STATISTIKA – PITANJA

1. Krivulja normalne distribucije i njezine značajke.

- 1 tjeme, blaga strmina oko 45 stupnjeva

- obuhvaća ukupan raspon od 6 iznosa S
- primjenjuje se kad želimo utvrditi položaj približnog rezultata u ukupnoj distribuciji
- nastaje kao distribucija neizmjerno velikog broja rezultata mjerenja nekog fenomena
- simetrična je i asimptotična
- u potpunosti disciplinirana aritmetičkom sredinom i standardnom devijacijom

2. Distribucija frekvencije

Svojstva distribucije frekvencije:

1. Tendencija grupiranja rezultata
2. Tendencija raspršenja rezultata

Uvijek se istovremeno mora pokazati i reprezentativna vrijednost i uz nju mora biti mjera
varijabilnosti.

3. Hi kvadrat test

Hi-kvadrat test se može primijeniti na kvantitativnim podacima i na podacima gdje

distribucija značajno odstupa od normalne, računa se samo sa frekvencijama.
Ograničenja:
 rad s frekvencijama (NE SMIJEMO unositi aritmetičke sredine, postotke ni proporcije)
 suma očekivanih frekvencija mora biti jednaka sumi opaženih frekvencija

Kad god u X-kvadrat testu radimo s nekim svojstvom koje se nije pojavilo, u račun treba
staviti i frekvencije u kojima se to nije pojavilo. U suprotnom suma opaženih frekvencija ne
odgovara sumi očekivanih frekvencija.

4. Mjere varijabilnosti

1. RASPON – razlika između najvećeg i najmanjeg rezultata

2. SREDNJE ODSTUPANJE – rezultati koji prosječno odstupaju od aritmetičke sredine
3. STANDARDNA DEVIJACIJA – drugi korijen iz prosječnih kvadratnih razlika između
svakog rezultata i aritmetičke sredine
4. KOEFICIJENT VARIJABILNOSTI – pokazuje koliki postotak vrijednosti aritmetičke
sredine iznosi vrijednost standardne devijacije

5. Mjere centralne tendencije

1. MOD – vrijednost podatka koja se najčešće ponavlja

2. MEDIJAN – vrijednost središnjeg podatka koja poredane podatke po veličini dijeli na
2 jednaka dijela
3. ARITMETIČKA SREDINA – suma svih rezultata/broj rezultata
6. Pod kojim se uvjetima računa Pearsonov r koeficijent?

Uvjeti za izračunavanje Pearsonovog r koeficijenta:

1. Povezanost između dviju varijabli je linearna
2. Rezultati obje varijable izraženi barem na intervalnoj skali
3. Distribucije obiju varijabli su normalne, odnosno simetrične
4. Prikupili smo više od 30 parova podataka

7. Koje koeficijente korelacije primjenjujemo kad su podaci iskazani u ordinalnoj

mjernoj ljestvici?
a) Pearsonov
b) Spearmanov

8. Vrste mjerenja

a) NOMINALNA MJERNA LJESTVICA – ljestvica čija je osnova kategorizacija i

klasifikacija. Ovdje istu mjernu stvar označavamo istim brojem. Možemo samo
zbrajati i oduzimati, ne možemo vršiti nikakve druge matematičke operacije.
b) ORDINALNA MJERNA LJESTVICA – služi za označavanje ranga. Brojevi se rangiraju po
količini svojstva koje posjeduju. Brojevi koji nastaju takvim mjerenjem su REDNI
BROJEVI. Karakteristika ovih ljestvica je da određuju je li nešto veće ili manje od
drugoga.
c) INTERVALNA MJERNA LJESTVICA – njome utvrđujemo točnu količinu svojstva koje
posjeduju. Takvim mjerenjem dobivamo SKOROVE. Nema apsolutnu nulu.
d) OMJERNA MJERNA LJESTVICA – sastoji se od brojeva za koje vrijedi da njihove razlike
predstavljaju jednake razlike mjernog svojstva. Apsolutna nula na omjernoj skali
upućuje na nepostojanje svojstva.

9. Kako se podaci grafički prikazuju?

Podaci se grafički prikazuju:

1. Jednostavnim stupcima
2. Kružnim i kvadratnim grafikonima
3. Strukturnim krugom
4. Koordinatnim sustavom

10.Navedite svojstva nominalne mjerne ljestvice i primjer nominalnog mjerenja.

Nominalna mjerna ljestvica - ljestvica čija je osnova kategorizacija i klasifikacija. Ovdje

istu mjernu stvar označavamo istim brojem. Možemo samo zbrajati i oduzimati, ne
možemo vršiti nikakve druge matematičke operacije.

Primjer:
11.Što je standardna devijacija i uz koju se mjeru centralne tendencije navodi.

Standardna devijacija - drugi korijen iz prosječnih kvadratnih razlika između svakog

rezultata i aritmetičke sredine.

Navodi se uz

12.Kako se može odrediti položaj pojedinog rezultata u grupi?

Položaj pojedinog rezultata u grupi se može odrediti pomoću:

1. Z-vrijednosti – označavaju položaj pojedinog rezultata u nekoj normalnoj
raspodjeli tako da se ta vrijednost izrazi u dijelovima standardne devijacije.
2. Centila/decili – decili dijele niz na deset, a centili na sto jednakih dijelova.

13.Upotreba Hi-kvadrat testa

Hi-kvadrat test upotrebljavamo:

1. kada imamo frekvencije jednog uzorka pa želimo ustanoviti odstupaju li te
frekvencije od frekvencija koje očekujemo uz neku hipotezu
2. kada imamo frekvencije dvaju ili više nezavisnih uzoraka te želimo ustanoviti
razlikuju li se uzorci u opaženim svojstvima
3. kada imamo frekvencije dvaju zavisnih uzoraka, koji imaju dihotomna svojstva, te
želimo ustanoviti razlikuju li se uzorci u mjernim svojstvima, tj. je li došlo do
promjene.

14.Kako se podaci mogu grafički/slikovno prikazati?

a) Kad se radi o čistoj deskripciji međusobno zavisnih ili slabo zavisnih uzoraka?

Kad se radi o čistoj deskripciji međusobno zavisnih ili slabo zavisnih uzoraka
najčešći način grafičkog prikazivanja je u horizontalnim ili vertikalnim stupcima i u
kružnom dijagramu.

b) Kad imamo rezultate koji se razvijaju u vremenu ili koji se grupiraju oko neke
reprezentativne vrijednosti?

Kad imamo rezultate koji se razvijaju u vremenu ili koji se grupiraju oko neke
reprezentativne vrijednosti, služimo se grafičkim sistemom koordinatnog sustava.
15.Smisao i princip korelacije.

Korelacija – povezanost slučajnih varijabli.

1. Ako linearnom porastu jedne varijable odgovara linearni porast druge varijable
tako da je jedna određena vrijednost jedne varijable uvijek povezana s jednom
korespondentnom vrijednošću druge varijable (npr. odnos između polumjera i
opsega kruga), onda je korelacija pozitivna i maksimalna.

2. Ako linearnom porastu jedne varijable uglavnom odgovara linearni porast druge
varijable, i to tako da je jedna određena vrijednost jedne varijable povezana s više
vrijednosti druge varijable (npr. odnos između visine i težine ljudi), onda je korelacija
pozitivna, ali nije maksimalna. r je veći od 0, ali manji od +1.

3. Ako iz određene vrijednosti jedne varijable ne možemo ništa zaključiti na

vrijednost druge varijable, tj. ako jednoj određenoj vrijednosti jedne varijable
odgovara bilo koja vrijednost druge varijable (npr. odnos između duljine nosa i
krvnog tlaka), onda nema korelacije između dviju pojava.

4. Ako linearnom porastu jedne varijable odgovara linearno opadanje druge varijable,
ali je povezanost takva da je jedna vrijednost jedne varijable povezana s više
vrijednosti druge varijable (npr. odnos između stupnja treniranosti i frekvencije pulsa
u prvoj minuti oporavka), onda je korelacija negativna i nepotpuna, i bilježi se
izrazom koji je manji od 0, a veći od -1.

5. Ako linearnom porastu jedne varijable odgovara linearni pad druge varijable, i to
tako da je jedna određena vrijednost jedne varijable povezana s jednom
korespondentnom vrijednosti druge varijable (npr. odnos između vremena proteklog
od ispaljivanja metka uvis i brzine tog metka), onda je korelacija negativna i
maksimalna.

16.Nacrtajte osnovne dijagrame korelacije između dvije varijable

17.Nacrtajte krivulju koja bi nastala kad bi skupinu učenika testirali neprimjereno
teškim ispitom znanja.
18.Kako se vrši procjena parametara populacije (aritmetičke sredine)?

Većinom kod populacija mjerimo samo ograničeni broj slučajeva koji zovemo
UZORKOM, a aritmetičku sredinu standardnih devijacija tih uzoraka zovemo
procjenama tih istih parametara.
Ako na populaciju zaključujemo iz uzorka, moramo uzeti u obzir slučajne varijacije
koje se mogu dogoditi. Što je veći varijabilitet rezultata u populaciji, bit će i
varijabilitet uzoraka uzetih iz te populacije.

19.Platikurtičnost, uvjeti za primjenu i primjer.

20.Krivulja negativno nagnute distribucije.

21.Svojstva ordinalne mjerne ljestvice i primjer.

ORDINALNA MJERNA LJESTVICA - služi za označavanje ranga. Brojevi se rangiraju po

količini svojstva koje posjeduju. Brojevi koji nastaju takvim mjerenjem su REDNI
BROJEVI. Karakteristika ovih ljestvica je da određuju je li nešto veće ili manje od
drugoga.

Primjer: Koji najviši stupanj obrazovanja želiš postići?

1. Završiti srednju školu
2. Završiti visoku školu ili fakultet
3. Steći specijalizaciju ili magisterij znanosti
4. Steći doktorat znanosti

22.Svojstva intervalne i omjerne ljestvice i koja je razlika između njih.

INTERVALNA MJERNA LJESTVICA – njome utvrđujemo točnu količinu svojstva koje

posjeduju. Takvim mjerenjem dobivamo SKOROVE.
OMJERNA MJERNA LJESTVICA – sastoji se od brojeva za koje vrijedi da njihove razlike
predstavljaju jednake razlike mjernog svojstva.

Razlika između intervalne i omjerne mjerne ljestvice – intervalno mjerenje nema

apsolutnu nulu, dok omjerno isto daje skorove, a može izmjeriti i prisustvo i
apsolutnu nulu.

23.Kako se može grafički prikazati odnos između dva i više osnovnih skupova?

Odnos između dva i više osnovnih skupova se grafički može prikazati kvadratnim ili
kružnim grafikonom.

24.Kako se grafički može prikazati struktura neke populacije?

 25.Nacrtati i interpretirati osnovne oblike poligona frekvencija s obzirom na 3
temeljna svojstva krivulje.

1) SIMETRIČNOST(pravilna ili nepravilna)

1.1. normalna distribucija –1 tjeme, blaga strmina oko 45*

1.2.asimetrija
pozitivna –tjeme se priklanja ordinati
negativna –tjeme se otklanja od ordinate
1.3. eksternalna asimetrija
pozitivna –tjeme se privuče ordinati
negativna –tjeme se odmiče od ordinate

2) STRMINA STRANICA(KURTIČNOST) – izduženost/koliko i kako su strme stranice krivulje

2.1. mezokurtičnost –srednja izduženost krivulje
2.2. leptokurtičnost –stranice se izdužuju
2.3. platikurtičnost –veliko raspršenje u nekom području ljestvice

3) BROJ VRHOVA ILI TJEMENA KRIVULJE (MODALNOST)

3.1. UNIMODALNA –1 vrh
3.2. BIMODALNA –2 vrha
3.3. POLIMODALNA –više vrhova

26.ŠTO JE ARITMETIČKA SREDINA I STANDARDNA DEVIJACIJA I KOJI SU OSNOVNI

PREDUVJETI ZA NJIHOVO IZRAČUNAVANJE?

Aritmetička sredina je jednostavni prosjek svih rezultata dobivenih formulom

M =suma svih rezultata/broj rezultata,
a standardna devijacija je drugi korijen iz prosječnih kvadratnih razlika između svakog
rezultata i aritmetičke sredine.

Osnovni preduvjeti za izračunavanje aritmetičke sredine: ako je mjerenje izvršeno

intervalnom ili omjernom ljestvicom, tj. ako postoje skorovi, treba voditi računa o
postojanju ekstremno visokih ili niskih rezultata jer se tada M pomiče u jednu stranu i
nije dobar reprezentant vrijednosti već se u tom slučaju koriste neki drugi pokazatelji.

Osnovni preduvjeti za izračunavanje standardne devijacije:

može se računati samo ako se javlja uz aritmetičku sredinu.

27.Što je medijan i kad se primjenjuje?

Medijan je vrijednost središnjeg podatka koja poredane podatke po veličini dijeli na

dva jednaka dijela.
 Primjenjuje se kada su rezultati prikazani rangovima (mjerenje pomoću ordinalne
mjerne ljestvice). Koristi se kad postoje ekstremni rezultati, a mali broj mjerenja.

28.Postupak izrade histograma i poligona frekvencija.

1. Vrši se grupiranje podataka u klase

2. Osnovni algoritam je pronalaženje najnižeg i najvišeg skora s tim da odlučujemo u
koliko klasa želimo svrstati rezultate. Obično se bira neparan broj kako bi slikovni
prikaz bio pregledan. Od najvećeg skora oduzima se najmanji te se dobiva TOTALNI
RASPON ili raspon rezultata. Taj raspon treba podijeliti s odabranim brojem klasa pri
čemu se dobiva KLASNI INTERVAL –broj ljestvičnih mjesta unutar klase. Intervale se
uvijek zaokružuju na viši cijeli broj.
3. U tom rasponu treba sve rezultate svrstati u dobiveni broj klasa od kojih de svaka
imati podjednak broj ljestvičnih jedinica. Dobivene vrijednosti se stavljaju u
koordinatni sustav i to na način da na ordinati budu označene frekvencije, a na apscisi
razredi. Histogram se dobiva u obliku stupaca dok se poligon radi na način da se
odgovarajuće vrijednosti apscise i ordinate spoje i zatim povučemo krivulju spojenih
vrijednosti.

29.KOJI SU OSNOVNI KOEFICIJENTI KORELACIJE I KADA SE PRIMJENJUJU?

1. PEARSONOV – iskazuje smjer i intenzitet linearne povezanosti varijabli

2. SPEARMANOV i KENDALLOV – koriste se za ordinalne varijable, računaju se na
rangovima, a ne na izvornim vrijednostima.