Izbor materijala, 3+3, 2012.

Prof. dr. sc. T. Filetin

IZBOR MATERIJALA U UVJETIMA

POVIŠENIH I VISOKIH TEMPERATURA
POJAVE PRI POVIŠENIM TEMPERATURAMA

 Promjena mehaničkih svojstava

 Puzanje
 Viskotemperaturna oksidacija
 Procesi pougljičavanja, razugljičavanja i sl.
 Toplinske dilatacije
 Toplinski šok
 Toplinski umor
ORIJENTACIJA ZA PRIMJENU MATERIJALA
PRI POVIŠENIM TEMPERATURAMA

Keramički kompoziti

Keramika
 POLIMERNI MATERIJALI PRI POVIŠENIM
TEMPERATURAMA
Pojava puzanja pri relativno malo povišenim temperaturama

Dijagram naprezanje-istezanje za ABS –

različite temperature i trajanja ispitivanja
Kriterij za temperaturnu osjetljivost polimera služi temperatura
postojanosti oblika (HDT – Heat Deflection Temperature).
emperature

HDT je temperatura pri kojoj dolazi do zadanog progiba pri

definiranom savojnom opterećenju, a ispituje se prema ASTM
D648.
HDT-vrijednosti
HDT za neke plastomere
- duromeri iskazuju višu temperaturnu postojanost
oblika od plastomera,

- duroplastični poliimidi rabe se u kompozitima s

ugljičnim vlaknima u području od 260 do 290 C, a
novije vrste koriste se i do 340 C,

- plastomerni poliimidi mogu izdržati 260 do 290 C, a

ostali plastomeri iskoristivi su od 140 do 230 C.
 Skupine materijala za povišene i visoke temperature
1. ČELICI I LJEVOVI NA BAZI Fe
- nelegirani i niskolegirani,
- Cr-visokolegirani,
- Ni-Cr (+) austenitni,
- Vatrootporni čelici.
2. LEGURE na bazi Ni i Co
3. VISOKOTALJIVI METALI: W, Ta, Mo, Nb, Cr
4. SINTERIRANI Al i Ni
5. TOPLINSKI POSTOJANI (ČVRSTI) TVRDI METALI
6. STAKLO i STAKLO-KERAMIKA
7. VISOKOTEMPERATURNI EMAJL
8. OKSIDNA I NEOKSIDNA KERAMIKA i CMC
9. ŠAMOT
10. UGLJIČNI MATERIJALI i C/C KOMPOZITI
11. INTERMETALNI SPOJEVI
 ZAHTJEVI NA SVOJSTVA
(POSEBNO ZA METALNE MATERIJALE)

 niski sadržaji kisika, dušika i vodika;

 visoka otpornost na oksidaciju na zraku ili pri izlaganju
pari pod tlakom ili pri povišenim temperaturama;
 mali pad čvrstoće pri povišenim temperaturama;
 visoka otpornost na promjene temperatura pri
zagrijavanju ili ohlađivanju;
 visoka dinamička izdržljivost pri povišenim temp.;
 visoka granica puzanja pri povišenim temperaturama;
 što viši E pri radnoj temp. i/ili niska topl. rastezljivost što
rezultira manjim promjenama dimenzija;
 dovoljna zavarljivost i
 umjerena veličina zrna da se povisi čvrstoća.
 Fe-MATERIJALI I NEŽELJEZNE LEGURE ZA
DUGOTRAJAN RAD PRI POVIŠENIM I VISOKIM
TEMPERATURAMA

 NISKA, POVIŠENA I VISOKA TEMPERATURA

Prijedlog ruskih autora:

- niske temperature: Tr < 0,25Tt Tr, K... radna

temperatura
- povišene temperature: 0,25Tr < Tt < 0,4Tr
Tt, K... talište osnovnog
- visoke: > 450º C: Tr > 0,4Tt metala

Za Fe-legure vrijedi:
- niske temperature: < 180 ºC
- povišene temperature: 180º C…450 ºC
- visoke: > 450 ºC
 Za ostale tehnički važne metale vrijedi:

Metal Talište ºC Niske temp. < ºC Povišene temp. Visoke temp.

od... do ºC > ºC
Al 660,37 -40 -40...100 100
Cu 1084,5 66 66...270 270
Ti 1672 215 215...505 505
Ni 1455 160 160...420 420
 PRIMJERI PRIMJENE
Rad pri povišenim i visokim temperaturama aktualan je:
 za toplinske strojeve i uređaje;
 u kemijskoj i procesnoj industriji;
 u termo i nuklearnim elektranama;
 u raketama i svemirskim brodovima
 alati za oblikovanje metala o keramike .
Od materijala za visoke temperature izrađuju se:
- dijelovi parnih kotlova
- dijelovi uređaja za preradu nafte;
- kolektori pare kotlova i turbina;
- dijelovi parnih i plinskih turbina: osovine i rotori, lopatice;
- cijevi i oplate pregrijača pare;
- toplinski čvrsti vijci i matice;
- dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem (posebno brodskih).
OVISNOST FIZIKALNIH SVOJSTAVA O TEMP. -
TOPLINSKA RASTEZLJIVOST, , mm/mm
TOPLINSKA VODLJIVOST, , W/mK
SPECIFIČNI TOPLINSKI KAPACITET, Cp, J/kgK
 
Toplinska difuzivnost a , m2·s-1
cp  
12

10 48CrMoV6-7
Thermal diffusivity, m 2s-1

HS18-0-1
6

4 X8CrNi19-8

0
0 100 200 300 400 500 600 700
Temperature, °C
 PROMJENA SVOJSTAVA POVIŠENJEM TEMP.
 Promjena statičkih kratkotrajnih mehaničkih svojstava
- sniženje Re, Rm i E
- povećanje A, Z i žilavosti.
 POKAZATELJI MEHANIČKIH SVOJSTAVA PRI
POVIŠENIM I VISOKIM TEMPERATURAMA

Rp0,2/T - vrijednost konven. granice razvlačenja pri Tr

Rm/T - vrijednost vlačne čvrstoće pri Tr;
ET - vrijednost modula elastičnosti pri Tr;
AT - vrijednost istezljivosti pri Tr.
 POJAVA PUZANJA
- što je viša temperatura uz konstantno naprezanje u radu, to
je veća brzina puzanja kod jednog te istog čelika;
- što je više naprezanje kod konstantne temperature, to je
veća brzina puzanja i kraće vrijeme do pojave loma.
SVOJSTVA ZA IZBOR MATERIJALA I PRORAČUN U UVJETIMA PUZANJA

Rp1/t/T - vrijednost granice puzanja pri nekoj temperaturi za definirano

vrijeme ispitivanja 1000, 10000, 100 000 sati. To je ono
naprezanje koje nakon djelovanja u definiranom trajanju (t) pri
definiranoj temp. izaziva trajnu deformaciju od 1 %;

RDVM/T - granica puzanja po DVM pri definiranoj temperaturi.

To je ono vlačno naprezanje koje pri zadanoj povišenoj
temperaturi izaziva brzinu puzanja od 10·10-4 %/h između 25. i
35. sata ispitivanja, a nakon 45. sata ispitivanja i rasterećenja
trajno je istezanje manje od 0,2 %.

Rm/t/T - vrijednost statičke izdržljivosti pri definiranoj temp. za

određeno vrijeme djelovanja opterećenja – 10 000, 100 000 ili
200 000 sati.
To je ono naprezanje koje nakon definiranog vremena
djelovanja na nekoj temperaturi izaziva lom.
SMANJENJE DINAMIČKE IZDRŽLJIVOSTI
Povišenjem temperature dinamička izdržljivost se
smanjuje ili uopće ne postoji, tj. dolazi do loma kod
određenog broja promjena opterećenja.

Promjena savojne dinamičke izdržljivosti austenitnog

čelika X10NiCrWTi36-15 povišenjem temperature
OVISNOSTI MEHANIČKIH SVOJSTAVA O RADNOJ
TEMPERATURI
 Prikaz rezultata ispitivanja mehaničkih svojstava pri
povišenim i visokim temperaturama

 = const.
krivulja vremenskog loma:
(____) Rm/t, N/mm2
(-------) Rp1/t , N/mm2
(-.-.-.-) Rp0,2/t, N/mm2
brojke: A5/t, %

Primjer:
Rm/1000 = 280 N/mm2
Rm/10000 = 150 N/mm2
Rm/100000= 90 N/mm2

A5/100 = 26% uz σ = 400 N/mm2

A5/1000 = 14 % uz σ = 300 N/mm2
A5/10000= 2 % uz σ = 150 N/mm2

Rp0,2/1000 = 120 N/mm2

Rp1/1000 = 200 N/mm2
brzina puzanja
Rp1/10000 = 130 N/mm2
 Statička izdržljivost Rm/t nekih čelika
Rm/100000, N/mm2

Rm/100000, N/mm2
 UTVRĐIVANJE TRAJNOSTI POMOĆU LARSON-
MILLER-OVA PARAMETRA

Za predviđanje trajnosti, na osnovi podataka o

puzavosti pri kraćim vremenima i pri višim temp.
ispitivanja od radne, služi Larson-Millerov parametar:
P = T ( C + log t )
pri čemu je:
P - parametar
T - Temperatura, K
C - konstanta ~20
t – trajanje, h
Primjer: lopatica plinske turbine izrađena je iz Ni-
superlegure Nimonic 115 sastava:
0,16 %C; 15 %Cr; 15 %Co; 3,5 %Mo; 4 %Ti; 5 %Al; 0,04 %Zr;
0,014 %B, ostatak Ni.
Statička izdržljivost iznosi: Rm/10000/810 = 150 N/mm2.
Koje je očekivano vrijeme rada pri 750 C?

P = (810 + 273)(20 + log10000) = 25992

25992 = (750 + 273)(20 + log t)

iz čega slijedi:
log t = (25992/1023)  20
t = 255638 sati ~ 88 god.
SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE MEHANIČKE METALA
OTPORNOSTI PRI POVIŠENIM TEMPERATURAMA

1. Čelici trebaju po mogućnosti sadržavati u kristalu mješancu

legirne elemente koji koče pokretljivost atoma – npr. Mo i Co;
2. Čelici se legiraju takvim elementima (Cr, Mo, W, V, Ti) koji tvore
teško topive stabilne spojeve – karbide, nitride i intermetalne
faze ("mješavina" faza) koji u obliku sitno disperziranih čestica
otežavaju gibanje dislokacija,
3. Austenitna mikrostruktura s gusto složenom FCC rešetkom daje
manju pokretljivost atoma nego feritna (BCC) pa je veći otpor
sklizanju atoma i otežan proces difuzije (koeficijent difuzije niži za
FCC rešetku).

Bainitna mikrostruktura daje optimalnu otpornost na puzanje pri

oko 500 ºC.

Poželjno je da čelici imaju grublje zrno jer je tada ukupna

površina granica zrna manja, što znači i ukupno kraća mjesta niže
čvrstoće.
 ČELICI MEHANIČKI OTPORNI PRI POVIŠENIM
TEMPERATURAMA

1. Ugljični (nelegirani) čelici – za kotlovske limove

2. Niskolegirani čelici – Cr i Mo (V) - čelici za dijelove

termoenergetskih postrojenja

3. Super 12 %Cr martenzitni čelici

4. Austenitni Cr-Ni+(Mo, W, V, Ti i Nb)… čelici
 UGLJIČNI (NELEGIRANI) ČELICI
 Radna temperatura: < 470 ºC
 Tipična primjena: čelici za kotlovske limove i cijevi
 Zahtjevi:

 zadovoljavajuća duktilnost (žilavost) kako bi se plastičnom

deformacijom razgradila lokalna koncentracija naprezanja ili
iznenadna preopterećenja,
 otpornost na starenje radi toga što čelik može biti hladno očvrsnut
tijekom oblikovanja čelika,
 umjerena postojanost prema vodi, vodenoj pari i lužinama kao i
otpornost na interkristalnu koroziju, vrlo dobra zavarljivost.
Primjer vrsta čelika:

Oznaka čelika Rm, Rp0,2 min, N/mm2 RDVM, N/mm2

Kemijski sastav, %
EN stara N/mm2 pri C pri C
HRN C maks Mn min 20 200 400 400 450 475
P235GH Č1202 0,16 0,40 350...450 210 160 100 90 50 (30)
P265GH Č1204 0,20 0,50 410...500 240 180 120 100 60 (40)
Č1206 0,22 0,55 440...530 260 210 140 120 80 (50)
 NISKOLEGIRANI ČELICI

 Radna temperatura: od 450 ºC do 580 ºC

 Tipična primjena: čelici za termoenergetska postrojenja
 Zbog zavarljivosti nizak %C (< 0,25 %C)
 Legirani sa Mo i Cr:
 Mo2C i Cr7C3 karbidi: usporavaju puzanje,
povećavaju prokaljivost i otpornost na popuštanje;
 Mo: spriječava pojavu krhkosti popuštanja,
povisuje temp. rekristalizacije;
 Cr: povisuje mehaničku otpornost, istezljivost i
oksidacijsku postojanost.
 Primjeri vrsta čelika:

Primjeri primjene:
 15Mo3 (Č7100) – oplate kotlova, kotlovske cijevi i cijevi pregrijača;
 13CrMo4-5 (Č7400) – kolektori pare, kotlovske cijevi, cijevi pregrijača;
 24CrMoV5-5 (Č7432) – vijci, matice, svornjaci, prirubnice, turbinske
lopatice, veliki otkivci.
 SUPER 12 %Cr MARTENZITNI ČELICI

- Radna temperatura: do 600 ºC

- Tipična primjena: dugotrajni rad na temp. 550-600 C uz
visoku postojanost na opću koroziju
- Legirani sa 1 %Mo i 12 %Cr i eventualno V:
- kaljenje: martenzitna mikrostruktura;
- popuštanje: 550 do 750º C – izlučivanje karbida Mo, C
i V doprinosi povišenju otpornosti na puzanje;
- Otporni su na djelovanje vodika i na sulfidnu napetosnu
koroziju.
 Primjeri vrsta čelika:

Primjeri primjene:

lopatice, rotori i kućišta parnih turbina, brodske propeleri, cijevi

pregrijača pare, dijelovi izloženi djelovanju morske vode i
komprimiranom vodiku, dijelovi uređaja u industriji papira, umjetnih
vlakana, celuloze nafte i plina.
 AUSTENITNI ČELICI

- Tipična primjena: dugotrajni rad na temp. 600-750 C;

- Legirani sa Mo, W, V, Ti i Nb;
- Visoka temp. rekristalizacije od 900 ºC do 1000 ºC;
- Vrlo dobra kemijska postojanost;
- Toplinsko-mehaničke obrade s ciljem povišenja čvrstoće:
gašenje, toplo/hladno valjanje, starenje.

Primjeri primjene:
cjevovodi, tlačne posude, dijelovi parnih i plinskih turbina,
rotori turbopuhala i turbina, lopatice, prirubnice, ventili,
sapnice, komore izgaranja itd.
Dijagram postupka toplinske obrade četiriju skupina
austenitnih toplinski visokopostojanih čelika
Primjer vrsta čelika:
ČELICI OTPORNI NA KEMIJSKO DJELOVANJE PRI
VISOKIM TEMPERATURAMA

- Pri temp. > 550 ºC nastupa čista kemijska korozija

koja se još naziva plinskom
- Najčešći uzročnici:
- vlaga, zrak, kisik;
- SO2 i SO3 (stvaranje H2SO4 i H2SO3);
- djelovanje CO2 i H2S.
Nastali spojevi kod nelegiranih čelika:
FeO - wüstit, Fe3O4 - magnetit, Fe2O3 - hematit
 VATROOTPORNI ČELICI
Čelik je vatrootporan ako gubitak mase nije veći od 1 g/m2h
(pri definiranoj temp.) ili maks. 2 g/m2h (pri 50 ºC višoj T) uz
120 sati izloženosti struji plinova koji sadrže kisik.
Svaka 24 sata ispitni uzorak se hladi i s njega skida ogorina
(oksid).

Tražena svojstva:
- visoka otpornost na oksidaciju (> 550 C), u okolini vrućeg
zraka, vodene pare, agresivnih plinova, plamena i sl. –
uvjeti kemijske (plinske) korozije izazvane intenzivnom
oksidacijom);
- otpornost na puzanje Rp1 za 1000 h.
Legiranje: s elementima koji imaju viši afinitet prema kisiku
– Cr, Si, Al
- nastali oksidi Cr2O3, SiO2 i Al2O3 su kompaktni i štite
čelik od stvaranja ogorine u obliku ljuski
- na vatrootpornost najpovoljnije djeluje legiranje s Cr
 Primjeri vrsta čelika:

Primjeri primjene:
- dijelovi ložišta generatora pare koji su u dodiru s vatrom i
vrućim plinovima – cijevi, rešetke ložišta, pregrijači zraka,
- dijelovi metalurških peći – žarne komore, lonci za žarenje,
- rešetke i košare za šaržiranje dijelova u pećima za
toplinsku obradu itd.
PRIMJER IZBORA ČELIKA ZA POVIŠENE
TEMPERATURE - CIJEVI PAROVODA
 ZAHTJEVI NA PAROVODE

Tr = 300-600 °C

Z1  visoka mehanička otpornost zbog djelovanja unutarnjeg tlaka

 otpornost puzanju i na pojavu loma od puzanja;
Z2  otpornost koroziji;
Z3  mali gubici topline;
Z4  dobra zavarljivost.

Zahtjev Faktor Tražena svojstva čelika Cilj

važnosti
Z1 0,5 Rp0.2/  granica razvlačenja visoko
Rp1/t/  granica puzanja
Rm/t/  statička izdržljivost
Z2 0,2 konstanta korozije kk niska
1/kk visoko
Z3 0,1   toplinska vodljivost niska
1/ visoko
Z4 0,2 ocjena visoka
Debljina stijenke utvrđuje se izrazom:

D2  p
d =
K
2  p
s
gdje je: D2 − vanjski promjer cijevi, mm;
K  vrijednost relevantnog mehaničkog svojstva, N/mm2;
s  faktor sigurnosti;
p  tlak pare, MPa.

Za K se uzima najniža vrijednost od triju mehaničkih svojstava navedena

u prethodnoj tablici.

Za granicu razvlačenja izabran je faktor sigurnosti s = 1,5, a za statičku

izdržljivost s = 1,25.
Korozija se, zbog djelovanja vruće vodene pare, odvija prema
sljedećem mehanizmu:

3 Fe + 4 H2O  Fe3O4 + 4 H2

Rast sloja Fe3O4 napreduje difuzijom po zakonitosti parabole:

ds2 = kk  t

gdje je: ds  debljina sloja, mm; kk  konst. korozije, mm2/h; t 

vrijeme, h.

Vrijednost za kk ovisna je o materijalu i podaci se teško nalaze.

 Zavarljivost se kvalitativno ocjenjuje:

3  dobra zavarljivost;
2  dobra do uvjetna zavarljivost;
1  uvjetna zavarljivost;
0 – nezavarljiv.

Troškovi materijala sastoje se iz cijene cijevi i troškova

montaže.
 PARAMETAR VREDNOVANJA

n  Xi 
B i  B ij  
Fm =
Um

i=1  Yij   maks.
n
Cm
C
i=1
i

Um  tehnička valjanost uporabe materijala "m",

Cm  cijena, odnosno troškovi materijala "m", q
Bij  faktor važnosti za svojstvo unutar grupe svojstava, za i = konst vrijedi
q

B
p
ij  1
j

Bi – faktor važnosti za grupu svojstava vezanu uz jedan zahtjev B

i
i  1

Yij – pojedinačni zahtjev, za i = konst. vrijedi j = q,

Yi – grupa zahtjeva, za i = konst. vrijedi i = p,
Xij – vrijednost svojstva.
 VRIJEDNOSTI SVOJSTAVA MATERIJALA
, Vrsta Rp0,2/1,5 MPa Rm/200000/ 1/ds 1/, Zavarljivost
C čelika 1,25, MPa 1/mm 102mK/W ocjena

300 93 - - 2,47
350 80 - - 2,53
400 St35-5 73 92 - 2,63 3
450 60 47 - 2,73
500 - 17 - 2,85
300 106 - - 2,56
350 93 - - 2,64
400 St45-5 87 92 - 2,74 2
450 73 47 - 2,82
500 - 17 - 2,94
300 140 - - 2,67
350 126 - - 2,76
400 120 - - 2,86
450 113 160 - 2,96
15Mo3 2
500 100 60 - 3,08
550 - 16 - 3,20
575 - - 1,9 3,26
600 - - 1,7 3,33
300 160 - - 2,94
350 146 - - 3,02
400 140 - - 3,12
450 133 196 - 3,24
13CrMo4-4 1
500 120 98 - 3,39
550 - 30 - 3,54
575 - 18 1,3 3,61
600 - 10 0,4 3,70
,C Vrsta čelika Rp0,2/1,5 Rm/200000/1,25 1/ds 1/, Zavarlj.
MPa MPa 1/mm 102mK/W ocjena

300 153 - - 3,22

350 146 - - 3,32
400 140 - - 3,45
450 133 - - 3,56
10CrMo9-10 1
500 126 84 - 3,70
550 - 43 - 3,84
575 - 31 1,9 3,91
600 - 20 1,1 4,00
300 160 - - 4,97
350 153 - - 5,03
400 147 - - 5,18
450 140 - - 5,26
12 Ch1MF 1
500 113 107 - 5,47
550 - 59 - 5,62
575 - 46 2,2 5,75
600 - 33 1,3 5,92
300 180 - - 3,02
350 173 - - 3,08
400 160 - - 3,16
450 153 - - 3,20
15 Ch1M1F 1
500 140 129 - 3,27
550 87 77 - 3,35
575 - 62 2,3 3,38
600 - 48 1,6 3,42
300 147 - - 2,63
350 127 - - 2,78
400 H 52-3 113 124 - 2,94 2
450 100 61 - 3,31
500 - 26 - 3,34
Faktor uporabne valjanosti u ovisnosti o
temperaturi, za pD2 = 7500 N/mm
Područja optimalne primjenjivosti čelika za
bešavne cijevi za rad pri povišenim temp.
za različite vrijednosti pD2
 NIKAL I NJEGOVE LEGURE

FCC rešetka

 hladna oblikovljivost
 mehanička otpornost pri visokim temperaturama
 otpornost na atmosferske utjecaje, postojanost u
morskoj vodi, neoksidirajućim hladnim kiselinama,
lužnatim otopinama i rastaljenim jakim lužinama
 MEHANIČKA OTPORNOST PRI VISOKIM TEMP.
- NAČINI OČVRSNUĆA "SUPERLEGURA"

 Na očvrsnuće kristalima mješancima najjače djeluje

Co (>16 %).

 Na očvrsnuće precipitacijom djeluju:

– Cr uz otapanje u austenitnoj matrici i stvaranjem Cr23C6,
– Mo, Nb, Ta i V stvaranjem karbida
– Al i Ti stvaranjem intermetalnih spojeva: Ni3Al i Ni3Ti,
Dijagram precipitacijskog očvršćivanja Ni-Cr-Ti-Al legure
 VRSTE LEGURA

Skupina Trgovačko ime1

1. Ni-Cu Monel (Nicorros)

Ni-Cr Nimonic (Nicrofer)
2. Ni-Mo-Cr Hastelloy (Nimofer)
3. Ni-Cr-Fe Inconel (Nicrofer)
Ni-Fe-Cr Incoloy (Nicrofer)
4. Ni-Cr + (A)2 Al-Ti Različite vrste legura pod
+ (B)2 Co-W-Mo skupnim imenom “SUPERLEGURE”
+ (C)2 C

1 Zaštićene oznake: Nicorros, Nicrofer i Nimofer (VDM -Vereinigte Deutsche

Metallwerke AG); Monel, Nimonic, Inconel i Incoloy (Inco Alloys);
Hastelloy (Haynes);
2 A - precipitacijski očvrstljive, B - očvrstljive kristalima mješancima,
C - očvrstljive karbidima.
 PRIMJERI PRIMJENA

LOPATICE TURBINA

KOVANICE Ni-Cd BATERIJE GRIJAČI

 KOBALT I NJEGOVE LEGURE

SVOJSTVA

 Ispod 1495 °C FCC - modifikacija, a ispod 417 °C

u stabilna HP - modifikaciju (preklopni mehanizam)

 Ograničeno hladno oblikovljiv i dobro toplo

oblikovljiv

 Legure su otporne pri visokim T do 1000 °C.

 Co-LEGURE

 Toplinski otporan lijev

 Kovane i sinterirane superlegure - slične namjene
kao i toplinski otporne Ni-legure
 Dobro livljive i zavarljive, otporne na koroziju i
umaranje.
OČVRSNUĆE JE POSLJEDICA IZLUČIVANJA KARBIDA

Sastav:
30-65 %Co, 15-30 %Cr, < 20 %Fe, < 32 %Ni i < 1,1 %C
+ W, Mo, V, Ti, Nb, Ta, Zr i B

stvaranje karbida i karbonitrida:

TiC, NbC, TaC, BC, ZrC, Cr7C3, Cr23C6, Mo6C i W6C
Dijagram precipitacijskog očvršćivanja Co-Cr-W-Ni-Fe legure
 PRIMJENA

 Za nerotirajuće dijelove plinskih turbina i mlaznih

motora Tr < 1000 ºC

 Legure za navarivanje ("stelit" i dr.)

 NEKE VRSTE LEGURA

Trgovačko Osnovni Rp0,2 Rm A5 Primjena

ime sastav, N/mm2 N/mm2 %
maseni % ~ ~ ~
Haynes 25 50 Co; 450 930 60 mlazni motori
20 Cr;
15 W; 10 Ni
Stellite 6B 60 Co; 710 1220 4 dijelovi otporni
30 Cr; na abrazijsko
4,5 W trošenje
Usporedba granice razvlačenja i granice puzanja Ni i Co
superlegura u ovisnosti o temperaturi
 TITAN (Ti) I NJEGOVE LEGURE

 visoko talište
 mala toplinska rastezljivost

 visoko postojan u različitim agresivnim medijima

(Cl- morska voda, kiseline) - stvara se oksidni sloj

 velik afinitet prema O2, C, N2 i H2, naročito > 950 ºC

-legure
- relativno slabo hladno oblikovljive (HCP);
- čvrstoća pri višim temperaturama
(370-500 ºC) → za dijelove motora
- neočvrstljive toplinskom obradom.

+  legure

Najvažnija legura: TiAl6V4

50 % proizvodnje svih Ti-legura

- povišenje čvrstoće toplinskom obradom.

 -legure TiV13Cr11Al3 - najčešća legura

OČVRSTLJIVE HLADNOM DEFORMACIJOM I

TOPLINSKOM OBRADOM

 dobra čvrstoća do 300 ºC uz kratkotrajno mehaničko

opterećenje (dijelovi raketa).
 METALI VISOKOG TALIŠTA

Niobij Tantal Molibden Volfram Renij

SVOJSTVO
(Nb) (Ta) (Mo) (W) (Re)
Gustoća, kg/m3 8570 16600 10220 19250 21040
Kristalna struktura BCC BCC BCC BCC HCP
Talište, C 2468 2996 2610 3410 3180
Toplinska rastezlj. pri 7,3 6,5 4,9 4,6 6,7
20 C, m/mK
Spec. topl. kapacitet 0,268 0,139 0,276 0,138 0,138
pri 20 C, kJ/kg
Toplinska vodljivost, 52,7 54,4 142 155 71
W/mK pri 20 C
 INTERMETALNI SPOJEVI

Spojevi dvaju elemenata u pet mogućih stehiometrijskih

kombinacija.
Sinteriranje.
Neki od čestih spojeva: Ni3Al, Ti3Al, TiAl, NiAl, FeAl, Nb3Al,
MoSi2, Cr2Nb...
Danas u primjeni uglavnom nalazimo dva spoja:
nikal-aluminid i titan-aluminid.
Visoka otpornost oksidaciji pri temperaturama >1100 C,
Osnovni nedostatak: krhkost.
 METALNI KOMPOZITI

- Ni-
- Ti
- Co
- Cu
- W

Ni-20 %Cr-ThO2 - dijelovi turbina

W-ThO2, ZrO2 grijači

 Ti-matrica

Izuzetno visoka mehanička svojstva, vrlo dobra

otpornost pri visokim temp. i otpornost na
koroziju.
Najčešće SiC vlakna - u jednom smjeru
 Cu - matrica

Visoka toplinska vodljivost (> 500 W/mK)

Mala toplinska rastezljivost (4-7·10-6/K)
Cu-matrica s C-vlaknima ili W-vlaknima (za
visoke temperature)

 Cu matrica + 44 % C-vlakana
 Matrica - superlegure i čelici

Superlegure Ni i Co + Mo, W, Ti i Al.

Kao ojačanja se koriste vlakna od W, Mo, Ta i Nb.

Primjena pri ekstremno visokim temperaturama (i do 1400°C).

Mikrostruktura kompozita nastalog Mikrostruktura nehrđajućeg čelika AISI 316

kombiniranjem duplex čelika i 30 %Cr3C2. s 20 %Al2O3 čestica
 KONSTRUKCIJSKE KERAMIKE PRI POVIŠENIM TEMP.
- Bitna prednost prema metalima je prikladnost za rad pri
visokim temp. (< 1650 C),
- Pokazatelj mehaničke otpornosti pri visokim temp. je
savojna čvrstoća.

Oznake:
HPSiC  vruće prešan silicijev karbid,
HPSN  vruće prešan silicijev nitrid,
RBSN  reakcijski spojen silicijev nitrid,
Sialon: silicij-aluminij-oksinitrid
 OTPORNOST NA TOPLINSKI ŠOK KERAMIKE

λ  Rms
Mjeri se parametrom: RS =
α E
• keramike na bazi Si imaju , što im daje i veću otpornost na
toplinski šok od drugih vrsta keramika, naročito ZrO2.
Toplinska naprezanja:   E··T < Rm

Maks. dop. T

T  Rm
E α
KERAMIČKI SLOJEVI - TOPLINSKE BARIJERE
LOPATICA PLINSKIH TURBINA

Cirkonijev oksid stabiliziran

itrijem (YSZ) nataložen atmosferskim
plazmatskim naštrcavanjem ili
PVD elektronskim snopom

Radna temperatura - do 1200 °C

 KOMPOZITI S KERAMIČKOM MATRICOM (CMC)

Povećanje žilavosti keramičke osnove keramičkim ojačanjima.

Svojstva:
 stabilnost na ekstremno visokim temperaturama,
 otpornost na toplinske šokove,
 iznimna otpornost na koroziju,
 velika tvrdoća i
otpornost trošenju,
 mala masa.
 SVOJSTVA C/C KOMPOZITA
 Visok E i visoka Rm i ne mijenjaju se niti pri >2000 °C,
 Otpornost na puzanje
 Relativno visoka lomna žilavost - širok raspon 20-100 Nmm3/2
 Mala toplinska rastezljivost
 Velika toplinska vodljivost - 250-350 W/mK
 Mala osjetljivosti prema toplinskom šoku

Nedostatak: sklonost oksidaciji pri > 450 °C

Nužna je zaštita od oksidacije:
modifikacija matrice dodavanjem različitih inhibitora oksidacije
(B, Si, Zr i višeslojne keramičke prevlake).
NOVI MATERIJALI ZA VISOKE TEMPERATURE
 TOPLINSKI UMOR ALATA

Toplinski umor površine na čepu udarne ploče alata za tlačno lijevanje

aluminijskih članaka radijatora
 Uslijed zagrijavanja i ohlađivanja (u toku radnog ciklusa)
izložen visokim cikličkim promjenama temperature i toplinskim
šokovima.
 Mreža pukotina na površini alata.
 Tokom rada povećava se broj pukotina i njihova dubina, pa
alat nakon određenog vremena postaje neuporabiv, jer se
odljevak teško izbacuje iz alata, te se deformira ili puca - više
ne zadovoljava kvaliteta površine odljevka.
 Nakon određenog broja ciklusa lijevanja nastale pukotine se
sve više šire nakon čega dolazi do odlamanja dijelova kalupa.
FAKTORI OVISNI O ALATU
- kemijski sastav

- mikrostruktura alatnog čelika

- tvrdoća, granica tečenja i čvrstoća

- duktilnost - žilavost

- zaostala naprezanja

- modul elastičnosti

- toplinska rastezljivost

- toplinska vodljivost

- oblik i masa

- stanje površine

- sklonost oksidaciji
 Faktori ovisni o Faktori ovisni o tehnologiji
ljevačkoj leguri izrade
- sastav - vrsta postupka
- masa - brzina i tlak ulijevanja
- gustoća - učestalost ciklusa ulijevanja i
- secifični topl. kapacitet ohlađivanja
- žilavost - ohlađivanje kalupa
- toplinska vodljivost - predgrijavanje kalupa
- toplinska rastezljivost
- koeficijent prijelaza
topline
- oksidacija
- temperatura
 KOMPLEKSNI UVJETI RADA
 VISOKE TEMPERATURE
 MEHANIČKO OPTEREĆENJE
 KEMIJSKO DJELOVANJE MEDIJA
 TROŠENJE – ABRAZIJA, EROZIJA
-

- POSEBNI MATERIJALI ILI PREVLAKE