razgovor
sadržaja uzgajaju? Što rade ljudi koji se bave šumarstvom? Što
u brežuljkastome zavičaju? U kojim je djelatnostima
zaposlen velik broj ljudi? Koje su gospodarske
djelatnosti brežuljkastoga zavičaja?
Razgovaramo o gospodarstvu u našemu zavičaju: Kojom F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ C.3.3.
se gospodarskom djelatnošću bave ljudi u našemu uku C.2.3.
zavičaju? Što proizvode? Kojim biste se zanimanjem pod A.2.3.
željeli baviti kad odrastete? Kojoj gospodarskoj
Promatramo ilustraciju o važnosti govedarstva u udžbenik PID OŠ C.3.3.

udžbeniku (str. 70). Opisujemo je i objašnjavamo zašto F, I: razgovor
je govedarstvo karakteristična djelatnost brežuljkastoga
zavičaja. Opisujemo nastanak mliječnih proizvoda te pod C.2.1. PID OŠ D.3.1.
navodimo vrste energije potrebne za proces izrade. odr A.2.3.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 71). Učenici udžbenik
na crtama imenuju prirodno okružje, rad ljudi i nastale I: pisanje PID OŠ C.3.3.
proizvode. Opisujemo proces nastajanja soka od
jabuke te navodimo vrste energije potrebne za proces F, I: razgovor pod C.2.1. PID OŠ D.3.1.
nastajanja soka. Odgovaramo na pitanja ispod ilustracije. odr A.2.3.
307

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Učenici mogu promotriti fotografije gospodarskih
djelatnosti te pročitati rečenice ispod fotografija u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Brežuljkasti zavičaj.
razgovor
izvlači jednu karticu te objašnjava što radi i kojoj

GOSPODARSTVO U ZAVIČAJU: BREŽULJKASTI ZAVIČAJ Učenik može nacrtati nastanak
− šumarstvo
− industrija

))
308


SATA: 53.

ospodarstvo u zavičaju: gorski zavičaj DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.3. Gorski zavičaj
− usvajanje novih nastavnih sadržaja
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo strip u udžbeniku (str. 72). Opisujemo udžbenik PID OŠ C.3.3.
ga i razgovaramo: Koja zanimanja prepoznajete na F, I: razgovor
slikama? Opiši zanimanje pilara. Što radi blagajnica?
Gdje blagajnica radi? Bave li se ljudi u našemu zavičaju pod C.2.3.
tim zanimanjima? Čime se bave vaši roditelji? Zašto ljudi
rade?
nastavnih najčešće bave ljudi u gorskome zavičaju? Što se sa razgovor
sadržaja stablima događa u pilanama, a što u tvornicama?
Koja je industrija razvijena u gorskome zavičaju?
Što ljudi uzgajaju? Koje su industrije razvijene u
gorskome zavičaju? Što su hidroelektrane? U kojim
gospodarske djelatnosti gorskoga zavičaja?
Učenici mogu promotriti fotografije gospodarskih DOS ikt A.2.2.

djelatnosti te pročitati rečenice ispod fotografija u DOS-u
Gorski zavičaj.
Razgovaramo o gospodarstvu u našemu zavičaju: Kojom F, I: razgovor PID OŠ C.3.3.

se gospodarskom djelatnošću bave ljudi u našemu osr A.2.1.
zavičaju? Što proizvode? Kojim biste se zanimanjem uku C.2.3.
željeli baviti kad odrastete? Kojoj gospodarskoj pod A.2.3.
Promatramo ilustraciju o važnosti šumarstva u udžbenik PID OŠ C.3.3.

udžbeniku (str. 72). Opisujemo je i objašnjavamo zašto je F, I: razgovor
šumarstvo karakteristična djelatnost gorskoga zavičaja.
Opisujemo nastanak namještaja te navodimo vrste pod C.2.1. PID OŠ D.3.1.
energije potrebne za proces izrade. odr A.2.3.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 73). Učenici udžbenik pod C.2.1. PID OŠ C.3.3.
na crtama imenuju prirodno okružje, rad ljudi i nastale I: pisanje odr A.2.3.
proizvode. Opisujemo proces nastajanja mliječnih PID OŠ D.3.1.
proizvoda i vune te navodimo vrste energije potrebne
za proces nastajanja mliječnih proizvoda i vune.
Odgovaramo na pitanja ispod ilustracije.
309

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
razgovor
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji proizvod i sirovinu od DOS ikt A.2.2.
koje taj proizvod nastaje. u DOS-u Gorski zavičaj.

GOSPODARSTVO U ZAVIČAJU: GORSKI ZAVIČAJ Učenik može nacrtati nastanak
− šumarstvo
− industrija
− energetika

))
310


SATA: 53.

NASTAVNA JEDINICA: Gospodarstvo u zavičaju: primorski DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.4. Primorski zavičaj
zavičaj – usvajanje novih nastavnih sadržaja
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo strip u udžbeniku (str. 74). Opisujemo ga i udžbenik PID OŠ C.3.3.
razgovaramo: Koja zanimanja prepoznajete na slikama? F, I: razgovor
Opiši zanimanje ribara. Što radi turistički vodič? Bave li
se ljudi u našemu zavičaju tim zanimanjima? Čime se pod C.2.3.
bave vaši roditelji? Zašto ljudi rade?
novih pročitanome: S čime je povezan rad ljudi primorskoga F, I: čitanje,
nastavnih kraja? Kojom se gospodarskom djelatnošću najčešće razgovor
sadržaja bave ljudi u primorskome zavičaju? Što su solane?
Čime se bave ljudi u brodogradnji? Što ljudi uzgajaju?
Koje su industrije razvijene u primorskome zavičaju?
Što su hidroelektrane? Što su vjetroelektrane? U kojim
gospodarske djelatnosti primorskoga zavičaja?
Učenici mogu promotriti fotografije gospodarskih

djelatnosti te pročitati rečenice ispod fotografija u DOS-u DOS ikt A.2.2.
Primorski zavičaj.
Razgovaramo o gospodarstvu u našemu zavičaju: Kojom F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ C.3.3.
se gospodarskom djelatnošću bave ljudi u našemu uku C.2.3.
zavičaju? Što proizvode? Kojim biste se zanimanjem pod A.2.3.
željeli baviti kad odrastete? Kojoj gospodarskoj
Promatramo ilustraciju o važnosti ribarstva u udžbeniku udžbenik PID OŠ C.3.3.

(str. 74). Opisujemo je i objašnjavamo zašto je ribarstvo F, I: razgovor
karakteristična djelatnost primorskoga zavičaja. pod C.2.1.
Opisujemo nastanak ribljih proizvoda te navodimo vrste odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
energije potrebne za proces izrade.

311

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 75). Učenici udžbenik pod C.2.1. PID OŠ C.3.3.
na crtama imenuju prirodno okružje, rad ljudi i nastale I: pisanje odr A.2.3.
proizvode. Opisujemo proces nastajanja maslinova F, I: razgovor PID OŠ D.3.1.
ulja te navodimo vrste energije potrebne za proces
nastajanja maslinova ulja. Odgovaramo na pitanja ispod
ilustracije.
Učenici mogu složiti slagalicu Promet i gospodarstvo u DOS ikt A.2.2.

DOS-u Primorski zavičaj.
razgovor

GOSPODARSTVO U ZAVIČAJU: PRIMORSKI ZAVIČAJ Učenik može nacrtati nastanak
− pomorstvo
− industrija
− energetika

))
312


SATA: 54.

ospodarstvo moje regije – sat DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj;
vježbanja i ponavljanja 4.2. Brežuljkasti zavičaj; 4.3. Gorski zavičaj;
4.4. Primorski zavičaj
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi povezanost gospodarstva zavičajne regije s prirodnim uvjetima i izgledom zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj priprema nekoliko fotografija zavičaja fotografije

u kojemu živimo te ih razrezuje na nekoliko dijelova.
Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina S
dobiva omotnicu s fotografijom u obliku slagalice.
Učenici trebaju složiti slagalicu. Slažemo slagalice
na ploču. Razgovaramo: Što fotografije prikazuju? F, I: razgovor PID OŠ C.3.3.
Koje gospodarske djelatnosti prepoznajete? U kojemu
zavičaju živimo?
2. Uvježbavanje Razgovaramo o gospodarstvu u našemu zavičaju: Zašto F, I: razgovor

ljudi rade? Čime se ljudi u našemu zavičaju bave? Što pod C.2.3. PID OŠ C.3.3.
ljudi uzgajaju? Ima li u našemu zavičaju nekih tvornica?
Što se proizvodi u tvornicama? Koje su industrije
razvijene u našemu zavičaju? U kojim je djelatnostima
zaposlen velik broj ljudi? Koje su gospodarske
djelatnosti našega zavičaja? Čime se bave ljudi koji
rade u poljoprivredi? Koje su uslužne djelatnosti? Kojim odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
se oblicima energije koristimo za proizvodnju brojnih
proizvoda? Kako nam prirodna bogatstva pomažu u
proizvodnji?
Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ C.3.3.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u parove. Rješavaju zadatke u P uku D.2.2. PID OŠ C.3.3.
udžbeniku (str. 77). pisanje, PID OŠ D.3.1.
razgovor
Promatramo kalendar prirode u udžbeniku (str. 102). udžbenik PID OŠ A.3.1.
Upisujemo današnji nadnevak i zajedno ispunjavamo F, I: razgovor, goo C.2.1.
redak u kalendaru prirode. Dogovaramo ostale nadnevke pisanje
kada će učenici sami pratiti promjene u prirodi.
4. Provjeravanje Igramo igru Preokreni pitanje. Učiteljica/učitelj priprema kartice goo C.2.1. PID OŠ C.3.3.
kartice s rečenicama o gospodarstvu u našemu zavičaju. PID OŠ D.3.1.
Učenik izvlači karticu te postavlja pitanje čiji je odgovor F, I: razgovor
rečenica napisana na kartici. Ostali učenici trebaju
odgovoriti na postavljeno pitanje.
Učenici mogu riješiti zadatak Istraži, potraži, traži. u DOS ikt A.2.2.
DOS-u Nizinski / Brežuljkasti / Gorski / Primorski zavičaj.
313


-jezičnim razvojem pri rješavanju zadataka u udžbeniku (str. koja seoska gospodarstva imamo u našemu zavičaju.
77).
))
Umnožiti nastavni listić i pripremiti A3 papire.
314


SATA: 55.

ospodarske djelatnosti − usvajanje DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj;
novih nastavnih sadržaja 4.2. Brežuljkasti zavičaj; 4.4. Primorski zavičaj
CILJ SATA: Upoznati gospodarske djelatnosti.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu za igru asocijacija. F, I osr A.2.1. PID OŠ C.3.3.
2. Spoznavanje Promatramo mentalnu mapu u udžbeniku (str. 78 i udžbenik PID OŠ C.3.3.

novih 79). Razgovaramo o gospodarskim djelatnostima: Koje F, I: razgovor
nastavnih glavne gospodarske djelatnosti uočavate na ilustraciji? pod C.2.1.
sadržaja Koje su od tih gospodarskih djelatnosti zastupljene u
našemu zavičaju?
Razgovaramo o poljoprivredi: Od kojih se grana sastoji F, I: razgovor PID OŠ C.3.3.

poljoprivreda? Koje se gospodarske grane bave
uzgojem životinja? Kako se zove zanimanje koje se
bavi stočarstvom? Što se uzgaja u peradarstvu? Koje
se gospodarske grane bave uzgojem biljaka? Kako se
zove osoba koja se bavi voćarstvom? Što se uzgaja u
vinogradarstvu?
Razgovaramo o šumarstvu: Što je šumarstvo? Kako se F, I: razgovor PID OŠ C.3.3.

zove osoba koja se bavi šumarstvom? Što mislite, što sve
rade šumari? Zašto su nam šume važne? Kako možemo
očuvati čistoću šuma? odr B.2.3.
Razgovaramo o uslugama: Koje se gospodarske F, I: razgovor pod C.2.1. PID OŠ C.3.3.

grane bave uslugama? Tko sve radi u zdravstvu? Koja
zanimanja obuhvaća turizam?
Razgovaramo o proizvodnji: Zašto nam je važna F, I: razgovor pod C.2.1. PID OŠ C.3.3.
proizvodnja? Od kojih se grana sastoji proizvodnja?
Koje se gospodarske grane bave industrijom? Što
sve obuhvaćaju obrti? Kako se zovu ljudi koji se bave
građevinarstvom?
Razgovaramo o energetici: Zašto nam je važna F, I: razgovor PID OŠ D.3.1.

energetika? Čemu služe solarne ploče? Što su
hidroelektrane? Koju energiju možemo dobiti iz odr A.2.3.
prirodnih resursa?

315

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici rješavaju nastavni listić (v. prilog). Učiteljica/ nastavni listić osr A.2.4. PID OŠ C.3.3.
učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno objašnjava I: pisanje
zadatke.
Učenici mogu riješiti zadatak Odaberi zanimanja kod DOS ikt A.2.2.
kojih su važna prirodna bogatstva zavičaja. u DOS-u
Nizinski/ Brežuljkasti zavičaj.
b) Ponavljanje Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva S uku D.2.2. PID OŠ C.3.3.
A3 papir. Zadatak je svake skupine nacrtati mentalnu papir osr B.2.4. PID OŠ D.3.1.
mapu s prikazom gospodarskih djelatnosti svoga razgovor,
zavičaja po uzoru na mentalnu mapu u udžbeniku (str. crtanje,
78 i 79). Učenici na svojim mentalnim mapama trebaju pisanje
istaknuti samo one djelatnosti i proizvode koji su tipični
za zavičaj u kojemu žive.
Učenici mogu riješiti zadatak Spoji sliku i naziv DOS ikt A.2.2.
gospodarske djelatnosti. u DOS-u Primorski zavičaj.
c) Provjeravanje Učenici predstavljaju svoje mentalne mape. Nakon F: usmeno goo C.2.1. PID OŠ C.3.3.
što učenici jedne skupine predstave svoj rad, ostali im izlaganje, osr B.2.2. PID OŠ D.3.1.
učenici i učiteljica/učitelj postavljaju dodatna pitanja. razgovor

povezane s gospodarskim
GOSPODARSKE djelatnostima.
DJELATNOSTI
trgovina,
školstvo,
peradarstvo, zdravstvo,
promet,
vrtlarstvo turizam

-jezičnim razvojem pripremiti sažetak koji će učenik zalijepiti u digitalni prikaz gospodarskih djelatnosti.
bilježnicu.
))
Pripremiti kartice s nazivima različitih zanimanja.
316

Igra asocijacija:
ratarstvo industrija nafta turizam
voćarstvo obrt plin promet
stočarstvo građevinarstvo solarna energija školstvo
POLJOPRIVREDA PROIZVODNJA ENERGETIKA USLUGE
GOSPODARSKE DJELATNOSTI
Nastavni listić:
1. Zaokruži DA ako je tvrdnja točna, odnosno NE ako je tvrdnja netočna.

U stočarstvu se uzgaja voće i povrće. DA NE
Industrija je gospodarska djelatnost koja pripada uslugama. DA NE
Uslužne djelatnosti su: promet, školstvo, turizam, trgovina i zdravstvo. DA NE
Energetika se bavi proizvodnjom i pretvorbom energije. DA NE
Osoba koja se bavi voćarstvom naziva se _____________________.
Peradarstvo se bavi uzgojem ______________________________________.
Gospodarske djelatnosti koje se bave uzgojem biljaka su: ______________________,
____________________, _________________________ i ______________________.
Proizvodnjom odjeće bavi se ___________________ industrija.
317

318


SATA: 56.

NASTAVNA JEDINICA: G ospodarstvo i gospodarske DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj; 4.2.
djelatnosti − sat vježbanja i ponavljanja Brežuljkasti zavičaj; 4.3. Gorski zavičaj; 4.4. Primorski zavičaj
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi gospodarske djelatnosti te povezanost gospodarstva zavičajne regije s prirodnim uvjetima i
izgledom zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru pantomime. Učiteljica/učitelj priprema kartice

kartice s nazivima različitih zanimanja. Učenik izvlači F, I osr A.2.4. PID OŠ C.3.3.
karticu i oponaša rad zanimanja napisanoga na kartici, a
ostali učenici trebaju prepoznati zanimanje koje učenik
oponaša. Pogođene kartice s nazivima stavljamo na
ploču.
Nakon igre razgovaramo: Što je zajedničko svim F, I: razgovor pod C.2.4. PID OŠ C.3.3.
nazivima na karticama? Zašto ljudi rade? Što nastaje
ljudskim radom? Što ljudi dobivaju za svoj rad? Bave li se
ljudi u svim krajevima istim zanimanjima? Objasni.
2. Uvježbavanje Zajedno promatramo mentalnu mapu u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ C.3.3.
78 i 79). Razgovaramo: Koje su glavne gospodarske F, I: razgovor
djelatnosti? Koje se gospodarske grane bave uzgojem
biljaka? Čime se bavi svinjogojstvo? Što rade ljudi koji
se bave šumarstvom? Od kojih se gospodarskih grana
sastoji proizvodnja? Koja se zanimanja bave prometom?
Kako nam prirodna bogatstva pomažu u proizvodnji odr A.2.3. PID OŠ D.3.1.
proizvoda? Kojim se vrstama energije pritom koriste?
Razgovaramo o gospodarstvu u našemu zavičaju: F, I: razgovor

Čime se bave ljudi u našemu zavičaju? Zašto? Što ljudi PID OŠ C.3.3.
uzgajaju? Ima li u našemu zavičaju nekih tvornica? Što
u našemu zavičaju? U kojim je djelatnostima zaposlen
velik broj ljudi? Koje su gospodarske djelatnosti našega
zavičaja? Čime se bave ljudi koji rade u poljoprivredi?
Koje su uslužne djelatnosti? Kakva je povezanost
gospodarstva i reljefa? Objasni povezanost gospodarstva
i podneblja.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par treba osmisliti P uku D.2.2. PID OŠ C.3.3.
reklamni slogan za neku od gospodarskih djelatnosti razgovor uku A.2.3.
svoga zavičaja. Nakon što većina učenika završi, učenici F: usmeno osr A.2.3.
predstavljaju svoje slogane. izlaganje pod A.2.1.
PID OŠ C.3.3.
4. Provjeravanje Igramo igru Zapamtila/zapamtio sam… Učenici trebaju u bilježnica osr A.2.1. PID OŠ D.3.1.
nekoliko minuta u bilježnicu zapisati što više rečenica o I: pisanje
gospodarstvu i gospodarskim djelatnostima zavičaja. Po
isteku vremena čitamo rečenice i provjeravamo njihovu
točnost.
319

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Ponovi što znaš o brežuljkastome zavičaju u DOS-u
Nizinski / Brežuljkasti / Gorski / Primorski zavičaj.

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može napraviti
-jezičnim razvojem tijekom opisivanja neke gospodarske plakat o zanimanju kojim bi se želio baviti.
djelatnosti.
))
Pripremiti fotografije povezane s njihovim mjestom u prošlosti (stare građevine, narodne nošnje, stari predmeti i sl.).
320


SATA: 57.

NASTAVNA JEDINICA: T
ragovi prošlosti − usvajanje novih DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati kulturno-povijesne spomenike.
važnim osobama u zavičaju.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta
te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Čitamo strip u udžbeniku (str. 80). Opisujemo ga i udžbenik

razgovaramo: Gdje se nalaze ptice na prvoj slici? Što je F, I: razgovor PID OŠ A.3.2.
pticama kuća? Po čemu se prva slika razlikuje od druge?
Po čemu se druga slika razlikuje od zadnje? Što mislite,
je li zavičaj na slici oduvijek ovako izgledao? Zašto? Što PID OŠ C.3.1.
znate o prošlosti našega zavičaja? Kako će izgledati naš PID OŠ B.3.3.
zavičaj u budućnosti?
2. Spoznavanje Čitamo prvi odlomak u udžbeniku (str. 80). Razgovaramo udžbenik

novih o pročitanome: Gdje su najčešće građena današnja F, I: čitanje, PID OŠ C.3.1.
nastavnih naselja? Što mislite, zašto? Što nam svjedoči o životu i razgovor
sadržaja vremenu u prošlosti? Što su kulturno-
-povijesni spomenici? Što znači da kulturno- PID OŠ A.3.2.
-povijesni spomenici čine kulturnu baštinu? Koje
kulturno-povijesne spomenike imamo u našemu
zavičaju? Kako se moramo ponašati prema kulturno-
povijesnim spomenicima?
Čitamo preostali tekst u udžbeniku (str. 80). udžbenik

Razgovaramo o pročitanome: Gdje se čuvaju stari F, I: čitanje,
predmeti i povijesni dokumenti? Što se čuva u razgovor
muzejima? Što se čuva u knjižnicama, a što u arhivima? PID OŠ B.3.3.
Zašto su nam važni pisani dokumenti iz prošlosti? Što PID OŠ C.3.1.
nam govori o životu naših predaka?
Promatramo ilustraciju u udžbeniku (str. 80) te čitamo udžbenik

tekst pokraj ilustracije. Opisujemo izgled i odjeću ljudi te F, I: čitanje, PID OŠ C.3.1.
poslove koje su radili. razgovor
Promatramo fotografiju Staroga grada Varaždina u udžbenik

udžbeniku (str. 81). Opisujemo ga i uspoređujemo s F, I: razgovor osr C.2.4. PID OŠ B.3.3.
današnjim građevinama. Opisujemo narodne nošnje PID OŠ C.3.1.
ljudi na fotografiji pokraj Staroga grada Varaždina.
Čitamo odlomak o starim građevinama u udžbeniku (str. udžbenik

81). Razgovaramo o pročitanome: Koje stare građevine F, I: čitanje, PID OŠ B.3.3.
možemo vidjeti u prostoru oko sebe? Zašto su ljudi u razgovor PID OŠ C.3.1.
prošlosti gradili zidine i utvrde? Koje stare građevine
možeš vidjeti u našemu mjestu?
321

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učiteljica/učitelj pokazuje učenicima fotografije njihova fotografije goo C.2.1. PID OŠ A.3.2.
mjesta u prošlosti (stare građevine, narodne nošnje,
stari predmeti i sl.).
Razgovaramo o ljudima koji su živjeli u našemu mjestu F, I: razgovor PID OŠ A.3.2.

u prošlosti: Što mislite, kako su ljudi u našemu mjestu PID OŠ B.3.3.
živjeli u prošlosti? Kako su se odijevali? Što su radili? osr A.2.1. PID OŠ C.3.1.
Usporedite način njihova života sa životom svoje obitelji. osr C.2.4.
Kakva bi mogla biti budućnost našega mjesta?
b) Ponavljanje Promatramo fotografiju ručnoga pranja rublja u udžbenik PID OŠ C.3.1.

udžbeniku (str. 81) te usmeno odgovaramo na pitanja F, I: razgovor
pokraj fotografije.
Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku (str. udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
81 i 82). Učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i F, I: pisanje PID OŠ B.3.3.
dodatno objašnjava zadatke. PID OŠ C.3.1.
Učenici mogu riješiti zadatak Označi predmete za koje DOS ikt A.2.2.
smatraš da pripadaju prošlosti. u DOS-u Prošlost,
c) Provjeravanje S nekoliko pitanja ponavljamo nastavne sadržaje koje F, I: razgovor osr A.2.1. PID OŠ A.3.2.
smo danas usvojili. PID OŠ B.3.3.
PID OŠ C.3.1.

TRAGOVI PROŠLOSTI Učenici mogu riješiti zadatke u
Kulturno-povijesni spomenici stari su predmeti i građevine koje svjedoče o Učenici mogu donijeti neke stare
vremenu i životu ljudi u prošlosti. predmete.
Važni stari predmeti i povijesni dokumenti čuvaju se u muzejima,
knjižnicama i arhivima.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 3. zadatka u udžbeniku. koliko su stari pojedini kulturno-povijesni spomenici.
))
Pripremiti plakate, fotografije nekih starih predmeta, dokumenata, knjiga ili građevina te tekst o njima.
322


SATA: 58.

NASTAVNA JEDINICA: Tragovi prošlosti − sat vježbanja i DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi kulturno-povijesne spomenike; prikazati njihov nastanak na lenti vremena.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učenici predstavljaju stare predmete koje su donijeli. F, I: usmeno PID OŠ B.3.3.
Opisujemo ih te objašnjavamo njihovu namjenu. izlaganje osr B.2.2. PID OŠ C.3.1.
Predmete slažemo na stolove u određenome dijelu
učionice te na tome mjestu imamo izložbu starih
predmeta.
2. Uvježbavanje Učiteljica/učitelj dijeli učenike u parove. Svaki par dobiva P uku D.2.2. PID OŠ B.3.3.
fotografiju nekoga starog predmeta, dokumenta, knjige fotografija, osr A.2.3. PID OŠ C.3.1.
ili građevine. Uz fotografiju se nalazi tekst o onome što plakat osr B.2.4.
se nalazi na fotografiji. Učenici trebaju izraditi plakat razgovor,
o starome predmetu, dokumentu, knjizi ili građevini. pisanje OŠ HJ A.3.6.
Nakon što većina učenika napravi plakat, učenici F: usmeno
predstavljaju svoje plakate ostalim učenicima. Pri izlaganje
izlaganju učenici svoje radove postavljaju na ploču.
3. Ponavljanje Promatramo plakate na ploči. Raspoređujemo ih F, I: razgovor goo C.2.1.

prema vremenu u kojemu su nastali: od najstarijega do
najnovijega.
Učiteljica/učitelj crta na ploči vremensku crtu, a učenici I: crtanje, osr A.2.4.

je crtaju u svojim bilježnicama. pisanje
Pronalazimo na vremenskoj crti godine u kojima su F, I: razgovor PID OŠ A.3.2.

nastali predmeti, dokumenti, knjige i građevine na
plakatima. Razgovaramo o godinama koje smo označili
na vremenskoj crti. Određujemo tisućljeća, stoljeća i osr A.2.4.
desetljeća u kojima su predmeti, dokumenti, knjige i
građevine nastali.
Učenici mogu riješiti zadatak Prepoznaj predmete iz DOS ikt A.2.2.

sadašnjosti i spari ih s predmetima iz prošlosti. u DOS-u
Prošlost, sadašnjost i budućnost.
4. Provjeravanje Igramo igru Tko će prije?. Učenici su podijeljeni u tri S uku D.2.2. PID OŠ A.3.2.
skupine. Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu s deset razgovor goo C.2.1. PID OŠ B.3.3.
polja te priprema magnete različitih boja (svaki magnet PID OŠ C.3.1.
323

SNALAZIM SE U VREMENU

-jezičnim razvojem pri snalaženju na lenti vremena te digitalni prikaz lente vremena na kojoj će označiti godine u
određivanju desetljeća, stoljeća i tisućljeća. kojima su nastali pojedini kulturno-povijesni spomenici.
))
Pripremiti kartice s napisanim nazivima članova obitelji.
324


SATA: 59.

NASTAVNA JEDINICA: I z života predaka − usvajanje novih DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Razlikovati pretke i potomke.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogađanje riječi. Učiteljica/učitelj crta na F, I goo C.2.1.

ploči šest crta pri čemu svaka crta označava jedno razgovor osr B.2.2.
na crtama. Konačno je rješenje igre riječ predci.
Objašnjavamo značenje te riječi.
2. Spoznavanje Čitamo tekst u udžbeniku (str. 84). Razgovaramo o udžbenik PID OŠ B.3.3.
novih pročitanome: Kako se zove Josipova i Ivina baka? Što F, I: čitanje, PID OŠ C.3.1.
nastavnih Josip i Iva rado gledaju s bakom? Kako se zove njihova razgovor
sadržaja praprabaka? Gdje je praprabaka Ana živjela sa svojom
obitelji? Kako se zovu Josipovi i Ivini prabaka i pradjed?
Koliko su djece imali Marija i Pavao?
Promatramo fotografiju obitelji u udžbeniku (str. 84) te udžbenik PID OŠ A.3.2.

pronalazimo na njoj Mariju i Pavla. F, I: razgovor
Razgovaramo: Kako su se odijevali Marija i Pavao? F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.

Po čemu se njihova odjeća razlikovala od odjeće koju PID OŠ C.3.1.
danas nosimo? Kako je Pavao odlazio u trgovinu? Što su
uzgajali i proizvodili Marija i Pavao? Kada je baka Milka
otišla od svojih roditelja? Zašto? Koga je baka Milka
upoznala u gradu? Kako se zove Milkina i Robertova
najmlađa kći? Što je Sanja Josipu i Ivi? Čega se mama
Sanja rado prisjeća? Po čemu se život u prošlosti
razlikuje od današnjega života? Što danas imamo u
kućama, a ljudi u prošlosti nisu imali?
Promatramo fotografiju obitelji u udžbeniku (str. 86). udžbenik PID OŠ A.3.2.

Razgovaramo: Kakva je obitelj prikazana na fotografiji? F, I: razgovor
Nabrojite članove ove obitelji.
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 86). Razgovaramo o udžbenik osr A.2.1. PID OŠ A.3.2.
pročitanome: Tko su naši predci? Što smo mi našim F, I: čitanje, osr C.2.4.
predcima? Što će nama biti naša djeca? Što ćemo mi biti razgovor
našoj djeci?

325

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Promatramo obiteljsko stablo u udžbeniku (str. 86). udžbenik goo C.2.1. PID OŠ A.3.2.
Učiteljica/učitelj izgovara naziv nekoga člana obitelji, a F, I: razgovor
učenici nabrajaju njegove pretke i potomke.
b) Ponavljanje Učenici odgovaraju na pitanja u udžbeniku (str. 86). udžbenik, osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
Odgovore zapisuju u svoje bilježnice. Učiteljica obilazi bilježnica
učenike, pomaže im i daje dodatne upute. I: pisanje
Učenici mogu promotriti fotografije te pročitati rečenice DOS ikt A.2.2.

u vezi s predcima i potomcima u DOS-u Prošlost,
c) Provjeravanje Igramo igru Pogodi tko sam. Učiteljica/učitelj stavlja na kartice goo C.2.1. PID OŠ A.3.2.
stol kartice s napisanim nazivima članova obitelji. U igri F, I: usmeno osr B.2.2.
se koristimo obiteljskim stablom u udžbeniku (str. 86). izlaganje osr A.2.4.
Učenik izvlači jednu karticu te imenuje pretke i potomke
napisanoga člana obitelji. Ostali učenici moraju pogoditi
kojega člana obitelji učenik pokušava objasniti.

IZ ŽIVOTA PREDAKA Učenici mogu izraditi svoje
obiteljsko stablo.
Naši su predci roditelji, bake, djedovi, prabake, pradjedovi…
Mi smo njihovi potomci.

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim govorno- Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može svoje
-jezičnim razvojem postavljanjem potpitanja u igri Pogodi tko obiteljsko stablo izraditi na računalu.
sam.
326

SATA: 60.

NASTAVNA JEDINICA: I z života predaka − sat vježbanja i DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
ponavljanja
CILJ SATA: Razlikovati pretke i potomke.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učenici predstavljaju svoja obiteljska stabla koja su obiteljska osr A.2.1. PID OŠ A.3.2.
napravili za domaću zadaću. Razgovaramo o članovima stabla osr A.2.3.
obitelji te imenujemo svoje pretke i potomke. F, I: usmeno
Najava nastavne jedinice. izlaganje,
razgovor
2. Uvježbavanje Prisjećamo se priče o obitelji koju smo čitali na PID OŠ A.3.2.
prethodnome satu. Razgovaramo: Kako su se zvali F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
dječak i djevojčica čiju smo obitelj upoznali na prošlome PID OŠ C.3.1.
satu? Tko su Josipovi i Ivini predci? Kako je živjela
njihova praprabaka Ana? Kako se odijevala njihova
prabaka Marija? Kako se zove njihova baka? S koliko je
godina baka Milka napustila svoje roditelje? Po čemu
su život u prošlosti i današnji život slični, a po čemu se
razlikuju?
Promatramo vremensku crtu u udžbeniku (str. 85). udžbenik PID OŠ A.3.2.

Navodimo godine u kojima su se rodili pojedini članovi F, I: razgovor
Josipove i Ivine obitelji te određujemo desetljeća,
stoljeća i tisućljeća kojima te godine pripadaju.
3. Ponavljanje Učenici samostalno rješavaju zadatke u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
Učenici mogu riješiti Prepoznaj čija je ruka. u DOS-u DOS ikt A.2.2.
4. Provjeravanje Igramo igru Pogodi obiteljsko stablo. Obiteljska stabla obiteljska goo C.2..1
koja su učenici napravili za domaću zadaću postavljamo stabla osr A.2.1. PID OŠ A.3.2.
na ploču. Učiteljica/učitelj opisuje neko obiteljsko F, I: usmeno uku C.2.2.
stablo na način da imenuje pretke i potomke na tome izlaganje
obiteljskom stablu. Učenici trebaju prepoznati koje
obiteljsko stablo učiteljica/učitelj opisuje. Igru nastavlja
učenik koji je prvi prepoznao opisivano obiteljsko stablo.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 1., 2. i 6. zadatka u vremensku crtu na kojoj će obilježiti godine rođenja svojih
udžbeniku. predaka.
327

328


SATA: 61.

NASTAVNA JEDINICA: I zumi koji su promijenili svijet − sat DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
CILJ SATA: Uvježbati snalaženje u vremenu razlikujući prošlost, sadašnjost i budućnost te označavanje vremenskih razdoblja
na lenti vremena. Osvijestiti važnost povijesnih izuma kojima se koristimo.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Promatramo fotografije predmeta iz prošlosti u udžbenik

udžbeniku (str. 88). Opisujemo ih i razgovaramo: Koje F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.2.
predmete prepoznajete na fotografijama? Čemu su
služili ti predmeti u prošlosti? Kako ti predmeti danas
izgledaju? Što mislite, kako će ti predmeti izgledati u uku A.2.3. PID OŠ B.3.3.
budućnosti?
2. Uvježbavanje Čitamo tekst u udžbeniku (str. 88). Razgovaramo o udžbenik uku A.2.3. PID OŠ B.3.3.
izumima iz prošlosti: Što mislite, kakav bi bio život bez F, I: čitanje, uku A.2.4. PID OŠ C.3.1.
struje? Kako bi izgledao život bez telefona ili mobitela? razgovor
Kako bi izgledala kupaonica bez WC školjke ili vode? Koji
bi vam izum najviše nedostajao? Zašto?
Promatramo fotografije predmeta u udžbeniku (str. udžbenik PID OŠ A.3.2.

88). Opisujemo ih, uspoređujemo s njihovim današnjim F, I: razgovor osr B.2.2.
izgledom te proučavamo kada su predmeti izumljeni.
Učenici mogu pogledati videozapis Otkriće u DOS-u DOS ikt A.2.2.

3. Ponavljanje Promatramo lentu vremena u udžbeniku (str. 89). udžbenik PID OŠ A.3.2.
Učiteljica/učitelj objašnjava učenicima kako danas F, I: usmeno
brojimo vrijeme od rođenja Krista prema sadašnjosti i izlaganje
prema daljoj prošlosti.
Učenici crtaju ili lijepe slike izuma koji nedostaju u udžbenik osr A.2.4.
krugovima na lenti vremena. I: crtanje
Razgovaramo: Koji su izumi nastali prije Kristova F, I: razgovor PID OŠ A.3.2.

rođenja? Koji su izumi nastali u 2. tisućljeću? U kojemu
je stoljeću izumljen papir? U kojemu je tisućljeću uku A.2.4.
izumljen barut? Koji bi vam od izuma prikazanih na lenti
vremena najviše nedostajao? Zašto?
Učiteljica/učitelj na ploču zapisuje naslov i nekoliko F, I: pisanje, osr A.2.4.

izuma koji su promijenili svijet, a učenici isto pišu u svoje crtanje
bilježnice. Nakon prepisivanja učenici mogu uz naziv
izuma isti nacrtati.
4. Provjeravanje Učenici su podijeljeni u parove. Međusobno odgovaraju P uku D.2.2. PID OŠ A.3.2.
na pitanja ispod lente vremena te uvježbavaju snalaženje razgovor
na vremenskoj crti.
329

papir IZUMI KOJI SU televizor

PROMIJENILI SVIJET
telefon struja
automobil

-jezičnim razvojem pri snalaženju na lenti vremena. kako su se izumi razvijali tijekom prošlosti.
330


SATA: 62.
NASTAVNA JEDINICA: Hrvatski izumi − sat vježbanja i ponavljanja

CILJ SATA: Uvježbati snalaženje u vremenu razlikujući prošlost, sadašnjost i budućnost te označavanje vremenskih razdoblja
na lenti vremena. Osvijestiti važnost hrvatskih povijesnih izuma kojima se koristimo te upoznati značajne ljude u prošlosti
svoga zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Pogađanje riječi. Učiteljica/učitelj crta na F, I: usmeno goo C.2.1.
ploči osam crta pri čemu svaka crta označuje jedno izlaganje
na crtama. Konačno je rješenje igre riječ izumitelj.
Razgovaramo: Tko su izumitelji? Što mislite, koji su F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
najvažniji izumi koje su ljudi izumili? Zašto? Znate li neke
hrvatske izume?
2. Uvježbavanje Gledamo animirani film o hrvatskim izumima (poveznica na računalo OŠ HJ C.3.1.

film: https://vimeo.com/ 66031930#embed). Razgovaramo
o filmu: Koju smo vrstu filma gledali? Koje ste izume vidjeli F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
u filmu? Znate li tko je izumio neke od njih?
Čitamo tekst o hrvatskim izumima i izumiteljima u udžbenik PID OŠ A.3.2.

udžbeniku (str. 90 i 91). Razgovaramo o pročitanome: Što F, I: čitanje, PID OŠ B.3.3.
je i kada izumio Faust Vrančić? Od čega je bio napravljen razgovor PID OŠ C.3.1.
njegov padobran? Tko je Ivan Vučetić? Zašto nam je
njegov izum važan? Tko je izumio kemijsku olovku? Koje
je godine izumljena svjetiljka Maglite? Što je Concept
One? Koje je godine izumljen? Tko je Nikola Tesla? Što je
i kada izumio?
Učenici pronalaze na vremenskoj crti godine u kojima su udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
nastali najpoznatiji hrvatski izumi. Povezuju fotografiju I: pisanje
izuma s godinom na vremenskoj crti.
Čitamo zanimljivost o kravati u udžbeniku (str. 91). udžbenik PID OŠ A.3.2.

Razgovaramo: Kako je nastala kravata? U kojemu su je F, I: čitanje, PID OŠ B.3.3.
stoljeću hrvatski vojnici počeli nositi? Kojega datuma razgovor PID OŠ C.3.1.
obilježavamo Dan kravate?
hrvatskih izuma, a učenici isto pišu u svoje bilježnice.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par mora osmisliti P uku D.2.2. PID OŠ B.3.3.
neki izum koji bi poboljšao naš svakodnevni život. Učenici razgovor, uku A.2.3.
trebaju izraditi plakat kojim će predstaviti svoj izum. pisanje
plakat
F: usmeno
4. Provjeravanje Učenici predstavljaju svoje izume. Učenici pažljivo osr B.2.2. PID OŠ B.3.3.
izlaganje,
slušaju jedni druge te međusobno postavljaju pitanja razgovor
kako bi otkrili kako bi osmišljeni izumi unaprijedili naš
svakodnevni život.
331

HRVATSKI IZUMI
kemijska antibiotik
olovka
svjetiljka
struja padobran

Učiteljica/učitelj može pomoći učeniku s usporenim Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
govorno-jezičnim razvojem pri predstavljanju svoga izuma digitalni prikaz najznačajnijih hrvatskih izuma.
postavljanjem potpitanja. Učenik s ubrzanim govorno-jezičnim razvojem može izraditi
plakat o nekome hrvatskom izumitelju.
332


SATA: 63.
NASTAVNA JEDINICA: Moj zavičaj u prošlosti − usvajanje novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Upoznati važnije kulturno-povijesne spomenike zavičaja.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Razgovaramo o kulturno-povijenim spomenicima i F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.

starim građevinama: Što nam sve govori o životu ljudi u osr C.2.4. PID OŠ C.3.1.
prošlosti? Što su kulturno-povijesni spomenici? Zašto ih
moramo čuvati? Koje stare građevine imamo u našemu
zavičaju?
2. Spoznavanje Promatramo ilustraciju života u prošlosti u udžbeniku udžbenik PID OŠ A.3.2.

novih (str. 92). Opisujemo je i razgovaramo: Koje stare F, I: razgovor
nastavnih građevine vidite na slici? Što mislite, tko je živio u dvorcu,
sadržaja a tko u staroj kući?

pročitanome: Tko je živio u dvorcu? Kako su se ljudi F, I: čitanje, PID OŠ A.3.2.
branili od neprijatelja? Što mislite, zašto je dvorac razgovor PID OŠ B.3.3.
izgrađen na brežuljku? Tko se vozio kočijama? Kako su
siromašni ljudi putovali? Gdje su siromašni ljudi živjeli?
Što su radili kako bi preživjeli? Kako su ljudi obrađivali
zemlju? Tko je sudjelovao u ratovima?
Nakon razgovora o ilustraciji učenici imenuju kulturno- F, I: razgovor osr C.2.4.

povijesne spomenike koji se nalaze u njihovu zavičaju, OŠ HJ A.3.6. PID OŠ B.3.3.
povezuju sadržaje o životu u prošlosti zavičaja s onim o
čemu su razgovarali uz ilustraciju u udžbeniku.
Ako učenici žive u mjestu koje je nastalo na prostoru F, I: razgovor PID OŠ A.3.2.
staroga naselja iz prošlosti, imenuju ga i objašnjavaju iz PID OŠ B.3.3.
kojega stoljeća potječe te tko ga je sagradio/osnovao.

3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 92). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
b) Ponavljanje Promatramo fotografiju utvrde Stari grad Sisak i udžbenik goo C.2.1.
čitamo tekst pokraj fotografije u udžbeniku (str. 93). F, I: čitanje, PID OŠ A.3.2.
Razgovaramo o pročitanome: razgovor PID OŠ B.3.3.
333

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
Kako izgleda utvrda Stari grad Sisak? Od koliko se kula PID OŠ A.3.2.
sastoji? Tijekom kojih je godina građena utvrda? Zašto PID OŠ B.3.3.
su ljudi odlučili izgraditi utvrdu? Gdje se nalazi Stari grad
Sisak? Što mislite, zašto su ljudi baš na tome mjestu
izgradili utvrdu? Od čega je utvrda izgrađena? Kada je
utvrda obnovljena? Čemu danas služi? Zašto moramo PID OŠ C.3.1.
čuvati kulturno-povijesne spomenike?
c) Provjeravanje Učenici promatraju vremensku crtu u udžbeniku (str. udžbenik uku D.2.2. PID OŠ A.3.2.
93) i rješavaju zadatke ispod vremenske crte. Nakon što I: pisanje osr B.2.4. PID OŠ B.3.3.
riješe zadatke učenici uspoređuju i provjeravaju riješeno P: čitanje, PID OŠ C.3.1
s prijateljem iz klupe. razgovor

MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI Učenici mogu riješiti zadatke u
Kulturno-povijesni spomenici u našemu zavičaju:

-jezičnim razvojem pri snalaženju na lenti vremena. koji je najstariji kulturno-povijesni spomenik u zavičaju u
kojemu živi.
))
Pripremiti nekoliko fotografija kulturno-povijesnih spomenika zavičaja, starih predmeta i dokumenata povezanih sa
zavičajem u kojemu živimo te svaku fotografiju izrezati na nekoliko dijelova. Pripremiti kartice s rečenicama o zavičaju u
prošlosti.
334


SATA: 64.
NASTAVNA JEDINICA: Moj zavičaj u prošlosti − sat vježbanja i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi važnije kulturno-povijesne spomenike u zavičaju.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj priprema nekoliko fotografija kulturno- fotografije OŠ HJ A.3.6.

povijesnih spomenika iz zavičaja, starih predmeta i
dokumenata povezanih sa zavičajem u kojemu živimo
te svaku fotografiju reže na nekoliko dijelova. Učenici su S uku D.2.2.
podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva omotnicu slagalice
s izrezanom fotografijom. Učenici slažu slagalice.
Složene slagalice izlažemo na ploči i imenujemo što one F, I: razgovor goo C.2.1.
predstavljaju.
2. Uvježbavanje Učiteljica/učitelj može prepričati učenicima neku F, I: usmeno OŠ HJ A.3.2.

legendu povezanu sa zavičajem u kojemu žive. izlaganje
Razgovaramo o kulturno-povijesnim spomenicima, F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.2.

starim predmetima i dokumentima prikazanima na osr C.2.4. PID OŠ B.3.3.
fotografijama. Opisujemo život ljudi svoga zavičaja u
prošlosti.
Učiteljica/učitelj upoznaje učenike s godinama u kojima F, I: usmeno PID OŠ A.3.2.

su nastali kulturno-povijesni spomenici, stari predmeti izlaganje PID OŠ B.3.3.
i dokumenti prikazani na fotografijama. Raspoređujemo
fotografije redoslijedom kojim su nastali kulturno- F, I: razgovor goo C.2.1.
povijesni spomenici, stari predmeti i dokumenti
prikazani na fotografijama.
Učiteljica/učitelj crta na ploči vremensku crtu. Učenici F, I: pisanje PID OŠ A.3.2.

istu vremensku crtu crtaju u svojim bilježnicama. osr A.2.4.
Pronalazimo na vremenskoj crti godine u kojima su F, I: razgovor
nastali kulturno-povijesni spomenici, stari predmeti i
dokumenti prikazani na fotografijama. Učenici uz godine
zapisuju naziv kulturno-povijesnoga spomenika, staroga
predmeta ili dokumenta.
3. Ponavljanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 94). udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
4. Provjeravanje Igramo igru Preokreni pitanje. Učiteljica/učitelj priprema kartice goo C.2.1. PID OŠ A.3.2.
kartice s rečenicama o zavičaju u prošlosti. Učenik F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
izvlači karticu te postavlja pitanje čiji je odgovor rečenica PID OŠ C.3.1.
335

MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI

-jezičnim razvojem pri snalaženju na lenti vremena. kako se ljudi brinu za očuvanje kulturno-povijesnih spomenika
u zavičaju.
336


SATA: 65.

NASTAVNA JEDINICA: T
rag iz prošlosti − sat vježbanja i DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi nastavne sadržaje povezane s kulturno-povijesnim spomenicima.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj pokazuje učenicima ilustraciju s računalo

napisanim riječima u vezi s prošlošću (v. prilog).
Razgovaramo: Koje su riječi napisane na ilustraciji? Što F, I: razgovor osr B.2.2.
je zajedničko svim tim riječima?
2. Uvježbavanje Ponavljamo nastavne sadržaje o prošlosti koje smo F, I: razgovor PID OŠ A.3.2.
naučili tijekom proteklih nekoliko sati. Razgovaramo: PID OŠ B.3.3.
Što nam svjedoči o životu i vremenu u prošlosti? Što su
kulturno-
-povijesni spomenici? Što znači da kulturno-
-povijesni spomenici čine kulturnu baštinu? Koje PID OŠ C.3.1.
kulturno-povijesne spomenike imamo u svome zavičaju? osr C.2.4.
Kako se moramo ponašati prema kulturno-povijesnim
spomenicima? Gdje se čuvaju stari predmeti i povijesni
dokumenti? Što se čuva u muzejima? Što se čuva u
knjižnicama, a što u arhivima? Zašto su nam važni pisani
dokumenti iz prošlosti? Po čemu se život u prošlosti
razlikuje od života u sadašnjosti?
3. Ponavljanje Učenici rješavaju križaljku u udžbeniku (str. 96) te udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.2.
odgovaraju na pitanja ispod križaljke. I: pisanje PID OŠ B.3.3.
Čitamo tekst o Ivani Brlić-Mažuranić u udžbeniku (str. udžbenik

96). Razgovaramo o pročitanome: Tko je Ivana Brlić- F, I: čitanje,
Mažuranić? Koji je Ivanin predak spomenut u tekstu? razgovor PID OŠ B.3.3.
Tko je bio Ivan Mažuranić? Gdje je rođena Ivana Brlić-
Mažuranić? U kojim je gradovima živjela Ivana Brlić-
Mažuranić? Koje ste njezino djelo čitali?
Promatramo lentu vremena u udžbeniku (str. 97). udžbenik PID OŠ A.3.2.

Razgovaramo o godinama u kojima je Ivana Brlić- F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
Mažuranić objavila svoje knjige. Određujemo kojemu
desetljeću, stoljeću i tisućljeću pripadaju navedene
godine.

Ogulinu te opisujemo izgled planine Klek. F, I: čitanje
Učenici mogu riješiti zadatak Cezarova šifra u DOS-u DOS ikt A.2.2.
337

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
4. Provjeravanje Igramo igru Dopuni rečenicu. Učiteljica/učitelj izgovara F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.2.
rečenicu u vezi s prošlošću, ali tako da ne izgovori goo C.2.1. PID OŠ B.3.3.
rečenicu u cijelosti. Učenici trebaju dopuniti učiteljičine/ PID OŠ C.3.1.
učiteljeve rečenice.

-jezičnim razvojem pri rješavanju križaljke u udžbeniku. koje značajne povijesne ličnosti potječu iz našega zavičaja.
PRILOG
338


SATA: 66.
NASTAVNA JEDINICA: Moj zavičaj danas − usvajanje novih nastavnih sadržaja
CILJ SATA: Uočiti obilježja zavičaja u sadašnjosti te imenovati zavičajno središte.

PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u promjenama i odnosima tijekom vremenskih ciklusa te analizira povezanost vremenskih
ciklusa s događajima i važnim osobama u zavičaju.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga
okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.; PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno i društveno
okružje s gospodarstvom zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Igramo igru Tajna riječ. Učiteljica/učitelj objašnjava F, I: usmeno goo C.2.2.
učenicima kako je zamislila/zamislio jednu tajnu riječ izlaganje,
koju oni moraju pogoditi. Kako bi otkrili tajnu riječ, razgovor
učenici trebaju postavljati pitanja na koja će učiteljica/ osr B.2.2.
učitelj odgovoriti s da ili ne. Tajna riječ koju je učiteljica
zamislila / učitelj zamislio jest zavičaj.
2. Spoznavanje Promatramo zemljovid Republike Hrvatske u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
novih (str. 98). Pronalazimo svoj zavičaj na zemljovidu i bojimo F, I: razgovor
nastavnih ga.
sadržaja
Čitamo tekst ispod zemljovida u udžbeniku (str. 98). udžbenik
Razgovaramo o pročitanome: Što ima svaki zavičaj? Što F, I: čitanje, PID OŠ A.3.3.
sve ima zavičajno središte? Koja se zanimanja brinu razgovor osr C.2.4. PID OŠ B.3.3.
o zdravlju? Tko radi u kulturnim ustanovama? Koje PID OŠ C.3.1.
je zavičajno središte našega zavičaja? Što sve ima to pod C.2.1. PID OŠ C.3.3.
mjesto? Kojim se zanimanjima bave ljudi u našemu
mjestu?
Promatramo fotografije Muzeja suvremene umjetnosti udžbenik

u Zagrebu te košarkaškoga igrališta u dubrovačkim
zidinama u udžbeniku (str. 98). Opisujemo ih i F, I: razgovor
razgovaramo: Gdje se nalazi muzej na lijevoj fotografiji? PID OŠ A.3.3.
Pokažite na zemljovidu Zagreb. Zašto je Zagreb važan PID OŠ C.3.1.
za Republiku Hrvatsku? Kojemu je zavičaju Zagreb
zavičajno središte? U kojemu se gradu nalazi košarkaško
igralište na desnoj fotografiji? Kojemu zavičaju pripada
Dubrovnik? Ako znate gdje se Dubrovnik nalazi, pokažite
ga na zemljovidu.
Čitamo tekst u udžbeniku (str. 98) napisan ispod udžbenik PID OŠ A.3.3.
fotografija. Razgovaramo o pročitanome: Zašto svako F, I: čitanje,
mjesto u zavičaju ima osobu koja njime upravlja? razgovor
Tko upravlja većim dijelovima zavičaja? Tko je
gradonačelnik? Tko upravlja manjim mjestima? Tko PID OŠ A.3.3.
upravlja našim mjestom?
Učiteljica/učitelj zapisuje naslov i nekoliko rečenica, a F, I: pisanje

učenici ih zapisuju u svoje bilježnice. osr A.2.4.
339

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
3. Utvrđivanje
novih
nastavnih
sadržaja:
a) Uvježbavanje Usmeno odgovaramo na 1., 2., 3. i 4. pitanje u udžbeniku udžbenik osr A.2.4. PID OŠ A.3.3.
(str. 99). Jedan učenik čita pitanje i odabire učenika koji F, I: razgovor goo C.2.1. PID OŠ B.3.3.
će odgovoriti na pitanje. osr B.2.2. PID OŠ C.3.1.
b) Ponavljanje Promatramo fotografije bicikla i krova crkve sv. Marka udžbenik

u udžbeniku (str. 99). Čitamo tekst pokraj fotografija i F, I: čitanje,
odgovaramo na pitanja. razgovor
Učenici crtaju grb svoga grada u okvir u udžbeniku (str. udžbenik uku A.2.3.
99). Nekoliko učenika predstavlja svoj rad. F, I: crtanje,
usmeno
c) Provjeravanje Igramo igru Kreni-stani. Učenici se kreću po učionici, izlaganje goo C.2.2. PID OŠ A.3.3.
a učiteljica/učitelj izgovara rečenice u vezi s našim F, I: usmeno osr A.2.1. PID OŠ B.3.3.
zavičajem i mjestom u kojemu živimo. Kad učiteljica/ izlaganje OŠ TZK D.3.2. PID OŠ C.3.1.
učitelj izgovori točnu rečenicu, učenici moraju nastaviti PID OŠ C.3.3.
hodati. Kad učiteljica/učitelj izgovori netočnu rečenicu,
učenici moraju stati na mjestu s rukama u odručenju.
Netočne rečenice ispravljamo.

MOJ ZAVIČAJ DANAS Učenici mogu riješiti zadatke u
Svaki zavičaj ima svoje zavičajno središte.
Zavičajno središte našega je zavičaja _____________.
Svako mjesto u zavičaju ima osobu koja njome upravlja. To može biti načelnik,
gradonačelnik ili župan.
Našim mjestom upravlja ________________.

-jezičnim razvojem pripremiti sažetak koji će učenik zalijepiti reklamni materijal kojim će predstaviti svoje mjesto.
u bilježnicu.
))
Pripremiti nekoliko fotografija zavičaja u kojemu učenici žive te nekoliko većih papira za izradu plakata.
340


SATA: 67.
NASTAVNA JEDINICA: Moj zavičaj danas − sat vježbanja i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi obilježja zavičaja u sadašnjosti te imenovati zavičajno središte.
PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u promjenama i odnosima tijekom vremenskih ciklusa te analizira povezanost vremenskih
ciklusa s događajima i važnim osobama u zavičaju.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga
okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.; PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno i društveno
okružje s gospodarstvom zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima nekoliko fotografije PID OŠ A.3.3.

fotografija zavičaja u kojemu učenici žive. Opisujemo ih
i razgovaramo: Što prikazuju fotografije? Po čemu se F, I: razgovor osr C.2.4.
naše mjesto razlikuje od ostalih?
2. Uvježbavanje Razgovaramo: Što sve ima zavičajno središte? Koje F, I: razgovor osr C.2.4. PID OŠ A.3.3.
je zavičajno središte našega zavičaja? Što sve ima to PID OŠ B.3.3.
mjesto? Zašto svako mjesto u zavičaju ima osobu koja
njime upravlja? Tko upravlja većim dijelovima zavičaja?
Tko je gradonačelnik? Tko upravlja manjim mjestima?
Tko upravlja našim mjestom?
Opisujemo svoje mjesto i razgovaramo o njemu: Kako F, I: razgovor PID OŠ A.3.3.

izgleda naše mjesto? Kojemu zavičaju pripada? Što PID OŠ C.3.1.
sve možemo vidjeti u našemu mjestu? Koje kulturne
ustanove imamo u svome zavičaju? Koje zdravstvene
ustanove imamo u svome mjestu? Kojim se sportovima pod C.2.1.
ljudi u našemu zavičaju mogu baviti? Kojim se PID OŠ C.3.3.
zanimanjima bave ljudi u našemu mjestu? Gdje rade?
3. Ponavljanje Učenici rješavaju zadatke u udžbeniku (str. 100). udžbenik osr A.2.4.
učiteljica/učitelj obilazi učenike, pomaže im i dodatno I: pisanje
PID OŠ A.3.3.
4. Provjeravanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par treba osmisliti P uku D.2.2. PID OŠ B.3.3.
i izraditi plakat kojim će predstaviti svoje mjesto. Plakat plakat osr A.2.3. PID OŠ C.3.1.
treba biti zanimljiv i privlačan kako bi što više ljudi razgovor, uku A.2.3.
poželjelo posjetiti naše mjesto. pisanje
F: usmeno PID OŠ A.3.3.
izlaganje PID OŠ C.3.1.

-jezičnim razvojem pri rješavanju 7. zadatka u udžbeniku. digitalni plakat na kojemu će predstaviti najvažnije građevine i
prirodne ljepote svoga mjesta.
))
Pripremiti Vennov dijagram na kojemu se nalazi fotografija povezana sa zavičajem u prošlosti i sadašnjosti (npr. kuća, ljudi,
predmeti i sl.) te nekoliko plakata.
341

342


SATA: 68.

NASTAVNA JEDINICA: Moj zavičaj nekad i danas − sat DOS: 6. Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
CILJ SATA: Ponoviti nastavne sadržaje povezane s prošlošću i sadašnjošću zavičaja.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje vremenski slijed događaja i procjenjuje njihovu važnost.; PID OŠ A.3.3.
Učenik zaključuje o organiziranosti lokalne zajednice, uspoređuje prikaze različitih prostora.; PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi
u promjenama i odnosima tijekom vremenskih ciklusa te analizira povezanost vremenskih ciklusa s događajima i važnim
osobama u zavičaju.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te
utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.; PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno i društveno okružje s gospodarstvom zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima fotografiju fotografija osr C.2.4. PID OŠ A.3.2.
njihova mjesta u prošlosti i fotografiju njihova mjesta u F, I: razgovor PID OŠ B.3.3.
sadašnjosti. Opisujemo fotografije i uspoređujemo ih. PID OŠ C.3.1.
2. Uvježbavanje Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par dobiva Vennov P osr C.2.4. PID OŠ A.3.2.
dijagram na kojemu se nalazi fotografija zavičaja u Vennov uku D.2.2. PID OŠ B.3.3.
prošlosti i sadašnjosti (npr. kuća, ljudi, predmeti i sl.). dijagram PID OŠ C.3.1.
Učenici trebaju odrediti po čemu su kuće slične, a po pisanje
čemu se razlikuju. Nakon što većina učenika završi sa
zadatkom, nekoliko parova može predstaviti svoj rad. F, I: usmeno
izlaganje
Učenici mogu pogledati videozapis o robotu u DOS-u DOS ikt A.2.2.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u tri skupine. Svaka skupina S uku D.2.2. PID OŠ A.3.2.
dobiva plakat s naslovom (Reljef moga zavičaja, Kulturno- plakat osr A.2.3. PID OŠ A.3.3.
povijesne znamenitosti moga zavičaja, Gospodarstvo moga uku A.2.3. PID OŠ B.3.3.
zavičaja) i fotografije. Učenici moraju izraditi plakat na F, I: usmeno PID OŠ C.3.1.
zadanu temu. Nakon što sve skupine završe s radom, izlaganje goo C.2.1. PID OŠ C.3.3.
svaka skupina predstavlja svoj plakat.
4. Provjeravanje Igramo igru Tko će prije?. Učenici su podijeljeni u S uku D.2.2. PID OŠ A.3.2.
skupine. Učiteljica/učitelj crta na ploči tablicu s deset razgovor goo C.2.1. PID OŠ A.3.3.
polja te priprema magnete različitih boja (svaki magnet osr A.2.1. PID OŠ B.3.3.
predstavlja jednu skupinu). Učiteljica/učitelj postavlja PID OŠ C.3.1.
pitanja na koja učenici moraju odgovoriti. Svaka skupina PID OŠ C.3.3.
pitanje, magnet se njegove skupine pomiče za jedno
Ponovimo o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u DOS-u
343

povezane sa zavičajem u
prošlosti i sadašnjosti.

-jezičnim razvojem pripremiti pitanja koja će učeniku pomoći u mentalnu mapu o prošlosti i sadašnjosti zavičaja.
rješavanju Vennova dijagrama.
344

SATA: 69.

DOS: 4. Zavičaji i gospodarstvo – 4.1. Nizinski zavičaj; 4.2.
oj zavičaj nekad i danas - sat provjere
Brežuljkasti zavičaj; 4.3. Gorski zavičaj; 4.4. Primorski zavičaj; 6.
znanja
Prošlost – 6.1. Prošlost, sadašnjost i budućnost
CILJ SATA: Provjeriti stečena znanja o zavičaju u prošlosti te o gospodarstvu zavičaja u sadašnjosti.
ISHODI UČENJA: PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje vremenski slijed događaja i procjenjuje njihovu važnost.; PID OŠ A.3.3.
Učenik zaključuje o organiziranosti lokalne zajednice, uspoređuje prikaze različitih prostora.; PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi
u promjenama i odnosima tijekom vremenskih ciklusa te analizira povezanost vremenskih ciklusa s događajima i važnim
osobama u zavičaju.; PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te
utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.; PID OŠ C.3.3. Učenik povezuje prirodno i društveno okružje s gospodarstvom zavičaja.
DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME
1. Uvod Učiteljica/učitelj će na ovome satu provesti usmenu F, I

provjeru znanja učenika.
2. Provjeravanje Učiteljica/učitelj usmeno provjerava usvojeno znanje F, I: razgovor osr A.2..

učenika.
Primjeri pitanja: Gdje su najčešće građena današnja PID OŠ A.3.2.
naselja? Što mislite, zašto? Što nam svjedoči o životu PID OŠ A.3.3.
i vremenu u prošlosti? Što su kulturno-povijesni PID OŠ B.3.3.
spomenici? Što znači da kulturno-povijesni spomenici PID OŠ C.3.1.
čine kulturnu baštinu? Koje kulturno-povijesne PID OŠ C.3.3.
spomenike imamo u svome zavičaju? Kako se moramo
ponašati prema kulturno-povijesnim spomenicima?
Gdje se čuvaju stari predmeti i povijesni dokumenti?
Što se čuva u muzejima? Što se čuva u knjižnicama, a
što u arhivima? Zašto su nam važni pisani dokumenti
iz prošlosti? Tko su naši predci? Što smo mi našim
predcima? Što će nama biti naša djeca? Što ćemo mi
biti našoj djeci? Tko su izumitelji? Koje ste hrvatske
izumitelje zapamtili? Što su izumili? Kako je izgledao
naš zavičaj u prošlosti? Usporedi svoj zavičaj u prošlosti
i sadašnjosti. Što sve ima zavičajno središte? Koje
je zavičajno središte našeg zavičaja? Što sve ima to
mjesto? Zašto svako mjesto u zavičaju ima osobu koja
njime upravlja? Tko upravlja našim mjestom?
3. Procjena Učiteljica/učitelj upozorava na uočene pogreške tijekom F: usmeno uku B.2.2.

učinka pisane usmene provjere te iznosi svoja zapažanja. izlaganje
provjere
))
Pripremiti kartice s pojmovima povezanim s proljećem.
345

346


SATA: 70.
NASTAVNA JEDINICA: Kalendar prirode proljeće − sat vježbanja i ponavljanja
CILJ SATA: Ponoviti i utvrditi obilježja proljeća.

DOMENE,
KONCEPTI,
SADRŽAJ OČEKIVANI
ISHODI
TEME

1. Motivacija Učiteljica/učitelj prikazuje učenicima ilustraciju ilustracija

s riječima povezanima s proljećem (v. prilog).
Razgovaramo: Koje su riječi napisane na ilustraciji? Što F, I: razgovor osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
je zajedničko svim tim riječima?
2. Uvježbavanje Razgovaramo o proljeću: Kada počinje, a kada završava F, I: razgovor PID OŠ A.3.1.
proljeće? Kakvo je vrijeme u proljeće? Kakva može biti
naoblaka u proljeće? Koje padaline možemo vidjeti u
proljeće? Što se u proljeće događa s biljkama? Nabrojite
vjesnike proljeća. Koje voće i povrće dozrijeva u proljeće? odr A.2.2.
Kako vrijeme u proljeće utječe na životinje? Koje se
životinje vraćaju iz toplijih krajeva? Što se događa sa
životinjama u proljeće? Kako vrijeme u proljeće utječe na odr A.2.2.
ljude? Što rade ljudi? Kako se odijevaju? Zašto?
Promatramo popunjen kalendar prirode u udžbeniku udžbenik osr B.2.2. PID OŠ A.3.1.
(str. 102) i opisujemo promjene u prirodi koje su se F, I: razgovor
događale.
udžbenik osr A.2.4.
Promatramo kalendar prirode u udžbeniku (str. 103).
I: pisanje
Upisujemo nadnevke u kojima će učenici sami pratiti
promjene u prirodi.
3. Ponavljanje Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina izrađuje S uku D.2.2. PID OŠ A.3.1.
plakat na zadanu temu o proljeću (Vrijeme u proljeće, plakat, uku A.2.3.
Biljke i životinje u proljeće, Ljudi u proljeće). Učenici fotografije osr A.2.3.
dobivaju fotografije koje mogu iskoristiti u izradi razgovor,
plakata. Nakon što sve skupine naprave plakat, skupine pisanje
F: usmeno
predstavljaju svoje plakate. Ostali učenici pažljivo slušaju
izlaganje
te postavljaju pitanja o plakatu.
4. Provjeravanje Igramo igru Nacrtaj me. Učiteljica/učitelj priprema kartice goo D.2.1. PID OŠ A.3.1.
kartice s pojmovima povezanima s proljećem (npr. F, I: crtanje, osr A.2.3.
visibaba, jaglac, sunce, pupoljak, trešnje). Učenik izvlači razgovor
karticu i pokušava nacrtati pojam s kartice, a ostali
učenici trebaju pogoditi što piše na kartici, odnosno što
učenik crta.
347

PROLJEĆE (21. ožujka – 21. lipnja) Učenici mogu riješiti 2. zadatak
u udžbeniku (str. 102).
− dani postaju dulji, a noći kraće
− dani su sve topliji
− listopadna stabla listaju, pupaju i cvatu
− ljudi rade u vrtu (sade biljke)
− neke životinje bude se iz zimskoga sna, a ptice selice vraćaju se iz toplijih krajeva

-jezičnim razvojem u igri Nacrtaj me tako što će za učenika koji je bio najtopliji, a koji najhladniji dan ovoga proljeća.
pripremiti nekoliko kartica s ilustracijom i tekstom.
PRILOG
348

Pogled U Svijet 3 Prir 2020

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pogled U Svijet 3 Prir 2020

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

3

Martina Balija, Sanja Basta,

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 1 19/08/2020 14:00:14

Član smo Europskog

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 2 18/08/2020 16:13:33

IZZI digitalne sadržaje udžbenika potražite na

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 3 18/08/2020 16:13:34

Koncept udžbenika i radne bilježnice

KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRUŠTVO ZA OSNOVNE ŠKOLE .............. 14

PRIMJERI PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOGA SATA .................................................. 187

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 4 17/08/2020 13:07:17

 utovanje zemljovidom − usvajanje novih nastavnih sadržaja.................................................................. 249

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 5 17/08/2020 13:07:17

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 6 17/08/2020 13:07:18

Vidra je divlja životinja. Prilagođena

U označenim je poljima riječ: ..

2. energiju treba štedjeti. Procijeni kako ti štediš energiju. Stavi .

5. Kako čovjek onečišćuje prirodna staništa životinja? U školu dolazim pješice.

Sigurni smo da će vam biti velika pomoć u svakodnevnome radu.

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 7 17/08/2020 13:07:18

RADNI UDŽBENIK POGLED U SVIJET 3 TRAGOM PRIRODE I

KVALITETNE FOTOGRAFIJE MOGUĆIH

MOJA PRAVA I DUžNOSTI

Opiši i usporedi fotografije. Koje je pravo uskraćeno djetetu s prve fotografije?

2. Neka su prava djece:

UČENJE O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 8 17/08/2020 13:07:20

list biljka koristi

SIMBOLIČKI SLIKOVNI PRIKAZ BILJKE

Slikovni prikazi olakšavaju učenicima razumijevanje apstraktnih zbivanja i procesa

Uvod je u nastavni sadržaj raznovrstan: ilustracija, strip, fotografija, enigmatski

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 9 17/08/2020 13:07:22

Kamo je nestala voda za čaj?

Opažanja: Nakon nekog vremena voda je počela

Odaberi dva živa bića s fotografije i Z

ključati. Iz lonca se dizala para. vidjeti u svome zavičaju?

Po čemu su slični, a po čemu div

SADRŽAJ S ISTAKNUTIM POJMOVIMA ZADATCI ZA UČENJE I VJEŽBANJE

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 10 17/08/2020 13:07:26

PODNeBlJe MOGA ZAVIČAJA

Koja su vremenska obilježja jeseni

u primorskome zavičaju ljeta su

u nizinskome zavičaju ljeta su

Kakve su vremenske prilike danas?

Na prikazanoj shemi vidljiva su obilježja podneblja zavičaja. S pomoću

Nabroji proizvode koji se izrađuju od vune.

1. Koje se voće i povrće uzgaja u tvome zavičaju?

Kurikulum predviđa učenje istraživanjem. Zato u udžbeniku na postupan, jednostavan

živi svijet kopnenih voda živi svijet Jadranskoga mora

Znaš li po čemu se razlikuje morska voda od vode na kopnu?

Stavi jaje u slanu vodu. Tone li ili pluta?

(Ako jaje ne pluta, dodaj još soli u čašu s vodom. UČENICI

Radni udžbenik obiluje zadatcima. U dva dijela radnoga udžbenika dovoljno je

Pogled u svijet 3 PRIRUCNIK - UVOD.indd 12 17/08/2020 13:07:29

4. Prikaži kakvo je vrijeme u tvome mjestu danas. 8. Što je podneblje?

temperatura zraka naoblaka oborine

5. Kako zovemo uobičajena obilježja godišnjih doba na nekome prostoru?

padaline naoblaka temperatura zraka vjetar

6. Prouči sliku i opiši situacije u kojima se koriste navedeni termometri.

Danju se na nebu očekuje pojava .

Pred kraj dana zapuhat će slab .

Prouči podatke za oba grada i odgovori30na pitanja.

2. Koji je mjesec u oba grada bio najtopliji?

utovanje zemljovidom − usvajanje novih nastavnih sadržaja.................................................................. 249

ikt B.2.1. Učenik uz povremenu učiteljevu pomoć komunicira s poznatim osobama u