1.Navesti faze u postanku ličnosti ovisnikom i ukratko ih obrazložiti?

I Faza- početak uzimanja droge izaziva neugodne osjećaje čak odbojnost ne pokazujući želju
za ponovnim uzimanjem,osoba nastavlja da se ponaša uobičajeno uz aljenje da se neosjeća
dobro ,ima glavobolje ,bezrazložna mrzovolja.Porodica i družtvo ne primjećuju povremenu
omamljenost koja se može uočiti zbog niske tolerancije na drogu.Kriminogeni
aspekti:sklonost manjim lažima, prikrivanje istine,nema problema sa kriminalom.

II Faza-osoba počinje da se mijenja da koristi ovisničku terminologiju koju porodica ne

razumije,slijede telefonski pozivi ,nove droge i eksperimentiranje i sa drugim drogama,kada
radoznalost pobjeđuje strah od posljedica.Dešavaju se promjenje u spoljnjem izgledu i
ponašanju,porodica i dalje ne primjećuje,one nisu uočljive ni prema okolini ,uopće socijalnoj
sredini.Prisutan je osjećaj krivice pa često se pokazuje nesvakidašnja pažnja nekom od
porodice.Kriminogeni aspekti:sve više i češće laži,prodaja ili zamjena manje vrijednih ličnih
stvari,prodaja vrijednosti iz kuće i sitne krađe.

III Faza-droga se već ocrtava na osobi sasvim jasno,ako se radi o učeniku ili studentu ocjene
ili uspjeh naglo padaju,popušta koncentracija,bježanje sa nastave,propuštanje predavanja i
ispitnih rokova.Opći izgled se najčešće mjenja higjena popušta.Kriminogeni aspekti:sve
češće krađe,prevare,krivotvorenje recepata,raznih dokumenata,novca,nasilničko
ponašanje,kriminal je prisutan.

IV Faza-sva pažnja i ljubav je usmjerena na drogu,sve manje paznje,srama i osjecaja

krivnje.Apstinencijske krize koje nekad dovode i do kome.Kriminogeni aspekti:uz sve
imovinske deliktne krađe,teške krađe,razbojničke krađe,razbojništva koja su prisutna javljaju
se i drugi vidivi zločina,kriminala,ubistava i drugih krivičnih djela pod djelovanjem
droge.Svaka osoba može postati ovisnik,prestupnik.Dali će neko postati osvisnik ovisi o
osobenosti ličnosti tj.strukture ličnosti i okolnostima u kojima se odrešena ličnost nalazi i
ukoliko se može i zna nositi sa datom situacijom.

2.Objasnite kartografsku školu?

Istražujući ekološka i prostorna izvorišta kriminaliteta kriminologija kao znanstvena disciplina

pridonijela je reformama zakona i razvoju klasične škole kaznenogprava krajem 18.i
početkom 19 stoljeća.Kazneno pravo je kodificirano i sustavizirano a ovlasti policije i
zatvorskog sustava pravno utemeljeni.Inovacije klasične škole su radikalno promjenile
temeljne pretpostavke o kaznenom djelu i počinitelju kako bi se procjenila učinkovitost
policije i opravdala primjena kaznenog zakona.Tako je u Engleskoj i Francuskoj nastala
kartografska škola 1830-1880,unutar klasične reformatorske škole,većina studija odnosila se
na opisivanje razlika u obilježjima i broju kaznenih djela između određenih gradova,pokrajina
i manjih regija.Guerry(1833)i Quetelet(1831)su otkrili kako je kriminalitet neravnomjerno
raspodjeljenu različitim okruzima u Francuskoj.Imovinski kriminalitet je preovladavao u
sjevernim a nasilnički kriminalitet je bio učestaliji u južnim djelovima Francuske.Razlike u
stopi kriminaliteta pokazale su se i u istraživanjima u pokrajinama u Engleskoj a one su bile
povezane s nekim specifičnim društvenim obilježjima poput gustoće i migracija stanovništva
njihove razine obrazovanja i siromaštva.Tokom druge polovice 19.stoljeća studije su se više
usmjeravale na proučavanje stopa kriminaliteta u središtima gradova.Henry Mayhew(1861)
je u zemljovide ucrtavao tzv.tvrdokorna kriminalna područja lopovska područja
Londona,objasnio je da su ove lokacije povezane sa potencijalnim metama napada
kriminalaca i s razlikama u djelotvornosti policijskog postupanja u različitim djelovima
grada.Najvažniji reziltati proistekli iz kartografske škole polazali su se da se kriminalitet
suštinski mjenja u odnosu na prostor,da se ostupanja događaju na mnogo različitih razina
društvenih opasnosti kaznenih djela kao i da postoji uzajmana povezanost kriminaliteta i
određenih socijalnih obilježja poput gustoće stupanja educiranosti i ekonomskog statusa
stanovništva.Specijalni modeli su stalni tokom dužeg vremenskog razdoblja i koristan
prediktivni instrument za kreiranje strategije kontrole kriminaliteta.

3.Karakteristike nasilja

Krivicna djela nasilnickog kriminaliteta bez obzira da li pripadaju organizovanom ili

transnacionalnom organizovanom kriminalitetu karakterise se dobro pripremljena i
profesionalno izvrsena djela. Uspjeh ili ne , kriminalne organizacije da prikrije krivicno djelo
zavisi od sljedeceg:

1. Vremena

2. Sredsta

3. Nacina izvrsenja ( posebnu tezinu ispoljavaju se u vidu nehumanosti i brutalnosti, poznati

primjeri u stilu mafijasko-gangsterskih pozapadnjackih manira, gdje su i djeca prisutna)

4. Ostavljenih tragova ( od tragova do kojih se dodje zavisit ce i brzina i uspjeh u otkrivanju,

ili nedostatka svjedoka koji bi svjedocili zbog starha od odmazde i sl)

Najcesci oblici ispoljavanja nasilnickog kriminaliteta su:

-teske tjelesne povrede

-otmice ( nisu samo u pitanj lica sa velikom imovinom, lica iz javnog

zivota, lica za trgovinu organa i dr)

-teske kradje

-teska razbojnistva

-ucjene

-iznude, prevare

-ubistva

4.Karakteristike žrtve?