\),
\)
Sreten Vujovié
Grad spektaki indentitet- traganje za modernim, kulturnim
indentitetom grada
“Nije apsurdan pokusaj da se da dijagnoza jedne
civiizaciie na osnovu igara koje u njoj cvetaju”
A. Kajoa
Ieja Zana Bodtiara da je modei grad “spektal! pote
ppotroSrja spektakla® dosta dobro ixazava tesnu vezu lzmedu grad |
‘peltakla kao dve znataine i sloBene socio- prosiome Wvoreving, U
savremenim zapadnim druftvima, uz koje moze da sioji oznaka
“birokratska drusva drigovane potro&rie”(Letevt),i grad i spekiak! su
‘podwgnul komerciaizacs, marketingu, presi “vnih poslowin odnosa”
(eubic relations), odredenoj kutumoj polici. Drewne Juvenalove red
Panem et crcenses, ako se shvate kao Covekaw “iskonshi taj impus”,
a0 dve egzistencijaine potrebe Coveka kao takvog, odnosno ako znate
PPovezanost, simibiozu homo oecanomicusa i homo ludensa nisu daleko
(od ideje 0 sawSenom gradu kao “spektaklu poloSnie | potrogni
spektaki
‘Buduti da jer o slazenim pojavama koje su se vemenom
‘menjale, pa io fluidnim pojmovima grada i spektakia, pokufacu da
Ponudim nekolko njiovin odredenia i Kasifkacia, kao i da th ucatko
Giahroniski priate ukazujuti pri tom na njhove socijane funkcie.
Nadam se da éu tee doprinet precizranju predmeta naSe rasprave,
‘barem pokazatinedoumice koje se snjm_u vez javiaju
Gad
Grad je oduek | uptkos svemu mesto iz kojeg 2a8i Kuta,
cizacia, mesto “proiavodnie znanja, mesto istojske inicjave,
slobode, raiitost, muitetnigke i multkutune koegeistencie, mesto
Urbantetau smisiyplementog gradskog ponatania obrazovanih udi
{ie su osnowe wine aoa, tolrancia | empatia. rade starje duna,
‘novi mentite, kolektina memoria, adic, pro2mane starog i novog,
\_jamnost... Mamfors piSe: “Grad, to je cragoceno kolekivno dostignuse,
‘QOIOWO isto tako znaéajno za Srenje Kull Kao jezik", Agnes Heler
facie ti nivoa huture; svakodnevnu kur, visoku hur i kul
cfshus. Ludi 2ve u dva sveta: u 2dravorazumskom svetu iu “crugom
svelu" koji sadt2 opSta iskustva koja jude izdu ienad jovi
svekodhevihbriga i sebignost
U poslednin dvesta godina, kutisanim zovemo luge Gi
‘atin jst 2vola iskuju neprekicno ubeSée u visokoj kuti stlno
prakikovanje kutunog disku'sa, ie su teme raziite i idu dale od
utumog zaleda i tradicie jedne kulture grupe/ Diskudnje isto 80 i
shuts govor. On u sebe ukliutuie i sudove (sudove UkUSA, al
‘moraine sudove, reference, aluaje na opSteiskustvo (Hele, 1995:73)
\Visoka atu hut shuts bogat su znatenjma koja nédostaj riko}
(asovno)) futur. Zo09 toga visoka kutura i kultuni disks §
‘omogutavaju medusobno fudsko i kultuino razumevanie. Kulm